Issuu on Google+

DOGAĐAJNICA ZA TRAVANJ 1.4. Dan borbe protiv alkoholizma 2.4. Međunarodni dan dječje knjige 7.4. Svjetski dan zdravlja 13.4. Dan sjećanja na žrtve holokausta 18.4. Ivana BRLIĆ-MAŽURANIĆ, 140.god.rođenja 22.4. Dan planeta Zemlje Dan hrvatske knjige 23.4. Svjetski dan knjige i autorskog prava (UNESCO) 26.4. William SHAKESPEARE, 450 god. rođenja 29.4. Međunarodni dan plesa


Izvor: Wikipedia

Alkoholizam Alkoholizam je kronična ovisnost o alkoholnim pićima. Manifestira se kroz snažnu želju za pićem, gubitkom kontrole prilikom pića, simptomima fizičkog odvikavanja i povećanom tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu je težak psihički poremećaj, jer dolazi do patološkog procesa, koji mijenja način na koji mozak funkcionira. Alkoholizam na duži rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su ciroza jetre, trovanje alkoholom, srčane bolesti, bubrežne bolesti kao i cijeli niz psihičkih poremećaja. Kod djece majki-alkoholičarki je zabilježen cijeli niz malformacija, u daleko češćem slučaju, nego kod djece čije su majke bile ovisne o teškim opojnim drogama. Brojne su i posredne posljedice alkoholizma u obliku prometnih i nesreća na radu, odnosno povećane stope kriminaliteta s obzirom, da je učestala konzumacija alkohola jedan od važnih kriminogenih faktora. Iako je konzumacija alkoholnih pića dio kulture skoro svakog ljudskog društva, tek s pojavom industrijske revolucije se alkoholizam počeo shvaćati kao ozbiljan zdravstveni, odnosno društveni problem. To je potaklo stvaranje trezvenjačkih pokreta, koji su u nekim slučajevima od vlada ishodile cijeli niz zakonskih i drugih mjera za suzbijanje alkoholizma, od kojih je najpoznatija Prohibicija u SAD-u.


izvor: skole.hr

2. travnja - Međunarodni dan dječje knjige Drugog travnja, na rođendan jednog od najvećeg i najslavnijeg pisca dječjih bajki - poznatog Danca Hansa Kristijana Andersena, već se trideset godina u svijetu održava Međunarodni dan dječje knjige. Prilika je to za prisjećanje na sva ona književna djela koja su obilježila naše djetinjstvo, ali i za promociju novih knjiga koje će tek pronaći svoje čitatelje. Zbog toga će se u mnogim hrvatskim školama, knjižnicama pa čak i dječjim vrtićima organizirati prigodne izložbe i predavanja.


Izvor: wikipedia

Svjetski dan zdravlja Svjetski dan zdravlja engl. World Health Day slavi se 7.travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7.travanja određen je za Svjetski dan zdravlja i počinje se slaviti od 1950. godine. Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetne oblasti koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na ovaj dan, već bi se o njima trebalo voditi računa tokom cijele godine.


izvor: wikipedia

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta engl. International Holocaust Remembrance Day Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 2005. godine donijela rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta (27. januar). Rezolucija apelira na sve članice Ujedinjenih naroda da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o povijesti Holokausta, čime se želi pokazati odlučnost u sprječavanju ponovnog čina genocida. Tragedija nastala kao posljedica Holokausta se ne može izbrisati. Mora biti zapamćena sa sramom i strahom dokle god ljudsko sjećanje bude postojalo. Samo ako se sjećamo, onda možemo odati prikladnu počast žrtvama. Milioni nedužnih Židova i pripadnika drugih manjina ubijani su na nezamislivo barbarske načine. Nikada ne smijemo zaboraviti te muškarce, žene i djecu, niti njihovu agoniju. (Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Kofi Annan, 27.siječanj 2006.)


Izvor: wikipedia.org

Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21. rujna 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

Životopis Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranićbio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko. Kada se 1889. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi(danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja.


Stvaralaštvo Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani izdala je 1902. u vlastitoj nakladi. Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih Škola i praznici objavljivani su redovito od 1903. nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od majstora, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku Slike (1912.), pedagoški intoniranu Knjigu omladini (1923.), zapise o obiteljskome rodoslovlju (Obzor, 1933-34.), koje objedinjuje u trima knjigama (1934., 1935.), povijesnopustolovni omladinski roman Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata (1937.) te prevodila s njemačkoga i francuskoga. Njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka Priče iz davnine, objavljenu 1916., djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njenim pričama. Akademija ju je dva puta (1931., 1938.)[1] predlagala za Nobelovu nagradu, primivši je 1937.[2] za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora (A. G. Matoš) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege (A. B. Šimić, D. Domjanić) i književni povjesničari (A. Barac). Školska knjiga, d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić 1971. radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež. Često nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene virtuoznosti kao pripovjedača za djecu) i hrvatskim Tolkienom (radi posezanja u fantastični svijet mitologije), Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.


izvor: skole.hr

22. travnja - Dan planeta Zemlje Autor: Branka Vuk Dan 22. travnja, obilježava se diljem svijeta kao Dan planeta Zemlje, dan na koji osobitu pažnju posvećujemo očuvanju okoliša i prirodnih bogatstava našeg planeta.


Gaylord Nelson Dan planeta Zemlje je prvi puta obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu se dana prije zgrozio nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te je, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području San Francisca taj dan slavi kao Dan planeta Zemlje. Ubrzo poslije, američki je parlament donio cijeli niz zakonskih uredbi kao odgovor na sve očitiju ekološku krizu. Slično buđenje ekološke svijesti javilo se i u drugim dijelovima svijeta. No ljudi nisu uvijek bili svjesni svog štetnog učinka na okoliš. Eksploatacija zemlje, masovni izlov pojedinih životinjskih vrsta, nebo crno od plinova koji su se dizali iz ogromnih industrijskih dimnjaka, rijeke zagađene kemijskim, industrijskim i ljudskim otpadom nisu bile teme kojih su stanovnici Zemlje bili svjesni u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Naglasak je bio na vrtoglavom ljudskom napretku, ne i na posljedicama koje je on ostavljao na prirodni okoliš. Svijest javnosti počela se mijenjati 60-tih godina prošlog stoljeća i raste diljem svijeta do današnjega dana, a organizacije koje se bave očuvanjem okoliša rastu brojem i utjecajem. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. Ta je svjetska manifestacija dobila svoj službeni oblik 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga koji su uskladili dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Od te se godine Dan planeta Zemlje sve više obilježava i u drugim državama svijeta, pa tako u manifestacijama organiziranim tim povodom sudjeluje i po 200 milijuna ljudi. Ove je godine naglasak na sve primjetnijim klimatskim promjenama, pa je cilj kampanje UN-a 2007. zasaditi milijardu stabala diljem našeg planeta i tako povećati javnu svijest u djelovanju protiv


klimatskih

promjena.

Klima se mijenja kroz desetljeća i stoljeća, no u posljednje se vrijeme klimatske promjene odvijaju znatno brže, što znanstvenici pripisuju posljedicama ljudskog

djelovanja. Prema znanstvenicima, znatno povećanje količine plinova svakodnevno otpuštenih u atmosferu dovodi do ubrzanog zatopljenja koje nosi cijeli niz posljedica. Zbog brzih klimatskih promjena i drugih oblika ljudskog djelovanja, prirodni se svijet ne uspijeva dovoljno brzo prilagoditi i mnoge biljne i životinjske vrste gube bitku za opstanak. Promjene klime ne mogu se zaustaviti, ali se mogu usporiti i to je poruka koju ovogodišnji Dan planeta Zemlje nastoji pronijeti diljem svijeta. Iako je počeo kao američki praznik, danas se Dan planeta Zemlje obilježava u 175 zemalja diljem svijeta. Zanimljivo je da je to jedini događaj koji se u isto vrijeme slavi u cijelom svijetu što ga čini najvećim svjetovnim praznikom na svijetu. Iskoristimo ovaj dan da promislimo o posljedicama svog djelovanja na svijet oko nas i što možemo učiniti da te posljedice ublažimo ili čak eliminiramo. Za početak, evo nekoliko jednostavnih savjeta za svakodnevnu primjenu: •

Reciklirajte i odvajajte kućni otpad - staklo, limenke, plastiku, papir, pa i biootpad moguće je preraditi i ponovno upotrijebiti

Zamijenite obične žarulje štednima – pri tome naglasak nije na uštedi novca nego energije!

Ugasite vodu kada perete zube ili vam nije nužno da curi


• •

Uštedite vodu i energiju tuširajući se minutu kraće nego običavate Kupujte proizvode u većim pakiranjima – tako će otpada od ambalaže biti manje Kupujte uređaje koji štede energiju

Obucite džemper i smanjite grijanje u kući u zimskim mjesecima za 2 stupnja

Prije nego što upalite uređaj za klimu promislite bi li i otvoreni prozor mogao pomoći

Posadite jedno stablo godišnje – biljke konzumiraju štetne atmosferske plinove i proizvode kisik koji nam je potreban za disanje

Nastojite perilicu za rublje i suđe uključiti samo kada su zaista pune – štedi energiju i vodu

Koristite javni prijevoz, vlakove i bicikle kada god je to moguće

Kada idete autom, nastojite prijevoz podijeliti i s drugima koji idu u vašem pravcu

Pazite da vam gume na autu budu optimalno napumpane zrakom – uštedit ćete gorivo i u atmosferu odaslati manje štetnih plinova.

Saznajte • • • • • •

još

o

Danu

planeta

Zemlje

i

očuvanju

okoliša

na:

http://www.zelena-akcija.hr http://www.kidzworld.com/article/3382-earth-day-cleaning-up-our-planet http://www.kidzworld.com/article/5640-recycling-101 http://earthday.envirolink.org/history.html http://www.earthday.net/default.aspx http://www.greenpeace.org/international/


•

http://www.suelebeau.com/environment.htm


Izvor: wikipedia

Svjetski dan knjige i autorskih prava

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer je toga dana 1616. godine umro Miguel de Cervantes, a rodio se William Shakespeare te se sama zamisao zasniva se na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja. UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO, obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava uz pomoć brojnih izdavača, knjižara, učitelja i stručnjaka za komunikacije. UNESCO želi svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine. UNESCO ima i druge programe vezane uz knjige i književnost. Godine 1948. organizacija je započela ambiciozan program s područja


prevođenja, a jedan od glavnih dijelova toga programa jest Index Translationum, međunarodna bibliografija prijevoda koja sadrži podatke iz više od stotinu zemalja i omogućuje uvid u sve podatke o prevođenju nekoga djela. Usto, UNESCO svake druge godine dodjeljuje Nagradu za književnost za djecu i mlade u službi tolerancije za djela za mlade koja promiču uzajamno razumijevanje utemeljeno na poštovanju drugih naroda i kultura.


Izvor: skole.hr

William Shakespeare Autor: Robert Majetić U cijeloj povijesti književnosti nitko nije stvorio tako velik broj djela trajne vrijednosti ni postao tako slavan kao William Shakespeare. Njegove su drame prevođene na mnoge jezike i izvođene na pozornicama cijelog svijeta. Postoje mnoge proturječne priče o Shakespeareu, a većina se temelji na legendama. Gradić Stratford-upon-Avon njegovo je rodno mjesto i s modernim kazalištem trajan spomenik „besmrtnom bardu“. Općenito se smatra da se William Shakespeare rodio 23. travnja 1564. godine (u isto vrijeme kada je u Rimu umro Michelangelo) kao treće i najstarije muško dijete od osmero djece. Roditelji su mu čitav život živjeli u Warwickshireu, kao i njegovi preci pokoljenjima. U Stratfordu je postojala javna osnovna škola koju je pohađao i mladi Shakespeare. Postoje pretpostavke da je napustio školu 1578. godine kada su poslovi njegovog oca pošli nagore, te je nazočnost četrnaestogodišnjeg sina u kući postala neophodna. No, njegova brojna djela pokazuju da je bio prijemljiva


duha, jer pojedinosti o mnogim predmetima u njegovim dramama mogle su poteći samo od nekoga tko je sakupio i usvojio velik broj podataka. Oko 1586. godine William Shakespeare je napustio Stratford i zaputio se u London. Na taj je put vjerojatno krenuo pješice. Kad je stigao u London, prvo je zarađivao za kruh radeći u kazalištu kao šaptačev pomoćnik, ali mu je nakon toga pošlo za rukom da dobije nekoliko manjih uloga u predstavama. Nikad nije postao veliki glumac, ali je zato uskoro i sam počeo pisati. Shakespeare je bio nadaren istančanim osjećajem za upotrebu riječi i odlično je vladao engleskim jezikom. Među prvim djelima koje je napisao bili su „Tit Andronik“ i „Komedija zabluda“. Također je počeo pisati svoje velike povijesne drame kao što su „Henrik VI.“, „Rikard III.“, „Henrik IV.“ I „Henrik V.“ Vjeruje se da je Shakespeare kao mladi dramski pisac stvarao dvije drame godišnje. „Romeo i Julija“, drama napisana oko 1595. godine vjerojatno je prvo djelo u kojem se može nazreti njegov zreli genij i velika umjetnost. Pretpostavlja se (jer se ne može sa sigurnošću utvrditi autorstvo svih njegovih drama) da je Shakespeare bio plodan pisac, jer je napisao 34 drame, 154 soneta i nekoliko pjesama. Svojim je stvaralaštvom uskoro postao poznat u Londonu, pa je stekao skromno bogatstvo koje mu je omogućilo da lagodno živi do kraja života. Shakespeare je kupio kuću blizu kazališta Blackfriars u Londonu i to je postalo njegovo sjedište, iako je za svoju obitelj stekao i drugu imovinu u Stratfordu.

Kazališta su u vrijeme vladavine kraljice Elizabete bila vrlo jednostavna: kulise su se obično sastojale od kakvih zastora obješenih s balkona. Publika je mogla sjediti sa sve tri strane pozornice i nije bilo prednjeg zastora koji je uveden tek poslije. Jamesu Burbageu pripisujemo izradu prvog kazališta u Londonu u elizabetansko doba. Podignuto je u Shoreditchu 1576. godine. Ostala kazališta gradila su se u Londonu i bila su modernija od onoga što ga je izradio Burbage. Imala su krovove i razna pomagala za stvaranje posebnih


efekata na pozornici. Shakespeare je surađivao s oba kazališta, i s kazalištem Blackfriars i s kazalištem Globe. Oba ta kazališta bila su glasovite kazališne kuće onoga vremena. Shakespeareu su se divili i poštovali ga dramski pisci, njegovi suvremenici. Tako je Ben Jonson za svog prijatelja rekao da „ne pripada jednom dobu, nego svim vremenima“. Jedna od najvećih kuća u Stratfordu zvala se New Place i Shakespeare ju je kupio 1597. godine. On je tada već bio značajna osoba u svom rodnom gradu i svoje je vrijeme provodio u rodnom mjestu Stratfordu i Londonu. Na žalost, Shakespeare se nije pobrinuo za tiskanje i objavljivanje svojih drama, pa je tek 1623. godine, nakon njegove smrti, objavljeno cjelokupno izdanje njegovih djela. Glavni razlog tome je vjerojatno činjenica što su u ono doba dramski pisci čuvali rukopise kako nitko ne bi mogao iz njih prepisivati. Shakespeare je umro u New Placeu 23. travnja 1616. godine gdje je i pokopan u crkvi sv. Trojstva u blizini oltara. Iznad groba postavljena je 1623. godine spomen bista s latinskim natpisom: Po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po umjetnosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod plače, a Olimp ga ima. Danas je njegova rodna kuća nacionalni muzej pun uspomena na slavnog dramatičara. I u Hrvatskoj se njegova djela neprestano iznova javljaju na kazališnom repertoaru. Njegove velike tragedije („Hamlet“, Machbeth“ i druge) redovito su na programu čuvenih Dubrovačkih ljetnih igara, a jedva da postoji i koje veće kazalište gdje se Shakespeare ne pojavi godišnje barem s jednom predstavom.


Izvor: skole.hr

29. travnja - Svjetski dan plesa UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta za ples ITI pokrenuo je inicijativu da se 29. travnja proglasi Svjetskim danom plesa. Kao datum odabran je dan rođenja začetnika modernog baleta i jednoga od najvećih plesnih reformatora Jeana Georgesa Noverrea.

Svjetski dan plesa slavi se od 1982. godine, dok se u Hrvatskoj svečano obilježava od 1999. godine. Hrvatski institut za pokret i ples obilježava ovaj dan od samog osnutka te je time bio među prvima u svijetu koji su prihvatili ovu UNESCO-ovu inicijativu. Svjetski dan plesa je dan kada slavimo ples i pokret kao umjetnost, ali i kao dio svakodnevice. Svake godine na taj se dan diljem svijeta šalje poruka poznate osobe iz svijeta plesa, a među autorima poruka do sada su pored ostalih bili i Robert Joffrey, Chetna Jalan, Merce Cunningham, Hans van Manen, Murray Louis, Maja Pliseckaja, Maurice Bejart, William Forsythe i dr. Osnovna ideja Svjetskog dana plesa je da se na taj dan podsjeti javnost na ovaj umjetnički oblik te uživa u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve političke, kulturne i etičke prepreke.


Događajnica za travanj