Page 1

DOGAĐAJNICA ZA VELJAČU

2.2. Međunarodni dan zaštite močvara 7.2. Međunarodni dan života 12.2. Darwinov dan (1809.) 15.2. Galileo GALILEI, 450.g.rođenja 21.2. Međunarodni dan materinskog jezika


Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa Izvor: wikipedia

Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Još prije samo dvadesetak godina, ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavima i izvorima različitih bolesti. To vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava. U močvarnim područjima (koja danas čine 6% površine Zemlje) živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta. Pokušavajući spriječiti daljnju devastaciju, 116 država svijeta, a među njima i Hrvatska, potpisale su tzv. Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju. Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije je popis močvara od međunarodne važnosti. Iz Hrvatske na Ramsarskom popisu su Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, donji tok Neretve i ribnjaci Crna Mlaka.


Lonjsko polje KopaÄ?ki rit


Međunarodni dan života, 05. veljače Izvor: www.stampar.hr Postoji samo jedna sreća u životu, a ona se sastoji u tome da čovjek voli i da bude voljen. (George Sand) Međunarodni dan života obilježavamo svake godine prve nedjelje u veljači, ove godine 17. puta po redu. Svako je dijete za roditelje osoba i dar. Prema tome, od prvog trena svog postojanja, to biće zahtijeva u svojoj cjelokupnosti bezuvjetno poštovanje i ljubav koje dugujemo ljudskom biću – čovjeku. Svakog čovjeka vrednujemo kao osobu i volimo takvoga kakav jest - bez obzira na njegovo fizičko ili mentalno zdravstveno stanje i bez obzira na njegove osobine. Kada je ljubav roditelja glavna pokretačka snaga koja podržava i usmjeruje čitav odgojni napor, tada obogaćuje djecu blagošću i dobrotom, a te se vrednote onda prelijevaju na njihovu okolinu.

Život je prilika, iskusi je. Život je ljepota, divi joj se. Život je san, učini ga stvarnim. Život je izazov, suoči se s njim. Život je zadatak, izvršavaj ga. Život je igra, igraj je. Život je dragocjen, njeguj ga. Život je bogatstvo, čuvaj ga. Živoj je ljubav, uživaj je. Život je tajna, pronikni je. Život je obećanje, ispuni ga. Život je tuga, nadiđi je. Život je himna, pjevaj je. Život je borba, prihvati je. Život je tragedija, uhvati se s njom u koštac. Život je avantura, usudi se. Život je sreća, zasluži je. Život je život, brani ga. Molitva Blažene Majke Terezije


Darwinov dan Izvor: www.wikipedia Darwinov dan (engl. Darwin Day) je praznik koji se obilježava 12. veljače na dan kad se 1809. godine rodio engleski naučnik Charles Darwin. Ovaj praznik je prilika da se naglasi njegov doprinos nauci, kao i promovira nauka općenito. Proslava Darwinovog dana ima i svoju web stranicu koja nudi besplatnu registraciju i informacije o obilježavanjima ovog praznika širom Sjedinjenih Američkih Država. Načini obilježavanja variraju od svečanih večera, radionica, simpozija, predavanja, debata, raznih takmičenja, koncerata, poetskih večeri, predstava, muzejskih izložbi, edukativnih putovanja, izleta u prirodu itd. U engleskom gradu Shrewsbury u kojem je Darwin rođen, od 2003. godine obilježava se Darvinov festival koji traje tokom cijelog februara. 2009. godine obilježavala se 200-ta obljetnica Darwinovog rođenja i 150-ta obljetnica čuvenog djela O podrijetlu vrsta. Velike proslave odvijale su se širom svijeta a najveće su bile u Shrewsbury-ju i Prirodnom muzeju u Londonu.

Podrijetlo vrsta


Naslovna strana izdanja iz 1859. O podrijetlu vrsta.

Podrijetlo vrsta (puni naziv O postanku vrsta pomoću prirodnog odabira ili očuvanje boljih pasmina u borbi za opstanak; prvo izdanje 24. studenog 1859.) je čuvena knjiga autora Charlesa Darwina koja je označila novu epohu u razumijevanju evolucije organskog svijeta. U njoj se iznose činjenice koje su plod Darwinovih opažanja na dugim putovanjima i razmišljanja te spoznaje da žive vrste nisu stvorene de novo, što je označilo posve nov model evolucijskih promjena. Na temelju proučavanja raznolikosti i prilagodljivosti srodnih oblika živih bića i spoznaje o postepenim promjenama fosilnog svijeta u usporedbi s današnjim oblicima Darwin je ustvrdio da su te promjene posljedica prirodnog procesa. Time djelomično prihvaća spoznaje svojih prethodnika, ali i objašnjava glavni mehanizam promjena u živom svijetu što je, po Darwinovu shvaćanju, prirodni odabir vrsta. Knjiga je u viktorijanskoj Engleskoj dočekana sa znatiželjom i na dan objave je bila odmah rasprodana. U toku plovidbe svijetom, na brodu "Beagle", koja je trajala pet godina, Darwin je upoznao svu raznolikost krajeva, podneblja, flore i faune, ali i ljudskih skupina. Na temelju tih razmišljanja o odnosima u prirodi, i proučavanja postojeće literature, je postupno oblikovao svoje jedinstveno evolucijsko tumačenje fizičkog značaja Zemlje: •

Promjene živog svijeta su posljedica činjenice da u prirodi preživljavaju oni koji su najprilagođeniji životnim uvjetima.

Ovo djelo Charlesa Darwina nije imalo odjeka samo u prirodoslovnim, biološkim i paleontološkim krugovima, nego se snažno odrazilo na mnogo šire znanstvene, kulturne i druge društvene tokove. Darwin je na osnovi općih i iskustveno, ili barem načelno, provjerenih tvrdnji dokazao istinitost principa evolucije. Njegovi dokazi su označili novi poticaj ustaljenim i stoljećima njegovanim shvaćanjima u svijetu i čovjeku. Za mnoge je ovom knjigom započeo prvi ozbiljniji pokušaj istraživanja ljudske evolucije.


Galileo Galilei Autor: Robert Majetić, izvor: www.skole.hr Galileo Galilei bio je jedan od prvih modernih znanstvenika koji je uz pomoć svojega teleskopa ostvario uzbudljiva otkrića vezana uz zvijezde i planete. Također je otkrio način kretanja predmeta dok padaju na Zemlju. Bio je važan zbog načina na koji je radio. Pažljivo je promatrao svijet oko sebe i pisao zabilješke, a zatim je provodio eksperimente i tako testirao svoje teorije. Galileo je znao kako se usmjeriti na pravu srž problema. I nije samo koristio riječi da bi opisao način kretanja predmeta. Pri tome se služio matematikom, što znači da se mogao vrlo precizno izraziti. Galileo je bio važan sudionik Znanstvene revolucije koja je donijela novi način razmišljanja u Europu u 16. i 17. stoljeću. Galileov rani život Galileo se rodio 1564. godine pored Pise u Italiji, u kojoj je proveo čitav život. Otac mu je bio učitelj glazbe. Dok je bio dijete, Galileo se obrazovao u samostanu. Volio je tihi samostanski način života i želio je postati redovnik, no otac ga je poslao na studij medicine na Sveučilištu u Pisi. Galileo medicinu nije smatrao zanimljivom i više je volio matematiku. Naposljetku je odustao od studija medicine i prešao na učenje matematike. Uskoro su ga počeli primjećivati istaknuti matematičari. Postao je profesor matematike i poučavao je


na sveučilištima u Pisi i Padovi. Njegov ga je rad učinio slavnim. Moćni Veliki Vojvoda od Toskane, Cosimo de' Medici, imenovao je Galilea svojim sudskim matematičarom. U Galileovo vrijeme, ljudsko shvaćanje svijeta dolazilo je uglavnom od slavnog grčkog filozofa Aristotela. Aristotel je rekao da teži predmeti padaju brže od lakših. Galileo je otkrio da je Aristotel bio u krivu. Pokazao je da ako ispustite lagani predmet i težak predmet s iste visine, oni će istovremeno ubrzati i pasti na zemlju. To je bilo veliko iznenađenje. Protivilo se Aristotelovim idejama i zdravom razumu. No Galileovi su se eksperimenti pokazali točnima. Galileo je također promatrao njihala. Otkrio je da je svakom njihalu potrebno jednako vrijeme da izvrši njihaj, bez obzira na veličinu njihaja. Što je Galileo otkrio? 1609. godine, Galileo je saznao za čudesne nizozemske dalekozore pomoću kojih se udaljeni predmeti čine nadohvat ruke. Bio je fasciniran. Uskoro je počeo izrađivati vlastite teleskope. Bili su mnogo bolji od ranih nizozemskih teleskopa. A onda je jednoga dana okrenuo svoj teleskop prema noćnom nebu. Ono što je ugledao zaprepastilo ga je. Galileo je otkrio da Mjesec ima planine, doline i kratere.

Otkrio je da Jupiter ima četiri vlastite malene zvijezde koje se kreću oko njega (promatrao je četiri Jupiterova najveća mjeseca). Otkrio je da je blijedi sjaj Mliječne Staze zapravo svjetlo tisuća zvijezda. Promatrao je sunčeve pjege. I vidio je da planet Venera pokazuje mijene, pojavljujući se u obliku rastućeg i padajućeg srpa, baš kao i Mjesec. Ova otkrića nisu se podudarala s idejama


ljudi o svemiru. Aristotel je bio naučavao da su nebeska tijela glatke i savršene kugle. Pa ipak, Mjesec očigledno nije bio takav. Aristotel i grčki astronom Ptolomej vjerovali su da se Sunce i planeti okreću oko Zemlje. 1543. godine, knjiga poljskog astronoma Nikole Kopernika sugerirala je da Zemlja i planeti umjesto toga obilaze Sunce. Do Galileovog vremena, mnogi su ljudi mislili da je istina da se planeti okreću oko Sunca, ali su još uvijek vjerovali da se Sunce okreće oko Zemlje. Galileo je uvidio da njegova saznanja podupiru Kopernika. Ali kopernikanska teorija se kosila s učenjem Katoličke Crkve. U Bibliji je pisalo da se Zemlja ne kreće te da se nalazi u središtu svemira.

Galileo i Crkva U Galileovo vrijeme, ljudi su se mogli naći optuženima pa čak i smaknutima pod optužbom hereze ako su pisali knjige koje su se protivile učenju Crkve. Inkvizicija je bila odgovorna za suđenje hereticima. Galileo se nadao da će biti siguran jer je Papa volio njegov rad. Stoga je napisao knjigu u kojoj je izrazio svoje vjerovanje da je kopernikanska teorija vjerojatno istinita. No knjiga je bila zabranjena, a Galileo se našao na suđenju pred Inkvizicijom. Bio je prisiljen priznati da je pogriješio, te je osuđen na doživotni zatvor, no ipak mu je dopušteno da živi kod kuće. Nastavio je proučavati kretanje predmeta, te je napisao svoju najvažniju knjigu u tim posljednjim godinama. Galileo je umro 1642. godine u Arcetri u blizini Firence.

Vidi i ovo: http://www.youtube.com/watch?v=-QUegBP3qwg


21. veljače - Međunarodni dan materinjeg jezika izvor: www.skole.hr

Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinjeg jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinji jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće. Svjesna uloge materinjeg jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kreativnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinjeg jezika. S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti. Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj. Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja. Prema "Atlasu svjetskih jezika kojima prijeti nestanak" dominantni jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog sve brže i više potiskuju


manjinske jezike. Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednog jezika gubitak za ukupni životni potencijal na zemlji, navodi UNESCO, ističući svoju presudnu ulogu u promicanju normativnih i provedbenih strategija i aktivnosti u očuvanju jezika. Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Stoga Međunarodni dan materinjeg jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.


Petar Preradović: Jezik roda moga Izvor: croinfo.net

Kao vječno more sinje U kretu si gipkom, lakom, Podaje se dahu svakom I mreška se i propinje, (Kakva moć je vjetra koga) Zuji, zveči, zvoni, zvuči, Šumi, grmi, tutnji, huči, To je jezik roda moga! … Koliko se hvale puci Svaki svojim tobož' slavnim; Kad ih š njime divnim sravnim, To su meni mrtvi zvuci; Nijesu srcu sladost medna, Nit su duhu krilna sila, Niti bukte kroz sva bila Ko što njeg'va rječca jedna! ….

Događajnica za veljaču  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you