Issuu on Google+

28.01.13 16:19

1


28.01.13 16:19

2


Svake školske godine tisuće novih učenika okrenut će se Internetu da bi došli do potrebnih informacija. Internet nudi ogroman informacijski potencijal, no u šumi svakojakih informacija, u tzv. “informacijskoj buci” nije se uvijek lako snaći.

28.01.13 16:19

3


• znanje na Internetu nije uređeno i nije dovoljno sistematizirano, a svaki dan se dodaju milijuni novih postova (tekstova, slika, prezentacija, videa...) • sadržaji na Internetu su različite kvalitete • dakle, valja ZNATI pretraživati, tj. naučiti nešto o tehnikama pretraživanja informacija i o njihovom vrednovanju. Treba biti informacijski pismen (ECDL)


- skup kompetencija potrebnih u

informacijskom dobu, a odnosi se na prepoznavanje potrebe za informacijom, umijeće nalaženja i pristupanja potrebnoj informaciji, njezino kritičko vrednovanje i korištenje pronađenog u daljnje svrhe imajući na umu pri tome ekonomska, pravna i društvena pitanja kao i ograničenja odnosno etiku korištenja informacija


Školski knjiž nič ari nuž no moraju biti dobro educirani u inf. pismenosti kako bi mogli poduku dati (ECDL).

zna odrediti karakter i opseg svoje informacijske potrebe oblikuje i primjenjuje strategiju pretraživanja zna koristiti knjižnični sustav kritički vrjednuje informacije i njihove izvore

bira najprikladniji sustav kako bi pronašao potrebnu literaturu koristi informacija u skladu s načelima prava i etike


2.2. Što uključuje informacijska pismenost

Tradicionalna pismenost (sposobnost čitanja i pisanja), medijsku pismenosti (sposobnost da kritički vrednujemo medije, elektroničke i pisane), numeričku pismenost (sposobnost razumijevanja i rješavanje brojčanih zadataka)


2.1. Razlike izme đ u informati č ke i informacijske pismenosti Informati č ka pismenost  osnove korištenja

operacijskih sustava, elementarnu primjenu Worda, Excela, PowerPointa, komuniciranje epoštom, forumi, videokonferencije, korištenje weba, objavljivanje sadržaja na webu, primjena ICT-a u obrazovanju (e-učenje) …

Informacijska pismenost  Omogućava

intelektualni pristup informacijama  kognitivna strategija odabiranja, analiziranja, vrednovanja informacija


Roy Tennant (2003.) „Only librarians like to search, everyone else likes to find.“


Da bismo dobili kvalitetne rezultate pretraživanja, moramo znati odabrati pravi alat za pretraživanje. Na sljedećem slajdu vidjet ćemo alate i njihove značajke.


Vrsta alata Značajke

Imenici

Organizirani su hijerarhijski. Pregledavanje preko kategorija. Pogodni su za op ć enita pretra ž ivanja.

Tra ž ilice

Stranice sakupljaju "pauci" (programi), a ne ljudi. Omogu ć uju pretra ž ivanje cjelokupnih tekstova mre ž nih stranica. Omogu ć uju korištenje klju č nih rije č i. Istovremeno pretražuju nekoliko tražilica.

Metatra ž ilice

Nevidljivi web

Sadr ž i razli č ite vrste mre ž nih stranica, od kojih su najva ž nije specijalizirane baze podataka i knji ž ni č ni katalozi. Sadr ž i stru č ne i znanstvene informacije.


Kada koristiti imenike? - Kad ne znamo točno odrediti temu koja nas zanima - želimo pregledavati općenite teme i sl. Najpoznatiji su imenici: • Google Directory http://www.google.com/dirhp • Yahoo! http://dir.yahoo.com • About com http://www.about.com • Infomine http://infomine.ucr.edu/ • Academic Info http://www.academicinfo.net • Librarians' Index http://www.lii.org  


Kada koristiti tražilice za pretraživanje? - kad točno znamo što nas zanima, dakle, kad znamo odrediti ključne riječi

Tražilice http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/tablica_2_pogl_03_lekc_02.htm


To je alat za pretraživanje koji istovremeno pretražuje nekoliko tražilica. Metatražilice ne stvaraju vlastite baze podataka mrežnih stranica, već vam prikazuju rezultate pretraživanja nekoliko tražilica. Search.com – pretražuje Google, Blekko, Bing, DMOZ Allplus - pretražuje tražilice Google, Yahoo, Bing i Ask.com, web stranice, novosti, slike, video zapise i blogove. http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/tablica_3_pogl_03_lekc_03.htm


dio weba do kojeg ne možemo doći koristeći tražilice . Tu se radi o znanstvenim i komercijalnim bazama podataka (podacima koji se naplaćuju) i sl.


3.2. Priprema za pretraživanje •

napraviti listu ključnih riječi (tema, pojmova, imena...) što ćemo potražiti na internetu Odlučiti se koje formate i vrste ćemo pretraživati : dokumenti, slike, tablice, statistike, pdf, PPP, video i sl. oganizirati ih po nekom kriteriju (recentnosti, veličini, zemlji, jeziku i sl.), a zatim vrednovati. 28.01.13 16:19

17


1. Ključne riječi 2. Booleovi operatori 3. Pretraživanje fraza korištenjem navodnika

4. Pretraživanje prirodnim jezikom 5. Kraćenje (stemming) 6. Zamjenski znakovi (wildcards) 7. Zaustavne riječi (stop words) 8. Pretraživanje po poljima (field search)


Znači postaviti upit onako kako bismo ga postavili svom sugovorniku.

Primjer: pretraživanja preko tražilice Google: Zanimaju dugine boje. Upit postavljamo na engleskom jeziku: which are the colours of rainbow? Kao rezultat dobit ćemo stranice koje govore o duginim bojama-


To su simboli ? # koje stavljamo unutar ključnih riječi i oni zamjenjuju jedan ili više znakova (slova, brojeva i sl.). Ovaj način pretraživanja omogućuje pretraživanje termina za koje nismo sigurni kako se točno pišu – bilo zbog našega neznanja, bilo zbog razlika u pisanju između npr. britanskog i američkog engleskog. Primjer 1 col#r (britanski engleski) color (američki engleski). Primjer 2 wom ?en (jednina ili množina).


Neke tražilice, npr. Google, nakon što je pretraživanje izvršeno, točno navedu koje su riječi izuzete iz pretraživanja.

Zaustavne riječi su najčešće članovi, veznici i prijedlozi (a, an, any, the, to, with, from, for,

of, that, who ) koje program zanemaruje pri pretraživanju.


Svaki mre탑ni dokument sastoji se od dijelova koje nazivamo poljima. To mogu biti: cjelovit tekst dokumenta, naslov, format dokumenta, poveznice unutar njega...


-Ključna riječ je ona riječ koja najbolje opisuje predmet određenog dokumenta. - U knjižnicama i znanstvenim te drugim bazama podataka ključne riječi određuju stručnjaci, ljudi zaduženi da pojedinom dokumentu pridruže riječi kojima se najbolje opisuje njihov sadržaj.

Katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu http://katalog.nsk.hr/F?RN=143477234


3.4.5. Ključne riječi Većina ljudi za pretraživanje koristi 1-2 riječi, ali to ponekad nije dovoljno. Zato je dobro “ograničiti “ ključnu riječ, dakle precizirati pojam. Neke tražilice (npr. http://www.ask.com) najbolje rade ako im postavite nekoliko ključnih riječi. Ili čak pitanje.


Simbol koji se vrlo često koristi za kraćenje je zvjezdica (*). Kod korištenja kraćenja potrebno je dobro poznavati engleski jezik. Odabrani početak (korijen) riječi ne smije biti prekratak jer to znatno proširuje rezultat pretraživanja . Neke tražilice ne podržavaju kraćenje. Postoje dvije vrste kraćenja: lijevo – znak na početku riječi desno – znak na kraju korijena riječi


Primjeri :

human * uključit će sve ove riječi: humanity, humanitarian, humanistic, humanoid. *ton uključit će rezultata koji završavaju na ton: zaton, beneton, beton...


Kada pretražujemo određenom frazom (izrazom koji se sastoji od nekoliko riječi), moramo je upisati u navodnike. Primjer: Želimo pronaći rezultate koji govore o grafičkim tehnikama . U naredben redak upisat ćemo «grafičke tehnike» Što ćemo dobiti ako koristimo operator AND? ZAPAMTI :... kao rezultate dobit ćemo one stranice koje u sebi sadržavaju sve riječi iz upita, ali ne kao frazu


George Boole je bio Englez koji je izmislio operatore kao logični sustav sredinom 19. st. Booleovi operatori su: • AND (i) • OR (ili) • NOT (ne)

AND = + (dogs +cats) OR = | (dogs |cats) NOT = - (dogs –cats)


http://youtu.be/vube-ZcJFk4

OR

NOT

Slonovi

Slonovi

slonovi

AND

OR

NOT

lavovi

lavovi

lavovi

AND


AND (+) sužava pretraživanje Primjer : 1)Dalì AND Picasso 2)+Dalì +Picasso 3) Dalì Picasso →

28.01.13 16:19

dobit ćemo samo one rezultate u kojima su oba pojma

31


OR ( I ) proširuje pretraživanje Primjer: or ( I ) pr. Split I Dubrovnik (dobit ćemo članke koji sadrže ili jedan ili drugi pojam

28.01.13 16:19

32


NOT ( - ) isključuje /sužava pretraživanje (koristimo kad se želimo riješiti nepotrebnih web stranica koje su povezane s nečim što nas ne zanima, npr. tražimo sve o rollingu tj. kotrljanju, ali bez Stonesa)

1) Rolling - Stones 2) Rolling NOT Stones 3) Rolling AND NOT Stones 28.01.13 16:19

33


Google

http://www.google.hr

Google je danas najpoznatija i najpopularnija tražilica. Nastala je 1998. godine na Stanfordu. Odnedavno možemo pretraživati i hrvatsku inačicu Googlea.


Booleov operator AND

Booleov operator NOT

Automatski uključen pri pretraživanju više od jedne riječi, nije ga potrebno upisivati. Znak – ispred riječi koju želimo izuzeti iz pretraživanja: ( ptice –patke )

Booleov operator OR

Upisujte ga uvijek velikim tiskanim slovima ili znakom | : ( čokolada | kakao )

Zamjenski znakovi

Samo za cijele riječi, ne za pojedina slova. 10 Izostavlja iz pretraživanja. Ako ih želite uključiti, ispred njih upišite znak + (bez razmaka).

Najveći mogući broj riječi upita Zaustavne riječi

Pronalaženje definicija Pretraživanje prirodnim jezikom

Pretraživanje sinonima

define:(tražen pojam) Upišite pitanje koje sadržava onoliko riječi koliko ih je potrebno za specificiranje upita. Npr: Which are the colours of rainbow? Koristite tildu (~) ispred riječi za koju želite pronaći sinonime. (~ education – u rezultate pretraživanja bit će uključeni pojmovi: teacher, school, university )

Kraćenje

Nije moguće. Sve gramatičke oblike riječi koje želite uključiti u pretraživanje, povežite operatorom OR .

Razlikovanje velikih i malih slova

Ne.

4.2 Koje tehnike pretraživanja prihvaća Google?


broj prikazanih rezultata po prozoru

približan broj pronađenih rezultata

vrijeme potrebno za odabir i prikaz rezultata


Koristeći Google http://www.google.hr pronaći informacije o penkali koristeći ključnu riječ Ako je ključna riječ samo penkala, a pretražuju se sve web stranice (ne samo hrvatske), pogledajmo koji su rezultati pretrage (broj stranica):


Kada se http://www.google.hr doda još jedna ključna riječ, njegovo ime, Slavoljub, broj pronađenih stranica će se smanjiti


Ako se pretra탑e http://www.google.hr samo stranice na hrvatskom jeziku, broj je manji (98).


2. VJE Ž BA

Kada se želi na http://www.google.hr naći list i pri tom isključiti Večernji list, u područje za upis ključne riječi treba upisati: list – (minus) večernji

JE N A ŽIV A ET R Ć U R -) P H T O I O V M PO OLEO RA (N BO RATO E OP


3. VJE Ž BA Ako pretražujemo informacije ima li života na Marsu, ne trebaju vam stranice koje govore o bogu Marsu, bogu starih Rimljana. Kako ćemo postaviti upit?

http://www.google.hr

4. VJE Ž BA Britannica http://www.britannica.com protiv Wikipedie http://hr.wikipedia.org usporediti pojam knjižnica / library


5. VJE Ž BA

Tra ž enje slika po klju č noj rije č i

Potražiti slike Kornata

Rezultat pretrage za ključnu riječ Kornati: broj, na hrv. Ili svim stranicama, velike ili male ili srednje veličine i sl.


Nakon što se klikne na odabranu sliku, pojavit će se njen smanjeni prikaz, a učitat će se i stranica na kojoj se ta slika nalazi.

Uz smanjeni prikaz slike nalaze se podaci o njenoj veličini, može se pokazati u punoj veličini. Slika može biti zaštićena autorskim pravima


Prikaz mogućnosti zadavanja naprednog pretraživanja tražilice Google.

28.01.13 16:19

44


6. VREDNOVANJE SADRŽAJA Sigurnost i ugled web-a - okruženje stranice, reklame, sumnjivi linkovi ; grafika, mogućnost preuzimanja; ažuriranje, održavanje - datum postavljanja posta (da se npr. ne dogodi da autor ne piše da je izumljen lijek za rak, a on već postoji 1 godinu). Ugled autora – je li on stručnjak za područje o kojem piše? Navodi li svoje obrazovanje, struku, područje kojim se bavi? Citati i izvori koje članak navodi– možemo li im vjerovati, stil pisanja, pravopis… second opinion – mogućnost provjere

28.01.13 16:19

45


- COPYRIGHTautorska i intelektualna prava - DOWNLOAD skidanje, preuzimanje s mreže

Što sve mož e biti zaštić eno aut. pravom? Tekst, slike, software, glazba, filmovi i sl.

Za potrebe obrazovanja postoje limiti / granice korištenja (video clip—10% ili 3 min; muzika—10% do 30 sek i tekst—10% ili 1000 riječi

28.01.13 16:19

46


Plaćanje za korištenje autorskog rada

Nije za komercijalnu uporabu, a može npr. za obrazovanje Pravo korištenja npr. neke fotografije, ali bez kropiranja, dakle korištenje baš onako kako ju je autor snimio Dopušta preuzimanje i korištenje tuđeg rada pod uvjetom kojim je autor to predvidio


PLAGIJAT (lat. plagere = oteti), označava

prisvajanje ili kopiranje

tuđeg pisanog, umjetničkog ili drugog kreativnog rada u svoj vlastiti, bilo djelomice ili u cijelosti, bez navođenja izvornog autorstva ili izvornika. Riječ je o nezakonitom i neetičnom prisivanju tuđeg djela, koje se prikazuje kao vlastito.


Ne zaboraviti napisati bibliografiju (popis korištenih web portala s datumom preuzimanja) Primjer: Perković-Kačanski, Maja, Zaposlenicu mjenjačnice na Braču mučila i ubila dvojica muškaraca?

http://www.vecernji.hr/vijesti/zaposlenicu-mjenjacnice-bracu-mucila-ub (s mreže preuzeto 3.12. 2011.)


Mnoštvo je modela koji stoje knjižničarima na raspolaganje. Najčešće se koriste modeli: - Big 6 (Eisenberg & Berkowitz), - WebQuest (Bernie Dodge) i - 8Ws (Annette Lamb)


ŠTO JE OVIM MODELIMA ZAJEDNIČKO?

MODEL

Fleksibilnost

WebQuest

Knjižničar je vodič Učenik je kreator (promišlja)

Big 6

Uključuje viši stupanj mišljenja Može se koristiti u grupi i u individualnom radu

8Ws


The 8 Ws (Annette Lamb) http://eduscapes.com/tap/topic71.html •Watching (Exploring) •Wondering (Questioning) •Webbing (Searching) •Wiggling (Evaluating) •Weaving (Synthesizing) •Wrapping (Creating) •Waving (Communicating) •Wishing (Assessing)


WebQuest (Bernie Dodge) Definiranje zadatka – knjižničar definira zadatke u razgovoru s učenikom Webstorming- to je brainstorming na web-u kako bi se vidjelo što o toj temi sve ima. Planiranje- učenici planiraju kako će predstaviti svoje istraživanje pred publikom (izgled ploče, prezentacija...) Vođenje specifičnih istraživanja-zadaci se mogu podijeliti u manje cjeline i po grupama. Kompletiranje – prije kompletiranja učenici razmjenjuju svoje informacije, diskutiraju i određuju način zajedničkog nastupa. Prihvat i usvajanje informacija- učenici daju osvrt na svoj rad, probleme na koje su naišli, vrednuju informacije i izvore, opisuju rad u grupu i sl.


1. definiranje zadatka, teme definiranje 2. 3 4 5 6

informacijskog problema/informacije strategije za traženje informacija određivanje (najboljih) izvora lokacija i pristup lociranje izvora uporaba informacija sinteza organiziranje građe vrednovanje (procjena informacija)


1. PLANIRAJ (Početak) • • •

Što trebam napraviti? Kako će izgledati ako stvarno dobro obavim svoj zadatak? Što trebam saznati da bih izvršio zadatak?

1. NAPRAVI (Sredina) •

Učenička aktivnost (čitaju, gledaju, govore, izrađuju sliku)

1. PONOVO PREGLEDAJ (Kraj) • • •

Jesam li napravio što sam trebao? Osjećam li se dobro zbog obavljenog posla? Trebam li još nešto napraviti prije nego završim?


Informacijska pismenost je okosnica suvremenih pristupa u č enju , a računalna edukacija dio je tehničkih vještina. Ona nas uči da mislimo i razmišljamo JEDINO AKO ako vršimo selekciju rezultata, vrednujemo informacije i poštujemo autorska prava.

28.01.13 16:19

56


Primjer: Učenik razvija informacijske strategije u svrhu pronalaženja informacija. Učenik zna razlikovati znanstvene i popularne izvore kako bi mogao procijeniti kvalitetu i vjerodostojnost izvora Učenik koristi enciklopediju i leksikon za proširenje znanja


 “Informacijski pismeni ljudi su oni koji su

naučili kako učiti. Znaju kako učiti jer znaju kako je znanje organizirano, kako pronaći informaciju i kako ju koristiti (oblikovati, interpretirati) na način da drugi mogu učiti iz nje. To su ljudi koji su pripremljeni za cjeloživotno učenje...” (Američka udruga knjižničara, 1989.)


PITANJA ZA TEHNIKE PRETRA Ž IVANJA 1) Koji operator ne pripada među Booleove operatore: a) AND b) IF* c) OR d) NOT 2) Ako želimo dobiti sve radove o mladima, kojim operatorom ćemo spajati sinonime "young", "teenager", "youth", "adolescent"? a) AND b) OR* c) NOT 3) Ako želite dobiti sve dokumente o krastavcima i kozmetičkim proizvodima, kojim Booleovim operatorom ćete spojiti ta dva termina? a) AND* b) OR c) NOT


4) Kraćenje služi da u rezultatima pretraživanja dobijemo: a) sve riječi istog korijena* b) sinonime neke riječi c) sve riječi određenog znanstvenog područja 5) Što su zaustavne riječi (stop words)? a) maksimalan broj riječi koje možemo opisati unutar upita b) riječi kojima ograničavamo pretraživanje na određen broj rezultata c) riječi koje program isključuje pri pretraživanju* 6) Ako zaustavnu riječ želite uključiti u pretraživanje, onda ćete: a) ispred nje, s razmakom, upisati znak + b) ispred nje, bez razmaka, upisati znak +* c) upisati je među navodnike


Ako određena tražilica na podržava zamjenske znakove za pojedina slova, problem ćete riješiti na način da: a) pretražujete preko samo jednog pojma b) nekoliko puta pretražujete koristeći različite pojmove c) upišete sve potrebne gramatičke oblike riječi i povežete ih Booleovim operatorom OR* d) upišete sve potrebne gramatičke oblike riječi i povežete ih Booleovim operatorom AND e) odustanete od pretraživanja 7)

8) Ako želite pretraživati određenu frazu, upisat ćete je između: a) zagrada b) navodnika* c) zvjezdica


http://www.slideshare.net/JuliePoole/med-library-instruction (preuzeto 31.01.2011. http://www.csa.com/help/Search_Tools/boolean_operators.html (preuzeto 31.01.2011. http://youtu.be/vube-ZcJFk4 (preuzeto 31.01.2011. http://www.youtube.com/watch?v=W66KdpsfjCs&feature=related (preuzeto 31.01.2011. http://www.pandia.com/goalgetter/4.html (preuzeto 31.01.2011. http://kathyschrock.net/rbs3k/boolean/ (preuzeto 31.01.2011. http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/pogl_04_lekc_01_01.htm (preuzeto 31.01.2011. http://www.slideshare.net/vhrzica/informacijska-pismenost-tamara-zadravec (preuzeto 31.01.2011. http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/tablica_4_pogl_04_lekc_02.htm (preuzeto 20.10.2011.) http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/tablica_2_pogl_03_lekc_02.htm )preuzeto 1.11. 2011.) http://www.ssmb.hr/libraries/0000/1460/Ishodi_u%C4%8Denja_i_informacijska_pismenost.pdf Špiranec, Sonja, Informacijska pismenost – ključ za cjeloživotno učenje, edupoint.carnet.hr/casopis/cimages/edupoint/ep_1 7_1.pdf (preuzeto 2.11.2011.) Informacijska pismenost i poticanje čitanja, www.knjiznicari.hr (preuzeto 2.11. 2011.) Barton, H. Information Literacy: Learning How to Learn. Rhode Island Network for Educational Technology, Inc . Dostupno na: http://www.ri.net/RITTI_Fellows/Barton/infolit.html .(6.9.2011.) Eisenberg M. B. , Berkowitz R. E. Introducing the Big6. (1987) Dostupno na: http://www.big6.com/kids/ (6.9.2011.) Horton, F.W. Understanding Inforamtion Literacy: A Primer. (2008.) Dostupno na: http://unesdoc.unesco.org/images/0015/001570/157020E.pdf (12.9.2011.) Introduction to information literacy. Association of College and Research Libraries . Dostupno na: http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/acrl/issues/infolit/overview/intro/index.cfm (6.9.2011.) Stanford’s Key to Information Literacy. Dostupno na: http://skil.stanford.edu/intro/research.html /. ( 6.9.2011.) Stričević, I. Pismenosti 21. stoljeća: Učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. // Zrno, 2011. XXII(9798), str. 2-4 Špiranec S. Informacijska pismenost – ključ za cjeloživotno učenje. // Edupoint, 2003. III(17), str. 5-15


pismrmost it