Issuu on Google+

2. dio ŠTO JE Internet  Internet je svjetska računalna informacijska mreža , sastavljena od velikog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogućava prijenos informacija između računala koja čine mrežu  Internet je informacijska superprometnica, tj. mreža koja povezuje regionalna čvorišta, a preko njih pojedinačne lokalne računalne mreže  Internet je medij koji je uveo temeljite promjene na području komunikacija, zabave i trgovine KAD JE NASTAO  Internet je 1969. pokrenula Agencija za napredna istraživanja Ministarstva obrane SAD-a, ARPANET , na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu  Cilj Interneta bio je omogućiti znanstvenicima različitih sveučilišta razmjenjivanje rezultata istraživanja dobivenih na različitim lokacijama  ARPANET je razvijen 12 godina nakon Sputnika, tijekom razdoblja hladnog rata,a prvobitni je cilj bio razviti mrežu dovoljno sigurnu, odnosno takvu koja će izdržati nuklearni napad  Prvi komutacijski čvor za usmjeravanje poruka na ARPANET-u razvijen je u kompaniji Bolt Baranek and Nevvman  1984. godine , kako je sve više gradova bilo povezano s ARPANET-om, počinje se koristiti pojam Internet  ARPANET je ugašen 1984 . godine, ali Internet se održao TKO UPRAVLJA INTERNETOM  Internetom upravlja veći broj organizacija,a najznačajnije su:  Internet Society neprofitabilna je udruga koja objavljuje pravila i promovira globalno povezivanje na Internet  Internet Corporation for Assigned Names and Numbers je korporacija zadužena za dodjelu Internet adresa i određivanje pravila za registraciju 

Internet Engineering Task Force je tijelo za propisivanje Internet standarda

ŠTO JE WWW  World Wide Web Consortium , poznat kao W3C, je udruga formirana za definiranje zajedničkih standarda WWW-a , pojavio se 1989.  omogućuje stvaranje , manipulaciju, organizaciju i pretraživanje multimedijskih dokumenata  Temelji se na principu odabira slike ili teksta da bi korisnici prešli na lokaciju s koje mogu pristupiti informacijama

1


KLIJENT I POSLUŽITELJ  zasnivaju se na arhitekturi klijenata i poslužitelja  poslužitelj (server) – je računalo stalno spojeno na Internet, koje pruža neku mrežnu uslugu / servis  klijent (client)-korisničko računalo, odnosno program koji koristi neku od usluga (web klijent ili preglednik- Netscape, IExplorer..) Internet PRETRAŽIVAČ  Pojavio se 1993.  podržavao je pokazivanje i odabir koje se provodi mišem  To je Internet približilo korisnicima bez posebnih vještina rada na računalu  Više nije trebalo poznavati čudne naredbe da bi se pročitala pošta, prelazilo sa stranice na stranicu u svrhu istraživanja INTERNETSKE ADRESE  Adrese na Internetu služe da bismo znali gdje se nalazi neko računalo, osoba ili sadržaj  1. IP adrese- jedinstvene brojčane adrese računala spojenih na Internet, sastoje se od 4 broja odvojena točkama (32-znamenkasti binarni broj prikazan sa 4 okteta), npr. 213.191.128.51  2. SIMBOLIČKE ADRESE- sastavljene su od imena računala, imena domene i vrhovne domene , a koriste se jer se lakše pamte od IP adresa, npr. www.google.hr ime domene određuje tvrtka ili organizacija koja je vlasnik te domene ime vrhovne domene-uglavnom označava čime se tvrtka bavi npr. .com-commercial (komercijalne organizacije) .gov –government (vladine ustanove) .org –organization (ostale organizacije) ili označavaju dvoslovne kodove zemalja npr. .de –Njemačka .uk –Ujedinjeno Kraljevstvo .hr -Hrvatska  3. URL-ovi- određuju točnu lokaciju datoteke na računalu, sastoje se od naziva protokola koji se koristi, adrese računala, porta, imena direktorija i imena same datoteke, npr. http//podrška.iskon.hr/podaci.html  4. E-MAIL ADRESE- određuju osobu (korisnika) i poslužiteljA koji korisnik koristi za primanje e-mail poruka, npr. marko@net.hr

2


itd.

TRAŽILICE, VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU  Bez pomoći tražilica, danas je nezamislivo bilo kakvo sustavno pretraživanje i pronalazak adekvatnih informacija na Internetu.  Tražilicu bismo mogli pobliže opisati kao alat koji omogućuje istraživanje baza podataka, a te baze pak sadrže tekst milijardi web stranica. Kako formulirati upit? Kada ste odabrali strategiju pretraživanja, možete napokon formulirati upit koji ćete uputiti odabranoj tražilici. Upit ćete kvalitetno postaviti ako slijedite ove korake: 1. Problem, odnosno zahtjev, definirat ćete i najbolje formulirati u jednoj rečenici. 2. Potom ćete rečenicu raščlaniti na samostalne dijelove: fraze, riječi, kratice. 3. Za svaki od dijelova rečenice definirat ćete srodne nazive i/ili sinonime, imajući u vidu

3


različitosti u terminologiji te pokriti sve gramatičke oblike korištenih naziva. 4. Srodne ključne riječi povezat ćete operatorom OR. 5. Dijelove rečenice povezivat ćete operatorom AND. Primjer : Zanimaju vas informacije o tome pospješuje li konzumiranje zelenog čaja dijetu? 1. Formulirat ćemo upit: zeleni čaj i dijeta . 2. Rastavit ćemo upit na samostalne dijelove:

zeleni čaj; dijeta .

3. Definirat ćemo srodne pojmove za svaki dio upita: 4. Pretraživat ćemo: - a.

dijeta=smanjenje tjelesne težine=mršavljenje .

zeleni čaj kao frazu

- b. srodne pojmove povezane operatorom

OR: dijeta OR smanjenje tjelesne težine OR mršavljenje.

5. Kad pretražimo svaki dio upita pojedinačno (a i b), spojit ćemo ih Booleovim operatorom o traženoj temi.

AND i dobiti informacije

Ovo je osnovno načelo postavljanja upita i pretraživanja. Svaki alat za pretraživanje ima svoje osobitosti, a na njih ćemo ukazati kod pregleda najvažnijih tražilica. PRETRAŽIVAĆKI OPERATERI Pretraživanje pomoću ključne riječi Ključna riječ je ona riječ koja najbolje opisuje predmet određenog dokumenta. U knjižnicama i znanstvenim te drugim bazama podataka ključne riječi određuju predmetni stručnjaci, ljudi zaduženi da pojedinom dokumentu pridruže riječi kojima se najbolje opisuje njihov sadržaj.  Oznake pomoću kojih se ključne riječi kombiniraju za preciznije pretraživanje  Različite stranice različiti operateri  Booleovi logički operateri AND pretraživanje AND-sužava (kada se koriste dva pojma u pretrazi izbacuju se samo stranice koje sadrže oba pojma) Ovaj tip pretraživanja koristi se kada imamo (minimalno) dvije ključne riječi od kojih SVAKA mora biti uključena u rezultat, dakle tražilica traži reference na obe ključne riječi. METODE (primjeri): Dalì AND Picasso +Dalì +Picasso Dalì Picasso → te nakon tog unosa odabrati odgovarajuću stavku u izborniku. OR pretraživanje -proširuje (kad se upisuju dva pojma izbacuju se sve stranice koje imaju barem jedan od traženih pojmova) Ovaj način upotrebljava se kada nisu važne obje ključne riječi već bilo koja od njih. METODE: 1) END E.N.D

4


2) END OR E.N.D. 3) END E.N.D. → pa odabrati

opciju Any of the Words.

NOT-sužava (koristimo kad se želimo riješiti nepotrebnih web stranica koje su povezane s nečim što nas ne zanima) Ukoliko želimo u pretraživanje uključiti jednu, a isključiti drugu ključnu riječ, potrebno je poslužiti se NOT pretraživanjem. NOT pretraživanje METODE: 1) Rolling -Stones 2) Rolling NOT Stones 3) Rolling AND NOT Stones NEAR pretraživanje - Ovu metodu koristimo kada pretražujemo dvije ključne riječi, odnosno fraze, koje su jedna drugoj približne. METODE: 1) Japan NEAR climate 2) AltaVista za ovakvu vrstu

pretraživanja ima specijalizirane opcije

(Advanced Search i Power Search) PRIMJERI Pretraživanje ključnim riječima mačke i psi. 1. Operator AND: mačke AND psi Dobit ćemo samo one dokumente koji govore i o mačkama i o psima. 2. Operator OR: mačke OR psi Dobit ćemo sve dokumente o psima, sve dokumente o mačkama i sve dokumente o mačkama i psima. 3. Operator NOT: psi NOT mačke Dobit ćemo samo dokumente o psima, ali ćemo izgubiti dokumente koji govore i o mačkama i o psima. Pojedine tražilice različito označavaju Booleove operatore i različito ih uključuju kada pretražujete nekoliko riječi.

Prije nego što uputite upit nekoj tražilici, savjetujemo vam da provjerite kojim se simbolima prikazuju Booleovi operatori te koji od njih tražilica automatski uključuje pri pretraživanju više od jedne riječi. Ovisno o tražilici, umjesto da pišete operatore slovima (u tom slučaju upisujte ih velikim tiskanim slovima, bez obzira na to prepoznaje li tražilica ili ne mala i velika slova) možete ih zamijeniti znakovima:

AND=+ (dogs +cats) NOT=- (dogs –cats) OR = | (dogs |cats)

5


Stopwords je riječ koju tražilica zanemaruje u pretraživanju jer je previše "obična" ili ima neku posebnu namjenu. To su uglavnom engleske riječi a, an, the, to, with, from, for, of, that, who, te logički operatori AND, OR, NOT i NEAR. Međutim, ponekad je neke od tih riječi potrebno uključiti u pretraživanje. Ako npr. ne želimo da tražilica zanemari riječi koje se podudaraju s logičkim operatorima, potrebno ih je staviti u navodnike (npr.: portland NEAR "OR"). Također, neke tražilice neće zanemariti stopwords unutar navodnika, što je od posebne važnosti ako nam je ključni izraz fraza koja sadrži takve riječi (npr.: "to be or not to be"). Zagrade i uklopljena pretraživanja Ova metoda podrazumijeva složen tip pretraživanja koji često ne daje željene rezultate jer je za dobro snalaženje u ovakvom tipu pretraživanja potrebno veliko iskustvo. Puno se bolje držati jedinstvenih ključnih riječi, a zagrade bi trebalo koristiti samo kada baš moramo. Kombinacije ključnih riječi i operatora AND, NOT i NEAR su podjednako dobre, a prouzrokovat će daleko manje grešaka nego upotreba zagrada. Upotreba zamjenskih znakova (džokera) Ovom metodom traži se varijacija određene riječi, a kao zamjenski znak odnosno džoker najčešće se koristi znak * (zvjezdica), npr.: hrvatsk*. Većina tražilica koje podržavaju ovu opciju zahtijeva upotrebu najmanje tri znaka uz zvjezdicu. Kraćenje (stemming) Kraćenje je još jedna od tehnika pretraživanja koja vam omogućuje da pronađete više riječi istog korijena. Simbol koji se koristi za kraćenje nije isti kod svih tražilica. Najčešće je to zvjezdica (*). Postoje dvije vrste kraćenja: • lijevo - znak za kraćenje dolazi na početku riječi • desno - znak za kraćenje dolazi na kraju korijena riječi. Prije pretraživanja provjerite podržava li određena tražilica kraćenje! Primjer : gastroenterolo* uključit će sve ove riječi: gastroenterology, gastroenterologyst, gastroenterologyc, gastroenterologycal. human* uključit će sve ove riječi: humanity, humanitarian, humanistic, humanoid. Kod korištenja kraćenja potrebno je dobro poznavati engleski jezik. Odabrani početak (korijen) riječi ne smije biti prekratak jer to znatno proširuje rezultat pretraživanja i pretraživanje vodi u pogrešnom smjeru. Neke tražilice ne podržavaju kraćenje. Zamjenski znakovi (wildcards) Engleski izvorni naziv wild card dolazi iz kartaških igara u kojima je wild card igraća karta koja zamjenjuje bilo koju drugu kartu (najčešće joker).

6


Zamjenski znakovi su simboli koji se nalaze unutar riječi i koji zamjenjuju jedan ili više znakova (slova, brojeva i sl.). Ovaj način pretraživanja omogućuje pretraživanje termina za koje nismo sigurni kako se točno pišu – bilo zbog našega neznanja, bilo zbog razlika u pisanju između npr. britanskog i američkog engleskog. Time pretražujemo, odnosno dobivamo jezično različite oblike istog pojma: Primjer 1

colour (britanski engleski) color (američki engleski). Možemo pretraživati i različite gramatičke oblike iste riječi: Primjer 2

woman (jednina) women (množina). Upotreba zamjenskih znakova, kao i u slučaju ostalih tehnika pretraživanja, razlikuje se od tražilice do tražilice. Neke tražilice, npr. Google dopuštaju upotrebu zamjenskih znakova isključivo za cijele riječi, a ne za slova unutar riječi. Na prvi pogled to možda nije praktično, ali u tom slučaju problem s pojedinim slovima riješit ćete korištenjem Booleovog operatora OR: color OR colour. Pretraživanje po poljima (field search) - Još jedna tehnika pretraživanja je pretraživanje po poljima. Svaki mrežni dokument sastoji se od dijelova koje nazivamo poljima. To mogu biti: cjelovit tekst dokumenta, naslov, format dokumenta, poveznice unutar njega... Tehnika pretraživanja po poljima omogućuje nam daljnje specificiranje upita, odnosno sužavanje pretraživanja, a možemo je koristiti kako unutar naprednog pretraživanja pojedine tražilice, tako i unutar osnovnog pretraživanja uz korištenje specijalnih operatora polja NAJPOZNATIJE TRAŽILICE: Google, Yahoo!, AOL Search, MSN Search, Ask Jeeves, AltaVista Sve rade po istom principu: 1.)Kada se učita odabrana web stranica uočimo gumb na kojem piše Search (Pretraga) 2.)Na ovaj gumb stisnemo kada smo upisali željeni pojam (Keywords) Tijekom traženja tražilica pregledava svoju bazu web-stranica i pronalazi one stranice u kojima se spominju uneseni pojmovi. GOOGLE  Jedna od najposjećenijih današnjih stranica  Milijarde stranica u bazi podataka

7


 Pretražuje web, slike, grupe, imenike  Postoji google pretraga i gumb *Osjećam se sretnim*(otvara se prva stranica koju pretraživač nađe povezanu s tim pojmom)  Sva slova prima kao da su mala  Google ima najveću bazu podataka te zajedno sa svojim najvećom rivalom Yahoo!-om obavlja gotovo 60% svih Internetskih pretraga. Osim toga, Google se do danas razvio u brand za kojeg mali tko u svijetu još nije čuo, bez obzira na to koristi li se njime ili ne.  Google je stvoren na sveučilištu Stanford 1988. godine, a njegovi su tvorci Larry Page i Sergey Brin. Njih dvojica su kasnije napustili smjer računalnih znanosti, uplovili u poslovne vode te, konačno, 1999. godine pokrenuli Google kao privatnu tvrtku. Danas Page i Brin spadaju među najbogatije ljude na svijetu, a Google je postao jedna od najcjenjenijih tražilica, i to ponajviše zahvaljujući jednostavnom sučelju, preglednim rezultatima pretraživanja, izostanku reklama na početnoj stranici - a naravno i ogromnoj bazi podataka.  Konačno, na samom kraju, navesti ću još jednu zanimljivost u vezi samog imena. Riječ

google zasnovana je na matematičkom izrazu googol kojeg je 1938. godine skovao dječak imenom Milton Sirotta, nećak američkog matematičara Edwarda Kasnera. Do dana današnjeg se očuvala priča kako je ujak pitao Miltona kako se zove broj sa sto nula, a dječak je odmah rekao googol. Korištenjem ovakvog imena, osnivači Googlea htjeli su simbolički pokazati da rade s nevjerojatnim količinama informacija. Danas imaju milijarde stranica. Sutra – tko zna, možda gugol?! NAPREDNO PRETRAŽIVANJE – pogledaj prema čemu sve omogućuje ovakvo pretraživanje

ŠTO JE WWW.HR www.hr je katalog hrvatskih web stranica. Pogledaj koje skupine kategorija sadrži ovaj web.

8


Vrednovanje sadržaja stranice Da li je autor stručnjak za područje o kojem piše? Navodi li svoje obrazovanje, struku, područje kojim se bavi? Provjeriti drugdje podatke o osobi, te biti siguran da zna o čemu piše. Korištenjem tražilica naći mrežnu stranicu te osobe, pa iz sadržaja zaključiti može li se vjerovati onome što piše. Kakav je kontekst u kojem se stranica nalazi? Pretraživanjem se dolazi do stranica koje su dio neke veće cjeline i time dovodi u opasnost da se ne vidi kontekst. Da se to izbjegne, ako se nudi ta opcija, treba otići na početnu stranicu (homepage) i provjeriti izvor informacija koje stranica sadrži. Tako se dolazi do podataka tko je stranicu objavio, te kome je namijenjena. Je li stranica recenzirana? Ima li stranica bibliografiju? Provjeriti postoji li na stranici bibliografija i kakva je. Oslanja li se autor na pouzdane izvore informacija? Kakve tekstove citira? Ako postoje podaci o citiranim izvorima, provjeriti je li naveden podatak točan. Ako citira članak dostupan u bazi podataka s cjelovitim tekstom, provjeriti o kakvom se članku radi. Je li znanstveni ili je samo prikaz drugog članka ili knjige? U kojemu časopisu je objavljen? Je li znanstveni časopis kojeg priznaju stručnjaci? Kakvim je stilom tekst napisan? Stručni tekstovi pretpostavljaju terminologiju. Ako se traži stručne ili znanstvene tekstove, pokazatelj relevantnosti dokumenta je i stil kojim je pisan. Koristi li autor stručnu terminologiju? Koliko je tekst, tj. autor pismen? Prema količini grešaka u pisanju teksta može se procijeniti vrijednost stranice, ako ima više grešaka, treba posumnjati u kvalitetu. Kakav je reklamni materijal na stranici?

9


Mrežne stranice stručnog i znanstvenog sadržaja, u pravilu, ne bi smjele sadržavati reklamne poruke. Ako postoje sponzori stranice, jasno su označeni, a reklame zauzimaju malo prostora. Provjeriti tko sponzorira! Može li se razlikovati reklamni materijal od informativnog? Kome je stranica namijenjena? Koliko detaljno, do koje razine autor obrađuje temu? Ako je tema namijenjena različitim obrazovnim skupinama, je li jasno naznačeno kome je namijenjen koji dio? Provjeriti preko mape sadržaja stranice. Što se može saznati iz poveznica? Pokazatelj kvalitete stranice su i poveznice (linkovi). Ako je sadržaj vjerodostojan, a poveznice upućuju na nekvalitetne stranice, upitna je kvaliteta stranice koja se vrednuje. Provjeriti rade li sve poveznice. To znači da je autor doista provjerio stranice koje navodi kao vezu.

10


što je internet