Ratne i poratne žrtve Drugog svjetskog rata na području Sisačke biskupije

Page 1

Ratne i poratne žrtve Drugog svjetskog rata na području Sisačke biskupije loj zo bu tu r ac

HRVATS K I MA RT I RO LO G I J S I S AČ K E B IS KU PIJE



Lojzo Buturac

Ratne i poratne žrtve Drugog svjetskog rata na području Sisačke biskupije


SISAČKA BISKUPIJA Ratne i poratne žrtve Drugog svjetskog rata na području Sisačke biskupije Lojzo Buturac BIBLIOTEKA

Hrvatski martirologij Sisačke biskupije Knjiga 1 IZDAVAČ:

Sisačka biskupija Trg Josipa bana Jelačića 9, 44000 Sisak Tel.: +385 (44) 544 555; fax: +385 (44) 544 555 www.biskupija-sisak.hr; e-mail: tajnistvo@biskupija-sisak.hr ZA IZDAVAČA:

mons. Marko Cvitkušić NAKLADNIK:

Nakladnička kuća Tonimir Varaždinske Toplice, V. Nazora 6 Tel.: +385 (42) 633 430; fax: +385 (42) 633 480 www.tonimir.hr; e-mail: info@tonimir.hr ZA NAKLADNIKA:

Stjepan Juranić UREDNIK:

Spomenka Jurić LEKTURA:

Ivan Sklizović GRAFIČKO OBLIKOVANJE:

Mosler dizajn, Petrinja TISAK:

Tiskara Tonimir, Varaždinske Toplice Tiskano u velječi 2013. ISBN

978-953-7610-86-9

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem


Lojzo Buturac

Ratne i poratne žrtve Drugog svjetskog rata na području Sisačke biskupije

SISAČKA BISKUPIJA


Skulptura oštećena u II. svjetskom ratu iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori


PREDGOVOR KNJIZI LOJZE BUTURCA „RATNE I PORATNE ŽRTVE“ Ova je knjiga svjedočanstvo. Naime, naš Siščanin Lojzo Buturac, autor ove knjige, nedavno je proslavio svoj 89. rođendan, što znači da je na kraju Drugog svjetskog rata imao 21 godinu. Prema tome mnogih od ovdje opisanih događaja se ili sam sjeća, budući da ih je doživio, ili je čuo za njih od samih sudionika, dakle iz prve ruke.

Sama činjenica da je na području današnje Sisačke biskupije u Drugom svjetskom ratu i njegovom poraću ubijeno 15 svećenika, osim toga još 17 ih osuđeno i zatvoreno, a 18 prognano, svjedoči o kakvom se progonstvu Crkve radilo upravo na ovim prostorima. Naime, za razliku od drugih naroda mi smo kraj rata dočekali ne samo s olakšanjem, zbog propasti jednog totalitarizma, nego i s novim još težim opterećenjem, zbog dolaska drugog totalitarizma i njegova još goreg jarma. Buturac zaključuje da je Sisačka biskupija u čitavoj svojoj povijesti bila mučenička. Svjedočanstvo o poginulim i progonjenim svećenicima, istaknutim intelektualcima i velikom broju vjernika koji su pali kao žrtve komunističkog režima pokazuju zločinačku narav tog sustava, koji je doduše propao, ali koji nije kao mentalitet prevladan

Ratne i poratne žrtve II. Svjetskog rata

Kao istaknuti vjernik – sjetimo se da ga je prije godinu dana papa Benedikt XVI. odlikovao zaslugom „Pro Ecclesia et Pontifice – za Crkvu i Prvosvećenika“ – on je događaje, kojima je bio ili sam sudionikom ili ih poznavao po osobama koje su u njima sudjelovale, promatrao i potom opisao pod posebnim vjerničkim vidom, a to znači s ljubavlju za Crkvu i za hrvatski narod.

5


u mnogim zavedenim dušama te predstavlja ogromnu prepreku za oslobođenje našeg hrvatskog društva od posljedica totalitarizama, ali što se neophodno mora dogoditi, radi dobrobiti novih naraštaja. Čim prije se to dogodi, tim bolje. Svakako je pred svima nama izazov, koji se očito nameće kao zadatak iz ove knjige, da žrtve komunističkih zločinaca dobiju pravo na svoje ime, da njihovi grobovi, a često i masovne grobnice, dobiju svoje spomenike i da se popišu njihova imena i sazna njihov točan broj koji na žalost nadilazi sveukupne druge žrtve, što govori o razmjerima tog zločinačkog režima koji – jer nije poštivao Boga – nije poštivao ni ljude. Ne mali doprinos ovom procesu katarze hrvatskoga društva daje upravo knjiga poštovanog gospodina Lojze Buturca, komu zahvaljujem na uloženom trudu kojim je omogućio da se sačuva taj dio hrvatskoga martirologija na području naše Biskupije te zbog toga iskreno preporučam ovo djelo, za koje vjerujem da će postati nezaobilazan izvor za povijest sisačkog kraja. Na blagdan bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika – 10. veljače 2013.

Lojzo Buturac

6

Vlado Košić, biskup sisački


UVOD

Godinama pratim stradanja Hrvata katolika od komunističke vlasti, naročito na Sisačko – banovinskom području, danas pretežno na području Sisačke biskupije. Stotine mojih članaka o hrvatskim žrtvama i mučenicima razasuti su po raznim publikacijama i često su teško dostupna čitateljima. S tim razlogom, a na poticaj sisačkog biskupa mons. Vlade Košića, kao i zbog prikupljanja podataka za Hrvatski martirologij, ovdje su skupljeni svi moji članci i zapisi u nekima od mojih knjiga u jednu cjelinu, u posebnu knjižicu.

Sisak je stari grad. Povijest nam govori da su tu živjeli Iliri, pa da su Kelti iz Galije u 4. stoljeću prije Krista izgradili grad Segestu, a Rimljani u 1. stoljeću prije Krista grad Sisciju. Već u 3. stoljeću je u Sisciji postojala biskupija te se sisački biskupi spominju sve do 7. stoljeća, a najznačajniji među njima bio je sveti Kvirin, mučenik. Poznati su knezovi Posavske hrvatske, među njima Ljudevit (810.823.), koji je stolovao u Sisku.

Ratne i poratne žrtve II. Svjetskog rata

Svrha ovoga rada nije popis žrtava komunističke vladavine niti se može zvati martirologijem. Ovim napisom želi se dati stanje nedavne prošlosti na području Sisačke biskupije, stanje komunističke vladavine prema vjeri i Crkvi katoličkoj. Ukratko, opisuje se stanje koje je prethodilo toj vladavini, ali i ono koje je naslijedilo tu vladavinu. Mlađi naraštaji imaju pravo znati punu istinu o svim nedaćama i žrtvama, koje su podnesene za vjeru katoličku i hrvatsku Domovinu.

7


Od godine 1217. Zagrebački kaptol na čelu vlastelinstva ima svoje sjedište u Sisku. On organizira i obranu od Turaka, gradi u Sisku kaštel, organizira obranu u godinama 1591., 1592. i 1593.1 Sisački župnik Mijo Međimorec je opisao u župnoj Spomenici sve teškoće i probleme u Sisku prouzročene Prvim svjetskim ratom (1914.-1918.). U Sisak se dovozilo ranjenike s ratišta, koji su ovdje liječeni i umirali. S bolesnicima su u Sisak došle i razne zarazne bolesti, tifus i kolera, od koje su umirali i sisački župljani, naročito u naselju Hrastelnica. Teško su se razboljela i dva sisačka kapelana, Matija Ivšić i Mato Blažević, s tim da je Mato 1918. umro od španjolske groznice.2

Lojzo Buturac

Područje Sisačke biskupije slobodno se može nazvati područje mučenika, sve tamo od svetoga Kvirina i ostalih mučenika iz vremena rimske vlasti, od doba Ljudevita Posavskog, preko ratova s Osmanlijama, kad je sisački kraj ostao prazan, bez žiteljstva, a poginulo je i nekoliko kanonika, pa sve do nedavne prošlosti, koja će ovdje biti podrobnije opisana. U Drugom svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu palo je na tisuće žrtava na području današnje Sisačke biskupije, a samo svećenika ovdje navodimo po imenu: 15 ubijenih, 18 osuđeno na vremenske kazne i 17 prognano iz svojih župa.3

8

1 2 3

Usp. Lojzo Buturac, Stoljeća župe Svetog Križa u Sisku, 2006, 23-41. Isto, 165-267. Isto, 276-281 i 286-291.


I. O STANJU PRIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA Kako bi se bolje razumjelo stanje Drugog svjetskog rata i komunističke vladavine, potrebno je ukratko upoznati i vrijeme prije Drugog svjetskog rata. Godine 1918. su Hrvati, kako reče Stjepan Radić “kao guske u maglu”, ušle u zajedničku državu sa Srbijom, nazvanu Kraljevina SHS i kasnije Kraljevina Jugoslavija. A samo četiri dana nakon ujedinjenja, 5. prosinca 1918., kad je domobranska vojska s građanima u Zagrebu prolazila Ilicom prema Jelačićevu trgu, kličući republici, na njih je otvorena vatra, u kojoj je ubijeno 15 i ranjeno 20 vojnika i civila. Te žrtve su nazvane “prosinačke žrtve”, a godine 1935. dogodile su se “sibinjske žrtve” i “vrbljansko ruščičke žrtve” te 1937. “senjske žrtve”. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije dogodile su se mnoge skupne i pojedinačne žrtve domoljubnih Hrvata. Nastradali su i vođe hrvatskog naroda; Stjepan Radić je ubijen 1928. u Beogradskoj skupštini, a Vladko Maček bio je u Mitrovičkoj tamnici.4

Godine 1921. je donesen Zakon o zaštiti države, po kojem su suđeni mnogi nevini Hrvati, a među njima i 1934. godine zagrebački kateheta Ivan Hulenić, kasnije sisački župnik (1935.-1953.).6 4 5 6

Usp. Dragutin Pavličević, Povijest hrvata, 2000, 375. Usp. Petrinjski žrtvoslov, 1995, 25. Usp. Hrvatska straža 5/1934.

Ratne i poratne žrtve II. Svjetskog rata

Progoni su postojali i u sisačkom kraju. Pukovnik Petar Teslić, inače i sisački tvorničar, naređivao je batinjanje Hrvata, koji su se izjašnjavali za republiku, jer su tim činom navodno vrijeđali kralja.5

9


Lojzo Buturac

Don Anto Baković u svojoj knjizi Martirologij XX. stoljeća ima točnije podatke o svećeničkim i drugim žrtvama. Po njemu je bilo ukupno 633 žrtve svećenika, bogoslova, sjemeništaraca, redovnika i redovnica, a samih svećenika 527. Najnoviji istraživači smatraju da ni to nije konačan broj. Ovdje smo prikazali ubijene, zatvarane i prognane samo s područja današnje Sisačke biskupije.

136


BILJEŠKA O AUTORU

Lojzo Buturac rođen je 4. veljače 1924. godine u Djedinoj Rijeci, župa Uzašašća Spasiteljeva u Ruševu, danas u Požeškoj biskupiji. Rođen je kao osmo od devetoro djece roditelja Antuna i Franciske. Najstariji brat Josip bio je svećenik i poznati crkveni povjesničar. Lojzo je već kao osnovnoškolac, bio redoviti ministrant i župnikov pomoćnik, na primjer kod blagoslova kuća i dijeljenju vjerskih tiskovina.

Na prijedlog triju dekanata Gorskog arhiđakonata, 1988. godine imenovan je članom Pastoralnog vijeća Zagrebačke nadbiskupije. Kroz punih 12 godina (1992. -2004.) radio je u župnom uredu župe Uzvišenja Svetog križa u Sisku. Kao građevinski inženjer pomagao je u svim župama kad god je bilo potrebno stručno znanje, a kao crkveni glazbenik najviše je djelovao u župi Pohoda Blažene Djevice Marije u Sisku, gdje je 35 godina bio orguljaš.

Ratne i poratne žrtve II. Svjetskog rata

Nakon završenog studija u Zagrebu 1955. godine, kao diplomirani građevinski inženjer, dolazi u Sisak. Bilo je to u vrijeme komunističke vladavine, kad su mnogi vjernici stradavali, a Lojzo Buturac je hrabro nastavio svoj vjernički život. Ne samo da je išao na nedjeljne i blagdanske mise, nego i na druge pobožnosti; vjenčao se u crkvi, djeca su krštena i sva su redovito išla na vjeronauk u crkvu. Lojzo Buturac danas je udovac, ponosan na svojih četvero djece, četrnaestero unučadi i do sada dvoje praunučadi.

137


Pisanjem se bavi od rane mladosti, uglavnom u vjerskim listovima i o vjerskim temama. Prvi radovi su objavljeni u Anđelu čuvaru, Hrvatskoj straži i Salezijanskom vjesniku. Više od 500 članaka objavljeno je u raznim publikacijama, najviše u Glasu koncila i Maruliću. Objavio je i više knjiga: Čemu vjerska pouka (1963.), Prirodno reguliranje poroda (1968.), Sveti Kvirin Sisački (1994.), Dobri čovjek Tonči (2000. i 2010.) Život i djelo dr. Josipa Buturca ( 2002.), Tristo godina župe Sela (2002.), Kapela svetog Kvirina u Sisku (2003.), Osam stoljeća župe Gore kod Petrinje (2004.), Župa Sveta Marija Sisak (2006.) Stoljeća župe svetog Križa u Sisku (2006.), Sveti Kvirin Sisački (2008.). Zajedno s Davorinom Frketićem objavio je Tristotine godina sv. Antuna u Odri: 1691. -1996. (1996.), s Berislavom Persogliom Spomenica izgradnje kapelice Svetog Vinka Paulskog u Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišič“ Sisak (2001.) i s Tomislavom Ivančićem Posljednje čovjekove stvarnosti (2008.). Lojzo Buturac je od 1968. godine član Društva Svetog Jeronima, a od 1996. i Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić, gdje redovito objavljuje članke iz sisačke kršćanske povijesti.

Lojzo Buturac

Potrebno je istaknuti kako je Lojzo Buturac za svoj cjelokupan rad u prosincu 2011. godine primio papinsko priznanje „ Za Crkvu i Prvosvećenika“, najveće priznanje vjerniku laiku katoličke crkve, koje mu je predao sisački biskup mons. Vlado Košić.

138


SADRŽAJ

PREDGOVOR KNJIZI LOJZE BUTORCA „RATNE I PORATNE ŽRTVE“ ....................................................................5 UVOD ..............................................................................................................7 I. O STANJU PRIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA ..................................9 II. VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA ............................................13 1. Stvaranje Nezavisne Države Hrvatske ..................................................15 2. Počeci života u NDH i prve žrtve.........................................................16 3. Partizanski odred i zločini partizana ....................................................18 4. Stradanja u pojedinim župama u prvim godinama rata .......................21 5. Bombardiranje Siska.............................................................................24 6. Prognani Slovenci u sisačkom kraju .................................................... 26 7. Dječji ratni logor u Sisku ..................................................................... 28 8. Spašavanje pravoslavnih Srba u okolici Siska ..................................... 30 9. Ratni vjerski prijelazi ............................................................................33 10. Ratni logori za odrasle u Sisku ...........................................................35 11. Život u Sisku u ratnim uvjetima .........................................................37 12. O ratnom životu u Sisku na drugi način ...........................................39

IV. PRVA GODINA KOMUNISTIČKE VLADAVINE ............................75 1. Pastirsko pismo iz 1945. .......................................................................75 2. Prvi dani svibnja 1945. u Sisku ........................................................... 77 3. Povlačenje pred krvnicima i križni putovi ............................................79 4. Trojica uglednih Siščana - križnoputaša ..............................................81 5. Likvidacije ranjenika iz sisačke bolnice ................................................83 6. Javno suđenje u sisačkom parku .......................................................... 84 V. MJESNI ŽRTVOSLOVI .......................................................................87 1. Petrinjski žrtvoslov ...............................................................................87

Ratne i poratne žrtve II. Svjetskog rata

III. SVEĆENICI - ŽRTVE LJUBAVI ......................................................... 43 1. Poginuli svećenici ................................................................................ 44 2. Svećenici suđeni na zatvor ....................................................................52 3. Svećenici koji su morali napustiti Domovinu ...................................... 64 4. Istaknute svećeničke žrtve .................................................................. 66

139


2. Sisački žrtvoslov ...................................................................................89 3. Kostajnički žrtvoslov ............................................................................92 4. Dubički žrtvoslov .................................................................................93 5. Žrtve župe Viduševac ..........................................................................93 6. Žrtve župe Hrvatski Čuntić ................................................................ 94 VI. LOGORI SMRTI I BROJNA STRATIŠTA 1945.-1947. .....................95 1. Logori u Sisku ......................................................................................95 2. Logori u okolici Gline ......................................................................... 99 3. Logor u Petrinji i stratišta u petrinjskoj okolici ..................................101 4. Stratišta na područjima župa Kostajnica i Dubica. ............................103 5. Ostala stratišta na području župa Sisačke biskupije ...........................103 VII. OŠTEĆENE CRKVE I CRKVENI SPOMENICI ............................105 VIII. AGRARNA REFORMA I DRUGE NEDAĆE U POJEDINIM ŽUPAMA ..........................................................................109 1. Agrarna reforma .................................................................................109 2. Otuđenje nadarbinskog zemljišta ....................................................... 111 3. Zauzeće župnih stanova i gospodarskih zgrada 1950.-1951. ..............112 4. Ometanje vjeronauka ......................................................................... 114 IX. PONEKA DOGAĐANJA ZA KOMUNISTIČKE VLADAVINE 1947.-1977. ..........................................................................116 1. Veliko javno suđenje u Sisku 1947. godine .........................................116 2. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica ................................... 118 3. Slučaj Dane Jelenića iz Siska 1967. godine ......................................... 119 4. Galdovački franjevci 11 godina bez župnog ureda i stana ..................121 5. Hrvatsko proljeće 1971.-1972.............................................................122 6. Zločin u Banskom Grabovcu .............................................................124 7. Rušenje kapele Svetoga Kvirina u Sisku .............................................125 8. Marksističko poimanje religije ...........................................................126 DODATAK X. DOMOVINSKI RAT .............................................................................129 1. Dostupna literatura o Domovinskom ratu .........................................129 2. Priopćenje UNPROFOR-u 1992. godine ..........................................130 3. Samo ukratko o žrtvama na sisačko-banovinskom području ............131 4. Svećeničke žrtve Domovinskog rata ...................................................132 XI. SVEĆENICI ŽRTVE LJUBAVI ...........................................................135 BILJEŠKA O AUTORU ..............................................................................137

140