Page 1

Ukidanje bosanske vojske? Piše: Irina Studenkova http://www.sinteza.org/ukidanje_bosanske_vpjske.htm

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je prije nekoliko dana Narodnoj skupštini RS inicijativu za pokretanje postupka demilitarizacije Bosne i Hercegovine jer su „oružane snage BiH prevelik trošak za BiH“. Dodik je predložio da najviši organ zakonodavne vlasti Republike Srpske razmotri inicijativu i zaduži i predstavnike RS u organima Bosne i Hercegovine da pripreme prijedloge za izmjene postojećih dokumenata kojima je regulirana ova oblast. Predsjednik RS je novinarima izjavio kako je ukidanje bosanskohercegovačke vojske najbolje rješenje za tu zemlju, koja bi onda mogla biti razvojačena, a uz to bi se uštedjela znatna sredstva. „Demilitarizirana BiH nema prepreku biti članica NATO-a“, izjavio je Dodik i dodao kako „nadležnost obrane nije nadležnost Bosne i Hercegovine, kao ni pitanje vojske, te da, bez obzira na dosadašnje aktivnosti, ovo nije bilo predmet promjene Ustava Bosne i Hercegovine kao Aneksa 4. meñunarodnog Dayonskog sporazuma te time i ne postoji ustavna osnova za nadležnost BiH za obranu. Reforme obrane u BiH sve odvijalo pod snažnim utjecajem meñunarodne zajednice i osobito visokog predstavnika i da to nije bilo ni izraz volje, a vrijeme je pokazalo ni potrebe, da BiH ima glomazni i nepotrebni aparat, koji troši ogromne količine novca bez mnogo koristi. Oko 10.000 pripadnika Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH od konstituiranja potrošili više od dvije milijarde konvertabilnih maraka, a ova sredstva daleko nadilaze sredstva koja su bila zbir dotadašnjih troškova vojski dvaju bh. entiteta. Revizorski izvještaji za MOBiH svaki put konstatiraju brojna kršenja propisa i neracionalno trošenje sredstava, što ukazuje na potrebu da se preispita postojanje OSBiH u sadašnjem vidu i moguću demilitarizaciju Bosne i Hercegovine, navedeno je u inicijativi“, rekao je Dodik. Iako nakon ove inicijative nitko ozbiljan nije pokušavao osporiti kako se o troškovima treba raspravljati, kao i činjenicu da je cijena vojske prevelika, mediji iz Federacije su složni kako je u pozadini Dodikove inicijative pokušaj derogiranja obrane kao jednog od „temelja državnog subjektiviteta“. Predstavljajući


inicijativu za pokretanje postupka demilitarizacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio kako reforma obrane nije polučila očekivane rezultate iako je na Oružane snage BiH od 2006. godine potrošeno više od milijardu eura i dodao kako bi se iznos od 150 milijuna eura, koliko vojska košta godišnje, mogao mnogo pametnije iskoristiti: „Poznato je da oružane snage potiču razvoj industrije, a istovremeno svjedočimo tužnoj činjenici kako bosanskohercegovačke oružane snage značajan dio opreme kupuju u inozemstvu i time dodatno urušavaju platnu i trgovinsku bilancu BiH, a time i nas sane.“ S ocjenom svog stranačkog šefa složila se i predsjedavajuća Zajedničke komisije Parlamenta BiH za obranu i sigurnost parlamentarna zastupnica Dušanka Majkić: „Ministarstvo obrane je jedino ministarstvo koje uz ministra ima dva zamjenika, tri čovjeka koji neposredno brinu o tome unutar Ministarstva obrane. Imamo načelnika zajedničkog štaba i njegova dva zamjenika. To je šest ljudi koji direktno rukovode. Dakle, zaista je pitanje što su ti ljudi radili godinama.“ S druge strane, bivši ministar obrane BiH Selmo Cikotić konstatira kako je „nacionalna sigurnost skupa, ali je mnogo skuplje nemati je. Doduše, oružane snage troše značajna sredstva, ali stvaraju okvir i ne možete se ničim baviti bez tog okvira.“ S njime se slažu i drugi bošnjački zastupnici u Parlamentu. „Prijedlog o ukidanju oružanih snaga BiH zapravo nije nikakva novost u odnosu na ranije stavove stranaka iz Republike Srpske kada su u pitanju državne institucije“, konstatirao je poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Beriz Belkić, koji je u vrijeme uspostave vojske BiH bio na funkciji člana Predsjedništva BiH. „Pričom o ogromnom novcu koji se troši za obranu pokušava se ponovno derogirati jedan od temeljnih stupova države, ovaj put to je obrana. Mislim da su zlonamjerno zamijenjene teze, s ciljem da se BiH potpuno destabilizira i učini besmislenom. Umjesto da se otvori rasprava u svakoj od institucija u BiH o ukupnom sistemu javne uprave, da se govori i kapacitetu i kompetentnosti, da se vidi što smo mi činili da to ne bude tako, jednostavno se uvijek ide sa jednim pristupom i pretpostavkom da to treba ukinuti“, kaže Belkić. Usporeñujući zemlje u okruženju i mogućnosti BiH, Denis Hadžović iz sarajevskog Centra za sigurnosne studije tvrdi kako BiH uopće nema preskup vojni aparat. „Mislim da je on zapravo minimalan, i trenutno iznosi pukih 1,12 posto BDP-a. Pojednostavljeno, riječ je o nekih 90 konvertibilnih maraka godišnje po glavi stanovnika, što stvarno nije nikakav trošak s obzirom na ono što još uvijek dobivamo u BiH njihovim sudjelovanjem u deminiranju ili u pomoći civilnim organima u slučaju elementarnih nepogoda. O demilitariziciji BiH moguće je razgovarati nakon što se izvrši demilitarizacija cijele Regije, o čemu je u ovom trenutku nerealno govoriti, smatra bosanski vojni analitičar Neven Kavazović koji je upozorio kako inicijativa predstavlja i destabilizaciju njenog puta u NATO: „Upravo kad je pristigla ova inicijativa iz Banja Luke, u Beogradu je saopćeno kako Srbija ne želi biti član ni jedne vojne alijanse, ali istovremeno najavljuje reformu obrane i vojske koju će pomagati Rusi. Mislim da svatko može iz toga izvući zaključak“. Kavazović je zaključio kako kroz doprinos koji bosanskohercegovačka vojska daje meñunarodnom miru i sigurnosti i kroz uključivanje svojih trupa u Iraku i Afganistanu, BiH je izgradila vjerojatno najpreprepozntljiviji imidž državnog subjektiviteta. Denis Hadžović misli kako prijedlog zasigurno neće dobiti potrebnu većinu glasova u Parlamentarnoj skupštini BiH. „Mislim da je ovo inicijativa koja se već dugo provlači, ali ne bih rekao iz Republike Srpske, nego u okviru SNSD-a. Vidjet ćemo kada to doñe na predstavnike u državnim organima RS, koja ima Zakon o obrani, odnosno član 84. koji eksplicitno propisuje da moraju promovirati napredak BiH u NATO. Vidjet ćemo kako će se oni ponašati. Još uvijek je ovo inicijativa iz, da tako kažemo, jedne lokalne zajednice.“ Zakon o obrani BiH usvojen je 5. listopada 2005. godine. Tim zakonom su formirani Ministarstvo obrane i jedinstvene Oružane snage BiH. Ministarstva obrane Republike Srpske i Federacije BiH prestala su funkcionirati 1. siječnja 2006. godine. Iako većina onih koji zagovaraju jačanje oružanih snaga BiH navode sebi u prilog emocionalne, političke, nacionalne, povijesne i sl. razloge za opstanak ovog iznimno skupog dijela državne uprave, duboka kriza koja potresa cijelo bosanskohercegovačko društvo daje legitimitet otvaranju i ovakvih pitanja. Gladnim i nezaposlenim ljudima nacionalna vojska i njen uspješan angažman u Iraku i Afganistanu ne znači ništa. Osim troška, dakako.

Ukidanje bosanske vojske  

Iako većina onih koji zagovaraju jačanje oružanih snaga BiH navode sebi u prilog emocionalne, političke, nacionalne, povijesne i sl. razloge...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you