Page 1

Švedsko-hrvatska komparacija Piše: Jagoda Radojčić http://www.sinteza.org/svedsko_hrvatska_komparacija.htm

Kad se progovori o sličnostima i razlikama izmeñu Hrvatske i Švedske, jedna od prvih koja padne u oči je promocija vrijednosti „nacionalne čistoće“ na jugu, u sudaru s mnoštvom nacija, jezika, kultura i rasa na evropskom sjeveru. U Švedskoj žive pripadnici oko 60 nacija od sasvim egzotičnih za koje je malo tko čuo, poput Ingra, Asjora i Dalekarinci, do velikog broja stranaca iz gotovo svih evropskih država. S prostora bivše Jugoslavije u Švedskoj legalno živi oko 200 tisuća grañana (najviše je Srba – 62.000, Bošnjaka – 53.000, Hrvata – 27.000 itd.) Procjenjuje se da uz navedeni broj, u Švedskoj bez dozvole boravi najmanje još 100 tisuća grañana bivše Jugoslavije. Na drugoj strani, u Hrvatskoj prema popisu iz 2011. godine živi 57 Šveñana, a komparirajući broj pripadnika susjednih nacija, nije teško uočiti da u Švedskoj, primjerice, živi više Bošnjaka negoli u Hrvatskoj, više je i Crnogoraca, više je i Slovenaca, više je i Makedonaca, Albanaca... Zasad jedino oko 3 puta više Srba živi u Hrvatskoj nego u Švedskoj, ali to je jedna sasvim druga priča koju treba sagledavati povijesno. Naime, od vremena kad je Srba u Hrvatskoj živjelo 31,24 posto do danas kad ih je 4,36 posto, prošlo je oko 1,5 stoljeće. Popisi stanovništva od tada do danas svjedoče o permanentnom smanjenju broja pripadnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj – 1868. bilo ih je 27,84 posto, 1880. – 26,30 posto, 1890. – 25,93 posto, 1910. – 24,91 posto, da bi tokom Drugog svjetskog rata bio prorijeñen njihov broj pa ih je 1971. bilo 14,6 posto, 1981. - 11,55 posto, 1991. – 12,16 posto, a osobito je smanjen njihov broj tokom i nakon Domovinskog rata, za oko 400 tisuća, pa ih je 2001. bilo 4,54 posto, a 2011. godine 4,36 posto. Slični su procesi uočljivi ako se promatraju i druge nacionalne manjine na području Hrvatske. Recimo, broj Mañara koji su 1881. činili 4,41 posto stanovništva, a 1910. – 4,01 posto, spali su nakon Drugog svjetskog rata na minornu nacionalnu manjinu od 0,97 posto, da bi ih 1971. bilo 0,80 posto, a danas ih je 0,77 posto. Ili, primjerice, 1910. godine u Hrvatskoj je živjelo 1,33 posto Slovaka, čiji se broj iz


popisa u popis permanentno smanjivao do današnjih 0,11 posto, Česi koji su 1910. činili 1,12 posto stanovništva, spali su na 0,43 posto 1971. godine i 0,27 posto 1991. na današnjih 0,22 posto. Nijemci su 1910. činili 5,08 posto stanovništva Hrvatske, da bi nakon dva svjetska rata njihov udio u ukupnom stanovništvu bio smanjen na 0,07 posto. Židovi su, primjerice, 1910. činili 0,81 posto stanovništva (21.231 osoba) spali su na 0,001 posto (509) tj. nakon 100 godina njihov se broj u Hrvatskoj smanjio 4.200 posto, a slični su se procesi odvijali i i drugim nacionalnim manjinama na području Hrvatske: Turcima, Ukrajincima, Slovencima, Rumunjima, Bugarima... Dakako, ovaj se povijesni proces može pratiti i na drugom kraju jednadžbe. Od multikonfesionalne države sredinom 19. stoljeća – Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u okviru Austrougarske monarhije, u kojoj su Hrvati činili oko 58 posto stanovništva (postotak katolika je bio neznatno manji – 53,21 posto, jer se neki Hrvati u ono vrijeme nisu izjašnjavali kao katolici već kao pripadnici drugih konfesija), postotak Hrvata na tom istom području u narednih stoljeće i pol je rastao do današnjih 90,4 posto, a u državi se 86,28 posto grañana izjašnjavaju kao katolici pa se s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti da će se navedeni povijesni proces nastaviti i u narednim desetljećima i stoljećima sve dok se ne dosegne priželjkivanih 100,00 posto. U Hrvatskoj se prisutnost drugih etničkih grupa i manjina doživljava uglavnom kao permanentna prijetnja i prokletstvo (gladni i nezaposleni Hrvati, autistično pomireni sa svojom očajnom socijalnom pozicijom, u svakom su trenutku spremni ući u krvave sukobe s vlastitom državom zbog postavljanje nekoliko ploča na ćirilici, pismu kojim su se nekad služili ruralni Srbi). Šveñani se u isto vrijeme diči s pripadnicima više od 60 nacija koji mirno zajednički žive pod zajedničkim švedskim krovom, s 3 velike i 118 malih vjerskih zajednica (na užas hrvatskih katolika, švedska vlada je nedavno priznala novu religiju - kopizam, koja se zalaže za neometano dijeljenje podataka putem računala, a sveti simboli su joj CTRL+C i CTRL+V), sa svojih 12 jezika, 3 rase i mnoštvom nijansi... Gledano iz hrvatske perspektive, svaka od tih švedskih različitosti predstavlja savršeno ozbiljan i legitiman povod za krvavi rat do konačnog istrebljenja.

Švedsko-hrvatska komparacija  

Kad se progovori o sličnostima i razlikama između Hrvatske i Švedske, jedna od prvih koja padne u oči je promocija vrijednosti „nacionalne č...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you