Issuu on Google+

Kinezi u Rusi zabrinjavaju Zapad Piše: Irina Studenkova http://www.sinteza.org/kinezi_rusi_zapad.htm

Kada novi šef neke megadržave i službeno preuzme dužnost, cijeli svijet pažljivo prati njegove prve korake. Na temelju toga se zaključuje o političkoj orijentaciji novoizabranog predsjednika. Xi Jinping je za svoje prvo putovanje u inozemstvo izabrao Rusiju. Dakako da ovaj potez kineskog čelnika itekako zabrinjava Zapad jer prijateljstvo i suradnja ova dva diva svakako narušava strateške odnose u svijetu. Odnose dvije susjedne zemlje nije lako definirati. U novijoj povijesti su bili prilično promjenljivi. Za Peking je Moskva u vrijeme Sovjetskog Saveza isprva bila uzor, potom neprijatelj, a na kraju partner. Danas Peking i Moskva njeguju nesentimentalno, ali namjensko partnerstvo, koje često zalazi u sferu strateškog. Odnose dvije zemlje je precizno opisao ruski predsjednik Putin u jednom tekstu, objavljenom uoči prošlogodišnje posjete Pekingu: „Najvažnije je da svi razumni političari i privredni eksperti, stručnjaci za meñunarodne odnose shvate, kako se sve što je na globalnoj agendi ne može riješiti iza leña Rusije i Kine i bez razumijevanja za njihove interese.” U prilog ovome svjedoče i rezultati glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a gdje Kina najčešće prati poziciju svog susjeda što se osobito vidi na pitanjima koja pretjerano ne zanimaju rukovodstvo u Pekingu – prilike u Siriji ili Iranu, azauzvrat očekuju podrška Rusije u pitanjima i sporovima s područja istočne Azije. Trgovinska razmjena Kine i Rusije je u posljednje dvije godine povećana više od 40 posto i tokom 2011. dostigla sumu od 83,5 milijardi dolara, čime je Kina još 2010. sapozicije najvažnijeg trgovinskog partnera Rusije uklonila Njemačku. U isto vrijeme, Rusija nije u potpunosti zadovoljna strukturom trgovine. U Kinu stižu mnogobrojne sirovine, razni energenti, drvo, minerali. Iz Pekinga se za Moskvu šalju visokorazvijeni industrijski proizvodi. To bi se u budućnosti moglo promijeniti, budući da bi Rusija u Kinu mogla izvoziti nuklearnu tehnologiju. Kada je riječ o vojnoj suradnji, Rusija i Kina redovno organiziraju susrete visokih vojnih dužnosnika, zajedničke vojne vježbe. U travnju prošle godine prvi put takvi zajednički vojni manevri izvedeni na otvorenom moru i suradnja na tom planu se i dalje


proširuje. Produbljivanje vojne suradnje je logična posljedica činjenice da i Peking i Moskva smatraju da se Washington posljednjih godina iskazuje znatno povećani interes za prilike u Aziji. Nekoliko dana uoči posjete Xi Jinping Kina je ugovorila kupovinu 24 borbena aviona Su-35 i četiri podmornice klase Lada. U izvještaju u kome se ne navodi vrijednost ugovorene isporuke ali se konstatira da je to prvi put u posljednjih 10 godina da je Kina kupila „veliku količinu vojne tehnološke opreme“ od Rusije. Kupnja pada u vrijeme kad Peking nastoji modernizirati svoje oružane snage: prošle godine je pustio u upotrebu prvi nosač aviona, izveo prvi let aviona stealth tehnologije i porinuo raketnu fregatu sa stealth karakteristikama. Uvoñenje novih borbenih sredstava od strane Kine dešava se u vrijeme povećanih napetosti s Japanom u vezi sa spornim otocima u Istočnom kineskom moru. Očekuje se da će Kina i Rusija surañivati i u razvoju vojnih tehnologija, uključujući protuavionske rakete S-400, motore velikog potiska 117S, velike transportne avione IL-476 i zračne tankere IL-78. Xi Jinping je na završetku susreta izjavio da je glavni ciljevi njegove posjete unaprjeñenje odnosa, razvoj sveobuhvatne suradnje i strateškog partnerstva te ocijenio da su odnosi Kine i Rusije na najvišem nivou ikada. Razgovori dvije delegacije u Kremlju su bili usmjereni na naftu i plin, pošto Kina želi osigurati opskrbu za neometano funkcioniranje privrede. Kina se za energente okreće Rusiji kako bi smanjila ovisnost od opskrbe morem, a Rusija je zainteresirana za kinesko tržište energenata. Vlade Rusije i Kine su tokom posjete potpisale devet sporazuma o suradnji u domenu ekonomije, bankarstva i energije.


Kinezi u Rusi zabrinjavaju Zapad