Page 1

RAZVOJ VINOGRADARSTVA U BROTNJU

Student: Marin Barbarić


Uvod Općina Čitluk, povijesno Brotnjo kolijevka je vinogradarstva i vinarstva u BiH. Prvenstveno zbog Bogom danih klimatskih uvjeta za uzgoj vinove loze i marljivosti vinogradara, nigdje kao u Brotnju vinske sorte žilavka i blatina ne daju takav urod i kvalitetu. Bez imalo dvojbe se može reći da su žilavka i blatina zaštitni znaci ovoga kraja i njegovih ljudi. Nema obitelji koja se izravno ili neizravno ne bavi vinogradarstvom. Berba grožđa u rujnu mjesecu za Brotnjake ima nekoliko značenja. To je vrijeme kada se beru uz pjesmu, gangu i veselje plodovi mukotrpnog rada u vinogradu i pripremaju bačve za novo vino. 1956. godine utemeljena i održana prva manifestacija “Dani berbe grožđa” koja se održala sve do danas. Svaki Brotnjak je ponosan na ovu manifestaciju. Ona objedinjuje rad u vinogradima i podrumima, njegovanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti, te zbližava stanovnike ovoga lijepog kraja.


Zemljopisna obilježja Brotnja

Zemljopisnom pogledu Brotnjo je plodna krška zaravan, smještena na jugozapadnom djelu BiH, južno od Mostara, na udaljenosti od 15 km. Granice srednjovjekovnog Brotnja bile su nešto šire od današnjih okvira, a prostirale su se od sela Buhovo na zapadu do rijeke Neretve na istoku. Sjeverna granica srednjovjekovnog Brotnja dopirala je do Mostarskog blata, a južna do sjevernih granica današnjih općina Čapljina i Ljubuški.

Čitluk spada u red najmlađih općina u BiH. Osnovan je 1. rujna 1955. godine. Osnivanjem općine stvorena je današnja društvenopolitička i ekonomska cjelina koja obuhvaća izdvojeni prostor starog Brotnja. Prema procjenama danas (2010.) u Brotnju živi oko 17 500 stanovnika.

Brotnjo je jedan od krajeva BiH za koji se može reći da ima submediteransku klimu s blagim kišnim zimama i toplim suhim ljetima. Blage zime i topla ljeta omogućavaju život biljkama kao što su vinova loza, smokva, badem, marelica, orah, breskva.


Zemljopisna obilježja Brotnja •

Reljef Brotnja rezultat je složenih procesa, unutarnjih i vanjskih sila u prošlosti Zemlje. Nastao alpskom orogenezom u oligocenu, a konačno u današnjem izgledu u kvartaru u aluviju.U geološkoj građi i sustavu stijena Broćanske zaravni prevladavaju vapnenci i dolomiti. Najveći dio Broćanske zaravni nalazi se na nadmorskoj visini od 150 m do 250 m nadmorske visine od juga prema sjeveru. Najrašireniji tipovi tla na području Brotnja su mineralno-karbonatna tla, tj. obojeni tipovi - crvenica i smeđa tla. Najmlađa fluvijalno-aluvijalna tla nalazimo u dolini rijeke Neretve, a imamo i erodiranih tala. Ova tla su najpovoljnija za uzgoj vinove loze na području Brotnja, a posebno čuvenih sorti: Blatine i Žilavke, po čemu je Čitluk i poznat u svijetu.


Vinarstvo i Vinogradarstvo u povijesti •

Vinarstvo i vinogradarstvo u Brotnju ima dugu tradiciju. U doba Ilira ovdje se proizvodilo grožđe, a nakon Ilira i Rimljani su nastavili s uzgojem i širenjem vinove loze, što potvrđuju rimske iskopine na kojima se vide ukrasni grozdovi i vinogradarski ornamenti. Da je Brotnjo u rimsko doba bilo središte proizvodnje vina i ulja potvrđuje u Čerinu pronađeni kameni žrvanj za cijeđenje maslina ili grožđa.

Nakon turskih osvajanja tradicija proizvodjne nije presječena. U doba Austro-ugarske monarhije stvorena je povoljnija klima za uzgoj vinove loze. Sa 420 tona grožđa 1882. godine, proizvodnja se popela na 12000 tona vina 1912. godine u Hercegovini. 1913. filoksera je gotovo uništila vinograde u Hercegovini pa tako i u Brotnju.


Vinarstvo i Vinogradarstvo u povijesti • Vrijeme Prvog svjetskog rata je bilo nepovoljno za vinogradare u Brotnju, tako da je prvi značajniji pomak u obnovi uslijedio u periodu • od 1920. do 1928. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata vinogradarstvo je bilo još više zapušteno. Površina pod vinovom lozom u tom periodu je iznosila svega 3 021 ha, a proizvodnja vina 59280 hl. Na drugi značajniji pomak je trebalo čekati na pedesete godine prošloga stoljeća kada se počela sustavno stimulirati proizvodnja grožđa i podizanje novih vinograda


Vinarstvo i Vinogradarstvo u povijesti •

Prva moderna vinarija u Hercegovini je napravljena u Ljubuškom 1955. s kapacitetom od 12000 hl. Nakon toga, u Čitluku je sagrađena vinarija - kapacitet 23000 hl.,

Krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća, pod vinogradima u Hercegovini se nalazilo 5825 ha površine. Od toga je 2195 ha bilo u društvenom sektoru, a 3630 ha u privatnom. Rat je uništio mnoge vinograde u Hercegovini. Poslije rata pod vinogradima u društvenom sektoru ostalo je 1500 ha, a u privatnom 3100 ha. Danas je pod vinogradima u Hercegovini 4600 ha površine, a od toga je 1300 ha na području Brotnja, 1/3 vinograda u Hercegovini.


Žilavka i Blatina sinonimi Brotnja •

Žilavka i Blatina su Broćanske autohtone sorte grožđa. Danas je neraskidiva veza između ove dvije sorte i ljudi koji ih uzgajaju. Da bi se žilavku kvalitetno odgojilo i dobio dobar urod, treba je poznavati, odrasti i živjeti s njom, a Brotnjak se rađa i umire s njom! Žilavka je bijelo, a blatina crno ili crveno vino.

O kakvoj se tradiciji i kvaliteti radi govori i povelja hrvatsko-bosanskoga bana Tvrtka iz 1353. koji se tom prigodom pohvalno izrazio o vinu koje je pio u Brotnju. Za svog pastoralnog pohoda Bosni i Hercegovini, travnja 1997. i lipnja 2003., žilavku iz Brotnja je pio i Papa Ivan Pavao II.


Žilavka •

O podrijetlu imena žilavka teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu je da simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći da nigdje nije tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna kao u sunčanom i kršnom ambijentu.

Od žilavke se proizvodi kvalitetno vino, a s probranih položaja vinograda proizvode se vrhunska vina žilavka često s dodatkom do 15 % krkošije i bene (također autohtonih sorata). Svojom zelenkasto žutom bojom, specifičnim mirisom i aromom, snagom-karakterističnom za hercegovačka vina, skladnim odnosom alkohola (12-14 vol.), kiselina (5-6 g/l) i uz ukupan ekstrakt (20-27 g/l) izdvajaju žilavku iznad drugih vina. Svoju pravu punoću i prepoznatljivost postiže dužim ležanjem u butelji. Obvezno se poslužuje na temperaturi od 10-12 stupnjeva


Blatina •

Blatina je također autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. Ona ima funkcionalno ženski cvijet (autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim sortama kao što su Allicante bouschet (kambuša), merlot i trnjak koji su ujedno i oprašivači blatine. Zbog kiša za vrijeme oplodnje znade podbaciti rodom pa je često u narodu nazivaju “praznobačvom”.

Blatina je kvalitetno, a s probranih položaja vrhunsko suho crveno (crno) vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa uz dodatak do 15 % oprašivača. Blatina je snažno i svježe suho, crveno vino s 12-13,5 % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina i 25-32 g/l ekstrakta. Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, te puna i harmonična okusa. Kao južno vino, posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina.

Za blatinu je dobro da odleži godinu dana u drvenim bačvama, čak štoviše, kakvoća mu, kažu, raste do pet godina starosti. Pije se polako, čisto, temperirano između 18 i 20 stupnjeva iz lijepo oblikovanih čaša, u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. I u blatini je kondenzirano sunce i sva hercegovačka žega!


Čudo u kršu •

Lokalitet Blizanci jedinstven je po tome što se od kamene pustinje pretvorio u oazu obilja i ljepote. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je kao takav raritet u svijetu. • Klasične metode kultiviranja zemljišta za nasad vinove loze zamijenjene su moćnim strojevima, riperima i buldožerima. Primjenom suvremenih metoda stvoren je supstrat za sadnju vinove loze.


Kameni vinogradi •

U početnim fazama podizanja vinograda, ovaj se poduhvat doimao poput iluzije jer je količina zemlje na ovom lokalitetu zanemariva, a fragmentirani krečnjak čini preko 70 % supstrata.

Plantaža Blizanci zauzima površinu od 100 ha, podijeljena je na jedanaest proizvodnih jedinica-tabli, veličina table je 7-9 ha. Na svim tablama su zasađene sorte žilavke i bene u odnosu 90:10 %. Razmak sadnje je 300x120 cm, a uzgojni oblik koji se koristi je dvokraka horizontalna kordunica sa visinom stabla od 90 cm. Rezidba se obavlja u zimskim mjesecima od prosinca do ožujka, način rezidbe i stupanj opterećenja daje planirani prinos od oko 10 tona po hektaru. Grožđe dobiveno na ovoj plantaži karakterizira i visok sadržaj šećera.


Kameni vinogradi •

Obrada je podređena specifičnostima supstrata tako da se umjesto uobičajenih jesenskih i proljetnih oranja vrši rastresanje supstrata tzv. šizel kultivatorima, čime se istovremeno potiskuje i razvoj korovske vegetacije. Osiguranje vodnog režima u kritičnim fazama vegetacije riješeno je sustavom navodnjavanja kap po kap. Grožđe s lokaliteta Blizanci se prerađuje u Vinariji Čitluk, i od njega se nadziranom fermentacijom dobiva vrhunsko suho vino.

Pretpostavljajući da je osobnost vina u velikom mjeri uvjetovana karakterom ambijenta – kamena, na kojem je grožđe proizvedeno, proizvođač je došao na zamisao da vino proizvedeno s ovog lokaliteta nazove «kameno vino» i kao takvo se počelo proizvoditi 1990. godine.


Vinska cesta Hercegovine

• Vinska cesta Hercegovine je utemeljena i službeno otvorena u travnju 2007 godine. Nakon godinu i pol dana rada na projektu definirani su elementi ponude ovoga turističkog proizvoda, a oni se sastoje od prirodnih i društvenih atrakcija Hercegovine koje je moguće spojiti s vinom i naravno vinskih podruma.

• Dvadeset i dva vinska podruma čine okosnicu ovoga proizvoda, a smješteni su u šest hercegovačkih općina (Čitluk, Ljubuški, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje).


Broćanska Vinska cesta •

Mnogi će reći da je Brotnjo kolijevka vinogradarstva i vinarstva u Bosni i Hercegovini pa je stoga i razumljivo da najveći broj podruma, njih trinaest, koji su dio programa Vinska cesta Hercegovine dolazi upravo iz Brotnja. Svi od reda koriste najsuvremenije tehnologije u proizvodnji vina. Posjeduju veliko iskustvo i ljubav prema ovome poslu.

Među njima vlada pozitivan natjecateljski duh što iz godine u godinu rezultira sve većom kvalitetom Žilavke i Blatine proizvedene ovdje. Većina podrumara je unaprijedila svoju ponudu dodajući podrumima posebne degustacijske dvorane odnosno kušaonice, zatim ugostiteljsku i smještajnu ponudu. Svaki od ovih podruma je poseban i jedinstven.


Broćanska Vinska cesta •

Obilaskom ovih podruma, degustirajući Žilvaku i Blatinu uz hercegovački pršut i sir, te slušajući podrumare koji otkrivaju tajne proizvodnje njihovih vina dobiti ćete potpun doživljaj Brotnja, broćanskog načina života, razmišljanja i odnosa prema svome kraju.

Pored podruma i vinoteka, gost broćanske vinske ceste svakako treba posjetiti najstariji podrum u Hercegovini koji je sada pretvoren u Muzej vina. Nalazi se u selu Gradnići uz kojeg je naslonjena galerija sa slikama fra Didaka Buntića - svećenika i hercegovačkog dobročinitelja


Dani berbe grožđa •

Iste godine kada je osnovana Općina Čitluk kao administrativna jedinica, 16. rujna 1956. održana je prva manifestacija “Dani berbe grožđa”.

Kroz povijest, manifestacija je imala uspona i padova, a osamdesetih godina prošloga stoljeća doživljava veliki napredak u organizacijskom i sadržajnom pogledu. U tom periodu postaje najznačajniji kulturnogospodarstveni događaj u Brotnju kroz godinu. Danas manifestacija okuplja, osim mladeži i kulturno-umjetničkih društava sve stanovnike Brotnja.


Dani berbe grožđa •

Bez nastupa kulturno-umjetničkih društava teško je zamisliti “Dane berbe grožđa”. Redovito nastupaju društva iz Hercegovine koji su svojevrsna spona među susjednim općinama i gradovima. Također, redovito nastupaju i kulturno-umjetnička društva iz inozemstva. Njihov domaćin je HKUD Brotnjo iz Čitluka koje nastupima na raznim manifestacijama u BiH i inozemstvu održavaju dobre odnose Brotnja s drugim gradovima i regijama.

Svake godine na “Danima berbe grožđa” nastupaju poznate osobe iz svijeta glazbene, dramske i književne umjetnosti. Nastupi ovih skupina i pojedinaca su uvijek bili dobro posjećeni i čine manifestaciju atraktivnijom.


Zaključak •

Nekada je za žitelje Brotnja vrijedila izreka kako su dobri vinogradari a slabi vinari. Međutim, to više nije tako. Danas se u našem Brotnju proizvodi vrhunsko vino koje je zastupljeno u dosta europskih, a i svjetskih zemalja. Danas u Brotnju imamo više od 20 privatnih vinarija u kojima se proizvode kvalitetna i vrhunska vina. Grade se konobe i vinoteke u kojima se nude sva broćanska vina što obogaćuje ukupnu turističku ponudu našeg kraja.

Projekt Vinska cesta Hercegovine u Brotnju je zaživio i s njim ćemo povezati poljoprivredu i turizam, a gostima pružiti mogućnost još boljeg upoznavanja Brotnja.


POZDRAV IZ BROTNJA


HVALA NA PAŽNJI


RAZVOJ VINOGRADARSTVA U BROTNJU  

RAZVOJ VINOGRADARSTVA NA PODRUČJU OPĆINE ČITLUK

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you