Issuu on Google+

Kalnički partizanski odred

Svibanj 1943. Zagorska udarna četa KPO, na Kalniku prije odlaska u Hrvatsko zagorje. Prvi u prvom redu je komandir čete Slavko Mrkoci

Osnovan: 10. 10. 1942., u selu Bijela, kod Daruvara. -

Komandanti: Mate Jekovic, Izidor Štrok, Stjepan Kučiš, Stevo Čavic, Jovica Mandic, Vlado Kobal, Stevo Čučkovic, Mato Ostovic Majstor, Josip Hržica, Radovan Gorenc. Komesari: Josip Horvat Joža, v.d. Andrija Muhek, Gabrijel Santo, Nikola Ladišic, Josip Gugo, Viktor Kocijan. Sastav: 1 - 4 bataljona i prištapske jedinice ranga voda i odjeljenja.


Komandanti i komesari Kalničkog partizanskog odreda

Joža Horvat, prvi komesar Kalničkog partizanskog odreda

Mato Jerkovic, prvi (privremeni) komandant Kalničkog partizanskog odreda -

Izidor Štrok, prvi imenovani komandant Kalničkog partizanskog odreda

Ostali komandanti Kalničkog partizanskog odreda

Stjepan Kučiš

Stevo Čavic-

Jovica Mandic-


Ostali komandanti Kalničkog partizanskog odreda

Vlado Kobal

Stevo Čučkovic

Mato Ostovic -

-

Josip Hržica

Radovan Gorenc

Ostali komesari Kalničkog partizanskog odreda

Andrija Muhek

Gabrijel Santo

Josip Gugo

Nikola Ladišic

Viktor Kocijan

-


Narodni heroji Kalničkog partizanskog odreda

Petar Biškup Veno

Antun Blažic-

Florijan Bobic-

Dušan Čorkovic-

Nikola Demonja

Stevo Došen

Mate Jerkovic-

Milan Joka

Stojan KomljenovicČoka

Slavko Mrkoci

Josip Prša

Nikola Severovic-

Ivan Šibl

Izidor Štrok

Marija VidovicAbesinka


Sanitet KPO i briga o ranjenicima

dr. Jelka Veseljak - Hirjan; prva doktorica koja je lječila kalničke partizane

Ivan Franz Jovica iz Pule; student medicine; prvi referent saniteta KPO

Grupa ranjenih partizanki u Novom Vrbasu 1944./1945. Medu njima je treca od desna Milka Severovic- Janžek, prvoborac u KPO

Spomeničko područje partizanskih bolnica u Gabrinovcu i Stupama

Božena Peharec Petrovic; referentica saniteta Udarnog bataljona "Matija Gubec". teško je ranjena u borbi za oslobodenje Koprivnice u jesen 1944.


Božo Lajner, komandant prvog Kalničkog partizanskog odreda, poginuo travnja 1942. u Hravstovskom

Žarko Miličevic; u KPO od 1942; komesar čete i komesar bataljona

Josip Skupnjak Vlado; u KPO od 1943; zamjenik komesara čete i rukovodilac SKOJ-a bataljona

Grupa boraca Banijske proleterske čete koja je u listopadu 1942. godine ušla u sastav Kalničkog partizanskog odreda


Štefica Novosel Berekovic; u KPO od 1943. godine

Kličkovic- Milenko Milkan; u KPO od 1942; komandir voda i komandir čete

Jelka Jurin-Strmečki; u KPO od 1943; bolničarka

Aleksandar Jurekovic; u KPO od 1943; zamjenik komesara bataljona

Sestre Milica i Brigita Patafta iz Hrženice, Ludbreg; u KPO od rujna 1943; Milica zarobljena i ubijena u Lepoglavi 1945, a Brigita poginula 1944. kao komandir voda u brigadi "Matija Gubec"


Svibanj 1943. Prvi bataljon KPO u Šandrovcu (Bilogora) prilikom povratka iz Slavonije

Srpanj 1943., Ludbreški Ivanec. Pripadnici voda za veze KPO od lijeva: Štefanija Hrvoj, Vlado Gluhak i Nada Gorenc

Mala Mučna (Bilogora), 1943. od lijeva: Stjepan Pozaic, komandir čete, s komesarom čete i dva borca


Srpanj 1943., Ludbreški Ivanec. Pripadnici voda za veze KPO na tečaju signalizacije. Nastavnik Aleksandar Jurekovic, a slušaoci od lijeva: Štefanija Hrvoj, Nada Gorenc i krajnji desni Vlado Gluhak. Žarko Miličevic- i Jovica Mandic, negdje na položaju 1944. godine

Vod veze u Ludbreškom Ivancu 1943.


Andela Jakuš Mejarec; u KPO od 1943; bolničarka

Bačkovica (Bilogora) 1. travnja 1943. Štab 1. bataljona KPO. Od lijeva: Miloš Korač, komandant, Nikola Kličkovic, zamjenik komandanta i Ivo Robic, komesar bataljona

Ljubomir Crnkovic, operativni oficir Udarnog bataljona '’Matija Gubec’’. ranije u odredu bio vodnik voda i komandir čete -

Kalnik 1943. Grupa boraca KPO na odmoru


Prva četa 1. bataljona KPO u listopadu 1943. u oslobodenom Ludbregu. U pozadini na konju je Stjepan Šelendic, komesar čete Od lijeva: Zlatko Rukavina, komesar Udarnog bataljona "Matija Gubec", Ljubica Žardin Ivanc, administrativni referent u Štabu bataljona i Mate Škrljan, komandant bataljona, kada bataljon vec- bio u brigadi "Braca Radic"

Grupa rukovodilaca KPO. Prvi s desna je Stjepan Kučiš, komandant KPO od rujna 1943.

Neutvrdena jedinica KPO u pokretu 1944. godine na Kalniku

Ludbreg 1943. Stevo Miočinovic, komandir čete i Stevo Zoric, vodnik voda u KPO


Prištapske jedinice Kalničkog partizanskog odreda u predahu na Bilogori 1944. godine

Razrušena kaznionica u Lepoglavi u noci sa 13. na 14. srpnja 1943. godine, snimio Tošo Dabac

Štab Kalničkog partizanskog odreda

Studeni 1943. Grupa boraca KPO pred polazak u napad na neprijateljsko uporište u Varaždinskim Toplicama

Medimurska četa KPO u Varaždinskim Toplicama, listopad 1943. godine

Katica Vidiček Detelj; jedna od mnogih partizanki u KPO iz Hrvatskog zagorja


Ruža Klas, medu prvim partizankama u KPO; ranjena i zarobljena u prosincu 1942. u borbi kod Velikog Trgovišca (Zagorje); strijeljana od ustaša 6. lipnja 1943. u Cerju Nebojse kod Varaždina

Milka Severovic- Janžek, prvoborac u KPO, u Ludbregu 1945. godine.

Ljubica Jagic- Crkvenčic- iz Sesveta Ludbreških, u Ludbregu 1945. godine

Od desna: Verica Ivanuša - Kneževic, borac KPO s drugaricom neutvrdenog imena


Štefica Leskovar iz Valentinova, Pregrada; u KPO od 1943; poginula 1944. kao zamjenik komesara čete u brigadi "Braca Radic"

Sabina Mlanar, ud. Zagorc, iz Zbelave, Varaždin; u KPO od svibnja 1943.

Ruža Kolman, ud. Badovinac, iz Kuzminca, Koprivnica, u KPO od lipnja 1943.

-

Nikola Kličkovic, prvi s lijeva i Stevo Čučkovic, rukovodioci u KPO


Miloš Kučekovic, komandir čete u KPO s komesarom neutvrdenog imena

Čedo Dulikravic; u KPO od 1943; vodnik voda

U selu Kalnik 1943. Okružni komitet KPH Varaždin na čelu sa sekretarom Stjepanom Ivicem Malim, sjedi drugi od lijeva


Spomenici i spomen obilježja

Ludbreški Ivanec: Središnji spomenik kalničkim partizanima, simbol ustanka i narodnooslobodilačke borbe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Zbelava kod Varaždina: kuca s mlinom obitelji Vidovic (Baza 1), u kojoj je 10. ožujka 1942. donijeta odluka o formiranju Prvog kalničkog partizanskog odreda

Spomen-dom "Kalnički partizanski odred" u selu Kalnik, otvoren 1988. godine Planinarski dom na Kalniku, mjesto sastajanja organizatora ustanka i kalničkih partizana

Raskršce putova: Mali Poganac Veliki Botinovac - Lepavina. Spomenik i spomen kosturnica u koju su položene kosti poginulih boraca KPO, koji su poginuli na tom mjestu, te poginulih boraca i civilnih žrtava iz Velikog i malog Botinovca i malog Poganca

Spomenik i spomen-kosturnica u Velikom Pogancu gdje je pokopan i narodni heroj Nikola Severovic-


Jer, vrh Kalnika nije samo puki simbol i ne radi se o našem kapricu da na najvišu kotu zataknemo partizansku zastavu kao znak naše nazočnosti u ovim dosad neoslobodenim krajevima... Na vrhu Kalnika su šume. To je jedini prikladni teren na kojem možemo organizirati početne baze, dok ne izvojujemo pravo boravka u selima. Nama su takve, relativno najsigurnije baze potrebne za odmor poslije borbe i za prikupljanje novih snaga. Osim toga, treba pohvatati veze s partijskom organizacijom koja djeluje na tome terenu i s nekoliko gerilskih skupina koje operiraju u okolici. Zasad smo još sami i sve je nepoznato i neizvjesno... -

Ivan Šibl (Ratni dnevnik)


Kalnička mi gora mati Kalnička mi gora mati, suho lišce krevet moj, svakog dana ja odlazim, u krvavi teški boj.

Postao sam ja partizan borac za slobodu i borim se s drugovima u našemu vodu.

Kucu moju zapališe, više nemam doma svog, sad u šumi nalazim se, to je dragi dom moj.

Ako drugovi ja padnem, u tom teškom boju, pod drvetom iskopajte, tada raku moju.

Oca nemam, sestre, majke, ostao sam ja i brat sve mi drugo uništio taj krvavi teški rat.

Neka sunce toplo sije, na zeleni grobek moj, neka slavuj u slobodi, pjesmom slavi poj svoj.

-


Kalnički partizanski odred izložba