Page 1

Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Pojavnost nasilja u starijoj dobi Istraživanje o pojavnosti nasilja nad osobama starije životne dobi na području 5 županija istočne Hrvatske (Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske)

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku


Projekt je financiralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. SadrĹžaj ove publikacije iskljuÄ?iva je odgovornost nositelja projekta S.O.S. - savjetovanje, osnaĹživanje, suradnja i projektnih partnera.


Pojavnost nasilja u starijoj dobi Istraživanje o pojavnosti nasilja nad osobama starije životne dobi na području 5 županija istočne Hrvatske (Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske)


Projekt 65+ (pojavnost nasilja u starijoj dobi) Nositelj projekta: S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja Trg fra Bonifacija Gerbera bb, Virovitica Tel: +385 33 721 500 Fax: +385 33 721 922 E-mail: sos.vt@email.t-com.hr Web: www.sosvt.hr Facebook: https://web.facebook.com/SOSVirovitica/

IMPRESSUM Izdavač: S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja Za izdavača: Desa Kolesarić Autorice istraživanja: doc. dr. sc. Jasmina Tomašić Humer, doc. dr. sc. Daniela Šincek, doc. dr. sc. Ana Babić Čikeš Predgovor, uvodni dio i lektura: Marina Mađarević Posebna zahvala svima koji su pomogli u ostvarenju ovoga projekta, ponajviše provoditeljima i sudionicima istraživanja bez kojih ovoga istraživanja ne bi ni bilo. Grafičko oblikovanje: Dario Pintar, Grafiti Becker, Virovitica Tisak: Grafiti Becker, Virovitica Naklada: 500 primjeraka Godina izdanja: 2018. ISBN: 978-953-56062-8-4 CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 141004085.


Sadržaj 7



Predgovor

11 12 13 16 21 21

Istraživanje o nasilju nad starijima: projekt 65+ Cilj istraživanja Uzorak i prikupljanje podataka Instrument Rezultati i rasprava

23 24 24 29 30

Rezultati istraživanja po županijama Osječko-baranjska županija Virovitičko-podravska županija Brodsko-posavska županija Požeško-slavonska županija Vukovarsko-srijemska županija Ograničenja provedenog istraživanja i preporuke za buduća istraživanja

37 38 46 53 61 69 77

Zaključak

79

Literatura

80

Bilješke

81











































Morfologija nasilja Što je nasilje? Kako pristupati nasilju? Kako se manifestira nasilje? Umjesto zaključka Literatura

Pojavnost nasilja u starijoj dobi

5


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Predgovor

Pripovijetke su često sjajni nositelji „Kako starimo, teže nam aktualnih problema. Jedna stara dječja pripovijetka govori o starcu koji je zbog vlastite je vjerovati u junake, nemoći bio primoran preseliti se k sinu, snahi ali je to na neki način i četverogodišnjem unuku. Njegove ruke neophodno.“ drhtale su, oči su ga izdavale pa je vidio sve slabije, a ni noge više nisu pokazivale Ernest Hemingway mladenačku poslušnost. Zbog drhtanja ruku više nije mogao jesti bez prosipanja hrane i bučnog objedovanja, stoga su sin i snaha odlučili oca smjestiti za stol u kutu kako ne bi promatrali njegove pokušaje jela koje su u njima izazivale nemir. Djed je ondje jeo sam dok je ostatak obitelji uživao u jelu za velikim blagovaonskim stolom. Kad je djed slučajno razbio koji tanjur, uz oštre opomene, hrana mu je posluživana u drvenoj zdjeli. Nejaki starac jeo je u svojoj tišini, gledajući u zid, a jedinu buku stvarale su suze u njegovim očima. Sve to promatrao je i njegov četverogodišnji unuk. Jednoga dana starčev sin uočio je kako se njegov dječak igra s komadićima drveta. Kad ga je otac upitao što radi, dječak je uzviknuo: „Radim zdjelice za tebe i mamu, iz njih ćete jesti kad odrastem!“ Djetinje priznanje ostavilo je mlade roditelje bez teksta i izazvalo suze. Bez riječi, te su večeri uzeli djeda za ruku i posjeli ga za obiteljski stol. Starac je otada svaki obrok jeo sa svojom obitelji, a umrljan stolnjak, proliveni čaj i prosipano jelo više nisu predstavljali problem za njegove sina i snahu. Nažalost, primjeri poput ovoga u današnjem društvu nisu rijetkost. Usprkos postojanju 35. članka Ustava Republike Hrvatske koji napominje da se svakom građaninu naše zemlje „jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti“ i usprkos stremljenjima Vijeća Europe koje je 1991. godine u 21 zemlji pokrenulo istraživanje o nasilju nad građanima treće životne dobi, nemilosrdnost društva sve se češće prelama na starijim osobama. Iako su, u cilju smanjena nasilja, Obiteljskom zakonu iz 2015. godine (kojim je punoljetno dijete bilo zakonski obvezno brinuti o svojemu roditelju koji nije sposoban za rad i/ili nema dovoljno sredstava za život) u siječnju ove godine dodani članci o zanemarivanju starijeg člana obitelji, nasilje se i dalje manifestira na različite načine. Osim zanemarivanja koje je najčešći oblik nasilja nad osobama

7


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

treće životne dobi, nasiljem se smatra i svako fizičko, psihičko, seksualno, financijsko ili materijalno zlostavljanje. Nasilje nad starijom osobom najčešće provode supružnici, djeca, rodbina, skrbnici, djelatnici ustanova i drugih stručnih službi te druge osobe koje stariji smatraju osobama od povjerenja. Kako navode Ajduković, Rusac i Ogresta u svom istraživanju Izloženost starijih osoba nasilju u obitelji iz 2008. godine, 61,1 % ispitanika u dobi između 65 i 97 godina doživjelo je neki oblik nasilja u obitelji (najčešće se radilo o psihičkom nasilju, zatim materijalnom, a slijedili su fizičko i seksualno nasilje). Autorice su utvrdile da su najčešći počinitelji nasilja bili supružnici, sinovi i kćeri. O problemu nasilja nad starijim osobama počelo se govoriti tek sedamdesetih godina 20. stoljeća, a 1975. godine u časopisu British scientific journals „granny battering“ („zlostavljanje bakica“) prvi spominju Baker i Burston (Neno i Neno, 2005). Starenje svjetskoga društva, kako navodi Ivana Rešetar Čulo u svom članku „Zaštita prava starijih osoba u Europi: trenutno stanje, nedostatci i izazovi“ iz 2014. godine, odlikuju feminizacija starije populacije te starenje starije populacije. Najčešćim nedostatkom svakako se smatra učestali samački život, osobito ženske populacije, te činjenica kako „starije žene u dobi iznad 65 godina imaju tri puta veću šansu postati udovice u odnosu na starije muškarce“ (Jedvaj, Štambuk i Rusac, 2014). Drugi problem evidentan je i u hrvatskom društvu (što se može vidjeti iz podataka koji slijede). Hrvatsko društvo iz godine u godinu bespovratno stari, a natalitet i mortalitet ne uspijevaju pronaći zlatnu sredinu. Osobito plaše demografski podatci iz 2014. godine koji Hrvatsku sa 17,7 % udjela u stanovništvu starijem od 65 godina te prosječnom starosti od 41,7 godina stavljaju na deseto mjesto već ionako staroga europskoga stanovništva. Podatci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske iz 2011. godine govore kako su tada u Hrvatskoj živjele 758 633 osobe starije od 65 godina, stvarajući ovakvu distinkciju po godinama: 65-69 (89 364 muškarca, 112 638 žena), 70-74 (88 912 muškaraca, 123 489 žena), 75-79 (66 456 muškaraca, 109 070 žena), 80-84 (35 999 muškaraca, 72 105 žena), 85-89 (12 415 muškaraca, 35 226 žena), 90-94 (2 580 muškaraca, 8 178 žena), 95 i više (482 muškarca, 1 719 žena). Pritom je u Virovitičko-podravskoj županiji živjelo 14 547 osoba starijih od 65 godina, u Požeško-slavonskoj županiji taj broj je iznosio točno 14 tisuća, u Brodsko-posavskoj županiji 27 844, a u najvećoj slavonskoj županiji, Osječko-baranjskoj, čak 51 534.

8


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Današnje stanje ukazuje na sljedeće podatke: Osječko-baranjska županija broji 16,9 % stanovnika starijih od 65 godina, Vukovarsko-srijemska 17,03 %, Brodsko-posavska 17,6 %, Požeško-slavonska 17,9 %, a Virovitičko-podravska županija najviše, čak 18,3 %. Upravo je ovih pet županija bilo dijelom jednogodišnjeg istraživanja koje su proveli Udruga S.O.S. - savjetovanje, osnaživanje, suradnja i Filozofski fakultet u Osijeku s ciljem očuvanja kvalitete života osoba starijih od 65 godina na području regije Istočna Hrvatska, ali i s ciljem ispitivanja pojavnosti nasilja među starijim osobama te osvještavanja javnosti o problematici nasilja nad starijim osobama koje je sveprisutno.

9


Morfologija nasilja

Nikada ti neće trebati argument protiv upotrebe nasilja - uvijek će ti trebati argument za njegovu upotrebu. Noam Chomsky


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

1. Što je nasilje? Otkako je svijeta i vijeka nasilje se uplelo u društvo. Iako su ga neka razdoblja i kulture tolerirali kao društveno prihvatljiv obrazac ponašanja (a poneke zajednice to čine i danas), intencija modernoga društva sastoji se u zajedničkom cilju: istrjebljenju svakog oblika nasilnog ponašanja. Nasilju može biti izložen svatko, neovisno o tome kojoj dobnoj, spolnoj, rodnoj ili obrazovnoj skupini pripadao. Ono je, u užem smislu, „uporaba sredstava fizičke prisile radi nanošenja štete i prisiljavanja na određeno ponašanje“, dok u širem smislu nasilje „obuhvaća i upotrebu sredstva psihičke prisile radi nanošenja štete, povrjeđivanja ili zastrašivanja osobe“ (Hrvatska enciklopedija). Početkom 20. stoljeća psihologinja Leonore Loeb Adler nasiljem je nazvala svako ponašanje čiji je cilj naštetiti drugomu, a opisuje ga i kao manifest „volje za moći“ koju rođenjem stječe svaki pripadnik ljudske vrste (v. Žarković Palijan, 2004). Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation, WHO) 2002. godine nasilje je definirala kao namjernu uporabu sile (fizički primijenjene ili verbalizirane u obliku prijetnje) usmjerenu prema samomu sebi, drugoj osobi ili skupini ljudi/zajednici Slika 1. Nasilje ili violence = nedopustivo! koja rezultira ili bi mogla rezultirati nanošenjem ozljeda, smrću, psihološkim posljedicama, nerazvijenošću ili nekim drugim gubitkom. Kako su utvrdili Friedrich Hacker u svom istraživanju iz 1971. godine te Milašin, Vranić i Buljubašić Kuzmanić u istraživanju 2009. godine, nasilje se smatra najsnažnijim i najizraženijim oblikom neverbalne komunikacije (v. Žilić, Janković, 2016). Istraživanje gore navedenih hrvatskih psihologa iz 2009. godine iznjedrilo je još i shvaćanje nasilja kao pojave koja je u ljudskom životu prisutna od najranije dječje dobi u kojoj se dijete susreće s okolinom, a nasilje doživljava u postupcima roditelja ili druge djece.

12


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

2. Kako pristupati nasilju? Kako navodi Florence W. Kaslow, u svijetu vlada svojevrsna epidemija nasilja koja je osobito uočljiva u zemljama u kojima socioekonomski uvjeti utječu na kvalitetu života, uključujući i društveno funkcioniranje u kojemu najčešće nastradaju slabiji i izloženiji pojedinci (v. Čudina-Obradović, Obradović, 2006). Kosjenka Muk govori o nasilju kao o ponašanju „kojim se pokušava slomiti volja druge osobe i uspostaviti kontrola nad njom, bez obzira radi li se o svjesnoj i namjernoj ili nesvjesnoj potrebi za kontrolom“ (Muk, 2018). Nasilje se često smatra kulturalno determiniranim stanjem, točnije, ono se prečesto ne prepoznaje kao negativan čin, već se prihvaća kao kulturni temelj društva i tradicijski naslijeđeno vjerovanje (v. Walters, Parke, 1964). Tim slijedom, neka društva će, primjerice, udaranje žena prihvatiti kao prihvatljivu kulturnu praksu kojom se žena odgaja. Koliko društvena slika utječe na prihvaćanje i prijavljivanje nasilja, pokazuju i podatci Svjetske zdravstvene organizacije koji navode kako u Južnoj Africi između 50 i 80 % slučajeva teškoga nasilja biva neprijavljeno policiji, a u SAD-u taj broj iznosi otprilike 46 %. Potrebno je navesti i da su u ovim slučajevima žrtve bile na bolničkom liječenju te je na taj način jedna državna ustanova odgovorna za neprijavljivanje nasilja (v. WHO, 2002b). Lundy Bancroft piše o najvažnijim značajkama zlostavljača te navodi sljedeće: uvjerenost da su dominacija i kontrola nad drugom osobom prihvatljive i opravdane, uživanje u moći i povlasticama, usmjerenost na samoga sebe, objektivizacija druge osobe kako bi se izazvali osjećaji krivnje, odgovornosti i suosjećanja, smanjivanje kontrole i vlastito toleriranje zlostavljanja, razdoblja prihvatljivog, toplog i ljubaznog ponašanja kao obrazac, šarm i socijalna uvjerljivost te vještina komuniciranja (Bancroft, 2015). Žrtve su, pak, previše sklone opravdavanju, umanjivanju posljedica nasilja te pronalaženju izgovora za nasilnika, pretjerano odgovorne i tolerantne, a iz tog razloga „najčešće bivaju izolirane te se bore s problemima kao što su otuđenost, depresija i nedostatak socijalne kompetencije što znatno Slika 2. Nasilje nije odgovor.

13


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

otežava ili potpuno onemogućuje bilo kakav daljnji socijalni kontakt (…) a dovodi do nemogućnosti nošenja s dnevnim poteškoćama, gubitka povjerenja u sebe, samopoštovanja, opće depriviranosti, nemogućnosti skladnog i kvalitetnog osobnog rasta i razvoja, a samim tim i Slika 3. Stop nasilju! nemogućnost kvalitetnog življenja i žrtve i njene obitelji, partnera i djece“ (Žilić, Janković, 2016). Osim toga, svaki nasilni čin ujedno je i kazneno djelo. Kako navodi Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, „Kazneni zakon dodatno propisuje zaštitu bliskih osoba od nasilja pa su tako kao kvalifikatorni oblici kaznenih djela propisane kažnjive radnje na štetu bliske osobe u kaznenim djelima: ubojstvo (čl. 110.), teško ubojstvo (čl. 111.), usmrćenje (čl.112.), sakaćenje ženskih spolnih organa (čl. 116. st.3), tjelesna ozljeda (čl. 117. st.2), teška tjelesna ozljeda (čl. 118.st. 2), osobito teška tjelesna ozljeda (čl. 119. st.2), teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrt (čl. 120.), teška tjelesna ozljeda iz nehaja (čl. 121.), prisila (čl. 138. st. 2 ), prijetnja (čl. 139. st. 4), nametljivo ponašanje (čl. 140. st. 2), spolni odnošaj bez pristanka (čl. 152.), silovanje (čl. 153), i spolno uznemiravanje (čl. 156.)“ (MUP, 2018). Dokumenti koji nalažu prevenciju i prijavljivanje nasilja su Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Kazneni zakon, Obiteljski zakon, Prekršajni zakon, Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučaju obiteljskog nasilja te Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. Obvezu prijavljivanja nasilja imaju policija, centri za socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, pravosudna tijela (sudstvo i državno odvjetništvo), odgojno-obrazovne ustanove, ali i svi građani, odnosno cjelokupno društvo koje ima moralnu obvezu prijavljivanja i osude svakoga nasilja. Prije svega, nasilje uvijek treba pokušati prevenirati. Ukoliko se ono ipak dogodi, vrlo je važno za zapamtiti nekoliko ključnih činjenica (v. Kolesarić, 2018):

14


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

• • • •

• • •

Žrtva ne uzrokuje nasilje, za njega su odgovorni zlostavljač i njegovi postupci. Žrtve ne uživaju u nasilju - nitko ne uživa kad je zlostavljan. Nasilje u obitelji ozbiljan je društveni problem, a ne privatna obiteljska stvar. Nasilje ne prestaje kad žrtva napusti zlostavljača - potrebno je prijaviti svako nasilno ponašanje. Nasilje u obitelji prisutno je u svim društvenim slojevima. Nasilju je (barem jednom u životu) izložena svaka osoba. Odrastanjem u obitelji sa zlostavljačem djeca usvajaju loše društvene obrasce i najčešće ih kao odrasli i sami primjenjuju. Ljubav nikad nije nasilna.

15


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

3. Kako se manifestira nasilje?

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Nasilje samo po sebi, kako navodi Zečević (2010), podrazumijeva ukupno šest faktora: namjeru da se povrijedi ili nanese šteta intenzitet i trajanje moć nasilnika ranjivost žrtve manjak podrške posljedice

Pri spomenu nasilja, vrlo je važno spomenuti i vrste manifestiranja nasilja. Ono ima različite subjekte kojima je nasilno ponašanje upućeno, odnosno nad kojima se ono provodi, a jednako su tako i njegovi oblici različiti. Vrste i oblici nasilja a) Oblici nasilja Nasilje se, kao što je već spomenuto, pojavljuje u različitim oblicima. Riječ je o sljedećem:

1. Tjelesno (fizičko) nasilje Tjelesno nasilje je svako nasilje utemeljeno na svim oblicima tjelesnog zlostavljanja „od guranja, šamaranja, čupanja kose, udaranja šakama i nogama, nanošenja povreda različitim sredstvima (predmetima i oružjem), opekotina, a koji mogu rezultirati lakim i/ili teškim tjelesnim ozljedama, invalidnošću pa sve do pokušaja ubojstva“, a ono uključuje i „zabranu spavanja, grijanja, hranjenja, zabranu potrebne zdravstvene njege, nasilje nad imovinom ili životinjama“ (Priručnik za žrtve i svjedoke u kaznenom postupku, 2015). Ukoliko se tjelesno nasilje dogodi jednom, zasigurno će se ponoviti.

16


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

2. Psihičko nasilje Ovaj oblik nasilja povezuje se uz potrebu nasilnika da uspostavi osjećaj moći i kontrole nad svojom žrtvom. Manifestira se kao svako verbalno nasilje, iskazivanje nerealnih zabrana, uvreda, prijetnji, ucjena, a prate ga i omalovažavanje, ismijavanje, podcjenjivanje, obezvrjeđivanje, kontroliranje i ograničavanje slobodnoga kretanja, izoliranje žrtve, proglašavanje žrtve psihički bolesnom, nestabilnom ili osobom koja je u krivu (nasilnici često projiciraju vlastite pogreške na drugu osobu, gledajući je u negativnom kontekstu). Psihičko nasilje je kontinuirano, dugotrajno i najčešće vodi ka nekom drugom obliku nasilja (u većini slučajeva tjelesnom nasilju).

3. Seksualno (spolno) nasilje Ovaj oblik nasilja najčešće upućuje na svaku povredu učinjenu nad tijelom druge osobe. Radi se o prisilama na spolni odnos (silovanjima), seksualnom uznemiravanju/ napastovanju, incestu, pedofiliji, nekrofiliji, ostalim oblicima seksualnog nasilja (poput genitalnog sakaćenja žena, ubojstva u ime časti, nasilne provjere djevičanstva, prisilnih brakova, prisilnih i selektivnih pobačaja, prisilnih sterilizacija) te nasilju uvjetovanom štetnim praksama utemeljenima na tradiciji, kulturi, religiji i praznovjerju (napadi kiselinom, spljoštavanje grudi, korektivna silovanja, ženska čedomorstva). Ipak, seksualno nasilje ne obuhvaća samo tjelesni kontakt, već i psihičko nasilje u kojemu će se žrtvi obraćati na neprimjeren način, slati joj ili pokazivati lascivne i vulgarne sadržaje, objektivizirati je i slično (v. Sigurnomjesto.hr).

4. Ekonomsko (materijalno) nasilje Ekonomsko se nasilje odnosi na oduzimanje materijalnih sredstava, neplaćanje alimentacije, oštećivanje ili uništavanje imovine, zabranu prava korištenja zajedničke imovine ili financijskih prihoda, onemogućavanje ili zabranu rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost (Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, NN 137/09, 14/10, 60/10). Ovaj oblik nasilja najčešće se provodi nad starijim osobama, u slučajevima kada se želi preuzeti njihova imovina.

17


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

5. Duhovno nasilje Relativno nedavno prihvaćen oblik nasilja je nasilje usmjereno ka religijskom opredjeljenju osobe. Riječ je o svakom zlostavljanju osobe utemeljenom na nepoštivanju osobnih religijskih uvjerenja, nametanju vlastitih vjerskih uvjerenja, zabrani molitve, uništavanju religijskih predmeta, nedopuštanju svetkovina određenih vjerskih skupina i slično. Prema Zakonu o zaštiti nasilja u obitelji koji je 1. siječnja 2018. godine stupio na snagu, ovi oblici nasilja prepoznaju se i u našemu pravosuđu pa se tako nasiljem u obitelji smatra se svako „tjelesno nasilje, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne i duševne patnje“. b) Vrste nasilja Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija u Svjetskom izvješću o nasilju i zdravlju (World report on violence and health), nasilje može biti pojedinačno (selfdirected violence), međuljudsko (interpersonal violence) i skupno (collective violence). Prvi navedeni oblik nasilja manifestira se u samoozljeđivanju i samoubojstvu te svakom drugom obliku nanošenja štete vlastitoj psihi i tijelu, dok drugi oblik uključuje znatno širi doseg nasilnih radnji koje jedna osoba može nanijeti drugoj. Međuljudsko nasilje dijeli se na obiteljsko nasilje (koje uključuje i nasilje koje može provesti bliski partner) te nasilje unutar zajednice (koje se odnosi i na zločine počinjene iz mržnje). U potonje se, primjerice, ubraja nasilje počinjeno prema pripadnicima LGBTIQ zajednice. U Hrvatskoj se ta tematika, kako navode podatci DORH-a, povezuje uz 30 prijava u 2017. godini u kojima je u samo tri slučaja utvrđeno da je motiv mržnja spram LGBTIQ osoba i 12 slučajeva u 2018. godini u kojima nije potvrđen nijedan motiv mržnje, a ovaj oblik nasilja najprisutniji je na društvenim mrežama. Unutar njega pojavljuju se i podkategorije nasilja kojima se smatraju zanemarivanje djeteta, nasilje bliskoga (intimnoga) partnera, nasilje nad starijim osobama,

18


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

ali i napadi stranaca (poput fizičkoga i psihičkoga nasilja, ali i nasilja učinjenoga u formi kriminalnih radnji - krađe, zlostavljanje na radnom mjestu, teroristički napadi i slično). U međuljudsko nasilje mogu se ubrojiti i danas sve izraženije međuvršnjačko nasilje te nasilje nad Slika 4. Tko se tuče, taj se ne voli! starijim osobama. Skupno nasilje vezuje se uz veće skupine ljudi i može obuhvaćati društveno, političko te ekonomsko nasilje. Kad je o rodnim i dobnim skupinama riječ, nasilje se najčešće provodi nad ženama, a zatim nad djecom i starijim osobama. Muškarci su najrjeđe nasilju izložena skupina pa tako u partnerskom odnosu „kao počinitelji prevladavaju muškarci u odnosu na žene, u omjeru oko 9:1“, odnosno „od ukupnog broja slučajeva nasilja evidentiranih u sustavu socijalne skrbi, u 72 % slučajeva žrtve su bile ženske osobe, a u 87 % počinitelji su bili muškarci“ (Priručnik za žrtve i svjedoke u kaznenom postupku, 2015). Prošle je godine ova brojka bila na 77 %, s obzirom na to da je od ukupno 11 506 prijavljenih obiteljskih nasilnika bilo 8 882 muškaraca. Zabrinjavajuća je činjenica o porastu femicida pa se tako čak 25 % ubojstava odnosi na usmrćivanje žena, a podatci MUP-a svjedoče o tome da je od 2012. do 2017. čak 90 žena izgubilo živote prilikom napada njihovih supružnika i bivših supružnika, partnera i drugih bliskih osoba. Crna kronika svakoga dana prikazuje slučajeve usmrćivanja žena, no za razliku od 2009. godine u kojoj je zbog obiteljskog nasilja bila prijavljena 18 951 osoba, u 2017. godini ta je brojka pala za gotovo sedam tisuća, točnije, na 11 506 osoba. U nekim su europskim zemljama žene tijekom života izložene tjelesnom nasilju (alarmantno stanje prikazuju Češka s 35 % tjelesno zlostavljanih žena, Danska s 30 %, Poljska s 15 % i Švicarska s 9 %), dok se nešto niži postotci javljaju kad je o seksualnom nasilju riječ (Češka 11 %, Danska 8 %, Poljska 5 % i Švicarska 3 %) (v. Kolesarić, 2018). Zastrašujuć je i broj slučajeva nasilja nad djecom, kako onaj koji je vezan uz seksualno nasilje i ostale prekršaje u kojima se narušavaju prava maloljetnika, tako i onaj koji je vezan uz međuvršnjačko nasilje i cyberbullying (internetsko nasilje).

19


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Zahvaljujući promjenama koje su nastale na starim predodžbama obitelji (primjerice, pomicanje dobne granice mladosti, teža ekonomska situacija i kasno započinjanje obitelji doveli su do toga da mladi Hrvati sa svojim roditeljima u prosjeku žive do 31,5 godine), sveprisutnim promjenama u društvu (pretjerana izloženost informacijama, društvenim mrežama, sklonost psihičkim oboljenjima) te zabrinjavajućem starenju društva, središnji problem danas postaje nasilje nad starijima. U već spomenutom obiteljskom Zakonu iz 2018. kao jedan od oblika nasilja spominje se i problem zanemarivanja starijih osoba. Starije osobe najčešće su izložene upravo ovom tipu nasilja, a u nešto manjoj mjeri psihičkom, tjelesnom i ekonomskom nasilju. Svjetska zdravstvena organizacija 2002. godine definirala je zlostavljanje starijih kao pojedinačan ili ponavljajući čin ili nedostatak odgovarajućeg postupanja koje se događa u bilo kojem odnosu povjerenja i očekivanja, a uzrokuje bol, štetu, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi (v. Seniori.hr). Nasilje nad starijim osobama odvija se unutar obiteljskoga doma, ustanove u kojoj privremeno ili trajno borave starije osobe te unutar samoga društva (primjerice, postoji dobna granica za predavanje zahtjeva za kredit, starije osobe često bivaju zaboravljene kad ostanu bez posla, mnoge druge aktivnosti su im ograničene i slično). Kako navodi Rusac u svom radu iz 2009. godine, „istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1 000 osoba starijih od 65 godina na području Zagreba pokazalo je da je 11,4 % starijih osoba doživjelo psihičko nasilje u obitelji, 1,8 % materijalno, 1 % tjelesno, a iskustvo sa seksualnim nasiljem iskazalo je 0,1 % ispitanika“, a „stariji koji imaju iskustvo s nasiljem u obitelji najčešće su kao počinitelja navodili supruga (30 %), sina (23,7 %), suprugu (17,3 %) Slika 5. Nasilje nad starijima češće je no što te kćer (13 %)“. mislimo.

20


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

4. Umjesto zaključka Nasilje nije i nikad neće moći biti opravdano. Budući da smo osobe starije dobi (dakle, sve osobe iznad 65 godina starosti) prepoznali kao kritičnu skupinu na koju je važno usmjeriti pažnju zajednice, u priručniku koji se nalazi pred vama pronaći ćete rezultate istraživanja koje uključuje upravo temu nasilja nad starijom populacijom.

Literatura Ajduković, M., Ogresta, J. i Rusac, S. (2008) „Izloženost starijih osoba nasilju u obitelji“. U: Revija za socijalnu politiku, Vol. 15, No. 1. veljače 2008. 2. Bancroft, L. (2015) Zašto on to radi? Zagreb: Znanje. 3. Čudina - Obradović, M., Obradović, J. (2006) Psihologija obitelji i braka. Zagreb: Golden Marketing - Tehnička knjiga. 4. Hacker, F. (1971) Aggression - Die Brutalisierung der modernen Welt. Beč: Molden. 5. Jedvaj S., Štambuk A. i Rusac S. (2014) „Demografsko starenje stanovništva i skrb za starije osobe u Hrvatskoj“. U: Socijalne teme, 1 (2014), 1. 135-154. 6. Kolesarić, D. (2018) Mitovi i činjenice o nasilju u obitelji. Virovitica: S.O.S. savjetovanje, osnaživanje, suradnja; Grafiti Becker. 7. Milašin, A., Vranić, T. i Buljubašić Kuzmanović, V. (2009) „Ispitivanje učestalosti verbalne agresije kod djece i mladeži“. U: Život i škola, 22(2), 116-141. 8. Neno, R., Neno, M. (2005) „Identifying abuse in older people“. U: Nursing standard: official newspaper of the Royal College of Nursing, 20 (3): 43-47. 9. Priručnik za žrtve i svjedoke u kaznenom postupku (2015) S.O.S. - savjetovanje, osnaživanje, suradnja; Grafiti Becker, Virovitica. 10. Rusac, S. (2009) „Nasilje nad starijim osobama u obitelji na području Grada Zagreba“. U: Ljetopis socijalnog rada, Zagreb. 11. Zečević, I. (2010) Priručnik - program prevencije vršnjačkog nasilja u školama. Banja Luka.

1.

21


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

12. Žarković Palijan, T. (2004) Značajke osobnosti alkoholičara počinitelja i nepočinitelja kaznih djela, doktorska disertacija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 13. Žilić, M., Janković, J. (2016) „Nasilje“. U: Socijalne teme, 67-87. 14. Walters, R. H., Parke, R. D. (1964) „Social motivation, dependency, and susceptibility to social influence“. U: Berkowitz, L. Advances in experimental social psychology. Vol. 1. New York: Academic Press, 231-276. 15. Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43033 16. Kosjenka Muk, Rad sa zlostavljačima i žrtvama nasilja, 2018. http://www.mentor-coach.eu/HR/articles/zlostavljanje.html 17. MUP, 2018. http://stari.mup.hr/1129.aspx 18. Seniori.hr. https://www.seniori.hr/stranice/vazne/socijalna-skrb/1403-definicija-i-oblicinasilja-nad-starijim-osobama 19. Sigurnomjesto.hr, oblici nasilja. http://www.sigurnomjesto.hr/savjetovanje/oblici-nasilja/ 20. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), 2002a. http://www.who.int/violenceprevention/approach/definition/en/ 21. World Health Organization, „Violence - a global public health problem“. U: World report on violence and health, 2002b. http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/chap1.pdf 22. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, NN 70/17, 2018. https://www.zakon.hr/z/81/Zakon-o-za%C5%A1titi-od-nasilja-u-obitelji

22


IstraĹživanje o nasilju nad starijima: projekt 65+


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

1. Cilj istraživanja Cilj ovog istraživanja bio je ispitati pojavnost nasilja među starijim osobama na području regije Istočna Hrvatska.

2. Uzorak i prikupljanje podataka Istraživanje je provedeno u sklopu projekta 65+ (pojavnost nasilja u starijoj dobi) koji je financiralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Istraživanje je provedeno u pet županija istočne hrvatske (Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska) na uzorku od 698 osoba starijih od 65 godina. Udio osoba starijih od 65 godina u navedenim županijama u odnosu na ukupan broj stanovnika kreće se unutar granica prosjeka RH. Najmanji udio ima Osječko-baranjska županija (16,9 %), slijede Vukovarsko-srijemska sa 17,03 %, Virovitičko-podravska županija sa 17,15 % te Brodsko-posavska sa 17,6 %. Najveći udio stanovnika starijih od 65 godina ima Požeško-slavonska županija (17,9 %). Broj odabranih sudionika u svakoj županiji izračunat je tako da je u istraživanje uključen uzorak od 0,5 % od ukupne populacije osoba starijih od 65 godina u svakoj od 5 ciljanih županija (prema popisu stanovništva iz 2011. godine). Prije samog provođenja istraživanja za anketare je organizirana edukacija u okviru koje su upoznati s temom nasilja nad starijim osobama, prepoznavanjem i djelovanjem u slučaju nasilja, osobitostima vođenja intervjua sa starijim osobama te provedbi istraživanja i instrumentima.

24


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Sudionici istraživanja anketirani su individualno, u svojim domovima. Unutar pojedinog kućanstva anketirana je samo jedna osoba. U istraživanje su uključena i samačka domaćinstva. Na početku istraživanja od sudionika se zatražio pristanak za sudjelovanje, a prije toga je sudionicima istaknuta važnost osiguravanja anonimnosti i tajnosti podataka, te svrha istraživanja i važnost njihovog sudjelovanja. Za istraživanje je odabrano korištenje kvotnog uzorka, s obzirom na spol, dob i mjesto stanovanja (selo/grad). Demografske karakteristike ispitanika u uzorku uspoređene su s odgovarajućim demografskim pokazateljima populacije stanovnika pet odabranih istočnih županija starijih od 65 godina s obzirom na: spol, dob i mjesto stanovanja (selo/grad). U istraživanju je sudjelovalo ukupno N = 694 sudionika pri čemu je 62,6 % bilo žena. Prosječna dob iznosila je M = 73,98, SD = 6,399, minimalna vrijednost 65, a maksimalna vrijednost 94 godine. Najveći broj sudionika bio je u dobi od 65 do 69 godine (30,1 %), zatim u dobi od 70 do 74 godine (28,8 %), zatim od 75 do 79 godina (21,9 %), dok ih je najmanje bilo u dobi od 80 i više godine (19,2 %). Muški sudionici bili su statistički značajno mlađi (M = 73,32, SD = 6,208), otprilike godinu dana nego sudionice (M = 74,32, SD = 6,454; t (689) = - 2,015, p = 0,044). Što se tiče stupnja obrazovanja dobiveno je kako je najviše sudionika sa završenom srednjom školom (38 %), zatim sa završenom osnovnom školom (26,5 %), a najmanje sudionika je bilo sa završenom višom školom i više (14,4 %). Nadalje, s obzirom na bračni status sudionika, u uzorku je najviše sudionika koji su u braku (50,1 %). U statusu udovaca/udovica je 39,2 %, razvedenih 4,7 %, onih koji žive s partnerima 3,5 % te onih koji su nevjenčani 2,5 %.

25


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 6. Bračni status ispitanika Kada su sudionici upitani imaju li djecu, utvrđeno je da oko 94 % sudionika ima djecu. Najveći broj sudionika izjavljuje kako ima 2 djece (52,5 %), zatim troje djece (18,8 %), jedno dijete (15,5 %), dok ostali sudionici imaju više od troje djece (oko 12 %). S obzirom na broj osoba u kućanstvu, najveći broj ispitanih sudionika živi u kućanstvima s dvije osobe (40,4 %), oko 35 % sudionika živi u kućanstvima s tri i više osoba, a 25 % živi samo. Sudionici koji žive u kućanstvima s dvije osobe u 85 % slučajeva žive sa svojim supružnicima. Što se tiče socioekonomskog statusa sudionika, utvrđeno je da većina sudionika živi u vlastitoj kući (81 %) ili stanu (12 %), kod djece živi oko 4 % sudionika, dok u stanu koji je ustupljen na korištenje ili kao podstanar živi ukupno oko 2 % sudionika.

26


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 7. Socioekonomski status ispitanika S obzirom na izvore prihoda, većina sudionika prima mirovinu (89 %), dok ih oko 4 % navodi kako primaju poljoprivrednu mirovinu. Oko 1 % sudionika prima socijalnu pomoć, a ostali navode različite izvore prihoda (oko 6 %; primjerice iznajmljivanje nekretnine, honorarni poslovi, pomaganje od strane djece). Sudionici su prosječno u mirovini M = 13,60 godina (SD = 9,013). Raspon mirovina kreće se u intervalu od 0 do 43 godine, pri čemu je dominantna vrijednost 20 godina. Kada su sudionici treba procijeniti vlastite materijalne prilike, nešto više od polovice sudionika, njih 53,3 %, procjenjuje da je materijalno neovisno, a njih čak 23 % je materijalno neovisno i uz to potpomaže svoju djecu. Oko 17 % sudionika navodi kako materijalno djelomično ovisi o djeci dok ih 8 % ovisi o djeci ili nekome drugome.

27


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 8. Samoprocjena materijalnih prilika Podatci se većim dijelom podudaraju s odgovarajućim podatcima popisa stanovništva iz 2011. godine prema kojima je na području istočne Hrvatske bilo 138 613 osoba starijih od 65 godina (17,20 %), od toga 37,26 % osoba muškog spola (51 648 stanovnika) i 62,73 % osoba ženskog spola (86 965 stanovnica). U dobi 65 - 69 godina nalazi se 27,00 % starijih (37 431 stanovnika), u dobi 70 - 74 njih 28,57 % (39 597 stanovnika), u dobi 70 - 79 24,06 % (33 353 stanovnika), a u dobi 80 i više godina 20,37 % starijih osoba (28 232 stanovnika). S obzirom na važnost i osjetljivost ispitivane teme na kraju istraživanja sudionici su upitani je li ih provedeno istraživanje uznemirilo. Sudionici su svoje odgovore davali na skali Likertovog tipa (1 - istraživanje me uopće nije uznemirilo; 5 - istraživanje me je jako uznemirilo). Prosječna ocjena sudionika iznosila je M = 1,20, SD = 0,596. Dobivene vrijednosti, koje ukazuju na to da u prosjeku sudionici nisu bili uznemireni, u skladu su s povratnim informacijama anketara koji su izvještavali većinom o jako dobroj suradnji sa sudionicima. Na pitanje o korisnosti istraživanja o nasilju nad osobama treće životne dobi sudionici su odgovarali također na skali Likertova tipa (1 - ovakva istraživanja uopće nisu korisna; 5 - istraživanja su jako korisna). Prosječna ocjena iznosila je M = 4,19, SD = 1,057. Iz dobivene prosječne vrijednosti vidljivo kako sudionici smatraju da su ovakva istraživanja, odnosno istraživanja nasilja nad osobama treće životne dobi korisna.

28


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

3. Instrument U istraživanju je korišten Upitnik izloženosti nasilju starijih osoba (Ajduković, Rusac i Ogresta, 2008) koji se sastoji od 20 čestica koje opisuju psihičko, tjelesno, materijalno i seksualno nasilje. Zadatak sudionika je bio za svaku česticu izraziti učestalost doživljenog nasilja na skali od pet stupnjeva pri čemu: 1 znači nikad, 2 znači 1 - 3 puta u navedenom razdoblju, 3 znači nekoliko puta godišnje, 4 znači nekoliko puta mjesečno i 5 znači svaki tjedan ili više puta tjedno. Rezultati su formirani kao linearna sumacija odgovora na 8 čestica za psihičko nasilje (mogući raspon od 8 do 40 bodova), na 3 čestice za materijalno nasilje (mogući raspon rezultata od 3 do 15 bodova), za tjelesno nasilje 7 čestica (mogući raspon rezultata je od 7 do 35 bodova) i dvije čestice za seksualno nasilje (mogući raspon od 2 do 10 bodova). Osim doživljenog nasilja, po uzoru na neka europska istraživanja (npr. Luoma i sur., 2011), željeli smo ispitati i osjećaj zanemarivanja od strane vlastite obitelji. U tu svrhu formirano je 5 čestica (npr. Zanemarili su vašu molbu za pomoć oko nabavke hrane i lijekova/higijenskih potrepština i odjeće.). Sudionici su odgovarali na isti način kao i u Upitniku izloženosti nasilju. Rezultat je formiran kao linearna sumacija odgovora na navedenih 5 čestica (mogući raspon od 5 do 25 bodova). U istraživanju su prikupljeni i osnovni sociodemografski podatci o sudionicima (dob, spol, bračni status, roditeljski status, obrazovni status i materijalni status sudionika). Po uzoru na ranija istraživanja (Rusac, 2009) prikupljeni su i podatci o percepciji spremnosti sudionika da nasilje prijave nadležnim institucijama kao i osobnom poznavanju osoba treće životne dobi koje su zlostavljane.

29


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

4. Rezultati i rasprava

1-3 puta u navedenom razdoblju

nekoliko puta godišnje

nekoliko puta mjesečno

svaki tjedan ili više puta tjedno

Tablica 1a. Frekvencije odgovora na Upitniku izloženosti nasilju starijih osoba po česticama (% odgovora) i pet pitanja o percepciji zanemarivanja od strane članova vlastite obitelji na ukupnom uzorku svih sudionika u svih pet županija.

60,3 18,5 80,9 8,7 70,3 15,9 94,2 2,6 75,1 14,6 75,9 12,7 88,8 6,0 85,3 7,6

12,5 4,7 9,4 1,9 7,1 7,0 3,2 3,3

4,9 3,4 2,0 0,6 1,9 3,5 0,7 1,9

3,8 2,3 2,3 0,7 1,3 0,9 1,3 1,9

93,4 98,3

3,1 1,0

2,6 0,7

0,4 -

0,4 -

98,3

0,6

0,7

-

0,4

99,4 99,3 98,7 99,6 99,7 99,6

0,3 0,3 1,2 0,4 0,3 0,4

0,1 0,3 0,1 -

-

0,1 0,1 -

nikad

Koliko su često članovi Vaše obitelji i ukućani...

PSIHIČKO NASILJE 1. Podizali glas, vikali na Vas bez razloga. 2. Govorili Vam prostote, psovali. 3. Nisu željeli razgovarati s Vama. 4. Prijetili Vam i zastrašivali. 5. Okrivljavali Vas za to kako se osjećaju. 6. Okrivljavali Vas kad stvari u kući krenu loše. 7. Ismijavali i podcjenjivali Vas. 8. Vrijeđali Vas. MATERIJALNO NASILJE 9. Otvarali Vašu poštu bez Vašeg znanja i dopuštenja. 10. Prisiljavali Vas mijenjati oporuke. 11. Potpisivali dokumente umjesto Vas bez Vašeg znanja i dopuštenja. FIZIČKO NASILJE 12. Udarali Vas nogom. 13. Povlačili Vas za kosu. 14. Ošamarili Vas. 15. Udarili Vas šakom. 16. Bacili na pod. 17. Davili ili gušili.

30


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

18. Gađali Vas nekim predmetom. SEKSUALNO NASILJE 19. Dirali po tijelu protivno Vašoj volji. 20. Prisiljavali na spolne kontakte i odnose.

97,7

1,9

0,3

0,1

-

99,4 99,3

0,3 0,1

0,1 0,4

0,1 0,1

-

nikad

1-3 puta u navedenom razdoblju

nekoliko puta godišnje

nekoliko puta mjesečno

svaki tjedan ili više puta tjedno

Tablica 1b. Nastavak Frekvencije odgovora na Upitniku izloženosti nasilju starijih osoba po česticama (% odgovora) i na pitanja o percepciji zanemarivanja od strane članova vlastite obitelji na ukupnom uzorku svih sudionika u svih pet županija.

96,7

1,6

1,2

0,1

0,4

96,5

1,7

1,2

0,1

0,4

94,9

2,8

1,7

0,3

0,3

86,6

7,4

4,5

0,9

0,6

96,1

2,9

0,4

0,3

0,3

Koliko su često članovi Vaše obitelji i ukućani.

ZANEMARIVNJE 21. Zanemarili Vašu molbu za pomoć oko nabavke hrane i lijekova. 22. Zanemarili Vašu molbu za kupovinu higijenskih potrepština i odjeće. 23. Zanemarili Vašu molbu za pomoć pri plaćanju računa. 24. Zanemarili Vašu molbu da Vam pomognu oko kućnih poslova. 25. Zanemarili Vašu molbu da Vas prevezu do liječnika (ili drugdje).

31


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Frekvencije odgovora sudionika ukazuju na to da starije osobe najčešće doživljavaju, kao što je i očekivano, ponašanja koja spadaju u psihičko nasilje. Tako, primjerice, kod čestice Podizali glas, vikali na Vas bez razloga, 60,3 % sudionika nije nikada doživjelo takvo ponašanje, dok je skoro 40 % sudionika imalo takva iskustva u posljednjih nekoliko godina. Nadalje, 12,5 % starijih vikanje je doživjelo nekoliko puta godišnje, a 3,8 % svaki tjedan ili više puta tjedno. Oko 30 % sudionika doživjelo je da njihovi ukućani Nisu željeli razgovarati s njima. Najveći broj njih to je doživio 1 - 3 puta u navedenom razdoblju (15,9 %), zatim nekoliko puta godišnje (9,4 %), nekoliko puta mjesečno (2 %) te nekoliko puta tjedno (2,3 %). Ponašanja koja spadaju u domenu psihičkog nasilja a o kojima su sudionici najrjeđe izvještavali, odnosno koja su najrjeđe doživljavali je Prijetili Vam i zastrašivali. Tako je 94,2 % sudionika izjavilo kako nikada nije doživjelo takvo ponašanje, 2,6 % doživjelo je takvo ponašanje 1 - 3 puta u navedenom razdoblju, a 1,9 % nekoliko puta godišnje. Što se tiče materijalnog nasilja iz tablice je vidljivo da su sudionici najčešće doživljavali da drugi Otvaraju njihovu poštu bez njihovog znanja i dopuštenja. Ukupno je 93,4 % starijih osoba navelo da nikada nisu doživjeli takvo ponašanje, 3,1 % je doživjelo nekoliko puta u navedenom razdoblju, a 2,6 % je doživjelo nekoliko puta godišnje. Oko 0,4 % starijih navelo je da takvo ponašanje od strane člana obitelji doživljava nekoliko puta mjesečno i tjedno. Podsjetimo, na našem uzorku je ukupno 55 osoba izjavilo da doživjelo takav oblik nasilja. Kada su sudionici upitani da imenuju počinitelje takvog nasilja, za sve tri korištene čestice materijalnog nasilja sudionici su najčešće davali odgovor sin (cca 34 % slučajeva), zatim slijedi odgovor partner, dakle i supruga i suprug (cca 17 % slučajeva), nakon čega slijede unuci i kći (cca 15 % slučajeva), snaha (cca 11 % slučajeva), a ostatak su neki drugi članovi obitelji. Kao što je vidljivo iz tablice (Tablica 1.), sudionici rijetko izvještavaju o doživljavanju različitih oblika fizičkog nasilja. Za većinu navedenih ponašanja preko 99 % sudionika izjavljuje kako ga nisu nikada doživjeli. Ponašanje koje je nešto više sudionika jest Ošamarili Vas, koje nije doživjelo 98,7 % sudionika, dok je 1,2 % sudionika to doživjelo 1 - 3 puta u navedenom razdoblju. Također, česticu Gađali Vas nekim predmetom, nije doživjelo 97,7 % sudionika, a 1,9 % je to ponašanje doživjelo 1 - 3 puta u navedenom razdoblju. Najčešći počinitelji fizičkog nasilja, na svih sedam čestica, su suprug (24 %), sin

32


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

i kćer (svaki po 18 %), zet i supruga (10 %), pastorka i snaha (8 %). Za čestice seksualnog nasilja, manje od 1 % sudionika je doživjelo neko od navedena dva ponašanja. Ukupno je šest sudionika doživjelo takvo nasilje. S obzirom na počinitelja, sudionici su najčešće navodili supruga. Dobiveni rezultati u skladu su s ranijim istraživanjima prema kojima stariji sudionici najrjeđe prijavljuju ovaj oblik nasilja (Ajduković, Rusac i Ogresta, 2008; te Rusac, 2009). Kada govorimo o percepciji zanemarivanja od stane pripadnika vlastite obitelji, sudionici najčešće izvještavaju kako se zanemaruju njihove molbe za pomoć oko kućnih poslova. Iako 86,6 % sudionika to nikada nije doživjelo, oko 13,4 % sudionika izvještava kako je. Pri tome 7,4 % njih je to doživjelo 1 - 3 puta u navedenom razdoblju, 4,5 % nekoliko puta godišnje, a 1,5 % češće. Ostale oblike zanemarivanja nije doživjelo oko 95 % sudionika, odnosno oko 5 % izjavljuje kako ih je doživjelo. Kao počinitelje sudionici najčešće navode sina (cca 24 %), unuke (18 %), zatim snahu (16 %), ostalu rodbinu (15 %), zatim slijede supružnici (muž i žena; cca 14 %) te kćer (14 %). Kako bismo odgovorili na pitanja koliki broj/postotak sudionika je izložen različitim oblicima nasilja, odgovore sudionika smo podijelili s obzirom na to jesu li za svako od ponuđenih ponašanja odgovorili da su ga doživjeli ili ne. Dakle, prema preporuci Rusac (2009), podatke smo transformirali na dihotomnu varijablu u kojoj u kategoriju „doživjeli su“ ulaze sudionici koji su najmanje jednom doživjeli barem jedno od ponašanja navedenih u Upitniku izloženosti starijih osoba nasilju i na dodatnih pet čestica percepcije zanemarivanja. Ipak, za kategoriju psihičkog nasilja, odlučili smo se za „stroži“ kriterij (Rusac, 2009) prema kojem su u kategoriju „nisu doživjeli psihičko nasilje“ ušli odgovori ispitanika koji su naveli da nikad nisu doživjeli, ali i oni koji su naveli da su takvo ponašanje doživjeli nekoliko puta u razdoblju od posljednjih tri do pet godina. S druge strane, kod ostalih oblika nasilja i zanemarivanja, svi sudionici koji su odgovorili da nikad nisu doživjeli određeno ponašanje, ušli su u kategoriju nisu doživjeli nasilje, a svi ostali odgovori u kategoriju doživjeli nasilje. Rusac (2009) navodi da se time postiže neizjednačavanje pojedinih nasilnih ponašanja, kao što su, primjerice, izostanak razgovaranje i udaranje.

33


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Tablica 2. Izloženost starijih osoba različitim oblicima nasilja i zanemarivanja u obitelji

Broj

Postotak

Broj

Postotak

Broj

Postotak

Zanemarivanje

Postotak

Seksualno

Broj

Fizičko

Postotak

Materijalno

Broj

Psihičko

NISU DOŽIVJELI

476

69,4

631

92,0

663

96,6

680

99,1

573

83,5

DOŽIVJELI SU

210

30,6

55

8,0

23

3,4

6

0,9

113

16,5

Ukupno

690

100

686

100

686

100

686

100

686

100

Ukoliko pogledamo podatke u tablici (Tablica 2.), također je vidljivo da je najviše sudionika, njih 30,6 %, izjavilo da je doživjelo u obitelji psihičko nasilje, zatim slijedi zanemarivanje 16,5 %. Materijalno nasilje doživjelo je 8,0 %, fizičko 3,4 % dok je seksualno nasilje doživjelo manje od 1% sudionika. Na temelju analize navedenih tablica (Tablica 1. i 2.) možemo zaključiti da je psihičko nasilje najčešći oblik doživljenog nasilja koje osobe starije životne dobi doživljavaju u obitelji. Naši dobiveni rezultati na području pet županija istočne Hrvatske sukladni su ranije dobivenim rezultatima na hrvatskom uzorku. Ajduković, Rusac i Ogresta (2008) su na prigodnom uzorku području Grada Zagreba na prigodnom uzorku od 303 osobe utvrdile kako su sudionici najčešće doživjeli psihičko nasilje (24,1 %), zatim materijalno nasilje (6,4 %), tjelesno nasilje (4,4 %) te seksualno nasilje (2,1 %). Na slučajnom uzorku 1000 osoba starijih od 65 godina na području grada Zagreba Rusac (2009) je pronašla da su sudionici također najčešće doživjeli psihičko nasilje (11,4 %), zatim materijalno nasilje (1,8 %), tjelesno nasilje (1,0 %) te seksualno nasilje (0,1 %). Nadalje, istraživanje provedeno u Republici Makedoniji, koja zbog zajedničke povijesti u okviru Republike Jugoslavije komparabilna našem uzorku, pokazalo je da je psihološko nasilje doživjelo oko 25,7 % sudionika, materijalno 12 %, zanemarivanje 6,6 %, a fizičko nasilje 5,7 %. Komparativno europsko istraživanje provedeno u Portugalu, Austriji, Belgiji, Finskoj također je potvrdilo da se psihičko zlostavljanje najčešće pojavljuje u svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju (23,6 %), zatim je po frekvenciji slijedilo financijsko/materijalno (8,8 %), zanemarivanje (5,4 %), seksualno (3,1 %) te fizičko (2,5 %; Luoma i sur., 2011). Kao što vidimo iz naših podataka, sudionici u našem uzorku nešto rjeđe izvještavaju o seksualnom nasilju, nego u ranije navedenim istraživanjima. Ukoliko usporedimo naše rezultate s rezultatima ranijih istraživanja, fizičko nasilje i seksualno se i u drugim zemljama prijavljuju najrjeđe (izuzetak je, primjerice, Finska; Luoma i sur., 2011).

34


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Budući da je istraživanje provedeno u pet županija istočne Slavonije, odlučili smo neke od rezultata prikazati za svaku pojedinu županiju. Osim osnovnih karakteristika uzoraka u pojedinim županijama (spol, dob, stupanj obrazovanja, materijalne prilike), bit će prezentirani i odgovori s obzirom na oblike nasilja koje su sudionici doživjeli te podatci o percepciji spremnosti sudionika da nasilje prijave nadležnim institucijama kao i osobnom poznavanju osoba treće životne dobi koje su zlostavljane. Kako bismo provjerili razlikuju li se sudionici različitih sociodemografskih karakteristika (primjerice spol, dob, stupanj obrazovanja, materijalne prilike), u doživljenim oblicima nasilja izračunati su hi-kvadrat testovi (ili Fisherov egzaktni test).

35


Rezultati istraĹživanja po Ĺžupanijama


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

1. Osječko-baranjska županija Površina: 4.155 km2 Sjedište županije: Osijek Broj stanovnika (2011.): 305.032 stanovnika Gustoća stanovništva: 73,41 stan./km2 Broj gradova: 7 (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Valpovo) Broj općina: 35 Broj naselja: 263 Pozivni broj: 031 Budući da je istraživanje provedeno u pet županija istočne hrvatske, prikazane su karakteristike uzoraka za svaku županiju posebno. U Osječko-baranjskoj županiji u istraživanju je sudjelovalo ukupno 246 sudionika, od toga je bilo 157 (63,8 %) sudionica.

Slika 9. Rodna raspodjela ispitanika u Osječko-baranjskoj županiji Prosječna dob iznosila je M = 73,92, SD = 6,232.

38


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Tablica 3. Dobna raspodjela stanovnika starijih od 65 godina u Osječko-baranjskoj županiji rod

dob

Ukupno

muški

ženski

65 - 69. g.

27

40

67

70 - 74. g.

30

43

73

75 - 79.g.

20

40

60

80+

12

34

46

89

157

246

Ukupno

S obzirom na stupanj obrazovanja, zaključeno je kako najviše sudionika ima srednju stručnu spremu (36,7 %), a zatim slijede osobe sa završenom osnovnom školom (30,2 %) i nezavršenom osnovnom školom (21,4 %). Najmanje osoba steklo je fakultetsko obrazovanje (11,3 %), odnosno najmanje je ljudi iz ispitivane skupine završilo višu školu, fakultet ili magisterij. S obzirom na bračni status, zaključeno je da je najveći broj ispitanika u braku (53,4 %), slijede ih udovci/udovice (38,5 %), dok je nešto niži broj onih koji žive nevjenčano (3,6 %), s partnerima (1,6 %) ili su razvedeni (2,8 %).

Slika 10. Bračni status ispitanika u Osječko-baranjskoj županiji S obzirom na roditeljski status, 235 ispitanika izjavilo je kako ima djecu, odnosno roditeljski status (ukupno 94,8 % njih), a tek 13 ispitanika nema djecu (5,2 %).

39


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 11. Roditeljski status ispitanika u Osječko-baranjskoj županiji Pritom najviše ispitanika ima dvoje (126 ispitanika, odnosno 50,8 %) i troje djece (48 ispitanika, odnosno 19,4 %), jedno dijete ima 37 ispitanika (14,9 %), četvero djece ima 17 ispitanika (6,9 %), petero djece ima troje ispitanika (1,2 %), dok šestero i sedmero djece ima samo po dvoje ispitanika (0,8 %). Kad je o broju osoba u kućanstvu riječ, slijedi: Tablica 4. Broj osoba u kućanstvima Osječko-baranjske županije Broj osoba u kućanstvu

Frekvencija

Postotak

1 osoba 2 osobe 3 osobe 4 osobe 5 osoba 6 osoba 8 osoba Ukupno

65 112 27 19 17 6 1 247

26,3 45,3 10,9 7,7 6,9 2,4 ,4 100,0

Stambena rješenja ispitanika govore kako šezdesetero njih (75 %) živi u vlastitoj kući, trinaestero u vlastitom stanu (16,3 %), u stanu/kući svoje djece živi petero ispitanika (6,3 %), a u socijalnom stanu ili stanu ustupljenom na korištenje ili nekom drugom obliku smještaja živi po jedan ispitanik (1,3 %).

40


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 12. Stambeni status ispitanika u Osječko-baranjskoj županiji Većina ispitanika prima mirovinu (214 ispitanika, odnosno 87,3 %), mirovinu poljoprivrednika prima njih sedmero (2,9 %), dvoje ispitanika prima socijalnu pomoć, a ostale izvore financiranja ima čak 22 ispitanika, točnije, 9 % njih.

Slika 13. Financijska primanja ispitanika Osječko-baranjske županije Prosječna vrijednost koliko dugo su sudionici u mirovni iznosi M = 14,5911, SD = 9,72097 (od 0 do maksimalno 63 godine).

41


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Ispitanici su uspješno procijenili i vlastito materijalno stanje, iz čega je proizašlo sljedeće: Tablica 5. Procjena materijalnih prilika stanovnika starije dobi Osječko-baranjske županije Procjena vlastitih materijalnih prilika materijalno sam neovisan i potpomažem djecu materijalno sam neovisan

Frekvencija 61 144

Postotak 24,6 58,1

materijalno djelomično ovisim o djeci

27

10,9

materijalno potpuno ovisim o djeci materijalno ovisim o nekom drugom Ukupno

3 13 248

1,2 5,2 100,0

Važno je naglasiti i zanimljivu činjenicu kako je broj ispitanika koji žive na selu, odnosno u gradu, neznatno nejednak - 125 ispitanika (50,4 %) živi na selu, a 123 ispitanika (49,6 %) u gradu. Kao što je vidljivo iz tablice, odgovori sudionika ukazuju da je najviše sudionika doživjelo verbalno nasilje (30,2 %), zatim slijedi zanemarivanje (12,9 %), materijalno (6,0 %), fizičko (1,6 %) i seksualno (0,4 %, odnosno 1 sudionica). Tablica 6. Izloženost starijih osoba različitim oblicima nasilja i zanemarivanja u obitelji dobiveni na uzorku N = 248 sudionika Osječko-baranjske županije Psihičko

Materijalno

Fizičko

Seksualno

Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj NISU 173 69,8 233 94,0 244 98,4 247 DOŽIVJELI DOŽIVJELI 75 30,2 15 6,0 4 1,6 1 SU Ukupno 248 100 248 100 248 100 248

Postotak

Zanemarivanje Broj Postotak

99,6

216

87,1

0,4

32

12,9

100

248

100

U Osječko-baranjskoj županiji nije utvrđena statistički značajna razlika između muških i ženskih sudionika u doživljenom verbalnom (χ2 (1, N = 246) = 0,682, p = < 0,409)), materijalnom (χ2 (1, N = 246) = 3,93, p = 0,048)) i fizičkom nasilju (χ2 (1, N = 246) = 2,654, p = ,103)), kao ni u zanemarivanju χ2 (1, N = 246) = 0,028, p = 0,868).

42


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

S obzirom na dobnu kategoriju dobiveno je kako su najmlađi sudionici, oni u dobnoj kategoriji 65 - 69 godina, najčešće izjavljivali da su doživjeli psihičko nasilje (χ2 (1, N = 246) = 9,326, p = 0,025)). Moguće je da takav rezultat proizlazi iz uvjeta i načina života mlađih osoba kasne odrasle dobi (više ih živi u kućanstvima s više osoba, aktivniji su u obiteljskom životu) te njihove senzibiliziranosti na probleme psihičkog nasilja. Za materijalno, fizičko, seksualno nasilje i zanemarivanje, nije utvrđena razlika s obzirom na dob sudionika. Nadalje, s obzirom na različit stupanj obrazovanja, sudionici se nisu razlikovali ni u jednom obliku nasilja ni zanemarivanja, osim na fizičkom nasilju pri čemu je dobiveno kako sudionici koji imaju višu razinu školovanja češće doživljavaju fizičko nasilje (χ2 (1, N = 246) = 16,799, p = 0,001)). Moguće je da ovaj rezultat proizlazi iz toga što su osobe višeg obrazovanja neovisnije, samosvjesnije i slobodnije govoriti o fizičkom nasilju. Sudionici s obzirom na različite procijenjene materijalne prilike razlikovali su se u doživljenom fizičkom nasilju. Dobiveno je da oni sudionici koji su materijalno neovisni, a istovremeno potpomažu djecu češće doživljavaju psihičko nasilje od onih koji su materijalno neovisni, ali i od onih koji materijalno ovise o djeci (χ2 (1, N = 246) = 7,671, p = 0,022)). Isto je dobiveno i za fizičko nasilje (χ2 (1, N = 246) = 12,463, p = 0,002)). Na materijalno nasilje, seksualno nasilje i zanemarivanje procijenjene materijalne prilike nisu imale utjecaja. Navedena razlika mogla bi biti rezultat kompleksnih situacija i odnosa u kojima se nalaze osobe kasne odrasle dobi koje još uvijek pomažu svojoj djeci. Da bismo ispitali sudionike kako percipiraju nasilje nad starijim osobama u svojoj okolini, upitali smo ih Poznajete li osobno neke starije osobe koje su bile izložene nasilju u svojoj obitelji? Na to pitanje je četvrtina sudionika odgovorila potvrdno (20,2 %).

43


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 14. Izloženost nasilju ispitanika Osječko-baranjske županije Sudionici koji su priznali da poznaju osobu koja trpi nasilje, trebali su navesti i koliko takvih osoba poznaju. Najveći broj sudionika (48,9 %) odgovorio je da poznaje jednu zlostavljanju osobu (Slika 14.).

Slika 15. Poznavanje žrtava nasilja u Osječko-baranjskoj županiji Kada smo sudionike upitali Biste li bili spremni prijaviti da Vas netko u obitelji zlostavlja?, preko 80 % sudionika je izjavilo kako bi bili spremni prijaviti zlostavljanje nadležnim institucijama (Slika 16.).

44


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 16. O spremnosti prijave nasilja u OsjeÄ?ko-baranjskoj Ĺžupaniji

45


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

2. Virovitičko-podravska županija Površina: 2.024 km2 Sjedište županije: Virovitica Broj stanovnika (2011.): 84.836 stanovnika Gustoća stanovništva: 41,92 stan./km2 Broj gradova: 3 (Slatina, Orahovica, Virovitica) Broj općina: 13 Broj naselja: 188 Pozivni broj: 033 U Virovitičko-podravskoj županiji u istraživanju je sudjelovalo ukupno 80 sudionika, od toga 52 (65,0 %) sudionice.

Slika 17. Rodna raspodjela ispitanika u Virovitičko-podravskoj županiji Prosječna dob je iznosila M = 74,26, SD = 6,156.

46


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Tablica 7. Dobna raspodjela stanovnika starijih od 65 godina u Virovitičko-podravskoj županiji rod

dob

Ukupno

muški

ženski

65 - 69. g.

11

12

23

70 - 74. g.

5

13

18

75 - 79. g.

8

12

20

80+

4

15

19

28

52

80

Ukupno

S obzirom na stupanj obrazovanja, zaključeno je kako najviše sudionika ima srednju stručnu spremu (29 ispitanika, 36,3 %), nezavršenu osnovnu školu ima 20 ispitanika (25 % njih), osnovnu školu ima 17 ispitanika (21,3 % njih), a višu školu, fakultet i magisterij završilo je 13 osoba (16,3 %). Prema bračnom statusu, najviše je ispitanika u braku (40 ispitanika, ukupno 50 % njih), 26 ispitanika su udovci/udovice (32,5 %), šestero ih živi s partnerom/partnericom (7,5 %), petero je razvedeno (6,3 %), a nevjenčano živi troje ispitanika (3,8 %).

Slika 18. Bračni status ispitanika u Virovitičko-podravskoj županiji Roditeljski status ima 73 ispitanika (91,3 %), dok djecu nema tek sedmero ispitanika (8,8 %).

47


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 19. Roditeljski status ispitanika u Virovitičko-podravskoj županiji Rezultati vezani uz roditeljski status pokazuju da 42 ispitanika (52,5 %) imaju dvoje djece, a samo 15 ispitanika (18,8 %) ima troje djece. Jedno dijete ima sedmero ispitanika (8,8 %), četvero djece ima osmero ispitanika (10 %), petero djece ima samo jedan ispitanik (1,3 %). Za razliku od Osječko-baranjske županije, u Virovitičko-podravskoj županiji nije bilo ispitanika sa šestero ili sedmero djece. I kućanstva su za jednu osobu manja negoli u Osječko-baranjskoj županiji, iz čega slijedi: Tablica 8. Broj osoba u kućanstvima Virovitičko-podravske županije Broj osoba u kućanstvu

48

Frekvencija

Postotak

1 osoba

24

30,0

2 osobe

26

32,5

3 osobe

7

8,8

4 osobe

6

7,5

5 osoba

7

8,8

6 osoba

5

6,3

7 osoba

5

6,3

Ukupno

80

100,0


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Vlastitu kuću posjeduje 51 ispitanik (79,1 %), vlastiti stan 16 ispitanika (11,5 %), u kućanstvu svoje djece živi 9 ispitanika (6,5 %), jedan ispitanik izrazio je da živi kao podstanar (0,7 %), dok tri osobe imaju drugačije stambeno rješenje.

Slika 20. Stambeni status ispitanika u Virovitičko-podravskoj županiji Mirovinu prima najviše ispitanika, njih 68 (85 %), mirovinu poljoprivrednika dobiva 8 ispitanika (10 %), a ostale izvore primanja imaju četiri ispitanika (njih 5 %).

Slika 21. Financijska primanja ispitanika Virovitičko-podravske županije

49


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Prosječna vrijednost koliko dugo su sudionici u mirovni iznosi M = 13,0720, SD = 8,56554 (od 0 do maksimalno 43 godine). Svoje materijalne prilike ispitanici u Virovitičko-podravskoj županiji ocijenili su ovako: Tablica 9. Procjena materijalnih prilika stanovnika starije dobi Virovitičko-podravske županije Procjena vlastitih materijalnih prilika

Frekvencija

Postotak

materijalno sam neovisan i potpomažem djecu

18

22,5

materijalno sam neovisan

43

53,8

materijalno djelomično ovisim o djeci

15

18,8

materijalno potpuno ovisim o djeci

1

1,3

materijalno ovisim o nekom drugom

3

3,8

Ukupno

80

100,0

Najviše ispitanika ovoga upitnika živi ili smatra da živi na selu (52 ispitanika, 65 %), dok u gradu živi 28 ispitanika (35 %). Odgovori sudionika (Tablica 10.) ukazuju na to da je najviše sudionika doživjelo psihičko nasilje (45,0 %), zatim slijedi zanemarivanje (25,0 %), materijalno (7,5 %), fizičko (3,8 %) i seksualno (1,3 %, odnosno 1 sudionica). Tablica 10. Izloženost starijih osoba različitim oblicima nasilja i zanemarivanja u obitelji dobiveni na uzorku N = 80 sudionika Virovitičko-podravske županije Psihičko

Materijalno

Fizičko

Seksualno

Zanemarivanje

Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak NISU DOŽIVJELI DOŽIVJELI SU Ukupno

44

55,0

74

92,5

77

96,3

79

98,8

60

75,0

36

45,0

6

7,5

3

3,8

1

1,3

20

25,0

80

100

80

100

80

100

79

98,8

80

100

Provedenom analizom utvrđena je statistički značajna razlika između sudionika i sudionica u doživljenom verbalnom nasilju χ2 (1, N = 80) = 4,29, p = < 0,038), pri čemu su

50


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

muški sudionici češće doživljavali verbalno nasilje nego sudionice. Dobivena razlika može se sagledati u svjetlu spolnih razlika u verbalnom i tjelesnom nasilju. Često se navodi da su žene u većoj mjeri verbalno, a muškarci tjelesno agresivni. S obzirom da većina ispitanih živi sa supružnicima, logično je očekivati da će muškarci biti više izloženi verbalnom nasilju. U materijalnom nasilju nije utvrđena razlika između muških i ženskih sudionika χ2 (1, N = 80) = 0,642, p = 0,423), kao ni u fizičkom nasilju χ2 (1, N = 80) = 0,004, p = 0,951) ni u zanemarivanju χ2 (1, N = 80) = 0,293, p = 0,588). S obzirom na dobnu kategoriju, nisu dobivene razlike ni za jedan oblika nasilja ili zanemarivanja. Nadalje, sudionici s obzirom na različitu razinu obrazovanja, nisu se razlikovali ni u jednom obliku nasilja ili zanemarivanja. Sudionici s obzirom na različite procijenjene materijalne prilike nisu se razlikovali ni u jednom obliku nasilja ili zanemarivanja. Da bismo ispitali sudionike kako percipiraju nasilje nad starijim osobama u svojoj okolini, upitali smo ih Poznajete li osobno neke starije osobe koje su bile izložene nasilju u svojoj obitelji? Na to pitanje je polovica sudionika odgovorila potvrdno (50,0 %).

Slika 22. Izloženost nasilju ispitanika Virovitičko-podravske županije Sudionici koji su izjavili da poznaju osobu koja trpi nasilje, trebali su navesti i koliko takvih osoba poznaju. Najveći broj sudionika (40,0 %) odgovorio je da poznaje dvije zlostavljanje osobe (Slika 22.), zatim jednu zlostavljanu osobu (34,3 %), dok su ostali sudionici odgovorili da poznaju tri i više zlostavljanih osoba .

51


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 23. Poznavanje žrtava nasilja u Virovitičko-podravskoj županiji Na pitanje Biste li bili spremni prijaviti da Vas netko u obitelji zlostavlja? oko 73,8 % sudionika je izjavilo kako bi bili spremni prijaviti zlostavljanje nadležnim institucijama (Slika 24.).

Slika 24. O spremnosti prijave nasilja u Virovitičko-podravskoj županiji

52


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

3. Brodsko-posavska županija Površina: 2.030 km2 Sjedište županije: Slavonski Brod Broj stanovnika (2011.): 158.575 stanovnika Gustoća stanovništva: 78,12 stan./km2 Broj gradova: 2 (Nova Gradiška, Slavonski Brod) Broj općina: 26 Broj naselja: 185 Pozivni broj: 035 U Brodsko-posavskoj županiji u istraživanju je sudjelovalo ukupno 139 sudionika, od toga 84 (60,49 %) sudionice.

Slika 25. Rodna raspodjela ispitanika u Brodsko-posavskoj županiji Prosječna dob je iznosila M = 74,22, SD = 7,081 godina.

53


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Tablica 10. Dobna raspodjela stanovnika starijih od 65 godina u Brodsko-posavskoj županiji rod

dob

Ukupno

muški

ženski

65 - 69. g.

17

24

41

70 - 74. g.

16

21

37

75 - 79. g.

11

21

32

80+

11

18

29

55

84

139

Ukupno

Najveći broj ispitanika ima srednjoškolsko obrazovanje i srednju stručnu spremu (55 ispitanika, 40,1 %), zatim slijede osobe s osnovnom školom (35 ispitanika, 25,5 %), nezavršenom osnovnom školom (29 ispitanika, 21,2 %), a višu školu, fakultet i/ili magisterij ima ukupno 18 ispitanika (13,1 %). S obzirom na bračni status, doznalo se da je 83 ispitanika (60,1 %) u braku, 49 ispitanika (35,5 %) ima status udovca/udovice, a po troje ih je razvedeno ili živi s partnerom/ partnericom. Status nevjenčane osobe u Brodsko-posavskoj županiji nema nitko od ispitanih.

Slika 26. Bračni status ispitanika u Brodsko-posavskoj županiji

54


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Roditeljski status ima čak 133 ispitanika (95,7 %), dok djecu nema šestero ispitanika (4,3 %).

Slika 27. Roditeljski status ispitanika u Brodsko-posavskoj županiji Pritom najviše ispitanika (njih 60, 43,2 %) ima po dvoje djece. Jedno dijete imaju 22 ispitanika (15,8 %), troje djece 23 ispitanika (16,5 %), četvero djece 13 ispitanika (9,4 %), petero djece ima osmero ispitanika (5,8 %), šestero djece imaju četiri ispitanika (2,9 %), a sedmero djece ima samo jedan ispitanik (0,7 %). U trenutnom ispitivanju, osmero ispitanika (5,8 %) izjavilo je da nema djecu. Kućanstva u Brodsko-posavskoj županiji u prosjeku imaju od jednog do osam članova (što je vidljivo u nastavku). Tablica 11. Broj osoba u kućanstvima Brodsko-posavske županije Broj osoba u kućanstvu

Frekvencija

1 osoba

22

Postotak 16,1

2 osobe

55

40,1

3 osobe

18

13,1

4 osobe

17

12,4

5 osoba

12

8,8

6 osoba

5

3,6

7 osoba

4

2,9

8 osoba

4

2,9

Ukupno

137

100,0

55


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

U vlastitoj kući živi najveći broj ispitanika (53 ispitanika, 71,6 %), vlastiti stan ima 10 ispitanika (13,5 %), po troje ispitanika (4,1 %) živi u kućanstvu svoje djece ili kao podstanari, jedan ispitanik rekao je da živi u socijalnom stanu ili stanu ustupljenom na korištenje (1,4 %), dok drugi oblik smještaja imaju četiri ispitanika (5,4 %).

Slika 28. Stambeni status ispitanika u Brodsko-posavskoj županiji Mirovinu prima 121 ispitanik (87,1 %), mirovinu poljoprivrednika prima četvero ispitanika (2,9 %), socijalnu pomoć dobiva samo jedan ispitanik (0,7 %), a druge izvore primanja ima čak trinaestero ispitanika (9,4 %).

56


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 29. Financijska primanja ispitanika Brodsko-posavske županije Prosječna vrijednost koliko dugo su sudionici u mirovni iznosi M = 11,9760, SD = 8,99967 (od 0 do maksimalno 35 godine). Svoje materijalno stanje ispitanici su procijenili na sljedeći način: Tablica 12. Procjena materijalnih prilika stanovnika starije dobi Brodsko-posavske županije Procjena vlastitih materijalnih prilika materijalno sam neovisan i potpomažem djecu

Frekvencija

Postotak

30

21,7

materijalno sam neovisan

47

34,1

materijalno djelomično ovisim o djeci

40

29,0

materijalno potpuno ovisim o djeci

6

4,3

materijalno ovisim o nekom drugom

15

10,9

Ukupno

138

100,0

Gotovo podjednak broj ispitanika živi na selu (njih 71, odnosno 51,1 %) i u gradu (njih 68, odnosno 48,9 %). Kao što je vidljivo iz tablice (Tablica 13.), i u ovoj županiji, najviše sudionika doživjelo psihičko nasilje (23,2 %), zatim slijedi zanemarivanje (15,2 %), materijalno (5,8 %), fizičko (3,6 %) i seksualno (0,7 %, odnosno 1 sudionik).

57


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Tablica 13. Izloženost starijih osoba različitim oblicima nasilja i zanemarivanja u obitelji dobiveni na uzorku N = 138 sudionika Brodsko-posavska županije Psihičko

Materijalno

Fizičko

Seksualno

Zanemarivanje

Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak NISU 106 76,8 130 94,2 133 96,4 137 99,3 117 84,8 DOŽIVJELI DOŽIVJELI 32 23,2 8 5,8 5 3,6 1 0,7 21 15,2 SU Ukupno 138 100 138 100 138 100 138 100 138 100

Provedenom analizom nije utvrđena statistički značajna razlika između sudionika i sudionica u doživljenom verbalnom nasilju χ2 (1, N = 138) = 0,096, p = 0,756), ni u materijalnom nasilju χ2 (1, N = 138) = 0,782, p = 0,377), ni u fizičkom nasilju χ2 (1, N = 138) = 0,000, p = 0,995) ni u zanemarivanju χ2 (1, N = 138) = 4,474, p = 0,034). S obzirom na dobnu kategoriju nisu dobivene razlike ni za jedan oblika nasilja ili zanemarivanje. Sudionici s obzirom na različite procijenjene materijalne prilike razlikovali su se u doživljenom psihičkom nasilju. Kao i u Osječko-baranjskoj županiji, dobiveno je da oni sudionici koji su materijalno neovisni, a istovremeno potpomažu djecu češće doživljavaju psihičko nasilje od onih koji su materijalno neovisni, ali i od onih koji materijalno ovise o djeci (χ2 (2, N = 138) = 7,431, p = 0,024)). Za ostale oblike nasilja nije pronađen utjecaj materijalnih prilika. Sudionici s obzirom na različitu razinu obrazovanja razlikovali su se u razini verbalnog nasilja tako da su sudionici s višom razinom obrazovanja češće izvještavali o verbalnom zlostavljanju χ2 (3, N = 138) = 8,619, p = 0,035), isto je dobiveno za materijalno χ2 (3, N = 138) = 8,172, p = 0,017), dok za fizičko, seksualno nasilje i zanemarivanje nije utvrđena razlika s obzirom na stupanj školovanja sudionika. I ovdje se može primijeniti objašnjenje da su obrazovanije osobe više senzibilizirane na probleme nasilja, neovisnije i zbog toga slobodnije o njemu izvještavati. Da bismo ispitali kako sudionici percipiraju nasilje nad starijim osobama u svojoj okolini, upitali smo ih Poznajete li osobno neke starije osobe koje su bile izložene nasilju u svojoj obitelji? Na to pitanje je preko trećine sudionik odgovorilo potvrdno (37,4 %).

58


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 30. Izloženost nasilju ispitanika Brodsko-posavske županije Kada su sudionici upitani koliko takvih osoba poznaju, najveći broj sudionika (29,4 %) odgovorio je da poznaje dvije zlostavljanje osobe (Slika 30.), zatim jednu zlostavljanu osobu (27,5 %), dok su ostali sudionici odgovorili da poznaju tri i više zlostavljanih osoba.

Slika 31. Poznavanje žrtava nasilja u Brodsko-posavskoj županiji Na pitanje Biste li bili spremni prijaviti da Vas netko u obitelji zlostavlja? oko 61,2 % sudionika je izjavilo kako bi bili spremni prijaviti zlostavljanje nadležnim institucijama (Slika 32.).

59


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 32. O spremnosti prijave nasilja u Brodsko-posavskoj Ĺžupaniji

60


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

4. Požeško-slavonska županija Površina: 1.823 km2 Sjedište županije: Požega Broj stanovnika (2011.): 78.034 stanovnika Gustoća stanovništva: 42,81 stan./km2 Broj gradova: 5 (Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica, Požega) Broj općina: 5 Broj naselja: 277 Pozivni broj: 034 U Požeško-slavonskoj županiji u istraživanju je sudjelovalo ukupno 73 sudionika, od toga 44 (60,8 %) sudionice.

Slika 33. Rodna raspodjela ispitanika u Požeško-slavonskoj županiji Prosječna dob je iznosila M = 73,78, SD = 6,636.

61


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Tablica 14. Dobna raspodjela stanovnika starijih od 65 godina u Požeško-slavonskoj županiji rod

dob

65 - 69. g. 70 - 74. g. 75 - 79. g. 80+ Ukupno

muški 9 7 6 7 29

ženski 13 14 10 7 44

Ukupno 22 21 16 14 73

Najveći broj ispitanika završio je srednju školu (27 ispitanika, 36,5 %), po 15 ispitanika (20,3 %) završilo je, odnosno nije završilo osnovnu školu. Čak 23 % ispitanika (točnije, njih 17) završilo je višu školu, fakultet i/ili magisterij. Kad je o bračnom statusu riječ, govori se o najvećem broju udovaca (29 ispitanika, odnosno 42,6 %), 24 ispitanika su u braku (35,3 %), razvedeno je 8 ispitanika (11,8 %), a s partnerom/partnericom živi njih 7 (10,3 %). Status nevjenčanoga nema nijedan ispitanik. S obzirom na bračni status dobiveno je:

Slika 34. Bračni status ispitanika u Požeško-slavonskoj županiji S obzirom na roditeljski status, 64 ispitanika (86,5 %) imaju djecu, dok 10 ispitanika (13,5 %) nisu roditelji.

62


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 35. Roditeljski status ispitanika u Požeško-slavonskoj županiji Kao ni u Virovitičko-podravskoj županiji, broj djece ne prelazi brojku 5. Najviše ispitanika (31 ispitanik, 41,9 %) ima dvoje djece. Za razliku od drugih županija, u Požeškoslavonskoj županiji na drugom mjestu ima najviše po jedno dijete (15 ispitanika, 20,3 %), troje djece ima 13 ispitanika (17,6 %), četvero djece imaju četiri ispitanika (5,4 %), a petero djece ima samo jedan ispitanik (1,4 %). Kućanstva se sastoje od najviše sedam osoba. Tablica 15. Broj osoba u kućanstvima Požeško-slavonske županije Broj osoba u kućanstvu

Frekvencija

Postotak

1 osoba

27

36,5

2 osobe

22

29,7

3 osobe

11

14,9

4 osobe

4

5,4

5 osoba

3

4,1

6 osoba

6

8,1

7 osoba

1

1,4

Ukupno

74

100,0

63


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Najveći broj ispitanika živi u vlastitoj kući (53 ispitanika, 71,6 %) ili stanu (10 ispitanika, 13,5 %), po troje ispitanika živi u podstanarstvu ili u kućanstvu svoje djece (4,1 %), jedan ispitanik živi u socijalnom stanu ili stanu ustupljenom na korištenje (1,4 %), a drugo stambeno rješenje imaju četiri ispitanika (5,4 %).

Slika 36. Stambeni status ispitanika u Požeško-slavonskoj županiji Mirovinu prima 65 ispitanika (87,8 %), mirovinu poljoprivrednika prima 5 ispitanika (6,8 %), socijalnu pomoć dobiva jedan ispitanik (1,4 %), a ostale izvore primanja ima troje ispitanika (4,1 %).

Slika 37. Financijska primanja ispitanika Požeško-slavonske županije

64


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Prosječna vrijednost koliko dugo su sudionici u mirovni iznosi M = 11,9571, SD = 7,13724 (od 1 do maksimalno 30 godine). Svoje materijalne prilike starije osobe u Požeško-slavonskoj županiji procijenile su ovako: Tablica 16. Procjena materijalnih prilika stanovnika starije dobi Požeško-slavonske županije Procjena vlastitih materijalnih prilika materijalno sam neovisan i potpomažem djecu materijalno sam neovisan materijalno djelomično ovisim o djeci materijalno potpuno ovisim o djeci materijalno ovisim o nekom drugom Ukupno

Frekvencija 17 39 12 2 4 74

Postotak 23,0 52,7 16,2 2,7 5,4 100,0

Najveći broj ispitanika živi u gradu (45 ispitanika, 60,8 %), a u selu živi 29 ispitanika (39,2 %). Kao što je vidljivo iz tablice, najviše sudionika doživjelo psihičko nasilje (45,7 %), zatim slijedi zanemarivanje (31,4 %), materijalno (24,3 %), fizičko (11,4 %) i seksualno (2,9 % odnosno 2 sudionika). Tablica 17. Izloženost starijih osoba različitim oblicima nasilja i zanemarivanja u obitelji dobiveni na uzorku N = 70 sudionika Požeško-slavonske županije Psihičko Materijalno Fizičko Seksualno Zanemarivanje Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak NISU DOŽIVJELI DOŽIVJELI SU Ukupno

38

54,3

53

75,7

62

88,6

68

97,1

48

68,6

32

45,7

17

24,3

8

11,4

2

2,9

22

31,4

70

100

70

100

70

100

70

100

70

100

Provedenom analizom nije utvrđena statistički značajna razlika između muških i ženskih sudionika u doživljenom verbalnom nasilju χ2 (1, N = 74) = 0,154, p = 0,695) ni u materijalnom nasilju χ2 (1, N = 74) = 1,049, p = 0,306). Fizičko nasilje statistički značajno više doživljavaju žene no muškarci χ2 (1, N = 74) = 6,022, p = 0,014). Nadalje, i zanemarivanje

65


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

češće doživljavaju žene no muškarci χ2 (1, N = 74) = 9,291, p = 0,002). Ovdje je moguće primijeniti već ranije dano objašnjenje o spolnim razlikama u ispoljavanju tjelesnog nasilja. Kako najveći broj žena živi sa supružnicima, očekivano je da su žene češće fizički zlostavljane zbog sklonosti muškaraca tjelesnom nasilju. Sudionici koji su različitim dobnim skupinama, nisu se razlikovali ni u jednom obliku doživljenog nasilja ili zanemarivanja. Sudionici su se, s obzirom na različite procijenjene materijalne prilike, razlikovali u doživljenom nasilju. Slično kao i u Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji, dobiveno je da zanemarivanje češće doživljavaju oni sudionici koji su materijalno neovisni, a istovremeno potpomažu djecu, i oni koji su ovisni o drugima od onih koji su materijalno neovisni, (χ2 (2, N = 70) = 14,605, p = 0,001)). Isto je dobiveno i za fizičko nasilje (χ2 (2, N = 70) = 9,047, p = 0,011)), materijalno (χ2 (2, N = 70) = 9,426, p = 0,009)) i verbalno (χ2 (2, N = 70) = 14,551, p = 0,001)). Samo za seksualno nasilje nije utvrđen isti obrazac. Sudionici s obzirom na različitu razinu obrazovanja nisu se razlikovali ni u jednom obliku doživljenog nasilja ili zanemarivanja. Da bismo ispitali kako sudionici percipiraju nasilje nad starijim osobama u svojoj okolini, upitali smo ih Poznajete li osobno neke starije osobe koje su bile izložene nasilju u svojoj obitelji? Na to pitanje je nešto manje od trećine sudionika odgovorilo potvrdno (31,5 %).

66


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 38. Izloženost nasilju ispitanika Požeško-slavonske županije Kada su sudionici upitani koliko takvih osoba poznaju, najveći broj sudionika (29,4 %) odgovorio je da poznaje dvije zlostavljane osobe (47,8 %, Slika 38.), tri i više zlostavljanih osoba poznaje 45 % sudionika, a jednu zlostavljanu osobu poznaje 8,7 %.

Slika 39. Poznavanje žrtava nasilja u Požeško-slavonskoj županiji Na pitanje Biste li bili spremni prijaviti da Vas netko u obitelji zlostavlja? oko 71,6 % sudionika je izjavilo kako bi bili spremni prijaviti zlostavljanje nadležnim institucijama (Slika 40.).

67


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 40. O spremnosti prijave nasilja u Požeško-slavonskoj županiji

68


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

5. Vukovarsko-srijemska županija Površina: 2.454 km2 Sjedište županije: Vukovar Broj stanovnika (2011.): 179.521 stanovnika Gustoća stanovništva: 73,15 stan./km2 Broj gradova: 5 (Ilok, Otok, Vinkovci, Vukovar, Županja) Broj općina: 26 Broj naselja: 85 Pozivni broj: 032 U Vukovarsko-srijemskoj županiji u istraživanju je sudjelovalo ukupno 153 sudionika, od toga 95 (62,1%) sudionica.

Slika 41. Rodna raspodjela ispitanika u Vukovarsko-srijemskoj županiji Prosječna dob je iznosila M = 73,80, SD = 6,090.

69


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Tablica 18. Dobna raspodjela stanovnika starijih od 65 godina u Vukovarsko-srijemskoj županiji rod

Dob

Ukupno

muški

ženski

65 - 69. g.

18

24

42

70 - 74. g.

18

27

45

75 - 79. g.

13

24

37

80+

9

20

29

58

95

153

Ukupno

S obzirom na stupanj obrazovanja, uočeno je kako najviše sudionika ima srednju stručnu spremu (59 ispitanika, 39,6 %). Sam osnovnu školu završilo je 40 ispitanika (26,8 %), osnovnu školu nije završilo 27 ispitanika (18,1 %), a višu školu, fakultet i/ili magisterij završilo je 23 ispitanika (15,4 %). Najviše ispitanika ima udovički status (69 ispitanika, 45,7 %), u braku je 64 ispitanika (42,4 %), razvedeno je njih devetero (6 %), nevjenčano je 5 ispitanika (3,3 %), a s partnerom/ partnericom živi četvero ispitanika (2,6 %).

Slika 42. Bračni status ispitanika u Vukovarsko-srijemskoj županiji Od 153 ispitanih, ukupno 145 osoba (94,8 %) ima djecu, a tek osam ispitanika (5,2 %) nema roditeljski status.

70


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 43. Roditeljski status ispitanika u Vukovarsko-srijemskoj županiji Ponovno, kao i u prethodnim županijama, najviše ispitanika (83 ispitanika, 54,2 %) ima dvoje djece. Troje djece imaju 23 ispitanika (15 %), jedno dijete imaju 22 ispitanika (14,4 %), četvero djece ima 11 ispitanika (7,2 %), a po jedan ispitanik ima petero i šestero djece (0,7 %). Nijedan ispitanik nema sedmero i više djece. Zanimljiv je i podatak da je osam ispitanika izjavilo da nema djecu, a prilikom pitanja o broju djece, dvanaestero ispitanika (7,8 %) izjavilo je da nema nijedno dijete što bi moglo ukazivati na stariju dob ispitanika koji su nadživjeli svoje potomke. I u Vukovarsko-srijemskoj županiji najveći broj ukućana iznosi sedam, iako su najmasovnija samačka domaćinstva i kućanstva s dvije osobe. Tablica 19. Broj osoba u kućanstvima Vukovarsko-srijemske županije Broj osoba u kućanstvu

Frekvencija

Postotak

1 osoba

48

31,4

2 osobe

61

39,9

3 osobe

18

11,8

4 osobe

10

6,5

5 osoba

11

7,2

6 osoba

4

2,6

7 osoba

1

7

Ukupno

153

100,0

71


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Veliki broj ispitanika, čak njih 119, posjeduje vlastitu kuću u kojoj živi (77,8 %). Od 153 ispitanika, njih 22 živi u vlastitom stanu (14,4 %), petero ih živi u kućanstvu svoje djece (3,3 %), u socijalnom stanu ili stanu ustupljenom na korištenje živi četvero ispitanika (2,6 %), jedan ispitanik deklarirao se kao podstanar (0,7 %), a njih dvoje živi u drugom obliku smještaja (1,3 %).

Slika 44. Stambeni status ispitanika u Vukovarsko-srijemskoj županiji Mirovinu prima 145 ispitanika (94,8 %), mirovinu poljoprivrednika prima samo četvero ispitanika (2,6 %), socijalnu pomoć dobiva jedan ispitanik (0,7 %), a ostale izvore primanja ima troje ispitanika (2 %).

72


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 45. Financijska primanja ispitanika Vukovarsko-srijemske županije Prosječna vrijednost koliko dugo su sudionici u mirovni iznosi M = 14,4054, SD = 8,57368 (od 0 do maksimalno 36 godine). Ovako su starije osobe u Vukovarsko-srijemskoj županiji procijenile svoje materijalne prilike: Tablica 20. Procjena materijalnih prilika stanovnika starije dobi Vukovarsko-srijemske županije Procjena vlastitih materijalnih prilika

Frekvencija

Postotak

materijalno sam neovisan i potpomažem djecu

30

19,7

materijalno sam neovisan

96

63,2

materijalno djelomično ovisim o djeci

22

14,5

materijalno ovisim o nekom drugom

4

2,6

152

100,0

Ukupno

Istraživanje je pokazalo kako najviše ispitanih osoba živi u gradu (njih 45, odnosno 60,8 %), a manje u ruralnim seoskim područjima (29 ispitanika, odnosno 39,2 %).

73


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Kao što je vidljivo iz tablice (Tablica 21.), najviše sudionika doživjelo verbalno nasilje (23,8 %), zatim slijedi zanemarivanje (11,9 %), materijalno (6,0 %), fizičko (2,0 %) i seksualno (0,7 %, odnosno 1 sudionik). Tablica 21. Izloženost starijih osoba različitim oblicima nasilja i zanemarivanja u obitelji dobiveni na uzorku N = 151 sudionika Vukovarsko-srijemske županije Psihičko

Materijalno

Fizičko

Seksualno

Zanemarivanje

Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak Broj Postotak NISU 115 76,2 142 94,0 148 98,0 150 99,3 133 88,1 DOŽIVJELI DOŽIVJELI 36 23,8 9 6,0 3 2,0 1 0,7 18 11,9 SU Ukupno 151 100 151 100 151 100 151 100 151 100

Provedenom analizom nije utvrđena statistički značajna razlika između sudionika i sudionica u doživljenom verbalnom nasilju χ2 (1, N = 153) = 1,233, p = 0,267), ni u fizičkom nasilju χ2 (1, N = 153) = 0,147, p = 0,701), ni u fizičkom nasilju χ2 (1, N = 153) = 1,033, p = 0,309), ni u zanemarivanju χ2 (1, N = 153) = 0,002, p = 0,965). Sudionici koji su različitim dobnim skupinama, nisu se razlikovali ni u jednom obliku doživljenog nasilja ili zanemarivanja. Nadalje, sudionici s obzirom na različitu razinu obrazovanja, nisu se razlikovali ni u jednom obliku nasilja ili zanemarivanja. S obzirom na materijalnu ovisno/neovisnost, pronađena je razlika samo u varijabli zanemarivanje, pri čemu su sudionici koji materijalno pomažu djecu ili materijalno ovise o drugima češće zanemarivana od sudionika koji su materijalno neovisni (χ2 (2, N = 151) = 7,695, p = 0,021). Na pitanje Poznajete li osobno neke starije osobe koje su bile izložene nasilju u svojoj obitelji? nešto manje od trećine sudionika odgovorilo je potvrdno (22,5 %).

74


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 46. Izloženost nasilju ispitanika Vukovarsko-srijemske županije Kada su sudionici upitani koliko takvih osoba poznaju, najveći broj sudionika (41,2 %) odgovorio je da poznaje jednu zlostavljanju osobu (47,8 %), tri i više zlostavljanih osoba poznaje 37 % sudionika, dok dvije zlostavljane osobe poznaje njih 20,6 %.

Slika 47. Poznavanje žrtava nasilja u Vukovarsko-srijemskoj županiji Na pitanje Biste li bili spremni prijaviti da Vas netko u obitelji zlostavlja? oko 79,5 % sudionika je odgovorilo potvrdno, odnosno izrazili su kako bi bili spremni prijaviti zlostavljanje nadležnim institucijama (Slika 48.).

75


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Slika 48. O spremnosti prijave nasilja u Vukovarsko-srijemskoj Ĺžupaniji

76


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

6. Ograničenja provedenog istraživanja i preporuke za buduća istraživanja Jedno od ograničenja provedenog istraživanja je to što su se koristile samoizjave sudionika pa zatim rezultati, što u prvom redu ovisi o spremnosti sudionika da izvijeste o doživljenom nasilju. Iako je sudionicima osigurana povjerljivost podataka, pitanje anonimnosti bilo je ugroženo, s obzirom na to da su se podatci prikupljali, kako navodi i Rusac (2009), „licem u lice“. Svakako bi bilo važno prikupiti podatke i iz drugih izvora, ali imajući na umu nedostatke takvih istraživanja (primjerice prikupljanjem podataka od ukućana vjerojatno se neće dobiti informacije ukoliko je taj ukućanin ujedno i nasilnik, a u prikupljanju informacija od, primjerice, liječnika i patronažnih sestara postavlja se pitanje koliko oni poznaju osobu). Također, jedan od nedostataka jest i to što najranjivija grupa sudionika (oni za koje istraživanja pokazuju kako su pod dodatnim rizičnim faktorima da budu žrtve nasilja, primjerice stariji ljudi koji boluju od demencije ili oni koji su nepokretni ili žive u domovima) nije ni sudjelovala u našem istraživanju. Stoga bi u budućim istraživanjima bilo mudro kombinirati podatke iz različitih izvora kako bi se dobili precizniji podatci. Dodatni način provođenja istraživanja je da studenti pomažućih struka (poput medicinskih sestara, socijalnih radnika i sl.) u okviru svoje praktične nastave sudjeluju kao opažači. Kod nasilja je važan i doživljaj osobe koja je izložena takvom ponašanju - izazov samoiskaza je u tome što osobe koje su izložene takvom ponašanju razvijaju obrasce ponašanja poput samookrivljavanja, zbog čega neka nasilna ponašanja ne prepoznaju kao takva. S druge strane, neka nominalno nasilna ponašanja, osobito verbalna, osobe izložene takvom ponašanju ponekad doživljavaju kao komunikacijski stil (primjerice psovke). Jedan od načina na koji se može djelovati je edukacija i osvještavanje o tome što je nasilno ponašanje. Ipak, to donosi novi izazov - osoba koja je izložena nekom blažem nasilnom ponašanju, ako ga sama ne doživljava nasilnom, ne mora se niti osjećati oštećenom takvim ponašanjem. Tada joj upravo osvještavanje o tome da je određeno ponašanje nasilno može izazvati bol te je zato u ovom području jako važno provjeriti

77


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

percepciju same osobe o nasilnim ponašanjima. O tome se može više saznati tako da se u budućim istraživanjima provode dubinski intervjui s odabranim pojedincima starije dobi koje imaju iskustvo nasilja, čak i kad ne prepoznaju da se to događa. Ovakvim pristupom će se kvantitativni podatci dobiveni u ovom području nadopuniti podatcima koji će dati opširniji uvid u doživljavanje i mehanizme održavanja nasilnog ponašanja.

78


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Zaključak Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da je na sudionicima starijima od 65 godina u 5 slavonskih županija najučestalije psihičko nasilje zatim slijedi zanemarivanje, pa materijalno nasilje, fizičko nasilje i najrjeđe seksualno nasilje. Dobiveni podatci su u skladu s ranije provedenim istraživanjima u Hrvatskoj i Europi. S obzirom da su istraživanja nasilja nad starijim osobama karakterizirana i problemom izvještavanja o nasilju, odnosno da se sudionici teško odlučuju na otkrivanje informacija o nasilnim ponašanjima osoba u svojoj okolini, pretpostavlja se da je broj osoba koje su žrtve ispitanih oblika nasilja puno veći. Na to upućuju i odgovori sudionika istraživanja na pitanja o tome poznaju li osobe starije dobi u svojoj okolini koje su žrtve nasilja. Broj sudionika koji je dao potvrdan odgovor na to pitanje puno je veći od broja sudionika koji su, sudeći prema samoizvještajima, doživjeli nasilna ponašanja. Iako se nasilje prema starijim osobama rijetko prijavljuje nadležnim institucijama (policija, Centar za socijalnu skrb), velika većina naših sudionika izjavila je da bi prijavila kad bi se prema njima netko nasilno ponašao.

79


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

Literatura

1.

2.

3.

4.

80

Ajduković, M., Rusac, S. & Ogresta, J. (2008). Izloženost starijih osoba nasilju u obitelji. Revija za socijalnu politiku, 15 (1), 3-22. Luoma, M.-L., Koivusilta, M., Lang, G., Enzenhofer, E., De Donder, L., Verté, D., Reingarde, J. B. (2011). Prevalence Study of Abuse and Violence against Older Women. Results of a Multi-cultural Survey in Austria, Belgium, Finland, Lithuania, and Portugal (European Report of the AVOW Project). Finland: National Institute for Health and Welfare (THL). Markovik, M., Jordanova Peshevska, D., Sethi, D., Kisman, M., Serafimovska, E. (2014). Community survey of elder maltreatment: A report from the former Yugoslav Republic of Macedonia Rusac, S. (2009). Nasilje nad starijim osobama u obitelji na području grada Zagreba. Ljetopis socijalnog rada, 16 (3), 573-594.


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

BiljeĹĄke

81


Pojavnost nasilja u starijoj dobi

82


ISBN 978-953-56062-8-4

Profile for S.O.S. Virovitica

65+ - pojavnost nasilja u starijoj dobi  

65+ - pojavnost nasilja u starijoj dobi  

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded