Ruskeslovo 33 (3538)

Page 13

13

SPORT

16. AV]UST 2013.

U RAMIKOH PRESLAVI 250 ROKOH PRISELWNY RUSNACOH DO KOCURA OR]ANIZOVANE STRETNUCE DAKEDI[N<H KOCURSKIH RUKOMETA[KOH

DAKEDI [E U KOCURE BAVELO DOBRI @ENSKI RUKOMET Shod dakedi{n>h rukometa{koh i reviylne zmaganw zdogadli na ~asi ked Kocur bul zna~ne meno na rukometnej mapi Vojvodini Vnwdzelx u ve~ar{ih godzinoh, dakedi{n< bavy~ki kocurskogo @enskogo rukometnogo kluba “Omladinwc” or}anizovali stretnuce na htorim evokovani pamytki na ~asi ked {e u Kocure bavelo dobri `enski rukomet. Dakedi{n< rukometa{ki {e zi{li u prostorijoh valalskej ^italqn< dze bula vistava foto}rafijoh vyzanih za `enski rukometni klub, a wdna od or}anizatorkoh

shodu, bibliotekarka Vesna Pe{ut, pre~itala prisutnim kratku istorix kocurskogo `enskogo rukometu. Posle togo, na rukometnim terenu u dvore kocurskej {koli odbavene reviylne zmaganw dakedi{n<h rukometa{koh. Mlad{i veteranki {e podzelwli medzi sobu i baveli dok mali moci, a zoz hladku im potrimovku davali gevti pravi veteranki htori per{i bave-

YNKO HROMI[ – SNOVATELQ @ENSKOGO RUKOMETNOGO KLUBA @enska ekipa rukometnogo kluba “Omladinwc” zoz Kocura urydovo re}istrovana 1976. roku, i istogo roku {e po~ala zmagac. Nwurydovo, klub osnovani daskelqo roki skorej, a jogo snovatelq pokojni Ynko Hromi{, tar}ovec zoz Kocura. Go~ Hromi{ n>}da nw bavel rukomet, an> nw bul aktivni u dawdnim drugim sportu, udalo {e mu nw lwm zainteresovac kocurski dziv~ata za tot sport, alw i pre{ve~ic rodi~oh `e bi svojo dzivki pu|ali na ve~ar{i trenin}i i zmagany. Hromi{ zoz osobnim prikladom barz upl>voval na ekipu, nw slu~elo {e mu zapo`n>c na trenin}. Naprociv, ~ekal na terenu u sportskej opremi 15 minuti pred trenin}om, tak `e i bavy~ki po~ali skorej prihodzic, ta trenin}i v{e po~inali na ~as. Po{vidko taka robota po~ala davac rezultati i kocurski @enski rukometni klub bul pravi git u valalw, alw i {ir{e. Hromi{ {e fahovo usover{oval i postal pripoznati fahovec za `enski rukomet, a wden ~as kocurski dziv~ata baveli i u Vojvodynskej li}i. Na`alq, Hromi{ {e pohorel i ohabel rukomet, a zoz jogo odhodom zoz kluba, po~ala sta}naciy `enskogo rukometu. Ostatn> urydovo zmagany kocurski rukometa{ki baveli 1992. roku. Ynko Hromi{ umar 1995. roku, a rukometa{ki kedi-nwkedi baveli dayke reviylne zmaganw `e bi {e klub 2000. roku i urydovo zaga{el i, yka situaciy u valalw alw i u dru`tve, ~e`ko `e {e u Kocure znova dakedi budze bavic rukomet, a okreme `enski.

Vecej }eneraci> rukometa{koh na poznatim terenu

Na rukometnim terenu u [koli odbavene reviylne zmaganw

li u kocurskej `enskej ekipi. Rozumi {e `e rezultat nw bul va`ni, alw i popri tim, yk pravi sportistkin<, ka`da ekipa `adala pobidu. O tim hto bul lwp{i i o dakedi{n<h ~asoh ked Kocur bul zna~ne meno na rukometnej mapi Vojvodini, veteranki predlu`eli be{edovac na zawdn<ckej ve~eri u Ognqogasnim dome. S. Dorokhazi

I [AHOVSKI TURNIR U ZNAKU PRESLAVI

[AHISTI OZNA^ELI XVILEJ Na turniru, htori odbaveni z nagodi 60-ro~n>ci kocurskogo {ahovskogo kluba, bul i velemajstor Nikola Sedlak, dakedi{n> {ampion Serbi> i {ahovski reprezentativec Medzi drugima, na svyto~nosci buli i Mikola Ku~ma{ i Georgij Jocev, dva `ivi le}endi kocurskogo {ahu, htori snovatelw i dlugoro~ni bavy~e [K “Omladinwc”, alw voni, yk buv{i prosvitni robotn<ki, zaslu`ni i za toto `e kocurski {kolyre masovno prilapjovali {ah. Posle {veto~nej ~asci po~al turnir na htori {e priyveli 44 bavy~e zoz okol<ska i zoz Kocura, a najpoznat{i u~a{n<k turnira bul velemajstor Nikola Sedlak, dakedi{n< {ampion Serbi< i {ahovski reprezentativec. Na turniru {e bavelo 7 kola po [vajcarskej sistemi u po{vid{anim tempu, tak `e ka`di bavy~ mal 15 minuti po wdnej parti<. Sudiy na turniru bul wden od najlwp{ih kocurskih {ahistoh ]abor Fejsa, htori nwdavno zakon~el i za sudix, ta mu to bulo per{e sudzenw na wdnim, mo`eme {lwbodno povesc, mocnim turniru. Yk co {e i ob~ekovalo, per{e mesto osvowl velemajstor Nikola Sedlak, htori dostal pogar i robnu nagradu. Druge i trece mesto osvowli bavy~e [K “Omladinwc”, Nikola Tadi~ i Vladimir Lazor, htori dostali pripoznany i robni nagradi. Turnir i preslava xvilex odli~no or}anizovani, a okrem lxdzoh zoz {veta {ahu, prisutni bul i pomocn<k predsidately Op{tini Verbas Dra}an Stwpovi~ zoz htorim buli i dzepowdni ~leni Sovitu MZ Kocur. Po slovoh predsidately [K “Omladinwc” Ynka Beserminy, Op{tina Verbas finansuw robotu kluba, ta i Snovatelq kluba Mikola Ku~ma{ zoz tot turnir u ramikoh preslavi xvidakedi{n>m {ahistom Silvesterom Hromi{om lex. Stari}om (na pravim boku) Silvester Dorokhazi i tera{n>m {ahistom Vladimirom Lazorom

Pre{lej nwdzel<, kocurski {ahisti i {icki lxbitelw {ahu preslaveli krasni xvilej – 60 roki od snovany [K “Omladinwc”. Z tej nagodi, u Kolo{nyjovej sali postavena vistava foto}rafijoh, pripoznanqoh, pogaroh i novinskih tekstoh u htorih pisane o kocurskih {ahistoh. Predsidatelq [K “Omladinwc” Ynko Besermin< pre~ital kratki referat o istori< kocurskogo {ahu i o istori< i najvek{ih uspihoh kluba. Na koncu podzelwni ~isleni diplomi i podzekovany buv{im i nw{kaj{im {ahistom i tim co su zaslu`ni `e {ah u Kocure u` 60 roki zazna~uw krasni rezultati i `e w najuspi{nwj{i kocurski sportski kolektiv.

60 ROKI [K “OMLADINWC” [ahovski klub pod nw{kaj{im menom re}istrovani 1953. roku i od tedi, bez prervi i pod istim menom, uspi{no bavi u vojvodynskih {ahovskih li}oh. [ah {e u Kocure i skorej bavelo, a od 1946. roku ta po 1953. rok, {ahovski klub bul sekciy Fodbalskogo kluba “Katx{a”. Zazna~ene `e 1946. roku or}anizovane per{e per{enstvo Kocura i tedi pobedzel Vladimir Sabo Dajko. Kocurski {ahisti zazna~ovali vel> i velqki uspihi a na nwdzelqovej preslavi vizna~ene `e 1964. roku Bo{ko Bokan na pionirskim per{enstve Vojvodini zav`al 2. mesto yk i Ynko Ujfalu{i 1969. roku, ti` tak u pionirskej konkurenci>. Roku 1972. [K “Omladinwc” osvowl per{e mesto u Xgoslavi> u dopisnim {ahu a Ynko Ujfalu{i bul {ampion Xgoslavi> u powdinw~nej konkurenci>. Na [ahovskim festivalu u Puli, 1983. roku kocurski {ahisti osvowli trece mesto. Ostatn> {tiri roki [K “Omladinwc” bavi u Vojvodynskej li}i }rupa Ba~ka i v{e zabera gornx ~asc tabl>~ki.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.