Oblici vremena - Satovi iz zbirke Muzeja grada Rijeke

Vesna Lovri} Planti}

Oblici vremena

Satovi iz zbirke Muzeja grada Rijeke

MUZEJ GRADA RIJEKE Muzejski trg 1/I, Rijeka Urednik

Ervin Dubrovi} Autorica kataloga i izložbe

Vesna Lovri} Planti} Dizajnerica kataloga i izložbe

Vesna Rožman Voditeljica Zbirke umjetni~kog obrta

Dorotea Nikoli} Fotografije

Željko Stojanovi} Lektorica i korektorica

Gordana Ožbolt Suradnica u pripremi

Jasna Milinkovi} Dokumentacija

Marija Lazanja Duševi} Vanjski suradnik

Dušan Kuki} Tehni~ki suradnik

Ivan Puzak Edukativne radionice

Mirna Kutleša

Deborah Pustišek Tehni~ki postav izložbe

Safet Baštrakaj Tisak

Tiskara Zambelli Rijeka, studeni 2012.

CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu Sveu~ilišne knjižnice Rijeka pod brojem 130105086 ISBN 978-953-6587-64-3

Vesna Lovri} Planti}

Oblici vremena Satovi iz zbirke Muzeja grada Rijeke

Muzej grada Rijeke, 29. studenoga 2012. – 27. kolovoza 2013.

4

Naša mala zbirka Gotovo od samog osnutka (1994.) Muzej grada Rijeke prikuplja gra|u koja najbolje odražava duh modernoga trgova~kog i industrijskoga grada kakva je Rijeka nedvojbeno bila barem dva minula stolje}a, od druge polovice osamnaestoga do druge polovice dvadesetoga stolje}a. U svega petnaestak godina sustavnog rada prikupljeno je podosta gra|e, me|u inim i one na koju donedavna nije bila obra}ana osobita pozornost.

Smatramo da smo u manje od dva desetlje}a postojanja Muzeja prikupili važne predmete, što smo ih dobrim dijelom pokazali i na ~etiri dosadašnje izložbe Akvizicije i na posebnim izložbama posve}enim pojedinim zbirkama. Podsjetimo se da je glavnina Zbirke poštanskih maraka objavljena u katalogu Rije~ke marke Fiume 1918. – 1924. (2002.). Najvažniji dio fundusa likovne zbirke prikazan je izložbama Umjetnost i zavi~aj (2004.) i More, kamen, grad (2011.), a Zbirke numizmatike, vrijednosnica, medalja i odlikovanja izložbom Rije~ka numizmatika: rije~ki novci i novci s rije~kim obilježjima 1848. – 2002. (2005.) te izložbom Povijesne vrijednosnice Rijeke i Sušaka (2008. – 2009.).

Isto je tako prire|ena i izložba Willy, zlatne godine filmskog plakata (iz Zbirke kazališne i filmske gra|e, 2008.), a Fotografska zbirka predstavljena je nizom izložaba pod nazivom "iz fundusa" – kojima je kriti~ki obra|en i prikazan niz rije~kih fotografa iz razdoblja od 1950-ih do 1980-ih.

Jedna od osobito zapaženih izložaba Muzeja grada Rijeke bila je ^arobna igla: zbirka gramofona i rije~ka diskografija (2004.) koju s najnovijom izložbom o satovima u najmanju ruku povezuje barem odre|eni odnos prema dimenziji vremena. Jer vrijeme se, bar donekle, ti~e i gramofona i gramofonskih plo~a.

No vrijeme se još mnogo vi~e ti~e satova – to~nije re~eno, satovi se ti~u vremena. Mogli bismo re}i da nas uporno, ujedna~eno otkucavanje satova primorava na pomisao o prolaznosti, no u prakti~nom je i svakodnevnom životu mnogo važnije da nam satovi omogu}uju mjerenje vremena i, uop}e, funkcioniranje u suvremenom svijetu. Ne ra~unaju}i prve rije~ke javne satove, prije svega na Torre d'orologio, rije~kom Gradskom tornju na Korzu, satovi u gra|anskim krugovima po~inju biti omiljeni u osamnaestom stolje}u, kada djeluju prvi doma}i majstori urari – graditelji satova. Danas su vrlo rijetki primjerci ponekoga rije~kog majstora urara (spomenimo ime Josepha Heichelea s kraja osamnaestog i s po~etka devetnaestoga stolje}a, od kojega se jedan sat ~uva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu). Zato je naša zbirka zasnovana na reprezentativnim primjercima uvoznih satova devetnaestog i prve polovice dvadesetoga stolje}a. Okupljanjem zbirke nismo težili ekskluzivnosti nego, upravo obratno, prikazivanju omiljenih tipova mehani~kih satova "predelektroni~kog" doba, koji su se svojedobno koristili u Rijeci i na Kvarneru i kakvi se u Primorju još uvijek mogu na}i. Rije~ je uglavnom o srednjoeuropskim (be~kim) i francuskim satovima te o ponekomu ameri~kom satu koji se pojavljuje u drugoj polovici devetnaestog stolje}a.

U svakom slu~aju treba istaknuti dvije važne ~injenice, presudne u oblikovanju zbirke satova Muzeja grada Rijeke. Prvi je bitan impuls prikupljanju dao naš stalni suradnik Dušan Kuki} iz Opatije, iz ~ije zbirke i potje~e ve}ina satova Muzeja. Svojim nas je entuzijazmom prije svega uvjerio u smisao prikupljanja satova i na tome smo mu iskreno zahvalni. Osobito cijenimo i doprinos naše kolegice dr. Vesne Lovri} Planti}, muzejske savjetnice i voditeljice zbirke satova Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, kojoj tako|er dugujemo zahvalnost za ustrajnost i upornost kojom otpo~etka sudjeluje u oblikovanju naše zbirke. Ona je stoga i najpozvanija da je autorski obradi i predstavi.

Ravnatelj

Ervin Dubrovi} 5

6

Vesna Lovri} Planti}

Oblici vremena Satovi iz zbirke Muzeja grada Rijeke

Uvod Svaki ku}ni sat sastoji se od dva osnovna dijela: mehanizma s broj~anikom i ku}išta. Prvi ~ini njegovu funkcionalnu sastavnicu i raison d'être, dok drugi ima ulogu zaštite mehanizma od vanjskih utjecaja poput prašine, vlage i promjene temperature, a ujedno je i njegov dekorativni "omota~".

Ovisno o vremenu nastanka i namjeni sata, važnost njegova dva osnovna dijela se mijenja. Prvi ku}ni satovi uop}e nisu imali ku}ište, nego samo željezni mehanizam i neku vrstu primitivnog indikatora.

Zanimljivo je da se u idu}em razdoblju, rije~ je o 16. i prvoj polovici 17. stolje}a, to~nije do po~etka primjene njihala kao regulatora1, oblikovanju i ukrašavanju ku}išta posve}uje iznimna pažnja. Satovi se izra|uju u ~itavom dijapazonu oblika: kao valjak, prizma, kugla, monstranca, raspelo, molitvenik, pozla}uju se i ukrašavaju lijevanim i graviranim motivima. U to je doba sat bio razmjerno nepouzdan mjera~ vremena s odstupanjem od ~ak jednog sata tijekom dana. S druge strane zbog na~ina života nije niti postojala potreba za pretjeranom to~noš}u, tako da su satovi bili više nova igra~ka za bogataše, neobi~an i vrijedan diplomatski dar, nego funkcionalan predmet.

Nakon uvo|enja njihala, dakle od sredine 17. stolje}a, satovi postaju višestruko precizniji, javljaju se novi tipovi poput tabernakl i podnog sata s brojnim dodatnim funkcijama. Tako se odre|eni vremenski seg­ menti – puni sati, polovice i ~etvrtine sata – ozna~avaju i zvu~no, odgovaraju}im brojem udaraca o zvono ili ~itavim melodijama. To je bilo vrlo zna~ajno budu}i da se to~no vrijeme moglo ~uti u svim prostorijama ku}e, kao i u mraku. Moramo, naime, imati na umu da su ku}anstva u pravilu imala samo jedan sat. Osim toga na broj~anicima su bili pokaziva~i mjese~evih mijena, datuma, dana u tjednu, mjeseci, znakova zodijaka i sli~no. Mehanizmima se posve}ivala iznimna pažnja, njihova platina2 ~esto je bila ukrašena graviranim biljnim ornamentom, a nerijetko je na njoj bilo urezano i ime urara i mjesta izrade.

Upravo u 18. stolje}u dosegnut je vrhunac sinergije svih autora koji sura|uju u nastajanju tog predmeta.

U teoretskim podlogama za razvoj i usavršavanje mehanizma sudjeluju vrhunski matemati~ari, astronomi 7

1 Njihalo je prvi put primijenjeno za regulaciju ku}nog sata 1657. godine.

2 Plo~a na kojoj su u~vrš}eni elementi mehanizma.

i fizi~ari, prema njihovim nacrtima dijelove mehanizma pedantno i strpljivo izra|uju majstori urari, prema grafi~kim predlošcima ku}išta oblikuju ebenisti, a ukrašavaju ih rezbari, pozlatari, intarzisti, graveri, ljeva~i, cizeleri...

U 19. stolje}u mehanizmi se sve više proizvode u specijaliziranim manufakturama i tvornicama u velikim serijama i distribuiraju širom ondašnjih država. Stoga }e u sljede}im razdobljima ve}a pažnja biti posve­}ena oblikovanju ku}išta koje }e poprimiti niz novih formi. Iznimka su be~ki regulatori, veoma precizni zidni satovi iz prve polovice 19. stolje}a, prvotno ra|eni kako bi se prema njima namještali ostali satovi, a poslije su se njima opremale javne ustanove i prometni uredi gdje je to~nost bila od velike važnosti.

U novije vrijeme, kada ve} vrlo jeftini mehanizmi zbog kvarcne tehnologije postižu zavidnu preciznost, sva je pažnja posve}ena dizajniranju ku}išta.

Tako se prate}i povijesni razvoj ku}nog sata tijekom stolje}a kre}emo od dominacije mehanizma u 15. stolje}u preko skladne sinteze funkcionalnih i dekorativnih elemenata postignute u 18. stolje}u do dominacije oblikovne sastavnice sata danas.

Zbirka satova Muzeja grada Rijeke Muzej grada Rijeke, osnovan 1994. godine, jedna je od najmla|ih muzejskih ustanova u našoj zemlji, pa ipak ve} danas njegov fundus ~ini petnaestak tisu}a inventiranih predmeta, uistinu respektabilan broj ~ak ako i zanemarimo ~injenicu da je muzej jedva dosegnuo punoljetnost.

Kada je rije~ o politici prikupljanja muzejske gra|e, cilj je prikazati rije~ke osobitosti i ukazati na milenijski opstanak te posebno istaknuti dva klju~na stolje}a u kojima je Rijeka dosegnula srednjoeuropsku i europsku važnost.

Unutar Zbirke umjetni~kog obrta neveliki, ali kvalitetom zna~ajan segment ~ini kolekcija satova. Ovom su prigodom izložena trideset i ~etiri ku}na sata, uklju~uju}i nekoliko satova s funkcijom budilice. Ve}inom je rije~ o primjercima koji su bili u upotrebi na podru~ju Rijeke i njezine okolice pa možemo pratiti dominantne trendove u razdoblju od po~etka 19. do šezdesetih godina prošlog stolje}a.

Me|u satovima iz muzejske zbirke nema radova doma}ih majstora. Doduše, na dva sata nalazimo signature rije~kih urara – na zidnom satu s po~etka 20. stolje}a natpis H. Nattich Uhr u Marine Chronometermacher Fiume te na nešto kasnijoj budilici Daniele Segnan Fiume. Me|utim, prvi je sat rad njema~ke tvrtke Junghans, dok je budilica primjerak talijanskog branda Veglia. Junghans je proizveo i budilicu na ~ijem broj~aniku piše Janko Jazbec, urar i draguljar Crikvenica-Rab. Urari su svoje ime samo ispisali kao trgovci koji jam~e kvalitetu satova koje imaju u prodaji. S obzirom na to, ~ini se neprimjerenim tekst posvetiti rije~kim urarima, što je uostalom ve} u~injeno u katalogu izložbe satova iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja 1999. godine.

8

Stoga }e ovom prigodom biti detaljnije analizirani najzastupljeniji tipovi ku}nih satova, to više što su to ujedno i karakteristi~ne vrste za pojedina razdoblja i provenijencije. Time }e se, po principu pars pro toto, dobiti uvid u produkciju i recepciju ku}nih satova u Hrvatskom primorju u protekla dva stolje}a.

S obzirom na brojnost i kvalitetu, isti~u se dvije grupe predmeta. S jedne strane to su portalni satovi i satovi sa stupovima, s druge stoje}i satovi i satovi za kamin ~ije je ku}ište naj~eš}e ukrašeno figurom ili figuralnom grupom. Zanimljivo je da je prva grupa u pravilu srednjoeuropske provenijencije, dok je druga tipi~na za francusku urarsku produkciju. Ta razlika izme|u dva kulturna kruga koja su ostavila svoj trag na rije~kom podru~ju, o~itovat }e se i na zidnim satovima – satovi u okviru i oni u zastakljenim drvenim ormari}ima, masovne izvedenice be~kih regulatora, izra|eni su na podru~ju Habsburške Monarhije, odnosno poslije Austro-Ugarske i Nje­ ma~ke, dok su gotovo isto toliko u~estali tzv. comtoise satovi u naše krajeve uvezeni iz istoimene francuske pokrajine3. Stoga }e biti zanimljivo prou~iti razlike izme|u dvaju u našim krajevima najzastupljenijih urarskih centara, kada govorimo o ku}nim satovima 19. i 20. stolje}a. Naime, koliko god Švicarci bili sinonim urarstva, to se ponajprije odnosi na džepne i ru~ne satove. Stoga nije ~udno što niti jedan od izloženih satova nije proizvod te urarske velesile.

Raduje ~injenica da se u muzejskoj zbirci nalazi jedan sat izra|en u Sjedinjenim Ameri~kim Državama, osobito s obzirom na velik broj naših iseljenika (i povratnika) u toj zemlji. Osim toga, upravo je u Americi u 19. stolje}u zapo~ela serijska proizvodnja satova u pravom smislu rije~i, što je omogu}ilo znatno snižavanje cijene, ali i lošiju kvalitetu korištenog materijala i završne obrade. Izložen je tipi~an ameri~ki sat za policu (Shelf clock) izra|en sredinom 19. stolje}a.

3 To~nije, provincije Franche Comté,

9

10

Portalni satovi i satovi sa stupovima Me|u prikazanim satovima najbrojnija je grupa koju možemo okarakterizirati kao portalne satove i satove sa stupovima. Ti su satovi u prvoj polovici 19. stolje}a imali primat me|u ku}nim satovima koji su se izra|ivali i koristili u Hrvatskoj. Treba spomenuti i da su portalni satovi specifikum urarske produkcije u zemljama Habsburške Monarhije. Od svih tipova ku}nih satova, njihovo je ku}ište, kako ve} i naziv implicira, nao~itije arhitektonski strukturirano, zasnivaju}i se uglavnom na komponentama hramova anti~ke Gr~ke. Uz elemente arhitekture, uvijek više ili manje modificiranih, treba spomenuti i bogat repertoar ikonografskih i ornamentalnih motiva u funkciji reljefnih aplika ili pune plastike, tako|er temeljenih na anti~kim uzorima. Naj~eš}i motiv je glava Apolona – boga Sunca, koja se u pravilu javlja kao reljefni disk njihala. Omiljeni mitološki likovi su i oni vezani uz kult Bakhka, poput bakantica, satira, silena, panova, zatim nimfe, menade, putti i druga mitološka bi}a – hipokampi, sfinge, grifoni i sli~no. Na vrhu ku}išta je urna te, osobito u razdoblju empirea, jednoglavi ili dvoglavi orao. Kod portalnih satova treba istaknuti i ulogu zrcala postavljenih tako da se u njima odražavaju i prividno umnažaju stupovi te njihalo me|u njima.

Prema sredini stolje}a mitološke teme sve se više zamjenjuju bujnim lisnatim motivima, grafikama ili akvarelima s vedutama gradova i vitrinicama s ljupkim scenografijama vrtova, odnosno cvjetnjaka. Istovremeno se kao materijal za aplike uvodi sedef umjesto do tada obvezne mjedi.

Satovi sa stupovima javljaju se kao karakteristi~na forma sata gotovo u svim europskim sredinama, naro~ito od posljednjih desetlje}a 18. stolje}a4, dok su portalni satovi tipi~ni za urarstvo na podru~ju Habsburške Monarhije i ve}ina ih je nastala u razdoblju izme|u 1810. i 1830. godine.

11

4 Motiv anti~kog stupa koji postaje temeljni element ovog tipa sata javlja se istovremeno kad i estetika klasicizma (koja se javlja se nakon 1765., promovirao ju je J. J. Winkelmann, a ve}im je dijelom zasnovana na iskapanjima anti~kih gradova Pompeja i Herkulaneuma).

12

Portalni satovi Portalnim satovima u pravilu nazivamo satove s pogonom na oprugu i stražnjim njihalom kao regulatorom, ra|ene u prvim desetlje}ima 19. stolje}a s dominantnim stilskim karakteristikama empirea, pune stražnje stranice, kod kojih gornji dio ku}išta u kojem se nalaze mehanizam i broj~anik sprijeda podupiru dva ili više stupova. Pritom treba istaknuti da izgled sata asocira više na trijem anti~kog hrama negoli na portal. Osnovna zna~ajka portalnog sata je njegova u osnovi arhitektonska struktura: stoga se pri opisivanju ovog tipa sata služimo ponajprije arhitektonskim vokabularom.

Dok su tabernakl-satovi prvotno ra|eni u Engleskoj i Nizozemskoj, i to odmah nakon primjene njihala kao regulatora satova, dakle nakon 1657., da bi se njihova proizvodnja poslije proširila ~itavom Europom, pa tako i u zemlje srednje Europe, portalni sat pripada urarstvu zemalja Habsburške Monarhije te se u literaturi katkad navodi i kao be~ki portalni sat.

Razdoblje u kojem su se izra|ivali zapravo je vrlo kratko, tek prvih tridesetak godina 19. stolje}a, me|utim, za to je vrijeme proizvedena velika koli~ina portalnih satova. Zašto je upravo taj tip sata, sude}i prema broju sa~uvanih primjeraka, bio omiljen me|u gra|anstvom u Hrvatskoj? Jedan je od razloga svakako njegov atraktivan izgled, dojam skupocjenosti zbog pozla}enih drvenih i mjedenih ukrasa i profinjenost alabastera korištenog za izradu stupova. Uz pokazivanje to~nog vremena, svi su portalni satovi imali i repeticijski mehanizam koji je izbijanjem ozna~avao ~etvrtine, polovice i pune sate, što je u vrijeme bez elektri~ne energije bilo iznimno važno, posebno no}u.

Osim što su pokazivali to~no vrijeme i ukrašavali gra|anske stanove, ti su se satovi koristili i kao svojevrstan ure|aj za reproduciranje glazbe. Naime, treba podsjetiti da je fonograf izumljen tek 1877. godine te su glazbeni automati bili jedini medij za reprodukciju glazbe. U ovaj tip satova ugra|ivali su se mali glazbeni mehanizmi kojima je pogon davala opruga, nosilac melodije bio je mjedeni valjak sa zaticima, a reprodukciju je vršio podešeni ~eli~ni ~ešalj. Njegovi zupci bili su razli~ite duljine, što je omogu}avalo reproduciranje tonova razli~ite visine.

Naj~eš}e su se reproducirale popularne popijevke, vojni marševi, valceri, narodni i domoljubni napjevi. Najpoznatije radionice za izradu glazbenih mehanizama na podru~ju Monarhije bile su one bra}e Josefa i Antona Olbricha iz Be~a te praške tvrtke Františeka Rebi~eka (Rzebitscheka). Istovrsni glazbeni mehanizmi ugra|ivali su se i u baze satova na stupovima te u zidne satove poznate pod nazivom satovi u okviru.

13

Satovi sa stupovima Za razliku od portalnih satova, satovi sa stupovima nisu karakteristi~ni samo za srednjoeuropsko urarstvo niti ih vremenski ograni~avamo na prvih tridesetak godina 19. stolje}a. O tome svjedo~i i izloženi sat sa stupovima francuske izrade iz sredine 19. stolje}a (kat. br. 8). Štoviše, teško je i odrediti tipi~an sat sa stupovima na na~in kako je to mogu}e za portalni sat. Za satove sa stupovima donju bismo vremensku granicu mogli uspostaviti s oko 1775. godinom, dakle istovremeno s etabliranjem klasicizma kao prevladavaju}eg stila u umjetnosti. Gornju granicu znatno je teže navesti budu}i da su se satovi tog tipa proizvodili još i u vrijeme izme|u dva svjetska rata, sa stilskim obilježjima art décoa. U ovom je izboru primjer izvedenice sata sa stupovima stolni sat s budilicom njema~ke provenijencije, nastao po~etkom 20. stolje}a (kat. br. 32).

14

Figuralni satovi Kao antipod satovima sa stupovima srednjoeuropske produkcije grupa je francuskih satova koju možemo okarakterizirati kao figuralne satove.

Figuralnim satovima nazivamo tip ku}nog sata kod kojega je dominantan njegov skulpturalni karakter.

Ku­}ište je koncipirano kao puna plastika, odnosno figuralni prikaz unutar kojega je interpoliran broj~anik.

Na neki bi na~in pandan ovim satovima bili satovi u slici, tzv. Bilderuhren, me|utim, kod ovih potonjih sat je sastavni dio prikaza, odnosno pravi je broj~anik umetnut na poziciju na kojoj bi bio slikani broj~anik (gradski ili crkveni toranj). Kod figuralnih satova skulptura okružuje, uokviruje broj~anik, ne integriraju}i ga u sâm prikaz.

15 15

16

Kada govorimo o figuralnom satu name}e se uvijek asocijacija na francusko urarstvo, iako su se takvi satovi proizvodili i drugdje. Satovi s figuralnim prikazima u Francuskoj su se po~eli izra|ivati prema kraju 18. stolje}a. Do tada su, naime, me|u stoje}im satovima dominirali satovi poznati pod nazivom pendule ili cartel, ~esto ra|eni u kombinaciji s konzolom na kojoj su stajali. U odnosu na taj tip sata, mehanizam i broj~anik znatno su smanjeni, a mehanizam, odnosno platine za koje je mehanizam u~vrš}en poprimaju kružnu formu koja }e postati tipi~na za francusko urarstvo. Ku}išta figuralnih satova izra|uju se u pravilu od bronce, naj~eš}e pozla}ene, katkad u kombinaciji s patiniranim dijelovima.

Možda najkarakteristi~niji i najprepoznatljiviji tip figuralnog sata javlja se u doba Napoleona I., kada je taj veliki vladar naru~ivao za svoje potrebe satove s tematikom preuzetom iz gr~ke i rimske mitologije i povijesti. Nakon njegova pohoda u Egipat 1798., egipatski spomenici kulture, ikonografija i ornamentika tako|er su ~esta inspiracija autorima ku}išta satova.

Motivi su trofejno oružje, zvijezde, munje te ve} u klasicizmu uobi~ajeni – stilizirane palmete, girlande (sada ~esto sastavljene od lovora kao simbola pobjede), rogovi obilja, lire... Likovi i scene preuzeti su iz gr~ke5, rimske i egipatske mitologije, me|u životinjama, onima iz prirode i onima mitološkim, dominiraju prikazi lavova, orlova, labudova, delfina, sfingi, grifona, pegaza...

17

5 Na jednom od izloženih satova tema Posejdona, gr~kog boga mora, sustavno je provedena u oblikovanju i ukrašavanju cijelog ku}išta (kat. br. 10).

U razdoblju restauracije, nakon pada Napoleona, kao stanovita reakcija na pompozne, herojske teme koje veli~aju kult li~nosti, javlja se sklonost prema pastoralnim, bukoli~kim ugo|ajima. Romantizam koji dvadesetih godina doživljava možda svoj vrhunac, pridodaje nove teme i motive – junake onodobne literature, prikaz svakodnevnog života "malih ljudi", ljubavne teme... Ta je pojava povezana svakako i s ja~anjem nove klijentele koja zamjenjuje dvor i aristokraciju, što su kao naru~itelji dominirali u prethodnim razdob­ ljima. Rije~ je o gra|anskoj klasi koja se bavi poduzetništvom i trgovinom. Isto se doga|a i u zemljama Habsburške Monarhije u kojima }e romantizam novoga gra|anstva biti poznat pod nazivom bidermajer.

Prizori iz anti~ke mitologije ustupaju mjesto prikazima velikih li~nosti iz povijesti, politi~ara, književnika, filozofa, umjetnika. Ornamentika postaje bujnija, teža, grublje cizelirana, sve više zasnovana na motivima akantusa i lisnatih voluta. I dalje traju motivi girlande (me|utim, znatno bogatije), rogovi obilja, nizovi palmeta i antemija.

Jedna je od karakteristika ovog razdoblja da su baze u pravilu znatno više nego što su bile prije. Noge nisu više isklju~ivo poga~aste ili oblikovane kao lavlje šape; na zna~ajnom broju satova imaju formu volute, ~esto kao nastavak na taj na~in oblikovanoga donjeg ruba baze. Op}enito bi se moglo re}i da se degradacija kvalitete, koja se postupno doga|a, uo~ava najprije u izvedbi ornamentalnih aplika koje su znatno grublje i manje dora|ene nego u prethodnim razdobljima. Razlog je tome ~injenica da se opseg proizvodnje sve više pove}ava, što nužno uzrokuje pad kvalitete.

U prilog sve masovnijoj produkciji govori i to da se osnivaju manufakture, odnosno tvornice koje su se specijalizirale za proizvodnju sirovih satnih mehanizama (tzv. ébauchea), primjerice Japy frères6, Vincenti et Cie, malo poslije i Marti et Cie. Mehanizmi se izra|uju u tisu}ama primjeraka i ozna~avaju urezanim oznakama tvornice u obliku kruga unutar kojega su naziv i podaci o osvojenim priznanjima na gospodarskim izložbama koje se održavaju u sve ve}em broju. Mehanizmi francuskih satova postaju standardni – konstrukcija s kružnim platinama, kukastom zapre~nicom, kratkim stražnjim njihalom, mehanizmom za izbijanje punih sati i polovica sati, naj~eš}e na zvono u~vrš}eno na gornju platinu. Oznaka tvrtke koja je izradila mehanizam ~esto je zaklonjena zvonom te ga je potrebno odviti i skinuti kako bi se o~itala.

Me|u izloženim zidnim satovima za srednjoeuropsko urarstvo karakteristi~na su dva – sat u okviru, tzv.

6 Kat. br. 8, 11, 15.

Rahmenuhr i zidni sat u zastakljenom ormari}u, izvedenica be~kih regulatora, kakvi su krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a bili gotovo obvezan dio svakoga gra|anskog interijera.

18

Satovi u okviru (Rahmenuhren) Taj tip zidnog sata bio je jedan od omiljenih me|u gra|anstvom srednje Europe, osobito u razdoblju od tre}eg do šestog desetlje}a 19. stolje}a. Osim za o~itavanje to~nog vremena, služio je i kao ukras, neka vrsta zamjene za sliku, a ~esto i kao glazbena kulisa.

U pravilu je ugra|en u prizmati~no drveno ku}ište koje na stražnjoj strani ima prsten (ili neki sli~an sistem) za vješanje sata na zid, dok je sprijeda oko sata okvir nalik okviru slike ili zrcala. Na bo~noj stranica je otvor kroz koji je provu~en konopac kojim se aktivira mehanizam za izbijanje ili za svirku. Jedina ukrašena stranica je ona prednja.

19

U prvim desetlje}ima 19. stolje}a prednju plohu ~ini pravokutna drvena plo~a, pozla}ena ili crno obojena.

U njezinu gornjem dijelu umetnut je naj~eš}e bijelo emajlirani broj~anik s crnim arapskim brojevima za ozna~avanje sati, crticama za minute. Kazaljke su ~eli~ne, brunirane, jednostavne forme: tipa breguet, kapljasta ili romboidna vrha. Broj~anik je dodatno istaknut ispup~enim mjedenim okvirom ukrašenim motivima bisernog niza i (ili) ovulusa. U uglovima oko njega su približno trokutasto koncipirani (da bi se slijedio oblik broj~anika) plitki reljefni ukrasi koje ~ine lisnate vitice. Ispod broj~anika je izdužen ovalni okvir kroz koji se vidi njihalo, uglavnom u obliku glave Apolona kao boga Sunca. Otvor "obujmljuje" raskriljeni orao ra|en u niskom reljefu. Prednja ploha, zajedno s okvirom u koji je umetnuta, zašti}ena je zastakljenim vratašcima.

Sredinom stolje}a oblike i dekoraciju zasnovane na klasi~noj tradiciji zamjenjuju bujne forme drugog rokokoa. Broj~anik je metalan ili bijelo emajliran, osim arapskih, ~este su i rimske oznake za sate. Na okviru oko broj~anika javljaju se motivi izduženih C-voluta, kartuša, listova. Ukrasna plo~a u tom je razdoblju ~esto ra|ena u dva nivoa: uz rub je izdignuta, pozla}ena, lomljenih zaobljenih obrisa, u srednjem dijelu obojena (crveno, plavo) i ukrašena aplikama. Otvor ispod broj~anika ~esto ima oblik koji odre|uju izdužene C-volute koje ga ome|uju. Motiv raskriljena orla nad otvorom i dalje se zadržava. Na ovim primjercima zaštitna zastakljena vrata prekrivaju ukrasnu plo~u, ali ne i okvir ku}išta, koji je ujedno i okvir vrata.

Oblik i dekoracija okvira zna~ajan su pokazatelj vremena izrade sata. U prva tri desetlje}a 19. stolje}a okvir je jednostavan, pravokutan, uz rub ukrašen nizom ovulusa. Tridesetih godina njegova je forma još uvijek pravokutna, koristi se motiv ovulusa, me|utim, ploha okvira ukrašena je i vegetabilnim ornamentom poput palmeta i listova koji povremeno prelaze u volute, strogo simetri~no koncipiranim i izra|enim u niskom reljefu. Sredinom 19. stolje}a obris sata više nije ravan, nego razveden, a uz rub se protežu parovi vrlo izduženih, reljefno izdignutih voluta. Površina je ukrašena bujnom cvjetnom, lisnatom i volutastom dekoracijom.

Katkad gornja strana ima oblik trokuta ili je na neki drugi na~in ispup~ena u srednjem dijelu.

Svi satovi u okviru imaju standardni be~ki mehanizam s kvadratnim platinama, kakav nalazimo i na istovremenim portalnim satovima i satovima sa stupovima. Pogon je na oprugu s kukastom zapre~nicom i kratkim stražnjim njihalom. U pravilu imaju repeticijski mehanizam koji izbija ~etvrtine sata na jednu, a pune sate na drugu tonsku oprugu. Aktivira se povla~enjem uzice koja izlazi kroz otvor bo~no na ku}ištu sata. Isto tako, nerijetko su u njih ugra|eni glazbeni mehanizmi s popularnim onodobnim napjevima.

20

Regulatori Termin be~ki regulator primjenjuje se na precizne zidne satove s pogonom na utege i duga~kim njihalom kao regulatorom. Samo iznimno su se izra|ivale i podne izvedenice toga sata. Be~ki regulatori po~eli su se izra|ivati oko 1800. te su u sljede}ih nekoliko desetlje}a dostigli sam vrh kvalitetnoga europskog urarstva, kao što su to u drugoj polovici 17. i u 18. stolje}u bili engleski podni satovi.

U zadnjim desetlje}ima 19. stolje}a proizvodili su se zidni satovi koji su na prvi pogled imali velike sli~nosti s regulatorima iz prve polovice toga stolje}a. Sli~nost je, me|utim, bila tek izvanjska. Rije~ je o industrijski izra|enim satovima koji su se proizvodili u stotinama tisu}a primjeraka i kojima nedostaje fina obrada rukom izra|enih primjeraka.

Osim pogona na utege, neki od ovih regulatora imaju i pogon na oprugu, što nije bio slu~aj kod be~kih regulatora iz prve polovice 19. stolje}a.

Kvalitetniji primjerci imali su Grahamovu zapre~nicu7, a oni manje kvalitetni kukastu, i to njezinu najjednostavniju izvedenicu u obliku svinute žice.8 Preciznost sata razlikovala se i s obzirom na duljinu i tip njihala koje se koristilo. Naravno da je dulje njihalo omogu}avalo ve}u to~nost, a isti je slu~aj i s kompenzacijskim njihalom sastavljenim od ~eli~nih i mjedenih šipaka koje su zbog razli~itih koeficijenata rastezanja u kombinaciji omogu}avala održavanje konstantne duljine njihala u slu~aju promjene temperature.

Osim prema oblikovnim karakteristikama, neki se ku}ni satovi nazivaju i prema mjestu na kojem se uobi~ajeno drže. Budu}i da je izloženo nekoliko kaminskih satova, odnosno kaminskih garnitura, treba re}i nekoliko rije~i i o toj tipološki vrlo teško odredivoj odrednici. Takozvani satovi za policu zastupljeni su tek s jednim primjerkom, ali budu}i da je to vrlo specifi~an i jedini je predstavnik ameri~ke urarske produkcije, zaslužuje kratak osvrt.

7 Zapre~nicu je izumio George Graham (1673. – 1751.), jedan od najzna~ajnijih engleskih urara. Njezinu je varijantu usavršio njema~ki urar F. Leonhard koji je prije nedjeljive krakove kukaste zapre~nice zamijenio krakovima na ~ijim su krajevima vijcima u~vrš}ene ~eli~ne palete. To je omogu}ilo preciznu promjenu obuhva}anja zubaca zapre~nog kota~a, a time i ve}u preciznost samoga sata.

8 Ova zapre~nica poznata je i kao švarcvaldska limena kukasta zapre~nica (Schwarzwälder Blechankerhemmung) i bila je uobi~ajena na švarcvaldskim satovima iz 19. stolje}a.

21

Kaminski satovi 9 The Elements of Style : An Encyclopedia of Domestic Architectural Detail 1998., str. 60. – 64., 93. – 97.

10 Kat. br. 28, 29.

U literaturi ~esto nalazimo na termin kaminski sat. Me|utim, prou~avaju}i širok dijapazon satova koji se svrstava u tu kategoriju, name}e se sljede}e pitanje – je li mogu}e jasno odrediti i to~no definirati izgled i karakteristike sata za koji se koristi taj termin?

Naziv kaminski sat u svakom slu~aju ne smijemo koristiti za satove nastale prije 1720. kada se u pravilu nad kaminom po~inju izra|ivati police, odnosno klup~ice na koje se postavljaju ukrasne vaze, satovi, svije}njaci i sli~ni dekorativno-funkcionalni predmeti. Prije toga prostor nad kaminom ~esto se ukrašavao reljefnim frizom koji je završavao vijencem ili, u luksuznijoj varijanti, zrcalom.9 Uobi~ajilo se kaminskim satovima nazivati figuralne satove od pozla}ene bronce, a u drugoj polovici 19. stolje}a od razli~itih metalnih legura, uglavnom francuske izrade. Me|utim, ne postoji tip sata koji bi se mogao jasno definirati kao kaminski sat s obzirom na svoje konceptualne, morfološke, stilske ili neke druge karakteristike. Zbog toga bi termin kaminski sat trebalo prije svega koristiti za satove koji su dio garniture koja uklju~uje i par vaza, svije}njaka ili ukrasnih elemenata postavljenih bo~no s obje strane sata. Takve garniture izra|ene u kombinaciji nekoliko vrsta mramora bile su vrlo omiljene u Francuskoj izme|u dva svjetska rata.10

22

Satovi za policu (Shelf Clocks) Satovi za policu u Americi su se po~eli izra|ivati oko 1800. i bili su prvi primjer masovne proizvodnje satova. Svi imaju pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom, bez navijanja idu 30 sati ili osam dana te izbijaju sate na zvu~nu oprugu. Ovi su satovi ~esto imali budilicu s malim mjedenim broj~anikom u perforiranom centru glavnog broj~anika, sli~nim kakav se nalazio na ranim željeznim zidnim satovima. Za razliku od istovremenih europskih mehanizama koji su u~vrš}eni na prednju plo~u, ameri~ki su u~vrš}eni na stražnju. Rani mehanizmi su ~esto drveni. Plo~a broj~anika je metalna, bijelo obojena.

Najpoznatijim autorom ameri~kih satova za policu smatra se Eli Terry (1772. – 1852.), urar koji je prvi proizveo velike koli~ine jeftinih satova, u po~etku s drvenim, poslije s mjedenim mehanizmom. Terryju se pridružio Chauncey Jerome (1793. – 1860.). Jerome se nakon nekog vremena osamostalio i zapo~eo istinski masovnu proizvodnju koja je oko 1850. iznosila ~ak ~etiri stotine tisu}a satova godišnje. Velika koli~ina satova izvozila se u Englesku.

23

Budilice Naposljetku, izloženo je nekoliko budilica koje su, za razliku od sklopivih i umetnutih u etui te stoga pogodnih za korištenje na putovanju, namijenjene ponajprije za ku}nu upotrebu.

Zanimljivo je da ve}ina ljudi budilice obi~no zamišlja kao razmjerno recentne satove. Kakve li zablude!

Ako promislimo malo pažljivije, shvatit }emo da je jedna od prvih funkcija sata bila upravo signaliziranje odre|enog, unaprijed izabranog trenutka. Stoga su ve} elementarni mjera~i vremena ~esto imali neku napravu koja je služila kao budilica.

24

Budilicu bismo mogli definirati i kao prenosiv sat malih dimenzija, koji držimo u spava}oj sobi, ve}inom na no}nom ormari}u ili na nekoj polici uz uzglavlje. Tek nakon Prvoga svjetskog rata Junghans, jedna od najve}ih svjetskih tvornica budilica, koristi u svom katalogu rije~ "budilica" kako bi ozna~ila jedan od svojih proizvoda.

Predmet koji danas smatramo budilicom možda se najbolje postvaruje upravo u satu koji se po~eo izra|ivati koncem 19. stolje}a pod nazivom Babywecker. Sat u kružnom limenom ku}ištu, s jednim ili više zvona i prihvatom na vrhu, arhetip je ove vrste sata. Babywecker ima oblikovno ishodište u ~asni~kom satu, dok je druga istodobna varijanta budilice, tzv. Joker, svoju pravokutnu formu preuzela od putnog sata. Ono što te izvedenice bitno razlikuje od satova iz kojih su derivirali jesu industrijska, serijska proizvodnja i jeftini materijali od kojih su izra|eni. Na izložbi su sa po jednim primjerkom zastupljena oba ova tipa.

Umjesto zaklju~ka Oblici vremena – anti~ki hramovi, pastoralni prizori, alegorijske figure, gr~ki heroji, božanstva, trijumfalni orlovi, slike, okviri slike – kameleonski su omota~ sustavu zup~anika, opruga, grani~nika, regulatora, indikatora koji neprestano, jednoli~no, nezaustavljivo otkucava sate, minute i sekunde našega ovozemaljskog postojanja. Možda upravo zbog toga što vrijeme te~e jednosmjerno i neopozivo, i kralju i popu i seljaku, da parafraziramo poruku srednjovjekovnoga Danse macabrea, ~ovjek ima potrebu svjedo~anstvo o tome u~initi lijepim, oku ugodnim, kako bi uživanje u majstorski, u nerijetkim slu~ajevima i umjetni~ki oblikovnim predmetima kompenziralo njihovu osnovnu ulogu. U muzeju pohranjeni satovi, lišeni svoje prvotne funkcije, približavaju se pojmu ~iste umjetnosti; njihovim inventivnim, raznolikim pojavnostima možemo se diviti neoptere}eni bilo kakvim dodatnim konotacijama, o~arani ingenioznoš}u njihovih stvoritelja.

25

26

katalog

28

PORTALNI SATOVI I SATOVI SA STUPOVIMA

portalni sat

1

Austrija (?), oko 1820. drvo, rezbareno, djelomi~no pozla}eno, furnirano; crtež paljenjem; mjed, lijevana; alabaster, emajl, staklo 53 x 29 x 10,8 cm inv. br. 13637 Mehanizam izme|u kvadratnih platina. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i stražnjim njihalom kao regulatorom. Sat ima samo funkciju hoda.

Sat ima nisku bazu, s gornje strane ukrašenu paljenim crtežom. U srednjem je dijelu puna stražnja stranica obložena zrcalima, dok su sprijeda ~etiri alabastrena stupa s bazama i kapitelima izra|enim od pozla}enog drva. Ku}ište u kojem je smješten mehanizam je cilindri~no, broj~anik je bijelo emajliran s crnim arapskim brojevima za oznaku sati.

Kazaljke su brunirane, tipa breguet1. Broj~anik je zašti}en zastakljenim vratašcima. Na vrhu je figura orla. Njihalo ima oblik Apolona kao boga Sunca.2 Vjerojatno je rije~ o be~kom radu ili o radu kojega drugog centra u ondašnjoj Habsburškoj Monarhije. Prema stilsko-morfološkim karakteristikama rije~ je o kasnoempirskom satu koji bismo mogli datirati oko 1820. Sat ima samo funkciju pokazivanja to~nog vremena, što je razmjerno rijetko za ovaj tip koji obi~no ima i mehanizam za izbijanje punih sati na jednu, ~etvrtina sati na drugu zvu~nu oprugu.

Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 54.

29

1 Breguet kazaljke dobile su naziv po znamenitome francuskom uraru i izumitelju AbrahamuLouisu Breguetu (1747. – 1823.) koji ih je naj~eš}e koristio. Jednostavnog su oblika, s prstenastim proširenjem pri vrhu.

2 Le}a njihala od iskucanoga mjedenog lima s prikazom muške glave okružene zrakastim motivom, što se iš~itava kao Apolon, bog Sunca, vrlo se ~esto nalazi na satovima iz prve polovice 19. stolje}a.

PORTALNI SATOVI I SATOVI SA STUPOVIMA

2

Portalni sat Austrija (?), oko 1825. drvo, rezbareno, djelomi~no pozla}eno, furnirano, crtež paljenjem; mjed, lijevana, gijoširana; alabaster, emajl, staklo 49 x 28 x 13 cm inv. br. 12106 Konstrukcija s kvadratnim platinama. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i stražnjim njihalom kao regulatorom. Izbija sate i polovice sata na zvu~ne opruge.

Sat stoji na bazi, sprijeda konveksno-konkavno zaobljenoj, te na šest alabastrenih stupova koji nose njegov gornji dio u kojem su mehanizam i broj~anik. Gornji dio sata ima oblik cilindra u kojem je smješten mehanizam ispred kojega je broj~anik ra|en u kombinaciji gijoširane mjedi i bijelo emajliranog broj~anog vijenca s crnim rimskim oznakama za sate, crticama za minute. Kazaljke su izra|ene od bruniranog ~elika. Broj~anik je zašti}en zastakljenim vratašcima u mjedenom okviru. Na vrhu se nalazi ukras od alabastera, pozla}ene metalne legure i tokarenog drva (ovaj posljednji element izgleda kao da je naknadno dodan).

Sat možemo datirati u razdoblje kasnog empirea (oko 1825.) budu}i da su ranija ku}išta imala ravne stranice i manji broj stupova (dva ili ~etiri).

Sat je bio u upotrebi na otoku Krku.

Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 53.

30

PORTALNI SATOVI I SATOVI SA STUPOVIMA

Sat sa stupovima Austrija (?), oko 1830. drvo, rezbareno, pozla}eno; mjed, pozla}ena, posrebrena, strojno gravirana 38 x 26 x 14 cm inv. br. 14221 Konstrukcija s kružnim platinama. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i slobodnim stražnjim njihalom. Izbija sate i ~etvrtine sata na zvu~ne opruge.

Tipi~ni bidermajerski sat na stupovima. Izra|en je od pozla}enog drva, što je razmjerno rijetko budu}i da su takvi satovi uglavnom crno obojeni. Oblik sata podsje}a na trijem anti~kog hrama: na prizmati~noj bazi lijevo i desno su po dva kanelirana stupa, na vrhu arhitrav. Cilindri~no ku}ište sata obješeno je izme|u stupova. Na mjedenom prstenu broj~anika sati su nazna~eni crnim rimskim brojevima. Kazaljke su tipa breguet, s tragovima pozlate. Okvir oko broj~anika ukrašen je strojnim graviranjem (nedostaje zastakljeni poklopac).

31

3

PORTALNI SATOVI I SATOVI SA STUPOVIMA

4

Sat sa stupovima vj. Austrija, oko 1830. drvo, rezbareno, tokareno, djelomi~no pozla}eno, furnir palisandera; mjed, lijevana, strojno gravirana; staklo 42,5 x 25,5 x 13 cm inv. br. D-1105 Be~ki mehanizam, smješten izme|u dviju kvadratnih platina odrezanih uglova. Pogon je na oprugu s kukastom zapre~nicom i slobodnim stražnjim njihalom kao regulatorom. Le}a njihala ima oblik Apolona kao bog Sunca. Izbija sate na zvu~nu oprugu.

Tipološki sat nastavlja tradiciju klasicisti~kih satova na stupovima i empirskih portalnih ura. Oblik ku}išta nedvojbeno je zasnovan na arhitekturi anti~kog hrama, dok je raskošnu dekoraciju izra|enu od pozla}enog drva i reljefne mjedene aplike prethodnog razdoblja zamijenila dekorativnost samog materijala – egzoti~ne palisandrovine.

Satovi ovog tipa samo su iznimno furnirani skupocjenom palisandrovinom; rije~ je, dakle, o rijetkom i vrijednom primjerku.

Akvizicije 2002. – 2006.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2006., str. 32.

32

PORTALNI SATOVI I SATOVI SA STUPOVIMA

Sat sa stupovima Austrija (?), oko 1840. drvo, rezbareno, furnirano; mjed, lijevana, gijoširana, pozla}ena; emajl, alabaster, staklo 42 x 27 x 11 cm inv. br. 13057 Konstrukcija s kvadratnim platinama. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i stražnjim njihalom kao regulatorom. Izbija pune sate i polovice sata na zvu~nu oprugu.

Na ~etiri alabastrene poga~aste noge stoji profilirana baza, sprijeda konveksno zaobljena. Cilindri~no ku}ište sata umetnuto je izme|u dva para alabastrenih stupova. Na vrhu je trodijelni zaobljeni zabat. Broj~anik je ra|en u kombinaciji pozla}ene gijoširane mjedi i bijelo emajliranog vijenca na kojemu su crnim arapskim brojevima ispisane oznake za sate, dok su minute nazna~ene crticama. Crne ~eli~ne kazaljke imaju srcolike vrhove. Broj~anik je zašti}en zastak­ ljenim vratašcima.

S obzirom na naglašenu dinami~nost, prelomljenost i zaobljenost linija i ploha, sat možemo datirati prema 1840. kada klasi~ni elementi poprimaju stilske osobine kasnog bidermajera i ranog neorokokoa.

Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 54. – 55.

33

5

PORTALNI SATOVI I SATOVI SA STUPOVIMA

6

Sat sa stupovima Austrija (?), oko 1840. drvo, rezbareno, luženo, politirano, pozla}eno; mjed, djelomi~no posrebrena; staklo, alabaster, sedef 43 x 31 x 11,5 cm inv. br. 12347 Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i stražnjim njihalom kao regulatorom. Izbija pune sate i polovice sata na zvu~nu oprugu.

Sat stoji na prizmati~noj bazi od crno luženog i politiranog drva. Gornji dio s ku}ištem sata nose dva alabastrena stupa pozla}enih baza i kapitela. Izme|u stupova je cilindri~no ku}ište s broj~anikom izra|enim od djelomi~no posrebrene mjedi, zašti}enim zastakljenim vratašcima. Vrh sata tako|er je crno lužen i ukrašen rebrastim užljebljenjima te aplikama sedefa. Iza njihala je ukrasni element od pozla}enoga rezbarenog drva s motivom dva adosirana delfina.

Sat pripada tipu bidermajerskih satova na stupovima, u osnovi klasi~ne dispozicije s nekim elementima koji dataciju pomi~u u ~etrdesete godine 19. stolje}a (aplikacije sedefa, oblik kapitela i dekoracije u pozadini njihala, ukras na njihalu – lisnato-volutasti motivi). Izra|en je u Austriji ili u jednoj od zemalja tadašnje Habsburške Monarhije (identi~ni su se primjerci, naime, izra|ivali u svim zemljama Monarhije pa je nemogu}e preciznije odrediti mjesto izrade, ako sat nije signiran).

Akvizicije 2002. – 2006.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2006., str. 33.

34

PORTALNI SATOVI I SATOVI SA STUPOVIMA

Sat sa stupovima Austrija (?), oko 1845. drvo, rezbareno, luženo, politirano, djelomi~no pozla}eno; emajl, mjed, alabaster, staklo; grafika, akvarelirana 62 x 38 x 12,5 cm inv. br. 13668 Mehanizam je izme|u kružnih platina. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i stražnjim njihalom kao regulatorom. Repeticijski mehanizam za izbijanje; izbija pune sate i ~etvrtine sata na zvu~ne opruge.

Sat stoji na prizmati~noj bazi s prednje strane raš~lanjenoj kanelirama, u sredini je prikaz arhitekture izveden kao akvarelirana grafika. Na bazi su dva alabastrena stupa pozla}enih kapitala u obliku lotosovih pupoljaka. Gornji dio ~ine zastakljene vitrine u kojima je umjetno cvije}e, dok je na vrhu veduta. Cilindri~no ku}ište obješeno je me|u stupove.

Sati su nazna~eni crnim rimskim brojevima, minute crticama. Kazaljke su brunirane, s romboidnim proširenjima pri vrhu. Broj~anik je zašti}en zastakljenim vratašcima. Cilindri~no ku}ište spojeno je straga s bazom ukrasnim elementom izra|enim od pozla}enog drva. Njihalo je kružno, perforirano.

Stilske karakteristike upu}uju na razdoblje kasnog bidermajera i neorokokoa te sat možemo datirati oko 1845.

Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 60. – 61.

35

7

PORTALNI SATOVI I SATOVI SA STUPOVIMA

8

Sat sa stupovima – pendule Francuska, mehanizam: tvrtka Japy Fils (Louis Frederic Japy), oko 1850. signatura: Medailles d'argent Ls Japy Fils 1844 1849 (na platini) drvo, rezbareno, tokareno, furnir palisandera, intarzija, emajl, mjed, lijevana 45 x 22,5 x 13 cm Inv. br. 12950 Mehanizam izme|u kružnih platina. Pogon na oprugu s kompenzacijskim njihalom kao regulatorom. Mehanizam za izbijanje sa zapornom plo~om; izbija pune sate i polovice sata na zvono.

Sat je ra|en od drva furniranog palisandrovinom s intarzijom od svjetlijeg furnira. Na visokoj dvostrukoj bazi stoje ~etiri tordirana stupa ~ije su baze i kapiteli izvedeni od mjedi. Na vrhu je volutasto zaobljeni zabat, a me|u stupovima visi mehanizam sata na koji je sprijeda u~vrš}en broj~anik. Broj~anik je bijelo emajliran s crnim rimskim brojevima za oznaku sati, crticama za minute. Kazaljke su ~eli~ne, tipa breguet. Oko broj~anika je širok mjedeni okvir ukrašen motivom bisernog niza i bogatom biljnom dekoracijom. Na njihalu se izmjenjuju mjedene i ~eli~ne šipke kako bi se korištenjem materijala koji imaju razli~it koeficijent istezanja kompenzirala neto~nost do koje dolazi pri promjeni temperature. Reljefno izra|ena le}a oblikovno i dekoracijom korespondira okviru oko broj~anika.

Frédéric Japy osnovao je 1773. tvornicu za izradu satnih mehanizama, koju su poslije preuzeli njegovi sinovi. Ve} do kraja stolje}a proizveli su 100.000 mehanizama, a tijekom 19. stolje}a bili su najve}i proizvo|a~ satnih mehanizama u Francuskoj. Osvojili su ~itav niz priznanja na nacionalnim i me|unarodnim izložbama, me|u ostalima i srebrne medalje 1844. i 1849., kako je navedeno na žigu utisnutom na platinu mehanizma.

Naziv Ls Japy Fils koristio je samo oko 1850. Louis-Frederic, jedan od bra}e, umjesto uobi~ajenog Japy Freres.

Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 55.

36

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

Stoje}i sat Be~ (?), oko 1800. drvo, rezbareno, pozla}eno, obojeno; emajl, mjed, staklo 69 x 36 x 17 cm inv. br. 14416

Mehanizam izme|u kvadratnih platina. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i kratkim stražnjim njihalom kao regulatorom. Izbija pune sate i ~etvrtine sata na dva zvona.

Sat je izra|en od drva, u kombinaciji pozla}enih i tamnoplavo obojenih dijelova. Stoji na niskoj ovalnoj bazi. Cilindri~no ku}ište umetnuto je u dekorativni okvir izveden u obliku zastora, odnosno draperije koju u kljunu drži impresivan raskriljeni orao, a stoji na nogama ra|enim u obliku životinjskih šapa. Broj~anik je bijelo emajliran s ru~no iscrtanim crnim arapskim brojevima za oznaku sati, crticama za minute. Kazaljke su jednostavne, kapljasta vrha. Broj~anik je zašti}en staklom umetnutim u mjedeni okvir. Kroz otvor izme|u nabora draperije vidi se njihalo oblikovano kao leptir.

Rije~ je o tipi~nom, iako razmjerno rijetkom, empirskom satu, karakteristi~nom za be~ko urarstvo. Figura orla koji se uobi~ajeno smatra kraljem ptica, u to je doba omiljen ukrasni motiv, a u ovom slu~aju i dominantni element. Drvo kao materijal za izradu ku}išta svojstveno je srednjoeuropskome umjetni~kom krugu, za razliku od bronce koja u istom razdoblju prevladava u francuskoj urarskoj produkciji.

37

9

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

10

Stoje}i sat Pariz, urar: Gillion, mehanizam: Honoré Pons3, oko 1825. signatura: Pons médaille d’argent 1823 Gillion 675 (na platini) bronca, lijevana, pozla}ena, patinirana; mjed 39 x 27 x 11,5 cm Inv. br. 13255

3 Urar, odnosno urarska tvrtka, Pons ne spominje se u popisima urara, niti u Baillieu, niti na pojedinim web-siteovima. Me|utim, u katalogu aukcije održane 22. studenoga 2004. u aukcijskoj ku}i Fischer u Luzernu pod brojem 391/17 – 3487, naveden je figuralni sat francuske proizvodnje iz vremena Louis-Philippea, signiran tako|er Pons. Do mogu}e atribucije mehanizma došlo se preko sata u obliku lire, signiranog Pons, Pariz, oko 1820., gdje se navodi da je vjerojatno rije~ o uraru Pons de Paulu. Sat je na prodaji kod Clive Hemsley Clocks u Dorking House Antiques, 17 - 18 West Street, Dorking, Surrey. Figuralni sat s mehanizmom istog autora, datiran u sredinu 19. st., bio je na aukciji kod Dorotheuma 27.10.2004. (br. 57). Baillie, G. H. Watchmakers and Clockmakers of the World. Volume 1. 1996. (str. 255) spominje urara Pons de Paula koji je radio u Parizu po~etkom 19. stolje}a. Societé d'encouragement dodijelilo mu je zlatnu medalju za proizvodnju dobrih, jeftinih satova. 1806. prešao je u St. Nicolas d'Aliermont (kraj Dieppea) da bi tamo organizirao urarsku industriju.

S druge strane Claude Rogere u knjižici Les Horloges de Saint-Nicolas d'Aliermont, Imprimerie Lecerf Rouen, 2. trimestar 1973. spominje urara Honoréa Ponsa koji je u St. Nicolas d'Aliermontu djelovao po~etkom 19. stolje}a. Postoji, dakle, mogu}nost i da njemu treba pripisati autorstvo mehanizma. U prilog tome govori i podatak da se u Kjellberg, P. Enclyclopédie de la pendule française 1997. (str. 514) spominje urar Honoré Pons koji djeluje u Parizu u prvoj polovini 19. st. U istoj publikaciji reproducirana su dva sata s njegovim mehanizmom: sat ukrašen plo~ama porculana koji je signirao i datirao 1827. iz zbirke Pascal Izarn (str. 372) i regulator na stupovima iz oko 1830. na kojem se signatura nalazi na broj~aniku iz zbirke Chayette, Calmels, Pariz (str. 374 A). (Lovri} Planti} 2008, 265)

Mehanizam izme|u kružnih platina. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom. Slobodno stražnje njihalo kao regulator. Mehanizam za izbijanje sa zapornom plo~om. Izbija sate i polovine sata na zvono.

Sat ima skulpturalno ra|eno ku}ište na kojem je glavna tema Posejdona, gr~kog boga mora, sustavno provedena u oblikovanju i ukrašavanju cijelog ku}ište. Tako noge ~ine figure delfina, visoka baza ukrašena je reljefno ra|enim atributima tog božanstva, dok je središnji motiv – sjede}a figura Posejdona s trozupcem u desnoj ruci – postavljena na vrh sata. Sat je ra|en u kombinaciji pozla}ene i patinirane bronce. Pozla}eni su dekorativni elementi, dok je osnovna struktura patinirana. Broj~anik je metalan s crnim rimskim brojevima za oznaku sati. Kazaljke su ~eli~ne – tipa breguet. Okvir ~ini niz ovulusa.

Tema i na~in oblikovanja figuralnog prikaza karakteristi~ni su za razdoblje empirea. Postolje je znatno više nego što je to slu~aj kod satova iz tog razdoblja, kao i tip broj~anika koji više nije bijelo emajliran što je bila karakteristika empirskih satova. Stoga sat možemo datirati u razdoblje Restauracije.

Francuski satovi od pozla}ene i patirnirane bronce predstavljaju jedan od vrhunaca europskog urarstva, kada je rije~ o ku}nim satovima. Kvaliteta skulpturalnih elemenata je vrhunska i proizvod je izuzetno kvalitetnih broncisti~kih radionica kakve su djelovale prvenstveno u Parizu u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. stolje}a.

Sat je izradio pariški urar Gillion koji je imao radnju u Rue de Braque 54, dok je mehanizam rad tvrtke Pons. S obzirom na signaturu Pons médaille d’argent 1823 (Pons srebrna medalja 1823) i na to da postoji mehanizam s utisnutim Pons médaille d’or 1827 (Pons zlatna medalja 1827), može se zaklju~iti da je ovaj mehanizam izra|en izme|u 1823. i 1827. godine. Naime, da je izra|en poslije, na njemu bi bio podatak o osvojenoj zlatnoj medalji 1827. godine.

Bibl. Akvizicije 2006.–2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela. Rijeka : Muzej grada Rijeke, 2010., str. 60

4 U pariškoj prodajnoj galeriji Rossini 12.4. 2012. na prodaji je bio sat signiran na broj~aniku Gillion rue de Braque 5 Paris, s dva štambilja na mehanizmu PONS médaille d’or 1827 i Etablissement de Paris GILLION.

38

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

Kaminski sat

11

Francuska, mehanizam: tvrtka Japy Fils5, oko 1850. signatura: Medailles d'argent Ls Japy Fils 1844 1849 (ne~itko)...eveté s.saa mte (na platini) mramor, emajl; mjed, gijoširana; staklo 21 x 21 x 25,3 cm inv. br. D-1020 Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i njihalom kao regulatorom. Izbija pune sate i polovice sata na zvono.

Mehanizam je petnaestodnevni.

Sat je smješten u kameno ku}ište na kojem se izmjenjuju jednobojni, crni dijelovi i dijelovi mramorne strukture (crno, sivo, bijelo). Broj~anik je jednostavan, bijeli, s crnim rimskim brojevima za ozna~avanje sati, crticama za minute. Na njemu su dva otvora za navijanje hoda sata i izbijanja.

Sat je tipi~an proizvod francuskog urarstva iz vremena Napoleona III., kada je vrlo ~esta upotreba crnog kamena, odnosno crne boje op}enito.

Akvizicije 2002. – 2006.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2006., str. 34.

39

5 Za podatke o tvrtki Japy Fils vidi kataloški broj 8 (inv. br. 12950)

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

12

Sat za policu (shelf clock) SAD, New Heaven, Connecticut, tvrtka Jerome & Co., oko 1850. drvo, furnir mahagonija; metalna legura, obojena; staklo, papir 47,5 x 26 x 10 cm inv. br. 14456

6 Washington’s Rock u New Jearseyju je nacionalni park koji ima povijesno zna~enje.

Naime, u vrijeme Ameri~ke revolucije, u lipnju 1777., general George Washinton je s toga prirodnog vidikovca gledao kretanje britanskih trupa u dolini i presjekao im put povla~enja.

Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i njihalom kao regulatorom. Izbija pune sate i polovice sata na zvono.

Drveno ku}ište zašiljenog vrha obloženo je furnirom mahagonija. U gornjem je dijelu broj~anik s rimskim brojevima za oznaku sati, u donjem su zastakljena vratašca na koja je iznutra nalijepljen papir s prikazom grupe ljudi u krajoliku na kojem je natpis Washington's Rock NJ6. U unutrašnjosti je zalijepljen papir s podacima o proizvo|a~u7 te o tvrtki preko koje je sat uvezen u Europu8.

7 Tvrtka Jerome & Co. iz New Heavena reklamira satove i mjera~e vremena s budilicom ili bez budilice za brodove, lokomotive, hotele, urede itd. te jam~i najbolju kvalitetu. Uz to daje i upute za namještanje sata.

Satovi za policu u Americi su se po~eli izra|ivati oko 1800. i bili su prvi primjer masovne proizvodnje satova. Svi imaju pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom, navijaju se svakih 30 sati ili osam dana, te izbijaju sate na zvu~nu oprugu. Ti su satovi ~esto imali budilicu s malim mjedenim broj~anikom u perforiranom centru glavnog broj~anika, sli~nim onome na ranim željeznim zidnim satovima. Za razliku od istovremenih europskih mehanizama koji su u~vrš}eni na prednju plo~u, ameri~ki su u~vrš}eni na stražnju. Rani mehanizmi ~esto su drveni, a plo~a broj~anika metalna, bijelo obojena.

8 Rocco Moret.. (ne~itko) Importer and Manufacturer of Every Description of Watches, Clocks and Barometers Bute Street corner of Crichton St. Cardiff Wedding Rings and Keepers The Most Money Given for Old Gold and Silver

Najpoznatijim autorom ameri~kih satova za policu smatra se Eli Terry (1772. – 1852.), urar koji je prvi proizveo velike koli~ine jeftinih satova, u po~etku s drvenim, a poslije s mjedenim mehanizmom. Terryju se poslije pridružio Chauncey Jerome (1793. – 1860.) koji se nakon nekog vremena osamostalio i zapo~eo istinski masovnu proizvodnju koja je oko 1850. iznosila ~ak ~etiri stotine tisu}a satova godišnje. Ovaj primjerak izra|en je upravo u tvornici Jerome & Co. u New Heavenu, Connecticut.

40

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

Kaminski sat

13

Pariz, tre}a ~etvrt 19. st., mehanizam: G. F. Petit signatura: G. F. Petit Paris etablissement (na platini) metalna legura, lijevana, pozla}ena; mjed, emajl 43 x 35,5 x 11,5 cm inv. br. 312 Konstrukcija s kružnim platinama, pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i slobodnim stražnjim njihalom kao regulatorom. Mehanizam za izbijanje sa zapornom plo~om izbija pune sate i polovice sata na zvono.

U pozla}eno ku}ište ukrašeno volutama, cvjetovima, puttima umetnut je sat bijelo emajliranog broj~anika s crnim rimskim brojevima za oznaku sati. ^itav taj dio služi kao postament ženskoj figuri koja stoji uz stoli}, a u lijevoj ruci drži knjižicu (molitvenik?).

Malobrojni su podaci o urarskoj radionici G. F. Petit, tek nekoliko satova na temelju kojih se može ustanoviti da je bila aktivna u drugoj polovici 19. stolje}a.

Na jednom figuralnom satu, datiranom oko 1890., mehanizam je signiran Marti, G. F. Petit.9 Figuralni sat Dje~ak sa psom iz sredine 19. stolje}a ima natpis G. F. Petit a Paris na broj~aniku i mehanizmu.10 Iz istog je razdoblja i sat s figurom Lebrunea, tako|er jednako signiran.11 Bibl. Akvizicije 1998. – 2002.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2002., str. 133.

41

9 http://www.tennants.co.uk/Catalogue/ Sale204/Page28.aspx (pristupljeno 23.10.2012.)

10 http://www.antique-world.com/figuralsd.htm (pristupljeno 23.10.2012.)

11 http://www.liveauctioneers.com/item/7481822 (pristupljeno 23.10.2012.)

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

14

Kaminska garnitura – sat i par svije}njaka Francuska, oko 1870. metalna legura, lijevana, pozla}ena; alabaster, emajl, staklo 42 x 30 x 14,5 cm; svije}njaci: 41 x 19,5 x 11 cm inv. br. 12982; svije}njaci 12984, 12987

Konstrukcija s kružnim platinama, pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i slobodnim stražnjim njihalom kao regulatorom. Mehanizam za izbijanje sa zapornom plo~om izbija pune sate i polovice sata na zvono.

Garnitura je izra|ena u kombinaciji pozla}ene metalne legure i alabastera, s time da je srednji dio u principu (izuzimaju}i ku}ište sata) napravljen od alabastera, dok je za okove i dekoraciju korištena pozla}ena legura. Stilski je sat teško definirati jer se u njegovu oblikovanju i ukrašavanju miješaju elementi stila Luja XIV. – broj~anik izra|en od imitacije kornja~evine sa satima ozna~enim rimskim brojevima na plo~icama emajla, izvijenost formi, elementi stupova i voluta bliski stilu Luja XV., motivi bisernog niza, girlandi, hibridnih životinja iz repertoara Luja XVI. i empirea i, naposljetku, djevoja~ka bista (Flora?) ~iji je izraz blizak romantizmu sredine 19. stolje}a. Me|utim, upravo je ta mješavina ranijih stilova karakteristi~na za historicizam druge polovice 19. stolje}a.

Pripadaju}i svije}njaci tako|er su ra|eni u kombinaciji pozla}ene lijevane metalne legure i alabastera, razigranog su obrisa i imaju ~etiri ~aške za svije}e.

Prema navodima Dušana Kuki}a, kaminska garnitura neko} je pripadala uglednoj suša~koj obitelji.

Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 56. – 57.

42

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

Kaminski sat Francuska, mehanizam: Japy Frères & Cie, tre}a ~etvrt 19. st. signatura: utisnuti žig s natpisom Japy freres & Cie Grande med d'honneur 1855 exposition te broj 8814 (na platini) metalna legura, lijevana, pozla}ena (izvorno, danas imitacija pozlate); emajl, staklo 51 x 48 x 21 cm Inv. br. 14797 Konstrukcija je s kružnim platinama. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i slobodnim stražnjim njihalom kao regulatorom. Mehanizam za izbijanje sa zapornom plo~om. Izbija sate i polovice sata na zvono.

Ku}ište sata skulpturalno je koncipirano. Glavni motiv figuralnog prikaza je sjede}i lik mlade žene kojoj putto nudi kutijicu s nakitom, a ona ~edno okre}e glavu i gestama ruku odbija ponu|eno. U vezi s temom je i reljefni lik Satira na bazi koji naizgled li~i lijepom mladi}u, ali iz kose mu vire roš~i}i, a ima noge jarca. Scenu možemo iš~itati kao alegoriju umjerenosti, ~estitosti, vrline. Žig na kojem je podatak o dobivenoj nagradi (Grande medaille d'honneur) na prvoj francuskoj Svjetskoj izložbi održanoj u Parizu 1855. na Elizejskim poljanama tvrtka Japy & Cie koristila je u razdoblju od 1855. do 1873. Ta ~injenica ome|uje mogu}e vrijeme nastanka sata, odnosno njegovog mehanizma.

43

15

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

16

Kaminski sat Francuska, kraj 19. st., mehanizam: AD Mougin signatura: utisnut žig s petokrakom zvijezdom u sredini i natpisom AD Mougin Deux Medailles (na platini mehanizma) metalna legura, lijevana, pozla}ena; mramor, staklo 41,5 x 35,5 x 15 cm inv. br. 13450

12 Lovri} Planti} 2008, 276; Allix – J. Tripplin u osvrtu na Svjetsku izložbu u Parizu 1889. navode da se produkcija obje tvrtke Marti kvantitetom ne može usporediti s prethodno navedenom tvrtkom (MM. Japy), ali izlošci pokazuju ve}u pažnju i superiornu izradu; sli~no je i s radovima MM. Megnina i A. Mougina, iako u manjoj mjeri.

Konstrukcija je s kružnim platinama. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i slobodnim stražnjim njihalom kao regulatorom. Mehanizam za izbijanje sa zapornom plo~om. Izbija sate i polovice sata na zvono. Petnaestodnevni mehanizam.

Na razmjerno visokoj bazi smješteno je ku}ište sata s mramornim broj~anikom na kojem su zlatnim rimskim brojevima ozna~eni sati te djevoja~ka figura sa snopom žita u desnoj ruci. Ukrasi sata zasnivaju se na elementima volute, školjke i stiliziranome biljnom ornamentu.

Vrlo su oskudni podaci o uraru AD Mouginu. Na web-stranici antiquecolocks.com spominje se da je možda rije~ o Mouginu iz Herimoncourta, francuskoga gradi}a uz švicarsku granicu, koji je bio suradnik Japyja, Martija i Rouxa.

Nasuprot malobrojnim informacijama o radionici, iznimno su brojni sa~uvani satovi koji imaju Mouginov mehanizam.

Rije~ je isklju~ivo o primjercima iz druge polovice 19. stolje}a (najviše iz posljednje ~etvrti) pa se može pretpostaviti da je to razdoblje djelovanja spomenute tvrtke.12 Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 57. – 58.

44

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

Kaminski sat Francuska, oko 1870. signatura: 10635 (na platini) mramor, inkrustacija; mjed, gijoširana; emajl, staklo 40 x 38 x 13,5 cm inv. br. 14311

Mehanizam izme|u kružnih platina. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i kompenzacijskim živinim njihalom kao regulatorom. Izbija pune sate i polovice sata na zvono. Petnaestodnevni mehanizam.

Sat ima crno mramorno ku}ište ukrašeno inkrustacijama. Sat stoji na masivnom prizmati~nom postamentu, zaobljenih je bo~nih stranica, a zbog boje korištenog materijala ostavlja dojam težine. Broj~anik je ra|en u kombinaciji emajla i gijoširane mjedi i zašti}en staklenim vratašcima.

Specifi~nost je ovog sata vrsta njihala koje se u njemu nalazi. Rije~ je o jednom tipu kompenzacijskog njihala, to~nije o njihalu sa živom. Korištenjem takva njihala postiže se velika preciznost u mjerenju vremena budu}i da pri porastu temperature živa koja se nalazi u ~etiri posudice djeluje u suprotnom smjeru od šipke njihala koja se rasteže.

45

17

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

18

Kaminski sat Francuska, kraj 19. st. metalna legura, lijevana, pozla}ena; alabaster 31 x 38 x 14 cm inv. br. 313

Konstrukcija s kružnim platinama. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom. Kratko njihalo kao regulator. Izbija sate i polovice sata na zvono.

Figuralni sat od pozla}enog metala stoji na alabastrenoj bazi razvedenog obrisa. Lijevo je sjede}i ženski lik u rokoko odje}i, desno je ku}ište sata.

Tip stoje}eg sata s figurom izra|enom u punoj plastici karakteristi~an je za francusko urarstvo tijekom cijelog 19. sto­lje}a. Dispozicijom, temom i kombinacijom materijala ovaj primjerak podsje}a na satove ra|ene oko 1860., me|utim, izgled broj~anika pomi~e ga nekoliko desetlje}a unaprijed. Naime, ovakav tip brojeva ome|enih cvjetnim viticama koristio se oko 1900.

Bibl. Akvizicije 1998. – 2002.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2002., str. 134.

46

FIGURALNI SATOVI I SATOVI ZA KAMIN

Stoje}i sat

19

Francuska, kraj 19. st., mehanizam: Japy Frères et Cie signatura: Poncet Bonnamy à Alais (na broj~aniku); Japy medaille d'honneur... 69150 (ne~itko, na platini) cink, lijevan; mramor, mjed, lijevana, pozla}ena, staklo 53 x 31,5 x 16 cm inv. br. D-1021 Konstrukcija s kružnim platinama. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i kratkim njihalom. Izbija sate i polovice sata na zvono.

Sat je umetnut u postolje od zelenog mramora, koje stoji na ~etiri noge oblikovane kao životinjske šape. Bijelo emajlirani broj~anik u ukrasnom okviru oblikovanom poput kartuše ima crne arapske brojeve okružene cvjetnim viticama.13 Na vrhu je figura žene koja u lijevoj ruci drži snop žita, dok joj je desna ruka uzdignuta. Upravo zbog dispozicije skulp­ ture, sat nalikuje tipu tzv. Pendules à marche mystériuse koji je patentirao A. R. Guilmet 1867. Ti su satovi bili omiljeni u posljednjoj ~etvrti 19. stolje}a, o ~emu svjedo~i i ~injenica da su se izlagali na velikim me|unarodnim izložbama, poput one u Parizu 1878. Me|utim, na ovoj je figuri položaj ruke takav da u njoj ne može biti obješeno njihalo, a trebalo bi biti da je rije~ o tzv. zagonetnom satu.

Na broj~aniku je signirana trgovina u kojoj je sat kupljen. Rije~ je o trgovini satova i draguljarnici – Maison Poncet Bonnamy, horlogerie bijouterie, 31 rue de la République et 179 Grand' rue, Alais. Alais, odnosno danas Alès, gradi} je u južnoj Francuskoj u blizini Nîmesa.

Tvrtka Japy Freres & Cie nakon 1888. koristi štambilj s natpisom medaille d'honneur bez navo|enja godine kada je priznanje dobiveno, što zna~i da je ovaj sat izra|en nakon 1888. godine.

Bibl. Akvizicije 2002. – 2006.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2006., str. 34.

47

13 Tip brojeva i cvjetne vitice srodni su onima na kataloškom broju 18.

ZIDNI SATOVI

20

Sat u okviru – rahmenuhr Austrija (?), oko 1850. lipovina, rezbarena, pozla}ena; gips, pozla}en; mjed, lijevan, pozla}en (danas imitacija pozlate); emajl, staklo 67 x 50 x 15 cm inv. br. 12113 Konstrukcija s kvadratnim platinama. Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i slobodnim stražnjim njihalom kao regulatorom. Izbija sate i ~etvrtine sata na zvu~ne opruge.

Ku}ište sata izra|eno je od pozla}enog drva i bogato ukrašeno reljefnom dekoracijom u kojoj prevladavaju motivi akantusa i drugih lisnatih i cvjetnih elemenata te bisernog niza uz unutarnji rub okvira.

Broj~anik je bijelo emajliran s rimskim oznakama za sate, crticama za minute i originalnim ~eli~nim kazaljkama. Tri otvora s osovinama za navijanje namijenjena su navijanju hoda sata te izbijanja punih sati, odnosno ~etvrtina sati na zvu~ne opruge. Ispod broj~anika je otvor kroz koji se vidi le}a njihala izvedena u obliku glave Apolona kao boga Sunca.

Na temelju dominantnih karakteristika neorokokoa, sat bismo mogli datirati u razdoblje oko 1850. godine.

Sat je bio u upotrebi na podru~ju Opatije.

Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 58. – 59.

48

ZIDNI SATOVI

Zidni sat – comtoise

21

Francuska, pokrajina Franche Comté, tre}a ~etvrtina 19. st. signatura: Ls Gaye à Lestelle (na broj~aniku) mjedeni lim, iskucan; željezni lim, emajl, mjed, ~elik 143 x 28 x 17 cm inv. br. 12948 Pogon na utege s kukastom zapre~nicom i kompenzacijskim njihalom kao regulatorom. Izbija pune sate i polovice sata na zvono u~vrš}eno na vrhu ku}išta.

Ukrasna plo~a izra|ena je od mjedenog lima s prikazom berbe grož|a, izvedenim u reljefu. Na plo~u je apliciran veliki bijelo emajlirani broj~anik na kojemu su sati nazna~eni rimskim brojevima, a minute crticama. Na broj~aniku je slikani cvjetni motiv. Kazaljke su mjedene, razvedenog obrisa, dekoracije zasnovane na motivu volute.

Važan funkcionalni, ali i vizualni element sata je izrazito veliko njihalo sastavljeno od naizmjeni~no postavljenih mjedenih i tordiranih ~eli~nih šipki. Iznad velike kružne le}e nalazi se ukras u obliku lire, izra|en od mjedenog lima.

Mjedene i ~eli~ne šipke koriste se radi razli~itog koeficijenta istezanja ta dva metala pri promjeni temperature, kako bi se umanjila neto~nost do koje dolazi zbog skra}ivanja, odnosno produljivanja njihala.

Navedeni tip sata po~eo se izra|ivati krajem 17. stolje}a u Burgundiji, a u razdoblju od 1830. do 20. stolje}a proizvodio se u zna~ajnim koli~inama, najviše u pokrajini Franche Comté, po ~emu je i dobio naziv. Rije~ je naj~eš­}e o zidnim, rje|e o podnim satovima s pogonom na utege i njihalom kao regulatorom. Do polovice 19. stolje}a jednostavno, njihalo je nakon toga postalo izrazito masivno, ~esto poprimaju}i oblik lire. Ono što je za Njema~ku bio švarcvaldski sat, to je za Francusku bio comtoise: razmjerno jeftin, dopadljiv i omiljen ku}ni sat.

Osim na nekoliko ranih satova, natpis na broj~aniku ozna~ava ime trgovca; u ovom slu~aju to je Louis Gaye iz Lestellea. U Francuskoj postoje dva Lestellea, jedan kraj Lourdesa – Lestelle-Bétharram, drugi u blizini St Martoryja, Lestelle de Saint Martory. U oba mjesta postoje obitelji Gaye ~iji se ~lanovi zovu Louis. U svakom slu~aju rije~ je o gradi}ima udaljenim od pokrajine Comté u kojoj je sat izra|en, a koja se nalazi na krajnjem istoku zemlje izme|u Burgundije i Švicarske. To što se sat prodavao u drugom dijelu Francuske nije ~udno budu}i da je postojao jak distribucijski sustav koji je pokrivao ~itavu Francusku, Španjolsku pa i Njema~ku, koliko su dopuštale tamošnje konkurentske tvrtke.14 Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 59.

14 http://mb.nawcc.org/showthread.php?48751-Help-needed-Identifying-ComtoiseClock (pristupljeno 13. 9. 2012.)

49

ZIDNI SATOVI

22

Zidni sat Austrija, Karlstein, tvrtka: Mühlhauser & Pleskot, kraj 19. st. signatura: PMK (na mehanizmu) lijevano željezo, mjed, gravirana 40 x 37 x 7 cm inv. br. 14500

Osmodnevni mehanizam izme|u trokutastih platina. Pogon na oprugu sa sidrenom zapre~nicom.

Sat je umetnut u crni okvir od lijevanog željeza, nalik kartuši, ukrašen neorokoko dekoracijom. Broj~anik je mjedeni s crnim rimskim brojevima za oznaku sati, crticama za minute. Kazaljke su crne, kapljastog vrha.

Izgledom ovaj sat na prvi pogled podsje}a na francuske Cartel-satove iz razdoblja Luja XV., ali ovi potonji bili su izra|eni od lijevane bronce, dok je materijal u ovom slu~aju znatno skromniji – lijevano željezo. Isto tako, broj~anik nije bijelo emajliran, nego je mjeden.

Tvrtka Mühlhauser & Pleskot osnovana je 1883. u Karlsteinu, Austrija. Pleskot je te godine došao iz Be~a i pridružio se Mühlhauseru koji je 1882. zapo~eo proizvoditi opruge za satove. Godine 1903. imaju ~etrdesetak radnika i izra|uju prvenstveno kuhinjske satove i regulatore. Nakon smrti Pleskota, od 1905. djeluje pod imenom Mühlhauser & Sohn.

50

ZIDNI SATOVI

Zidni sat

23

Njema~ka, po~etak 20. st., mehanizam: Junghans, Schramberg signatura: H. Nattich Uhr u Marine Chronometermacher Fiume (na plo~ici na vratima); Junghans u osmerokrakoj zvijezdi (na platini) drvo, rezbareno; mjed, jetkana; staklo 122 x 45 x 18,5 cm inv. br. 753 Konstrukcija s platinama. Pogon na utege s Grahamovom zapre~nicom i slobodnim stražnjim njihalom kao regulatorom. Izbija pune sate i polovice sata na gong.

15 Satovi iz fundusa muzeja, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka, 1999., str. 52. Spominje se da se jedan podni sat sa signaturom Enrica Natticha nalazi u vlasništvu obitelji Ruži} u Rijeci, me|utim ovaj se sat u vlasništvu Muzeja grada Rijeke ne spominje.

Urar Enrico Nattich (Werbarz, 1852. – ?) spominje se u Rijeci prvi put 1880. u knjigama Trgova~ko-obrtni~ke komore, a gra|aninom postaje 1889. Ima radnju u Via del Governo br. 544. Kako oglašava u brojnim tiskovinama (La Bilanca, Sloboda, Hrvatska vila, Fiume Szemle), u prodaji ima zidne i stolne satove, francuske budilice, švarcvaldske i ameri~ke satove, brodske kronometre, srebrne i zlatne džepne satove, kao i velik izbor lanaca, nao~ala i dalekozora. Osim prodajom, bavi se i popravkom satova te navodi da se usavršavao u Švicarskoj, doma}im i inozemnim gradovima.15 Treba spomenuti da je Nattich u ovom slu~aju samo trgovac koji je prodao sat, a ne autor samog sata ili nekog njegova dijela.

Bibl. Akvizicije 1998. – 2002.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2002., str. 135.

51

SATOVI 20. STOLJE]A

24 Podni sat dio blagovaonice Be~, mehanizam: vj. Njema~ka, oko 1910. hrastovina, crno lužena, rezbarena; mjed, posrebrena; staklo, mjed 194 x 52,5 x 27 cm inv. br. D-1026 Mehanizam me|u kvadratnim platinama. Pogon na utege s kukastom zapre~nicom i njihalom kao regulatorom.

Sat ima trodijelno ku}ište od crno lužene hrastovine. Donji dio je postament, srednji je zastakljen kako bi utezi i njihalo bili vidljivi, dok je gornji u kojem je smješten satni mehanizam bo~no flankiran sa po dva vitka stupi}a.

Sat je dio garniture za blagovaonicu, koju ~ine i veliki i mali kredenc, stol sa šest stolaca te sofa s ormari}ima. Sat je o~ito rad istog dizajnera i iste radionice kao i ostali predmeti, o ~emu svjedo~i upotreba istog materijala – crno lužene hrastovine te dekorativnih elemenata poput okova, nogu umetnutih u metalne kapice i stupi}a. Oblikovanje zasnovano na geometrijskim formama, promišljeni detalji i upotreba crne boje ~ine ovu garnituru bliskom krugu Josefa Hoffmanna, odnosno be~ke secesije.

Namještaj je bio u vlasništvu obitelji Car iz Opatije. Prema njihovim navodima, od 1910. do 1912. nalazio se u Pragu, od 1912. do 1936. u Opatiji, a otad do 1993. na Sušaku.

Bibl. Akvizicije 2002. – 2006.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2006., str. 40. – 44.

52

SATOVI 20. STOLJE]A

Stoje}i sat

25

ku}ište: Be~, tvornica Argentor; mehanizam: Freiburg, tvornica Gustav Becker, oko 1905. signatura: Argentor A.S i tri trokuta (na poklopcu); GB s krunom iznad i sidrom izme|u inicijala (na mehanizmu) mjed, posrebrena, iskucana; kositar 31,5 x 17,5 x 9 cm inv. br. 13064 Pogon na oprugu sa zapre~nicom sa zaticima i nemirnicom kao regulatorom. Osmodnevni mehanizam.

Sat od posrebrene metalne legure nosi stilska obilježja secesije, a tipološki predstavlja daleku izvedenicu klasicisti~ko-bidermajerskih satova na stupovima. Donji dio oblikovan je poput para nogu, dok je gornji u osnovi prizmati~an, me|utim, plohe nisu ravne nego meko izvijene u tipi~no secesijskoj stilizaciji. Dio u kojem se spajaju noge ukrašen je polukrugom iz kojega se šire zrake, što asocira na motiv sunca. Središnji dio zauzima kružni broj~anik na kojemu su sati nazna~eni velikim reljefno izvedenim arapskim brojevima, dok su minute ozna~ene to~kama. Mjedene kazaljke vjerojatno nisu par: satna pri vrhu ima razmjerno veliko prstenasto proširenje, dok je minutna široka, prema vrhu zašiljena.

U sat je ugra|en mehanizam njema~ke tvrtke Gustav Becker. Tvrtka je osnovana u Freiburgu 1847. kao trgovina satova, a tri godine poslije zapo~ela je i proizvodnju regulatora. Te satove na veliko su radili za urede, tako da je proizvodnja eksponencijalno rasla – do 1863. proizvedeno je 10.000 satova, a 1892. ve} milijun. Godine 1890. osnovan je ogranak tvrtke u gradu Braunauu u Bohemiji. Zbog financijskih poteško}a, 1899. osnovano je dioni~ko društvo pod nazivom Vereinigten Freiburger Uhrenfabriken Aktiengessellschaft, vormals Gustav Becker. Za vrijeme krize dvadesetih godina 20. stolje}a spaja se s tvornicama Junghans i Hamburg-Amerikanische Uhrenfabrik, a 1932. prestaje s radom.

Ku}ište je proizvod tvrtke za izradu predmeta od metala Argentor Werke osnovane 1902. u Be~u. Djelovala je do oko 1970., a nalazila se u Wimbergerstrasse, zajedno s nekoliko drugih tvrtki iste djelatnosti.

U be~kom Dorotheumu na prodaji je bio jednaki sat tvornice Argentor Werke, datiran oko 1905. Navedena visina od 31,5 cm identi~na je visini ovoga sata.

U njemu je bio mehanizam tvrtke Kienzle, a cijena je bila 828 eura.16 Dana 9. listopada 2006. u Quittenbaum Kunstauktionen, München, bio je na aukciji jednak sat, ovaj put s mehanizmom Junghans. Po~etna cijena bila je 1.000 eura.17 Me|u podacima o još jednom primjerku na aukciji održanoj 2011., tako|er u Münchenu, nalazi se podatak da je rije~ o modelu br. 4888.18 Navedeni slu~ajevi zanimljivi su budu}i da pokazuju kako se ku}išta i mehanizmi mogu kombinirati te da se jednaki mehanizmi ugra|uju u razli~ita ku}išta i obratno. Tako|er se može uo~iti da je nerijetko svaka od te dvije sastavnice proizvedena u drugoj državi – npr. ku}ište u Austriji (Argentor), mehanizam u Njema~koj (Gustav Becker, Kienzle, Junghans).

Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 61.

53

16 http://commons.wikimedia.org/wiki/ File:Argentor_clock_1905.jpg (pristupljeno 18.9.2012.)

17 http://www.liveauctioneers.com/item/2488322 (pristupljeno 18.9.2012.)

18 http://www.liveauctioneers.com/ item/10018009 (pristupljeno 18.9.2012.)

SATOVI 20. STOLJE]A

26

Sat s figurom baca~a diska Njema~ka, mehanizam: Junghans, Schramberg, oko 1920. cinkova legura, lijevana, pobakrena; mjed; željezni lim prevu~en mjedi, posrebren, lakiran; staklo signatura: Junghans (u osmerokrakoj zvijezdi) A10 (na platini) 35,5 x 23 x 9,5 cm inv. br. 14597

19 Hau, Michael. The Cult of Health and Beuty in Germany : A Social History, 1890 –1930.

University of Chicago Press, Chicago, 2003.

Mehanizam s perforiranim platinama. Pogon na oprugu sa sidrenom zapre~nicom sa zaticima.

Na visokom postamentu koji asocira na postolje za spomenik, figura je baca~a diska, ra|ena prema slavnoj skulpturi Diskobolosa, radu gr~kog kipara Mirona iz oko 450. g. pr. n. e. Zanimljiv je detalj da je Mironova bronca akt, dok je na ovoj figuri ispod struka zavezan trakasti pojas.

U razdoblju od devedesetih godina 19. stolje}a pa do tridesetih 20. stolje}a u Njema~koj vlada kult tijela, zdravlja i ljepote. Raste broj vegetarijanaca, nudista i bodibildera, dok se neki okre}u alternativnoj medicini. Jedan od mogu}ih uzroka tog trenda je strah da }e moderna industrijska civilizacija dovesti do degeneracije njema~kog naroda, a opsjednutost zdravljem i dobrom tjelesnom kondicijom ~esto je bila povezana s ve}om mogu}noš}u profesionalnog i ekonomskog uspjeha.19 U tom kontekstu ~esto se i na predmetima umjetni~kog obrta nalaze teme koje veli~aju kult tijela, a starogr~ka kultura i umjetnost pritom su jedna od najzna~ajnijih izvora inspiracije.

Urarska tvrtka Junghans me|u prvim je europskim tvornicama satova zapo~ela proizvodnju budilica s ameri~kim tipom mehanizma. Njezin osniva~ Erhard Junghans (tvornica je osnovana 1861.) prvi je uveo serijsku proizvodnju kakva je dotad bila poznata jedino u Sjedinjenim Ameri~kim Državama. Bilo je to vrijeme velike krize njema~kog urarstva koje je živjelo uglavnom od izvoza, a koje nije moglo konkurirati jeftinim ameri~kim satovima. Erhardov stariji brat Xaver, stolar po struci, boravio je u Americi i tamo naru~io nove, moderne strojeve. Nakon Erhardove smrti 1870., ~itava se njegova obitelj angažirala u vo|enju tvrtke koja se specijalizirala za izradu satova proizvedenih na tada suvremen, ameri~ki na~in. Godine 1896. više od 1.200 radnika proizvodilo je godišnje oko 1.600.000 satova, a po~etkom 20. stolje}a s oko 3.000 zaposlenika postaje najve}om tvornicom satova na svijetu.

54

SATOVI 20. STOLJE]A

Kaminski sat ku}ište: vj. Francuska, mehanizam: Jahresuhrenfabrik August Schatz & Söhne, Triberg (Baden), Njema~ka, oko 1930. signatura: dva afrontirana slona izme|u kojih je sat (na mehanizmu) mramorni oniks, mramor, metalna legura, staklo 25 x 53 x 13 cm inv. br. D-1074 Pogon na oprugu s kukastom zapre~nicom i kratkim stražnjim njihalom. Osmodnevni mehanizam.

Ku}ište sata geometrijski je koncipirano i ra|eno je u kombinaciji zelenoga mramornog oniksa i ruži~astog mramora s naglašenim crnim žilama. Ovalni broj~anik ima crne arapske brojeve za oznaku sati, crtice za minute te perforirane kazaljke iste boje. Zašti}en je staklom.

Vrlo konzervativno koncipiran broj~anik (oblikovanje brojeva i kazaljki) u suprotnosti je s izrazito suvremenim ku}ištem lomljenih ploha. Njema~ku produkciju mehanizma potvr|uje signatura, a broj~anik je njegov sastavni dio. S druge strane, ku}ište više pripada istovremenom francuskom izri~aju za koji je tipi~na uporaba više vrsta mramora, odnosno mramornog oniksa i geometrijsko oblikovanje.

Jahresuhrenfabrik August Schatz & Söhne koristila je u razdoblju izme|u 1927. i 1940. logo s prikazom dva afrontirana slona koji se naslanjaju na sat što se nalazi izme|u njih. Zanimljivo je da se tvornica specijalizirala za izradu godišnjih satova. Jedan od takvih satova, iako nije rad spomenute tvornice, prikazan je na ovoj izložbi (Godišnji sat s torzionim njihalom, kat. br. 30) Bibl. Akvizicije 2002. – 2006.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2006., str. 35.

55

27

SATOVI 20. STOLJE]A

28

Kaminska garnitura Francuska, oko 1930. mramorni oniks, bakelit, mjed, metalna legura sat: 20 x 55 x 10,5 cm; bo~ni ukrasi: 15,5 x 12,7 x 8,5 cm inv. br. 14798 Mehanizam unutar perforiranih platina. Pogon na oprugu sa sidrenom zapre~nicom sa zaticima.

Kaminska garnitura ra|ena je u kombinaciji bijelog mramornog oniksa i crnog bakelita. Taj crno-bijeli kontrast razbija prikaz stiliziranih ptica u letu bo~no s obje strane broj~anika. Broj~anik nije umetnut u ku}ište kao što je to uobi~ajeno na ku}nim satovima, nego je apliciran na njega, a sastoji se od dva koncentri~na mjedena prstena unutar kojih su broj~ane oznake za sate. Od istog su materijala i kazaljke.

Umjesto uobi~ajene uporabe više vrsta mramora, odnosno mramornog oniksa na francuskim satovima u razdoblju izme|u dva rata, u ovom slu~aju zamjenjuje kombinacija oniksa i bakelita. Bakelit je prva posve umjetno stvorena plasti~na masu koju je u New Yorku po~etkom 20. stolje}a razvio Leo Baekeland, kemi~ar belgijskog podrijetla. Osim što se zbog ~injenice da ne provodi elektri~nu struju i toplinu koristio kao izolator, rabio se i za izradu radioaparata, kamera, telefona, dekorativnih predmeta pa i nakita i to osobito tridesetih i ~etrdesetih godina 20. stolje}a.

56

SATOVI 20. STOLJE]A

Kaminska garnitura

29

Francuska, oko 1930. mramor, metalna legura sat: 20,5 x 36 x 10 cm; bo~ni ukrasi 14 x 10,5 x 7 cm inv. br. 14799 Mehanizam unutar perforiranih platina. Pogon na oprugu sa sidrenom zapre~nicom sa zaticima.

20 Mehanizam je jednak kao onaj u satu kat br. 25 inv. br. 14798.

Garnitura za kamin od sivo-bijelo prošaranoga ruži~astog mramora, sastoji se od sata i dva bo~na, isklju~ivo dekorativna elementa. Na bijelome broj~anom prstenu sati su nazna~eni geometrijski oblikovanim crnim arapskim brojevima, minute crticama. Broj~anik je zašti}en zastakljenim vratašcima.

Neobi~an je detalj da se na poziciji broja 3 nalazi regulator preciznosti (klizni trn i oznake A i R – Avance i Retard, francuski – i}i naprijed i kasniti). Taj je regulator u pravilu smješten na stražnjem poklopcu budu}i da se mehanizam kakav je ugra|en u ovaj sat obi~no koristi u budilicama20. U tom slu~aju i gumbi za navijanje nalaze se straga, dok je ovdje osovina za navijanje iznad oznake za 6 sati.

57

SATOVI 20. STOLJE]A

30

Godišnji sat s torzionim njihalom Njema~ka, 1960-e signatura: Made in Germany (na broj~aniku) mjed, lijevana, tiještena, staklo 25 x 21 x 14,5 cm inv. br. 12137

21 U malu vilicu u~vrš}enu na žici ulazi duga~ki krak kotve. Pri pomicanju vilice, pomak se prenosi na kotvu zapre~nice. Istovremeno zapre~nica u obratnom smjeru prenosi impulse sile na vilicu torzionog njihala.

Pogon na oprugu s Grahamovom zapre~nicom. Torziono njihalo kao regulator.21 Godišnji mehanizam.

Sat je izra|en od mjedi, a zašti}en je staklenim ku}ištem. Kao oscilator služi njihalo koje se sastoji od ~etiri kugle na ~etiri konkavno svinuta kraka. Upravo njihalo ~ini specifikum ovog tipa sata. Torziono njihalo stavlja se uglavnom u 400-dnevne, odnosno godišnje satove. To~nost satova s torzionim njihalom nije, me|utim, zadovoljavaju}a zbog pogrešaka uzrokovanih zapre~icom i nedovoljnom kompenzacijom temperature.

Tip sata s njihalom koje se zakre}e, umjesto da se ljulja slijeva nadesno i obrnuto, potje~e iz zadnjih desetlje}a 19. i prve polovice 20. stolje}a. Njegov izgled kod kojega je dominantan element njihalo, dakle funkcionalni dio sata, u suglasju je s vremenom u kojem se ova vrsta sata razvila i koje je ~esto sasvim ogoljelo strukturu i konstrukciju do tada obvezno prekrivenu plaštem dekoracije (Eiffelov toranj – 1889.).

Bibl. Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010., str. 63.

58

BUDILICE

Budilica tipa jocker

31

Njema~ka, Schramberg, tvornica Junghans, oko 1910. signatura: J (u zvijezdi) ; Janko Jazbec, urar i draguljar Crikvenica-Rab (na broj~aniku); J unghans (u zvijezdi) Wurttemberg 299 (na platini) metalna legura, poniklana, mjed, staklo 18 x 13 x 9,5 cm inv. br. 715 Mehanizam izme|u dvije pravokutne, perforirane platine. Pogon na oprugu sa sidrenom zapre~nicom. Budilica funkcionira udaranjem bati}a o zvono montirano u dno ku}išta.

Joker (naziv je nastao poop}avanjem odre|enog modela ameri~ke tvrtke Seth Thomas) jedan je od naj~eš}ih tipova ranih budilica. Ima ugra|en tzv. ameri~ki mehanizam, tj. mehanizam s perforiranim platinama, dok u oblikovanju vu~e podrijetlo od francuskih putnih satova. Najve}u produkciju doživljava u razdoblju od 1880. do 1920.22 Oznaka na platini mehanizma Wurttemberg pored loga proizvo|a~a odnosi se na ~injenicu da se grad Schramberg, gdje je smještena tvornica Junghans, nalazi u njema~koj pokrajini Baden-Württemberg.

Ime Janka Jazbeca, u ~ijoj je trgovini kupljena ova budilica, nalazimo u ljubljanskom dnevniku Jutro u kojem 1928. daje sljede}i oglas "Urar. pomo~nika pridnega in vestnega, z orodjem, za mešano delo, sprejmem. Prednost Sokoltelovadec Janko Jazbec, urar in draguljar, Crikvenica 9811.23 Zanimljiv detalj je da Jazbec pri zapošljavanju pomo}nika prednost daje gimnasti~aru, ~lanu društva Sokol!

59

22 Lovri} Planti}, 2001, 110 23 Jutro: dnevnik za gospodarstvo, prosveto in politiko (22.03.1928), letnik 9, številka 70.

URN:NBN:SI:DOC-ARJUOC12 from http:// www.dlib.si

BUDILICE

32

Stolni sat – budilica Njema~ka, Schramberg, tvrtka: Hamburg-Amerikanische Uhrenfabrik, po~etak 20. st. signatura: ukrštene strelice (na poklopcu) koža, metalna legura; mjed, posrebrena, alabaster, staklo 17,5 x 13,5 x 4,5 cm inv. br. D-1022 Pogon na oprugu sa sidrenom zapre~nicom sa zaticima.

Sat je smješten u vrlo kvalitetnom ku}ištu obloženom kožom, koje flankiraju dva alabastrena stupi}a. Oblikom i dekoracijom odražava klasiciziraju}e tendencije koje se javljaju u okviru secesije po~etkom prošlog stolje}a.

Hamburg-Amerikanische Uhrenfabrik jedna je od najzna~ajnijih tvornica za proizvodnju budilica u Europi. Paul Landenberger oženio se 1872. Fridom Junghans, k}eri osniva~a tvrtke Junghans. Budu}i da su tvornicu Junghans naslijedili sinovi, odlu~io je s Philippom Langom iz St. Johanna osnovati vlastitu tvrtku koja od 1883. djeluje pod nazivom Hamburg-Amerikanische Uhrenfabrik. Znak tvrtke bile su od 1891. ukrštene strelice, a od 1905. i uljna lampa. Godine 1925. tvornica je zapošljavala 2.200 radnika i izra|ivala oko 800 razli~itih modela satova. Nakon toga, za trajanja svjetske krize i bespoštedne konkurencije, tvrtka je primorana na suradnju s tvornicom Junghans., koja je 1930. preuzima.

Bibl. Akvizicije 2002. – 2006.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2006., str. 35.

60

BUDILICE

Budilica u obliku kaminskog sata

33

Njema~ka, Schramberg, tvrtka: Hamburg-Amerikanische Uhrenfabrik, 1920e signatura: ukrštene strelice (na poklopcu) drvo, furnirano, intarzija; mjed, emajl, akrilno staklo 10,5 x 15 x 4,5 cm inv. br. 1040 Pogon na oprugu sa sidrenom zapre~nicom i nemirnicom kao oscilatorom. Budilica na principu sidrene zapre~nice.

Sat ima drveno ku}ište koje je umanjenica tipi~nih kaminskih satova dvadesetih godina 20. stolje}a. Na bijelo emajliranom broj~aniku sati su nazna~eni crnim arapskim brojevima od 1 do 12 te crvenima od 13 do 24. Straga je mjedeni poklopac s regulatorima to~nosti i gumbima za navijanje, pomi~nim trnom kojim se prekida zvonjava, kao i kružni otvori koji se nalaze ispred zvona i poboljšavaju provo|enje zvuka.

Ukrštene strelice koje su urezane na poklopcu znak su tvrtke Hamburg-Amerikanische Uhrenfabrik.24

61

24 Za podatke o tvornici vidi bilješku uza stolni sat – budilicu kat br. 32 (inv. br. D-1022).

BUDILICE

34

Budilica u spremnici u obliku ku}ice Milano, tvrtka: Fratelli Borletti, brand Veglia, 1920-e signatura: Veglia Daniele Segnan Fiume (na broj~aniku); Made in Italy (na poklopcu) budilica: metalna legura, niklana; mjed, papir, staklo; ku}ica: drvo 15 x promjer 13 cm; ku}ica: 30 x 21 x 14 cm inv. br. 714 Pogon na oprugu sa sidrenom zapre~nicom i nemirnicom kao oscilatorom.

Budilica u valjkastome niklanom ku}ištu stoji na dvije nožice i potpornju straga. Na vrhu je prihvat. Broj~anik je papirnat, zašti}en staklom. Sati su nazna~eni velikim crnim arapskim brojevima, minute crticama. Ispod broja 12 je mali broj~anik budilice. Straga su gumbi za navijanje i namještanje hoda i alarma te regulator intenziteta zvonjave.

Budilica je smještena u drvenu ku}icu.

Budilica pripada tipu tzv. Babywecker. Taj naziv u stru~noj terminologiji postoji od posljednjeg desetlje}a 19. stolje}a, a odnosi se na budilice sasvim specifi~nih karakteristika. Rije~ je o budilicama ~ije kružno, metalno ku}ište na vrhu ima jedno ili više zvona te prihvat, a stoji na dvije koso položene nožice. Katkad se budilica, osim na nožice, oslanjala i na dno ku}išta koje je u tu svrhu bilo straga izbo~eno, tako da je služilo kao podupira~. Takvi su modeli bili blago nakošeni, što je omogu}avalo lakše iš~itavanje brojeva (obi~no se, naime, sat gleda odozgo). Veliki papirnati broj~anik zašti}en je staklom. Babywecker ima ugra|en ameri~ki mehanizam koji je u ono vrijeme slovio kao najkvalitetniji, premda nešto skuplji od njema~kih. Kao oscilator služi nemirnica, a zapre~nica je sidrena. Navija se i podešava straga.

Tvrtku Fratelli Borletti osnovala su po~etkom 20. stolje}a u Milanu bra}a Aldo i Senatore, a bavila se preciznom mehanikom. Izra|ivala je ure|aje za kuhinju, mjerne instrumente, tahimetre, broja~e okretaja, satove i sli~no. Veglia je brand pod kojim su proizvodili budilice i mjerne instrumente za automobile, motore i druga vozila. Na jednoj reklami iz 1926. sa slikom ovakve budilice navodi se da tvrtka Borletti dnevno proizvodi 5.000 budilica.

Urar Daniele Segnan iz Rijeke budilicu je samo prodao i nema nikakve veze s njezinom izradom, iako bi njegovo ime na broj~aniku nekome moglo govoriti suprotno. Ve} od polovice 19. stolje}a nerijetko su urari stavljali svoja imena na broj~anike satova koje su imali u prodaji.

Akvizicije 1998. – 2002.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2002., str. 134.

62

Literatura

Abeler, Jürgen. Meister der Uhrmacherkunst. Düsseldorf : UNI-SET GmbH, 1977.

Akvizicije 1998. – 2002.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela. Rijeka: Muzej grada Rijeke, 2002.

Akvizicije 2002. – 2006.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela. Rijeka: Muzej grada Rijeke, 2006.

Akvizicije 2006. – 2010.: Zbirke, predmeti, umjetni~ka djela. Rijeka: Muzej grada Rijeke, 2010.

Baillie, G. H. Watchmakers and Clockmakers of the World. Volume 1. London: N.A.G. Press, 1996.

Balabani} Fa~ini, Marica. Satovi iz fundusa muzeja: katalog muzejskih zbirki I. Rijeka: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 1999.

Dean, Scotty. Dating French Clocks Using Physical Parts – Suspension, Striking, and Exposition Medaillions (atmosman.com, pristupljeno 4.9.2012.)

Kjellberg, Pierre. Encyclopédie de la pendule française du Moyen Age au XX siècle. Paris : Les Éditions de l'Amateur, 1997.

Lovri} Planti}, Vesna. Budilica The Alarm Clock. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2001.

Lovri} Planti}, Vesna. Udomljeno vrijeme: Ku}ni satovi kontinentalne Hrvatske – nepoznata baština. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008.

63