Obnova i izgradnja Nakon oslobo|enja Sušaka 21. travnja 1945., vlast je preuzeo Gradski NOO Sušak, a Gradski NOO Rijeka preuzeo je vlast na kon oslobo|enja Rijeke 3. svibnja 1945. godine. Oba su tijela narodne vlasti bila neko vrijeme pod~injena Okružnom NOO-u za Hrvatsko primorje. Pod vojnim i politi~kim pritiskom vlade SAD-a i Velike Britanije, vlada Demokratske Federativne Jugosla vije
potpisala je 20. lipnja u Devinu Sporazum o uspostavi
savezni~ke vojne uprave na dijelu Julijske krajine. Teritorij je bio podijeljen u dvije okupacijske zone. Zona A bila je pod ingeren cijom angloameri~kih snaga, a zona B povjerena je vojnoj upravi Jugoslavenske armije. Gradski NOO Rijeka i podru~je Istre do Moš}eni~ke Drage bili su pod~injeni Oblasnom NOO-u za Istru. Takvo organizacijsko stanje trajalo je do potpisivanja Mirovnog ugovora s Italijom u Parizu 10. velja~e 1947., kada je Rijeka i formalno postala sastavni dio Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Sušak i Rijeka su 1. velja~e 1948. spojeni u jedno administrativno tijelo, jedan grad pod imenom Rijeka. Nova vlast suo~ila se s iznimno teškim i složenim stanjem na terenu. Na isto~noj obali Jadrana Rijeka je od svih gradova doži vjela najve}a materijalna razaranja u Drugome svjetskom ratu. Slika zate~enog stanja bila je gotovo katastrofalna. Trebalo je osigurati hranu za stanovništvo i vojsku, nekima smještaj, ospo sobiti prometnice i obnoviti gospodarstvo. Gradski NOO Rijeka izabrao je na sjednici 24. rujna 1945. Odbor za obnovu grada Rijeke. Za predsjednika Odbora izabran je ing. Tullio Holzabech, za tajnika Giovani Cucera, ~lanovi Odbora bili su pukovnik Vje koslav Holjevac, major Romano Glažar, major Stanko Kausek, Vittorio Matcovich, Teofor Hreljanovi}, Pietro Klausberger, Anto nio Prodan, ing. Giovanni Clerici, ing. Domenico Marciano, dr. Giovanni Kauten, kapetan Mario Benzan, ing. Bruno Angheben i Camillo Mangani.13 Radi saniranja nastale štete i normalizacije života u oba grada, prvi mu je zadatak bio utvrditi stanje gospo darskih objekata i sredstava, koji su mu stajali na raspolaganju: oprema, alat, sirovine, skladišta, kadrovi i radna snaga. Ustanov ljeno je da je privreda Rijeke u ratu potpuno propala. 13 Državni arhiv Rijeka, Gradski NOO Rijeka.
34