RTM 174/175

LONDON DRY GIN “MURSKA DEKLA”

PRIJAM UMIROVLJENIH DJELATNIKA OBRAZOVNIH INSTITUCIJA

Veliko “Hvala!” svim učiteljima

Prva destilerija za proizvodnju džina u Međimurju Str. 22.

Str. 13.

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 174/175 | 31. prosinca 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

OBAVIJEST Ovaj broj 7Plus Regionalnog tjednika izlazi 31. prosinca 2019. kao dvobroj.

Prvi sljedeći broj izlazi 15. siječnja 2020.

POTPISAN SPORAZUM O POVJERAVANJU POSLOVA UREDA DRŽAVNE UPRAVE

Međimurska županija Nakon devet mjeseci jedna od najracionalnijih kuća je postala dom HUMANITARNA AKCIJA UDRUGE “ZIPKA”

Str. 6.

Str. 2. i 3.

GIMNASTIČAR FILIP UDE:

“Vraćam se još jači u borbi za Tokio!”

Str. 19.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

TRADICIONALNI SUSRET NA MOSTU PREKO MURE

AKTUALNO

Tradicionalni susret hrvatske i slovenske policije te čelnika lokalne samouprave na mostu preko rijeke Mure, održan je u ponedjeljak, 30. prosinca. Susret je upriličen da bi se kao i proteklih godina izmijenili darovi te šampanjcem nazdravilo novoj 2020. godini za koju svi sudionici žele da bude isto toliko uspješna u vidu suradnje kao što je bila i 2019.

Susretu su prisustvovali načelnik Policijske postaje Mursko Središće

Miljenko Vrbanec sa svojim suradnicima, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, komandir PGP Petišovci Želko Mojmir sa suradnicima i župan Občine Lendava Janez Magyar.

- Nadam se da će nas uskoro spajati još jedan most, vrlo važan za Mursko Središće, Međimursku županiju, ali i za cijelu Hrvatsku i Sloveniju jer će riješiti problem tranzitnog prometa – istaknuo je Srpak.

MIHAELI, KLEMENTINI, BARBARI I LUCIJI MAJHEN IZ NOVAKOVCA

Nakon devet mjeseci kuća je pos Majhen uoči Božića ponovno

U ožujku je Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije “Zipka” pokrenula humanitarnu akciju obnove obiteljske kuće u N ponovno mogle biti zajedno. Akciju su pomogli i poduzetnici iz Međimurja donirajući građevinski m PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Sestrama Majhen iz Novakovca, djevojkama koje nisu imale bezbrižno djetinjstvo, a potom ni sretnu mladost, 23. prosinca se ostvarila najveća želja – ponovno su zajedno u svom domu. Naime, u ožujku je pokrenuta akcija kojom bi se sestrama bez roditeljske skrbi Mihaeli, Klementini, Barbari i Luciji Majhen omogućio novi početak i život u obiteljskoj kući u Novakovcu, koju je trebalo kompletno adaptirati i urediti. Nakon otprilike devet mjeseci, kuća je u potpunosti obnovljena i spremna za useljenje.

– Okupili smo se danas, uoči najradosnijeg kršćanskog blagdana Božića, kako bismo završili našu humanitarnu akciju „Da kuća postane dom“ – rekla je Stana Vereš, tajnica Udruge udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije „Zipka“, prilikom useljenja sestara Majhen u njihovu obiteljsku kuću.

Dobri ljudi

Kuća je postala dom uz pomoć brojnih dobrih ljudi i tvrtki, koji su pomogli novcem, robom i uslugama.

Novčane donacije dalo je 278 građana te 52 pravne osobe – Želim da sestre Majhen budu sretne u novom domu u onolikoj mjeri koliko je dobročinstva dobrih ljudi ugrađeno u nju! Riječ je o novčanim donacijama 278 građana te o 52 donacije pravnih osoba u novcu, materijalu i uslugama – istaknula je tajnica Udruge.

Posebnu zahvalnost iskazala je županu Varaždinske županije Radimiru Čačiću, načelniku Općine Jalžabet Mirku Magiću i donatorima:

Kerekesh Teatru, Dukalu d.o.o., Primi, Bernardi, Geodeziji Stepan, Auto kući Zubak, Okulusu d.o.o., Jysku, Falkonu, Tomi d.o.o., Marlexu, Interkastu, Krovogradnji Horvatić i svim drugim tvrtkama koje su sudjelovale, kao i susjedima koji su priskakali u pomoć.

– Danas se useljavamo Mihaela, Barbara i ja, a Lucija je još kod tete u udomiteljstvu, ali doći će. Jako smo sretne što se napokon vraćamo u

Godine 2014. umro im je otac i ta je tragedija za njih značila razdvajanje svoj obiteljski dom – rekla je Klementina Majhen, ne krijući uzbuđenje.

– Možda se nekomu čini da je adaptacija kuće predugo trajala, ali bilo je mnogo nepredviđenih teškoća i problema, koje smo morali u hodu rješavati. Ponekad nam se činilo da nam ništa ne ide od ruke, ali onda se pojave ljudi dobrog srca i sve opet krene.

Pritom ne mogu a da ne spomenem izuzetan angažman naše predsjednice Udruge Bernarde Nade Furjan, koja je bila glavna organizatorica radova, tražila majstore i donatore, sama dovozila materijal nekoliko puta na dan, te bez njezina doprinosa kuća još ne bi bila gotova! – dodala je Stana Vereš.

Same na svijetu

Podsjetimo, djevojke je prije 14 godina ostavila majka, a uz njih su ostali baka i tata. Za nekoliko je godina uslijedila smrt bake, što je za Mihaelu, kao najstariju sestru, značilo preuzimanje mnogih odgovornosti, s kojima se ponekad bilo teško nositi.

– Kao najstarija sestra imala sam veliku odgovornost da izrastu takve djevojke kakve jesu, trebala im je podrška nekoga odrasloga, a to sam

POMOĆ UDOMLJENOJ DJECI I MLADIMA

Osniva se Zaklada “Zipka”

Iz Udruge „Zipka“ iznimno su ponosni što je akcija uspješno završena. Već planiraju daljnje aktivnosti koje su u interesu djece bez roditeljske skrbi.

– Uz dvije stambene zajednice u kojima žive mladi nakon izlaska iz udomiteljstva, sada smo pred osnivanjem Zaklade „Zipka“, čiji će cilj biti pomoć udomljenoj djeci i mladima.

Kada vidimo koliko ima ljudi s velikim srcem koji žele pomoći, vjerujemo da ćete nas i dalje podržavati i pomagati nam u aktivnostima koje su usmjerene na dobrobit djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi – najavila je tajnica Udruge „Zipka“ Stana Vereš.

S obzirom na to da je za osnivanje zaklade potreban početni kapital, predsjednica

Udruge Bernarda Nada Furjan istaknula je da su za to dobili donaciju tvrtke C&A u iznosu od 5000 eura, a trenutno su u procesu rješavanja papirologije.

– Papirologija je jako komplicirana, ali prikupit ćemo sve papire i čim to riješimo, novcem iz Zaklade će se financirati određene potrebe naše udomljene djece. To će možda biti neko skupo ortopedsko pomagalo, tricikl za dijete s težim oštećenjem, autoškola za mlade, prekvalifikacije, nedavno smo imali potrebu za jednim dioptrijskim naočalama koje Ministarstvo ne pokriva, a financirat će se i osnovne stvari za mlade koji izlaze iz udomiteljstva i žele se osamostaliti – istaknula je predsjednica.

Aktualno

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

3

U TEŠKOJ PROMETNOJ NESREĆI POGINULI VOZAČ (61) I SUPUTNICA (59) kojim je upravljao 25-godišnji vozač. Nakon udara došlo je do zanošenja osobnog automobila, silaska izvan kolnika na travnatu površinu i kosinu te prevrtanja na krov. Prilikom udara dijelovi osobnog automobila odbačeni su u osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka kojim je kolnikom državne ceste upravljao 28-godišnjak.

Na mjesto događaja izašle su ekipe hitne pomoći te utvrdile da su 61-godišnji vozač i 59-godišnja putnica iz njegovog vozila, nažalost, preminuli

na mjestu prometne nesreće. Tijela preminulih prevezena su u ŽB Čakovec, gdje će biti obavljena obdukcija.

Zbog obavljanja očevida u vremenu od 17.10 do 21.35 promet kolnikom Državne ceste bio je zatvoren za sav promet te se odvijao obilaznim pravcima. Na prometnicima Međimurske županije u 2019. godini (do 27. prosinca) zabilježeno je osam prometnih nesreća s poginulim osobama, u kojima je 12 osoba smrtno stradalo.

FOTO: MI

U petak, 27. prosinca, u 17.06 na raskrižju DC-20 i ŽC-2022, između Štefanca i Svetoga Križa kod skretanja za Orehovicu, došlo je do prometne nesreće u kojoj je 61-godišnji vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka dolaskom do ceste koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska ušao u raskrižje.

Pritom nije propustio sva vozila koja se kreću tom cestom. Zbog toga je u njegovo vozilo udario teretni automobil bjelovarskih registarskih oznaka

OSTVARILA SE NAJVEĆA ŽELJA

stala dom: sestre o su zajedno

Novakovcu u Općini Jalžabet kako bi četiri sestre bez roditeljske skrbi materijal, boje i ostale materijale. na to da su bile maloljetne, ta je tragedija za njih značila razdvajanje. Isprva su bile kod rodbine, a zatim u udomiteljskim obiteljima. Brigu o curama vodila je „Zipka“, Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije, iz koje ističu da su, kako su se bližile punoljetnosti, počeli razmišljati o osamostaljenju djevojaka.

– S obzirom na to da smo mi udruga koja je usmjerena na pomoć mladima koji izlaze iz udomiteljstva, primarni cilj nam je bio da i njima pomognemo u tom

SVEČANA MISA POLNOĆKA

Biskup Radoš govorio je o važnosti toga da svi budemo kao djeca Vjernici su uoči Božića napunili varaždinsku katedralu

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

postala ja. Nije mi baš bilo lako kada sam shvatila da se moram brinuti o tati i sestrama – rekla je Mihaela.

Njihov sestrinski odnos oduvijek je bio čvrst i pun ljubavi, a tata im je bio najveći oslonac i najbolji učitelj.

No, jednog jutra 2014. godine ostale su potpuno same – njihov je tata umro od tumora na mozgu. S obzirom

Želim da sestre Majhen budu sretne u novom domu u onolikoj mjeri koliko je dobročinstva dobrih ljudi ugrađeno u nju!“ STANA VEREŠ

osamostaljivanju. Za svaki početak je, naravno, najbitnije stanovanje, a budući da smo mi znali da one imaju tu kuću i u kakvom je stanju, razgovarali smo s njima o suglasnosti pokretanja ove akcije – ispričala je na proljeće tajnica „Zipke“.

Sestre su objeručke prihvatile taj prijedlog jer to je i bio njihov san – da ponovno budu zajedno, u svom domu. Nakon što su riješili papirologiju, pokrenuta je akcija pod nazivom „Da kuća postane dom“. Kada je upoznao sestre i situaciju, akciju je podržao i pomogao Jan Kerekeš, varaždinski glumac, koji se angažirao oko pronalaženja donatora, odnosno t vrtki koje su „uskočile“ s građevinskim materijalom, elektroinstalacijama i drugim potrepštinama za obnovu kuće, a organizirao je i humanitarne predstave Kerekesh Teatra.

Svečanom misom polnoćkom započela je proslava svetkovine Božića u varaždinskoj katedrali u srijedu, 25. prosinca. Misu je predslavio varaždinski biskup Bože Radoš uz suslavlje svećenika, biskupovih najbližih suradnika u Biskupiji.

Na početku misnog slavlja biskup Radoš je rekao da je, ulazeći u crkvu, osjetio mir, a ispunjena katedrala sve poziva na radost.

U svojoj homiliji biskup Radoš je govorio o važnosti toga da svi budemo kao djeca.

I Isus je rekao: “Ako ne postanete kao djeca, ne možete ući u kraljevstvo.“ Da bismo tom kraljevstvu pristupili, potrebno je odjenuti odjeću djece jer događaj Isusova rođenja nije priča za čuti i otići, nego da se ucijepi u našu nutrinu i postane naša životna priča.

Evanđelje mise polnoćke govori o djetetu koje se rađa negdje na pašnjaku, daleko od ljudi, bez ikakve moći. Rađa se kao dijete dvoje ljudi koji su beznačajni i ono sâmo izgleda beznačajno.

Pa ipak, to dijete je opjevano, mnogi proroci o njemu su govorili da je Savjetnik čudesni, Bog divni, Otac vječni, Knez mira. On će svoju vlast protegnuti do na kraj zemlje i na sva vremena. Kao takav moćnik, ne dolazi kao ostali moćnici, nego dolazi promijeniti red.

Rađa se kao nemoćno dijete, ali

se rađa kao Božji dar te donosi mir, koji je djelo ljubavi.

Ljubav

– To je silni Bog silne ljubavi.

Samo je ljubav moćna. Ona jedina može uspostaviti pravi mir. Onaj mir koji se gradi ljubavlju je mir koji želimo, mir u kojemu možemo rasti, to je mir koji ispunja ljudsku dušu – naglasio je biskup Radoš.

Objasnio je, nadalje, da je ovo dijete Kralj koji dolazi i donosi mir svakomu i komu se može približiti svatko. Pastiri su slika odbačenih ljudi, onih koji žive na rubu. Da se Isus rodio na nekom kraljevskom dvoru, ti ljudi s ruba nikada ne bi mogli doći do Njega niti mu pristupiti. A ovako, pastiri znaju da su slabi i grešni, u strahu su pred Gospodinom, Kraljem, Mesijom za koga su znali da ima doći jer su ga proroci naviještali. Dolaze im anđeli i govore: „Ne bojte se!“ i upravo pastiri, takvi odbačeni, prvi su koji dolaze i imaju put do Boga.

– Da, Mesija koji dolazi, do-

lazi k nama jer smo na rubu.

Počinje na našim rubovima, tamo gdje se bojimo pristupiti Bogu jer nismo čisti, tamo gdje nismo vjerodostojni pred ljudima.

Bog želi doći k nama i dolazi nam kao dijete i želi da mi k Njemu dođemo kao djeca – rekao je biskup Radoš te dodao kako je, da bismo mogli pristupiti Gospodinu, uza svu svoju slabost koju imamo, potreban stav djeteta. Dijete je ono koje neprestano gleda s nizine prema gore. Dok promatra lice oca, majke, uvijek gleda prema nebu.

– Bog ne dolazi onima kojima nije potreban. Ne mogu ga susresti oni koji ga ne traže, koji ga ne žele, koji ne žele Božju ljubav, koji ne žele da Božja ljubav bude vidljiva, očita – poručio je biskup.

Podsjetio je i kako dijete zna da „ima pravo“ na ljubav, tj. ne treba ljubav zaslužiti. Tako ni Božji dolazak nismo mi ljudi zaslužili, nego je to Očev dar djeci.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

ŽUPANIJA ZAPOČELA ISPLATU POTPORA ZA POLJOPRIVREDNE PROJEKTE Međimurska županija je započela s isplatom potpora male vrijednosti u poljoprivredi. Pravo na potporu ostvarila su 393 poljoprivredna gospodarstva u ukupnom iznosu od 706.691 kune. Potpore će biti isplaćene poljoprivrednim gospodarstvima koja su zadovoljila uvjete javnih poziva, i to za edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednika, ekološku poljoprivredu, sufinanciranje kontrole

plodnosti tla, organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i izložbama, sudjelovanje u programima kvalitete, stvaranju robne marke i zaštite međimurskih poljoprivrednih proizvoda, podizanje trajnih nasada, nabavu i postavljanje sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče, gradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za preradu poljoprivrednih proizvoda, okrupnjavanje i povećanje

posjeda poljoprivrednog zemljišta te nabavu i zadržavanje uzgojno valjanih nerastova i nazimica.

Korisnici potpora iz Proračuna Međimurske županije su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva. Jedan korisnik može ostvariti potporu po više mjera pod uvjetom da njihov maksimalni iznos ne prelazi 70.000 kuna godišnje.

SVEČANA SJEDNICA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

U 2019. ostvareni brojni projekti, ulaganja se nastavljaju i u 2020.

Revitalizacija Staroga grada u vrijednosti od 42 milijuna kuna, dogradnja Županijske bolnice u vrijednosti od 65 milijuna kuna i energetske obnove zdravstvenih ustanova u vrijednosti od 40 milijuna kuna samo su neki od pokrenutih projekata

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Već tradicionalno povodom završetka godine, 23. prosinca u Scheierovoj zgradi održana je svečana sjednica Skupštine Međimurske županije. Uz domaćine, predsjednika Skupštine Međimurske županije Mladena Novaka sa zamjenicima Dragutinom Glavinom i Franjom Makovcem, župana Matiju Posavca sa zamjenicima Sandrom Herman i Josipom Grivcem te pročelnike, svečanoj sjednici Skupštine prisustvovale su i zastupnice u Hrvatskom saboru Bernarda Topolko i Snježana Sabolek, gradonačelnik Grada Murskog Središća i saborski zastupnik Dražen Srpak, gvardijan Franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Železnjak, načelnici, ravnatelji ustanova, institucija i javnih poduzeća, ravnatelji osnovnih i srednjih škola, predsjednici i članovi nevladinih udruga te vjerskih zajednica.

Goste i uzvanike pozdravio je predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, naglasivši da je zadovoljan postignutim rezultatima.

- Adventsko doba pravo je vrijeme da iskreno i kritički razmotrimo u čemu smo bili uspješni te što smo mogli bolje. Želim zahvaliti na trudu, radu, angažmanu i međusobnom uvažavanju svim vijećnicima Županijske skupštine.

Prihvatljivi i tolerantni tonovi kojima smo se na sjednicama obraćali jedni drugima bili su prednost koja nam je omogućila da mnoga pitanja raspravimo konstruktivno i kreativno, a odluke koje smo donosili omogućile su izvršnoj vlasti Županije da provodi zacrtane projekte – rekao je predsjednik Skupštine Novak te dodao da su ovu godinu obilježili i noviteti poput prve tematske sjednice Skupštine o gospodarskom razvoju.

Brojni projekti

Župan Matija Posavec rezimirao je proteklu godinu

ŠKOLE Dograđena Srednja škola Prelog pretvorit će se u Centar izvrsnosti iz ugostiteljstva i turizma, a otvorit će se i prvi znanstvenoistraživački centar Metalska jezgra

pozitivne su i brojke, a one govore o stopi nezaposlenosti od 4,7 posto, o rastu plaće za 7,5 posto te rastu dobiti od 14,3 posto – rekao je župan te dodao da će 2020. biti godina izazova – od spajanja Ureda državne uprave s županijama gdje će se Međimurska županija potvrditi kao efikasan, brz i učinkovit javni sektor, do važnih obljetnica poput 1600. obljetnice smrti svetog Jeronima, 400. godišnjice rođenja Nikole Zrinskog te 160 godina pr ve pruge u Hrvatskoj koja je prolazila Međimurjem.

otvoriti i treću zgradu Tehnološko-inovacijskog centra gdje će stasati start upovi, a koliko su dosad inkubirana poduzeća uspješna, potvrđuje i činjenica da pojedine tvrtke proizvode i softvere za automobilsku industriju. Kada je gospodarstvo uspješno,

- Međimurska županija jedna je od rijetkih županija koja 14 posto svog izvornog prihoda Proračuna usmjerava u turizam i turističke projekte. Dodajmo da je više od 15 osnovnih i srednjih škola u procesu obnove, a uskoro će službeno biti otvorena škola u Pribislavcu.

Adaptirat ćemo Graditeljsku i Gospodarsku školu Čakovec. Dograđenu Srednju školu Prelog pretvorit ćemo u Centar izvrsnosti iz ugostiteljstva i turizma te otvoriti prvi znanstveno-istraživački centar Metalska jezgra – najavio je Posavec.

Svečana sjednica prigoda je da se zaslužnim pojedincima zahvali na njihovom radu te doprinosu zajednici, a Povelju Međimurske županije u znak priznanja i zahvalnosti za doprinos razvitku i općem napretku te promicanju položaja i ugleda Međimurske županije predvođenjem pastoralne i duhovne skrbi za vjernike i stanovnike, župan Posavec uručio je biskupu u miru, monsinjoru Josipu Mrzljaku.

Monsinjor Mrzljak je novčani dio nagrade donirao Dnevnom boravku djece „Dr. Antun Bogdan“ Čakovec.

U kulturno-umjetničkom programu nastupili su sopranistica Marija Vidović uz klavirsku pratnju prof. Nikole Matulina i Zlatko Nedeljko Pepsi s bendom Genadešus.

Obnove škola

RAST Stopa nezaposlenosti u Međimurskoj županiji smanjila se na 4,7 posto, plaće su rasle za 7,5 posto, a dobit za 14,3 posto

2020. godine završit će projekti uređenja Centra za posjetitelje Ekomuzej “Međimurje malo” i Muzeja prirodne baštine u Križovcu istaknuvši da se rad Županije i županijskih institucija vidi po mnogočemu – od priznanja i nagrada pristiglih ove godine do brojnih projekata koji su u tijeku i koji će biti otvoreni u prvoj polovici iduće godine.

- Između ostalog, radi se o revitalizaciji Staroga grada

Zrinskih, projekta vrijednog 42 milijuna kuna. Za nekoliko mjeseci otvorit ćemo i dograđenu zgradu Županijske bolnice, što je dio projekta vrijednog 65 milijuna kuna, a pred nama je energetska obnova čak pet zgrada koje su u sustavu svih zdravstve-

nih institucija, projekt koji je vrijedan 40 milijuna kuna.

Iduće godine završit ćemo veliko ulaganje u prirodnu baštinu – projekt “Uređenje Centra za posjetitelje Ekomuzej ‘Međimurje malo’”, ali i Muzej prirodne baštine u Križovcu. Uskoro ćemo

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

Oglasi

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

MEĐIMURCE I MEĐIMURKE U ČAKOVCU VESELE ČAK DVA SANJKALIŠTA! Tijekom cijele noći s 29. na 30. prosinca djelatnici Gradskog poduzeća EKOM“ zasnježivali su brežuljak na čakovečkom Jugu uređajem za proizvodnju umjetnog snijega. Do jutra je stvoren snježni pokrivač debljine nekoliko centimetara, što je taman dovoljno za sanjkanje.

Kako su rekli u EKOM-u, top za proizvodnju umjetnog snijega ku-

pljen je prije nekoliko mjeseci da bi se djeci stvorili uvjeti za sanjkanje neovisno o tome hoće li biti snježnih padalina. Uređaj je u nedjelju, 29. prosinca, u pogon pušten prvi put, a nakon deset sati rata, stvoren je pokrivač dovoljan za sanjkanje.

Kako bi se snijeg uhvatio za podlogu, temperatura tla treba biti ispod ništice. Ove zime u Čakovcu,

živa u termometru se ispod nule spustila tek prethodne noći. Budući da se tlo ispod snježnog pokrivača smrznulo, snijeg bi na sanjkalištu na čakovečkom Jugu, trebao ostati duže vrijeme. Čim vremenski uvjeti to dopuste, top za snijeg preselit će se u Perivoj Zrinskih kako bi se zasnježilo i glavno gradsko sanjkalište, ono podno zidina Staroga grada.

POTPISAN SPORAZUM O POVJERAVANJU POSLOVA UREDA DRŽAVNE UPRAVE

Međimurska županija u svemu među najracionalnijima Županije će od 1. siječnja 2020. godine preuzeti poslove koje danas obavljaju uredi državne uprave, što podrazumijeva i preuzimanje predmeta, pismohrane, ostale dokumentacije, opreme te sredstava za rad

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U ponedjeljak, 16. prosinca, u Koprivnici je potpisan Sporazum o povjeravanju svih poslova Ureda državne uprave županijama. Sporazum su potpisali ministar uprave Ivan Malenica i župan Međimurske županije Matija Posavec.

Međimurska županija će 1. siječnja 2020. preuzeti 49 djelatnika Ureda državne uprave čime će i dalje ostati jedna od županija s najmanjim brojem zaposlenika, budući da je od 64 djelatnika njih čak 15, odnosno 23,43 posto zaposlenih, otišlo iz sustava. U nadležnosti Županije bit će i uredski prostori u Čakovcu, ispostave u Prelogu i Murskom Središću te matični uredi u Nedelišću, Maloj Subotici, Dekanovcu, Štrigovi i Kotoribi.

Reorganizacija

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je kako će učiniti sve da nova reorganizacija poslova rezultira boljom, efikasnijom i kvalitetnijom uslugom za građane te digitaliziranim sustavom.

– Trenutno pripremamo potpunu reorganizaciju sustava u

kojoj nam je povjereno preko novih 200 poslova iz segmenata imovinskih prava građana, opće uprave, gospodarstva i društvenih djelatnosti. Nastojat ću organizirati „one stop shop“

sustav u kojem će se na jednom mjestu moći preuzeti svi dokumenti, dobiti sve potrebne informacije da bismo građanima sačuvali vrijeme i pojednostavili usluge koje su im potrebne. Na

višu razinu podići ćemo sustav besplatne pravne pomoći, rada s udrugama, utvrđivanje prava vlasništva nad nekretninama te u digitaliziranim sustavom povezati sve poslove vezane uz obrazovanje, zdravstvo i opću upravu. Iako preuzimamo 49 djelatnika, u reorganizaciji unutarnjeg ustroja imat ćemo svega osam upravnih odjela i službu za unutarnju reviziju, čime želimo postići efikasnost i brzinu usluge – pojasnio je župan Posavec, dodavši da će do kraja godine obići sve ispostave te predložiti rješenja za gradove i općine.

Županije će od 1. siječnja skupštine Neda Šarić te vodi2020. godine preuzeti poslove telj Odsjeka Goran Gotal i viša koje danas obavljaju Uredi stručna suradnica Ana Varga. državne uprave, što pored djeSporazumi su potpisani u okviru 7. sastanka Vlade Relatnika i prostora podrazumijeva i preuzimanje publike Hrvatske sa predmeta, pismožupanima i predhrane, ostale stavnicima Sporazumi su dokumentagradova i oppotpisani u okviru cije, oprećina, na kome i sredjem se raz7. sastanka Vlade stava za gov a r a lo Republike Hrvatske rad. Poto temama čet v r tog pisivanju sa županima i kruga poSporazupredstavnicima ma prireznog rasustvovali sterećenja, gradova i su v.d. predpredsjedanja općina Republike Hrstojnice Ureda državne uprave u vatske Vijećem Međimurskoj župaEuropske unije te priniji Ingrid Šoltić, pročelnica premi Nacionalne razvojne Upravnog odjela za poslove strategije 2030.

OPĆINA OREHOVICA ULAŽE U DOBROVOLJNA VATROGASNA DRUŠTVA SA SVOG PODRUČJA

Vatrogasnim društvima podijeljena nova oprema Općina Orehovica osigurala je novac za nabavu nove vatrogasne opreme za potrebe dobrovoljnih vatrogasnih društava Orehovica, Podbrest i Vularija u vrijednosti nešto većoj od 75.000 kuna. Nove zaštitne čizme, rukavice, intervencijska odijela, kacige i vatrogasne aparate u prostorijama Sportsko-vatrogasnog objekta u Orehovici načelnik Franjo Bukal je podijelio predstavnicima DVD-ova.

Vatrogasnu opremu za DVD Podbrest je preuzeo zapovjednik Marko Zrinić, za DVD Vularija zapovjednik Sven Pintarić, a za DVD Orehovica predsjednik Josip Sušec. Na

dodjeli je bio prisutan i predsjednik DVD-a Vularija Kristijan Železnjak i službenica Jedinstvenog upravnog odjela

U općinskom proračunu za 2020. godinu predviđeno je 620.300 kuna za potrebe financiranja vatrogastva Općine Orehovica, Žaklina Vađunec.

U 2019. godini je za redovni

rad vatrogastva i civilne zaštite iz općinskog Proračuna izdvojeno 280.500 kuna. Gradu Čakovcu za financiranje Javne vatrogasne postrojbe uplaćeno je 25.000 kuna te u skladu sa sporazumom još 15.300 kuna. U 2019. godini, također, za nabavu kombi vozila DVD-u Orehovica je izdvojeno 227.700 kuna.

- Hvala svim DVD-ovima na profesionalnom obavljanju poslova koji se odnose na civilnu zaštitu i zaštitu od požara.

Nadam se da će u budućnosti biti manje potrebe za njihovim intervencijama i da će se njihov rad više svoditi na edukaciju stanovništva o najčešćim

uzrocima požara u kućanstvu, na održavanje hidranata da bi uvijek bili spremni u slučaju intervencija te na provođenje vježbi civilne zaštite – istaknuo je načelnik Bukal.

Općina Orehovica će i dalje nastojati pronaći financijske okvire kako bi ulagala u opremu i edukaciju.

Načelnik Bukal je napomenuo da je za vatrogastvo u Proračunu za 2020. godinu predviđeno 620.300 kuna, od kojih će se za nabavu cisterne za potrebe DVD-a Podbrest izdvojiti oko 350.000 kuna, što će biti i poklon za obljetnicu 95. godišnjice postojanja ovoga DVD-a.

Oglasi

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL • • •

Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta!

• • • • • • •

Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore

Više informacija na mobitel 098/206-520

7

8

Život

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

PRELOG: NOVČANE NAKNADE ZA NOVOROĐENU DJECU STUDIO VIPRO

I četvrti puta ove godine, u prostoru Gradske vijećnice Grada Preloga, podijeljene su jednokratne novčane naknade za novorođenu djecu. Gradonačelnik Ljubomir Kolarek ovom je prigodom predao devet novčanih naknade: šest za prvo i tri za drugo dijete u obitelji. Visina naknade iznosi 1500 kuna za prvo dijete, 2000 kuna za drugo, a 2500 kuna za treće dijete

ŽIVOT

u obitelji, uz poklon bon od 500 kuna kao dodatak. Tijekom ove godine podijeljeno je 30 pomoći za prvo dijete, 28 za drugo, 13 za treće dijete te jedna pomoć za peto dijete u obitelji. Grad je za ovu namjenu ukupno osigurao i isplatio 175.000 kuna. Gradonačelnik Kolarek čestitao je svim roditeljima i rekao da će Grad Prelog i u budućnosti posebnu brigu posvećivati najmlađima.

SUPRUŽNICI MARINA I VLADO MURK NA DJED

Šarmantnu staru k godina obnavljali d

U osebujnoj turenskoj etno hiži je izložen i sav potreban alat, bez kojeg su nekada bili nezamislivi radovi u vinogradu ili na polju. Ima tu r bruspva, turpija, dlijeta i ostalih stolarskih drangulija. Više od 80 posto izlo

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Murk vremena kada je bilo normalno da više djece spava na jednom krevetu. Štoviše, njezin otac Antun U današnjem užurbanom Strahija je godinama radio u svijetu prepunom moderne Njemačkoj i Austriji kako bi tehnologije izvornost i tradicija prehranio obitelj, jer se na selu sve su cjenjeniji, a njih su u iznimno teško živjelo.

- Vratio se s privremenog rada obnovljenoj šarmantnoj staroj obiteljskoj kući odlično spojili tek 1974. godine, kada smo svi supružnici Marina i Vlado završili školovanje. Kao djevojMurk iz Podturna. čici bilo mi je najnormalnije da i naši susjedi na svojim imanjima uzgajaju svinje, kokoši te goveObiteljski grunt Pozvali su nas u svoju “Me- da. Mi smo u štali imali do osam đimursku hižu starina“, u kojoj krava, a hranili bismo i bikove.

Suprugova i moja geje bez velike udobnosti živ jelo nekoliko neracija školaraca generacija pod nije mogla koriistim krovom stiti željeznicu Žene su jedva koji natkriva za prijevoz dočekale električne svega nekodo Čakovca, a autobus je liko malih pegle jer su stare za vozio samo prostorifaldanje „guzajnki“ povremeja. Njezina obnov a o d no. Besplattežile više od 1,5 temelja do ne knjige kilograma krova trajala ili besplatnu je punih osam mjesečnu kartu godina, a i za autobus nismo grunt je sačuvan, jer mogli ni sanjati – dosu naši domaćini obećali ro- znajemo od naše sugovornice.

Iako je njezina izvorna obiditeljima da ga nipošto neće prodavati u bescjenje. teljska kuća donedavno bila u - Danas sam iznimno pono- jako lošem stanju, uz znatna sna što nisam pogazila riječ ulaganja uspjeli su je u izvordatu japeku. Na ovom posjedu nom obliku obnoviti od temelja do krova.

Na posjedu je - Nemamo ambiciju imanje rođeno i odrastalo pretvoriti u nekakvu turističku atrakciju, nama je najvažnije da pet generacija tu mogu doći znatiželjna djeca, naši prijatelji i unuci - Jakov i obitelji Strahija, Janja Gotal te Matija Murk. Oni Nedeljko i Murk su nam obećali da će u budućnosti čuvati svoju djedovinu, je rođeno i odrastalo pet gene- na koju su dobrodošli svi ljudi racija obitelji Strahija, Nedeljko dobre volje, željni druženja i i Murk. Nakon vjenčanja 1980. informacija o izvornoj baštini godine sa suprugom Vladom Međimurja – vele naši domagradimo novu kuću u kojoj nam ćini, koji su od propasti sačuodrastaju djeca (Maja Murk vali etnografsko blago ovoga Gotal i Luka Murk). Moje dje- pitoresknog kraja i omogućili tinjstvo je bilo predivno, rasla da ono bude dostupno javnosti.

To što ih u svemu podržavaju sam uz četvero braće i sestara (Stanislav, Stjepan, Nada i Lju- djeca njima je najveća nagrada bica), a brižni roditelji su uvijek za uloženi trud i odricanje. Svibili uz nas i doživjeli su duboku ma koji poput nas prvi put uđu u starost – prisjeća se Marina njihovu staru hižu prvo za oko

POMAMA KAKVE VIŠE NEMA I NEĆE JE BITI

Po svinje i krumpir stizali kupci od Vardara do Triglava

Premda supružnicima Murk danas nedostaje ruku za pomoć oko svakodnevnih poslova, Marina i Vlado ipak uspijevaju s puno ljubavi održavati okućnicu. Stoga uz cvjetne gredice imaju prostran povrtnjak, ali i voćnjak sa starim sortama jabuka, krušaka te šljiva. Izvorni „grunt“ u razdoblju od 50 godina dosta se promijenio. Najstarije kuružnjake su porušili, a u vrtu više nema ni kozlica za čuvanje sijena i slame dugačkih 30 metara. - Pamtim da su parme bile uvijek pune hrane za goveda. Trebalo je to sve pokositi, pa prosušiti i dovesti na grunt. Za zimu se repa trapila na vrtu, a

danas je u cijelom mjestu nema ni za lijek.

Nedajbože nekakve „sile“, danas više nitko neće znati kako na taj način prirodno u zemlji uskladištiti repu ili drugo korjenasto povrće. Ljeti pak je najljepše od svega bilo popiti domaće kiselo mlijeko iz štubleka.

Pokojna baka Sabina je spravljala barem pet vrsta sira, a slanina ili žganci s mlijekom bili su isto za prste polizati. Ujutro, kada bi djed Antun ustao, kuhao se zajtrek, a ista stvar bila je za ručak i večeru. Puno se radilo fizički i hrana je morala biti kalorična. Danas, ako ljudima krepaju frižideri i ako se zatvore dućani, za tjedan dana

su u gradovima su mrtvi svi koji nemaju zalihe konzervi – naglasio je Vlado koji ima jednostavan recept za preživljavanje u takvim situacijama.

Po njemu, svaki „gladuš“ prvo mora skuhati ili ispeći krumpir, a potom narezati slaninu ili špek s lukom. - Takve hrane najedeš se do mile volje i ona ti daje snagu.

Mladima bi to trebalo reći i pokazati im kako da nakon dimljenja u pušnici na svojem tavanu posuše kobasice, špek, šunke i ostale trajne suhomesnate delicije… – veli naš domaćin kojeg ove godine u tom poslu nije zasmetao ni topli vjetar.

Život

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

ČLANOVI UDRUGE UDOMITELJA DJECE MEĐIMURJA U MURSKOM SREDIŠĆU Članovi Udruge udomitelja djece Međimurja i pedesetak djece su početkom prosinca ove godine prisustvovali svečanom otvorenju “Adventa u vili Prekrižje”, sastavnom dijelu kompleksa Ureda predsjednice RH na Pantovčaku. Autobus za odlazak na događanje osigurao im je Grad Mursko Središće. U znak zahvale predsjednica Udruge udomitelja djece Međimurja Marina Hoblaj i jedanaestogodišnji umjetnik

Aleksandar Kovačić sa svojim ocem Anđelkom Kovačićem posjetili su gradonačelnika Dražena Srpaka. Tom prigodom je Aleksandar gradonačelniku poklonio sliku rijeke Mure koju je sam naslikao, a predsjednica Hoblaj, lutkice s porukom „Svako dijete treba obitelj“. Udruga udomitelja djece Međimurske županije omogućuje djeci bez adekvatne roditeljske skrbi odrastanje u obiteljskom i podražavajućem okruženju

gdje mogu ostvariti sve svoje potencijale.

Udruga udomitelja provodi niz aktivnosti koje se temelje na aktivnom uključivanju, osnaživanju djece, mladih i udomitelja, podržavanje pozitivnih inicijativa i samopomoći, uvažavanje i poštivanje različitosti, poticanje suradnje i partnerstva, djelovanje u najboljem interesu svakog pojedinog djeteta i mlade osobe u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima.

DOVINI UREDILI “MEĐIMURSKU HIŽU STARINA”

kuću vlasnici osam do zadnjeg detalja!

različitih „poluautomatskih“ ružđilica za kukuruz, pila, sjekira, čekića za zabijanje čavala i klepanje kosa, ručnih bušilica, kovačkih kliješta, oženih predmeta je obiteljsko naslijeđe, a nešto je prikupljeno i od donacija. zapnu stari drveni garderobni ormari i komode. Iz njih su izvađeni dijelovi svakodnevne ladanjske odjeće, ali i ruho koje se odijevalo u svečanim prigodama.

- Imamo veliku obiteljsku zbirku šešira koje su nosili naši pokojni očevi, a iz ormara je izvučen tek manji dio nošnji i druge odjeće koju su odijevali ženski članovi obitelji.

Zanimljiva je i kuhinja kojom dominiraju starinski sudoper i stolovi prepuni različitog plehnatog i porculanskog posuđa.

U njoj se na zoran način vidi što su ukućani u stara vremena koristili svakodnevno ili u situacijama kada se spravljala hrana s dužim rokom trajanja. U tome su Međimurci, barem kada je o mesnim prerađevinama riječ, majstori od davnina – uvjeravaju nas naši sugovornici.

Od gospođe Marine doznajemo i da je pravi gazda i glava obitelji nekada bio stručnjak za sve – u šumi drvosječa, na polju ratar, u goricama vrsni vinogradar i podrumar, a kod kuće još i stočar te mesar. Sva ta znanja djeca su nekada stjecala kod kuće, a ne u vrtiću ili školi.

- Praksa je bila sve, dok danas poljoprivrednici moraju odlaziti na savjetovanja, čitati priručnike i svako malo „guglati“ internetom. Moj japek je sebi sve što je smatrao potrebnim zapisivao. Bio je sam svoj majstor, pa i agronom kojem, za razliku od današnjih poljoprivrednika, na raspolaganju nisu bili nikakvi poticaji. Stvarno me čudi da se netko danas žali kako se ništa od ratarskih ili povrtlarskih kultura ne isplati uzgajati – ističe ova vrijedna domaćica koja nas je potom provela prostorima osebujne turenske etno hiže u kojoj je izložen i sav potreban alat, bez kojeg su nekada bili nezamislivi radovi u vinogradu, ili na polju.

Ima tu različitih „poluautomatskih“ ružđilica za kukuruz, pila, sjekira, čekića za zabijanje čavala i klepanje kosa, ruč-

nih bušilica, kovačkih kliješta, bruseva, turpija, djetla i ostalih stolarskih drangulija. Više od 80 posto izloženih predmeta je obiteljsko nasljeđe, a nešto je prikupljeno i od donacija.

Žene u formi

- Moja baka koristila je i veliku krušnu peć, a pšenično i kukuruzno zrno mljelo se u obližnjem mlinu na kamen. U jednoj „turi“ peklo se do pet kruhova, a kvasac se proizvodio kod kuće struganjem tijesta koje se nakon miješanja držalo za korito. U tim su komadićima tijesta ostajale gljivice, a sve se do idućeg spravljanja kruha držalo u glinenim posudama.

Gdje su zapravo naši stari nabavili prvi pekarski kvasac, to danas ni dragi Bog ne zna. Za nas je bilo sreća da smo mogli držati stoku i perad pa je na

Dobrodošli su svi ljudi dobre volje, željni informacija o izvornoj baštini Međimurja stolu uvijek bilo mlijeka, sira, turuša, vrhnja, čvaraka, špeka, krvavica i mesa ‘z banjice… Tu tradiciju zadržali smo u manjoj mjeri do danas. Kao djeca, imali smo točno određene obaveze, dok današnja „vise“ na mobitelima i kompjuterima. Od malih nogu znala sam da majci moram svaki dan pomagati prati posuđe i čistiti kuću, dok je moja starija sestra Ljubica bila zadužena za metenje dvorišta i obavljanje ostalih „vanjskih“ poslova – ističe Marina Murk.

Tek kada bi njih dvije obavile sve predviđene zadaće, mogle su „na cestu“, odnosno otići na igru s vršnjacima koja se nije prekidala ni u mraku. Naime, u Podturen je struja stigla tek 1960. godine, a s njom i prvi, za današnje poimanje, primitivni kućanski aparati. Žene su se najviše radovale električnim pe-

glama jer su im one naslijeđene od baka za faldanje „guzajnki“ težile više od jednog i pol kilograma!

- Žene u Podturnu u godinama iza Drugoga svjetskog rata bile su itekako u formi. Ne samo zbog peglanja, jer se veš prao ručno na obalama u Muri, nego su same tkale i šivale skoro sve što se odijevalo. Muški dio obitelji tu im je priskakao u pomoć uglavnom kada se stupama „trlo“ lan ili konoplju.

Kolovrat i tkalački stan imala je skoro svaka hiža, jer su se tkali i zastori. Moja majka bila je u tome naročito vješta. Naime, roditelji su je poslali na školovanje za šnajdericu u Mačkovec ili Mačkofce, kako kažemo. Sve nam je zašila i bile smo zato jako zrihtane puce… – rekla je između ostaloga Marina.

Sve je to smješkajući se strpljivo slušao njezin suprug, koji je jedva dočekao svojih „pet minuta“, kako bi nas proveo prostranim podboltanim podrumima stare hiže.

Vina bilo, vina bu

- Puno je posla bilo s njihovom obnovom. Tu se nekada čuvalo vino u lagvima, ali i do 20 tona krumpira koji se uvijek mogao dobro prodati. Najbolji kupci bili su iz Bosne. Još pamtim jednog koji je dolazio čak iz Modriče, taj je znao odvesti sve što smo nudili, a u sezoni kolinja u Podturnu je bilo kamiona i kombija s registarskim pločicama od Vardara do Triglava. Za svinjama je vladala prava pomama, a sa Srbima se višak stoke već ujesen trampio za njihovo grožđe. Danas je to nezamislivo pa pajceke i kokice hrane samo one obitelji koje žele imati domaća jaja i mesne prerađevine. Nažalost, postao je problem pronaći dobroga mesara, jer oni najbolji su odavno 70-godišnjaci. Isto je i sa zidarima, jer mladi ljudi se ne žele školovati za takva obrtnička zanimanja – zaključio je Vlado Murk.

9

10 Život

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

IZNENAĐENJE ZA PRVI ROĐENDAN VARAŽDIN

Živko Skuhala u svo Spacelander, najsku

Muzej u Ulici Otona Župančiča posjećuju veliki i mali znatiželjnici iz cijele Hrvatske. U zbirci Živka Skuhale, koja je nastajala tri desetljeća, n skriveni od javnosti, Varaždin 50-ak unikatnih motocikala te još toliko bicikala, uz velik broj različitih strojeva i uređaja.

– Riječ je o staroj tehnici, ali Osebujni varaždinski Muzej se ja već dulje vremena trudim oldtimera i stare tehnike, čiji prikupiti i sve ono što je nekada je vlasnik prof. Živko Skuhala, proizvedeno u Hrvatskoj. Iako u samo godinu dana postoja- nisam lokalpatriot, svakomu je nja u potpunosti je opravdao jasno da mi je Varaždin uvijek očekivanja stvaratelja njegova pri srcu i ponosan sam jer u Mupostava, koji je odnedavno zeju imam dosta uređaja naše obogaćen unikatnim primjer- Finomehanike, koja je nekada kom najskupljega futurističkog poslovala u blizini Korza. Imam jedan džuboks proizveden u toj bicikla na svijetu. tvrtki još 1964. godine te igru koja simulira nogomet. Ova Nema čega nema Naime, od Živka Skuhale domaća čuda tehnike nekada doznajemo da ga posjećuju ve- su bila nezaobilazna u svakom liki i mali znatiželjnici iz cijele lokalu koji je držao do sebe i gostiju željnih zabave – napoHrvatske.

– U mojoj zbirci, minje naš domaćin, koji koja je nastajala nam je pokazao i vatri desetljeća, raždinski bicikl, nema čega proizveden u Legendarni nema i baroknom američki bicikl pot vrgradu 20-tih godina prošdilo se futurističkog izgleda da prolog stoljeća. predstavlja raritet u Riječ je davanje z apr avo o restausvjetskim dvokolici Lav riranih razmjerima Cesarec, koja eksponata ima svoje oridefinitivno ne bi ima lo ginalne znakove smisla. Umjesto izrađene od mesinda su izlošci zatvorega… No, pravo iznenani u garaži, skriveni od javnosti, đenje za posjetitelje je novi Varaždin je dobio još jednu eksponat Skuhalinog muzeja, atrakciju. Zadovoljan sam bro- koji predstavlja pravi raritet u jem posjeta, ali morate znati svjetskim razmjerima. To je da tu nema neke ekonomske bicikl futurističkog izgleda za isplativosti, s obzirom na ono čiju je konstrukciju i nenadmašto je uloženo u uređenje i šan dizajn zaslužan američki opremanje muzejskog prostora, industrijski dizajner Benjamin koji zauzima dvije etaže moga Bowden. obiteljskog doma – veli Skuhala – Riječ je o legendarnom o Muzeju koji je, podsjećamo, Spacelanderu (svemirski šetač), vrata posjetiteljima otvorio lani koji je 1960. godine bio daleko uoči proslave Dana Grada. ispred vremena. KonstrukciPosjetitelji definitivno imaju ja je proglašena najdizajnom što za vidjeti u Župančičevoj desetljeća, pa i danas izgleda ulici, a gostoljubivi domaćini supermoderno. No, taj bicikl je rado im govore o načinu na izrađivan u iznimno maloj seriji koji je prikupljeno i obnovljeno od 522 komada i bio je užasno PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Zadovoljan sam brojem posjeta, ali morate znati da tu nema neke ekonomske isplativosti, s obzirom na ono što je uloženo u uređenje i opremanje muzejskog prostora, koji zauzima dvije etaže moga obiteljskog doma.” ŽIVKO SKUHALA

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

Život

11

NSKOG MUZEJA OLDTIMERA I STARE TEHNIKE

ome muzeju izložio uplji bicikl na svijetu

nema čega nema i potvrdilo se da prodavanje restauriranih eksponata definitivno ne bi imalo smisla. Umjesto da su izlošci zatvoreni u garaži, n je dobio još jednu atrakciju.

skup. Konstrukcija mu je od poliestera, ima po dva prednja i stražnja svjetla, električnu trubu i radio! Izazvao je pravi šok kada se pojavio na tržištu.

Američki kolekcionari drže ga na takvoj cijeni da se malo tko uopće usudi pitati koliko takvo čudo tehnike stoji… – govori Skuhala o ovom jedinome muzejskom Spacelanderu koji je

izložen u Europi!

Za hva ljujući Živku Skuhali, akademskom slikaru i poznatom hrvatskom kolekcionaru, Varaždinci tako imaju povlasticu uživo vidjeti i dodirnuti najskuplji bicikl na svijetu, ali i sva ostala čuda tehnike izložena u stalnom postavu.

12 Zdravlje

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

BIJELE PLOMBE ZA TRUDNICE I DOJILJE

ZDRAVLJE

U stomatološkom liječenju dosad su samo djeca do 18 godina imala pravo na besplatne bijele ispune, odnosno plombe na svim zubima.

– Novim usklađivanjem propisa ovo pravo dobivaju i trudnice i dojilje jer su izmijenjeni i dodani novi dijagnostičko-terapijski postupci u Odluku

o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Rezultat je to usklađivanja koje je HZZO proveo s Uredbom EU u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite – objavio je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Dosad su samo maloljetnici imali pravo na besplatne bijele plombe na svim zubima

DODJELA ŽUPANIJSKE NAGRADE „NAJVOLONTER/-KA U 2019. GODINI“

Ruža Sašek, Marija Prekupec i Martin Vlahek najvolonteri u 2019.

MONTESSORI SKUPINA PERLICE

Mališani posjetili ordinaciju i ljekarnu Djeca Montessori skupine Perlice iz Dječjeg vrtića Cvrčak (PO Maslačak) sa svojim odgojiteljicama Dijanom Horvat i Alenkom Novak Sabol u sklopu projekta „Moje zdravlje“ posjetila su ordinaciju doktorice Trstenjak i ljekarnu.

Uz pomoć liječnice, jedna Montessori aktivnost održana je u ordinaciji, gdje su djeca dovela svoje plišance na pregled – bilo je tu temperatura, bolova u trbuhu pa čak i jedna slomlje-

na noga. Liječnica Trstenjak je s puno strpljenja i ljubavi liječila male plišane pacijente, a djeca su se osjećala ponosno i važno jer su pomogla svojim mekanim prijateljima.

Nakon ordinacije, djeca su posjetila ljekarnu, gdje ih je dočekala ljekarnica Zver koja je ispričala kako se rade lijekovi i pripravci te im je pokazala laboratorij, suđe i vage koji su neizmjerno važni u izradi lijekova.

365

Božić je iza nas, Nova godina pred nama. Eto, stariji smo za još jednu godinu. Iza nas je 365 dana, 365 ustajanja i lijeganja. Bilo je to 365 prilika, a ako ovo sada čitate i 365 darova za tebe i za mene.

Neki će možda reći da im neki dani baš i nisu bili neki dar. Pa ipak, svaki je dan našega života neizmjeran dar. A sve ono dobro što smo doživjeli u tih 365 dana direktan je Božji dar tebi i meni. O tome piše apostol Jakov u svojoj poslanici: ‘Svaki dobar dar, svaki savršen poklon dolazi odozgo, od Oca, od Stvoritelja zvijezda.’ Bog nas daruje iz dana u dan kao dobar zemaljski roditelj svoju djecu. Jesmo li svjesni toga?

Sve što imamo i što jesmo je od Boga. On nam daje dah života iz dana u dan. Zahvaljuješ li Bogu zbog toga? Slaviš li Baga kao Crkva? Žalosno je da se mnogi ‘pobožni’ ljudi ukažu u crkvi tek za Božić ili Uskrs.

Nazivaju se vjernicima, a živome Bogu ne iskazuju ni hvalu ni slavu koju On zaslužuje. Za mnoge je Božić — što smo jeli i što smo pili. Onda se time pohvali pred susjedima da se zna da su oni imali više vrsta kolača i više vrsta mesa. Da su bolji... Mnogi se na Božić niti Isusa nisu sjetili...

Mladen Dominić Kristova Crkva Gdje si ti u svemu tome?

Zahvaljuješ li Bogu? Živiš li pravi Božić? Pred tobom je 365 novih prilika, nemoj ih propustiti! prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Upravo je iz tiska izašao novi broj časopisa Obiteljski list, koji možete dobiti besplatno i bez ikakve obveze. Tema ovog broja je Božić gdje uz pregršt prekrasnih tekstova nastojimo dočarati pravi smisao Božića. Djeca mogu dobiti poseban poklon. Nazovite nas na 042 311 202.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f

U okviru 20. Sajma dobrote u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec volonterima su dodijeljene nagrade, uvedene povodom obilježavanja Europske godine volontiranja 2011.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Završavajući godinu na najljepši način, pokazujući humanost i plemenitost, u okviru 20. Sajma dobrote u subotu, 21. prosinca, u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec održana je dodjela Županijske nagrade „Najvolonter/-ka u 2019. godini“. To je nagrada koju je Međimurska županija uvela povodom obilježavanja Europske godine volontiranja 2011. kako bi pružila priznanje volonterima i potaknula ostale na uključivanje u volonterske aktivnosti.

Titulu najboljeg volontera u 2019. godini podijelili su Ruža Sašek, Marija Prekupec i Martin Vlahek, troje volontera koji velik dio svog slobodnog vremena i dio sebe plemenito daruju zajednici, a nagrade su im uručili župan Međimurske županije Matija Posavec, pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić-Grlač i ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka-Ovčar.

Nagrade su im uručili župan Matija Posavec, pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb MŽ Sonja Tošić-Grlač i ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka-Ovčar

Prepoznati doprinosi

Volonterski doprinos Ruže Sašek prepoznao je Caritas Varaždinske biskupije Dnevni boravak djece „Dr. Antun Bogdan“, u čije je aktivnosti uključena svaki dan te je pratnja u vožnji korisnicima Caritasa, animira ugodnu atmosferu, asistira u slučaju potrebe pružanja prve pomoći, već godinama izrađuje božićne i uskrsne čestitke te sudjeluje u motivaciji i stvaranju dobre atmosfere u Dnevnom boravku čitanjem priča, pjevanjem i sviranjem.

Nagradu za najboljeg volontera u 2019. godini i prijelaznu nagradu „Najveće srce Međimurja“ preuzela je njezina unuka Una Strbad u pratnji ravnateljice Caritasa Kristine Novaković.

Udruga građana Gardruža iz Gardinovca prepoznala je volonterski doprinos Marije Prekupec, koja je članica Županijske lige protiv raka i HGSS-a Stanice Čakovec, predsjednica međimurske Podružnice Hrvatske ko-

more medicinskih sestara – Podružnica Međimurske županije, članica DVD-a Gardinovec, licencirani voditelj nordijskog hodanja, članica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva i predstavnica Hrvatske zajednice općina.

Uz to, organizira brojne manifestacije, božićne sajmove, seoske igre, biciklijade te bi kulturni i društveni život Međimurja bez njenog djelovanja bio znatno zakinut.

Volonterski doprinos Martina Vlaheka prepoznalo je Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije. Martin vodi bitku s cerebralnom paralizom od najranijeg djetinjstva, no to ne mijenja njegovu upornost za uključivanje u volonterske aktivnosti koje provodi Druš-

tvo. Sudjelovao je u raznim humanitarnim akcijama te izrađuje čestitke, predmete i ukrase. Volontira u Dnevnom boravku „Dr. Antun Bogdan“ te u Domu za starije i nemoćne Novinščak u Čakovcu tepa je svojom borbenošću primjer svima nama.

Najbolja organizacija

U kategoriji najbolje organizacije volontiranja Međimurske županije u 2019. godini nagradu je dobila Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“. Volonterski program Udruge Biovrt obuhvaća aktivnosti kojima uključuje lokalno stanovništvo na više razina: volonteri u udruzi, na terenu i imanju Biovrta, a u akcije se uključuju roditelji učenika, bake, djedovi i svi

zainteresirani. Udruga provodi edukativne volonterske akcije u suradničkim školama, njeni članovi imaju veliku odgovornost i velik posao koji obavljaju volonterski, a nagradu je preuzela predsjednica Udruge Silvija Kolar -Fodor.

Posebna priznanja volonterima za izniman volonterski doprinos zajednici primili su volonterka Volonterskog kluba Doma za starije i nemoćne Novinščak Marija Nikolić, volonterka ACT grupe Ivana Mikac, volonterka Udruge za promicanje kvalitete života „Turen“ Podturen Bo-

Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ najbolja je volonterska organizacija žena Kapitarić, volonterka Udruge gluhih i nagluhih Međimurske županije Nada Igrec, volonterka Gradskog crvenogGradskoga društva Crvenoga križa Čakovec Maria Paula Požgaj, volonterka Društva „Naša djeca“ Čakovec Gordana Šoltić Siladi, volonterka Društva „Naša djeca“ Prelog Leona Krušelj te Klub žena liječenih od bolesti dojke „Nova nada“ Čakovec.

Školstvo

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

13

BOŽIĆNO RASPOLOŽENJE U DJEČJEM VRTIĆU CVRČAK

ŠKOLSTVO

Proteklih dana u Dječjem vrtiću Cvrčak u Čakovcu bilo je vrlo veselo i zabavno. Skupine Leptirići i Suncokreti održale su radionice i druženje s roditeljima na kojima su izrađivali ukrase i božićne dekoracije kako bi kasnije ukrasili bor u pretprostoru jaslica. Druženje s roditeljima također je organizirala i skupina Ribice, a okupljeni su s

djecom izrađivali kreativne čestitke. Najmlađa jaslička skupina Prstići pak je isplanirala druženje u kojem se putem igre, pjesme i plesa dočarao božićni ugođaj. Najveće iznenađenje za svu djecu iz Cvrčka i područnih odjela priredio je dramski aktiv kazališnom predstavom „Zimska bajka“, nakon koje je mališane posjetio Djed Božićnjak.

ŽUPAN POSAVEC ZAHVALIO UMIROVLJENIM DJELATNICIMA OBRAZOVNIH INSTITUCIJA

Veliko „Hvala!“ svim učiteljima - Jedina namjera ovog susreta je reći jedno veliko “Hvala!”, hvala što su zajedno s nama stvarali sustav boljeg i kvalitetnijeg obrazovanja – istaknuo je Matija Posavec na prijmu u Scheierovoj zgradi.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

U znak zahvale za prenošenje znanja i iskustva te za nesebičnu brigu o mlađim generacijama, u Scheierovoj zgradi održan je prijam umirovljenih djelatnika obrazovnih institucija iz Međimurske županije.

Tradicija

Riječ je o tradiciji koju je i ove godine nastavio župan Međimurske županije Matija Posavec sa suradnicima kako bi nagradio one koji su svoj radni vijek dali i utkali u odgoj i obrazovanje učenika.

- Božićno-novogodišnji blagdani prilika su da se sjetimo svih onih koji su dali doprinos svojim radom, osobito u obrazovanju, te zadužili Međimurje odgajajući generacije naših stanovnika među kojima su danas

mnogi uspješni pojedinci koji čine naš svijet boljim. Jedina namjera ovog susreta je reći jedno veliko “Hvala!”, hvala što su zajedno s nama stvarali sustav boljeg i kvalitetnijeg obrazovanja te izraziti poštovanje na svemu što su učinili tijekom svog života - poručio je župan Matija Posavec.

Dodao je da svaki učenik ima neki talent, a učitelji su ti koji taj talent prepoznaju i oblikuju, što se u Međimurju ostvaruje jer samo u jednoj školskoj godini ima više od 30 državnih i nekoliko svjetskih prvaka, ali i mnoštvo sudionika olimpijada.

U protekloj godini umirovila su se 32 učitelja, nastavnika, edukatora, stručnih suradnika, tehničkog i drugog osoblja, a to su: Vinka Barešić Valić, Ana Lončarić-Tretnjak, Slavica Radiković, Nevenka Sinković, Miljenko Fric, Smiljka Kovačić, Zlatko Serec, Vlasta Abramić,

ŠTO OČEKIVATI U 2020. GODINI? U Međimurskoj županiji u 2020. godini planira se obnoviti 11 osnovnih škola i Gospodarska škola Čakovec, kao i otvorenje nove zgrade Osnovne škole Pribislavec. Grade se i školske sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu, Svetoj Mariji, Vratišincu i Svetom Martinu na Muri, a ostvarit će se također

projekti Metalska jezgra, Centar održivog razvoja i Centar kompetencije u strojarstvu.

Uz financiranje prijevoza, asistenata u nastavi te stipendija i pomoći učenicima i studentima, Županija će iz proračuna i u 2020. godini izdvojiti oko 200 milijuna kuna za obrazovanje.

Biserka Jančikić, Anica Mihalinčić, Milan Janković, Enes Bećirović, Marija Tot, Marija Borko, Nada Šalari, Vesna Branilović, Dragutin Balent, Nenad Kipke, Nada Kliček, Branka Varga, Đurđica Lukač, Josip Mihalković, Ružica Murk, Josip Globar, Višnja Balog, Zdravko Dravec, Draga Mihoci, Josip Vargek, Branko Augustić, Žarko Bundalo, Nevenka Jurinec i Danica Ljubić.

Osim župana Posavca, umirovljenim djelatnicima zahvalili su i darove uručili zamjenica župana Sandra Herman i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Blaženka Novak. U ime umirovljenih djelatnika obratio se Josip Mihalković zahvalivši Županiji na brizi i izdvajanjima za školstvo, a samu svečanost glazbom su obogatili Henrik Šimunković i Darko Golubić.

POTPISAN JE UGOVOR O REKONSTRUKCIJI ZGRADE VRIJEDAN 7.337.823 KUNE

Centar održivih razvoja uskoro na MEV-u Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu (MEV) u petak, 27. prosinca, potpisan je ugovor sa izvođačem radova o rekonstrukciji zgrade znanstvenoistraživačkog Centra održivog razvoja.

Ugovor vrijedan 7.337.823,06 kuna potpisali su dekan MEV-a doc. dr. sc. Igor Klopotan i direktor poduzeća „Tekeli Projekt Inženjering“ Igor Tekeli, bacc. ing. aedif.

- Međimursko veleučilište u Čakovcu nastavlja s razvojem vlastitih nastavnih, znanstvenih i stručnih kapaciteta provedbom projekta „Centar održivog razvoja“. Ukupna vrijednost projektnih aktivnosti iznosi 11.895.867,07 kuna od čega će 10.828.867,07 kuna (91%) sufinancirati Europska unija putem Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt

predviđa rekonstrukciju i opremanje zgrade ukupne bruto površine 683 kvadratnih metara u neposrednoj blizini Veleučilišta u kojoj će se smjestiti Centar održivog razvoja te provođenje organizacijske reforme Veleučilišta objašnjavaju iz MEV-a.

Uređenjem Centra održivog razvoja opremit će se četiri laboratorija: „Biokemija okoliša“, „Održiva gradnja“, „Primijenjena automatika“ i „Proširena stvarnost“, čime će se unaprijediti kvaliteta obrazovanja i istraživanja za potrebe gospodarstva, ali i ojačati suradnja Veleučilišta s drugim istraživačkim institucijama i poslovnim sektorom.

Poslovnim subjektima će biti omogućeno korištenje kapaciteta novoopre-

mljenih laboratorija, ističu iz MEV-a, što će značajno unaprijediti sinergiju znanosti i gospodarstva, a osiguravanjem suvremene istraživačko-razvojne infrastrukture će se povećati broj primjenjivih istraživačkih, razvojnih i inventivnih projekata u Međimurskoj županiji.

Dodajmo da je provedba projekta započela 2. siječnja 2019. godine, a trajat će 24 mjeseca. Projekt „Centar održivog razvoja“ je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i provodi se u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014. – 2020. temeljem poziva „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija“.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

KULTURNI OBZOR

HIT PREDSTAVA “FINE STRINE S OPATOVINE” Jubilarna sezona Tribine Čakovec četvrtkom završila je 19. prosinca Božićnim koncertom, a nova sezona počinje 6. veljače te završava 14. svibnja 2020. godine. Sezonu otvara Glumačka družina Histrion hit predstavom „Fine strine s Opatovine“ koja će se u Centru za kulturu Čakovec održati 6. veljače s početkom u 20 sati.

Autor predstave je Nino Škrabe, redatelj Zoran Mužić, a izvođači su: Slavica Kneže-

vić, Ankica Dobrić, Andrej Dojkić, Davor Svedružić, Franjo Kuhar, Vanda Winter, Tomislav Martić, Damir Lončar, Žarko Savić, Martin Kuhar i Dinka Vuković. Djelo je inspirirano glasovitom crnom komedijom „Arsen i stare čipke“ američkog dramatičara Josepha Kesselringa napisanom 1939. godine. Na Broadwayu je odigrana 1444 puta, a uspješno je izvođena i u ostatku svijeta pa i u hrvatskim kazalištima.

Piše: LEA ŠPRAJC ve.izpera@gmail.com

STARE BOŽIĆNE I NOVOGODIŠNJE ČESTITKE IZ ZBIRKE SREĆKA POSPIŠILA Početkom prosinca u Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga predstavljene su stare čestitke iz privatne zbirke međimurskog kolekcionara Srećka Pospišila.

Riječ je o čestitkama uz pojedine blagdane i druge prigode, s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, iz različitih krajeva Hrvatske i svijeta. Izložba se dobrim dijelom naslanja na trojezičnu knjigu „Škrinjica nostalgije – čestitke u očima prošlosti“ iz 2016., u kojoj su čestitke koje je Pospišil sakupio popraćene stručnim tekstovima etnologinje Silvije Sitte o povijesti tog medija.

Danas, u doba virtualne komunikacije novi načini iskazivanja želja uoči blagdana, poput prigodnih pokretnih sličica koje nam kao gotove nu d e različite internetske i druge pl atforme, gotovo su potpuno zamijenili nekad popularno slanje čestitki u fizičkom obliku. U klasičnom se smislu, kao četverouglasti kartončići s prigodnom sličicom s jedne, a prostorom za tekstualni ispis s druge strane, čestitke počinju masovno proizvoditi od kraja 19. st. Slanje čestitaka ne samo da je bilo popularno u građanskoj kulturi, već se smatralo i uljudnom manirom. Istih godina čestitke postaju i predmetom sakupljačke djelatnosti te se organiziraju prve izložbe. Žarište čestitarske mode bilo je u zemljama srednje Europe (osobito u Njemačkoj), odakle se tradicija širi u Sjevernu Ameriku.

Novogodišnje su čestitke starije od božićnih i postoji veoma simpatična anegdota o njihovu nastanku. Uoči godine 1827. češki je plemić Karel Chotek, umjesto da cijeli dan prima goste-čestitare,

istima poslao sličicom ukrašen kartončić s isprikom da ih ne može primiti, te im istodobno poželio sve najljepše u idućoj godini. Chotekova je ideja veoma odjeknula i novogodišnje su se čestitke počele tiskati već sljedeće godine. Neki od motiva novogodišnjih čestitki su djetelina s četiri lista, potkova, dimnjačar, gljiva, novac i – svinja. Simbolika većine ovih motiva posve je razumljiva – sreća, dugovječnost, imanje u godini što slijedi. No zašto svinja?

U brojnim tradicijama svinja simbolizira proždrljivost, nezasitnost, pohotu, neznanje (sjetimo se poznate parabole iz Evanđelja o „biserju bačenom pred svinje“).

Međutim, svinja svojim izgledom evocira i o b i lj e i blagostanje i upravo se s tim značenjem ona pojavljuje na novogo di š njim čestitkama.

T a k o jedna čestitka iz kolekcije Srećka Pospišila, iz Koprivnice iz 1939., prikazuje veselo prase oko čijeg su tijela ovješene vreća s novcem i potkova. Na snijegu do praseta još se nalazi i rukovet četverolisnih djetelina. Adresatu ove čestitke nadolazeća godina mora da je bila višestruko sretna i obilna.

Božićne se čestitke javljaju 40-ih godina 19. st i na njima su česti kršćanski motivi (npr. anđeli, scena Isusova rođenja u štalici).

U knjizi „Škrinjica nostalgije“ uz pojedine su čestitke prikazane i njihove krasopisom ispisane poleđine. Jednostavne i često unificirane poruke koje one prenose pobuđuju u promatrača neku osobitu dragost i toplinu.

Izložba se u preloškom Muzeju može pogledati do 17. siječnja pa svakako navratite.

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” - na međimurskom to znači “sad”.

U CENTRU ZA KULTURU RUDAR U MURSKOME SREDIŠĆU

Božićni koncert Puhačkog orkestra i Ftičica

Nakon službenoga završetka koncerta i čak dvaju biseva, publici se još nije odlazilo kući. U Gradu su, kako kažu, ponosni na čak dva neupitna brenda koji su pokazali čarobnu kemiju.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U nedjelju, 22. prosinca, u dobrano popunjenom Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću održan je koncert Gradskoga puhačkog orkestra Mursko Središće, na kojem su gostovale i članice Ženske vokalne skupine Ftičice Kulturno-

U posebnome dijelu koncertne večeri na scenu su izašle članice Ženske vokalne skupine Ftičice te solistica Renata Kramar umjetničkoga društva Mura iz Murskoga Središća. Nakon što su publiku u koncert uveli “Southampton March” R. Sheldona, “Riders on the Storm” The Doorsa i slavna “Bohemian Rhapsody” grupe Queen, svima je postalo jasno da gledaju i slušaju izdanje orkestra kakvo još nisu doživjeli u 13 godina

djelovanja. Sve što je uslijedilo bila je istinska svečanost duha posvećena publici i Onome čije su rođenje s nestrpljenjem očekivali.

U posebnome dijelu koncertne večeri na scenu su izašle članice Ženske vokalne skupine Ftičice te solistica Renata Kramar. Pet prekra-

snih napjeva uz klavirsku pratnju na osobit je način cijelu večer diglo na još višu razinu. Kako kažu u Gradu Mursko Središće, teško je reći je li veći čarobnjak zvuka bio dirigent i voditelj puhača, profesor Petar Novak, ili umjetnička voditeljica Ftičica Marija Trstenjak,

no smije se konstatirati da i u jednoj i u drugoj umjetničkoj skupini grad ima dva neupitna brenda koji sjajno odzvanjaju. To je tijekom dvosatnoga koncerta osjećala i prihvaćala i publika kojoj se ni nakon službenoga završetka koncerta i dvaju biseva baš i nije odlazilo kući.

Kulturni obzor

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

15

Božić su Prelogu čestitali i članovi zborova s područja Grada Preloga, okupljeni u Župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu, u nedjelju, 29. prosinca, kada Katolička crkva slavi blagdan Svete Obitelji. Okupili su se tako Mješoviti pjevački zbor Župe sv. Jakoba Prelog (voditeljica Jasminka Pervan) Pjevački zbor starijeg uzrasta Osnovne škole Prelog (voditeljica Jasmina Malek Križanec), Vokalno instrumentalni

sastav Agnus (voditeljica Ivana Novak Martinec), Pjevački zbor Grada Preloga (voditeljica Jasmina Malek Križanec), Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog uz Tamburaški sastav Udruge umirovljenika Prelog (voditeljica Ljubica Crnčec), Zbor „Sveti Lovro“ Cirkovljan (voditelji Jasmina Malek Križanec i Petar Krušelj), Dječji pjevački zbor „Ribari sv. Jakoba“ (voditeljica Ljubica Crnčec), Župni zbor Sveti

FOTO: STUDIO VIPRO

U PRELOŠKOJ ŽUPNOJ CRKVI BOŽIĆNI KONCERT ZBOROVA S PODRUČJA GRADA Juraj u Trnju (voditelj Nenad Glavak) te Mješoviti pjevački zbor Udruge „Prijatelji sv. Roka“ Draškovec (voditeljica Vesna Tota i Margita Blažeka). Program je vodio Željko Sokač, a zajedničku završnu pjesmu „Narodi nam se Kralj nebeski“ predvodio je Filip Hozjak. Župni vikar Hrvoje Damiš zahvalio je svima na sudjelovanju u programu te podijelio svim izvođačima prigodne poklone.

TRADICIONALNA SVIRKA BELIČKIH AMATERA I GOSTIJU

Glazbenici limenih glazbi iz Belice i Kotoribe dirnuli staro i mlado!

Limena glazba Belica jedna je od najpoznatijih beličkih i međimurskih udruga. Više od 30 godina djeluje na području Međimurske županije, ali se dobar glas o sastavu pronosi širim područjem regije već desetljećima zahvaljujući izvrsnim rezultatima.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

je dirigent Marko Bobičanec: – Repertoar je bio raznolik: sastojao se od božićnih hitova u raznim verzijama, ali i od, primjerice, miksa pjesama “Golubovi” i “Tebi,

U dvorani Društvenoga doma na Belici u petak, 27. prosinca, održan je tradicionalni Božićni koncert Limene glazbe Belica. Na koncertu su se okupili brojni mještani i uzvanici koji su uživali u izvedbama nekih od najpoznatijih i najljepših božićnih pjesama.

U subotu, 4. siječnja, gostovat će u Kotoribi, s čijom Limenom glazbom također prekrasno surađuju i s kojom ih povezuju brojne stvari

Dobar glas

Limena glazba Belica jedna je od najpoznatijih beličkih i međimurskih udruga. Više od 30 godina djeluje na području Međimurske županije, ali se dobar glas o sastavu pronosi širim područjem regije već desetljećima zahvaljujući izvrsnim rezultatima na natjecanjima i iznimnoj aktivnosti. Beličkoj Limenoj glazbi maestralno je dirigirao profesor Marko Bobičanec.

Koncert su svojim izvedbama uveličali i gosti - Limena glazba Općine Kotoriba pod

Dirigent Marko Bobičanec kaže da se pred domaćim ljudima emocije teško skrivaju! ravnanjem Stjepana Taradija - Uteka. Utek je svima dobro poznati entuzijast i glazbeni pedagog, i najzaslužniji što se Limena glazba Belica sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća ponovo formirala nakon više desetljeća smanjene aktivnosti.

Kao vokalni solist nastupio je Željko Grozaj.

Rad nadarenih članova Limene glazbe prate Općina Belica i Međimurska županija. Tako su u Božićnom koncertu na Belici uživali i zamjenica međimurskoga župana Sandra Herman te načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi. Svoje dojmove koncerta prenio nam

Skladbu “Neka cijeli ovaj svijet” iz mjuzikla “Jalta, Jalta” Alfija Kabilja Limena je glazba izvela sa solistom Željkom Grozajem iz Kvarteta Gubec

grade moj” legendarnog Ive Robića, skladbe “Neka cijeli ovaj svijet” iz mjuzikla “Jalta, Jalta” koju smo izveli u suradnji s mojim dragim kolegom Željkom Grozajem iz Kvarteta Gubec, filmske glazbe (“La la land”, skladba “Shallow” iz filma “A star is born”) te nezaobilaznoga klasika - Radetzky marša!

Lagano nas je ulovila euforija koja je iznenadila mnogobrojnu publiku. U subotu, 4. siječnja, gostovat ćemo u Kotoribi, s čijom Limenom glazbom također prekrasno surađujemo i s kojom nas povezuju brojne stvari.

Tijekom 2020. godine u planu su razni koncerti, što se i očekuje od jedne od vodećih limenih glazbi u Međimurju i šire. Planiramo, također, raditi na uvježbavanju kvalitetnih kompozicija, pri čemu će se na repertoaru pronaći ponešto za svakoga: od domaćih i popularnih do ozbiljnih koncertnih komada.

Publika je bila oduševljena, a mi poprilično zadovoljni, budući da je svirka u rodnome kraju uvijek nešto posebno... Pred domaćim ljudima emocije se teško skrivaju! Na pozornici se dogodilo sve najbolje što se moglo dogoditi te smo tu atmosferu pozitivno prenijeli i na slušatelje.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

Bogat i atraktivan postav

Ratnik pokopan sa svojim konjem

Izložba ima i zabavne sadržaje

VELIKA IZLOŽBA U ZAGREBU: AVARI SU PRIS

Kultura avarsk varaždinskom Brez

Nakon što su već 568. godine Avari zagospodarili Panonskom nizinom, stvara se kultura u či zajednica. Poznata je, primjerice, teza da je naziv “Hrvati” isprva označavao povlaštenu ratnič PIŠU: DENIS PERIČIĆ i ANITA PERIČIĆ

Crtež avarskoga konjanika

Temat o konjskoj opremi

Stremeni iz Šarengrada

sa Slavenima ratuju protiv Franaka, Bavaraca, Bizantinaca i drugih. Tako se stvara kultura koju ne nazivamo isključivo Do 9. veljače u Arheološko- avarskom, nego avarodobnom, me muzeju u Zagrebu može se jer su u njezinu nastanku surazgledati velika međunarod- djelovali i Slaveni, Kutriguri, na izložba „Avari i Slaveni“, dio pobijeđenih Langobarda koja je nastala u suradnji s i Gepida te drugih zajednica trima muzejima iz Slovačke, germanskog i romanskog postoga je i podijeljena na dva rijekla. Poznata je, primjerice, dijela: „Avari i Slaveni sjeverno teza da je naziv „Hrvati“ isprva od Dunava“ i „Avari i Slaveni označavao povlaštenu ratničku južno od Drave“. Potonji, hr- kastu unutar Avarskoga Kagavatski dio izložbe kao autorice nata. No, izložba ne ulazi u etpotpisuju kustosice Anita nogenezu, ali zorno predočava Dugonjić i Anita Rapan Pape- ono što danas nazivamo avaša te su ga zajednički rodobnom kulturom. organizirali ArA ta je kultura ostavila traheološki muzej Izloške u Zagrebu i gove i na poGradski dručjima su posudile brojne m u z e j na kojima ustanove, pa tako Vi n kovd a n a s živimo ci, dok su i Gradski muzej – osim u eksponate Slavoniji posudiVaraždin te Muzej i Srijele m noge Međimurja ustanove, mu, važna pa ta ko i avarodobna Čakovec Gradski munaselja prozej Varaždin nađena su i u te Muzej Međimurja Varaždinskoj i MeČakovec. đimurskoj županiji. NajznaIznimna zemljopisna raši- čajnija su ona u varaždinskom renost nalazišta na kojima su Brezju i na livadi Stara ves izlošci pronađeni nije neobič- u Nedelišću. Istraživači se na jer su Avari u 6. stoljeću uglavnom slažu da su ondje pristigli iz duboke Azije, s obitavali Slaveni, čije je širenje područja koje se protezalo od omogućila heterogena strukKirgistana pa sve do Koreje! tura avarskog društva.

Prapostojbinu napuštaju nakon prevlasti altajskih Turaka.

Na Plitvici Na dugom putu prema Europi Stoga se livada Stara ves – pridružuju im se Ujguri, po- eto otkud joj naziv! – u Nedelitom zauzimaju velik dio istoč- šću smatra najstarijim slavenne Europe, od Azovskog mora skim naseljem zabilježenim u do Šleske, pokorivši pritom Hrvatskoj, s najstarijom ranoHune, bugarska plemena i sla- slavenskom zemunicom, koja venske Ante iz Karpata, da bi potječe s početka 7. stoljeća. već 568. godine zagospodarili Arheološko nalazište Varažcijelom Panonskom nizinom, din-Brezje nalazi se sjeverno a uskoro u plemenskom savezu od rijeke Plitvice, s obiju stra-

Nalazište u Nuštru s više od 200 grobova

na ceste Turčin – Varaždin, odnosno na južnom prilazu gradu Varaždinu. Sondiranja (pod vodstvima Željka Tomičića i Martine Šimek) utvrdila su u Brezju veći broj ovalnih poluzemunica, otpadnih jama i peći te brojne keramičke i rijetke metalne nalaze, što svjedoči o kontinuitetu života u našem kraju od 7. pa sve do 12. stoljeća (kada se već spominje i grad Varaždin). Spomenimo i da su u šljunčari kod Preloga pronađeni prelijepi primjerci dugih bojnih noževa.

Veća nalazišta otkrivena su u

Slavoniji i Srijemu, primjerice u Nuštru, gdje je istraženo avarsko groblje s više od 200 ukopnih mjesta.

Koje su glavne karakteristike avarodobne kulture? Isprva se živjelo nomadski, u jurtama, a potom polusjedilački, u jednostavnim četverokutnim ukopanim kućama. Stanovništvo je držalo stoku i perad, izrađivale su se keramičke posude i drugi uporabni predmeti, oružje, nakit, razni ukrasi, a posebice konjanička oprema.

Ratnici, najčešće konjanici, bili su, naime, društvena vrhuška,

Duplerica

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

Posuda pronađena u Nedelišću

17

Rekonstrukcija objekta kod Starih Perkovaca u Slavoniji

STIGLI ČAK IZ DALEKE KOREJE I NASTANILI SE NA NAŠEM PODRUČJU!

kog doba razvijala se i u zju i Staroj vesi u Nedelišću

ijem su nastanku sudjelovali i Slaveni, Kutriguri, pa čak i Ujguri, kao i dio pobijeđenih Langobarda i Gepida te drugih germanskih i romanskih čku kastu unutar Avarskoga Kaganata. Izložba ne ulazi u etnogenezu, ali zorno predočava ono što danas nazivamo avarodobnom kulturom.

CAR KONSTANTIN: “Hrvati odnesu pobjedu i jedne od Avara pobiju, a ostale prinude na pokornost…

U Hrvatskoj još uvijek ima avarskih potomaka i po njima se vidi da su Avari.”

Razni primjerci nakita

Rekonstrukcija zemunice

TIK DO VARAŽDINA Arheološko nalazište Varaždin-Brezje nalazi se sjeverno od rijeke Plitvice, s obiju strana ceste Turčin – Varaždin, na južnom prilazu gradu Varaždinu a među njima bilo je i žena.

Konji su često sahranjivani u istom grobu s ratnicima – na drugi svijet morali su otići

Od iščezloga avarskog jezika danas su nam ostale riječi kao što su “ban” i “klobuk” zajedno sa svojim gospodarima. Ipak, ne treba robovati stereotipima o Avarima kao

isključivo ratničkome narodu jer mnogi nalazi grobišta pokazuju da je razina ozljeda bila iznimno niska! Dakle, manje se stradavalo u ratnim sukobima, a više zbog loših životnih uvjeta, slabe prehrane, teških fizičkih poslova i raznih bolesti.

Šamanizam

O duhovnom životu malo je saznanja jer je i malo tragova.

Pretpostavlja se da je religija bila šamanističkog tipa s pripadajućim elementima animalizma odnosno totemizma i uvjerenjem u novi život u

nebeskim sferama.

Na kraju, gdje su nestali Avari? Danas žive samo u Dagestanu, ali preci tamošnjih (islamiziranih) Avara nikad nisu ni došli na područje Hrvatske. Pad „naših“ Avara počinje 802. godine porazom od Karla Velikog. Vjerojatno su se asimilirali, dijelom među Mađare (posebno u etničku skupinu Sekelja u Transilvaniji), a dijelom među Slavene. Nešto je tragova ostalo i u jeziku.

Avarski jezik vjerojatno je bio dio bulgaro-čuvaške skupine turkijskih jezika, a danas nam

su od njega ostale riječi kao što su „ban“ i „klobuk“.

Jedini povijesni izvor o doseljenju Hrvata na Jadran, djelo „O upravljanju Carstvom“ bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, izrijekom navodi: „Hrvati zateknu Dalmaciju pod vlašću Avara… Hrvati odnesu pobjedu i jedne od Avara pobiju, a ostale prinude na pokornost…

U Hrvatskoj još uvijek ima avarskih potomaka i po njima se vidi da su Avari.“ Tko zna… možda i u nama još ima ponekih avarskih gena!

Sablja; matrica; ulomak češlja iz Brezja

Okovi u obliku životinjske glave

18 Sport

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

VARAŽDINSKA EKIPA OSTALA BEZ POLUFINALA Malonogometna ekipa Oštrek gradnja i Hudek trgotrans nije se uspjela plasirati u polufinale popularnoga zagrebačkog turnira Kutija šibica. Varaždinsku ekipu je u susretu četvrtfinala, koji je odigran na Štefanje, zaustavio odlični sastav CB Dobermann, pobijedivši rezultatom 2:0.

Golove za pobjedničku momčad postigli su Horvat i Mordeja. Na svom putu do četvrtfinala varaždinski malonogome-

SPORT KAJAK I KANU

Varaždincima pet medalja Na tradicionalnom, 49. Štefanjskom spustu i 24. memorijalu „Tibor Šaramo“ u spustu kajakaša i kanuista nastupili su i članovi varaždinskoga Kajak kanu kluba Varteks. Od Varaždinaca su najuspješniji bili Klara Dvorski, koja je pobijedila u konkurenciji kajaka jednosjeda za juniorke, Roko Bengeri, koji je pobijedio u kanuu jednosjedu za juniore, te Dino Šimek, pobjednik u konkurenciji

turističkih kajaka.

Druga mjesta zauzeli su Dušan Brkušanin u kajaku jednosjedu kod seniora te Darko Tomašek i Igor Krajcar u konkurenciji turističkih kanua dvosjeda. U konkurenciji kajaka jednosjeda za seniore nastupio je i Aleksandar Brkušanin, koji je zauzeo 6. mjesto, a u konkurenciji turističkih kajaka Goran Vugrek bio je 5., dok je Jurica Bengeri zauzeo 6. mjesto.

taši redom su pobjeđivali: Stomatološki centar Flegar (3:2), CB Flash-Zagrebprokrom (5:0), Neo logistics & Frankos bar (2:1) i Dječji nogomet (4:3). Ekipa Dobermanna, nakon što je prošla Oštrek gradnju i Hudek trgotrans, u polufinalu je bila bolja od ekipe Pizzeria Stari Zagreb-Borongaj Lugovi s 3:1, a u finalu od sastava Biberon Maraska s 5:4, osvojivši naslov na ovom prestižnom turniru.

ODRŽAN BORILAČKI SPEKTAKL “FIGHT NIGHT CESTICA”

U glavnome meču večeri Željko Gorilla Kranjc svladao mađarskog šampiona – Kod ulaska u ring publika je bila na nogama kako bi gromoglasnim pljeskom pozdravila Željka. U izjednačenoj borbi nakon sudačkog preglasavanja pobjeda je pripala našem borcu – rekao je trener Siniša Kovačić

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

KUGLANJE

Mladi kuglači odlični u Varaždinu Varaždin je bio domaćin najboljim hrvatskim kuglačicama i kuglačima, koji su nastupili na pojedinačnom Prvenstvu Hrvatske za seniore. Prvak Hrvatske kod kuglača postao je Željko Košutić iz KK Bjelovar, dok je kod seniorki titulu najbolje odnijela Valentina Gal iz riječkoga KK Malaka. Prvenstvo su obilježile zlatne reprezentativke Hrvatske, osvajačice prvog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Češkoj, koje je Hrvatski olimpijski odbor proglasio najboljom ekipom godine.

Veliko priznanje stiglo je i za trenericu reprezentacije i Ženskoga kuglačkoga kluba Varaždin Darinku Bunić, koja je bila nominirana za trenera godine. Nisu mirovale ni kuglačice Varaždina. Ana Matić nastupila je u kvalifikacijama pojedinačnog Prvenstva Hrvatske, no sa srušenim 1061 čunjem nije se uspjela plasirati u završno natjecanje 16 najboljih kuglačica. Najmlađi kuglači su odradili 20. Trofej Grada Varaždina, na kojem su varaždinski kuglači i kuglačice osvojili devet medalja.

U organizaciji Fight Cluba Kovačić, u subotu, 28. prosinca, održan je veliki borilački spektakl pod nazivom „Fight Night Cestica“. Događaj je izazvao veliku pozornost javnosti, pa je dvorana Osnovne škole Cestica bila pretijesna da primi sve ljubitelje borilačkih sportova.

Dominacija

Oni koji su dohvatili svoje mjesto oko ringa mogli su uživati u sedam vrhunskih mečeva, ali i u cjelokupnom popratnom programu, koji je uključivao svjetlosne efekte, glazbu, kao i nezaobilazne hostese.

U prvome meču večeri snage su odmjerili domaći borci, desetogodišnji Vito Lukačić i godinu dana stariji Niko Šupljika, koji su nastupili u disciplini light, u kojoj nisu dozvoljeni jaki udarci. Nakon tri izjednačene runde meč je završio neriješeno. U drugome meču susreli su se Luka Valjin iz Zadra i Filip Horvat iz F. C. Kovačić.

– Valjin je dominirao u prvoj rundi, međutim, Filip u drugoj

rundi kreće agresivno i u jednoj izmjeni krošeom dobro pogađa Luku, koji pada na pod. Iako se nakon brojanja podigao, njegov trener baca ručnik i predaje borbu – prokomentirao je Siniša Kovačić, glavni trener ovog iznimno uspješnoga kluba.

U trećoj borbi 18-godišnji Jura Golub pobjeđuje prekidom u drugoj rundi borca iz Srbije Srđana Zarića. U četvrtoj borbi članu Fight Cluba Kovačić Gabrijelu Vujecu suprotstavio se Strahija Vujošević, također iz Srbije. Strahija meč započinje silovito i odlukom svih triju

sudaca osvaja prvu rundu. U drugoj rundi u silovitoj izmjeni udaraca Gabrijel nogom pogađa Strahiju, koji odmah pokazuje na ozljedu ruke. Meč je prekinut, što domaćem borcu donosi zasluženu pobjedu.

Preglasavanje

– Uz veliko navijanje i podršku s tribina, u petome meču u ring ulazi Emanuel Šprem, aktualni prvak Europe. Njegov protivnik bio je Marko Špirić iz Srbije. Emanuel je odmah pokazao da je s pravom vlasnik pojasa europskog prvaka i već u

prvoj rundi nekoliko puta kvalitetno pogađa svog protivnika.

Na početku druge runde serijom udaraca Emanuel završava meč nokautom. U šestoj borbi u kategoriji do 85 kilograma domaći borac Matija Bešvir prekidom u drugoj rundi pobjeđuje borca iz Srbije Antonija Zovka – otkriva trener Kovačić.

U glavnome meču večeri susreli su se domaći borac Željko Gorilla Kranjc i mađarski šampion Ermisz Szerteridis.

– Kod ulaska u ring publika je bila na nogama kako bi gromoglasnim pljeskom pozdravila Željka. U izjednačenoj borbi, koja je publiku dizala na noge, suci su Željku dali prednost u prvoj rundi, druga je završila neriješeno, dok je treća otišla na stranu mađarskog borca. U konačnici, sudačkim preglasavanjem pobjeda je pripala našem borcu. Želimo istaknuti da smo iznimno ponosni na ostvarene rezultate, a cijeli ovaj događaj ne bi bio moguć bez pomoći glavnog pokrovitelja, Općine Cestica i njezina načelnika Mirka Korotaja – zaključio je Kovačić, pritom zahvalivši i svim ostalim sponzorima koji su omogućili realizaciju borilačkog spektakla u Cestici.

Sport

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

19

MLADIM RUKOMETAŠICAMA ZRINSKOG ZLATO NA TURNIRU U SESVETAMA Mlade rukometašice Zrinskog, djevojčice rođene 2008. godine i mlađe, na jakom su međunarodnom turniru u Sesvetama osvojile 1. mjesto i zlatne medalje, upisavši pritom impresivnih šest pobjeda.

U organizaciji RK-a Sesvete održan je tradicionalni 20. međunarodni turnir za djevojčice. Na turniru je nastupalo osam ekipa, a Čakovčanke su ostvarile stopostotni učinak. Prvo su u grupnoj

fazi redom svladale ekipe Lokomotive (15:14), Karlovca (18:12) i Splita (12:7).

U jednakom ritmu mlade rukometašice Zrinskog su nastavile i u eliminacijskoj fazi turnira. Prvo su u četvrtfinalu s uvjerljivih 17:9 bile bolje od ekipe Gruda, da bi u polufinalu još jednom snage odmjerile s Karlovcem. I ovoga puta Zrinski je slavio rezultatom 11:10. Finale je donijelo dvoboj protiv zagrebačke Lo-

komotive, a mlade Čakovčanke potvrdile su svoj neosporni talent te s visokih 14:9 zasluženo osvojile zlatne medalje.

Boje Zrinskoga branile su: K. Goričanec, M. Doležaj, S. Rubin, T. Marciuš, N. Vrban, E. Blagus, T. Blagus, L. Miličević, R. Varga, B. Drvoderić, G. Kovačević, L. Novak, E. Novak i A. Šparavec. Ekipa je nastupila pod vodstvom trenerice Ire Resman.

POVRATAK NA SPORTSKA BORILIŠTA SREBRNOGA GIMNASTIČKOG OLIMPIJCA

Filip Ude: “Vraćam se još jači i borit ću se za Tokio!”

Na treningu 27. srpnja Ude je zaradio tešku ozljedu noge. Nakon operacije i oporavka hrvatski gimnastičar se vratio treninzima i spremno očekuje nove nastupe, na kojima planira dohvatiti odlazak na svoje četvrte Olimpijske igre.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

da se jako mučim… Bila je to užasna noćna mora. Ne, višeboj za mene nema smisla, ne želim postati invalid.

Ponavljam, hvala Bogu pa mi je konj s hvataljkama najbolja sprava, s njom mogu još nekoliko godina biti u svjetskom vrhu – kaže Ude. I s njim se još može plasirati na Igre, putem preostalih triju turnira Svjetskoga kupa: Melbournea, Bakua i Dohe.

Gledaju se tri najbolja rezultata s osam turnira Svjetskoga kupa.

Filip Ude ponovno je u punom trenažnom pogonu.

Srebrni gimnastički olimpijac odlično se oporavio nakon operacije koljena i poprilično zagrizao s pripremama za novu sezonu.

Operacija u Zagrebu

– Iako su me mnogi bili otpisali kada su čuli za ozljedu, i puno njih me poslalo u mirovinu, nisam se dao. Znao sam da ću se vratiti još jači – pun je samopouzdanja hrvatski reprezentativac. Što se točno dogodilo toga kobnog 27. srpnja, zbog kojeg si je zakomplicirao kvalifikacije za odlazak na svoje četvrte Olimpijske igre?

– Taj dan sam išao raditi višeboj, prvi put nakon odmora.

Zagrijavao sam se, ostali su mi još parter i konj s hvataljkama, i pri zagrijavanju na parteru, na jednoj dijagonali koja je zapravo lagana za skočiti, „izgubio“ sam se u zraku. Nisam znao gdje sam. To vam se dogodi jednom od 100 puta.

Tijelo se skroz opusti i padaš na leđa ili stražnjicu. Dogodilo mi se u saltu naprijed, ali nisam znao da me parter tako jako odbacio i doskočio sam na jednu nogu, desnu, ispruženu. I osjetio najgoru bol u životu. Čuo sam da je

I dalje u vrhu

Od 1. siječnja Filip Ude okušat će se i u trenerskim vodama te početi raditi s najmlađim gimnastičarima puknulo unutra. Katastrofa!

Puknulo je mnogo toga, no prof. dr. sc. Saša Janković u Bolnici “Sveti Duh” u Zagrebu uspio je našem ponajboljem gimnastičaru spasiti karijeru.

– „Otišli“ su ligamenti, lateralni, kolateralni, prednji križni, smrskan je vrh tibije…

Zvuči grozno i bilo je grozno, ali sada je sve to iza mene.

Mogu praktički sve ponovno raditi. Konj s hvataljkama

cijeli, sve elemente sam vratio. Još samo malo pazim pri doskocima, ali od 1. siječnja počinjem s maksimalnim opterećenjem.

Je li u bilo kojem trenutku pomislio da bi to mogao biti kraj karijere?

Bez višeboja

– Ne. Nimalo. Da mi je parter najbolja sprava, vjerojatno bi to bio kraj karijere

jer se ne usudim više skakati na njemu. No, kako je konj s hvataljkama moj broj 1, znao sam da ću se vratiti u dvoranu. I to još jači! – odlučan je ovaj vrhunski gimnastičar.

Kaže: „Ova ozljeda je bila znak da je dosta.“ – Bila je moj oproštaj od višeboja. Vukao sam ga do 33. godine, a to je ogromna stvar.

Ipak, s višebojem je već sada mogao biti siguran putnik za

Olimpijske igre u Tokiju.

– Da se nisam ozlijedio, da sam mogao nastupiti na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Stuttgartu, siguran sam da bih se s višebojem kvalificirao u Tokio. Postoji opcija da se pomoću višeboja kvalificira putem Europskog prvenstva u svibnju, ali ne, ne želim ga više raditi. Sanjao sam prije mjesec dana kako radim višeboj s takvom nogom,

– Mora se puno toga poklopiti, ali šansa postoji i sve dok je tako, borit ću se za Tokio.

Ako ne uspijem, onda barem da odem tamo kao komentator – u šali kaže Filip, koji od 1. siječnja okreće još jednu stranicu u životu.

– Okušat ću se u trenerskim vodama. Pomagat ću trenerima u Klubu u radu s klincima. Otvorila mi se ta prilika, a već dugo me zanima vidjeti jesam li za taj posao ili ne. Stalno sam o tome maštao i evo, sada se otvorila prilika.

Meni će to biti kao drugi trening u danu, ali mentalni.

Rad s klincima će mi maknuti misli s vježbe. Jer, jasno, konj s hvataljkama ostaje moj broj 1, sve ću podrediti trudu da još nekoliko godina budem u svjetskom vrhu – poručio je Filip Ude.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

TRODNEVNE RADIONICE „MARKETING U TURIZMU“ Lokalna akcijska grupa „Međimurski doli i bregi“ organizira trodnevne interaktivne radionica „Marketing u turizmu“. Radionice će se održati od 8. do 10. siječnja 2020. godine u vremenu od 16 do 20 sati na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Radionice se održavaju kao jedna od aktivnosti u okviru prekograničnog projekta „ECool-Tour“. Sadržaj radionica vezan je uz područje marketinga, društvenih mreža i internetskih stranica. Svi zainteresirani svoje

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

sudjelovanje mogu potvrditi putem e-mail adrese lag.mdib@gmail.com ili pozivom na broj: 099/742-5001. Prekogranični projekt „ECoolTour“ provode slovenski i hrvatski partneri u okviru INTERREG programa Slovenija – Hrvatska. Vodeći partner je Društvo za socialnu vključenost MOZAIK iz Murske Sobote, a partneri CAAP – Center za alternativne in avtonomne produkcije iz Maribora, ACT Grupa iz Čakovca te LAG „Međimurski doli i bregi“.

EUROPSKA KOMISIJA PREDSTAVILA STRATEGIJU

Srečna 2020.! “Europski zeleni plan” za prvi Piše: mr. sc. Siniša Golub,

ravnatelj “Međimurske prirode”

Kao što u prirodi politički određene granice između država i županija nemaju previše smisla divljem svijetu, tako ni završetak jedne i početak druge godine nemaju nikakvog utjecaja na prirodne cikluse. Planet Zemlja podređen je svemirskim načelima: kruži, malo poskakuje oko svoje osi (to se znanstveno zove precesija s nutacijom) i tako se poigrava sa svim sitnim

Latite se pera ili tastature i napišite nam zašto biste baš vi bili naš najbolji novi kolega ili kolegica! česticama, živim i neživim, koje obitavaju na površini trećeg kamenčića od Sunca.

Na m a koji ž iv i mo n a uskom geografskom prostoru, početak godine ipak znači početak novog kalendarskog ciklusa, a u javnom sektoru to znači novi proračun i realizaciju novoga plana i programa rada. Javna ustanova “Međimurska priroda” ulaskom u 2020. ujedno ulazi u završnu fazu svoje komponente projekta “Med dvemi vodami”. Za one koji još ne znaju, to je najveća investicija u obrazovanje za održivu zaštitu prirode.

Konkretno, u malom selu Križovcu (u sastavu Grada Murskog Središća) uređuje

U SKLADU S PRIRODOM

se najveći i najkompleksniji Centar za posjetitelje koji dosad postoji u Međimurju.

Nije to jedini centar za posjetitelje, ali je definitivno prvi. S primanjem posjetitelja krenulo se već 2008. godine, a 2012. je Republika Hrvatska u njega uložila prva dva milijuna kuna. Sada pak putem EU projekta u njega ulažemo milijun eura, a planirani datum otvorenja je na prijelazu ožujka u travanj 2020. U svakom slučaju, bit će to središnje mjesto za izučavanje prirodnih vrijednosti i instrumenata zaštite tih vrijednosti u Međimurju.

Osim centra, čeka nas i veliki opseg redovnog posla i zadaća, obaveza prema EU u smislu reportiranja što u Međimurju živi i u kakvom je stanju u odnosu na tzv.

Crvenu knjigu. Nema zimske hibernacije, nego već 2. veljače organiziramo Međunarodni pohod uz rijeku Muru na kojem svake godine sudjeluje nekoliko stotina zaštitara Mure iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. Pratite naš web, pa se i vi na vrijeme priključite ovoj manifestaciji najboljih želja za rijeku koja je definirala naš zavičaj, njegove granice i naziv.

Podsjećamo da smo prije nekoliko tjedana u ovome listu objavili poziv na dostavu motivacijskoga pisma svima koji se osjećaju dovoljno vješti i hrabri da budu čuvari prirode Međimurja. Motivacijska pisma još uvijek primamo putem e-pošte. Stoga latite se pera ili tastature i napišite nam zašto biste baš vi bili naš najbolji novi kolega ili kolegica!

Srečna 2020.!

klimatski neutralan kontinent Strategija sadrži okvirne mjere za unapređenje učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa, kao i za zaustavljanje sve očitijih posljedica klimatskih promjena PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Europska komisija je 11. prosinca predstavila „Europski zeleni plan“. Riječ je o strategiji za postizanje održivosti gospodarstva Europske unije, pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanje pravedne i uključive tranzicije.

Cilj strategije je ostvariti da Europa 2050. godine postane prvi klimatski neEmisije utralan kontinent. Pristakleničkih plinova tom se vodi u 2018. godini su računa da n it ko ne niže za 23 posto u ostane zaodnosu na 1990. postavljen, odnosno, godinu brigom o klilikost i smanjimi i očuvanom ti onečišćenje okolišu istovremena području cijelono se žele potaknuti ga Staroga kontinenta. gospodarstvo te poboljšati Da se ne radi tek o pukim zdravlje i kvalitetu života. željama odgovornih ljudi u Predstavljeni „Europski Europskoj komisiji potvrzeleni plan“ sadrži okvir- đuju i konkretni navodi o ne mjere za unapređenje potrebnim ulaganjima, fiučinkovitog iskorištavanja nancijskim alatima i načinu prirodnih resursa, kao i za pravednog uključivanja svih zaustavljanje sve očitijih po- članica EU-a u realizaciju sljedica klimatskih promje- strategije.

Europska komisija stoga na. Strategijom se također želi obnoviti biološka razno- planira već do proljeća 2020.

godine predstaviti i prvi „Europski propis o klimi“ da bi se sve navedeno u želji ostvarivanja klimatski neutralnog kontinenta ugradilo i u zakonodavstvo EU-a i njezinih članica. Uz Propis bit će predstavljena i Strategija o biološkoj raznolikosti do 2030. godine, industrijska strategija s akcijskim planom za kružno gospodarstvo, Strategija „od polja do stola“ za održivu proizvodnju hrane i prijedlozi za Europu bez

onečišćenja. „Zelena“ svijest vrlo je visoko razvijena među stanovnicima Europe, pa čak njih 95 posto smatra da su očuvanje i zaštita okoliša važni, a 77 posto vjeruje da zaštita okoliša može potaknuti gospodarski rast. Mnogi pozitivni pomaci u Europi već su ostvareni.

Emisije stakleničkih plinova u 2018. godini su niže za 23 posto u odnosu na 1990. godinu, dok je u isto vrijeme BDP narastao za 61 posto.

Svake godine stvaram novu vrtlarsku priču!

Piše: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” www.biovrt.com Prava ljepota vrtlarenja po meni nije hrana kao konačni rezultat, nego proces stvaranja. Činjenica da na početku imate praznu površinu zemlje predviđenu za vaš vrt, tek nekoliko malih vrećica sjemenja, i još manjih sjemenki u njima – a iz njih možete napraviti pravo čudo i raskoš u bezbroj mogućih kombinacija. I to sve u suradnji s Prirodom. Kao prazno slikarsko platno koje tek treba postati vašim remek-djelom. Tijekom svojih početaka mislila sam

da ću kad jednom isplaniram vrt i voćnjak, to posaditi i dalje samo održavati isti raspored.

Nakon godina rada pokazalo se da nikako nije tako. Nijedna vrtlarska godina nije ista. Ni klimatski, ni po rasporedu na vrtu. Iako u glavi imam neke

kombinacije biljaka koje su se pokazale dobrim proteklih godina, nikad ne radim identičan vrt i identične kombinacije. Uz postojeće vrste uvijek nabavim nešto novo i to upoznajem sadeći na svom vrtu.

Prolazeći postojećim vrtovi-

ma tijekom sezone, stalno mi na pamet padaju nove ideje koje bih mogla pokušati napraviti.

Priroda sama radi svoje promjene. Ne slažemo se uvijek isto oko neke ideje.

Ja ponekad zamišljam da bi određene biljke mogle idealno rasti na nekom mjestu, i to uistinu funkcionira nekoliko godina – ali nakon toga uvjeti se toliko promijene da jednostavno treba određene biljke presađivati da bi mogle dalje dobro rasti.

Nove ideje

Svake godine dobijem neku novu ideju i tako već sada zimi u glavi radim planove i razvijam nove ideje koje ću isprobati na svom imanju iduće godine.

Veselim se novom stvaranju u suradnji s Prirodom.

Zanimljivo je što se u toliko religija ovog svijeta ljudi žele vratiti u rajski vrt nakon ovog života, ne shvaćajući da imaju sposobnost napraviti to u ovome životu. Svoj rajski vrt, svoj povratak sebi i trenutku u kojem ste se zatekli.

Sijući vrt, sijete i radost koje vam donosi vaše stvaranje u suradnji s Prirodom!

Stoga, dok završavamo s jednom godinom i slavimo početak nove, želim svima sretan novi početak i novi ciklus života na ovom prekrasnom Planetu. Svi pridonesimo svojim izborima i djelovanjima da i ostane prekrasan za nas i za našu djecu!

Vidokrug

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

21

OBILJEŽENA GODIŠNJICA POGIBIJE IVANA SOKAČA posljedica kojeg je preminuo 1991. godine.

I protekle subote, 28. prosinca, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na spomeniku u Oporovcu, obilježena godišnjica pogibije hrvatskog branitelja Ivana Sokača. Obilježavanju su nazočili predstavnici braniteljskih udruga, Grada Preloga te Mjesnog odbora Oporovec.

FOTO: STUDIO VIPRO

VIDOKRUG

U okviru obilježavanja Dana Grada Preloga 2019. godine, Ivanu Sokaču, poginulom hrvatskom heroju iz Domovinskog rata, otkriven je spomenik na novouređenom trgu ispred odmorišta za bicikliste u Oporovcu. Hrvatski branitelj, pukovnik Ivan Sokač, bio je zapovjednik 104. brigade koji je aktivno sudjelovao u obrani Hrvatske sve do ranjavanja, a od

Ivanu Sokaču otkriven je spomenik na novouređenom trgu u Oporovcu

U ZADNJEM MJESECU 2019. ODRŽANE PREKRASNE AKTIVNOSTI MURID-a I UDRUGE UDOMITELJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Prosinac obilježili zabavan pub quiz, Fotkanje s Djedicom i lijepa akcija!

Kviz, kojim je okupljene navigirao Robert Srnec, temeljio se na pitanjima iz općega znanja, no u njemu se našlo i nekoliko pitanja iz MURID-ova djelokruga, poput opisa rada logopeda ili pitanja o broju zaposlenih u Udruzi...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

SKUPLJANJE POKLONA U akciju prikupljanja igračaka i slikovnica za djecu se uključio i Dječji vrtić Žibeki Čakovec (i Podružnica Pribislavec), čiji su polaznici prikupili božićne poklone na inicijativu Caritasa Župe Sveti Juraj na Bregu!

Za one koji žele znati više: MURID trenutno ima 16 zaposlenica!

kanje s Djedicom! Uz male članove Udruge, druženju s Djedicom, vilenjakinjom i pomoćnicama odazvala su se mnoga djeca koja će sigurno pamtiti veselo fotografiranje i druženje.

Zaposlenice Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu potkraj svake godine zahvaljuju svim volonterima/volonterkama i Prikupljanje igračaka suradnicima/suradnicama Istoga dana, u subotu, 21. na uključenju, davanju i po- prosinca, u Scheierovoj zgradršci svemu što rade. Tako su di u organizaciji Međimurske i ove godine u znak zažupanije održana je i dobrotvorna hvale organiziraa kcija prile MURID-ov pub quiz koji kupljanja Uz male članove je sredinom igračaka Udruge, druženju s prosinca i slikovDjedicom, vilenjakinjom održan u nica za Industridjecu i pomoćnicama odazvala koju al baru su se mnoga djeca zbriMetalac u koja će sigurno pamtiti Čakovcu. njava Kv iz, Udruga veselo fotografiranje i kojim je udom idruženje okupljene telja djece navigirao poMeđimurja.

Pod slogaznati čakovečki radijski voditelj Ronom „Daruj igračbert Srnec, se temeljio na ku ili slikovnicu da Božić pitanjima iz općega znanja, bude ljepši i za udomljenu no na repertoaru se našlo i djecu!“, brojna djeca i obitelji nekoliko pitanja iz MURID- donirala su igračke i slikovova djelokruga, poput opisa nice koje više ne koriste da rada logopeda ili pitanja o bi došle u ruke onih kojima broju zaposlenih u MURID- će donijeti puno radosti i u... čarolije igre. Akciju su podržali župan Međimurske Fotkanje s Djedicom županije Matija Posavec i Kako su početkom prosin- zamjenica župana Sandra ca poručili iz Udruge, osim Herman, a sve prikupljene druženja na kvizu, godinu su igračke i slikovnice uručene željeli završiti i druženjem s su predstavnicima Udruge najmlađim korisnicima te udomitelja djece Međimurja cjelokupnom zajednicom. uoči svečane sjednice SkupZato su u subotu, 21. pro- štine Međimurske županije. sinca, u Scheierovoj zgradi u Predsjednica Udruge udoČakovcu organizirali, tako- mitelja djece Međimurja đer već tradicionalno, Fot- Marina Hoblaj poručila je da

će pokloni biti uručeni djeci čiji udomitelji nisu članovi Udruge.

– Niz godina provodimo različite aktivnosti u suradnji s Udrugom udomitelja djece Međimurja, financiramo stambenu zajednicu, božićne i uskrsne vlakiće koji potiču posebno uzbuđenje i radost kod djece. Nakon ovogodišnjeg božićnog vlakića, željeli smo učiniti korak više kako bismo djeci bez adekvatne roditeljske skrbi omogućili da dožive čaroliju Božića – rekla je zamjenica župana Međimurske Sandra Herman.

Djeca djeci

Zahvaljujući velikom odazivu skupljen je velik broj igračaka i darova. U akciju su se uključili i Dječji vrtić Žibeki Čakovec (i Podružnica Pribislavec), čiji su polaznici prikupili božićne poklone na inicijativu Caritasa Župe Sveti Juraj na Bregu. Caritas je organizirao akciju „Djeca djeci“ te je na taj način cijela priča dobila dodatnu vrijednost. Poklone je uručio načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović.

– Zahvaljujemo svima koji su se uključili u akciju i na bilo koji način doprinijeli njenom uspješnom provođenju, posebice najmlađima koji su se nesebično odrekli svojih igračaka. Ništa ne vrijedi kao jedan dječji osmijeh, a kada zajedno možemo razveseliti dječja srca, to je najveći poklon koji možemo dobiti!

– poručuju iz Županije.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

MURSKO SREDIŠĆE: PRIJAM USPJEŠNIH UDRUGA, KLUBOVA I POJEDINACA U petak, 27. prosinca, u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću, gradonačelnik Dražen Srpak održao je prijam i podjelu priznanja najboljim sportašima i klubovima, osobi godine, kao i udrugama, klubovima i pojedincima koji su svojim angažmanom i ostvarenim rezultatima obilježili 2019. godinu.

Nagrada za osobu 2019. godine pripala je Marini Hoblaj iz Murskog Središća za izniman doprinos u promicanju udomiteljstva i rada s

djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Najbolja sportska momčad godine je Nogometni klub Rudar. Godišnja nagrada za najsportašicu završila je u rukama Martine Bezek, dok je najbolji sportaš Stanko Tuksar.

Godišnja nagrada za rekreacijsku momčad godine dodjeljena je Udruzi sportske rekreacije „Sport za sve“ iz Murskog Središća, dok su najbolji rekreativci pojedinci Ružica Pahor i Zlatko Mihocek.

Prigodne nagrade i priznanja dobile su i druge uspješne gradske udruge, klubovi i pojedinci: Planinarsko društvo Bundek, Udruga Mažoretkinja Murskog Središća, Dobrovoljno vatrogasno društvo Mursko Središće, Društvo žena Mursko Središće, Radioklub Međimurje, sekcija Mursko Središće, Školsko sportsko društvo Kondor, Shotokan karate klub Muraken, Nikola Fučko, Nikolina Bujanić i Marija Antoković.

LONDON DRY GIN „MURSKA DEKLA“ TROJICE ENTUZIJASTA IZ MEĐIMURJA

Prvi međimurski craft džin nabavite u “Međimurskome štacunu”!

Džin je jako alkoholno piće kojem karakterističan okus daju bobice borovice (“Juniperus communis”). Pripada kategoriji špirita, odnosno alkoholnih pića koja se dobivaju destilacijom voća, žitarica ili povrća.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Prije nekoliko godina u Hrvatskoj je započela prava craft revolucija. Proizvodnja piva „iz kućne radinosti“ pritom je dobro poznata, no manje je poznato da su se i druga pića počela pojavljivati u craft varijanti. Tako se i u Međimurju pojavila prva mala destilerija, specijalizirana za proizvodnju džina.

Njihov prvi proizvod, ujedno i prvi međimurski London dry gin, nosi ime „Murska dekla“.

Počeci u loncu

Vlasnici, Ivan Blažon, Marko Car i Jurica Goričanec, pravi su entuzijasti koji su razvijali recepturu više od godinu dana.

– Započeli smo s kuhanjem u ekspres loncu (smijeh), a nakon otprilike četvrte proizvedene verzije zaključili smo

Legende kažu da mursku deklicu svaki muškarac vidi onako kako njegov um želi, to jest, kao za sebe savršenu ženu! da smo na tragu nečega… „Murska dekla“ u današnjem je obliku nastala nakon desetak skuhanih verzija – objašnjava Ivan Blažon, 28-godišnji diplomirani agronom iz Šenkovca. U Šenkovcu je i sjedište tvrtke Blazar Tech u sklopu koje trojac djeluje.

Džin je jako alkoholno piće kojem karakterističan okus daju bobice borovice (“Juniperus communis”). Pripada kategoriji špirita, odnosno alkoholnih pića koja se dobivaju destilacijom voća, žitarica ili povrća, nakon što je baza već prošla proces alkoholne fermentacije.

– Borovica koju koristimo, baš kao i ostali sastojci, lokalnoga je porijekla. S pronalaženjem lokaliteta na kojima ima borovice u Međimurju osobito su nam pomogli

VILINSKI ELIKSIR Možda najbolji opis koji vam je potreban da doživite piće stoji na poleđini same boce međimurskoga džina: “Iz proljetne rose na obalama Mure rađa se duh vode i bilja - murska dekla. Tiho poput magle neumorno tumara divljinom u nemilosrdnoj borbi protiv nepoštenja i zla. Za stoljetnu upornost priroda ju nagrađuje tajnim receptom.

‘Murska dekla’ London dry gin vilinski je eliksir koji stišava zle duhove i svakim ti gutljajem približava tajnu besmrtnosti prirode. Prepusti se osjetilima i poslušaj šapat prirode.

‘Murska dekla’ poput rijeke vječno teče.”

članovi Gljivarskoga društva Smrčak iz Čakovca. Osim alkohola i borovice, „Murska dekla“ sadrži i korijandar, citrusne note te začine u tragovima… Upravo su začini ono što piću osigurava jedinstvenost. Oznaka „London dry gin“ pak determinira viši standard kvalitete: osim inicijalnog alkoholnoga sadržaja od 96 posto kod destilacije, značajka džina toga tipa je i maksimalni udio od pet grama metanola po hektolitru. Što se tiče brenda, naziv

„Murska dekla“ naš proizvod može zahvaliti slavenskoj mitologiji, odnosno legendama o međimurskim vilama. Naime, legende kažu da mursku deklicu svaki muškarac vidi onako kako njegov um želi, to jest, kao za sebe savršenu ženu! – kaže Blažon. Iznimno važnom ocjenjuje podršku zajednice, budući da su se svi koje su zamolili za pomoć rado odazvali.

Duh vode i bilja

Promocija „Murske de-

kle“ nedavno je održana u čakovečkoj Beški te u Torst baru. Visoku razinu kvalitete džina potvrdili su i vlasnici tvrtke Shankeri d.o.o., barmeni Saša Novak i Tony Andrašec, koji su prilikom predstavljanja održali kratko predavanje o kombiniranju „Murske dekle“ s raznim tonicima. „Deklu“ nabavite u „Međimurskome štacunu“ Kratkog opskrbnog lanca „Najbolje ‘z Međimurja“ ili je kušajte u boljim čakovečkim barovima.

Vidokrug

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

23

ČLANICE UDRUGE „ZLATNE RUKE“ AKTIVNO PROVELE VRIJEME ADVENTA Tijekom cijele godine članice Udruge žena „Zlatne ruke“, koje se bave očuvanjem tradicijske i kulturne baštine, svoje su ručne radove prezentirale na brojnim događanjima u Čakovcu, diljem Međimurja, ali i susjednih županija.

Posljednjih šest tjedana 2019. godine bile su posebno aktivne. Na rasporedu su imale stručno predavanje, radionicu izrade božićnih čestitaka, radionicu slikarstva

pod stručnim vodstvom i radionicu „Vezasjena-bod“.

Izlagale su povodom Martinja u Svetom Martinu na Muri, dok su se u Nedelišću u dvorani MESAP-a predstavile tradicionalnim radovima i medenim kolačima na manifestaciji Dani meda. Udruga je izlagala i na Danima zahvalnosti, kao i na zajedničkoj izložbi u Lendavi na poziv višegodišnjih prijateljica iz Udruge „Krožek ročnih del“.

Već sada je poznato da će nova zajednička izložba biti 7. i 8. ožujka 2020. godine u Domu sindikata u Čakovcu.

Na popisu odrađenih aktivnosti je i radionica u Dječjem vrtiću Pirgo u Kuršancu, izlaganje na Božićnom sajmu u Svetom Jurju na Bregu i čakovečkom Adventu.

Kraj godine obilježen je zajedničkim druženjem 19. prosinca, uz domaće kolače, kuhano vino i razne druge delicije.

POZNATI MEĐIMURSKI UMJETNIK O AKTUALNOSTIMA I PLANOVIMA

Glumac i kantautor Igor Baksa istovremeno objavio čak pet albuma!

Albumi “Rokenrol Star”, “Tata Slikovnica”, “Neverbalno kazalište”, “8a” i “Marš iz moga parka ako ne znaš sanjati”, najavljeni su i u kompilaciji Baksinih prvih triju samizdata neobična imena, “Kak se leptiri jebeju”, koju je uredio Matija Habijanec

BLAGDANI

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Nagrađivani kazališni glumac i glazbenik Igor Baksa protekloga je Crnoga petka, 13. prosinca, objavio čak pet albuma istovremeno. Sam je snimio i producirao sav materijal, a na albumima ugošćuje desetak glazbenika.

Dosad je bio autor u usponu u jednoj od vodećih diskografskih kuća u Hrvatskoj, a zašto je odlučio prekinuti suradnju s diskografima objašnjava kratko: – Nije mi se više dalo svirati kako drugi dirigiraju!

U glazbenim albumima Igora Bakse zasigurno će uživati mnogi, a nekolicina pjesama božićne tematike, poput “Pahuljo mekana” i “Božić boli me”, bit će idealne i za ovo blagdansko razdoblje

Rokenrol Star

Na svojim je remek-djelima Igor vrijedno radio posljednjih nekoliko godina, a pet albuma koji su u međuvremenu nastali moći ćete preslušati i besplatno preuzeti na igorbaksa.bandcamp.com Albumi “Rokenrol Star”, “Tata Slikovnica”, “Neverbalno kazalište”, “8a” i “Marš iz moga parka ako ne znaš sanjati”, najavljeni su putem kompilacije Baksina prva tri samizdata neobičnog imena, “Kak se leptiri jebeju”, koju je uredio Matija Habijanec, zagrebački kantautor poznat i kao Marshmallow Notebooks.

Pjesme su snimane u Baksinu studiju Mala kućna produkcija, njeguju lo-fi estetiku snimaka, no aranžmanima, melodijama i tekstovima nimalo ne zaostaju za snimkama profesionalnih studija.

– Ne želim dotjerivati

Igor Baksa rado surađuje s MURID-om pa je tako ove godine predstavljena i slikovnica “Sretna priča jednog medvjedića”, za koju je napisao tekst. Na slici s direktoricom MURID-a Silvijom Pucko. pjesme celofanom. Hoću ih objaviti onako kako ih zamislim i uspijem snimiti.

Ponekad je to samo gitara, ponekad cijele orkestracije koje snimam na midi-pianinu, a ponekad na pjesmama gostuju neki od mojih prijatelja glazbenika – objašnjava kantautor. Što se tiče albuma, “Marša iz moga parka ako ne znaš sanjati” stih je prve pjesme s toga albuma, koja je posvećena Čakovcu, kako objašnjava

Baksa. “Tata slikovnica” obuhvaća dječje pjesmice, od čega puno njih iz predstava Kazališne družine Pinklec te Maloga teatra, baš kao i album “Neverbalno kazalište” na kojem su instrumentali, također iz predstava. S albumom “Rokenrol star” sve je počelo, dok su na “8a” singlice od 2010. - 2018. godine.

Potonji je dobio ime tako što objedinjuje osam singlica u osam godina, a ujedno je i igra riječi na pojam “osama”.

Od siječnja će biti dostupni na CD-u putem labela “Slušaj najglasnije!”.

Neupitna kvaliteta

– Cijele 2020. godine promovirat ću ovih pet albuma te sam to zamislio tako da svakoga tjedna kao aktualnu objavim po jednu pjesmu.

Kako godina ima 52 tjedna, objavit ću 52 pjesme! – dodaje umjetnik. U snimanju navedenih pet albuma svesrdno su mu pomagali Kru-

noslav Lajtman (saksofon), Filip Krznar (bubnjevi) te sestra Maja Baksa koja je Igoru pomogla s back vokalima. Osim toga, na pojedinim skladbama uposlio je i hrpu suradnika koji su mu odradili pojedine elemente.

Kvaliteta materijala je neupitna budući da je Baksa višestruko nagrađivan za svoju glazbu na mnogim festiva lima, a namjerno ostavljanje snimaka u kvaliteti demo-materijala očito je stvar stava: – Gla zbena industrija danas je industrija smeća.

Prolazi ono u što se uloži najviše novca, bez obzira na kvalitetu. Poznajem hrpetinu genijalnih glazbenika koji stvaraju prekrasnu glazbu, a industrija nema pojma o njima.

I za blagdane

Baksina glazba proteže se od akustičnog folka, bluesa i popa do instrumentala za kazalište i pjesama za djecu.

Likovna autorica dječjeg albuma Igorova je sedmogodišnja kći Tara Ivančica, dok su za ostale omote zaslužni

mladi slikar “dječjeg realizma” Mihael Rašperger i grafički urednik Darko Križnik iz DK Designa. Zanimljiva je priča kako je Igor došao do suradnje s Rašpergerom: – Na jednoj izložbi ispričao mi je kako su mu prethodno ukradene dvije slike, što je smatrao i svojevrsnim komplimentom. Nakon toga odlučio sam da ću mu ja ukrasti treću sliku, što sam i učinio (smijeh). Kasnije sam ga nazvao i rekao da je njegov rad kod mene, na što mi je oduševljeno dopustio da sliku zadržim!

Baksa trenutno sprema i snimanje igranoga filma u Čakovcu u sklopu svoje umjetničke organizacije, Dramske produkcije Kaleidoskop. Uz navedeno, u pripremi je i nekoliko kazališnih projekata povezanih s aktivnostima Maloga teatra, U glazbenim albumima Igora Bakse zasigurno će uživati mnogi, a nekolicina pjesama božićne tematike, poput “Pahuljo mekana” i “Božić boli me”, bit će idealne i za ovo blagdansko razdoblje!

24 Vidokrug

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

PRIJE 90 GODINA VARAŽDINSKA INDUSTRIJA SVILE POČELA PUT PREMA VRHU TEKSTILNE INDUSTRIJE U HRVATSKOJ (III. DIO)

VIS-ove marame, kravate, podstave i mašne desetljećima diktirale modu U drugoj polovici 30-ih godina nastavljen je razvoj VIS-a, što se ogleda u porastu proizvodnje i povećanju asortimana proizvoda. U tvorničkom kompleksu izgrađena je nova kotlovnica sa strojarnicom, u proširenu tkaonicu stiže još 48 tkalačkih razboja, izgrađen je industrijski kolosijek, a tvornica sama proizvodi struju…

S obzirom na to da su nevjerojatno brzo odrađene sve pripremne radnje za izgradnju tvornice svile, opisane u prethodnim nastavcima, još više začuđuje tempo kojim je tvornica, ili barem njezin dio, podignuta. Naime, građevinska dozvola je izdana 12. rujna 1929. godine, a već 12. prosinca Gradsko poglavarstvo će primiti zamolbu Varaždinske industrije svile d.d. (VIS) za izdavanje Uvjerenja o tome da je „na osnovu izdate građevne dozvole podigla svoju tvorničku zgradu“.

vagonskih pošiljaka od željezničke stanice u Varaždinu do tvorničkog dvorišta, postavljen je 1936. godine industrijski kolosijek dužine 230 metara. Završavao je kod tvorničke strojarnice, a dozvola za njegovo korištenje izdana je VIS-u na 25 godina.

Postupan rast tvornice i širenje proizvodnih kapaciteta bit će popraćeni i znatnim porastom broja zaposlenih radnika, tako da 1939. godine Varaždinska industrija svile zapošljava čak 500-tinjak radnika. Te godine VIS je ostvario rekordnu proizvodnju, naime na 196 tkalačkih razboja proizvedeno je 1,5 milijuna metara četvornih tkanine!

Moderni pogoni

– Na temelju ovih navoda mogli bismo zaključiti da je u samo tri mjeseca, i to jesenska, izgrađena zgrada tlocrtne površine 1338 metara četvornih. Da je tvornička zgrada podignuta već krajem 1929. tvrdi i novinski članak naslovljen „Nešto o Varaždinskoj industriji svile d.d.“ Iz drugih pak sačuvanih arhivskih izvora vidljivo je da je do kraja godine izgrađen tek veći dio tkalačke dvorane, a radovi na tvorničkoj zgradi se nastavljaju i 1930. godine. Tako će do ožujka 1930. biti dovršena i elektrifikacija tvornice – ističe prof. Damir Hrelja u rukopisu monografije o VIS-u, kojem Gradsko poglavarstvo 17. travnja 1930. izdaje Uporabnu dozvolu za izgrađenu tvorničku zgradu.

Iz Uporabne dozvole saznajemo da je do sredine travnja izgrađena tkaonica u čijoj su dvorani namještena „24 kompletna agregata tkalačkih stanova, te da se u dvorani nalaze još i ini industriji svile potrebni strojevi“. Riječ je, zapravo, o većem dijelu tkaonice prema Morandinijevom projektu, na kojem je vidljivo da je dvorana tkaonice natkrivena s osam krovnih polja.

Istog dana kada izdaje Uporabnu dozvolu, Gradsko poglavarstvo izdaje i Uvjerenje kojim potvrđuje da je Varaždinska industrija svile d.d. započela s radom. U travnju je u tkaonici radilo 20 radnika, u lipnju njih 40, a planirano je da se do kraja 1930. godine zaposli ukupno do 150 radnika. Novu tvornicu predstavio je sam ravnatelj Mihajlo Friedländer, kojemu Grad Varaždin izdaje Obrtnu iskaznicu.

– Kao ravnatelj i osoba na čije ime je izdana Obrtna iskaznica, temeljem koje posluje Varaždinska industrija svile d.d., Friedländer će ubrzo imati ovlasti potpisati „Strogo povjerljivi sporazum“ (čije je odredbe uglavio još 4. kolovoza 1929. godine) s Julijom Oblathom i Emerichom Madarszom, suvlasnicima bečke tvrtke Madarasz i Oblath, koja je time stekla pravo distribucije cjelokupnog proizvodnog asortimana. Nejasno je je li Friedländer potpisao sporazum zbog vlastitih interesa. No, indikativno je pritom da će u jedinom cjelovitom popisu dioničara, koji je 1940. do-

Lider u branši

Varaždinska industrija svile 1934. godine “osvanula” je u dokumentarnom filmu Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, tada vodeće znanstveno-nastavne ustanove javnog zdravstva

stavljen na zahtjev Savske banovine, najveći dioničar biti upravo Julijo Oblath s 3000 dionica, dok po 1500 dionica imaju Mihajlo Friedländer i njegova supruga Blanka Manzoni-Friedländer, što znači da su njih troje u to vrijeme vlasnici 60 % dionica VIS-a. Bez obzira na sve to, treba priznati da pod Friedländerovim rukovodstvom ova tvornica u tridesetim godinama 20. stoljeća izrasta u jednog od vodećih predstavnika tekstilne industrije u Hrvatskoj – napominje Hrelja.

To ne čudi jer je Friedländer, osim Tehničkog fakulteta, završio i švicarsku školu za tkanje svile. Uz poslovanje varaždinske tvrtke od samih je početaka vezan i Pavao Oblath, industrijalac iz Budimpešte. U travnju 1930. on postaje njezin zastupnik za dobavu strojeva i materijala za proizvodnju te preuzima obvezu pružanja jamstava za njihovu nabavu.

– Već u prvoj godini rada tvornice skupštinari društva donose odluku da se izgradi bojadisaonica pređe i izrađenih komada, koja je dovršena u rujnu. Prvi tkalački proizvodi izlaze iz tvornice u svibnju, ali zahtijevaju doradu, koja se obavlja u nekoj tvornici izvan Varaždina. Proizvodnja je rasla iz mjeseca u mjesec, a proizvodi se uglavnom za unaprijed poznatog kupca. Od gotove robe najveći dio otpada na razne vrste tkanina, a manji na gotove uporabne dijelove odjeće. Od tkanina najviše je umjetne svile naziva Crepe de Chine, zatim svile za podstavu i marame. Na skladištu je pak od modnih dodataka bilo marama, muških šalova, kravata i mašni – navodi Hrelja.

Već 1930. stvoreni su svi potrebni preduvjeti za daljnji razvoj ove tvornice, koja će tijekom sljedećih godina planski proširivati svoje prostorne kapacitete i povećavati proizvodnju. Sirovine se u cijelosti nabavljaju iz inozemstva, pretežito iz Švicarske, Francuske i Italije, a manjim dijelom iz Njemačke, Austrije i Japana. Pritom su glavni dobavljači SNIA Viscosa (Italija) te Comptoir i Giuillaume Diederisch iz Pariza.

Varaždinska industrija svile 1939. godine zapošljava čak 500-tinjak radnika Tvornica se neprekidno dograđivala te Izvršni odbor 17. lipnja 1931. donosi odluku o dogradnji prostora za sušionicu i skladišnih prostora. Osim toga, dolazi do jačanja proizvodnih kapaciteta nabavkom 30 novih tkalačkih razboja i jedne „Zettelmaschine“.

Prebrodili krizu

VIS će posljedice gospodarske depresije osjetiti 1932. godine, a najteži udarac predstavljaju nelikvidnost i stečaj većeg broja poduzetnika s kojima posluje, pa tvrtka mora otpisati potraživanja u 68 slučajeva, i to u ukupnom iznosu od čak 2.286.403 dinara.

Sasvim očekivano, daleko najveći dužnik postaje tvrtka Madarasz i Oblath. No, proširivanjem tkaonice došlo je do novog zapošljavanja radnika, a sljedećih će godina doći do postupnog oporavka i stabilizacije poslovanja. Zbog povoljnijeg stanja na tržištu i povećane

potražnje njihovih proizvoda, 1934. dolazi do proširenja asortimana proizvoda, a u tvornici se zapošljava još 48 radnika. Propast tvrtke Madarasz i Oblath značila je za tvrtku i potrebu stvaranja vlastite mreže zastupstava, koja će uz proviziju distribuirati njezine proizvode na cijelom području Kraljevine Jugoslavije. Godine 1933. imat će svoje zastupnike u Varaždinu, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu i Subotici. U drugoj polovici 30-ih godina 20. stoljeća nastavlja se postupan, ali siguran rast Varaždinske industrije svile d.d., što se ogleda u porastu proizvodnje i povećanju asortimana proizvoda, povećanju izgrađenoga tvorničkoga kompleksa, kao i u godišnjim financijskim izvješćima. U tvorničkom kompleksu u ovom razdoblju bit će izgrađena nova kotlovnica sa strojarnicom.

Ona je kapacitet povećavala i u godinama nakon Drugoga svjetskog rata, a danas je na istome mjestu – u ekonomskom dvorištu tvrtke VIS Promotex, koja će, podsjećamo, iduće godine obilježiti 90. obljetnicu početka rada tkaonice.

Došlo je i do proširenja bojadisaonice, kao i modernizacije uređaja u njoj i apreturi.

– Posebno je značajno proširenje tkaonice, što će omogućiti postavljanje 48 novih tkalačkih razboja. Zbog povećane potrebe za električnom energijom, 1939. godine će biti nabavljen i generator jačine 75 konjskih snaga, te će Varaždinska industrija svile d.d. biti evidentirana kod Savske banovine kao proizvođač električne struje za vlastite potrebe – naglašava Hrelja.

Radi lakšeg transporta potrebnog ugljena, kao i ostalih

– Visina nadnica za pojedine poslove bila je utvrđena Kolektivnim ugovorom, koji je za svoje članove zaposlene u VIS-u sklopio s njezinom Upravom još 1936. Hrvatski radnički savez. Ugovorena visina nadnica vrijedila je sve dok je na snazi Kolektivni ugovor. U VIS-u je 1938. došlo do povećanja zaposlenosti od čak 60 % na godišnjoj razini, pa tvornica postaje jedno od vodećih industrijskih poduzeća u Varaždinu. O tome svjedoči i visina članarine u Udruženju industrijalaca tekstilne grupe, kao i doprinos za Državnu obrtnu školu u Zagrebu za 1938. godinu. Od stotinjak poduzeća u tekstilnoj industriji bivše Kraljevine Jugoslavije, VIS prema ova dva pokazatelja dijeli peto i šesto mjesto – ukazuje Hrelja, koji je u monografiji detaljno opisao i djelovanje tvornice u teškim uvjetima Drugoga svjetskog rata.

Naime, nakon proglašenja NDH 10. travnja 1941., ubrzo se donose, po uzoru na nacističku Njemačku, razni zakoni rasnoga karaktera. Vlada će tako donijeti i zakonske odredbe kojima je cilj podržavljenje židovskoga kapitala, odnosno ostvarenje „arijanizacije privrede“. Da bi to postigla, Vlada je najprije segregacijskim postupkom izdvojila židovsku imovinu kako bi stekla uvid u cjelokupan židovski imetak. Toj je svrsi poslužila Zakonska odredba o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine.

– Židovi su bili obvezni u roku od 20 dana prijaviti svoju imovinu Ministarstvu narodnog gospodarstva, tj. njegovu Uredu za obnovu privrede. U Varaždinu je u razdoblju od 28. lipnja do 3. srpnja 1941. takvu prijavu podnijelo ukupno 330 osoba, od kojih četiri pravne, a među njima i VIS. Razlog leži u činjenici da je vlasnik 3000 dionica bio mađarski Židov Julijo Oblath (emigrirao pred rat u Švicarsku, op.a.), a vlasnik 1500 dionica Mihajlo Friedländer, koji se izjašnjavao kao Hrvat, ali je bio židovske vjere. Obvezu popunjavanja Obrasca prijave židovskih

poduzeća VIS će izvršiti 28. lipnja 1941. godine. Prema dostavljenim podacima, Odredbom Hrvatskog ustaškog stana Varaždin od 26. travnja 1941. godine raspušteni su Ravnateljstvo i Nadzorni odbor. Od Židova tražbine prema poduzeću imao je samo Mihajlo Friedländer, i to od čak 591.063 dinara. Poduzeće ima novčane obveze prema još nekolicini osoba židovske vjere, pri čemu najviše duguje Klari Oblath, čak 544.915 dinara, te poduzeću „Predivo“ Vajda i drug iz Zagreba u iznosu od 107.491 dinara – objašnjava Hrelja.

Prema izvješću Božidara Gregla, prvoga VIS-ovoga upravnog povjerenika u NDH, sve dionice je kod sebe čuvao Julijo Oblath.

No, Gregl nije uspio utvrditi boravište Oblatha, kao ni mjesto gdje su pohranjene dionice.

Gregla će na mjestu povjerenika u travnju 1942. zamijeniti Kurt Fadil, kojeg u rujnu nasljeđuje Fedor Pucek. Tijekom rata VIS će u jednome manjem dijelu raditi i za potrebe oružanih snaga NDH, i to uglavnom u razdoblju od 1942. do 1945. godine.

Pod kišom bombi

– Upravo će vojne narudžbe, u godinama kada se teško dolazilo do sirovina, omogućiti tvornici da održi barem minimalnu proizvodnju. Tijekom ratnih godina VIS pretežno proizvodi tkanine za žensko rublje, krep tkanine te tkanine za ženske haljine i rupce.

Tvornica će u ratu pretrpjeti izravne materijalne štete prouzročene zračnim napadom do kojeg je došlo 24. svibnja 1944. godine. Nekoliko bombardera je bacilo 50-ak bombi, poginulo je dvoje radnika, a jedan je teško ranjen. Tvorničke zgrade su imale 10 izravnih pogodaka.

Od toga je šest bombi palo na tkaonicu te po jedna na skladište sirovina, vanjski dio kotlovnice, vanjski dio kupaonice i garažu, pri čemu je prouzročena znatna materijalna šteta. Sanacija štete nastale bombardiranjem trajala je nekoliko mjeseci – zaključuje prof. Damir Hrelja svoj zanimljiv prikaz djelovanja tvornice do svibnja 1945. godine.

Na kraju, spomenimo i to da su isporuke robe za potrebe OS NDH stajale ravnatelja tvornice Mihajla Friedländera poslijeratne osude za suradnju s okupatorom i zatvora. No, nakon nekoliko mjeseci pušten je na slobodu te je postavljen za glavnog inženjera Direkcije za tekstil u Zagrebu.

Zbog karaktera svog posla često je putovao u inozemstvo. S jednog putovanja se nije vratio i nastavlja živjeti u Velikoj Britaniji. Daljnja sudbina čovjeka koji je izgradio Varaždinsku industriju svile d.d. i rukovodio njezinim radom tijekom prvih 15 godina postojanja nije poznata.

AUTOsti

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

25

JAGUAR DARUJE KUPCIMA I-PACEA SOFTVER ZA VEĆI DOSEG Jaguar je ovog Božića pripremio poseban poklon za kupce svog I-Pace modela. Na svojim je maloprodajnim mjestima omogućio besplatnu nadogradnju softvera kojim su poboljšane performanse baterije, čime I-Pace pruža do 20 km dodatnog dosega. Ovaj je novi softver proizašao iz iskustava s trkaće verzije I-Pace eTrophy. U

neprekidnoj potrazi za poboljšanjem korisničkog iskustva, inženjeri Jaguara također su analizirali podatke s više od 80 milijuna kilometara putovanja u stvarnom svijetu iz svih krajeva svijeta. Svaki je element performansi vozila pomno pregledan kako bi se povećali optimalan rad sustava i učinkovitost.

ISTRAŽIVANJA NA VISOKOJ TEHNOLOŠKOJ RAZINI

VREMEPLOV

3. siječnja 1899.

je u izdanju The New York Timesa prvi put upotrijebljena riječ „automobile“ (automobil).

Prodaja Međimurska županija 1.1.-30.11.2019. količina

udio, %

1

proizvođač Škoda

812

39,28%

2

Volkswagen

573

27,72%

3

Suzuki

134

6,48%

4

Kia

101

4,89%

5

Seat

44

2,13%

6

Toyota

43

2,08%

7

Ford

40

1,94%

8

Peugeot

39

1,89%

9

Hyundai

38

1,84%

10

Renault

35

1,69%

11

Honda

31

1,50%

12

Nissan

30

1,45%

13

Mazda

24

1,16%

14

Dacia

22

1,06%

15

Opel

21

1,02%

16

ostali

80

3,87%

2067

100%

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

25

godina postojanja slavi Audi Sport od predstavljanja prvog Audi RS modela. Prvi Audijev RS model bio je Audi RS 2 Avant. Do danas, tvrtka Audi Sport GmbH (ranije quattro GmbH) ukupno je predstavila 25 RS modela. U 2019. predstavljeno je šest dodatnih inovacija, od kojih su dva potpuno nova RS modela. U Audiju oznaka RS predstavlja filozofiju koju pokreće težnja za top-performansama i savršenstvom.

RS modeli predstavljaju performanse, prestiž i ekskluzivnost na granici tehničkih mogućnosti bez ikakvoga gubitka svakodnevne iskoristivosti.

Proučavanjem snijega do veće izdržljivosti guma U različitim sektorima Goodyearova visokotehnološkoga snježnog laboratorija temperatura zraka kreće se između 0 i –40 °C, a znanstvenici i inženjeri u tim uvjetima provode raznovrsne istraživačke aktivnosti. Između ostaloga izrađuju najrazličitije oblike snježnih kristala, mikroračunalnom tomografijom analiziraju uzorke i pomoću suvremene programske opreme izrađuju informativne 3-D modele uzoraka snijega.

Osim toga, udruživanjem različitih vrsta snijega simuliraju zasnježene ceste i mjernom opremom poput tribometra proučavaju trenje na snijegu.

Rezultati im pomažu bolje razumjeti morfologiju snijega i njegov utjecaj na izdržljivost zimskih guma, na temelju čega potom usavršavaju gumene mješavine, dezene gaznog sloja i raspored lamela.

Laboratorijski rezultati odlično dopunjuju zaključke vozača na testovima koji u stvarnim zimskim uvjetima isprobavaju gume na stazama u Švicarskoj, Skandinaviji i na Novom Zelandu.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN

Pahuljice oduvijek potiču ljudsku maštu i radoznalost.

Iako im je zajednička šesterokutna simetrija, nema dviju jednakih pahuljica, a struktura snijega neprestano se mijenja.

To neposredno utječe na vozne značajke gume, stoga su se Goodyearovi znanstvenici i inženjeri prihvatili istraživanja uzbudljive znanosti o snijegu.

Svaka se pahuljica sastoji od nekoliko milijardi jedinstveno raspoređenih ledenih kristala, a svima je zajednička šesterokutna simetrija, odnosno šest krakova. Naime, molekule vode uvijek se raspoređuju pod kutom od 60 ili 120 stupnjeva.

S ciljem dodatnog povećanja mobilnosti u zimsko vrijeme, Goodyear, jedan od vodećih proizvođača guma, odlučio je podrobno proučiti tajne snijega.

U svom istraživačkom centru u Luksemburgu osnovao je visokotehnološki snježni laboratorij u kojem proučava fizikalne značajke snijega i njegovo uzajamno djelovanje s gumama, što je osobito važno kod iznimno zahtjevnog razvoja zimskih guma.

Znanost o snijegu

Snijeg se javlja u brojnim oblicima, a njegova se struktura sve vrijeme mijenja jer pojedini snježni kristali međusobno srastaju. Najrahlija vrsta snijega, pršić, teži oko 30 kg/m³, korasti snijeg može postići težinu do 500 kg/m³, a zbijeni čak 800 kg/ m³! Oblik snijega može, dakle, biti vrlo različit, a upravo njegova struktura neposredno utječe na vozne značajke gume.

U vožnji po cesti prekrivenoj snijegom snijeg se zbog procesa zgušnjavanja lijepi na gumu.

Koliko će se snijega zalijepiti

na gazni sloj ovisi o različitim čimbenicima, a osim strukture snijega, važni su također

temperatura zraka i brzina vožnje. Kod vožnje po svježe palom pršiću guma je posve

prekrivena snijegom, kod vožnje po korastom snijegu snijeg se nakuplja u žljebovima gaznog sloja, a zbijeni snijeg uopće ne prianja na gumu.

Zimska guma najbolje obavlja svoju zadaću kada snijeg ne prianja na njezin gazni sloj, jer tako rubovi gume mogu besprijekorno funkcionirati. Oni u vožnji u zimskim uvjetima imaju važnu ulogu, što možemo prikazati na primjeru vrhunske zimske gume Goodyear UltraGrip 9+ dimenzije 205/55R16: ona je opremljena s više od 2500 posebno osmišljenih lamela koje osiguravaju optimalno prianjanje.

Broj jedan na testovima

Neovisni testovi već desetljećima potvrđuju visoku razinu izdržljivosti Goodyearovih guma iz obitelji UltraGrip. Ove se godine na testovima zimskih guma odličnom pokazala Goodyearova guma UltraGrip Performance Gen-1, koja je postala pobjednica testa njemačkog automobilističkog časopisa Auto Zeitung.

Još je impresivnije rezultate postigla guma Goodyear UltraGrip Performance+, koja je svladala konkurenciju na čak tri testa prestižnih časopisa Auto Bild Sportscars, Auto Express i Auto Motor und Sport.

Volvo proslavio suradnju s Dinamom Volvo centar Zagreb, ponosni sponzor

đima, koji su dobili priliku oprobati svoje

GNK-a Dinamo Zagreb, proteklog je

vještine sa svojim nogometnim idolima.

vikenda za sve ljubitelje marke održao

Braća Sinković također su izazvala dina-

druženje u društvu svojih zaštitnih lica. Uz

movce, ali morali su priznati poraz.

uvijek vedru braću Sinković, na okupljanju

Volvo je tako postao sponzorski partner

se pojavila i nekolicina igrača zagrebačkih

Uprave GNK-a Dinamo Zagreb, a već

Plavih. Salon prigodno uređen kao nogo-

neko vrijeme uveseljava braću Sinković

metno igralište najviše se dopao najmla-

modelima XC40.

26 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

Mali oglasi

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

u Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

e sta Š

ovića

n Iva

lica

Prijamni ured Varaždin

cin ak aS ć i ljev

u

uk aK

u Uska

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Kuk

rad a Pre Petr

noe

Gaja Ljudevita

g sko

c Sak vića ulje

042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

FOI

Varaždinska katedrala

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

ARONIJA ARONIJA

super ljekovito voće

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

27

28 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

www.bestrent.hr

ZEMLJIŠTA PRODAJE se klijet sa vinogradom i voćnjakom, struja, asfalt, 1200 m². Hitno i povoljno.

Mob.: 091/761-5231, 099/354-6147 ozn.5743 PRODAJE SE oranica k.č.1287, livada krči, 1301 m², k.č.1442, livada krči, 1273 m², B i š k u p e c , Va r a ž d i n , k.č. 10200/5,2441 m², Brezje, mob.: 098/9391277 ozn.5a NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem ili mijenjam za auto. Mob.: 098/1743-718. ozn.

588c

VOZILA KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.3963

POSAO GRAĐEVINSKA FIRMA traži zidare i tesare sa iskustvom. Rad na području Rijeke. Stan, hrana i prijevoz osigurani. Plaća uredna. Mob.: 098/9986926 ozn.821c HITNO tražimo kuhare, kuharice, pomoćne kuharice, konobare i konobarice. Uvjeti odlični.

Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c TRAŽI se odgovorna osoba za čuvanje dvoje djece (3 i 1 godina) u smjenama (pon.-pet.)

Poželjna B kat., ali nije uvjet. Sve info možete dobiti na br.mob.: 099/7980944 ili 098/183-4898 ozn.5848

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

ADAPTIRAMO KOMPLETNO – kuće ,stanove, uređenje potkrovlja, knauf pločama, izolacije, postava laminata, obnova stolarija…

Mob.: 098/911-7151 ozn.3807

KUPUJEM traktore, automobile, kombije, kamione, poljoprivredne

USLUGE

priključke, ispod cijene,

ODČEPLJIVANJE odvoda

mob.: 098/927-9560

strojem (wc,kuhinje...),

ozn.1476

garancija, iskustvo.”ERIK

KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah.

Mob.: 098/9656-624 ozn.212b PASSAT TSI karavan automatic, 2012. g., reg. do 2021. g. s max. opremom, 11.000 €. Mob.: 098/940-8565 ozn.5865

ODVODI” 098/1389232 ozn.446c

205C NAJPOVOLJNIJI PRI-

SVJEŽA ARONIJA,

zemlje za vrt, pilanska

kg/25,00 kn. Narudžbe

drva. Uređenje dvorišta,

na mobitel: 098/455-313

iskopi i navozi, https:// www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

ŽIVOTINJE

ozn.5815

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

www.atlas-babic.hr

akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/ min ozn.166c MUŠKARAC traži ženu za na mob.: 092/385-5736

PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn.

Mobitel: 098/455-313.

Ozn.3a PRODAJU SE industrijska drva, kratko piljena, kvalitetna. Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 750,00 kn i 10 m³ = 1.400,00 kn.

Mob.: 092/333-3545 ozn.5863 DRVA – suha, industrijska, piljena. Mob.: 097/6545646 ozn.697c KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, 8 komada plafonjera, caffe aparat i mlinac, ulazna

stručno i povoljno. “Tino”, ozn.184c

POZNANSTVA

Mob.: 098 744 980

povremene susrete, sms

OSTALO

vrsta odvodnih cijevi -

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

ozn.3a

Tebe i mene, javi se neka

KOKOŠI NESILICE crvene, stare 12 mj., dobra nesivost. Cijena 20,00 kn/kom. Dostava besplatna. Mob.: 091/251-7923

Imate problema s KRALJEŽNICOM?

1

VRUĆE SEXY teme za

ODČEPLJIVANJE svih

mob.: 098/931-7570

vrata, vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c

JEVOZ šljunka, sipine,

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

NAJAM I PRODAJA

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

ozn.214b SLOBODNI UMIROVLJENIK traži družicu. Mob.: 097/681-3323 ozn.5870

KREDITI

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, tel.:042/561-192 ozn.568c

MALI OGLASI

već od

!

30 kuna!!

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Poštovani slušatelji hvala Vam na

53 godine vjernosti 1966. – 2019.

RADIO LUDBREG d.o.o. w w w.radio -ludbreg.hr / 042 810-100 / 042 810-155

Zahvale i sjećanja

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

29

SJEĆANJE

STJEPAN MARCIUŠ 6. 1. 2008. – 6. 1. 2020.

Ljudi umiru tek kad ih zaborave.

Ti nikad nećeš umrijeti, jer ćeš uvijek biti u našim srcima.

Supruga Božica i djeca s obitelji

IN MEMORIAM gospodin

STJEPAN KIŠ † 2017. – 2020.

mesar i kobasičar iz Preloga Zauvijek u našim mislima, srcima i djelima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

LADISLAVA SEVERA † 1938. – 2018.

Supruga i djeca s obiteljima

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

HERMAN

na voljenog

FRANJU KOLARIĆA – MIKIJA 4. 1. 2013. – 4. 1. 2020.

ROZALIJU

† 1933. – 1998.

i

FRANJU

† 1934. – 2007.

Sin Zlatko s obitelji

Uvijek u našim mislima…

Supruga Vlatka, Stella, Lili i Tomica

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj nećakinji

TINI

SJEĆANJE

od vujče i ujne

IN MEMORIAM na našu dragu i voljenu

PETRU HUZJAK rođ. LEVATIĆ FRANJO KOŠĆAK DRAGICA KOŠĆAK KATICA VUKOTIĆ † 30. 12. 2009.

† 10. 3. 2018.

† 20. 7. 2015.

Uvijek ste u našim mislima.

Obitelj

5. 1. 2007. – 5. 1. 2020.

Kako je divno buditi se sa Tvojim imenom i sjećanjem na Tvoje plave oči, anđele.

S ljubavlju, tata, mama i baka

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

S RAZNIH STRANA

KONCERT LIMENE GLAZBE OPĆINE KOTORIBA Članovi Limene glazbe Općine Kotoriba pozivaju sve zainteresirane mještane, kao i ostale ljubitelje glazbe, da dođu u subotu, 4. siječnja, na tradicionalni Božićno-novogodišnji koncert. Prigodni blagdanski koncert će se održati u Domu kulture u Kotoribi s početkom u 17 sati.

Ovim koncertnim nastupom ujedno će se obilježiti i peta godišnjica postojanja i uspješnog rada Limene glazbe Općine Kotoriba. Tim povodom članovi Limene glazbe pripremili su brojna iznenađenja, a cjelokupni program upotpunit će i nastup njihovih glazbenih kolega, članova Limene glazbe Općine Belica.

U programu će kao gosti nastupiti i članovi Limene glazbe iz Belice

- hladnetina/prezvušt

Dok dojde zima, zna se kaj bumo sigurno jeli...

Oba jela smatraju se delicijama domaće kuhinje te ih mnogi ili obožavaju ili preziru. Bez obzira na sve, u zadnja dva desetljeća za njima vlada obnovljen interes pa su nastale i brojne moderne verzije...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Kad se počnu približavati Božić i razdoblje blagdana te dođe hladnije vrijeme, dolazi i sezona spremanja hrane za zimu, što je u prošlosti dovelo i do prilagođavanja običaja tomu godišnjem dobu, ali i do pojave novih jela. Sredinom studenoga obično se počinje otvarati sezona svinjokolja, a želja naših starih za maksimalnom iskoristivošću svih dijelova svinje dovela je i do pojave jela kao što su prezvušt (tlačenica) ili hlad(n)etina.

Želatinozne uze

Hladnetina, aspik, pače, mrzletina, žulica, žele, drhtalica, pihtija, drče, sulc... brojni su nazivi za sličnu stvar: određene dijelove najčešće svinjskog mesa (obično manje popularne dijelove!) s povrćem poput luka, češnjaka, korjenastoga povrća... zarobljene u drhtavoj želatini!

Hladnetina je osobito popularna u kajkavskim krajevima i Slavoniji, a podrijetlo u nekim svojim oblicima vuče iz stare Perzije, iz koje su Turci u okolicu Požege donijeli termin od

kojega se razvio današnji pojam “pače”. Ovo zimsko jelo često

Kajkavski naziv “prezvušt” iskrivljena je verzija njemačke riječi “Presswurst”... se servira kao hladno predjelo, a zapravo se radi o ohlađenoj

juhi. Predstavlja izvrsnu bazu za razne eksperimente, budući da se može kombinirati različite vrste mesa, povrća, jaja ili kojih drugih namirnica. Osim toga, u prošlosti je predstavljala i svojevrsni društveni indikator, pri čemu su neki smatrali da govori o stupnju urbaniteta... Naime, bila je daleko popularnija na selu, budući da su seljani ukus za hladnetinu stvarali odmalena, dok u gradovima, u kojima nije

Hladnetina, aspik, pače, mrzletina, žulica, žele, drhtalica, pihtija, drče, sulc... brojni su nazivi za slična jela b i l o s v injokolja, nikad nije dostigla taj stupanj popularnosti.

Obnovljen interes

Drugo slično jelo koje smo spomenuli jest prezvušt ili tlačenica. Kajkavski naziv “prezvušt” iskrivljena je verzija nje-

mačke riječi “Presswurst”, što označava “tlačenu kobasicu”. Pravi se od svinjskoga želuca, pri čemu se za nadjev koriste i svinjsko srce te glava, kao i luk, češnjak i začini, dok se za povezivanje sastojaka upotrebljava juha u kojoj se prethodno skuhala glava. Otvori na želucu zatvore se pomoću vezivanja drvenim ražnjićima ili nekom drugom metodom te se tako obrađen želudac optereti nekom masom i ostavlja stajati,

zbog čega je proizvod i okršten nazivom “tlačenica”. Prezvušt može i sam postati dijelom hladnetine.

Oba jela smatraju se delicijama domaće kuhinje te ih mnogi ili obožavaju ili preziru.

Bez obzira na sve, u zadnja dva desetljeća za njima vlada obnovljen interes pa su nastale i brojne moderne verzije, što je definitivno doprinijelo popularizaciji ovih tradicionalnih kulinarskih uradaka.

TURISTIČKA ZAJEDNICA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE OBILJEŽILA 20 GODINA DJELOVANJA

Od skromnih brojki do najbolje destinacije U Toplicama Sveti Martin održana je prigodna svečanost povodom obilježavanja 20 godina djelovanja Turističke zajednice Međimurske županije, ali i 10 godina rada Hotela Spa Golfer. Međimurski turizam danas se može pohvaliti s više od 200.000 ostvarenih noćenja, 104 smještajna kapaciteta i 1783 ležaja, titulom najbolje turističke destinacije kontinentalne Hrvatske, trećom EDEN nagradom koja je stigla u Sveti Martin na Muri za zdravstveni i wellness turizam, ESPA nagradom za spa

koncept, mjestom u TOP 10 malih regija Europe za strategiju privlačenja investicija, 800 kilometara biciklističkih staza…

- Turistička zajednica Međimurske županije je organizacija osnovana kao potpora gospodarstvu i našoj zajednici te smo od samoga početka tako postavili svoju ulogu u kojoj veliku potporu imamo od Međimurske županije i svih naših partnera bez kojih ne bi bilo rezultata.

Zajedništvo i sinergija najbolji su pokretač, ali i najbolji rezultat cijele priče – rekao je

Međimurje je centar cikloturizma, s oko 800 kilometara biciklističkih staza

voditelj Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula.

Kada je u studenom 1999. godine osnovana županijska Turistička zajednica, Međimurje je imalo tek šest smještajnih objekata i ostvarivalo nešto manje od 15.000 noćenja na godinu. Turistički resursi Međimurja nisu bili ni približno iskorišteni, što je prepoznala tadašnja županijska vlast koja se s brojnim entuzijastima, na čelu s prvim predsjednikom Turističke zajednice Josipom Movčanom, upustila u zahtjevan posao.

- Entuzijazmom, voljom, strategijom i jasnim ciljem što želimo biti, kuda želimo ići, danas smo došli do toga da imamo nagradu najuspješnije kontinentalne destinacije, trostruki smo dobitnici nagrade EDEN, stvaramo dodane vrijednosti s ciljem da turizam bude važan segment gospodarstva i optimizma koji stvaramo u Međimurju.

To nije učinio jedan čovjek, ni jedna institucija, to ste učinili svi vi. Na tome vam čestitam i zahvaljujem - zaključio je međimurski župan Matija Posavec.

S raznih strana

31. prosinca 2019., br. 174/175 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SUH I HLADAN DOČEK NOVE GODINE U utorak suho i hladno uz sunčana razdoblja i slab vjetar.

Jutarnja temperatura zraka između -7 i -3, a najviša dnevna nekoliko stupnjeva u plusu. Za novogodišnju noć suho i prohladno vrijeme sa slabim vjetrom. Temperatura bi tijekom noći trebala biti oko 0°C ili u blagom minusu pa se utoplite ako ćete ju provesti na otvorenom. Prvi dan nove 2020. godine će biti suh i pretežno sunčan uz povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -4 do 0, a najviša dnevna između 3 i 5 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak, petak i subotu postoji mogućnost za maglu i niske oblake koji se ponegdje mogu i dulje zadržati. Popodne su moguća i sunčana razdoblja.

Temperatura zraka neće se bitnije mijenjati – ostaje hladno.

U izbornu nedjelju nešto više oblaka i popuštanje hladnoće.

Ponegdje je moguće malo kiše ili susnježice, ali zasad se čini da će tih eventualnih oborina biti malo i kratkotrajno. Još nije sasvim siguran razvoj vremena za ponedjeljak. Najvjerojatnije će biti suho i hladno uz umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar, ali dobro je pratiti dnevne prognoze kako se bliži kraj tjedna…

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 30.12.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Posao vam je i dalje glavna briga, no, i pored vašeg zaista velikog truda, zapinje.

Osim toga, tu su i neke okolnosti na koje nemate utjecaja. Uza sve to, ni financijski niste baš u dobrom periodu. Ljubavna situacija vam je slična, no vama je na pameti samo kako doći do bolje zarade.

Slobodni se bolje osjećaju i imaju puno prilika za flert i zabavu, ali bi im se moglo dogoditi i da se zaljube. Zdravlje vam nije najbolje, pa bi bilo dobro da potražite savjet liječnika.

RAK

(23. 8. - 22. 9.)

Na poslu dolazi vaše vrijeme i morate se aktivirati. Završite neke zaostale poslove, ali i riješite neke nedoumice.

Dolaze vam novi poslovi i novi poslovni partneri s novim ponudama, ali nemojte se zalijetati u nove investicije. U partnerskom odnosu malo se toga mijenja.

Problem je loša komunikacija, pa sve to dovodi do nesporazuma. Najgore je što oboje šutite, a to zaista ne vodi nikamo.

Slobodni pripadnici znaka žele obnoviti kontakt s bivšim partnerom. Zdravlje – uglavnom dobro.

Posao vam je vrlo zahtjevan, no kako vrijeme odmiče, vraća vam se snaga, a i sukobi sa suradnicima su malo splasnuli.

To je dobro, a i oni koji odlučuju na vašoj su strani. Budući da vam je posao jako važan, partnerski odnos vam je došao u drugi plan i počinju problemi. Nemojte dozvoliti da partner izgubi povjerenje u vas. Slobodni pripadnici znaka puno će se družiti i izlaziti, no ništa se tu neće ozbiljno dogoditi jer neće nikomu vjerovati. Zdravlje – pad imuniteta.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Posla imate preko glave, planova još i više, a sad samo trebate i energiju da sve to provedete u djelo. Neki od vas poželjeti će započeti novi posao, no savjet je da sada sve dobro isplanirate, a realizaciju odgodite jer nije vrijeme za to. Osim toga, budite vrlo oprezni s financijama. Što se ljubavi tiče, puštate da se stvari rješavaju same od sebe.

Vrijeme će pokazati jeste li bili u pravu ili ne. Slobodni pripadnici znaka stalno imaju osjećaj da ih prošlost zove, dok im novi ljudi ulaze u život. Zdravlje – problemi s grlom.

Promjene u poslu napokon stižu, a vi ih jedva čekate. Ipak, sve će još malo pričekati jer to ne ovisi samo o vama, a drugoj strani se, izgleda, ne žuri. Ljubav – ovog puta svoj partnerski odnos shvatite ozbiljno, pa ga riješite ili promijenite.

Došli ste do granice kad morate odlučiti, a i partner to od vas očekuje. Slobodni pripadnici znaka koriste svaku priliku za dobru zabavu, no mogli bi se iznenaditi jer ovo je vrijeme za nove ljubavne početke.

Zdravlje – dobro.

VODENJAK

JARAC

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.)

www.regionalni.com

DJEVICA

LAV

VAGA

Poslovna situacija se nije puno promijenila, jedino vam se čini da sve ono što je dobro dolazi jako sporo. Odnosi sa suradnicima nisu najbolji i to vam stvara dodatne probleme. Trenutno bi bilo najbolje da se pritajite i pričekate bolje vrijeme. Što se partnerskog odnosa tiče, došlo je vrijeme da ga postavite na zdravije temelje jer ovakvom situacijom niste zadovoljni. Slobodni pripadnici znaka neka se pripreme i dobro iskoriste ovaj period jer vrijeme novih ljubavi dolazi. Zdravlje – kostobolja i ostale kronične tegobe.

Posao vam zadaje dosta problema. I dalje naporno radite, trošite puno snage, a teškoće u kojima se nalazite nikako da riješite.

Problemi su stalno prisutni, a izgleda da će tako jedno vrijeme i ostati. Ove poslovne probleme prati, nažalost, i loša financijska situacija. Ni vaš partnerski odnos nije baš stabilan. Sve je nekako promjenljivo i nejasno. Slobodni pripadnici znaka željeli bi započeti novu vezu, no nikako da se odluče raskrstiti s prošlošću. Zdravlje – niste dobro, a i kronično ste umorni.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

Vaš posao kao da je ušao u slijepu ulicu.

Sve je stalo, sve je nejasno. Bit će tu puno odlaganja poslova, pa ponovnih pokušaja, i kao da se vrtite u krugu. Nikako da riješite stare poslovne probleme. U ljubavi nije puno bolje. I vi i partner tvrdoglavo ostajete kod svojih stavova i nema napretka, pa bi bilo dobro da se prestanete inatiti.

Slobodni pripadnici znaka trenutno se dobro zabavljaju i ne traže više od toga, no mogli bi se iznenada naći u pravoj ljubavnoj priči. Zdravlje – mijenjajte životne navike.

(21. 5. - 20. 6.)

Poslovna situacija se zahuktava i stvari se pokreću, i to velikom brzinom. Uran u vašem znaku priprema vam zaista velike promjene.

Trebat će vam puno energije da biste stigli odgovoriti na sve izazove. Uz posao, i financije će vam se znatno popraviti. U ljubavi je uglavnom sve po starom i s partnerom imate zaista lijep odnos. Slobodni pripadnici znaka bi se samo dobro zabavljali, pa neće ni primijetiti da novo poznanstvo znači novi ljubavni početak. Zdravlje – nađite vremena za odmor.

(21. 6. - 22. 7.)

Na poslu vas očekuju promjene na koje niste računali. Dolazi vam period posla sa strancima, koji bi mogao biti vrlo značajan, a i financijski isplativ.

Zbog toga vas očekuje puno dogovora i sastanaka, pa pripazite što i komu potpisujete. Partnerski odnos ušao je u neke mirnije vode i vaša komunikacija je puno bolja, pa ste s te strane zadovoljni. Slobodni pripadnici znaka će puno izlaziti i zabavljati se, pa bi mogli ući u vezu s osobom iz drugoga grada.

Zdravlje – više se krećite i boravite vani.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

(19. 2. - 20. 3.)

Ulazite u period nekih nepredviđenih problema iz kojih ćete na samo vama moguć način izaći kao pobjednik. Poslovne prilike koje dolaze samo će potvrditi vašu spremnost da se nosite s njima. Što se ljubavi tiče, bilo bi dobro da naučite kako biti zadovoljan s onim što imate.

Sanjarenja ostavite nekom drugom, a vi se na vrijeme prizemljite. Slobodni pripadnici znaka u ovom će periodu imati ljubavne prilike koje ne bi trebali propustiti. Zdravlje – imunitet vam je nizak, pa su moguće prehlade i viroze.

Posao vam, zapravo, ne bi trebao stvarati probleme, ali će doći do nekakvog prekrajanja vama jako važnog dogovora. No i uz to ćete stići sve napraviti na vrijeme i pritom vrlo solidno zaraditi.

U ljubavi imate jaku potrebu da budete voljeni i želite da vam partner to pokaže.

Na najboljem ste putu da ostvarite tjedan za pamćenje.

Slobodni pripadnici znaka će se okrenuti prošlosti, koja im još uvijek ne da mira, pa neće nikomu dozvoliti da im se približi.

Zdravlje – dobro ste.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

ROĐENI:

Djevojčice: Anessa Horvat, Tena Glavina, Isabella Žvorc, Mia Čoloman, Ema Laksar, Irina Novak Dječaci: Arsen Žegarac, Cecilio Horvat, Bruno Golubić, Sandro Levačić, Tin Maltarić, Luka Peras, Filip Jakopić, Kristijan Oršoš, Edo Božak

Helena Petković r. Kolar, Elizabeta Pustaj r. Volar, Marija Novak r. Zrna, Miroslav Groman, Franciska Zelić r. Srnec, Marija Perčić r. Filipan, Vilma Golenko r. Šajnović, Emilija Forštnarić r. Šegović, Angela Balog, Marija Winter r. Novak, Marija Matoša r. Filipović, Antun Mesarić, Gabrijel Nestić, Jelena Meglić r. Makovec

Somayha Rhayem i Stjepan Novosel Marija Triplat i Nikola Đopar Anita Bartolić i Dino Bartolić

UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

UMRLI:

VJENČANI:

IMPRESSUM

Jelena Pongrac i Jonathas José Dos Santos Neto Ines Strahija i Mario Vranović Nikolina Novak i Nikola Krnjak Kata Pejić i Alen Varga

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI (Augusta Šenoe 12 - Gradska tržnica Varaždin): Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 31. prosinca 2019., br. 174/175

DOČECI NOVE GODINE NA OTVORENOM: U ČAKOVCU ZABAVLJA VIGOR Grad Čakovec i Turistička zajednica grada Čakovca već tradicionalno organiziraju „Doček Nove godine“ na Trgu Republike, ove godine uz koncert grupe Vigor i Noćne smjene kao predgrupe. Program započinje u 22 sata.

Osim u glazbi, oni koji se odluče Novu godinu dočekati na otvorenom, moći će uživati i u raznovrsnoj gastronomskoj ponudi kao i već tradicionalnom vatrometu točno u ponoć, uz zdravicu i novogodišnju čestitku gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača.

Tijekom programa očekuje se dolazak velikog broja posjetitelja, a kako bi izbjegli povrede i povećali sigurnost, uredit će se ograđeni prostor u koji će građani moći bacati pirotehnička sredstva.

- Kako se svake godine bilježe brojne ozljede nastale zbog upotrebe pirotehničkih sredstava, molimo sve građane, da se suzdrže od bacanja petardi i sličnih pirotehničkih sredstva te da novu 2020. godinu dočekamo u miru – upozoravaju iz TZ Grada Čakovca.

Već tradicionalno građani Grada Preloga i njihovi gosti u novu će 2020. godinu ući zajedničkim dočekom na Trgu slobode ispred Doma kulture. Za dobru feštu pobrinut će se Mirko Švenda Žiga, a uz šampanjac i čestitke gradonačelnika Ljubomira Kolareka, okupljeni će uživati i u vatrometu. U Murskom Središću građani će Novu dočekati na šetnici uz rijeku Muru, uz glazbenu pratnju Mohokos party banda. Program započinje u 23 sata, a bit će i vatrometa te kuhanog vina i čaja.

Parni valjak u Areni

VESELI BADNJAK U MURSKOME SREDIŠĆU

Druženje građana na Božićnom sajmu Posjetiteljima je podijeljeno 150 kilograma ribica i više od stotinu porcija ukusnog fišpaprikaša Veselo je bilo na Badnjak u jutarnjim satima u Murskom Središću. Tradicionalno okupljanje u okviru programa „Advent u Gradu rudara“, privukao je više od 600 zainteresiranih građana.

Na prostoru gradske tržnice članovi svih triju gradskih sportsko-ribolovnih društava

(Mure, Karasa i Verka), sudjelovali su u pripremi i podjeli 150 kilograma ribica, dok je Rudi Mesarić bio zadužen za kuhanje ukusnog fiš paprikaša pa ne treba čuditi da je stotinjak porcija nestalo u rekordnom roku. U svemu su im pomagale vrijedne članice Udruge “Društvo žena Mur-

sko Središće”. Članovi Lovačkoga društva Zec pobrinuli su se pak za okrepu, odnosno kuhano vino i čaj. Druženje uz doručak je započelo u 9 sati pa je od ranih jutarnjih sati gradskim središtem vladala velika gužva.

U okviru programa održan je i Božićni sajam na

DOBRAVSKE ŽIVE JASLICE

Brojni posjetitelji došli vidjeti Svetu obitelj Zahvaljujući velikom trudu veterana UDVDR-a Donje Dubrave, posebno njihovog člana Franje Lisjaka, Dobrava i ove godine na Badnjak i Božić ima žive jaslice. Svetu obitelj utjelovili su osnovnoškolci, a pastire članovi UDVDR-a u kostimima sašivenim posebno za tu priliku. Posebna atrakcija za mnogobrojne posjetitelje bile su životinje s imanja Franje Lisjaka. – Zahvaljujem Marini Horvat na pomoći oko pri-

preme osnovnoškolske djece, Franji Lisjaku čije su životinje dio prikaza živih jaslica te svim članovima UDVDR-a

koji su sudjelovali u izradi štalice – rekao je predsjednik dobravskog ogranka UDVDR-a Neven Lisjak.

kojem su OPG-ovi s područja Grada, kao i brojne udruge, predstavili maštovite božićne dekoracije i ukusne božićne kolače. Tradicionalni događaj posjetio je i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, pritom zahvalivši svim sudionicima koji su pomogli u organizaciji ovog događaja.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović