6
ŽIVOT
REGIONALNI TJEDNIK || 14. kolovoza 2012., br. 430
DOZNAJEMO Čitateljica iz Jamna ogorčena načinom na koji se ponijela liječnica na intervenciji
“Hitna nije htjela mog sina voziti u bolnicu!” Liječnica koja je bila na intervenciji procijenila je da nema potrebe dijete hospitalizirati, dakle, ne radi se o tome da se dijete nije vozilo u bolnicu jer liječnica to nije htjela - komentirao je dr. Stjepan Čusek
Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com
- Hitna nije htjela mojeg jedanaestogodišnjeg sina voziti u bolnicu u Varaždin, iako sam to zamolila liječnicu koja je došla na intervenciju jer mojem sinu nije bilo dobro i jako ga je bolio trbuh – potužila se čitateljica Štefica Bogadi. Majka 11-godišnjaka iz Jamna nedaleko Trakošćana ispričala je kako je prvi put Hitna medicinska pomoć na intervenciji bila u utorak 31. srpnja jer je njezinom sinu bilo jako loše te je povraćao.
Nisu htjeli doći - Nakon što su došli, liječnica koja je tu večer radila ga je pregledala, dala mu je infuziju te nam rekla da ih slobodno nazovemo ponovno ako mu se stanje pogorša, da će ponovno doći te će, bude li potrebe, odvesti mojeg sina u varaždinsku bolnicu. Međutim, mojem se sinu stanje kroz noć smirilo, no drugi dan tijekom prijepodneva počeo ga je jako boljeti trbuh - ispričala je čitateljica. - Bilo je negdje oko 11 sati
Dr. Sjepan Čusek
kad smo zvali Hitnu pomoć. Prvo su mi rekli da pronađem prijevoz i da dođem do njih u Ivanec. Iako sam im objasnila da nemam kako doći do njih, nisu htjeli doći. Kako je mojeg
UTORAK 31. SRPNJA Obitelj Bogadi prvi put je zvala Hitnu medicinsku pomoć jer je 11-godišnjak povraćao i nije mu bilo dobro. Liječnica koja je bila na intervenciji pregledala je dječaka, dala mu infuziju te im rekla da ih nazovu ponovno ako se stanje pogorša.
u bolnici su rekli da sin ima trovanje želuca te je zadržan na liječenju, rekla je Štefica Bogadi sina i dalje bolio trbuh, nakon nekog vremena ponovno je moj suprug zvao Hitnu. Ovaj put su došli. Bila je druga liječnica, koja ga je pregledala, a kako je moj sin stalno govorio kako ga boli trbuh, zamolila sam je da nas odvezu u varaždinsku bolnicu, ali ona je to odbila učiniti – ispričala je majka 11-godišnjaka ogorčena takvim ponašanjem liječnice. - Doista ne bih ni zvala Hitnu pomoć i molila ih za pomoć da nisam trebala. Preplašila sam se, pa to je ipak dijete koje još k tome ima epilepsiju! – ogorčena je majka koja je dodala da je invalid, a njezin suprug nezaposlen te žive od socijalne pomoći koja mjesečno iznosi 950 kuna. - Doista nisam imala koga pitati za prijevoz, a novaca nisam imala. Srećom, taj dan, malo nakon Hitne pomoći došao je stric mojeg sina koji nas je odveo do liječnika u Bednju. Pokucala sam na vrata liječničke ambulante, premda je
SRIJEDA 1. KOLOVOZA Oko 11 sati obitelj ponovno traži pomoć Hitne medicinske pomoći jer dječaka jako boli trbuh. Nakon drugog poziva ekipa Hitne dolazi k obitelji Bogadi, ali ne prevozi 11-godišnjaka u bolnicu. Liječnica je procijenila da nije potrebna hospitalizacija. Ne bih ni zvala Hitnu i molila ih za pomoć da nisam trebala. Pa moj sin je dijete i još k tome epileptičar - ogorčena je Štefica Bogadi
liječnik mojeg sina u Varaždinu. Doktor koji je radio primio ga je i pregledao te nam dao uputnicu za Pedijatriju. Čak je i provjerio je li slobodno vozilo koje bi ga prebacilo u Varaždin, ali, nažalost, nije bilo, pa nas je u Varaždin na kraju vozio stric – ispričala je Štefica Bogadi te dodaje da joj je sin na kraju
zadržan u bolnici na liječenju zbog trovanja želuca. Dr. Stjepan Čusek, zamjenik ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu i rukovoditelj Djelatnosti za hitnu medicinu Varaždinske županije rekao je kako se u ovom slučaju nije radilo o tome da se dijete nije htjelo voziti u Varaždin.
DOZNAJEMO U srijedu 8. kolovoza u pogonu Koke iscurio amonijak
- Kolegica koja je izašla na teren procijenila je da nema potrebe dijete hospitalizirati, dakle, nije se radilo o tome da se dijete nije vozilo u bolnicu jer liječnica to nije htjela – objasnio je dr. Čusek. Istaknuo je kako na intervencijama često, iako vjerojatno ne bi trebali, uzimaju u obzir
okolnosti u kojima netko živi i izlaze ususret, ali da Hitna medicinska pomoć nije socijalna služba. Također, dodao je kako ljudi još uvijek često pogrešno shvaćaju osnovnu svrhu Hitne medicinske pomoći, a to je, prije svega, što brža intervencija i pružanje pomoći u situacijama u kojima su ugroženi životi.
STOP AMBROZIJI
U pakirnici mesa industrije Koka, u Jalkovečkoj ulici u Varaždinu, u srijedu 8. kolovoza iscurio je amonijak, a zbog udisanja otrovnog plina devet mlađih radnica potražilo je liječničku pomoć. Kako smo doznali u varaždinskoj bolnici,
Kvar u pogonu Koke policiji i vatrogascima prijavili djelatnici Hitne pomoći radnice su osjećale pečenje u grlu, gušenje i nagon za povraćanjem, a nakon pružene pomoći, pet radnica poslano je isti dan na kućno liječenje.
Četiri su ipak zadržane preko noći te su iz bolnice otpuštene idući dan. Neobično u čitavom slučaju je to što kvar i istjecanje amonijaka u pogonu Koke nisu prijavili iz Koke, već su policiju i vatrogasce zvali djelatnici Hitne medicinske pomoći koji su nakon prijema brojnih pacijentica otrovanih amonijakom odlučili nazvati vatrogasce i prijaviti mogući kvar u pogonima Koke. - Kada smo došli u Koku, kvar je već bio saniran, a prostorija u kojoj je curio amonijak bila je prozračena - ispričao nam je zapovjednik JVP Varaždin Ivica Labaš, upozorivši kako je amonijak izuzetno otrovan i lakozapaljiv plin te je kod takvih kvarova potrebno zvati vatrogasce i to čim prije. - Kada je koncentracija amonijaka visoka, postoji
SINIŠA SOVIĆ
Radnice se otrovale - manji incident?! Kazne do 5.000 kn
opasnost od zapaljenja plina ili eksplozije, a jedino vatrogasci su adekvatno pripremljeni za takve situacije - istaknuo je. O istjecanju amonijaka očitovali su se i iz Koke, a u svojem su očitovanju incident nazvali manjim. Na naš upit zašto nisu odmah
obavijestili vatrogasce i druge dežurne službe, nisu odgovorili. - Posljedica po građane i okoliš nema, a kako u pogonima Koke nije nastala materijalna šteta, nastavljen je redovan proces proizvodnje - priopćili su između ostalog iz Koke. (dap)
- Evo, baš smo neki dan pokosili polje na kojem je bilo i ambrozije. Čuli smo da komunalni redari obilaze grad i naplaćuju kazne – doznali smo od 65-godišnjaka iz Varaždina. Strah je opravdan jer u vrijeme cvatnje ambrozije, a to je sada, komunalni redari kazne naplaćuju odmah, bez upozorenja! Da se s poljima punim ambrozije nije za šaliti, potvrđuju i kazne. Ovisno o površini zemljišta, one iznose do 2.000 kuna za fizičke osobe te do 5.000 kuna za pravne osobe. Od početka travnja ove godine obavilo je 500 nadzora, što je rezultiralo s 250 prekršajnih naloga, a komunalno redarstvo i dalje obilazi terene. - Poljoprivredna površina ne
treba se obrađivati, ali mora biti pokošena i odgovarati stanju kakvo je u zemljišnoknjižnom izvatku – istaknuo je poljoprivredni redar Kazimir Kišasondi, koji je nedavno gradonačelniku Goranu Habušu pokazao stanje na terenu. Iako se svake godine uredi oko 1600 hektara privatnih zemljišta, ambrozija je i dalje veliki problem. Prema procjenama, od 18.000 hektara privatnog zemljišta pod ambrozijom je oko 5.000 hektara. Uz kontrolu komunalnih redara, s javnih i drugih površina u vlasništvu Grada koje nisu obuhvaćene redovnim održavanjem ambroziju uklanjaju i članovi Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a.