Page 1

INTERVJU Prof. dr. sc. Branko Vukmir: Ulagačka klima u Hrvatskoj nije privlačna

Tjednik

Str. 6.-7. ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 384 :: 27. rujna 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Sve je više krađa voća i povrća iz polja u Varaždinskoj županiji

Naoružani po zelje Ne krade se samo za vlastite potrebe, već se na ukradenom voću i povrću zarađuje Stranice 2. i 3. POČELO SUĐENJE ČAČIĆU

Dosad imao 6 nesreća autom i jednu jahtom Stranice 26. i 27.

VARAŽDINSKA BOLNICA

20. OBLJETNICA OSLOBOĐENJA

JNA je 1991. godine namjeravala likvidirati sve čelne ljude Grada! Stranice 8.-9.

NA 15. DANIMA ČIPKE REKORDNIH 7.000 POSJETITELJA

Lepoglava u znaku čipke Stranice 32.-33.

Uspješna prva ugradnja “pacemakera” Stranice 4. i 5.


2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Sportaši poduzetnici U

nedjelju se u međimurskom Donjem Kraljevcu okupila svjetska elita u speedwayu na Grand prix utrci. Među nekoliko tisuća posjetitelja, bilo je i navijača iz Švedske, Danske, Poljske, ali i Amerikanaca koji su došli u Međimurje bodriti svojeg predstavnika Grega Hancocka, koji je upravo na ovom natjecanju potvrdio naslov svjetskog prvaka ove sezone. No ovog sportskog spektakla u Donjem Kraljevcu kojeg je prenosilo ili snimalo više svjetskih televizijskih kuća, zasigurno ne bi bilo da nije Zvonimira Pavlica, sportaša poduzetnika koji je vlastitim kapitalom sagradio stadion za speedway Milenium u Donjem Kraljevcu. Već je poznato javnosti da je njegov sin najbolji spidvejaš u Hrvatskoj i da je to možda bio odlučujući motiv da krene u ovakav poduzetnički projekt, na ponos hrvatskog sporta. Slična priča mogla bi se ispričati i o Stevi Tkalčecu, također sportašu poduzetniku, koji je izgradio sportskogimnastički centar u Nedelišću, u koji danas rado dolaze trenirati i natjecati se gimnastičari iz Europe i svijeta. U Varaždinu je poznati nogometni trener Branko Ivanković s partnerima izgradio TTS sportski centar koji je postao mjesto okupljanja brojnih sportaša i rekreativaca. U Prelogu je u tijeku izgradnja sportske dvorane i pratećih sadržaja. Nositelj ovog projekta je također bivši sportaš, sada poduzetnik Dražen Gregoraš. Kamo sreće da ovakvih sportaša poduzetnika bude ubuduće još više na području Varaždinske i Međimurske županije!

27. September 2011., br. 384

ISTRAŽUJEMO Zašto poljoprivrednici iz Varaždinske žup

U krađu povrća i v polja odlaze čak i

Kada je Nikola Dombaj na svojem polju u krađi zatekao žensku osobu, zaprijetila mu je da će ga prijaviti za pokušaj silovanja

JPoljoprivrednici navode da se pod okriljem noći ne događaju samo krađe za osobne potrebe, nego se odlazak u tuđa polja pretvorio i u unosan “posao” Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Sve veći broj poljoprivrednika iz Varaždinske županije na svoja polja odlazi sa strahom. Povrće i voće kradu im godinama, s čim su se manje-više pomirili. Međutim, lopovi ne samo da su sve drskiji, nego su i opasni: u krađu više ne dolaze isključivo noću, nego i usred dana, a neki sa sobom nose čak i oružje.

Unosan “posao”? Ispričali su nam to poljoprivredni proizvođači iz različitih dijelova županije, kojima je potpuno jasno da se pod okriljem noći ne događaju samo sitne krađe za osobne potrebe, nego se odlazak u tuđa polja pretvorio i u “posao” na kojem se zarađuje. Do takvih smo podataka došli

nakon što je u našu redakciju žimo što se događa na poljima. Razgovarali smo s desetak stigao mladi par (podaci poznati redakciji) ne bismo li objavili proizvođača, od kojih je jedan odbio bilo što komentirati, a njihovu “zahvalu”. drugi su počeli govoriti - Poštovana obitelji tek kada smo im rekli (identitet poznat i l da ćemo zaštititi redakciji), napali ara v o g z a r njihov identitet. ste krivu osok a 0 1 s Ne želim bu za krađu smo ednika. o- tome javno vašeg krumr v i r govoriti, jer mi pira i prijavili poljop jedan je ne treba da me nevine ljude Samo javno netko pretuče koj i s e is to o a t s i pr na polju. Gospotako bave poi t i r o đo, jedino što vam ljopr ivredom i gov mogu reći jest to da stočarstvom s čim oni ne mogu toliko krasti ste vi jako dobro upoznati – naveli su u pismu i koliko ja mogu raditi. Ne znam ogorčeno nam ispričali da oni zašto policija i druge institucije povrće kupuju na Zelenoj trž- ništa ne poduzimaju. Prvo bi nici u Zagrebu, što mogu lako trebalo ići na plac provjeriti gdje su to neki od navodnih dokazati. Riječ je o slučaju koji riješiti proizvođača proizveli voće mogu jedino policija i pravosu- i povrće koje nude kupcima đe. No bio je to povod da istra- – ogorčen je voćar (podaci

Zatekla ih s vrećama krumpira Iz Zbelave su ovog vikenda nestale dvije tone nezrelih jabuka, javili su nam iz varaždinske policije u pisanom odgovoru. U Međimurju su proteklog tjedna imali više posla s krađama voća i povrća. Prva se krađa dogodila u Murskom Središću gdje su iz skladišta voćnjaka

jabuka prvo ukradeni sanduci. Nakon toga lopov je obrao tristo kilograma jabuka iz voćnjaka. Iz polja blizu Orehovice nestalo je i sto kilograma lješnjaka. Za razliku od ova tri slučaja u kojima se ne zna tko je kradljivac, u krađi krumpira ove subote

ulovljeni su majka i sin. Krumpire su vadili usred bijela dana, a zapaženi su u 13:50 sati. Vlasnica polja u Donjem Vidovcu spriječila ih je da odu s 80 kilograma krumpira kojeg su iščupali iz njene zemlje i strpali u plastične vreće te ih je prijavila policiji. (td)

poznati redakciji), koji kaže da su lopovi itekako dobro organizirani. U jednoj noći su mu s tri lokacije ukrali oko 600 kilograma uroda!

Prodaje, ne proizvodi Gdje ukradeno završava, neki su se uvjerili na svoje oči. - Naše zelje smo vidjeli na placu. Prodavali su ga susjedi koji se uopće ne bave uzgojem zelja. Bilo je to naše zelje, vlastitu robu prepoznaš prema sorti i trudu koje mjesecima ulažeš u uzgoj – navodi poljoprivrednica (podaci poznati redakciji). Za razliku od tih poljoprivrednika, jedino je Nikola Dombaj, predsjednik Udruge stočara i ratara “Seljačka sloga 2000.”, pristao javno govoriti. No treba reći da on više ne uzgaja povrće, nego se orijentirao na proizvodnju mlijeka.


Aktualno

27. September 2011., br. 384

panije sa strahom odlaze na vlastita polja

DVOJBE Odluka o elementarnoj nepogodi VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

voća na tuđa i s puškama?

3

POLICIJA Kakva je situacija s prijavljivanjem krađa u 2 županije

PU međimurska: Krađe prijavite, moguće zasjede - U vezi s upitom glede krađe usjeva s poljoprivrednih površina, izvješćujemo da smo tijekom ove godine, a slično je bilo i ranijih godina, zaprimili nekoliko kaznenih prijava u kojima materijalna šteta nastala otuđenjem određenog poljoprivrednog dobra iznosi više tisuća kuna. Uglavnom se radi o događajima s manjim štetama u iznosu od nekoliko stotina kuna, odnosno iznosu manjem od 1.000 kuna, cenzusu ispod kojeg se progon počinitelja sukladno Kaznenom zakonu i tumačenju Vrhovnog suda RH poduzima privatnom tužbom – odgovor io je načelnik Policijske uprave varaždinske Rade Sitar u

pisanom odgovoru. Za razliku od toga, iz PU međimurske izvijestili su da broj krađa, u koje se ubrajaju i one u poljima, raste od

P

U varaždinska: godišnje po nekoliko prijava sa štetom od više tisuća kuna 2009. godine. - U 2009. godini evidentirali smo 291 krađu, 2010. 369, a u prvih osam mjeseci ove godine 320 krađa ukupno. Ove godine prijavljene su 42 krađe usjeva s polja i voćnjaka – izvijestio je glasnogovornik Policij-

ske uprave međimurske Krunoslav Gosarić. Navodi da je od toga broja 10 krađa razriješeno. Kad su u pitanju razriješene krađe, uglavnom se radilo o slučajevima kada su građani kazneno djelo prijavili dok su kradljivci bili u njihovom polju. - Moramo reći da je dosta velik broj vlasnika poljoprivrednih površina koji prijave krađu, ali kasnije ne žele podnijeti kaznenu prijavu u pisanom obliku. Zbog toga apeliram na stanovnike Međimurja da se, ako imaju takvih problema, svakako jave u Policijsku upravu međimursku. Učinit ćemo sve što je u našoj moći, ako treba postavit ćemo i zasjede – ističe Gosarić.

Zlatko Zagorec: Odluka o elementarnoj nepogodi ukazuje na nepoznavanje poljoprivrede

Suša uništila kukuruz, ali ne zelje i peršin?! Poljoprivrednici tvrde da je riječ o velikoj greški. U Povjerenstvu ističu da na drugim kulturama šteta nije tako velika Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Kako je moguće da je varaždinski župan Predrag Štromar proglasio elementarnu nepogodu za sušu za samo nekoliko poljoprivrednih kultura? Ispada da su stradali samo kukuruz i još nekoliko vrsta povrća, a krumpir, drugo povrće i voće nisu. Ne mogu vjerovati da se takvo što moglo dogoditi – ogorčen je bio poljoprivrednik koji se javio u našu redakciju.

“Procjene nekih - nerealne” Predsjednik Županijskog povjerenstva Zlatko Pukšić ističe da su nerealne štete koje su pojedine općine iz Varaždinske županije proglasile na usjevima kao što su krumpir i zelje u iznosu od 70 posto. - Ako općine žele, mogu dostaviti prigovor Državnom povjerenstvu koje će doći sa svojim procjeniteljima, no treba napomenuti kako svi troškovi rada Državnog povjerenstva idu na trošak lokalne samouprave ako se utvrdi da su štete manje od 40 do 50 posto za pojedine kulture u odnosu na prijavljene - ističe. Hoće li župan dopuniti odluku? - S obzirom na to da trenutno ne postoje zakonski elementi, župan niti nema mogućnosti u Odluku uvrstiti sve ratarske kulture, kao i voćnjake, dok u konačnici Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda iza takve odluke za sada niti ne bi moglo stajati – odgovorio je Pukšić.

Više od 30 posto

Proizvođači sumnjaju da se njihovo povrće i voće prodaje i na placu

- Na svojem sam polju jednom zatekao žensku osobu u krađi. Kada sam je pitao što radi, zaprijetila mi je da će me, ne ostavim li je na miru, prijaviti za pokušaj silovanja. Jednom sam u polju zatekao automobil, zapisao registracije i otkrio da je riječ o jednom poduzetniku. Drugom zgodom sam čekao u zasjedi i kada sam otkrio da mi susjed krade povrće, bilo je više sram mene, nego njega. Nije rijetkost ni to da ti bereš povrće s jedne strane polja, a s druge “gosti” koji ti kažu: “Pa ništ ti ne bu falelo!” Što da vam kažem, još malo pa ćeš prvo

morati pogledati ima li koga u

Neću ništa govoriti, neću da me netko pretuče na vlastitom polju. Mogu jedino raditi još više. Ne mogu oni toliko krasti, koliko ja mogu raditi.” tvojem polju, pa onda krenuti u berbu – kaže Nikola Dombaj. Drugi problem je što kradljivi-

ci naprave i dodatnu ogromnu štetu. - Radije bih im dao jabuke, nego da mi uništavaju voćnjak. A primijetio sam i da su lijeni. Voće mi ne kradu sa stabala, nego iz kašeta koje stoje zaključane u skladištu kod voćnjaka. Stalno mi provaljuju u skladište, do jutra nestanu čak i potrgane grablje – ispričao nam je jedan proizvođač jabuka. Borba poljoprivrednika očito ne prestaje sa sušom, tučom, niskim prinosima i malim primanjima. Kako se boriti protiv lopova, ni sami ne znaju. No pomoć im svakako treba.

Župan je elementarnu nepogodu proglasio za kao i za pojedine kulture ako “ratarske kulture kukuruz je stradalo više od 30 posto sjemenski, merkantilni i trogodišnjeg prosječnog silažni, bundeve golice prinosa – pojašnjava Zlatko (monokultura), povrće Pukšić, predsjednik Županijskog povjerenstva (krastavci, paprika, luk, mrkva, grah), u pisanom odu govoru. travnodjetelinrju u m i đ ske smjese te DodaMe a d o g je da su drugi otkos nepo za sve trave na ligradska i šena vadama za progla povrtlarske općinska stočnu hrapovjeke i ratars ulture renstva nu”. U odk luc i doista na svoje njake područje nisu navedete voć ne druge vrste trebala pozvati Županijpovrća i voće. Zašto? sko povjerenstvo, - Županijsko povjeren- ali su to učinili samo gradovi stvo za procjenu šteta od Varaždin i Ludbreg te Opelementarnih nepogoda ćina Martijanec. - Unatoč obavlja svoje poslove na tome, Povjerenstvo je obišlo temelju zakona i propisa- cijelo područje županije u tri ne metodologije. Dakle, navrata te je za navedene u slučaju suše prati stanje kulture iz Odluke predložilo na usjevima i nasadima županu da proglasi elemente, kada nastanu uvjeti za tarnu nepogodu. Nigdje se proglašenje elementar- ne tvrdi da i ostale kulture ne nepogode, predlaže nisu stradale od suše, ali se županu da je proglasi te štete kreću do 30 posto, za pojedino područje ili što se ne može okvalificirati cijelo područje županije, kao elementarna nepogoda

– navodi Pukšić.

Svi pod stresom No s tim se ne slaže Zlatko Zagorec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara koji je iz Vidovca. - Odluka o proglašenju elementarne nepogode u dijelu koji govori o poljoprivrednim kulturama je nepotpuna i apsolutno neprihvatljiva. Sve su kulture doživjele stres i stradale zbog suše i ekstremno visokih temperatura. Međutim, u odluci se, pr imjer ice, uopće ne spominju kupusnjače, među kojima je i varaždinsko zelje. I ne samo to. Doista je teško shvatljivo kako je nepogoda proglašena za mrkvu, primjerice, a istodobno nije za peršin. To ukazuje na nepoznavanje poljoprivrede. Za usporedbu treba uzeti samo Međimursku županiju, oni su elementarnu nepogodu proglasili za ratarske i povrtlarske kulture, krmno bilje i voćnjake. Zar je kod njih bila drugačija klima? – pita se Zagorec.


4

Aktualno

27. September 2011., br. 384

USPJEH U varaždinskoj Općoj bolnici prvom pacijent

Sedam dana

Mnogi trebaju “p

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Mađari sude i kupuju

JProcjenjuje se da će u Varaždinu godišnje biti najmanje 40 ugradnji “pacemakera”.

elektrostimulatora, ali će s radom početi kada stigne potrebna oprema. Do tada će pa

20. 9.

Zbog povećane potražnje za eurima, HNB najprije bankama prodao milijune eura te kupio 1,35 milijardi kuna, a zatim povukao 3,1 milijardu kuna povećanjem stope obvezne pričuve banaka. Tako je tečaj eura obranjen na 7,5 kuna. U Mađarskoj od ozbiljne optužnice brani se Čačić kojeg neki već vide u ministarskom stolcu, a drugi ne mogu ni zamisliti kako bi iz njega, pritisnut postupkom, mogao pregovarati o INA-i i sličnim stvarima.

21. 9.

Dok iz Beograda stižu optužnice hrvatskim političarima za „genocid“ u Vukovaru, tekst ugovora o pristupanju EU objavljen na internetskim stranicama Vlade. A pritisnuta dubiozama i prijetnjama iz EU, Grčka smanjuje mirovine, povećava poreze i rješava se 30.000 zaposlenih u javnom sektoru.

22. 9.

Iako su za prosječnu (bruto?) plaću uzete čak 8.153 kune, Hrvatska je i s time na dnu europske ljestvice u čijem su vrhu Švicarska (35.648), Danska (33.201), Luksemburg (32.596), Norveška (31.303), Irska (30.141)… Bilo bi vjerojatno bolje da smo, primjerice, iz fonda IPA-e iskoristili više od 23 posto novca na raspolaganju.

23. 9.

Sanader optužen da je za 10 milijuna eura mita osigurao prevladavajući utjecaj Mađara u INA-i, što njegovi odvjetnici odbacuju. Kosor najavljuje zakon koji će spriječiti preuzimanje INA-e, a Mađari vele da to neće proći u Bruxellesu. Čičak pak tvrdi da je i SDP imao crni fond koji su punili oni kojima je pogodovao.

24. 9.

Hrvatska nije Grčka, veli direktor Svjetske banke za Srednju Europu, ali i upozorava da nas mora brinuti proračunski deficit i manjak konkurentnosti zbog čega imam mali gospodarski rast. Svjetska banka i MMF zahtijevaju od euro-zone i SAD-a brzo i koordinirano djelovanje u borbi protiv financijske krize koja bi se mogla proširiti u zemlje u razvoju.

25. 9.

Bez novog zaduživanja do kraja godine, tvrdi Dalić u Washingtonu kojoj analitičari ne vjeruju u smanjivanje deficita. U Kataloniji posljednja korida, a u Saudijskoj Arabiji i žene izlaze na izbore. Ne ove, već za četiri godine.

26. 9.

Neisplata jedne plaće ili dijela plaće postat će kazneno djelo, ali ne i ako je do toga došlo zbog poremećaja u poslovanju. Svega toga nema u Zagrebačkom holdingu, koji je lani imao 500 milijuna kuna gubitka, kao ni u HŽ-u koji plaća prugu koje nema.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Tim za ugradnju “pacemakera”: glavna sestra Kardiologije Snježana Karamović, dr. Siniša Car i Ružica Božićević, vms Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Općoj bolnici Varaždin je prije dva tjedna prvom pacijentu ugrađen trajni elektrostimulator srca, koji je poznatiji pod engleskim nazivom “pacemaker”. Zahvaljujući uvođenju ovog zahvata na Odsjeku za kardiovaskularne bolesti, pacijenti iz Varaždinske, ali i Međimurske županije više neće morati odlaziti u Zagreb ili Krapinske Toplice.

Jedno srce Dobra vijest stigla je uoči obilježavanja Svjetskog dana srca 29. rujna i to pod sloganom “Jedan svijet, jedan dom, jedno srce.” - Srčanožilne bolesti u svijetu svake godine odnose 17,1 milijun života. Tako veliki brojevi trebaju nas posebno žalostiti, jer bi se koracima poput zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i izbjegavanja duhanskih proizvoda većina tih smrti mogla spriječiti – upozorili su iz Hrvatskog

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

kardiološkog društva. pati od nekog pridruženog Prevencija je najbolja, ali simptoma poput poremećaja kada srce zbog različitih razlo- gubitka svijesti te omaglica – ga više ne radi dobro, nužna je pojašnjava dr. Siniša Car, speliječnička pomoć. A ugradnja cijalist internist - kardiolog. “pacemakera” jedna je od meUpravo je on ugradio prvi toda liječenja “pacemaker” uz asistenciju bolesnika dr. sc. Šime Manole, dr. na kod kojih sc. Vjekoslava Radeljića ji i g o l srce, višeg medicinskog o Kardi cijenta i tehničara pojedIvice Bena p n o ka iz zagrebačkog že dva ndidati e l stavKB-a Sestara miloka koji su radnju ljeno srdnica. g u r e U t imu koji će za a” r e k a čeno, obavljati ove opecem a p “ r a d i rativne zahvate u vausporeraždinskoj bolnici, uz no. Takvih dr. Cara, bit će viša medipacijenata je iz cinska sestra Ružica Božićević godine u godinu sve više, a i glavna sestra Kardiologije glavni razlog tome jest stare- Snježana Karamović. nje stanovništva i degenera- Posebno zahvaljujem svim tivne promjene na srcu. tehničarima i anesteziološ- Riječ je o metodi liječe- kom osoblju iz kirurške sale, nja smetnji provođenja kroz gdje smo obavili zahvat, kao srce, a dvije glavne i najčešće i radiološkim tehničarima. Za indikacije su AV blokovi te prvi zahvat smo “posudili” fibrilacija atrija sa sporim od- kiruršku salu, a ugradnju govorom ventrikula. Ugradnji trajnog elektrostimulatora trajnog elektrostimulatora planiramo obavljati u anpristupa se ako pacijent uz to giološkoj sali u podrumu

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

zgrade Kirurgije – kaže dr. Car i dodaje da zahvaljuje i ravnatelju bolnice dr. Dubravku Tršinskom koji izlazi u susret novim inicijativama. Pacijent kojem je 13. rujna ugrađen “pacemaker” je mladić s ozljedom vratne kralježnice kod kojeg nije bio moguć transport u bolnicu izvan Varaždina. - Pripremali smo se za ovaj zahvat, a mladi pacijent bio nam je podstrek da prvi elektrostimulator u varaždinskoj bolnici ugradimo i prije nego što smo planirali – otkriva kardiolog.

Veliki podstrek Uz njega, zahvate će obavljati još najmanje dvoje liječnika s Kardiologije, kojima će asistirati medicinske sestre s tog odsjeka, a procjenjuje da će godišnje biti 40-ak ugradnji “pacemakera”. - Već sada na našem odsjeku leže dva pacijenta koji su kandidati za ugradnju elektrostimulatora, tako da bismo mogli premašiti navedene brojke,

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776


Aktualno

27. September 2011., br. 384

DOZNAJEMO Poznati brend Ara shoes u Varaždinu OGLAS

tu ugrađen trajni elektrostimulator srca

5

pacemaker” U planu je i otvaranje ambulante za kontrolu acijenti na kontrolu i dalje morati u Zagreb ili Krapinske Toplice PRVI PACIJENT MLADI MUŠKARAC

IZDVOJENO Nije teži zahvat

“Pacemaker” nije 13. rujna trajni prepreka za sport elektrostimulator srca ugrađen je Ugradnja “pacemakera” ne spada u teže operativne zahvate, o čemu govor i činjenica da se pacijent u pravilu smije dići iz kreveta već dva sata nakon operacije i prošetati po odjelu. Kako izgleda sama operacija? - Zahvat se u rijetkim slučajev ima izvodi u općoj anesteziji. Liječnik anestezira područje ispod lijeve ili desne ključne kosti, tako da za vrijeme zahvata pacijent ne osjeća bol, ali osjeća dodir. Na istom mjestu napravi se mali rez. Putem vene pažljivo se postave elektrode, a budući da krvne žile nisu osjetljive na bol, nije potrebna dodatna anestezija. Cijeli zahvat izvodi se pod kontrolom rendgena. Kada se elektroda namjesti na željeno mjesto u srcu i ispita se njezina funkcija, spaja se s elektrostimulatorom koji se implantira pod kožu u mali džep ispod ključne kosti i zatvara s nekoliko šavova – navedeno je u osnovnim uputama bolesnicima. Dr. Siniša Car ističe da je iznimno važno da pacijen-

ti s elektrostimulatorom uzimaju lijekove redovito i točno te da redovito kontroliraju puls, svaki dan u isto vrijeme. Isto je tako važno da svakih šest do 12 mjeseci odlaze na kontrolne preglede. - Na kontrolom se pregledu prije svega snima EKG te se nakon toga pomoću programatora provjerava ispravnost i stanje elektrostimulatora, a na temelju toga se određuje terapija – pojašnjava dr. Car. U varaždinskoj bolnici kontrole još nije moguće obavljati, jer se čeka programator, uređaj sličan prijenosnom računalu koji bežično komunicira s “pacemakerom”, pa je parametre elektrostimulacije moguće pr ilagodili ili promijeniti, pri čemu nije potreban operativni zahvat. Treba reći i to da pacijenti s “pacemakerom” mogu voditi normalan život, ne trebaju se odricati uobičajenih dnevnih aktivnosti, vožnje automobila, nekontaktnog sporta ili seksa.

mladom pacijentu koji je hospitaliziran zbog ozljede vratne kralježnice, pa nije bio moguć transport u drugu bolnicu. KADA UGRADNJA “PACEMAKERA”?

!

Ugradnja “pacemakera” je metoda liječenja kod pacijenata čije srce, pojednostavljeno rečeno, usporeno radi. Dvije glavne indikacije su AV blokovi te fibrilacija atrija sa sporim odgovorom ventrikula, pri čemu pacijent pati od poremećaja gubitka svijesti te omaglice. SAMI SPRIJEČITE BOLESTI SRCA

17,1

Dr. Caru asistirali su dr. sc. Manola i dr. sc. Radeljić iz Zagreba

posebice ako će ovamo dolaziti i pacijenti iz Međimurske županije – navodi dr. Car. U planu je i otvaranje ambulante za kontrolu elektrostimulatora, ali će ona početi raditi tek kada u varaždinsku bolnicu stigne potrebna opre-

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

ma. To znači da će pacijenti do daljnjega na kontrolu morati ići u Zagreb ili Krapinske Toplice. - Kada će s radom početi ambulanta u našoj bolnici, pacijente ćemo izvijestiti naknadno – najavljuje liječnik.

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h

milijun ljudi svake godine umre u svijetu zbog srčanožilnih bolesti. Kardiologe to žalosti, jer bi se većina smrti mogla spriječiti zdravom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću i izbjegavanjem pušenja.

subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Na svečanom otvorenju i Zlatko Horvat, zamjenik gradonačelnika s ovlastima gradonačelnika

Kvaliteta i udobnost za sve generacije U trgovini Are Varaždinke mogu pronaći najnoviju kolekciju cipela i čizmica za sezonu jesen/zima te torbice Varaždinke mogu odahnuti jer po Arinu obuću više neće morati putovati u Zagreb ili Austriju, već će cipele i čizmice za nadolazeću sezonu moći kupovati u vlastitom gradu.

Obiteljska tvrtka Premda je svoja vrata Arina prodavaonica u Varaždinu, u Kačićevoj ulici 2, otvorila još za vrijeme Špancirfesta, u petak je održano svečano otvaranje na kojem je bio i Zlatko Arina prodavaonica u Varaždinu u Kačićevoj ulici 2 Horvat, zamjenik gradonačelniu ka s ovlastii ma gradoo p nud e načenika. z i ,č m - Ovo je cipele obuća a 18. Arina i ostal kuse i trgovina u e v s koja je za acije e otvorena gen r u Hrvatskoj i jedina je na širem varaždinskom području – istaknula je Tatjana Mrak, direktormenadžer Ara shoes Hrvatska. Upravo su kvaliteta i udobnost glavne odlike Arine obuće iza koje se krije šezdesetogodišnja Trgovina otvorena svaki dan 8 - 20 sati, subotom 8 - 14 sati tradicija u proizvodnji, koja ovaj brend svrstava među najjače u Europi. Ara je njemačko-austrijska tvrtka, osnovana kao Ono po čemu se Arina obuća razlikuje od ostalih proizvođaobiteljska 1949. godine. ča je ponuda obuće u pet različitih širina, od broja 35 do 43, Danas pogone ima po ciuključujući i međubrojeve, što rijetko koji proizvođač obuće jelom svijetu, više od 500 danas nudi. prodavaonica i malopro- Također, u našoj zimskoj kolekciji Varaždinke će sigurno dajnih mjesta, a godišnje pronaći prave čizme za sebe jer sare su dostupne od S do proizvede oko osam miliXXL širine – zaključila je Tatjana Mrak, direktor-menadžer juna pari obuće. Ara shoes Hrvatska. U Ara Shoes Shopu Varaždinke mogu pronaći najnoviju kolekciju cipela i ostalu obuću za sve ukuse i biljne konkurencije u svojoj i čizmica za sezonu jesen/ generacije. Prate se trendovi, kategoriji ponude u Hrvatskoj. zima te torbice. Na kraju istaknimo da je Ara a nisu ni muškarci zakinuti. - Nekad je Ara bila sino- Oni koji vole udobnost i kva- Shoes Shop u Varaždinu pronim za starije gospođe, litetu, u Ari će sigurno pronaći dukt međunarodne suradnje no moram istaknuti kako nešto za sebe - istaknula je između dvoje mladih poduse to mijenja te sada u po- Mrak te s ponosom naglasila zetnika, Maje Srage i Floriana nudi imamo cipele, čizme kako Arina obuća nema oz- Pfaffelhubera.

Više širina obuće, međubrojevi…


6

Intervju tjedna

27. September 2011., br. 384

OTVORENO Prof. dr. sc. Branko Vukmir, savjetnik pri Ujedinjenim

Ulagačka klima u Hrv JHrvatska je kroz posljednjih

20 godina toliko smanjila svoje industrijske proizvodne jedinice da je bitno suženo područje gospodarstva u koje se može ulagati Piše: GORDANA IGREC

Prema zainteresiranosti za ulaganje, Hrvatska je ove godine pala ispod 30. mjesta i to iza država koje smo barem u kuloarima smatrali za nerazvijenije od nas, a to su susjedne Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija. Zašto je Hrvatska izgubila na atraktivnosti za strana ulaganja, što strana ulaganja znače za porast standarda svakoga građanina naše zemlje, što to susjedne zemlje imaju čime privlače pozornost stranih ulagača, a nama nedostaje te hoće li se klima za strane ulagače promijeniti ulaskom Hrvatske u EU, za Regionalni tjednik razgovor smo vodili sa savjetnikom pri Ujedinjenim narodima doktorom pravnih nauka s Pravnog fakulteta u Zagrebu i magistrom pravnih nauka sa sveučilišta Harvard u SAD-u, prof. dr. sc. Brankom Vukmirom. Jedan dio karijere prof. dr. sc. Branka Vukmira odvijao se u INGRA-i gdje je bio pravni savjetnik, dok je istovremeno bio i redovni profesor na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu. Drugi dio njegove karijere radio je kao konzultant brojnih agencija Ujedinjenih naroda, a bio je i stručni savjetnik Komisije UN za transnacionalne korporacije i stariji pravni savjetnik u Centru UN za transnacionalne korporacije u New Yorku. Djelovao je kao savjetnik raznim vladama u području stranih ulaganja te držao predavanja o tim pitanjima u preko 60 zemalja u svijetu.

Zajednička ulaganja Posljednjih 15 godina predaje dva kolegija na poslijediplomskom i doktorskom studiju na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 12 je godina bio član Savjeta HNB-a. Njegovo područje specijalizacije su pravna pitanja zajedničkih ulaganja i transfera tehnologije, pravna pitanja zaštite stranih ulaganja te međunarodnih plaćanja i ugovora o građenju. Napisao je šest knjiga i objavio preko 200 članaka. Posljednje knjige su Ugovori o zajedničkim ulaganjima, Instrumenti osiguranja plaćanja u međunarodnoj trgovini te Ugovori o građenju i uslugama savjetodavnih inženjera. Posljednjih 17 godina predstavlja u Hrvatskoj UNCTAD-ove Svjetske izvještaje o ulaganjima. Od 1992. do 2008. bio je predsjednik Hrvatskog društva za UN. Zašto je Hrvatska ove godine ispala s popisa 30 najpoželjni-

ka Hrvats

jih zemalja za ulaganje treba e stranih investitora? rati sv Je li, naime, uzrok revidi oče razvoj k svjetska gospodaro e k ji sti, ska kriza ili neke propis ne aktivno e d v samo naše specie s r i v i t i r n p fičnosti u načinu pke nostav pojed tivne postu poslovanja? a istr nu Uzroc i velikog admin trojiti držav pada ulaganja u Hrvatu us ij i c a sku su dvojaki. S jedne istr admin strane, europske zemlje koje su tradicionalno najveći ulagači u Hrvatsku prolaze kroz gospodarsku krizu koja smanjuje njihovu spremnost za strana ulaganja. S druge strane, taj pad je i odraz dugogodišnje nebrige svih dosadašnjih hrvatskih vlada za privlačenje stranih ulaganja, a to uključuje i nespremnost državnog upravnog aparata da se preobrazi u partnera stranim ulagateljima.

Kočnice Koje su najveće kočnice za strane ulagače kad je riječ o našoj privredi? Birokracija ili nelikvidnost i sl.? Hrvatska je kroz posljednjih 20 godina toliko smanjila svoje industrijske proizvodne jedinice da je bitno suženo područje gospodarstva u koje se može ulagati. Stoga je većina stranih ulaganja ušla u trgovinu i financije, djelomično u područje usluga, a ne u proizvodnju. U razdoblju 2010. i 1. tromjesečje 2011., u prerađivačke djelatnosti u Hrvatskoj uloženo je samo 26 % od ukupnih ulaganja, dok su trgovina i financijsko posredovanje apsorbirali 52,65 % stranih ulaganja, a većina tih ulaganja namijenjena je uglavnom hrvatskom tržištu. S druge strane, propisi su toliko složeni da često predstavljaju zapreku za brzo odvijanje poslova, a pored toga državni upravni aparat je svojom tromošću dodatna kočnica uspješnom ulaganju. Nesređeno stanje unutarnje

u

lagateljima se može činiti da će u lošoj gospodarskoj situaciji sklopiti dobar posao uz nisku cijenu nelikvidnosti, jednako kao i tendencija stalnog rasta inozemnog zaduživanja, također ne ohrabruju strana ulaganja. Unatoč tome, Globalni investicijski fond Templeton Markets procjenjuje da je sada idealno vrijeme za ulaganje u Hrvatsku? Vaše viđenje ove procjene?

Prof. dr. sc. Branko Vukmir


Intervju tjedna

27. September 2011., br. 384

7

m narodima i sveučilišni predavač, o ulagačkoj klimi u Hrvatskoj

vatskoj nije privlačna Isto kao što se i dionice kupuju u krizno vrijeme kad im je cijena najniža, tako se i ulagateljima može činiti da će u našoj lošoj gospodarskoj situaciji moći sklopiti neki dobar posao uz nisku cijenu. Tvrtke u poteškoćama imaju nisku cijenu. Što je s greenfield investicijama u Hrvatskoj? Niti tu ne stojimo dobro. Prema podacima UNCTAD-a broj greenfield investicija u 2010. u Hrvatskoj je bio 42, dok je u Srbiji bio 82. U prvom tromjesečju u Hrvatskoj je bilo 11 greenfield investicija, dok ih je u Srbiji bilo 34. Kako pak tumačite pad interesa Austrijanaca za ulaganje u Hrvatsku? Oni su, ako se ne varam bili najprisutniji strani ulagači u našu zemlju? Austrija je zahvaćena onom istom krizom kao i sve ostale članice EU. Austrija je zaista zemlja koja je najviše uložila u RH. Samo 2007. su uložili preko 2 miljarde eura, ali od tada se ti iznosi konstantno smanjuju. Tako su 2008. uložili samo polovinu tog iznosa, 2009. uložili su 428 miljuna eura, a 2010. samo 102 milijuna eura.

Otpor Kako Hrvatska može povećati interes za strana ulaganja? Hrvatska treba, u prvome redu, revidirati sve propise koji koče razvoj privredne aktivnosti, pojednostavniti sve administrativne postupke i ustrojiti državnu administraciju da postane aktivni partner stranim i domaćim ulagateljima. Kao primjer, uzmite Zakon o javnoprivatnom partnerstvu. Otkada je taj zakon stupio na snagu (prije 3 godine), ta je vrsta ulaganja praktički prekinuta. U drugome redu, treba pojeftiniti trošak državne administracije kao i troškove koji opterećuju cijenu rada. Zašto u Hrvatskoj vlada otpor prema stranim ulaganjima? To je zaista pravo pitanje na koje nemam potpuno objašnjenje. Smatram da se djelomično objašnjenje skriva u općem neznanju što strana ulaganja donose, a djelomično u strahu da ne postanemo „sluge“ stra-

naca koji će na nama zarađivati. Obje su percepcije potpuno pogrešne i treba uložiti napore da se bolje objasne korisne posljedice stranih ulaganja. Hrvatska je danas zemlja s vrlo malo proizvoda koje može izvoziti, a da bi se to promijenilo, potrebna su nova ulaganja i nove tehnologije. Kako sami

IZDVOJENO

Kredibilitet Hrvatske u EU

n

emamo industriju koja bi privukla ulaganja, a ne činimo ništa da je ponovno osovimo na noge nemamo niti sredstava, niti tehnologije, smatram da su nam strana ulaganja jedini izlaz iz sadašnjeg stanja. Kao primjer uzmite turizam. Preko 80 % svih hotelskih kapaciteta sagrađeno je prije 20 i više godina. Za to se vrijeme Turska razvila u turističkog diva, pretežno s novim turističkim kapacitetima. Koji su uzroci smanjenog interesa za ulaganje u Hrvatsku? Ukupna ulagačka klima u Hrvatskoj nije privlačna. Državna uprava, uključivo i jedinice lokalne samouprave, je polagana, nekooperativna i često korumpirana, dok sudovi najčešće nisu u stanju učinkovito rješavati sporove, a dugove je teško naplatiti. Zemljišne knjige još uvijek nisu sređene. Sve su to poznate stvari o kojima se stalno govori, ali vidnih pomaka na bolje se ne vidi. U regiji su među 30 najpoželjnijih država za ulaganje ušle prije Hrvatske i Albanija, i Bosna i Hercegovina, i Makedonija, i Srbija. Što sve te države, koje smo mi, barem u “kuloarima”, držali nerazvijenijim od nas, imaju sve atraktivnije za ulaganje od naše zemlje? Protiv Hrvatske govori i jedan faktor na koji ne možemo utjecati – mi smo vrlo malo tržište sa samo 4,3 milijuna stanovnika. Da bismo pokazali da naš utjecaj u regiji može kompenzirati taj nedostatak, trebamo se širiti na strana tržišta, a strana ulaganja usmjeravati ne samo na domaće

Interes Kine za ulaganja u Hrvatsku Jesu li na vidiku neki novi stranci, izvan srednjoeuropskoga kruga koji bi ulagali u Hrvatsku? Koliko je, primjerice, Kina zainteresirana za nas i sl.? Kina se zaista razvija u jednog od najvećih svjetskih ulagača. U 2010. Kina je uložila u inozemstvo 68

milijardi US dolara, a Hong Kong još dodatnih 78 milijardi. Međutim, Kina najviše ulaže u područja u kojima može osigurati sirovine za svoju industriju. U nas mogu biti zainteresirani za luku Rijeka ili kao izvođač za neki veći infrastrukturni objekt. Iz onog što je objav-

ljeno u tisku, vidim da smo propustili ponudu Katara za velikim ulaganjima u plinski terminal. Općenito govoreći, zemlje u razvoju su temeljito zanemarene kao naši potencijalni partneri, iako su ranije ta tržišta bila izvor zarade za brojna hrvatska industrijska poduzeća.

tržište, već na stvaranje proizvoda koji će biti konkurentni na stranim tržištima. Također, trebamo ulagati u inozemstvo jer time jačamo naš utjecaj.

je“ koja se u Hrvatskoj događa kroz posljednjih 20 godina. Mi jednostavno više nemamo industriju koja bi privukla ulaganja, a ne činimo gotovo ništa da tu izgubljenu industriju, u modernijem izdanju, ponovno osovimo na noge. Tko je od stranaca do sada najprisutniji kao ulagač? U Hrvatsku je do danas daleko najviše uložila Austrija, a slijede Nizozemska, Njemačka i Velika Britanija. SAD, koji je najveći svjetski ulagatelj, nalazi se na začelju ulagatelja. U kakvom su odnosu rast BDP-a, stranih ulaganja i porasta standarda građana? Strana ulaganja doprinose rastu BDP-a, a taj opet izravno djeluje na porast standarda građana. S porastom BDP-a od manje od 1 % treba nam 70 godina da se podvostruči standard života građana, s 2 % porasta bi nam trebalo 35 godina, a s

5 % samo 14 godina. Možete si predstaviti što za gospodarstvo i za standard znači kad u Kini svake godine poraste BDP za 8 – 10 %, dok u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina stagnira. Koja godina je u Hrvatskoj bila “zlatna godina” po intenzitetu stranih ulaganja u našu zemlju te koliko je financijskih sredstava tada u Hrvatsku ulo-

“Zlatna godina” Koje su privredne grane najatraktivnije u našoj zemlji za strane ulagače? Podaci za razdoblje od 1993. do 2009. pokazuju da je najviše investirano u financijsko posredovanje (42 %), u trgovinu (12 %), u ostale uslužne djelatnosti (10 %), u poštu i telekomunikacije (7 %), dok je prerađivačka industrija primila samo jednu četvrtinu od ukupnih ulaganja (26 %), dok je u 2011. taj postotak pao na samo 11,5 %. Ti se omjeri nisu bitno promijenili niti u posljednje dvije godine, osim što se ove godine bitno smanjio postotak ulaganja u prerađivačku industriju. To je posljedica „deindustrijalizaci-

u

Hrvatsku je najviše uložila Austrija, a slijede Nizozemska, Njemačka i Velika Britanija ženo i u koje privredne grane najviše? Najviše je uloženo u razdoblju 2006. (2,7 milijardi eura), 2007. godine (3,6 milijardi eura) i 2008. (3,3 milijarde eura).

Ako je Dalmacija atraktivna za strane ulagače u turizmu, po čemu je u tom slučaju zanimljiva stranim investitorima sjeverozapadna Hrvatska, pa i sam grad Varaždin? Sjeverozapadna Hrvatska sa središtima u Varaždinu i Čakovcu nesumnjivo je „najpoduzetničkiji“ dio Hrvatske i stoga je logično da imaju i takve političare. Smatram da bi se ostali dio Hrvatske trebao ugledati na sjeverozapadnu Hrvatsku i unijeti više poduzetničkog načina razmišljanja. Obalni dio Dalmacije spašava turizam, dok je u području industrije Dalmacija potpuno devastirana. Ulaskom Hrvatske u EU, hoće li se intenzitet stranih ulaganja u Hravtsku povećati? Nema sumnje da će kredibilitet Hrvatske i sigurnost ulaganja u Hrvatsku znatno porasti ulaskom u EU. Međutim, unutarnje slabosti neće time nestati. Moramo se jako truditi eliminirati te nedostatke i nakon ulaska u EU. Koliko su stranci konkurencija, a koliko poticaj domaćim malim i srednjim poduzetnicima? Odnosno, moraju li domaći mali i srednji poduzetnici strahovati pred stranim ulagačima? Uvijek će nova tehnologija i bolji proizvod biti konkurencija starom proizvodu. Stranci su konkurencija našim tvrtkama i kad nisu prisutni u Hrvatskoj kao ulagači jer će strani bolji proizvod uvijek biti privlačniji od lošijeg domaćeg. Međutim, i stari se proizvod može modernizirati i to bi trebao biti jedan od temeljnih ciljeva u privlačenju stranih ulaganja.

OSOBNO Rad u poduzećima u kojima strani ulagatelji imaju važnu ulogu djeluju kao mjesta izobrazbe

Fleksibilnost u primanju i otpuštanju - više radnih mjesta Kakve konkretne koristi može imati “običan zaposleni građanin” Hrvatske od stranih ulaganja? Otvaranje novih radnih mjesta je prva korist koja se može očekivati od stranih ulaganja, ali to nije sve. Rad u poduzećima u kojima strani ulagatelji imaju važnu ulogu djeluju kao mjesta izobrazbe za sve koji tamo rade. Stječu se drugačije

radne navike, nova znanja, stvaraju se novi proizvodi, usvaja se nova radna etika, a sve to može korisno poslužiti kao „odskočna daska“ za otvaranje vlastitih tvrtki i razvoj vlastitog poslovanja. Koje privredne grane u Hrvatskoj trenutno nasušno vabe za stranim ulaganjima? Već iz dosadašnjih odgovora vidi se da ja smatram

da je prerađivačka industrija prva koja bi trebala strana ulaganja, ali time ne mislim da područje turizma, informatike i poljoprivrede ne zaslužuju isto takva nastojanja. Posebno smatram da je moderni razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj potpuno zanemaren i da je krajnje vrijeme da se i poljoprivreda otvori globalizaciji. Treba li u tom kontekstu

stranih investicija hrvatsko tržište radne snage biti fleksibilnije? Zakon o radu mora se izmijeniti i sindikati moraju uvidjeti da će fleksibilnost u primanju i otpuštanju donijeti više radnih mjesta od današnjeg krutog stava. Te promjene može provesti samo ona vlada koja ima solidnu većinu u Saboru te koja ima

umješnost tu stvar dogovoriti sa sindikatima. Ima li Hrvatska općenito izrađen plan i program za poboljšanje stranih ulaganja? Ili se sve odvija “stihijski”? Moj je dojam da Hrvatska nema strategiju privlačenja stranih ulaganja. Ako ta strategija već ne postoji, tada sumnjam da će potpredsjednik Vlade za ulaganja, koji

je imenovan prije nekoliko mjeseci, moći u tome u kratkom roku bilo što izmijeniti. Kad jednom takva strategija bude izrađena, tada smatram da bi svi članovi Vlade, pa i predsjednik Republike, trebali postati „akviziteri“ stranih ulaganja. Na lokalnoj razini, sve bi županije trebale imati posebne odjele ili agencije za privlačenje stranih ulaganja.


8

Aktualno

USPJEH Monografija PUMA

Ponosni smo na “vitezove”

Na pripremi monografije intenzivno se radilo dvije godine

Da su sjeverozapadna Hrvatska i grad Varaždin itekako ponosni na pr ipadnike 7. gardijske brigade Hrvatske vojske - „Puma“ iz Varaždina, moglo se 22. rujna vidjeti u prepunoj koncertnoj dvorani HNK, gdje je održana promocija monografije proslavljene vojne postrojbe. - Monografija podsjeća na 4.550 gardista koji su prošli kroz brigadu, na njenih 67 poginulih, 252 ranjena te dvadeset i troje preminulih pripadnika. Također, treba znati da se još uvijek jedan pripadnik „Puma“ vodi u evidencijama kao nestao. Sedma gardijska brigada osnovana je 23. prosinca 1992., a oslobodila je teritorij veličine Varaždinske županije. Na svom ratnom putu provela je 840 dana i u listopadu 1995. godine vraća se u matičnu bazu, u Varaždin – rekao nam je bojnik Mirko Martinjak, predsjednik udruge 7.

gardijske brigade. Sinove Hrvatskog zagorja, Međimurja i Podravine, junake i vitezove 7. GBR-a Hrvatske vojske, veliki broj uzvanika mogao je u ovoj prigodi vidjeti zagrljene, sa suzama u očima. Svečanosti su nazočili izaslanik načelnika Glavnog stožera HV-a general bojnik Mirko Šundov, predstavnici Ministarstva obitelji i međugeneracijske solidarnosti, koje su zastupali državni tajnik Stjepan Adanić i Zoran Komar, predstavnici Grada, udruga proizašlih iz Domovinskog rata i drugi. Kako doznajemo, monografija je nastajala dvije godine, a najviše posla bilo je s prikupljanjem autentičnih dokumenata, fotografija, preglednih karti te izjava pripadnika brigade. Ona je plod suradnje veterana 7. GBR-a, MORH-a i GSOSRH-a, a predstavili su je dr. sc. Ante Nazor, pukovnik Moguš i bojnik Mirko Martinjak.

27. September 2011., br. 384

DOZNAJEMO Prvi okrugli stol o značaju oslobođenja Va

Naša pobjeda 1991. godine čista ko suza JU borbama za utvrđene vojarne jugovojske, bilo je poginulih i ranjenih. No evidentno je da i kada su ratne pobjede u pitanju, Varaždinci u svojoj skromnosti pretjeruju

NOVA KNJIGA Istina o gen. Markaču

Sudionici znanstvenog skupa istaknuli su da je rat u Varaždinu završio s minimalnim žrtvama i oštećenjima infrastrukture

Od junaka do uznika

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Mirjana Markač, supruga generala Markača i Mladen Pavković

Koprivnički novinar i publicist Mladen Pavković priredio je i uredio knjigu General pukovnik Mladen Markač, koja je predstavljena brojnim uzvanicima u Gradskoj knjižnici Metel Ožegović u utorak 20. rujna. Nazočnima je Pavković objasnio da se iz knjige koja ima preko 350 stranica i obilje slikovnog materijala, može doista doznati sve o braniteljskom putu ovoga časnog Podravca, a sada, nakon afere „Vepar“, haškoga uznika. - Želio sam građanima pokazati zbog

čega je general Markač optužen, ponuditi im sve dokumente kako bi sami prosudili treba li se njemu suditi ili ne i je li on junak Domovinskog rata ili zločinac. U knjizi sam nastojao prezentirati što više dokumentarnog materijala, od optužnica, presude, novinskih članaka, do fotografija iz generalova privatnog života - istaknuo je Pavković. O Mladenu Markaču govorili su još Vesna Škare Ožbolt i Goran Mihalić, predsjednik Udruge specijalne jedinice policije „Roda“.

- Tko danas uopće pamti 25. siječnja 1991. godine kada su tajne službe bivše države i pripadnici zločinačke JNA imale nalog nemilosrdno poubijati Stjepana Adanića (ratnoga gradonačelnika Varaždina), njegovog zamjenika Zlatka Horvata i mene koji sam u tim odsutnim trenucima obavljao funkciju predsjednika Općinskoga kriznoga štaba – jedno je od niza pitanja koje je Čedomil Cesarec postavio u četvrtak 22. rujna sudionicima Okruglog stola: „Značaj oslobođenja Varaždina za Domovinski rat“.

IZDVOJENO Neprijateljska vojska počinila je i kulturocid

Zašto nije bilo nestašica? Iz djela izlaganja dr. sc. Vladimira Huzjana doznajemo i to da su se Varaždinci pravovremeno spremili na najgore. - Za vrijeme trajanja ratnih sukoba u Varaždinu, Krizni štab općine Varaždin pravovremeno je organizirao opskrbu stanovništva hranom, energentima, rad bolnica i saniteta te drugih javnih ustanova, stoga se nije osjećala nestašica. Prema podacima

Općinskog štaba Civilne zaštite, zabilježena je šteta na 280 privatnih i 155 društvenih stanova. Najviše su razoreni oni u neposrednoj blizini dv iju varaždinskih vojarni, a posebno u ulici Ivana Janušića, u kojoj je oko 30 kuća potpuno uništeno ili teško oštećeno. Posljednji prekid opskrbe strujom bio je 22. rujna kada je, vjerojatno uslijed slavlja

zbog pobjede, došlo do prostrijela dalekovoda, ali kvar je ubrzo riješen. Od razaranja treba spomenuti kako je stradala zgrada tadašnjeg Povijesnog odjela GMV-a, u blizini palače Sermage granata je pala na obližnju kuću, oštećena je crkva sv. Fabijana i Sebastijana, u Ulici Ivana Kukuljevića Sakcinskog bio je krater - naglasio je između ostalog Huzjan.

Naše vrline Znanstveni skup održan je povodom 20. obljetnice oslobođenja Varaždina (1991. - 2011.), u Multimedijskoj dvorani Gradskog muzeja Varaždin (palača Herzer). Cesarec je ujedno uputio zahvalu organizatorima skupa - Zavodu za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, Gradu Varaždinu i Gradskom muzeju jer se prvi put o veličanstvenoj varaždinskoj pobjedi koja je ostvarena u rujnu 1991. godine, progovara na znanstvenoj razi-

ni. Naime, Varaždinnjima (22. rujna) nisam ci, i kad su ratne uspio pronaći ni spoi n e v t pobjede u pimena o danima znans e tanju, u svojoj rata koji su punim up j k s skromnost i dom intenzitetom u o v o p n pretjeruju, na Varaždinu i okoodrža ljetnice što upozorava lic i tr ajali o d b o . 0 2 Zlatko Horvat. 13. do 23. rujna enja đ o b o - Nevjerojat1991. godine. osl ina na je ignorancija U borbama za Varažd vodećih hrvatskih ut vrđene vojarne tiskanih i elektronskih do zuba naoružane jumedija koji o današnjem Danu govojske bilo je poginulih i oslobođenja grada Varaždina ranjenih branitelja. Mi Varažšute. Nigdje u jutarnjim izda- dinci nismo tada plakali, a ne

plačemo ni danas jer imamo i previše razloga za dostojno obilježavanje naše velike pobjede – istaknuo je dipl. iur. Zlatko Horvat, zamjenik gradonačelnika s ovlastima gradonačelnika Varaždina. Na njega se nadovezao dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, rekavši da mediji šute zato jer je pobjeda ostvarena 1991. godine u Varaždinu bila – čista ko suza!


Aktualno

27. September 2011., br. 384

araždina za Domovinski rat

MEMENTO

Izlagači i radovi Na okruglom stolu o značaju oslobođenja Varaždina za Domovinski rat, pored spomenutih, izlagali su ratni zapovjednik Varaždina umirovljeni pukovnik HV-a Ivan Rukljić, dr. sc. Davor Marijan, viši znanstveni suradnik iz Hrvatskog instituta za povijest (O značenju oslobođenja varaždinskih vojarni za Domovinski rat), dr. sc. Vladimir Huzjan, viši asistent Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu (predstavio je Opis ratnih zbivanja u Varaždinu tijekom rujna 1991. godine) te mr. sc. Milan Lackov ić, član Izvršnog vijeća i zamjenik

o oslobodili Varaždinci su prv

... a zatim krenuli

predsjednika Kriznog štaba Skupštine općine Varaždin 1991. godine koji je iznio osobna sjećanja.

9

OTKRIVAMO Zlatko Horvat, tajnik Kriznog štaba Varaždina

JNA je 1991. godine spremala likvidacije Prema sačuvanoj zapovjedi generala Trifunovića i Avramovića u slučaju eskalacije nemira, JNA je trebala poduzeti fizičku likvidaciju čelnih ljudi Grada i Kriznog štaba Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Prof. emeritus Franjo Ruža

svoj grad...

atka Lijepe u oslobađanje ost

Naše

na korištenje dokumente iz tog vremena, osigurati logistiku i potrebna materijalna sredstva - Povjesničari priznaju da su nužna u procesu istraživanja. varaždinski dani rata i pobjeda Vjerujem da će u primjerenom nad jugovojskom promijenili roku nastati pisani dokument tijek Domovinskog rata jer kojim će se dani rata na našem Hrvatske oružane snage nakon prostoru trajno obilježiti jer to nje raspolažu sa 7 puta više Varaždinci zaslužuju. Također, oružja. To, kao i eliminiranje držim da je veliki uspjeh što značajne vojne sile iz srca Hr- smo u centru grada postavili vatske, stvari su neprocjenjive i križ zahvalnosti svim branivrijednosti, pa ne čudi da strani teljima kao trajno obilježje u vojni teoretičari od prvog dana spomen na oslobođenje Varažpišu o načinu na koji je ostvare- dina – podsjeća Horvat i dodaje na – ističe Zlatko Horvat, tajnik da je bivša JNA u Varaždinu Kriznog štaba i Izvršnog vijeća spremala niz ubojstava. - Treba znati da su u to vrijegrada Varaždina, neposredni sudionik svih događanja 1991. me bili na snazi itekako strogi godine i to od samih priprema zakoni bivše države s drakonskim kaznama za protudržavno za rat. djelovanje, poput kaznenog za tzv. oružanu pobunu protiv Nema nas nigdje - Mi Varaždinci ne tražimo SFRJ. Trebali su iznaći dovoljan zbog toga nikakve privilegije, razlog da nas optuže, no krene tražimo posebna priznanja nuli su i korak dalje jer prema i odlikovanja, mi jednostavno sačuvanoj zapovijedi generala Trifunovića i Avramovića u želimo pravu valorizaciju slučaju eskalacije neonog što je u Varažmira, JNA je imala d inu o s t v aren o. strani slobodne ruke Napravljeno je krenuti u fizičpuno i zbog vojni d ku likvidaciju toga nas smeta ari o č i t e r da se nakon 20 teo šu č e l n i h l j u d i i p a n G r a d a i na da godina mediji prvog dinskoj šega Kriznog niti jednim retž a r a v štaba, kojem kom, ni jednim o di je na čelu bio prilogom na nas pobje Čedomil Cesarec ne osvrću. To nije – pojašnjava Horvat u redu jer, primjerice, i dodaje da je svijetla strana Šibenčani su u petak 23. rujna proslavili Dan oslobođenja rata u Varaždinu i to što danas svoga grada što je također ve- s ponosom možemo isticati da lika stvar. No u Šibenik je došla iza borbenih djelovanja nije predsjednica Vlade, napravlje- ostalo „repova“ ili situacija koje na je prigodna emisija na javnoj bi trebalo procesuirati. - Mi ništa ne skrivamo, jer televiziji. Takav tretman Varaždin nije doživio, ali mi nismo odabrali smo najbolji način ljubomorni. Naprotiv, ponosni i proveli ga. Vidjeli su to i smo na naše branitelje koji su europski promatrači od kojih oslobodili Varaždin, a zatim konkretne koristi nakon posjeodlaze na bojišta i u Dalmaciju, ta kriznom štabu nismo imali. sve do Dubrovnika - veli Horvat Njihovi „izvidi“, nakon što smo i pojašnjava da je upravo iz tog ih počastili ručkom, samo su ih razloga u četvrtak organiziran dodatno uvjerili da su došli u okrugli stol - radi znanstvenog kulturan i civiliziran grad, koji je riješio jugo-vojsku jednom valoriziranja naše pobjede. - HAZU će biti glavni koordi- zauvijek maknuti iz svoje sredinator u tom opsežnom poslu, ne i uspio je u tome – zaključio a Grad će znanstvenicima dati je Horvat.

Zlatko Horvat 1991. obnašao je i dužnost tajnika Kriznog štaba

BESANE NOĆI

!

Članova KŠ-a gotovo da i nema na fotografijama, mnogi misle da je posao kojeg su se prihvatili - normalna stvar. No u praksi, bio je to izuzetno odgovoran i naporan posao

ZRAČNI UDARI

!

Na povjesničarima ostaje obaveza razjasniti zašto nakon oslobođenja Varaždina 22. rujna 1991. godine nije uslijedila iz Beograda najavljena odmazda zračnim udarima

I TOGA JE BILO U centru grada 3 vojarne s više od 1.000 vojnika

Varaždin je izdržao udar KOS-a i pete kolone - Svi koji smo bili direktno involvirani u obranu grada, nismo ništa improvizirali ni prepuštali slučaju – tvrdi Horvat. Pripremali smo se prije 15. rujna jer Varaždin se našao u posebnoj situaciji već u veljači 1991. u momentu razdruživanja s bivšom državom. U gradu smo imali 3 vojarne s preko 1.000 vojnika bivše JNA te niz vojnih objekata od kojih

su najznačajniji bili skladišta vojne opreme poput onog na Banjščini. Čitavo to vrijeme naše pripreme nastojali smo održati u tajnosti, ali to nije bilo lako. Naime, bili smo na udaru KOS-a i pete kolone koja je bila itekako umrežena u malom gradu. Srećom, ti jugooficiri u svojoj bahatosti podcijenili su nas i ta neozbiljnost im se itekako osvetila. To

dokazuju njihovi dokumenti koje smo zaplijenili. Iz tih pamfleta s pečatima službi „za bezbednost“ je razvidno da su podcjenjivački opisivali njima neprijateljsko djelovanje „nekakvih malih skupina“ u gradu. Imali smo ogromnu psihološku prednost koju su mislili narušiti 14. rujna ispaljivanjem prvih projektila na grad iz vojarne “15. maj”.

Naime, dan ranije temeljem zapovjedi dr. Tuđmana i glavnog stožera HV-a blokiran im je ulazak i izlazak iz objekata teškim strojevima i kamionima, a svim vojarnama uskratili smo opskrbu električnom energijom i vodom. Isključen im je i dovod plina, a taj šok spremile su im naše – gradske tvrtke! Odgovor je bio ultimativan, da će srušiti grad!


10 Život TRADICIJA OD 50 GODINA

!

Najviše udomitelja na području Varaždinske županije trenutno je u Sračincu, Petrijancu te Majerju, području koje ima tradiciju udomiteljstva staru gotovo pola stoljeća.

UPITI I IZ ZAGREBA

!

Za udomljavanje djece na varaždinskom području, otvorenjem autoceste sve su zainteresiraniji centri iz Zagreba, Karlovca i Krapine.

UDOMITELJI I SAMCI

!

Obitelj može udomiti troje djece, uz suglasnost Ministarstva najviše četvero ako se radi o braći. Samac može udomiti jedno, maksimalno dvoje ako su u pitanju braća, također uz suglasnost Ministarstva. Udomitelji za odrasle mogu imati smještena najviše četiri korisnika.

ODUZIMANJE DOZVOLA

!

U zadnjih pet godina oduzete su tri dozvole za udomiteljstvo jer su se okolnosti u obiteljima promijenile, izvjestili su iz varaždinskog Centra.

27. September 2011., br. 384

DOZNAJEMO Varaždinski CZSS bit će središnje mjesto za rješavanje udomiteljstva

Za udomitelje će se uvesti i SOS telefon JOčekujemo da ćemo ustrojem Zavoda za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji kadrovski ojačati, a ujedno će se rasteretiti prezaposleni djelatnici – ustvrdila je Vereš Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Sve poslove oko pitanja udomiteljstva na području naše županije ubuduće će obavljati Zavod za socijalnu skrb Varaždinske županije. U skladu s novim Zakonom o socijalnoj skrbi, u tijeku je ustroj Zavoda od sadašnjeg Centra za socijalnu skrb Varaždin, dok će centri u Ludbregu, Ivancu i Novom Marofu postati podružnice.

Vodeći u Hrvatskoj - Osim što očekujemo da ćemo ustrojem županijskog Zavoda za socijalnu skrb kadrovski ojačati, formirat će se Vijeća udomljene djece te SOS telefon za udomitelje – doznali smo od Stane Vereš, psihologinje u varaždinskom Centru za socijalnu skrb. Ustroj Zavoda trebao bi donijeti i rasterećenje tima za udomiteljstvo, ali i socijalnih radnika koji su dužni udomljeno dijete ili odraslu osobu redovito obilaziti više puta godišnje, a koji trenutno imaju - pune ruke posla. - Iako se trudimo udomi-

naš dojam je da obitelji više vole skrb o djeci zato što ona unose radost i dinamiku u kuću

teljskim obiteljima pružiti svu stručnu pomoć i podršku koja im je potrebna, zbog velikog broja udomitelja na varaždinskom području tim za udomiteljstvo sa samo dva stručna djelatnika za udomljenu djecu te jednom socijalnom radnicom koja radi pola radnog vremena za udomljene odrasle osobe, ne može biti prisutan u udomi-

Obitelji se češće odlučuju za udomljavanje djece i mladih, nego starih i nemoćnih osoba

teljskoj obitelji onoliko koliko bi bilo optimalno za kontrolu i podršku udomiteljima – istaknula je Vereš.

I kaznena prijava Da je udomiteljstvo rašireno, potvrđuje i podatak da je varaždinsko područje po tome vodeće u Hrvatskoj. Na području koje pokriva Centar za socijalnu skrb Varaždin trenutno je 131 udomiteljska obitelj za djecu u kojoj je smješteno ukupno 247 djece, pri čemu je polovica njih iz drugih centara, te 31 udomiteljska obitelj koja udomljava 45 odraslih osoba, uglavnom starih i nemoćnih. - Godišnje se u prosjeku izdaje oko 10 novih dozvola za udomljavanje. Interes za udomiteljstvo za starije i nemoćne osobe je unazad nekoliko godina opao.

Naknada udomiteljima 500 kuna Udomitelji imaju pravo na mjesečnu naknadu za potrebe smještenog korisnika (opskrbninu), a udomitelj ima pravo i na mjesečnu osobnu naknadu u iznosu od 500 kuna po djetetu. Ako se radi o djetetu s određenim oštećenjima, osobna naknada povećava se za određeni postotak, ovisno o oštećenju. Visina opskrbnine za dijete predškolske dobi iznosi 1.800 kuna, a za školarca 2.000 Smatramo da je to zato što je otvoren niz obiteljskih domova koji zbrinjavaju odrasle osobe, pa je i manja potreba za njihovim udomljavanjem. Naš je dojam da obitelji više vole skrb o djeci zato što ona unose radost i dinamiku u kuću - doznajemo od Vereš. U varaždinskom Centru ističu da su u zadnjih pet godina oduzete tri dozvole za udo-

kuna mjesečno. Ako se radi o udomljavanju dijeteta s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, tada opskrbnina za predškolca iznosi 2.000 kuna, a za školarca 2.200 kuna mjesečno. Visina opskrbnine za smještaj odrasle pokretne osobe iznosi 1.800 kuna, za polupokretnu odraslu osobu 2.000 kuna, a za nepokretnu odraslu osobu 2.400 kuna mjesečno.

miteljstvo jer su se okolnosti u obitelji promijenile. . - Ne postoje “crne liste” udomitelja, jer ukoliko se nekome oduzme dozvola za udomiteljstvo, on to više ne može obavljati, pa se niti ne može više pojaviti u centru kao potencijalni udomitelj. Dozvolu udomitelj može izgubiti u slučaju da dođe do poremećaja u odnosima

unutar obitelji, društveno neprihvatljivog ponašanja ili zdravstvenih poteškoća udomitelja. U slučaju neadekvatne skrbi, korisnici se premještaju, a dozvola se udomitelju trajno oduzima. Ako bi udomitelj učinio nešto na štetu udomljenoga korisnika, podliježe kaznenoj prijavi kao i svaki drugi građanin – ističe Vereš.

PROJEKT 18+ Mladi s nestrpljenjem čekaju useljenje u novi dom

Otvorenje konačno u studenom?

Zidarske radove obavljaju stipendisti Zagorje-Tehnobetona

Dom za mlade iz udomiteljskih obitelji koji se uređuje u Petrijancu, još nije otvorio svoja vrata. Iako je bilo najavljeno da će prve stanare dobiti krajem kolovoza, prostor još nije u potpunosti uređen. Ovaj tjedan nam je “udarni” po pitanju radova. Stipendisti tvrtke Zagorje-Tehnobetona u drugoj fazi obavit će još

potrebne zidarske radove i žbukanje. Drago nam je što je upravo ta građevinska tvrtka prepoznala vrijednost našeg projekta i tako pomažu našim budućim stanarima, udomljenoj djeci, koja se nakon 18. godine nemaju kamo vratiti, a takvih je trenutno desetero. Nakon njih ostaju još keramičarski radovi i instalacije

te opremanje – doznali smo od Nade Furjan, predsjednice

o

vog tjedna prostor će razgledati i predstavnica CNF-a Udruge udomitelja za djecu iz Varaždinske županije “Zipka”.

Ističe kako im nedostaje kuhinja i oprema za spavaće sobe, od kreveta do garderobnih ormara, dnevni boravak te kupaonica. Ovog tjedna prostor će razgledati i predstavnica nizozemske organizacije CNF, koja je osigurala i većinu novca za jedinstveni projekt u Hrvatskoj “18+ - stambeni smještaj za mlade”.


Oglasi 11

27. September 2011., br. 384

PROGRAM ZA NAŠ VARAŽDIN GOSPODARSTVO Ʉ eÑáĤłÑĺÑĒĉå_ÑĤĮåĊĨÑáȩáȩı_ÑĤÑłáÿĒı ÿ ėàıĺÑĒĉå ĤÑáĒÿþ đĉåĨĮÑ ɇĨÿûıĤÑĒ ġėĨÑėŀÑɵȩɸɳɳĤÑáĒÿĊÑɉ Ʉ 8ÑĨĮÑĺÑĊ ĨıÜĺåĒÝÿėĒÿĤÑĒĉÑ ĊÑđÑĮÑ ɇÿŀûĤÑáĨĊėûġĤėĤÑàıĒÑɉŀÑġėĺėČĉĒå ġČÑĨđÑĒå ĊĤåáÿĮÑ ėÜĤĮĒÿÝÿđÑȦ Įå đÑČÿđĨĤåáĒĉÿđġėáıŀåĮĒÿÝÿđÑȦĊÑė ÿġėđėßġĤÿėĮġČÑßÿĺÑĒĉıġėĨĮėĉåßÿþ ĊĤåáÿĮÑ Ʉ NĮĺÑĤÑĒĉå ġėĺėČĉĒå ġėáıŀåĮĒÿàĊå ĊČÿđå ȿ ıĺĉåĮÑ ŀÑ ėĮĺÑĤÑĒĉå Ēėĺÿþ ĤÑáĒÿþđĉåĨĮÑ Ʉ ÑČĉĒĉÿĒÑĨĮÑĺÑĊĉÑĺĒÿþĤÑáėĺÑĊÑĊė Üÿ áıûėĮĤÑĉĒė ĒåŀÑġėĨČåĒå ėĨėÜå đėûČå ĨĮĉåÝÑĮÿ ėáĤåäåĒå ġĤÿþėáå ȿ ĨıĤÑáĒĉÑĨÑeÑĺėáėđŀÑŀÑġėĪČĉÑĺÑĒĉå


12 Čitatelji zovu

27. September 2011., br. 384

NAŠA POSLA

Nema kraja ni nakon 11 godina

Mirko Večerić ispred svoje bivše kuće koju je godinama podizao najprije kao vozač, a zatim kao obrtnik

I TOGA IMA Mirko Večerić skupo platio kredit uzet u propalom Dukatu

Ostao bez kuće zbog kredita od 35.900 kuna JU svrhu osiguranja kredita, dopustio je u korist Dukata

upis prava zaloga nad kućom, dvorištem i oranicom od dvije tisuće kvadrata u Topličkoj ulici u Knegincu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Umjesto u vlastitoj kući, koju je godinama podizao najprije kao vozač, a zatim kao obrtnik, Mirko Večerić iz Turčina danas spava u varaždinskom prenoćištu. Ostao je bez kuće nakon ovrhe koju je pokrenuo propali Dukat u kojem je uzeo kredit od svega deset tisuća nekadašnjih DEM-a, odnosno 35.900 tisuća kuna!

Ni kredita… - Bilo je to u listopadu 1996. godine kada sam sklopio ugovor o kratkoročnom kreditu s rokom povrata od jedne godine te uz kamatu od 7,5 posto. U svrhu osiguranja kredita, dopustio sam u korist Dukata upis prava zaloga na kućom, dvorištem i oranicom od dvije tisuće kvadrata u Topličkoj ulici u Knegincu - prisjeća se Večerić početka svoje kalvarije. Na toliku hipoteku je pristao,

je u lipnju 1997. odredio ovrhu nad založenim nekretninama radi naplate novčane tražbine od 35.900 kuna koju je Večerić ipak uspio odgoditi. Međutim, dvije godine kasnije Dukat je već prijavio tražbinu u vidu glavnice od 35.900 kuna te kamata od gotovo 90 tisuća …ni potraživanja - Kredit sam kasnije namjera- kuna, odnosno ukupno 124 vao podmiriti i novcem koji sam tisuće kuna. - Zbog lihvarske kamate u potraživao od Equsu Cabalusa u kojem sam bio vozač. Zbog kolovozu 2000. godine podpotraživanja od 62 tisuće kuna nio sam tužbu radi djelomičnog poništenja ugovora o pokrenuo sam 20 0 0. kratkoročnom kreditu. godine spor protiv Nešto kasnije podnio tog poslodavca zbog koji je imao tri arske o sam i kaznenu priv h li javu protiv Milke kamiona. Nad a podig jednim od tih mate aznenu Drljače, direktoa k rice Dukata, ali kamiona, koji uik sve bez uspjeha. sam vozio, zaje tužb u protiv v a ij Ništa nije zaustar tražio sam prip a vilo ovrhu te sam, vremenu mjeru Dukat nakon brojnih žalzabrane otuđenja, bi i tužbi, lani ostao ali bez uspjeha - veli sam pod vedrim nebom, bez Večerić. Varaždinski Općinski sud još doma - žali se Večerić. kako dodaje, vjerujući da će kredit potreban za kupnju kombajna ubrzo vratiti zahvaljujući drugom, dugoročnom kreditu s povoljnijim kamatama. Taj kredit, međutim, nije dobio. No to nije bilo sve.

NAŠA POSLA Kako se mijenjalo vlasništvo

Založna prava Dukata prenijeta su cesijom Iako je ovrhu nad založenim nekretninama 1997. godine pokrenuo Dukat, koji je u međuvremenu završio u stečaju, a njegovi čelnici na optuženičkoj klupi, Večerićeva kuća i okućnica pripali su na kraju sasvim nekome drugome. - Vlasnica je danas Nikolina Lapaine Sabovljević, i to na temelju ugovora o darivanju od travnja ove godine. Naime, prije toga vlasnica je bila Marijana Lapaine koja je uknjižila pravo vlasništva na temelju rješenja varaždinskog Općinskog suda iz travnja 2009. godine. Ona je postala ovrhovoditelj nakon smrti supruga Nikole Lapainea, nekadašnjeg odvjetnika Dukata. Njemu je u ime Dukata založna prava cesijom prenijela Milka Drljača,

što nisam znao sve dok se nisam pojavio na sudu - veli Večerić.

m

nogi ostali bez vrijedne imovine zbog razmjerno malih iznosa Večeriću nisu poznati odnosi odvjetnika i Dukata. - Međutim, potpuno sam siguran da moja kuća i okućnica nisu jedine koje su doživjele ovakvu sudbinu, ali mi je o razmjerima teško govoriti bez dokaza - ističe Večerić, a njegove riječi potvrđuju nam i u gruntovnici navodeći da su mnogi ostali bez vrijedne imovine zbog razmjerno malih iznosa.

DOZNAJEMO Kako živi Mirko Večerić koji je ostao bez kuće

Prenoćište mu postalo - dom

U varaždinskom prenoćištu Večerić provodi noći

Kako danas živim? Ostavši bez kuće, našao sam se na ulici. Da nema prenoćišta u Varaždinu, spavao bih u parku ili tko zna gdje. Ovako barem imam gdje prespavati. U toplom. Međutim, prenoćište moramo napustiti ujutro u 8 sati, a u njega možemo navratiti navečer u 20 sati. Tako je

Dok je ovršni postupak protiv Večerića išao sporo, ali ipak je na kraju polučio rezultat koji itekako osjeća, to se ne bi moglo reći i za postupke koje je on pokrenuo. Da je tako, svjedoči i srpanjsko rješenje Vrhovnog suda prema kojem je Visoki trgovački sud dužan donijeti odluku u roku od pet mjeseci u sporu protiv Dukata, a država mu je dužna isplatiti i naknadu zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Naime, Večerić je još u kolovozu 2000. godine tužio Dukat i Nikolu Lapainea radi djelomičnog poništenja ugovora o kratkoročnom kreditu. Na prvim ročištima na varaždinskom Općinskom sudu nije se pojavljivao predstavnik Dukata, a kada je nad njihma otvoren stečajni postupak, donijeto je rješenje o prekidu te je slučaj dostavljen Trgovačkom sudu. Tužbeni zahtjev je od-

to tijekom ljetnih mjeseci, dok je zimi nešto drukčije. Stoga tijekom dana obrađujem dio zemlje koji mi je ostao te spremam zimnicu. Pokušavam se baviti pčelarstvom, ali za to mi treba prikolica kako bih mogao premjestiti košnice. Naravno, dobar dio vremena provedem šećući gradom i

tada razmišljam zašto je sve krenulo krivo. Zašto postupci koje sam ja pokrenuo ne daju rezultate. Ručam u Caritasovoj kuhinji bez koje ne znam kako bio uopće preživio, veli Večerić koji se nada da će pravna država proraditi i u njegovom slučaju, ako već nije za to kasno.

bijen presudom iz prosinca 2002., nakon koje je Večerić podnio žalbu Visokom trgovačkom sudu koji je 2006. ukinuo prvostupanjsko rješenje te predmet vratio istom sudu na ponovno suđenje. Nakon nekoliko rasprava tijekom 2007. varaždinski Trgovački sud ponovno je odbio tužbu Večerića koji se opet žalio, a Visoki trgovački sud ponovno je u studenom 2010. ukinuo prvostupanjsko rješenje te predmet vratio na ponovno suđenje. Već treće prvostupanjsko rješenje

V

rhovni sud utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku donijeto je u svibnju ove godine, ali nakon žalbe Dukata predmet još nije dostavljen Visokom trgovačkom sudu. Tako ni nakon deset godina, jedanaest mjeseci i dvanaest dana nije poznat ishod postupka radi djelomičnog poništenja ugovora o kratkoročnom kreditu zbog kojeg je Večerić već ostao bez kuće i okućnice.


Općina Sračinec 13

27. September 2011., br. 384

DOZNAJEMO Božidar Novoselec, načelnik atraktivne općine Sračinec

Riječ je o jednoj od rijetkih jedinica lokalne samouprave u županiji, ali i regiji bez minusa u proračunu Iako je proračun Općine Sračinec ove godine ostao bez čak trećine poreznih prihoda, mještani i korisnici proračuna to nisu osjetili: dotacije nisu „skresane“, nego se isplaćuju u punom iznosu. Neće izostati ni ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Da je riječ o velikom uspjehu, govori podatak da je ta općina jedna od rijetkih u županiji, ali i regiji koja uz sve to posluje bez minusa u proračunu!

Pametno štedjeli

- U investiciji vrijednoj 1,6 milijuna kuna Općina sudjeluje s 20 posto. Do studenoga će, osim cesta, biti dovršena i sva druga komunalna infrastruktura tako da se nove prometnice više neće morati raskopavati – ističe Novoselec.

Program proslave nudi sadržaje za sve generacije „Plac na gmajni“ u nedjelju 2. listopada, na kojem će se tradicionalno okupiti udruge i pojedinci iz nekoliko županija te predstaviti izvorne proizvode, ove će godine biti posebno atraktivan. Čak 15 kuhara koje će predvoditi Damir Crleni i Anđelko Levanić pripremat će „srakarski gulaš“, koji će se od 13 sati posjetiteljima dijeliti besplatno. Zanimljivom priredbom završit će Dani Miholja 2011., program proslave Dana općine Sračinec, koji je počeo u nedjelju. No pregršt događanja očekuje vas tijekom cijelog ovog tjedna. Na samo Miholje, u četvrtak u 11 sati, u župnoj crkvi misno slavlje povodom proslave 50. obljetnice župe predvodit će varaždinski biskup Josip Mrzljak. Dan ranije, u srijedu u 18 sati, u Domu kulture bit će održana svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj će javna priznanja Općine biti dodijeljena župi sv. Mihaela arkanđela povodom obljetnice te petnaestorici zaslužnih građana, rođenih Srakara. U 17.30 sati kod Doma kulture bit će posađena Gupčeva lipa, koju je Anđelko Levanić osvojio na Kuharskom kupu u Stubici i darovao Općini, te otkrivanje umjetničke skulpture koju je izradio Igor Šoković, također naš sumještanin. Što vas još čeka? U utorak od 16 do 18 sati su Dani otvorenih vrata vrtića Bambi, u četvrtak u Udruzi umirovljenika u 12 sati počinje cjelodnevni zabavni program, u petak u 18 sati u Domu kulture počinje „Dječji dan“, kulturno-umjetnička večer, a u subotu u 17 sati bit će održan defile folklornih društava kroz Sračinec, koja će u 19 sati nastupiti na međunarodnoj smotri folklora. Uz sve to, od četvrtka do nedjelje svakoga dana u 20 sati na terenima NK Sračinec počinje veselje pod šatorom (Glazbena večer u srijedu, ostale dane Megatomanija).

Vrtić nužan O stvaranju uvjeta za ugodan život vodi se velika briga, pa ne treba čuditi što je Općina Sračinec po vitalnom indeksu (broj živorođenih na 100 umrlih) bila na visokom petom mjestu u Hrvatskoj prošle godine. - Iz godine u godinu broj djece se povećava, tako da je novi vrtić nužan. Iako imamo građevinsku dozvolu, sami u ovu veliku investiciju ne možemo krenuti, pa se nadam da će u resornom ministarstvu nakon izbora sjediti ljudi koji će prepoznati važnost ovog ulaganja – kaže Novoselec.

Uoči Dana Miholja, proslave Dana općine Sračinec, potvrdio je to načelnik Božidar Novoselec. - U situaciji kada smo zbog Vladine odluke o raspodjeli poreza, a uz to i uručenja otkaza našim mještanima, ostali bez 30 posto ili čak 2,5 milijuna kuna poreznih pr ihoda, nismo željeli samostalno kretati ni u kakve velike projekte. Osim toga, višak prihoda iz prijašnjih godina zbog neUlaganja ostvarivanja projekata Iako izgradnja kavezanih uz državu i nalizacije, najveu s i n državne institucića planirana u je nismo trošili, invest ic ija, zili a l u a nego prenosili neće biti ealn r e n i u sljedeće govelika , pa kreću onsat vzabroegdine. Takva se ja odluka sada nerazuulagan , ali važni j pokazala jako mijevanja n a i m i n dobrom – reHr vatsk ih nal komu i kao je Novosevoda, u opv o d a r lec. ć ini će ipak Sa zadovoljstvom bit i radova. ističe da su u stambePočet će uređenje noj zoni Gaj, tri godine nakon županijske prometnice što je Općina potpisala ugo- od Sračinca prema Svibovvor s Ministarstvom regional- cu Podravskom. Osim što nog razvoja, šumarstva i vod- će obostrano biti uređene noga gospodarstva, napokon pješačke i biciklističke staze, počeli radovi na izgradnji rekonstruirana će biti komcestovne infrastrukture. pletna komunalna infrastruk-

U nedjelju 15 kuhara sprema gratis gulaš!

OGLAS

U Općini Sračinec nemamo minusa

PROGRAM Što sve nude Dani Miholja

Božidar Novoselec: Svibovec Podravski konačno siguran od poplava

tura – rekao je načelnik. Zahvaljuje Varaždinskoj županiji što je dala izraditi projektnu dokumentaciju i provela javni natječaj. Investicija je vrijedna više od 2 milijuna kuna, od čega milijun kuna daje Općina iz ušteđenih sredstava. - Cesta će, nažalost, biti uređena samo do dječjeg vrtića, jer nemamo novca za uređenje cjelokupne komunalne infrastrukture. Varkom je, primjerice, dao

samo sredstva koja su ostala od izgradnje prepumpne stanice kod derivacijskoga kanala – navodi Novoselec. No mještani Svibovca Podravskog ipak imaju razloga za zadovoljstvo: od ove godine više ne trebaju strahovati od poplava. - Nakon punih 10 godina Hrvatske vode konačno su završile obrambeni nasip uz rijeku Dravu, pa je ovo naselje sada sigurno – zaključio je načelnik.

Od četvrtka do nedjelje od 20 sati zabava pod šatorom


14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti ČITATELJI PIŠU U Čakovcu 8 žena završilo edukaciju zahvaljujući EU fondu

27. September 2011., br. 384

DOM LEKIĆ

Prve dadilje završile edukaciju Koncert na kojem U veljači ove godine objavili su na televiziji da EU iz svojeg programa “Europa za građane”, kojim se pruža financijska potpora projektima promicanja “aktivnog europskog građanstva”, namjerava preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje financirati obrazovanje duže nezaposlenih starijih žena za zanimanje dadilje. Tako je Međimurska županija dobila tu mogućnost za osam žena. One su 26. kolovoza završile program obrazovanja na Pučkom otvorenom učilištu u Čakovcu i stekle uvjerenje o osposobljenosti za dječje njegovateljice nakon pet mjeseci teoretske i praktične

nastave. Polaznice su tijekom svladavanja teoretskog programa od strane stručnih predavača, psihologa, pedagoga i medicinskog osoblja upoznate sa znanjem i vještinama potrebnim za obavljanjem ovih poslova. Znat će ih previjati, održavati njegu i higijenu zdravog i bolesnog djeteta. Znat će pravilno hraniti dijete, kako primijeniti i koristiti dječju igru kao optimalno sredstvo, metodu i aktivnost u poticanju dječjeg potencijala. Polaznice su ovladale komunikacijskim vještinama potrebnima u razgovoru s djetetom i roditeljem. Stekle su pedagoško-psihološka znanja koja su potrebna za

organizaciju odgojnog procesa. Znanja iz teoretskog dijela nastave znat će primijeniti u praksi jer su njegovateljice obavile praktičnu nastavu u dječjim vrtićima te su također posjetile Caritasov dnevni boravak za djecu s teškoćama u razvoju “Dr. Antun Bogdan” u Čakovcu, kao i školu za djecu s posebnim potrebama u Čakovcu. Zadovoljne što im je EU zajedno s Ministarstvom obrazovanja i HZZ-om omogućio ovo obrazovanje, a predavači dali sve od sebe da bi im omogućili što više znanja o odgoju i njezi djece, one su sada spremne obavljati svoj posao, biti dobre dadilje. Draženka Habuš

NATJECANJE Uz kanal HE Varaždin održan Drugi ribički kup općine Sračinec

Čak 11 ribičkih ekipa u Sračincu!

su pjevali baš svi

Čest gost Doma Lekić, prijatelj invalida, kralj ulice, varaždinski ulični pjevač Božidar Habek održao je u četvrtak 8. rujna koncert u dvorištu doma. Nakon kratkog glazbenog uvoda, ulogu voditelja preuzeo je Pero Kocijan te u suglasju s Božidarom usmjerio program u stanovitu vrstu samo-zabave: svatko tko je htio - a bilo ih je - dobio je mikrofon i otpjevao neku pjesmu. Pjevao Boško nama, pjevali mi njemu - svi se dobro zabavismo! I naša neumorna plesačica Mirika došla je na svoje: naš opušteni voditelj, naš Mlakar, zaplesao je s njom, njihovim tragom krenuše još neki pokretni i neki u kolicima... Bilo je veselja i dobrog djela u Božjim očima. Vas, kojima je stalo do Njegove ocjene, a imate talent - u ime svih nas, štićenika Doma Lekić - pozivam da ga bar na jedan sat godišnje dođete podijeliti s nama. Marko Lukić

VARAŽDIN

Dan IV. mjesnog odbora Prigodnom su svečanošću IV. mjesni odbor Varaždin i IV. podružnica umirovljenika obilježili 20. obljetnicu oslobođenja Varaždina i Dan mjesnog odbora. O varaždinskim ratnim događanjima te borbenoj spremnosti, odlučnosti i hrabrosti kojom su briljantnim akcijama i strategijom varaždinski branitelji i postrojbe s uspjehom obranile grad, osvojivši vojarne JNA i ogromno spremište municije na Banjščini, govorili su Ivan Rukljić, Krešimir Čop i Branko Godinić, predsjednik Mjesnog odbora. Tom je prigodom posebno istaknuto kako bi se o Domovinskom ratu, o varaždinskim braniteljima i ratnim događanjima na ovom području trebalo više govoriti mladim generacijama, a naročito školskoj djeci koja o tome nedovoljno znaju. Prigodni kulturno-umjetnički program za sve sudionike svečanosti priredili su učenici varaždinske VI. OŠ. N.S.

Uz kanal HE Varaždin u nedjelju je započeo tjedan obilježavanja dana općine Sračinec, tj. Dani Miholja. Proslavu su započeli ribiči, II. ribičkim kupom općine Sračinec na kojem se okupio lijep broj ekipa – njih 11 iz Cestice, Trnovca, Ljubeščice, Ludbrega, Varaždina, Vidovca, Petrijanca, Velikog Bukovca, Vinice i dvije ekipe domaćina Sračinca. Sveukupno su sudjelovala 33 natjecatelja, po 3 u svakoj ekipi, podijeljeni u tri sek-

to ra . Iako je vrijeme bilo predivno, kasnoljetno, to nikako nije idealno i za pravi ulov. Kako se to i događa na ribičkim natjecanjima, grami su se skupljali ulovom sitne ribe. Od 10 do 13 sati ribiči su lovili, nakon čega je uslijedilo vaganje ulova. Medalje su zaslužila prva tri po sektorima: u sektoru A najbolji je bio Marin Šoša (Ludbreg - ukupno najveći ulov – 2.336 g), drugi je bio Ivica Plemenčić (Sračinec), a treći Posavec Zoran (Trnovec). U sektoru B najuspješniji je bio Stanko Vincetić (Ce-

st ica), drugi je bio Ivica Rušec (Petrijanec), a treći Dražen Bajzek (Azzuro Varaždin). U sektoru C pobjedu je odnio Drago Habuš (Trnovec), drugi je bio Kristijan Matas (V. Bukovec), a treći Matija Levanić (Sračinec). Pojedinačno najbolji bili su Marin Šoša, Stanko Vincetić i Drago Habuš. U plasmanu ekipa treće su mjesto zauzeli domaćini (ekipa Sračinec I), drugo mjesto zauzeli su susjedi iz Petrijanca, a ekipni pobjednici su ŠRK Trnovec. Zvonimir Mikašek

ČITATELJI PIŠU Udruga vinogradara i voćara iz V. Toplica u posjetu Moslavini

U Moslavini doznali brojne novosti Udruga vinogradara i voćara iz Varaždinskih Toplica organizirala je 13. kolovoza stručno-zabavni izlet u Moslavinu. Posjetili smo Udrugu vinogradara KrižNovoselec, a usput smo bili gosti vinskog podruma u Novskoj. Kušali smo vina nekoliko najpoznatijih vinogradara toga vinogorja, koji su daleko bolje organizirani u odnosu na naš kraj, čuli smo puno stručnih savjeta i iskustava. Prezentirali su nam novi način bodovanja kušača vina na izložbama koji provode već drugu godinu, a sastoji se u sistemu

– pet kušača, osam karakteristika vina do 100 bodova. Mi se još uvijek koristimo starim sistemom do 20 bodova. Mogli smo se upoznati s prototipom pipe za vino koja sprečava ulazak svih nečistoća, a istovremeno mjeri i količinu sumpora u vinu. Napravljena je samo za korištenje u inox posuđu. Upoznali smo se sa specijalnim aromatskim sastojcima francuskog proizvođača koji se stavljaju u inox bačve kako bi dobili arome raznih vrsta drveta, a vidjeli smo i nekoliko vrsta pluto čepova za sve

vrste boca. Zanimljivo je spomenuti da u njihovom vinogorju prevladava “skret”, a da nigdje nismo naišli na “zeleni silvanac” i “sauvignon”. Sorte crnih vrsta su identične našima. Jedan od najvećih moslavačkih vinogradara, koji ima više od 10.000 čokota, u svom je stručnom izlaganju naglasio važnost ispitivanja tla prilikom sadnje novog vinograda, jer ono određuju sortu, kvalitetu čokota, a time i prihod. Josip Ratković

GLOBOČEC LUDBREŠKI

Uspomena na heroja U Globočecu Ludbreškom, rodnom selu Antuna Blažića Šimuna, svečano je otkrivena spomen-ploča na pročelju Društvenog doma posvećena ovom narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata. Na taj se način Grad Ludbreg odužio obitelji, živućim borcima NOR-a i antifašistima za bistu koja je pred domom stajala od 1961. godine, a koja je devastirana još pred 2 godine. Počinitelji tog vandalizma još nisu pronađeni. Antun Blažić Šimun bio je jedan od organizatora ustanka protiv fašista i NDH u ludbreškom kraju, istaknuti prvoborac, sudionik brojnih borbi s neprijateljskim posadama. Bavio se političkim radom te bio vijećnik ZAVNOH-a. Prošle je godine Grad Ludbreg ispunio želju Šimunove obitelji i obilježio mjesto njegovog ukopa na koji je položeno cvijeće. Milivoj Dretar

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.


27. September 2011., br. 384

Oglasi 15


16 Oglasi

27. September 2011., br. 384


27. September 2011., br. 384

Oglasi 17


18 Školstvo

Dječji tjedan 2011.

Koncertom glazbene radionice varaždinskog Društva Naša djeca “Mali slavuji” pod nazivom “Pozdrav djeci svijeta” u ponedjeljak 3. listopada na Međunarodni dječji dan u 12 sati na Korzu u Varaždinu počet će obilježavanje Dječjeg tjedna. Tijekom trajanja ove manifestacije Društvo Naša djeca, koji je nositelj programa, pripremilo je niz sadržaja za djecu. Tako će se od utorka do petka u prostorijama društva u 9 sati održavati likovna radionica na temu “Jesenski plodovi u 3D tehnici”, u 10 sati igre vunicom, u sklopu čega će se izrađivati i narukvice prijateljstva, a u 11 sati plesni program za djecu. Dječje gradsko vijeće radit će analizu poštovanja dječjih prava, a volonteri akcije “Za osmijeh djeteta u bolnici” krenut će s volontiranjem na odjelima pedijatrije i dječje kirurgije u varaždinskoj bolnici. Svi programi u skopu Dječjeg tjedna, koji se održava od 3. do 9. listopada, besplatni su.

27. September 2011., br. 384

TU KRAJ NAS Učenici iz osnovnih škola iz Cestice, Petrij

Mijesili kruh, v kanuima i “špr

Folklorno-glazbena igraonica za najmlađe Varaždinsko kulturno-umjetničko društvo “Vindija”, koje okuplja djecu i mlade s varaždinskog područja u cilju očuvanja folklorne baštine, zadnje dvije godine usmjerilo se i na promicanje tradicijske kulture među najmlađima uvodeći folklorno-glazbenu igraonicu za djecu od 3 do 5 godina i školu folklora za djecu od 6 do 10 godina. Glazbena folklorna igraonica omogućuje cjeloviti razvoj dječjeg bića na osnovi prirodnoga glazbenog senzibiliteta najranije dječje dobi. Osnovna metoda je igra. Spretno vođena vodi-

teljem grupe djeca usvajaju nove sadržaje i pojmove bez bilo kakvog prisustva analitičkog učenja. U školi folklora program se bazira na dječjem folklornom stvaralaštvu prenošenjem znanja i iskustva na nove generacije djece kroz kvalitetnu plesno-glazbenu djelatnost. Folklorno-glazbena igraonica održava se ponedjeljkom od 17 do 18:30 sati, a škola folklora od 17 do 18:30 sati. Probe se održavaju u prostorima koji se nalaze u Ulici Kralja Petra Krešimira IV./6 u Varaždinu, a svi zainteresirani mogu se javiti na broj telefona 092/2929-104.

Varaždinci domaćini smotre dječjeg stvaralaštva Društvo Naša djeca Varaždin bit će domaćin 17. smotre dječjeg stvaralaštva pod nazivom ‘’Radost, igra i stvaralaštvo u Društvima Naša djeca’’ koja će biti održana od 14. do 16. listopada, a okupit će oko 100 sudionika. Na samom otvaranju smotre bit će prikazana

predstava ‘’Priča o nama’’, organizirat će se i izložba dječjih radova, a prijavljene točke na smotri pokazivat će se u varaždinskom kazalištu. U planu je i razgledavanje grada uz stručnog vodiča, a zadnji dan smotre bit će i dječji disko u Hotelu Turist.

Zlato i srebro iz Kastva Nova školska godina tek što je počela, a učenici varaždinske Elektrostrojarske škole već nižu uspjehe. Antonio Brezjan i Matija Kraš, koji su sudjelovali na 4. nacionalnoj smotri mladih inovatora i tehničkog stvaralaštva održanoj od 22. do 24. rujna u Kastvu, kući su se vratili s dvije medalje: zlatnom i srebrnom. Antonio se predstavio s dva rada te je za usklađene semafore, koje je radio s kolegom Matijom Krašem, dobivena srebrna medalja. Posebno zapažen bio je njegov rad rotirajuće svjetlo s led diodama. Ne samo da je za njega dobio zlatnu medalju, nego je prema ocjeni komisije njegov rad bio najbolji na smotri. Mentor za oba rada bio je mr. sc. Stjepan Jagić, dipl. ing., koji je na smotri proglašen najboljim mentorom smotre i za to je dobio prigodnu nagradu organizatora. Inače, na 4. nacionalnoj smotri mladih inovatora i tehničkog stvaralaštva izloženo je ukupno 50 radova učenika.

Ponovno bismo u Njemačku i to u istom sastavu! - poručili učenici iz triju škola, koje je pratio učitelj Krešimir Golub

JUčenici su šest dana proveli u ljetnom kampu u Sonnenmatteu, a četiri dana u

Ulmu zahvaljujući stipendijama Zaklade Donauschwäbische Kulturstiftung Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

grupe te su imali radionice. Jedna od njih bila je radio- Mi bismo opet išli u Nje- nica doživljajne pedagogije mačku i to u istom sastavu! u sklopu koje su učenicima – jednoglasno je ustvrdilo podijeljeni zadaci do čijih su svih desetero učenika iz rješenja morali doći sami. osnovnih škola iz Cestice, Primjerice, dobili su sastojke za kruh i grančice te su Petr ijanca i V i ih voditelji ostavili. dovca, koji su s Sami su, sa svozadnjih dea m a jim rumunjskim set dana leg o k i srpskim kolekolovoza je i iz Srbi svaki gama, morali proveli e k s zaključiti što u Njej n u m Ru o se trebaju napramačkoj m e j u zahvaljudan č fejsa” ili viti sa sastoj“ c ima koje su juć i stiputem pea dobili. pendijama y k S Brzo su se snaši za usavršai počeli mjesiti kruh, vanje njemačkoji su na kraju naboli kog jezika, koje su dobili od njemačke Zaklade na grančice i pekli na vatri Donauschwäbische Kultur- – doznali smo od Krešimira stiftung, čija je koordinato- Goluba, učitelja iz OŠ Cestirica Lea Lesar Dolenec iz OŠ ca koji je vodio učenike u Njemačku. Vidovec. U sklopu boravka u Brašno, grančice... Sommercampu učenici su Prvih šest dana boravili su imali organizirane i brojne u ljetnom kampu koji je bio izlete i posjet muzeju, vozili smješten u Sonnenmatteu, su se u kanuima, roštiljali, mjestu nedaleko Stuttgarta. bili u adrenalinskom parku - Uz nas, u kampu je još smještenom u krošnjama bilo 10 učenika iz Srbije te drveća u šumi... Ipak, muš10 iz Rumunjske. Učenici su kom dijelu “ekipe” najviše bili podijeljeni u mješovite se sviđao - disko.

- Morali smo komunicirati na njemačkom jeziku s obzirom na to da smo bili u grupama s Rumunjima i Srbima, ali to nam uopće nije bio problem. Već nakon nekoliko dana svi smo se međusobno super sporazumijevali na njemačkom – otkrila je Anja Rog iz OŠ Vidovec koja je u Njemačkoj proslavila rođendan, a “kamperi” su joj priredili i veliku rođendansku proslavu.

Na kraju plakali Posljednja četiri dana učenici su proveli u njemačkom gradu Ulmu, odakle su također išli na raznorazne izlete. - Najviše nam je u sjećanju ostalo uspinjanje po 768 stepenica na najviši crkveni toranj na svijetu – otkrila je Dajana Barukčić iz OŠ Cestica, koja je, kao i njezini kolege, još uvijek prepuna dojmova iz Njemačke. Poseban doživljaj učenicima je bilo i samo putovanje. - U Njemačku smo putovali avionom i većini učenika to je bilo prvi put – otkrio je učitelj Golub, koji tvrdi da se sudjelovanjem u ovakvim

SUDIONICI Iz OŠ Cestica u kampu su bili učenici Terezija Gerbus, Dajana Barukčić i Patricija Hip, iz OŠ Petrijanec Klara Friščić i Sara Šobak, a iz OŠ Vidovec Marijana Presečki, Anja Rog, Ida Posavec, David Trojko i Matija Đurđek. kampovima najbolje može naučiti strani jezik. - Kad se nađete u sredini gdje sv i oko vas govore njemački, nema druge morate se snaći. Upravo je to najbolji način za učenje stranog jezika – tvrdi Golub. Kroz ovak ve kampove učenici upoznaju povijest i kulturu drugih naroda, ali i stječu velika prijateljstva. - U kampu smo stekli doista puno prijatelja s kojima se redovito čujemo putem “fejsa” ili Skypea. Stvarno smo se svi super skompali, tako da nam je nakon deset dana rastanak jako teško pao. Bilo je i suza – otkrila je Anja.


Školstvo 19

27. September 2011., br. 384

janca i Vidovca u Njemačkoj

INFORMATIZACIJA Projekt CARNet-a i Ministarstva obrazovanja

vozili se rehali”

nici nastav oć m o p će uz eđaja r u t table ocjene i ati upisiv lo na web ta s o sve ciju aplika

Moderne tehnologije nezaustavljivo prodiru u sve nivoe društvenog djelovanja pa tako niti obrazovanje nije pošteđeno

Stiže elektronički dnevnik Ove školske godine u projekt su uključene XV. gimnazija iz Zagreba, Gimnazija Požega i Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar Uvođenjem e- Matice u hrvatske škole na velika je vrata ušla informatizacija i odmah su se javili prijedlozi za novim inovacijama koje omogućuje moderna tehnologija.

Unapređenje Kako bi se unaprijedilo vođenje pedagoške dokumentacije u obrazovanju, krenulo se u izradu elektroničke razredne knjige, popularnog dnevnika i imenika. Tako CARNet u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta pokreće projekt e-Dnevnik. Projekt će se provoditi na tri srednje škole u ovoj školskoj godini. CARNet je izradio web aplikaciju koja ima sve funkcionalnosti postojeće razredne knjige uz dodatne mogućnosti koje omogućava uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U ovogodišnjoj pilot fazi e-Dnevnik uključene su XV. gimnazija iz

Zagreba, Gimnazija Požega i Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar. E-Dnevnik će se koristiti u prva tri razreda, a obuhvaćeno je ukupno 70 nastavnika. - Sama aplikacija sadržava sve što ima i razredna knjiga, dakle imenik, pregled rada te dnevnik. Uz postojeću funkcionalnost, aplikacija će imati i dodanu vrijednost kroz sustav izvještaja koji će omogućiti analize u pedagoškom praćenju za sastavljanje izvještaja za sjednice - rekla je voditeljica projekta Barbara Kolarek. - Na brz, jednostavan i pouzdan način nastavnicima i ravnateljima omogućit će razne izvještaje, primjerice o ocjenama i izostancima. Također će se onemogućiti gubici podataka koji su do sada mogli nastati krađom te slučajnim ili namjernim uništavanjem razredne knjige s čime se povremeno susreću neke škole. Ovaj

projekt bit će na kraju integriran s postojećim sustavima e-Matica, HUSO, VETIS i drugi. U okviru ovog projekta nastavnici će aplikaciji pristupati putem tablet uređaja, ali pristup će biti moguć i putem osobnog računala - dodala je Kolarek. Pri izradi aplikacije posebna pozornost dana je na sigurnosne aspekte. Tako će svaki uređaj biti vezan uz

token uređaj i određenog korisnika, a svaki će korisnik imati mogućnost unosa i uvida podataka samo za svoj predmet ili razred. Svi uneseni podaci bit će pohranjeni na CARNetovim serverima koji imaju backup. Prijava u sustav trajat će 45 minuta nakon čega će korisnik automatski biti odjavljen, ukoliko to sam ne učini ranije.

ZNANOST Varaždin uz još 3 hrvatska grada uključen u manifestaciju “Noć istraživača”

Istraživači “obični” ljudi koji imaju hobije U varaždinskoj Prvoj gimnaziji u petak se održala “Noć istraživača”. Riječ je o manifestaciji koja se u Europskoj uniji održava od 2005. godine, a ove se je godine, osim u Varaždinu, održala u još tri hrvatska grada - Zagrebu, Slavonskom Brodu i Rabu. Cilj je manifestacije, koja se održava pod motom “Istraživači su među nama”, javnosti približiti posao istraživača. Jer pojedinac ne mora biti

Einstein da bi se bavio znanošću. Istraživači su “obični” ljudi koji unatoč zahtjevnom istraživačkom radu imaju privatni život, hobije, obitelji, nade, snove, pa i razočarenja. Program u Prvoj gimnaziji počeo je u popodnevnim satima, a odužio se sve do sitnih večernjih sati. Prvo su na redu bile radionice “Vulkan”, a otvorena je i izložba te predstavljena knjižica “Okusi znanosti”.

Održana je i prezentacija “Istraživač geolog” te erupcija vulkana. Posebno je zanimljivo bilo u večernjim satima kada je na repertoaru bilo gledanje neba s astronomima Zagrebačke zvjezdarnice. Tijekom cijelog popodneva održavao se cijeli niz zanimljivih sadržaja, od EU kutka s prigodnim aktivnostima, do otvorenih vrata vrata školskih zbirki. Događanje je bilo otvorenoga karaktera.


20 Oglasi

27. September 2011., br. 384


Zagorje - Tehnobeton 21

27. September 2011., br. 384

DOZNAJEMO Zagorje-Tehnobeton dovršilo objekte klinike, poliklinike i dnevne bolnice

JObjekt poliklinika i dnevnih bolnica

OGLAS

Za KBC Zagreb rekonstruirali i dogradili gotovo 20 tisuća m2 te klinike za psihološku medicinu značajan je ne samo za KBC Zagreb, nego i za ukupno hrvatsko zdravstvo U Kliničkom bolničkom centru Zagreb otvorene su u četvrtak dvije nove zgrade: objekt poliklinike i dnevne bolnice te objekt klinike za psihološku medicinu.

milijuna zdravstvenih usluga, a dnevno se u njemu kreće između deset i 15 tisuća ljudi.

Značajan iskorak

- Objekt poliklinika i dnevnih bolnica značajan je ne samo za KBC Zagreb, nego i za ukupno Najveći u Hrvatskoj Za izgradnju, odnosno re- hrvatsko zdravstvo. Tako smo konstrukciju objekata površine prvi put na jednom mjestu gotovo 20 tisuća četvornih osigurali značajne kapacitete metara, kao i njihovo opre- kakve prije nismo imali. Riječ manje, utrošeno je ukupno je o 350 mjesta za dnevni bol160 milijuna kuna, od čega nički tretman, koji je kao trend 40 milijuna za opremu. Rado- snažno prisutan u svijetu, pa i ve, kojima je završena druga kod nas. Omogućava da značafaza višegodišnjeg opremanja jan broj pacijenata medicinski KBC-a Zagreb vrijednog više zbrinemo u dnevnom tretmaod milijardu kuna, izvelo je nu, bez cjelodnevnog boravka. Zagorje-Tehnobeton tijekom Tako bismo zahvaljujući ovim krevetima mogli terapijski i 19 mjeseci. - To je najveće ulaganje u dijagnostički dnevno zbrinuti i hrvatskom zdravstvu u prilič- do tisuću pacijenata - rekao je no dugom razdoblju i najbolji Mladen Perica, voditelj Službe odgovor onima koji ne radeći marketinga KBC-a Zagreb. Investicijski ciklus u ništa, ali kritizirajući, tvrde da KBC-u Zagreb, se neprestano samo postavkako je ljaju kameni temeljci, ali za podsje zapravo ništa ne gradi i c e s tio, poniti dovršava. Investi19 mje ici čeo je cija se izvodila zadnje atn l e j d 20 03. dvije godine u vrijee j r o me gospodarske kriZag eli godiv z i a ne prze koja je pogodila beton v o m gotovo čitav svijet, Tehno e od 120 v fazom što neki zaboravljaju, rado u ko j o j ali je Vlada ipak uspjela mil. kn je izgraosigurati sredstva. Sada đen operacijimamo uvjete koji su daleko ski blok, dograđena bolji nego u većini državnih bolnica u mnogo bogatijim glavna zgrada s jedinstvenim zemljama, ali nažalost, naši hitnim prijemom te poliklinička građani i nisu s time uglavnom zgrada s poslovno-hotelskim upoznati - istaknuo je akade- dijelom. - Ovom, tzv. zelenom zgramik Željko Reiner, ravnatelj KBC-a Zagreb, zahvaljujući na dom te zgradom za psihološku osiguranju sredstava Vladi i medicinu završila je druga faza premijerki Jadranki Kosor, koja razvoja KBC-a na lokaciji Rebro gdje smo izgradili nove te reje otvorila objekte. KBC Zagreb, kako je istaknuo konstruirali postojeće objekte. njegov ravnatelj, najveći je Time smo napravili značajan bolnički sustav u Hrvatskoj iskorak u pružanju medicinskih koji godišnje pruža više od pet usluga - naglasio je Perica.

Trud i briga djelatnika Zagorje-Tehnobetona osobito su došli do izražaja na rekonstrukciji zelene zgrade, istaknuo je Mladen Perica

IZDVOJENO Ravnatelj Ž. Reiner i djelatnici

Zadovoljstvo radovima Iako su nov i, odnosno rekonstruirani prostori tek otvoreni, mogu reći da smo vrlo zadovoljni kvalitetom radova, kao i rokova, istaknuo je Željko Reiner, ravnatelj KBC-a Zagreb, prilikom obilaska tzv. zelene zgrade te novog objekta klinike. - Svatko je osobno sretan kada ima novu kuću ili stan, pogon ili tvornicu. Tako su i naši djelatnici izuzetno zadovoljni novim prostor ima, posebice ZagorjeTehnobetonom, koji je bio glavni izvođač radova. Trud i briga njegovih zaposlenika osobito su došli do izražaja na rekonstrukciji zelene zgrade koja je obavljena na vrijeme, kvalitetno i okviru predviđenih sredstava - dodao je Perica.

Radovi se financiraju uz pomoć kredita koji će vraćati Ministarstvo zdravstva, za koje je Zagorje-Tehnobeton

B

unić: Možemo udovoljiti vrlo visokim standardima

Na otvorenju su bili premijerka J. Kosor i ministar D. Milinović

izgradilo rodilište u Splitu, rekonstruiralo bolnicu u Petrovoj te KB Merkur. - Ovime pokazujemo da možemo udovoljiti vrlo visokim standardima gradnje koji traže ovakvi objekti istaknuo je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, vodeće graditeljske tvrtke u zemlji i regiji s licencom najveće kategorije. Josip Vincek, Silvija Zagorec, Miroslav Bunić i Mladen Perica

I TOGA IMA Za Veterinarsku stanicu izgrađen reprodukcijski centar, objekt za proizvodnju prasadi te farme za tov svinja

Kompleks gospodarskih zgrada za manje od pet mjeseci

U suvremene farme u Kaštelancu varaždinska Veterinarska stanica uložila osam milijuna kuna

Za manje od pet mjeseci, Zagorje-Tehnobeton izgradilo je u Kaštelancu kompleks gospodarskih zgrada koji se sastoji od reprodukcijskog centra, objekta za proizvodnju prasadi te farmi za tov svinja površine 4.132 kvadrata. - Iako su bili kratki, rokovi su poštovani zahvaljujući korištenju armirano-betonskih montažnih konstrukcija te fasada, a izveli smo i sve građevinsko-obrtničke radove do potpune funkcionalnosti farmi kod kojih smo uredili i

okoliš. Drago mi je da u zadnje vrijeme ima ovakvih objekata čija je namjena proizvodnja hrane. Tako smo gradili podna skladišta za žitarice, vinske podrume i drugo, što je dobar signal da se nešto događa i u ovom sektoru - istaknuo je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona. U objekte u Kaštelancu, koje je u utorak otvorila predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, varaždinska Veterinarska stanica izdvojila je više od osam milijuna kuna bez PDV-a.

- Čestitam investitoru na ovom poduhvatu kojim Zagorje-Tehnobeton zorno pokazuje svu širinu svoje lepeze građevina raznih namjena, kao i investitora. Nedavno smo dovršili pistu, započeli gradnju distribucijskog centra, sada predajemo farme, a u Zagrebu bolničke kapacitete. To govori u prilog mogućnostima ZagorjeTehnobetona koje je spremno uvijek prihvatiti izazove - rekao je Bunić izražavajući nadu da će sličnih projekata uskoro biti više.


22 Poslovni svijet JAVNE DRAŽBE

27. September 2011., br. 384

PRIMJER Nove farme i repro centri Grupe Veterinarska stanica Varaždin

Prodaju se Pješčara i ITC Na varaždinskom Trgovačkom sudu 29. rujna ponovit će se javna dražba radi prodaje IGM-ove Pješčare Jerovec. Kao i prethodni put, početna cijena imovine iznosi sedam milijuna kuna, od čega otpada 5,8 milijuna kuna na nekretnine na koje založno pravo ima Zagrebačka banka. Mjesec dana kasnije, točnije 27. listopada, po osmi će se put na prodaju ponuditi imovina ITC-a. Za 14 milijuna kuna može se kupiti skladišna zgrada i dvorište, pašnjak i zgrada s dvorištem u Ulici M. Pavleka Miškine ukupne površine veće od 40 tisuća kvadrata. Uz to, 550 tisuća kuna početna je cijena livade od tri tisuće kvadrata.

NEZAPOSLENOST

Rast u Ivancu i Ludbregu Tijekom kolovoza evidentirano je 926 novih nezaposlenih osoba u varaždinskoj Područnoj službi HZZ-a, od čega se najviše osoba prijavilo izravno iz radnog odnosa, njih 537. Usprkos tome, broj nezaposlenih neznatno je porastao, odnosno za 19 osoba, tako da je evidentirano 9.654 nezaposlenih osoba. To je za 0,2 posto više nego u srpnju, odnosno 90 osoba više nego u istom mjesecu prošle godine. Pad registrirane nezaposlenosti zabilježen je u varaždinskoj i novomarofskoj ispostavi gdje je iznosio 1,5, odnosno 0,7 posto. Istovremeno broj nezaposlenih je povećan za gotovo dva posto u Ludbregu te za više od tri posto u Ivancu.

IZDVOJENO

Calzedonia kupila čak 25 hektara

U Kaštelancu novi reprodukcijski centar, objekt za proizvodnju prasadi te farme za tov svinja

U nove objekte uložili oko 14 milijuna kuna JZahvaljujući ovom i ranijim ulaganjima, dogodine će, uz ostalo, povećati proizvodnju

sa 16 tisuća na 25 tisuća svinja iz vlastitih odojaka, naglasio je dr. Križanić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

tijelo veterinarske inspekcije, a nedavno je otvorila i prvu kliniku za male životinje izvan fakulteta.

Grupa Veterinarska stanica Varaždin uložila je oko 14 milijuna kuna u novi reprodukcijski centar, objekt za proizvodnju Jedna od perjanica prasadi te farmi za - Već 60 godina trudimo tov svinja koje se biti jedna od perjanica je u Kaštehrvatskog veterinarstva, Vlada a lancu u a zajedno s tvrtkom l i z a l a utorak kćeri Stočar bavimo pron e n o a otvorila se raznim stočarskim va z t s , d u e r g s predi poljoprivrednim djei mo u j a n sje dni latnostima. Imamo oji z e j k a l i s ca Vla vlastitu mješaonicu gla a n de RH stočne hrane, sušaru za Kosor Jadranka kukuruz sa silosima kapaKosor u naciteta oko osam tisuća tona. zo čnost i potImamo i repro centar s 500 predsjednika Vlade i ministra krmača koje proizvode oko 10 poljoprivrede Petra Čobankovi- tisuća odojaka za tov u našim ća, ministra gospodarstva Đure farmama te kod kooperanata. Popijača te drugih uzvanika. Unutar grupe djeluje i centar Vlada RH, kako je istaknuto, za umjetno osjemenjivanje, a s uvelike je zaslužna za ovu in- njemačkim partnerom osnovali vesticiju jedne od najvećih ve- smo centar za osjemenjivanje terinarskih stanica u Hrvatskoj goveda. U posljednjih pet gokoja ima stotinjak djelatnika, dina ulažemo velika sredstva od čega 30-ak veterinara te u zaokruživanje stočarske i još nekoliko inženjera, agro- poljoprivredne proizvodnje. noma i ekonomista. Druga je Tako smo i ove godine izgradili u državi akreditirala kontrolno dva nova reprodukcijska centra

Vlada RH uvelike je zaslužna za investiciju u Kaštelancu

kapaciteta po 200 krmača i po 5000 odojaka uz pomoć Vlade koja je donijela odluku o povratu kapitalnih ulaganja u visini od oko 5,5 milijuna kuna.

Tko zna - dobije Vlastitim smo sredstvima izgradili novu farmu kapaciteta 1600 svinja vrijednu više od tri milijuna kuna - rekao je prigodom otvorenja dr. Josip Križanić, direktor Veterinarske stanica Varaždin, koji je i načelnik općine Jalžabet. Zahvaljujući ovom i ranijim ulaganjima, Grupa Veterinarska stanica Varaždin dogodine

će, uz ostalo, povećati proizvodnju s 16 tisuća na 25 tisuća svinja iz vlastitih odojaka. - Svi ovi projekti svjedoče da se zaista provodi program gospodarskog oporavka koji smo predstavili prošle godine i koji je i u vremenima teške krize dao rezultata, bez obzira na to što neki to žele osporiti iz raznih razloga. No mi rezultate imamo. Ne ogledaju se samo u suhoparnim brojkama nego i u ovakvim vrijednim projektima kao što je ovaj u Kaštelancu naglasila je Kosor napominjući da je Vlada pronalazila sredstva za one koji znaju i mogu.

Poduzetnička zona Jalžabet postaje sve zanimljivija domaćim i stranim ulagačima, od kojih neki planiraju posebno velika ulaganja s kojima se u utorak neposredno upoznala predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor. Od 140 hektara, koliko ima zona smještena uz autocestu Zagreb – Goričan, čak 25 je kupila talijanska Calzedonia za potrebe logističko-distributivnog centra za srednju i istočnu Europu. - Calzedonia će za to uložiti 80 milijuna eura, dok će se tu otvoriti novih 150 radnih mjesta - istaknuo je dr. Josip Križanić predstavljajući ulaganje čija će prva faza biti dovršena sredinom 2013. godine. Nakon što je Vlada darovala 85 hektara poljoprivrednog zemljišta, koje je Općina Jalžabet prenamijenila za potrebe zone, dobiveno je i pet milijuna kuna za sufinanciranje komunalne infrastrukture koja je u visokoj fazi dovršetka. - Upravo se dovršava pročistač za potrebe zone i četiriju naselja naglasio je jalžabetski načelnik napominjući da je zemljište u zoni kupilo dvadesetak investitora. Od svih njih, svoje nove pogone u Poduzetničkoj zoni Jalžabet već je počela graditi hrvatskonjemačka tvrtka Ladić Werner.

Obilazak prvog investitora

Prava odluka Organizacijska kultura O

rganizacijska kultura predstavlja osobnost organizacije te sustav vrijednosti i običaja u organizaciji, koji su u interakciji s formalnom organizacijskom strukturom. Može se definirati i kao ozračje u organizaciji koje je posljedica utjecaja zaposlenika iz prošlosti i sadašnjosti, i šireg i užeg okruženja poduzeća koje djeluje na ponašanje ljudi u organizaciji. ašto je organizacijska kultura važna? Pa prije svega, jer utječe na učinkovitost organizacije i na način obavljanja poduzetničko-menadžerske funkcije. Menadžeri uvelike utječu na stvaranje klime u poduzeću. Njihove vrijednosti utječu na usmjeravanje tvrtke i ponašanje zaposlenih pri postizanju ciljeva

Z

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

organizacije. Organizacijska kultura u nekom poduzeću može biti kruta, topla, prijateljska, inovativna ili konzervativna. ultura organizacije postoji na dvije razine: vidljivoj i nevidljivoj. U vidljivu razinu spadaju: statusni simboli, ceremonije, rituali, žargon, dok nevidljiva razina obuhvaća vrijednosti, norme, stavove i uvjerenja. ostoje različiti načini prenošenja organizacijske kulture na zaposlene od kojih su možda najznačajniji: priče, materijalni simboli i žargon. U doba kada je Henry Ford II. bio predsjednik kompanije Ford Motors, upozorio je menadžere koji su postali previše arogantni riječima: „Moje je ime ispisano

K P

na zgradi“. Poruka je bila jasna, glavni donositelj odluka je Henry Ford II. Priče poput ove nastavljaju se prenositi, prepričavaju se događaji o osnivateljima organizacije, o sadašnjim menadžerima i o ključnim odlukama koje su utjecale na organizaciju. Rituali su slijedovi aktivnosti koji izražavaju ključne vrijednosti organizacije, ciljeve, ljude koji su važni i ljudi bez kojih se ne može. Jedan od najpoznatijih korporativnih rituala je godišnji sastanak za dodjelu nagrade tvrtke koji ima ulogu motivatora. Žargon, kao treći najčešći način prenošenja organizacijske kulture na zaposlenike, sredstvo je za identificiranje pripadnika određene kulture, kojim pripadnici potvrđuju svoje prihvaćanje kulture i pridonose njezinom očuvanju.


Poslovni svijet 23

27. September 2011., br. 384

NAŠA POSLA Neizvjesna sudbina novog natječaja za policijske odore i odjeću

Tko ruši natječaj MUP-a “težak” više od 200 mil.? Iako bi se mogle ostvariti značajne uštede kod nabave policijskih odora i drugih artikala, čini se da nekima pojavljivanje konkurencije ne odgovara MUP- u, pokazuje da bi se zahvaljujući jačoj konkurenciji mogle ostvar iti milijunske uštede za državni proračun. Primjerice, ponuda T7 VIS-a 25 posto je jeftinija od ponude zajednice ponuditelja koju zapravo predvodi Varteks trgovina, a ne Varteks koji zbog dugova prema državi ne može uopće sudjelovati na javnim natječajima. Naime, ponuda ove Tko se zapravo javio zajednice ponuditelja „teška“ Nakon što je u travnju poni- je 230,3 milijuna kuna, dok je T7 VIS-a 184,8 milijuna šten dva mjeseca ranije raspikuna. san natječaj za izradu i isMeđutim, poruku pulovera, jakni uda n o p iako bi se te radnih i svečanih a S I V očigledno policijskih odora, T7 o t s mogle MUP je raspisao po za 25 ja od ostvariti nov i na kojem i n i t značajne su djelomično f je e c e j i uštede, izmijenjeni krijedn a z e d čini se teriji. Zahvaljujući ponu ditelja da nekii tome, ponovljeni onu p a s ma ovakvo je natječaj prvi put Vartek pojavljivanje zainteresirao više od konkurencije ne jednog ili dva ponuditeodgovara. lja, kao što je bila ranija praksa. Tako su, prema podacima iz MUP-a, ponudu za izradu puloSumnje bez dokaza vera dali pulska Arena modna - Iz više tvrtki upozoravaju kuća i zagrebački Konfeks, za na mogućnost namještanja radne policijske odore dvije natječaja, a javljanje VIS-a na zajednice ponuditelja čiji su natječaj potvrđuje sumnje nositelji zagrebačka tvrtka piše nedugo nakon otvaranja Odjeća, odnosno varaždinski Poslovni dnevnik koji ne zaboT7 VIS, dok je za sve četiri ravlja spomenuti tko je vlasnik grupe proizvoda ponudu dala T7 VIS-a. zajednica ponuditelja čiji je Međutim, „sumnje“ o namjenositelj Varteks d.o.o., a čla- štanju natječaja T7 VIS-u ne obrazlažu se ni jednom riječju, što i ne čudi jer činjenice uka7 VIS zadovoljava zuju na nešto sasvim drugo. sve uvjete, Primjerice iz natječaja četiri dana prije otvaranja ponuda pa i onaj o 300 maknuo je uvjet da potencijalni proizvodnih radnika proizvođač mora zapošljavati 12 inženjera, tri poslovođe i 300 proizvodnih radnika. U novi su Čateks, Hemco, Galeb, vezi s tim spornim potezom u Krojostil i Pro-Prom. T7 VIS-u ističu da oni i ostali poVeć pogled na dostavljene nuđači zadovoljavaju taj uvjet, iznose ponuda, prema zapisni- dok upravo Varteks Trgovina ku s javnog otvaranja ponuda, nema ni proizvodne radnike koje je održano 16. rujna u ni inženjere! Natječaj za proizvodnju odora za policiju, čija je procijenjena vrijednost kroz četiri godine veća od 200 milijuna kuna, mogao bi biti poništen po drugi put. Dogodi li se to uistinu, bit će to još jedan tipični hrvatski primjer u kojem se zamjenjuju teze da bi se jasni kriteriji doveli u pitanje u ime nečijih interesa.

Već skoro dvije godine u MUP-u se lome koplja oko nabave novih odora. Zašto?

DOZNAJEMO Kakvu točno odjeću MUP traži za policijske snage

T

MUP mora biti jamstvo otvorenosti U T7 VIS-u su ogorčeni i zato što se (svi) vlasnici drugih tvrtki ni ne znaju, dok se njima stalno spočitava vlasnik Davor Patafta, koji je u ovom natječaju najveći percepcijski uteg zbog sumnji da je oštetio varaždinski gradski proračun, iako već mjesecima ne sudjeluje u upravljanju. Istovremeno, prešućuje se više od 500 zaposlenika u T7 VIS-u, izvoz u 40 zemalja te da je riječ o jedinoj domaćoj tekstilnoj tvrtki s potpuno zaokruženim proizvodnim ciklusom od proizvodnje pređe pa sve do finalnog proizvoda. Ima li se sve ovo na umu, postavlja se pitanje kome će i zašto MUP zapravo pogodovati ukoliko ponovno poništi natječaj. Ukoliko se dogodi potonje, policajci neće dobiti nove odore, tekstilci će ostati bez posla, a profitirat će samo banke koje će naplatiti provizije na više milijuna kuna bankarskih jamstava koje su morali dati ponuđači. Međutim, ovaj natječaj i njegova provedba nisu bitni samo zbog nabave policijskih odora i osiguranja posla tekstilcima, nego MUP-a koji bi trebao biti jamstvo transparentnosti i pravilnog postupanja. Ako se oko natječaja u MUP-u lome koplja već skoro dvije godine, a jasno je tko ima kapacitete, najpovoljniju cijenu i udovoljava uvjetima, što onda očekivati od ostalih javnih natječaja?

Samo kušulja 262.018! Artikli za koje je MUP otvorio postupak javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma za četiri godine, podijeljeni su u četiri grupe: puloveri, svečana odora, jakne i radna policijska odora. Tako MUP traži 1.200 prsluka, 2.150 svečanih odora, 5.320 kišnih kaputa, 5.835 kombinezona, 12.500 jakni, 28.180

pulovera, 135.300 komada donjeg rublja, 207.900 majica, 259.509 hlača te 262.018 košulja. Otvoreni postupak javnog nadmetanja za nabavu odora je u tijeku. Nakon što je 16. rujna bilo javno otvaranje ponuda, sada slijedi faza analize i ocjene ponuda te donošenje odluke o odabiru.

I TOGA IMA Agencija za upravljanje državnom imovinom pokrenula na Trgovačkom sudu postupak protiv Varteksa

Državi za zakup Varteks dužan 1,95 milijuna kuna

Varteks godinama ne plaća državi zakup prostora

IZDVOJENO

Varteks je dužan gotovo dva milijuna kuna na ime zakupnina četiriju poslovnih prostora u vlasništvu države, tvrdi se u tužbi koju je varaždinskom Trgovačkom sudu podnijela Agencija za upravljanje državnom imovinom protiv varaždinske tekstilne tvrtke. Za zakup poslovnih prostora na varaždinskom Trgu kralja Tomislava 2, Trgu slobode 9 b, Kukuljevićevoj ulici 12 te osječkom Trgu Ante Starče-

vića, koji su svi u državnom vlasništvu, Varteks je prema ispostavljenim računima dužan ukupno 1.951.101 kn zajedno sa zateznim kamatama. Riječ je o dugu koji je nastao zbog neplaćanja zakupnina od kraja 2008. godine. Razlog neplaćanja, kako je rečeno na Trgovačkom sudu, poslovne su teškoće Varteksa zbog kojih je pitanje kako će se podmiriti ne samo ovo, nego i druga potraživanja dr-

žave, ali i ostalih vjerovnika. - U tijeku je rješavanje poreznih i drugih obveza Varteksa prema državi po Modelu C, što znači da za dug država ulazi u vlasništvo Varteksa. Tek će se vidjeti koliki će se iznos duga prema državi kompenzirati na ovaj način, pa postoji mogućnost da se zakupnine prebiju istaknula je pravna zastupnica Varteksa te napomenula da je za tvrtku bolja presuda nego nagodba.

Transparentno u MUP-u

DOZNAJEMO

Tuže i Nijemci, TC Zagreb… Ne tuži Varteks samo država, odnosno Agencija za upravljanje državnom imovinom. Naime, samo proteklog tjedna na varaždinskom Trgovačkom sudu održana su dva ročišta vezana uz Varteks. Tako njemačka tvrtka Stucken Melchers iz Bremena potražuje od Varteksa pet tisuća eura i tu je izgledna nagodba. Međutim, pitanje je kako će završiti tužba Trgovačkog centra Zagreb koji od Varteksa potražuje gotovo 600 tisuća kuna.


24 Oglasi

27. September 2011., br. 384


27. September 2011., br. 384

Oglasi 25


26 Crna kronika

6 nesreća vozilom i jedna jahtom Slupao Alfa Romeo Giuliju! Čačić, naravno, nije jedini sudjelovao, odnosno izazvao prometne nesreće, ali slovi za hrvatskog političara s najviše nezgoda: šest nesreća vozilom i jedna - jahtom! Prvu nesreću, sudeći po dostupnim podacima s internetske stranice biografija.org, Čačić je imao još 1974. godine, odnosno pet godina nakon dobivanja vozačke dozvole i svega godinu dana nakon završetka fakulteta. Vozeći se između Vinkovaca i autoceste navodno je zaspao za volanom, pa je izletio s ceste. No iako se okrenuo preko krova, ipak je završio na kotačima. Usprkos težini nesreće prošao je bez ogrebotina, ali je zato stradao njegov prvi automobil - Alfa Romeo Giulia, vrlo atraktivno sportsko vozilo u to vrijeme.

AKTUALNO Radimir Čačić zbog brzine usmrtio dvoje ljudi i je

Čačić na optuže Prema njegovim riječima, gusta se magla spustila na autocestu, što

J

MTI / VARGA GYÖRGY

KAKO VOZI ČAČIĆ

27. September 2011., br. 384

Audijem A4 oštetio miješalicu Do iduće prometne nesreće u kojoj je sudjelovao, sudeći po dostupnim podacima, prošlo je 25 godina. Naime, vozeći se 1999. cestom od Šemovca prema Orehovici, na njegovo vozilo Audio A4 naletjela je miješalica te potpuno smrskala zadnji dio vozila.

Volvom u kombi Tri godine kasnije, dakle 2002., vozilom marke Volvo Čačić je u Varaždinu udario u kombi na Trgu slobode, ali se nastavio voziti kao da se ništa nije dogodilo. Međutim, policija ga sustiže u Novom Marofu gdje joj se pravda da ništa nije primijetio.

U šleper s Audijem A8 Iduća Čačićeva nesreća, koja se dogodila 2003. godine, bila je puno ozbiljnija. Vozeći se autocestom Varaždin Zagreb, zabija se u zadnji kotač šlepera prije skretanja za Vrbovec navodno jer je ostao bez svijesti uslijed pada tlaka. Odbio se od zadnjeg kotača šlepera, udario u mali caddy i stao.

Chryslerom na Markov trg U listopadu 2009. predsjednik HNS-a nije bio sudionik nesreće, već prometnog prekršaja. Naime, odlazeći na sastanak s premijerkom Kosor, ostavio je Chrysler na Markovu trgu na što ga upozorava policajac kojemu dobacuje neka samo piše kaznu. Kažnjen je s 500 kuna, ali vozilo nije odnio pauk jer je policija procijenila da nije bilo potrebe za premještanjem vozila.

Chryslerom u Mađare U siječnju 2010. Čačić u Mađarskoj Chryslerom udara u vozilo mađarskih registracijskih oznaka u kojem odmah stradava jedna, a kasnije i druga osoba. Ovih dana počinje mu suđenje u kojem mu prijeti i do pet godina zatvora. To, međutim, ni njega ni njegove koalicijske partnere na ometa u političkom djelovanju. Nasuprot tome, neki poput Ljube Jurčića upozoravaju da bi bilo apsolutno neodrživo da Čačić bude ministar gospodarstva u čijoj je nadležnosti i INA, dok istovremeno u Mađarskoj traje protiv njega kazneni postupak

Na vozilo u Zagrebu U rujnu ove godine Čačić je bio sudionik lakše prometne nesreće na Trgu žrtava fašizma u središtu Zagreba. Predsjednik HNS-a svojim je automobilom okrznuo drugi automobil jer nije uspio reagirati na vrijeme i stati.

Niz prekršaja i - jahtom Potkraj srpnja ove godine u uvali Nečujam na otoku Šolti dogodila se havarija njegove jahte Skitnica. Osim što je novčano kažnjen za nepoštovanje pravila sigurnosti plovidbe, Čačić je odgovarao i za to što nije prijavio putnike i članove posade te zato što nije zatražio koncesijsko odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti, iako je jahta registrirana za komercijalne svrhe.

Nisam žurio. Slušao sam radio u autu. Na putu se povremeno pojavila magla. Autobrisač je radio. Nisam brzo vozio - tvrdi Čačić Piše: JOZSEF MIHOVICS specijalni izvjestitelj 7Plus Regionalnog tjednika iz Mađarske

Raščišćavajući točan identitet osumnjičenog, sutkinja Krisztina Kostyák najprije od njega traži osobnu iskaznicu. Potom mu postavlja kratka pitanja. - Oženjen, neoženjen? - Oženjen. - Maloljetno dijete? - Nemam. - Zanimanje? - Političar. - Mjesečna zarada? - Oko tisuću eura. I tako dalje slijede pitanja, koja se među ostalim odnose na imovinu dotičnog, na dosadašnje nekažnjavanje, kad je stekao vozačku dozvolu... Na pitanje koliko vozi godišnje, odgovara da je prije vozio 120 - 140 tisuća kilometara, a sad svega 7 - 8 tisuća, budući da ima vozača.

Bijeli Chrysler Pred sudski plenum tužitelj iznosi činjenice kojima raspolaže. Prema tome, tog kobnog dana, 8. siječnja, oko 13 sati Radimir Čačić je vozio bijeli Chrysler autocestom na relaciji Nagykanizsa - Budimpešta. Između mjestašca Sávoly i Hollád (u županiji Somogy, svega 5 kilometara od županije Zala) pri oblačnom vremenu ali dobrim prilikama vidljivosti, s brzinom od oko 145 - 150 kilometara na sat, ne držeći

Prvo ročište u prostranoj dvorani Zašto se prvo ročište održalo baš u županijskom središtu Kapošvaru, a ne u gradiću Marcaliju? Naime, ta stvar pripada gradskom sudu Marcalija, budući da se nesreća dogodila na tom području. Neki novinari automatski su se tamo pojavili, štoviše, i jedan izvjestitelj je tamo doputovao. Otuda su jurili u

Kapošvar kad su saznali da će tamo biti prva sudska rasprava. A zaista, zašto tamo? Odgovor je jednostavan: Marcali nema takvu dvoranu koja bi mogla primiti toliko mnogo novinara. U Kapošvaru su izabrali baš prostranu, svečanu dvoranu za prvo sudsko ročište...

dovoljan razmak, kasno sam radio u autu. Na putu se je primijetio Škodu ispred povremeno pojavila magla. sebe, na koju je naletio. Na- Autobrisač je radio. Nisam kon sudara, među putnicima brzo vozio, ostao sam na mađarskog auta jedan je unutrašnjem traku. Brza sutradan preminuo, a druga verzija vožnje nije istinita. Vozio sam 100 - 120. Auto je osoba umrla nakon dva tjedna (22. siječnja). Osim mi je imao zimske gume. njih, jedna je osoba teš- Put je bio mokar, vidljivost ko ozlijeđena. Zbog svega 100 - 150 metara. Na mjetoga Državno odvjetništvo stu događaja sumaglica je u Mađarskoj tereti ga da je iznenadno prešla u gustu, prekršio prometne propise masivnu. Udario sam mađarski auto plave boje... i iz nemara prouzrokovao smrt dvoje ljudi. Odgovornost nakon an Na sutPokušao sam koed j a r a kinjino čiti i auto skrenuti sud n a d a p i t a nj e Odgovorje sutr a druga ulijevo. osje nost priznajem, , o u n i ća li se ali ne i to da su prem ba umrla k r i v im , bile dobre vreo s o je tuženi menske prilike i dva odgovanakon a ne prihvaćam da ra: “Ljudski sam brzo vozio - retjedn potpuno ža kao je Čačić. lim zbog toga što O tome, o brzini i mase dogodilo, što su ljudi gli, dugo se, baš čitav dan, umrli”. Čačić počinje malo raspravljalo pro i kontra. osjećajno, potom odlučnije Čačić, kao izvrstan političar, nastavlja. - Ali nije se tako čak i s tužiteljem polemizira. dogodilo kako je tužiteljica U jednom se trenutku aktiviiznijela. Imao sam slobodan raju i odvjetnici optuženog. dan. Nisam žurio. Slušao I to dva Mađara.

Među njima je i diljem zemlje poznati Péter Zamencik, koji brani puno poznatih osoba. Isto tako je poznat hrvatskoj javnosti Čedo Prodanović. On iz pozadine prati događanja u sudnici i rijetko se čuje njegov glas. Osim njih, i dva sudska prevodioca stoje Čač iću na raspolaganju: jedan iz mađarskoga grada Pečuha, drugi iz Zagreba. Kreće šaputanje među njima što, naravno, samo oni čuju... A članovi oštećene obitelji Lipták usamljeno, spuštene glave sjede među ostalima. Oni ne privlače pažnju medija, među kojima je bilo puno njih iz Hrvatske. Osim toga, ni njihov odvjetnik nije baš pričljiv. Rijetko traži riječ, u usporedbi s ostalim, poznatijim odvjetnicima. Čini se da Zamencik ponekad soli pamet svjedocima. Svjedoka policajca, na primjer, pita što je radijacija. Budući da ovaj ne zna odgovor, gospodin “fiškal” mu objašnjava taj pojam.


Crna kronika 27

27. September 2011., br. 384

ednu ozlijedio - tvrdi da nije vozio tako brzo!

I TOGA IMA Ništa od suđenja Itasovcima

ničkoj klupi o očevici nisu primijetili IZDVOJENO Tehnički vještak pomoću stručnih računala tvrdi:

Čačić je kod sudara vozio 145 - 150 kilometara na sat Györgyné Lipták, vozačica kobne Škode, prisjeća se zadržavajući suze u očima. - Sve se dogodilo u trenutku. Poslije neočekivanog praska, sudarili smo se i s ogradom na autocesti. Kad smo se zaustavili, vidjela sam teško ozlijeđenog muža, koji je sjedio iza mene, i isto teško ozlijeđenu majku, koja je bila pored mene za vrijeme vožnje. Užasno je bilo... Tehnički je sve bilo u redu s našim automobilom. Bio je osvijetljen. Imao je zimske gume. Ja od 1977. imam vozačku dozvolu i redovito sam vozila. Kao uvijek, i sad sam bila vezana pojasom, isto kao i moj muž i 81-godišnja majka - rekla je Györgyné Lipták. Majka gđe Lipták slomila je lubanju i više pršljenova te nakon velike patnje umrla od nemogućnosti disanja

odnosno cirkulacije kr v i. Sve to u izvještaju potvrđuje liječnički stručnjak - patolog.

Sutkinja na suđenju Čačiću

A tehnički vještak pomoću stručnih računala tvrdi da je Chrysler kod sudara imao brzinu 145 - 150 kilometara,

a Škoda 100 - 105. Od ovoga se, prema stručnjaku, može odstupiti svega 10 posto - u smjeru minus odnosno plus. Naravno da ponovno izbija spor oko te tvrdnje; svatko pokušava dokazati svoju istinu, tobožnju pravdu. Isto je tako sporno je li bila magla tog časa na licu mjesta ili ne. Prema riječima svjedoka, nije bila, a prema Čačićevim riječima, jest, i to gusta. Tko je u pravu, tko govori istinu, a tko ne, to još sud nije raščistio, raspravljajući čitav dan o tome. Možda će pomoću novih vještaka i više novih svjedoka sve biti rasvijetljeno. Ali to najranije može biti početkom iduće godine. A do tada će se održati parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Što će biti na kraju suđenja: pobjednik ili gubitnik?

Tko je u pravu, tko govori istinu, a tko ne, to još sud nije raščistio...

KOLIKO ČAČIĆ ZARAĐUJE?

5.127

kuna prima mjesečno R. Čačić kao predsjednik HNS-a. No vlasnik je dionica brojnih poduzeća, kao što su Coning projekt, Coning alfa, Croatia Airlines, Validus, Kraš… Samo od dividendi Kraša, procjenjuje se, ove je godine dobio 104 tisuće kuna.

ČAČIĆEVA IMOVINA

!

Čačić nema dugova, niti je dosada kažnjavan. Vlasnik je pola stana u Zagrebu, pola kuće u Dubrovniku te stana u Kranjskoj Gori. Od pokretnina na sudu je naveo tek Smart, ali ne i jahtu koju je s Coning Alfe prenio na sebe dva tjedna prije nesreće.

A OSTALA IMOVINA?

?

U javljanjima sa suda među Čačićevom se imovinom ne spominju skulpture i slike, iako su one, prema nekima, bile povod njegovog odlaska u Mađarsku, što drugi sumnjaju. Što je zapravo bilo posrijedi, sudeći po tijeku suđenja, javnost neće doznati.

Zaposlenici prosvjedovali, pa i štrajkali glađu, ali pravde još nema

Odgoda ročišta jer odvjetnici nisu došli Imate tjedan dana za davanje punomoći još jednom branitelju, poručio je sudac bivšoj financijskoj direktorici Coninga Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Itasovci kod Bošnjakovića

Ovaj postupak želim zaIzaslanstvo Itasa posjetilo je Ministarstvo pravosuđa i vršiti i završit ću ga, pa ministra Dražena Bošnjakovića kojemu je prenijelo nemakar se svim okrivljenizadovoljstvo zaposlenika trajanjem sudskog postupka ma bude morao odrediti protiv bivših čelnika poduzeća za čijeg je upravljanja (ras) i branitelj po službenoj prodan dobar dio imovine, između ostalog, stranom trdužnosti, naglasio je Franc govačkom lancu. Harapin, sudac varaždin- U Mađarskoj postupak mora početi u roku od šest mjeskog Županijskog suda, seci, istog dana saslušavaju se svjedoci i vještaci, a mi ne nakon što je bio prisiljen možemo doći ni do presude nakon šest godina - žali se odgoditi ročište u postupsindikalni povjerenik Dragutin Varga, koji je svojedobno ku protiv bivšeg direktora vodio prosvjede zaposlenika. Itasa Ivana Canjuge, bivše predsjednice NO-a Itasa i financijske direktorice Coninga Marije Brezovec, člana NO-a Itasa Bojana Brezovca, direktorice poduzeća B=Breza Edite Zebec te tvrtki koje su vodili. Do odgode suđenja za višemilijunske zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju u postupku za koji je optužnica podignuta još 2007. godine došlo je zbog nedolaska Rajka Mlinarića, branitelja drugookrivljene. Zagrebački je odvjetnik početkom proteklog tjedna najprije tra- Početak suđenja okrivljenima 2008. godine žio odgodu ročišta zbog obveza na zagrebačkom postavljen branitelj po služ- platnog prometa i poslovanja Županijskom sudu gdje benoj dužnosti - upozorio je zloporabom ovlasti u gospobrani Damira Polančeca Harapin drugookrivljenu, a darskom poslovanju. kojemu se, međutim, nije slično upozorenje uputio je i Suđenje je počelo u rujnu sudilo u srijedu kada je 2008. godine, a u travnju ove ostalim okrivljenicima. u Varaždinu bilo Istup suca nimalo godine krenulo je ispočetka zakazano rone čudi ako se zna jer ga je preuzeo novi, odnonik odvjet ć čište protiv da je istraga pro- sno aktualni sudac. Svi su se ri a n i C anjuge i tiv okrivljenih okrivljeni ponovno istaknuli l M o i ostalih. No je traž n zbog sumnji da da se ne smatraju krivima, e ij r do odgo su Itas oštetili pa se krenulo s dokaznim da najp , a na de je ipak dgodu ispričao za više od 30 postupkom tijekom kojeg su o došlo jer je milijuna kuna ranije ispitani svjedoci naja suđen lešću svoj nedolau razdoblju od dopunili svoje iskaze u vezi o b e s zak Mlinarić 2003. do 2006. s propašću ivanečke tvornice u srijedu ispriotvorena još 2005. alatnih strojeva čiji su radnici čao bolešću. godine! Nakon dvije zbog njezinog spasa štrajkali - Gospođo Brezovec, godine istražnog postupka, glađu te prosvjedovali u sreimate tjedan dana za dava- koji je jednom i proširivan, dištu Ivanca ispred gradske nje punomoći još jednom 2007. podignuta je i optužni- uprave koju je vodila Marija branitelju. Ukoliko to ne ca koja okrivljene tereti za ka- Brezovec, bivša ivanečka graučinite, onda će vam biti znena djela protiv sigurnosti donačelnica.


28 Urbana kultura

Art/media Čistač govana N

isam ni ljubitelj nit i poznava telj sapunica. Jedina koju sam pratio bila je ona prva – „Dinastija“. Mladenački interes svojedobno me privlačio „Beverly Hillsu“ i „Melrose Placeu“, a u novije doba baDenis PERIČIĆ cio sam, zbog „opće mr. sc. kulture“, pogled na Onura i Šeherezadu. Latinoameričke sapunice, još od „Robinje Isaure“ pa sve do najnovijih čudesa, nikad me nisu fascinirale, baš kao ni domaće, među kojima je, kako čujem, bilo i solidnih proizvoda. pak, ono na što sam u neki kasan sat naletio na kanalu zvanom „Doma“ gotovo mi je zablokiralo mozak. Mislim da je riječ o reprizi hrvatske sapunice pod naslovom „Hitna 94“. glavnom, sumnjiv tip s tajanstvenom bolešću završi u šok-sobi. Ispostavi se da ima dva identiteta i dvije supruge. Sve odreda nepoznati glumci bauljaju i recitiraju pred kamerama. Upadaju dva penzića u odijelima iz 50-ih, koje glume amateri navrat-nanos posuđeni iz staračkog doma, koji (valjda nenamjerno) sliče Manoliću i Boljkovcu, i deru se da su agenti državne sigurnosti! Traže sumnjivog tipa s tajanstvenom bolešću. Sumnjiv tip prizna doktorici da radi kao – čistač nuklearnih reaktora. Kaže, „dobra je lova, 30.000 eura za dva sata posla“. udnica, gdje to ima?! Idem ja! zbiljno razmišljam da se u Hrvatskoj osnuje institut čistača televizijskih govana. Ne bi to bio nikakav cenzor koji bi priječio slobodu govora i izražavanja ili pazio na čednost serija i filmova. Taj bi bio zadužen samo za gluposti. Državni pravobranitelj nacionalne pameti. Kad se emitira nešto poput „Hitne 94“, „Red Carpeta“ ili turističkih emisija, taj čistač govana, sa svojim agentima državne sigurnosti, upada u režiju i naređuje: „Prekidaj to govno, ugrožavaš nacionalnu pamet“. o je nužno jer nas prava sranja tek očekuju. Naime, izborna kampanja još nije ni počela!

I

U

LO

T

27. September 2011., br. 384

SMUTI UGODNI FESTIVAL Revija dokumentarnog pustolovnog filma

Žur na slami, filmovi i razna predavanja... J7., 8. i 9. listopada u Marofu kroz filmove upoznajte kulturu i običaje drugih naroda Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Udruga mladih Moving iz Novog Marofa 7., 8. i 9. listopada u novoizgrađenom kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u Novom Marofu priprema pravu pustolovno-gurmansku poslasticu zanimljivog imena „Smuti ugodni pustolovni festival“. O njemu nam je više ispričao njegov idejni tvorac, Vinko Šarkanji iz Udruge Moving koji je i sam pustolov. Naime, Vinko je proveo pet mjeseci u Velikoj Britaniji koju je biciklom prošao uzduž i poprijeko. To ga je iskustvo inspiriralo da i drugim ljudima približi duh avanture. - Ovim festivalom zapravo želimo ljudima omogućiti da se i sami, barem kroz filmove, na nekoliko dana upuste u avanturu upoznavanja s kulturom i običajima drugih naroda te da se upoznaju s jedinstvenim pothvatima pojedinaca pustolova – govori Vinko. Osim u bogatom dokumentarnom programu, posjetitelji će moći čuti nekoliko predavanja. Prvo će održati Hrvoje Ivančić, mladi spisatelj i fotograf, koji će govoriti o svojim putovanjima u Kathmandu. Predavanje će održati i Siniša Glogoški, koji je lani slično predavanje održao u varaždinskoj Gimna-

ziji, a za koje se tražila stolica više. O svojoj biciklističkoj avanturi govorit će i tri mlada dečka iz Novog Marofa koja su ovo ljeto odvozila zahtjevnu kružnu turu po Jadranu, kao i mladi fotograf Alen Kuščar, o čijoj smo dvomjesečnoj biciklističkoj avanturi već pisali. Kroz sva tri dana moći će se razgledati i izložba fotografija Hrvoja Ivančića s njegovog puta u Kathmandu, a navečer „chillati“ na slami uz glazbeni program i degustaciju zdrave hrane. U subotu ćete moći naučiti i kako popraviti bicikl, na besplatnoj radionici popravka bicikla uz pomoć volontera iz Biciklopopravljaone Zelene akcije.

Vinko Šarkanji iz Udruge Moving i sam je pustolov

Svaki film govori o nekoj vrsti avanture Tokom tri dana festivala bit će prikazano šest polusatnih epizoda dokumentarnog serijala “Put u Kathmandu” koji govori o putu Hrvoja Ivančića iz Hrvatske u Nepal. Serijal prati Hrvojeve dogovoštine na njegovom putu dugom 15 tisuća kilometara. Nakon toga slijede filmovi “Čovjek na žici”, “Plati i ženi” i “Čovjek koji je pobijedio Amazonu”. „Čovjek na žici“ je napeti dokumen-

tarac o hrabrom pothvatu Philippea Petita koji je 1974. razapeo žicu između tornjeva WTC-a i sat vremena plesao na žici! „Plati i ženi“ prati priču dva Makedonca koji pokušavaju naći austrijsku suprugu nadajući se da će tako dobiti austrijsko državljanstvo, za što plaćaju od 7000 do 12.000 eura. Na sve filmove se naplaćuje ulaznica 10 kuna, dok je ulaz na predavanja besplatan. Detaljan program festivala nađite na našim web stranicama.

Filmovi o Mavroviću i 17-godišnjem Romu Dokumentarni film «Irokez« kojim redatelj Matija Vukšić prati životni put boksača i poduzetnika Željka Mavrovića otvorio je početkom ožujka ovogodišnji ZagrebDox, a u četvrtak 29. rujna bit će prikazan i u Centru za kulturu u Čakovcu s početkom u 20 sati.

Inače, u svojoj profesionalnoj boksačkoj karijeri Željko Mavrović pobijedio je u 27 borbi, a izgubio samo jednu – onu za naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji. Hrvatski boksač, prepoznatljiv i po indijanskoj frizuri, nakon te borbe više nikada nije navukao rukavice.

Okrenuo se životu, no prave borbe tek su počele – ali izvan ringa… Nakon filma „Irokez“ bit će prikazan film „Benjamin“ koji prati sudbinu 17-godišnjeg Roma, državnog pr vaka u geografiji koji nije zadovoljan životom u romskom okruženju i pokušava pronaći način kako

da ga prihvate svi ostali. Autor oba filma je mladi redatelj Matija Vukšić iz Čakovca, koji radi kao novinar i urednik u Informativnom programu Hrvatske radiotelevizije. Ulaznica za oba filma stoji 25 kuna, a organizatori filmove preporučaju starijima od 13 godina.

(Ne) filozofiraj Manipulativna mašinerija Z

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

a nekoliko će se mjeseci u Hrvatskoj održati referendum o pristupanju Europskoj uniji. S obzirom na to, zadatak je hrvatske Vlade provesti informativnu kampanju, kako bi vlastite građane upoznala s relevantnim činjenicama na temelju kojih bi oni trebali donijeti odluku o pristupanju ili nepristupanju Uniji. No Vlada nije provela, niti provodi takvu kampanju. U spotovima koje danonoćno možemo gledati na televizijskim kanalima ne provodi se nikakvo informiranje, nego puko indoktriniranje. Europska unija se tu prikazuje kao najbolje moguće društvo, protiv kojeg mogu biti samo neinformirani ili maliciozni nazadnjaci. Na to je upozorio i HSP (pa ukoliko ste mislili da se političko djelovanje HSP-a

iscrpljuje u srboskepticizmu i optuživanju domaćih političara za veleizdaju, grdno ste se prevarili). Istaknuto je, iz te stranke, kako nije dopustivo da se novcem svih poreznih obveznika financira eurofilska propaganda. I tu je HSP potpuno u pravu. Odvažili su se, međutim, i otišli korak dalje. Predstavili su svoje protueuropske video materijale. I premda svakako treba pohvaliti njihov trud – ovakvo istrčavanje sa spotovima na niskoj tehničkoj razini i s očitom sadržajnom površnošću, ne priliči stranci koja želi ostaviti dojam dostojanstvene i respektabilne političke snage. Time su propustili jedinstvenu priliku stilski dotjerano i artikulirano progovoriti o ovom problemu i time se reetablirati na hrvatskoj politič-

koj sceni, koja je inače sva u proeuropskom deliriju i naprosto vapi za svježim vjetrom euroskepticizma. o ostavimo probleme HSP-ovog pozicioniranja ili repozicioniranja HSP-u. Ono što će biti od općedruštvenog značaja u narednom (pretpristupnom) vremenu, jest mogućnost ili nemogućnost građana da se odupru vladinim majstorima opsjene koji im pod edukacijom o Europi pokušavaju podvaliti indoktrinaciju. Pritom ne želim reći kako valja Europi dobaciti odlučno „Ne!“. Samo želim upozoriti građane da manipulativna mašinerija ne preza ni pred čim kako bi ostvarila željene rezultate. Stoga, oprez, i dobro promislite o onom realnom i nerealnom, o obmanama i obmanjivačima.

N


27. September 2011., br. 384

Oglas 29


30 Kulturni obzor

27. September 2011., br. 384

INTERVJU Ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Davor Bo

U D-duru

Dva Krešimira oduševila publiku

Barok u poljsko

K

rešimir Lazar, barokno violončelo i Krešimir Has, čembalo, održali su koncert u sklopu ovogodišnjih Varaždinskih baroknih večeri u crkvi sv. Nikole u nedjelju. Naslov “Prvo stoljeće violončela” i činjenica da Krešimir Lazar svira Darko RUŠEC na replici baroknog profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin violončela, jamac su autentičnosti interpretacije glazbe pisane za ovaj instrument XVII. i XVIII. st., a proučavanju te literature i interpretacije ovog glazbenog stila Lazar je posvetio dobar dio svoje uspješne profesionalne karijere. iolončelist Krešimir Lazar diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Valtera Dešpalja, kod kojega je i magistrirao. Zaposlen je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu kao izvanredni profesor. rguljaš i čembalist Krešimir Has svoju je umjetničku djelatnost usmjerio prema glazbi visoke renesanse i baroka. Potpredsjednik je Hrvatske udruge čembalista Continuo. Godine 2010. izabran je u naslovno umjetničko sveučilišno zvanje docenta iz sviranja orgulja. rogram koncerta počeo je glazbom Domenica Gabriellia (1651. – 1690.), a Lazar je izveo Ricercare br. 4, 5 i 6 za violončelo solo. Tada se Krešimir Has pridružio Lazaru pa su zajedno izveli Sonatu u G-duru Giuseppea Torellija, Sonatu IX, RV 42 Antonia Vivaldija, Sonatu IX Giacobbea Basevia Cervetta, Sonatu u D-duru, TWV 41:D6 Georga Philippa Telemanna. Lazar je izveo Suitu za violončelo solo u G-duru, br. 1 Johanna Sebastiana Bacha, a službeni dio koncerta glazbenici su završili muzikom jednog od sinova slavnog J. S. Bacha, Johanna Christopha Friedricha Bacha, izvevši dva stavka iz Sonate u G-duru. Lazar je stilu vjernim interpretacijama i izvrsnom tehničkom vještinom sviranja violončela očarao brojnu publiku, a Has je također majstorskim umijećem doprinio kvaliteti i ljepoti izvedbe ovih izuzetnih djela barokne glazbe koja nemamo prilike često slušati.

V

O

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Otvorenje festivala u prepunoj katedrali uz Vroclavski barokni orkestar

JUlaznice za pojedine koncerte nestale su i tjednima prije, a publika

organizirano dolazi iz inozemstva. Preostaje jači rad na kulturnoturističkoj ponudi grada i regije Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Varaždinske barokne večeri, jedan od najvećih festivala barokne glazbe u Hrvatskoj i šire, s tradicijom dugom 41 godinu, počeo je prošlog petka. Ove je godine u znaku Poljske, a bez obzira na krizu, koja najviše pogađa kulturne događaje, pred nama je bogat program. O koncertima, festivalu i budućim planovima porazgovarali smo s varaždinskim skladateljem Davorom Bobićem, koji je vodstvo nad festivalom preuzeo prije 5 godina... Na čelu VBV-a dugi niz godina bio je maestro Vladimir Kranjčević. 2006. od njega ste preuzeli palicu upravljanja festivalom. Što biste istaknuli kao najvažnije promjene? Najvažniji pomak je svakako koncept autentičnosti izvedbi barokne glazbe te njezino interpretiranje na glazbalima

tog razdoblja. Time smo postali su tjednima unaprijed bile ratraženo i ciljano mjesto dolaska sprodane ulaznice, ali i odličan vodećih svjetskih ansambala te prvi vikend. Na otvorenju u kavrste. Sljedeći promišljeni korak tedrali nastupio je Vroclavski je svakako izlazak van granica i barokni orkestar. Ovo izdanje prisutnost u široj regiji. Brendi- cijelo je u znaku Poljske, kako ranje festivala u smislu sinergije to da je ove godine ona zemlja vodećih hrvatskih brendova i partner? VBV-a također je dalo velikih rezultata. Preostaje nam još bolje Rasprodano otvorenje poraditi na kulturno-turiPoljska je sama pokazala stičkoj ponudi grada interes jer se pročulo o i regije popularno VBV-u u kulturnim i va r p prozvanoj kondiplomatskim krua n e t in e nt al nim govima, a pregouvrem vno s turizmom i u vori su išli toliko da a b d e tome v idim sjajno da je izizv e n e j l b veliku šansu bor bio logičan. izgu e s i M kako za FestiNaravno, otprije eve j i l g a val tako i za znamo za izvrsne N ru grad i okolicu. poljske izvođače u D- du Moram istaknuti barokne glazbe te se da je neumorni antime konačno otvorila gažman maestra Kranjčevića u mogućnost za njihov nastup. prijašnjem razdoblju nemjerljiv Osim što smo poljske glazbenidoprinos opstanku festivala. ke čuli na otvorenju, u subotu Iza nas je otvorenje za koje se publika imala prilike upozna-

ti s ranom poljskom glazbom u izvedbi Komornog ansambla Vroclavskog baroknog orkestra, a sutra, u srijedu, njihovi solisti Jolanta Kowalska i Paul Esswood nastupit će s Tomaszom Slusarczykim na trubi. Veliku pomoć pružio nam je poljski veleposlanik Wieslaw Tarki i na tome sam mu iznimno zahvalan. Pred nama je još gotovo tjedan dana festivala. Što biste izdvojili kao posebno? Možda će se nekome učiniti pretjeranim, ali mislim da je baš svaki koncert vrhunski i poseban. Uz poljske glazbenike spomenuo bih i štokholmski Rebaroque ansambl, koji će u četvrtak održati koncert, a predstavlja upravo baroknu glazbu sjevera, dok će južni barok dan kasnije zastupati Venecijanski barokni orkestar, a u nedjelju će londonski The King’s Consort predstaviti zapad Europe. Vrlo

FINANCIJE Festival polako ali sigurno sam zarađuje

Mala sredstva, a bogat program

Vrhunski glazbenici

Festival, tvrdi Bobić, financijski sve bolje stoji. - Već sada se u ogromnom dijelu financiramo uz pomoć sponzora kojima svima ovim putem i zahvaljujem, ali i prodajom ulaznica te naplatom autorskih prava kod televizijskog i radijskog prijenosa

te snimanja - kaže Bobić. Uspoređujući VBV sa sličnim festivalima u Europskoj uniji, kaže, iznosi koji se vrte, neusporedivi su. - Festivali u EU se isto tako dijelom financiraju potporom države, ali i kulturnih fondova, ali što se tiče sponzorstva i me-

censtva, to je neusporedivo. Mecene doniraju desetke tisuća eura, a sponzorski ugovori dosežu milijunske iznose. No to znači i da smo mi uspješniji jer s okvirnim sredstvima uspijemo puno naglašava.


Kulturni obzor 31

27. September 2011., br. 384

obić o programu i planovima

om štihu PLANOVI Druge godine Bečki dječaci

IZ MUZEJA U pripremi je atraktivna izložba

ĝWRĴLWDWL"

Tajne i 

čak i kad t bio je živo it, u n breme u nije n i d ž a r Va tajalo s nedo ija atrakc

Plan: koncert uz berbu grožđa Kad program počinje ići svome kraju, to ne znači da ekipa Varaždinskih baroknih večeri prestaje raditi. O programu za narednu godinu razmišlja se prije nego poč inje jesensko izdanje. Tako se za 42. Varaždinske barokne večeri znaju neke želje, a ima i nekoliko novih ideja. - Iduće godine planiramo uvesti barokni koncert uz berbu grožđa! Naime, kako se VBV tradicionalno održava u drugoj polovici rujna, kada su i berbe, mislim da bi koncert u kojem bi izvođači, ali i turisti - publika sudjelovali u jednoj, a kasnije održali koncert uz vinsku tematiku, bio pun pogodak – otkriva Bobić i dodaje da bi to bilo nešto

poput popularnih jutarnjih koncerata uz baroknu kavu diljem dvoraca u regiji. Osim toga, otkriva Bobić, planira se i koncert u parku Opeka u Vinici gdje je živjela obitelj Bombelles s kojom je u rodu i čuveni maestro Nikolaus Harnoncourt. Bobić bi želio da nakon Poljske u 2012. godine Austrija postane zemljapar tner što bi otvor ilo vrata izvođačima kao što su Bečki dječaci, Triangole ili The Unicorn. - Iskreno vjerujem i da ćemo uspjeti organizirati novi simpozij u suradnji s HAZU-om na temu Jan Krtitel Vanhal – varaždinski skladatelj, te osnovati ovdje Vanhal Society – dodao je Bobić.

Na Grgurov rođendan putujemo u 1931. kad se iznad Korza hodalo po žici

„Varaždin 1931. i Grgur Ninski“ Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Povo d o m o s am d e s e te obljetnice postavljanja impozantne skulpture Ivana Meštrovića na Franjevačkom trgu, u prizemlju Galerije starih i novih majstora 6. listopada bit će otvorena atraktivna izložba “Varaždin 1931. godine i Grgur Ninski”.

Kamo s kipom?

Ravnatelj festivala Davor Bobić

interesantan bio je i mađarski ansambl Marquise čiji su članovi nastupali kostimirani.

Prvi put Barokne večeri i dalje promoviraju hrvatske glazbenike, ali i njeguju hrvatsku glazbenu baštinu. Danas ćemo čuti i prvu suvremenu izvedbu Mise u D-duru C. A Naglija...

p

rva suvremena izvedba davno izgubljene Naglijeve Mise u D-duru Da, i to zahvaljujući otkriću partiture u pariškoj Nacionalnoj biblioteci muzikologa Ennija Stipčevića. Nagli je bio Talijan,

ali je djelovao u splitskom franjevačkom samostanu od 1707. do 1743. godine te bio središnja figura kasnobaroknoga glazbenoga života grada. Nesumnjivo je riječ o velikoj ostavštini hrvatske kulture. Barokne večeri imaju svoje stalne posjetitelje, ljude koji godinama ne propuštaju nijedan koncert, sve više grupa dolazi iz inozemstva... no ima li mladih posjetitelja? Barokna glazba ima ili nema svoje slušatelje. U Varaždinu smo puno napravili da animiramo mlade. Učenici su i tehnička ekipa, i izvođači, i publika. Kod nas djeluje i škola barokne glazbe i plesa Aestas musica, a moja skladateljska klasa je najvjernija publika. Uostalom, i ja sam kao učenik počeo pjevajući u zboru na “baroknima”.

Kako doznajemo od muzejske savjetnice prof. Mirjane Dučakijević, već nekoliko mjeseci traju intenzivne pripreme za realizaciju izložbe, a posjetitelje očekuje niz iznenađenja. O čemu se radi? - Okosnicu izložbe čine dokumenti i fotografije koji opisuju sve korake koji su poduzimani prije i tijekom postavljanja kipa Grgura Ninskog na nekadašnjem Petrovićevom trgu 20. rujna 1931. godine. Naime, odabir lokacije nije bio jednostavan jer je, primjerice, Društvo za poljepšanje grada predlagalo da spomenik bude postavljen pored župne crkve. Tek dolaskom Ivana Meštrovića te akademskih

slikara Tomislava Krizmana i Josipa Kljakovića u Varaždin izabrano je najprikladnije mjesto za postavljanje spomenika – ističe prof. Dučakijavić i dodaje da je izložbu inicirala Varaždinka Dunja Pavelić Bezjak, istinska zaljubljenica u svoj rodni grad. I ne s amo to. Varaždinskim je muzealcima Ivana Stancomb - unuka Ivana Meštrovića koja uglavnom živi na Visu posudila dvije njegove originalne skulpture koje će biti prvi put izložene u Varaždinu. - Sve je uklopljeno u jednu priču o životu grada, o njegovoj kulturi, privredi, sportu… Iako je život prije 80 godina na našim prostorima bio itekako bremenit, treba znati

d a j e Var aždin p r kosio nedaćama. T o pot vrđuju razne atrakcije u našem gradu poput nas tup a o p e r ne dive Garijele Horvatove (rođene Varaždinke!) u kazalištu, Aleksićeve nimalo bezazlene „šetnje“ žicom razapetom iznad krovova kuća na Korzu, održan je urnebesni fašnički ples, a te je godine naš grad preletio i cepelin na povratku iz Jeruzalema – objasnila je autorica izložbe koju će posjetitelji moći razgledati do 6. studenog.

NAJAVA Od četvrtka do nedjelje u varaždinskom HNK

Najbolja dječja video ostvarenja U 4 dana vidjet ćemo najboljih 88 filmova svih vrsta koje su osmislila, snimila ili nacrtala i montirala djeca. 49. revija hrvatskog filmskog videostvaralaštva djece održat će se u varaždinskom HNK, a počinje ovog četvrtka i završava u nedjelju. - Prva revija održana je 1961. godine, a Varaždin je još tada imao važnu ulogu u svijetu video stvaralaštva.

Još tada su u varaždinskoj Prvoj i Drugoj osnovnoj školi djelovali kino klubovi Radost i Polet. Osim toga, varaždinska VANIMA koja ove godine slavi 25 godina djelovanja uz Čakovec i Zaprešić jedan je od najboljih dječjih klubova u državi – rekla je Vera Robić Škarica iz Hrvatskog filmskoga saveza. Iz 41 filmske družine dolazi

153 djece koji će krajem rujna boraviti u Varaždinu. Ove godine birat će se najbolja 3 filma iz kategorija igrani, dokumentarni, animirani film te TV reportaže, a jedna kategorija ostaje za nesvrstane. Najbolja će ostvarenja biti prijavljivana na inozemne festivale. Hrvatski filmski savez organizator je revije, a domaćini su VANIMA i Druga OŠ. (td)

Felipe FernandezArmesto, Tragači, Globalna povijest istraživanja, Fraktura, Zagreb, 2010. Zaboravite sva ona šarena i skupa enciklopedijska izdanja o zemljopisnim otkrićima i istraživačkim pothvatima koja vam, osim raskošnih fotografija, nude tek suhoparne podatke koje ste većinom i otprije znali. Umjesto da trošite novac, posegnite za „Traga č ima“, iznimnim djelom koje se poviješću otkrića i istraživanja bavi na sveobuhvatan način, osvjetljavajući je sa svih aspekata – kulturološkog, znanstvenog, društvenog, ekonomskog, političkog… U n a to č a m b i c i oz n o s t i , autor piše divnim stilom, stručnim, a opet i pitkim, prohodnim te nadasve informativnim. Temeljit prinos našem poznavanju širenja ljudskih obzorja – stvarnih i metaforičkih. Očaravajuća knjiga.

Tim Wallace- Murphy, Otkrivanje tajne kršćanskog koda, VBZ, Zagreb, 2006. „Tajna Stonehengea“, „ Sanc tus“, „Potraga za Noinom arkom“, „Gaudijev ključ“… nabrajam samo neke od novih romana koji se bave „drevnim Dosjeima X“. U poplavi takvih književnih, filmskih, ali i publicističkih djela, nastalih na tragu planetarnog uspjeha „ D a V i n c i j e v a k o d a “, podsjećam na Wallace Murphyjevu studiju o povijesnim izvorištima sve te ezoterijske pomame. Posrijedi je dobar presjek otajne tradicije koja se, navodno, proteže od egipatskih misterija preko legendi o svetom gralu do skr ivenih poruka u arhitekturi Notre Damea, Chartresa i Roslyna. Autor se razmjerno pristojno suzdržava naklapati o samoj ideji te gnoze, što je za neke loše, ali za mene je – dobro.

'HQLV3HULĴLIJ


32 Duplerica

27. September 2011., br. 384

LEPOGLAVA Petnaesti put zaredom održan jedinstveni festival koji je p

Dani čipke okupili zaljublj

Čipka nije

nešto što odumire i što je zaboravljeno, u Lepoglavi sve više mladih zainteresirano je za učenje vještine izrade, a među posjetiteljima bilo je i djevojaka

JTema ovog izdanja bila je prostoručna čipka, način izrade koji se može susresti tek u zabačenim planinama i udaljenim otocima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Šator i maska isto tako mogu biti od čipke. U to su se mogli uvjeriti svi koji su se od četvrtka do nedjelje zaputili u Lepoglavu na 15. po redu Dane čipke. Unikatni radovi poslani su iz čak 8 zemalja (Rusije, Mađarske, Slovenije, Estonije, Španjolske, Nj e m a č ke, Italije i Belgije), a tema koja je objedinjavala s v e izložbe bila je zajedničk i eu -

Osim čipke vidjeli smo i stare zanate

ropski korijeni prostoručne čipke. Takva čipka, objasnila nam je savjetnica festivala dr. Tihana Petrović Leš, rijetko gdje se još izrađuje.

Čipke i priče - Ta č ipka radi se bez predloška. Ona je nastala u vrijeme kada nije bilo pribadača ili kada su bile skupe pa se umjesto njih koristilo trnje, zašiljeno drvo ili r iblja kost. Danas ćemo r ijetko naći tako

Šator od čipke koji je izradila japanska umjetnica Akiko Sato

izrađeno čipku, a u pravilu uvijek na mjestima gdje nije bilo industrijske revolucije ili pak u zabačenim planinskim dijelovima. Može se naći i na udaljenim estonskim otocima – pojasnila je Petrović Leš. Takva čipka izrađivala se i u Lepoglavi sve do početka 20. stoljeća, a u sklopu festivala oživljena je i na radionici. Svaka čipka, bez obzira na to iz koje države došla, priča svoju priču, a bez obzira na različitost - namjena je uvijek ukrašavanje. - Naši su se izvezeni otarci (ručnici) stavljali na košarice za proštenje, a u doba kada su se svadbe održavale u šatorima - na šatore. Naša čipka zove se sunčana jer su je iz Amerike preko Tenerifa u Sikirevce donijeli svećenici – ispričala

nam je Marina Šarčević iz Sikirevaca. Ova je čipka, kao i mnoge druge koje smo vidjeli diljem Lepoglave tradicionalna. Međutim, na festivalu smo se upoznali i s novim načinama uporabe čipke. Na samom otvorenju vidjeli smo kako izgleda vjenčanica od lepoglavske čipke, a jedan je posebni dio festivala bio posvećen i modernim haljinama na koje je ušivana čipka. Na istom mjestu nalazio se i šator od čipke, rad japanske umjetnice Akiko Sato koja se dolaskom u Hrvatsku zaljubila u motiv sunca na lepoglavskoj čipki.

Više posjetitelja Ovaj je festival dosad najbolje organiziran, a izložbama je prošlo najviše ljudi

Već od malih nogu uče plesti košare i cekere


Duplerica 33

27. September 2011., br. 384

privukao rekordan broj posjetitelja iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva

jenike u baštinu i zabavu 7.000 itelja posjet na u 4 da lo da razgle z 8 i čipku a drž va

Najviše inozemnih posjetitelja došlo je iz susjedne Slovenije

do sada, čak 7.000, čime su i više nego zadovoljni i u Turističkom društvu Grada Lepoglave. - Posebno me veseli što smo imali nekoliko autobusa posjetitelja iz Slovenije – naglasio je direktor festivala Mirko Varović. I mi smo susreli jednu slovensku gospođu. - Baš mi je drago da sam došla. Fasciniraju me ovi motivi, ali više od toga i činjenica koliko vještine je potrebno da se naprave tako tanki uzorci. Ako će biti

prilike, doći ću i sljedeće godine – poručila je Anamarija iz slovenskog Cerknog.

U šatoru Uz čipku svi posjetitelji mogli su se upoznati i s našim tradicionalnim obrtima. Mogli su se prisjetiti kako je to piliti drvo na stari način, starom pilom, kupiti pleteni ceker ili torbicu istkanu na starom tkalačkom stanu ili pak češalj, prsten ili narukvicu od životinjskog roga. Nudio se i festivalski meni

Uz znanje treba mašte, ali i spretne ruke

na kojem su, naravno, bili i štrukli. Osim toga, šator je bio namijenjen i za zabavu pa se u 4 dana tamo izmijenilo nekoliko bendova. U četvrtak je nastupila ženska etno grupa Čipkice, u petak su pravu feštu napravili Kavaliri, dok je u subotu okupljene prvo zabavio naš Regional band nakon kojeg su nastavili Premium i Slovenke “Navihanke”. Festival je pravom feštom zatvorila grupa Enigma.

Odjeća s motivima čipke uvijek privlači pozornost

Kišobran od čipke štiti od jakog sunca

Slovenke “Navihanke” napravile su pravu feštu

Posjetitelje je u šatoru zabavljao i Regional band

GRAD ZA DESET Prirodni i kulturni potencijal u Lepoglavi kao temelj za što veći broj turističkih posjeta

Uskoro jedinstveni muzej čipkarstva Lepoglavska č ipka ucrtala je ovaj grad na rubu Varaždinske županije u kartu UNESCO-a. No, kako i kaže gradonačelnik Marijan Škvarić, na ovaj se prestižni popis ne dolazi zbog baštine same već i zbog odnosa prema njoj. Tradiciju ove jedinstvene vještine sačuvale su čipkarice koje su na nove generacije prenosile svoje znanje. U Lepoglavi su im se odužili – to se zvanje sada može upisati i u radnu knjižicu. Da vještina ne odumre

potrebno je obrazovati i mlade, što u Lepoglavi i čine. U OŠ Ante Starčevića djeluje Učenička zadruga “Stezica”. -

Odličan položaj Djeca su jako zainteresirana, a ima ih oko 40, među kojima su i dva dječaka. Neki već dolaze sa znanjem o čipkarstvu od bake ili susjede, ali to nije uvjet – ispričala nam je učiteljica Martina Putanec. To su samo dva primjera kako se u Lepoglavi odnose prema baštini. - Stal-

no radimo na promociji u Hrvatskoj i svijetu, zaštitili smo geografsko podrijetlo čipke, imamo oznaku “Izvorno hrvatsko”, a sve što radimo pazimo da bude usklađeno sa strukom. Kruna našeg rada bit će otvaranje muzeja čipke koji će biti povezan s drugim sličnim muzejima i ustanovama u Europi. Postavili smo cilj – muzej mora biti otvoren kroz nekoliko godina. Međutim, čipka nije jedino čime se ponose u Lepoglavi.

- Naš položaj između Ivančice i Ravne gore te u dolini Bednje idealan je za izlete i paraglajding. Osim toga, u Gaveznici je jedno od rijetkih nalazišta poludragoga kamena ahata, a tu je i bogata povijest. Upravo su kod nas pavlini otvorili prvu gimnaziju i sveučilište i napisan je prvi latinsko-hrvatski rječnik – “Gazofilacij” Ivana Belostenca. Tu su i freske Ivana Rangera. Zbog toga svega mi smo grad za deset – zaključio je Škvarić.

Gradonačelnik Marijan Škvarić ponosan je na UNESCO priznanje


34 Putopis

27. September 2011., br. 384

Tajvanci su se pokazali izuzetno srdačnima

Zajednička fotografija s dječicom

PUTOPIS Siščanin Danijel Dadović, varaždinski student, posjetio je azijsku državu Tajvan (2)

Srušeni azijski stereotipi JObitelj koja me ugostila izuzetno je srdačna, otvorena i nasmijana, a njihova je znatiželja bila dovoljno velika da

prokopamo cijelu povijest Europe vozila uz, naravno, neizostavne skutere. Nakon stereotipa o auPrije svojeg putovanja na Taj- tomobilima, pao je i onaj o njivan bio sam poprilično uvjeren hovoj zatvorenosti i nevoljkosti prema pokazivanju u neke od stereotipa o Azijcima emocija. Obipoput njihove zatvorenotelj koja me sti, nevoljkosti prema u ugostila pokazivanju emocija, se u n a v j izuzetno neukusnoj i egzotičTa ja n a j n a je srnoj prehrani, makl kod po približno da čna, lim automobilima, e j u t otvoužurbanom načinu k s o če n o d rena i života i slično. Dovrije a k a n nasmišavši u Tajvan, na jed obje s a n jana, a startu sam se razupoklo ne njihova vjerio u nekoliko njih! stra je znatiželja bila dovoljno Razuvjeravanje velika da prokopamo Naime, pr ije puta dvojio sam koliko veliki kofer uzeti, cijelu povijest Europe, Balkana jer sam pretpostavljao da će i Hrvatske te običaje i kulturu. Izuzetno mi je drago što je automobil biti toliko mali da ću ja jedva stati u njega, a srušen moj stereotip/strahokamoli moj kofer i ja. Na moje vanje o prehrani. Naime, bojao čuđenje, kofer, ja i još jedna sam se na kakvu ću to ishranu cijela malonogometna ekipa tamo naići. Već sam se porabi bez problema stali u auto jer dovao da ću izgubiti pokoju zalihu oko Tajvanci uglavnom voze džipo- „ z i m s k u ve, limuzine i pretežno velika

Piše: DANIJEL DADOVIĆ

pojasa“ jer će mi hrana tamo biti neukusna, ali, na moje opće iznenađenje, hrana je vrlo ukusna! Odlučio sam prepustiti se egzotičnoj kuhinji i jednostavno probati sve što su mi domaćini ponudili. I mogu mirne duše i puna želuca reći da mi je drago što sam tako postupio! Okusi variraju od izuzetno slatkih, slanih, pa do onih još do tada neiskušanih, ali vrlo ugodnih. Prehrana se uglavnom temelji na tjestenini, riži, povrću i umacima, manje ili više ljutima, a meso je samo “u tragovima”. Odbio sam jedino jesti morskog puža. Posjetili smo i prijestolnicu Tajvana – Taipei. Neizostavno odredište tamo je druga najveća struktura na svijetu – Taipei 101. Izazov je opisati iskustvo dobiveno u tom arhitektonskom čudu. Dojam koji me još uvijek drži jest onaj koji sam stekao vozeći se u dizalu koje nas je s petog kata popelo

Zabavne činjenice o Tajvanu - Ako u Tajvanu čujete zvuk koji nalikuje zvuku sladoledarskih kamiona, ne trčite mu ususret jer sve na što ćete naići je hrpa smeća, jer u Tajvanu smetlarski kamioni proizvode takve „slatke melodije“. - High Speed Railway vlakovi su jedna od znamenitosti Tajvana. Doslovce vas mogu prevesti sa sjevera otoka do juga kroz dva, tri sata, a postižu brzine i iznad 330 km/h, tako da zaboravite na duge i na 89. u trajanju od 30 -ak sekundi. Kretnje se nisu dale ni osjetiti, već je samo tlak u ušima odavao da se radi o izuzetno brzoj promjeni visine. U sklopu posjete Taipei 101, bila mi je pružena prilika okušati se u egzotičnom kulinarskom pothvatu spravljanja vlastitih dumplingsa – specijaliteta Tajvana.

O darivanju Pazite što poklanjate Tajvancima. Na svom samom dolasku, donio sam nešto više poklona od očekivanog te je moja domaćinska obitelj bila time izuzetno počašćena i oduševljena; u tolikoj mjeri da mi doslovce nisu dozvoljavali da potrošim ijedan tajvanski dolar, bilo na hranu ili piće, na karte za vlak, metro i slično. I ne samo to, već su mi redovito, kada smo negdje išli, kupili makar jedan poklon kao znak pažnje. U Tajvanu, kod poklanjanja, očekuje se približno jednaka vrijednost poklona s obje strane. „Problem“ nastane tada kada pojedina strana poklon shvati izuzetno vrijednim te se želi odužiti.

Obavljena akcija spravljanja “dumplingsa”

ugodne snove – samo ćete se razočarati kada vas ubrzo nakon što ste zaspali probude jer ste stigli na destinaciju. - Stinky tofu je jedan od specijaliteta na Tajvanu. Tamošnji ljudi kažu da što tofu više smrdi (a vjerujte mi, smrdi), to je ukusniji. Dao sam se nagovoriti i probao sam ga. Ako se uspijete probiti do njega kroz ogromne redove ljudi koji čekaju da ga probaju te zanemariti “miris”, vaše će nepce dočekati zaista ukusna poslastica.

Tipična tajvanska arhitektura

Tajvanska hrana uključuje i slatkiše!


!

27. September 2011., br. 384

Zlatko Dalić proglašen je trenerom godine u Saudijskoj Arabiji gdje trenira nogometni klub Al Faisaly, u izboru tamošnjih novina Al Riyadh

Sport sport@regionalni.com

Sport

Sport 3553

Smanjit će se trošak i na seniorskoj momčadi, ali sve to do jedne razine koja garantira postojeći nivo. Zlatko Ivanković, direktor NK Varaždin

SPORTSKI RIBOLOV Varaždinci ponovo prvaci 1. HRL-a

Sve Varaždinu JČlanovi ŠRK Varaždin-Interland plasirali su se i na prva tri mjesta u pojedinačnoj

konkurenciji, prvak Damir Škorić, drugi Kristijan Kosmačin, a treći Ivica-Bonino Hasan

RK Varteks Di Caprio u sljedećem kolu gostuje kod Kaštela

“Potop” u Splitu Rukometaši RK Varteks Di Caprija i u trećoj utakmici Premijer lige nisu upisali pobjedu. Ovaj put na gostovanju u Splitu pobijedila ih je istoimena ekipa s velikom razlikom 36:17 (15:5). Od samog početka Varaždinci nisu pratiti ritam domaćina

i razlika se samo povećava. Najprije su se mučili postići prvi pogodak, a zatim je razlika u drugom dijelu dosegla rekordnih 28:8. U sljedećem kolu “krojači” gostuju kod ekipe Kaštela, koja je također na dnu prvenstvene ljestvice bez bodova.

Lađević u Podravini NK Podravina od proteklog tjedna ima novog trenera. Od Slobodana Sudeca trenersku klupo preuzeo je Branko Lađević, donedavno pomoćni trener NK Varaždin. Slobodan je Podravinu doveo do prošlogodišnjeg naslova prvaka 3. HNL-a sjever, ali odlukom kluba nisu ušli u 2. HNL. Podravina je u novu sezonu u 3. HNL krenula s tri pobjede i dva poraza te se nalazila na 6. mjestu prvenstvene ljestvice. U 6. kolu susret Podravine i Nedelišća prekinut je u 15. minuti kada su gostujući igrači napali suce.

Pobjednička ekipa ŠRK Varaždin-Interland Kristijan Kosmačin, Tihomir Hunjak, Željko Trbović, Damir Škorić i Ivica-Bonino Hasan Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

nedjelju momčad ŠRK Korana, Karlovac. U ukupnom poretku Sedmo i posljednje, osmo borba za prvo mjesto vodila kolo 1. lige Hrvatskog sport- se između triju momčadi do skog r ibolovnog saveza u posljednjega kola, a odličnim lovu ribe za seniore održano rezultatima u posljednja četiri je na jezeru Pakra II u Banovoj kola naslov prvaka Hrvatske Jarugi, a domaćini su bili ŠRU obranila je varaždinska ekipa Bjelka GME, Sunja i ŠRK Štuka ŠRK-a Varaždin-Interland, druga je ŠRU Bjelka GME Sunja i Torčec. treća ŠRD Ilova, Garešnica. ŠRK Azzurro, Varaždin, osvojio Uvjerljivo je osmo mjesto - do- Po toplom i mirnom dao je Kosmavremenu lovila se K R Š čin. Ovo je deverika i krupna n i d ž a šeuklija, od 2 kg Var će ukupno e d e j l sti naslov do 6 kg ukus d n m o m pne tež ine, Interla e nastupa , čadsk ih dir igiranim din m o o g k s prvaka ribolovom na vjet S u . v 2 t s 3 Hrvatske šteku - rekao na rven p m o za senije Kristijan Koupsk niore u l k ore ŠRK smačin, predza se galu Varaždin sjednik ŠRK VaPortu u p ov ijes t i raždin-Interland. ovog sporta. - U subotu je prvo U 2012. godini mjesto osvojila naša momčad ŠRK Varaždin-Interland, a u momčad ŠRK Varaždin-Inter-

Brončani junior M. Lisjak Ove godine Liga mladeži HŠRS-a održana je u tri starosne kategorije - U 14, U 18, i U 23. Mogli su nastupiti i muški i ženski natjecatelji u sve tri kategorije. Održano je osam kola lige, u U 14 slobodnim načinom ribolova, a u U 18 i U 23 dirigiranim načinom ribolova. Ukupno je nastupio land tako će nastupiti na 32. Svjetskom, klupskom prvenstvu za seniore, u lovu ribe u Portugalu, kao predstavnik Hrvatske. U pojedinačnom poretku Varaždinci su osvojili sve tri medalje što je nesvakidašnji uspjeh. Prvak Hrvatske je Damir Škorić (VaraždinInterland, Varaždin) po drugi put u karijeri, drugi je Kristijan Kosmačin (Varaždin-Interland, Varaždin), a treći Ivica-Bonino

41 natjecatelj. U svakoj kategoriji prvih pet se plasiralo u reprezentaciju Hrvatske za 2012. godinu i time su stekli pravo nastupa na Svjetskom prvenstvu koje će se održati u Sloveniji. Za ŠRK VaraždinInterland nastupio je Matija Lisjak u kategoriji U 18 i zauzeo treće mjesto. Hasan (Varaždin-Interland, Varaždin). Iz lige su ispale tri zadnje momčadi, a prvih dvanaest pojedinaca plasiralo se u majstoricu za odabir članova reprezentacije koji će predstavljati Hrvatsku tijekom sljedeće godine. U prvih deset plasirao se i Mensur Rošić (Azzurro Varaždin), a 12. mjesto pripalo je Davoru Florijaniću (Azzurro Varaždin).

NOGOMET NK Varaždin sve osamljeniji na posljednjem mjestu 1. HNL-a

Rekordnih devet kola bez pobjede Nogometaši NK Varaždina upisali su neslavni rekord po broju odigranih kola u HNL-u bez pobjede. U 9. kolu na svojem terenu nisu uspjeli pobijediti niti odigrati neriješeno s vinkovačkom Cibalijom. Susret je krenuo loše za domaće nogometaše već na samom početku kada je u petoj minuti susreta Pr-

gomet zatresao mrežu i tako postavio i konačni rezultat. Donedavni trener NK Varaždina Samir Toplak nalazio se na klupi Cibalije tako da je na kraju iskazao podijeljene osjećaje, ali i upozorenje domaćinima da su na putu za drugu ligu. Varaždinov trener Tomica Kocijan usporedio je ovu utakmicu s

onom sa Splitom ukazavši na propuste u obrani i velikom broju pogrešnih dodavanja. U sljedećem kolu Varaždinci putuju u Koprivnicu gdje ih čeka Slaven Belupo, do tada se nalaze na posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice sa samo jednim bodom dok predzadnje Lučko ima pet bodova.

Očekivani poraz U prvom susretu 3. kola 1. HRL-a za žene, rukometašice Podravke pobijedile su ekipu Koke 34:16 (20:5). Uvjerljiv poraz Varaždinki bio je očekivan s obzirom na razliku u kvaliteti ovih ekipa. Bez obzira na poraz, Varaždinke su dobro startale u ovogodišnjem prvenstvu s dvije pobjede u prva dva kola. U sljedećem kolu Koka dočekuje ekipu Zameta.

FOTO FOKUS


36 Sport

27. September 2011., br. 384

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Sportska oprema S

portska oprema u modernom sportu igra vrlo važnu ulogu jer pomaže sportašima da postižu bolje rezultate, sve bolje ih štiti od povreda i općenito otvara nove mogućnosti. ve je češće da se sportska oprema individualizira, odnosno posebno prilagođava pojedinom sportašu. Cilj proizvođača sportske opreme je da pozitivno utječu na kvalitetu života ljudi i sportaša koji koriste njihovu sportsku opremu. Industrija koja proizvodi sportsku opremu koristi najsuvremenije tehnologije u dizajniranju sportske opreme, najnovije materijale i tehnologije proizvodnje a često je i modno vrlo dotjerana. Kako će se izgled i kvaliteta sportske opreme razvijati ovisi o mnogim čimbenicima a da bi sve bolje razumjeli svakako moramo poznavati povijesni razvoj sportske opreme. Jedna od najstarijih poznatih aktivnosti u kojoj se koristila neka vrsta sportske opreme je streličarstvo. Prema povijesnim nalazima luk i strijeela koristili su se i prijee 10.000 godina, najprije za lov a kasnije i za sportska natjecanja. Period oko 1800-te godine prije naše ere predstavlja jedan od značajnijih za razvoj sportske opreme. Tada postoji mnogo sportskih festivala, natjecanja, uključujući i Olimpijske igre. Pojavom modernog doba, javlja se sve veći broj različitih sportskih aktivnosti koji zahtijevaju i upotrebu različite sportske opreme. Pojavom modernih sportova javila se i potreba za standardizacijom sportske opreme koja se koristi prilikom različitih sportskih aktivnosti.U današnjem vremenu sportska oprema je mnogo kvalitetnija ali i dostupnija. Također, svojom kvalitetom ali i komforom sportska oprema je pronašla put i do korisnika koji se sportom bave samo rekreativno ili je koriste samo prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti.Razvojem sportske opreme kroz povijest, razvila se i nova masovna industrija kojoj je cilj raditi na njenom daljem razvoju i usavršavanju te možemo očekivati sve kreativnije proizvode.

S

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

29.09.2011. - kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik – KK Željezničar KC s početkom u 18,00 sati

30.09.2011. - kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Koprivnica s početkom u 18,00 sati - kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Prosvjetar s početkom u 20,00 sati

01.10.2011. - velika dvorana – Varaždin rock festival s početkom u 19,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Mladost s početkom u 15,00 sati

02.10.2011. - mala dvorana – košarkaška utakmica KK Vindija – KK Rogaška Slatina s početkom u 11,30 sati

Savate postaje sve popularniji među borilačkim sportovima, a i gledatelji u Europi rado posjećuju savate natjecanja

SAVATE Europsko prvenstvo u disciplini savate assaut

Emerik Večerić je europski viceprvak JUz Emerika Večerića srebro je osvojio i Marko Gospočić iz SK Stubica boks, dok je broncu osvojio Slaven Ilić također SK Omega boks Varaždin Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Od 16. do 18. rujna u Genovi u Italiji održano je Europsko prvenstvo u savateu u disciplini assaut. Ukupno je sudjelovalo 17 zemalja među kojima i Hrvatska, a veliki broj natjecatelja po svim kategorijama otežao je put do finala našim osvajačima medalja.

Upornost Od hrvatskih predstavnika, članova savate reprezentacije, srebrnu medalju osvojio je Emerik Večerić (75 kg), SK Omega boks Varaždin i Marko Gospočić (- 85 kg), SK Stubica boks, dok je u kategoriji do 65 kg broncu osvojio Slaven Ilić, SK Omega boks Varaždin. Osim trojice koji se vraćaju s medaljama, na prvenstvu su nastupili i Patrik Večerić, SK Omega boks Varaždin, Luka Lešković, SK Stubica boks i Zoran Miletić, SK Stubica boks

koji su ispali u eliminacijama. U kategoriji do 60 kg Luka Lešković, SK Stubica boks, odradio je dvije odlične borbe u eliminacijama, ali zbog poraza nije se plasirao u sljedeće kolo. U kategoriji do 65 kg Slaven Ivić, SK Omega boks, osvojio je brončano odličje, naš domaći borac pokazao je najbolju tehničku i taktičku pripremu, plasirao se u polufinale, ali je zaustavljen od peterostrukog svjetskog i europskog prvaka, odlično je vodio borbe u kojima je bio superiorniji od svih protivnika. U kategoriji do 70 kg Patrik Večerić, SK Omega boks, rut i n e r ko j i je morao odustati od daljnjeg natjecanja zbog ozljede, ali se uspio plasirati u četvrtfinale i zauzeti visoko peto mjesto na Europskom prvenstvu. U kategoriji do 75 kg Emerik Večerić, SK Omega boks, osva-

Slaven Ilić e vljen j zausta ostrukog ter od pe tskog i svje kog s europ ka a prv

Dodjelja medalja na EP-u u savate assaut Genova 2011

jač je srebrnog odličja i tek je nakon teških kvalifikacijskih mečeva zaustavljen u finalu protiv francuskog borca. Emerik je dominirao u cijeloj borbi, ali su suci sa samo jednim bodom razlike odučili, i ovaj put pobjedu su dali francuskom predstavniku Bouaissau Yacineu. U kategoriji do 85 kg Marko

Gospočić, SK Stubica Boks, mladi natjecatelj, dokazao se i opravdao povjerenje izbornika, odličnim borbama uspio je također osvojiti srebrno odličje. U teškoj kategoriji iznad 85 kg Zoran Miletić, Stubica boks, zaustavljen je u kvalifikacijskim borbama iako je bio odlično pripremljen i spreman za više pozicije.

SPORTSKA GIMNASTIKA Članovi hrvatske gimnastičke reprezentacije, a ujedno i članovi gimnastičkog kluba Vindija Varaždin, Matija Vugrinec, Alen Vinko i Vinko Kirinić, nastupili su na međunarodnom turniru u sportskoj gimnastici za juniore u Mariboru. Alen Vinko je ozlijedio leđa pa sto-

Varaždinci reprezentativci

ga nije bio u mogućnosti nastupiti, dok je Matija Vugrinec kao sigurni favorit na preči, na žalost na drugom elementu u vježbi „tkachev“, napravio veliku grešku kod preleta preko pritke te je pao i samim tim završio na četvrtom mjestu te ostao bez medalje, što je i dalje izvrstan rezultat. Naš najbolji varaždinski gimnastičar Vinko Kirinić odradio je svoju vježbu do kraja na najvišem nivou na

natjecanju te je na samom kraju u saskoku s „ruskim kolima“ imao pad te usprkos padu i dalje ostao na drugom mjestu, što je potvrda da Vinko podiže formu nakon ljetnog perioda. Vjerujemo da će nadolazeći međunarodni turniri Linz - Austrija, Hamburg - Njemačka te Novi Sad - Srbija, pokazati da smo na najboljem putu, ukoliko smo na samom početku sezone uspjeli doći do rezultata.


Sport 37

27. September 2011., br. 384

ODBOJKA Održan 17. memorijal Hrvoje Nemeti

Skrivanje aduta JOvaj turnir održava se uoči početka odbojkaških natjecanja u kupu i

prvenstvu i odlična su provjera ekipa za trenere Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin održan je 17. memorijalni odbojkaški turnir Hrvoje Nemeti. Turnir se održava u spomen na prerano preminulog igrača OK Varaždina. Organizator, OK Varaždin Volley pozvao je na ovaj tradicionalni turnir prvoligaške ekipe OK Karlovac, OK Vukovar i OK Daruvar.

Ukupni pobjednik sezone Greg Hancock

Speedway večer u Donjem Kraljevcu U Donjem Kraljevcu jučer je bila još jedna odlična speedway večer pred nekoliko tisuća gledatelja. Hrvatski SGP osvojio je švedski vozač Andreas Jonsson, ali ukupni pobjednik bio je amerikanac Greg Hancock, koji je visokim plasmanom potvrdio naslov ovosezonskog svjetskog prvaka. Nakon dvadesetak atraktivnih vožnji, do polufinala je stiglo osam vozača. U prvom

Pripreme U polufinalnim susretima OK Karlovac pobijedio je OK Daruvar rezultatom 3:1, a OK Vukovar bio je bolji od OK Daruvara također s 3:1 u setovima. U utakmici za treće mjesto OK Daruvar pobijedio je OK Varaždin rezultatom 3:2, dok je OK Karlovac bio bolji od OK Vukovara istovjetnim rezultatom 3:2 u setovima. - Nismo zadovoljni s plasmanom, ali smo zadovoljni što nije bilo ozljeda - izjavio je trener OK Varaždin Volley Tomo Paun nakon memorijala. - Svi su igrači dobili priliku koju trebaju znati iskoristiti jer uskoro počinje natjecanje u kupu i prvenstvo. Iako je ovo bila glavna provjera, mi radimo tek mjesec dana dok su ostale ekipe na okupu duže. Ne želim se pravdati, ali igrali smo bez Mateja Čičkovića koji ima nezaliječenu ozljedu pa nismo željeli riskirati jer nam je potreban u predstojećim natjecanjima. Ostali smo nažalost i bez najavljenog pojačanja, tehničara Sandra Veniera, koji iz obiteljskih razloga i studija u Zagrebu nije mogao prihvatiti ponudu da igra za nas - dodao je Paun. OK Varaždin Volley nastupio je u sastavu: Mihajlov,

dišnji ovogo rijal Memo je pripao a OK kašim odboj ac, dok su Karlov li odbojkaši bi drugi ukovara iz V

Rasprava o kriterijima

17. memorijal Hrvoje Nemeti prošao je u zanimljivim susretima hrvatskih prvoligaških klubova

I dalje Odbojkaška akademija Odbojkaška akademija OK Varaždin Volley nastavlja s radom i ove godine. U svim gradskim osnovnim školama ovaj tjedan će se učenici moći upisati u Akademiju i

trenirati u toj školi. U svim školama postavljeni su plakati koji pozivaju zainteresirane da se jave trenerima ili nastavnicima TZK-a. U planu su natjecanja između škola,

a najbolji će predstavljati OK Varaždin Volley u natjecanjima mlađih uzrasnih kategorija. Sve ostale informacije mogu se dobiti na 098/1618-231.

Jošić, Čiković A., Čiković M., Vincek, Rajić, Žgnec, Komes, Crkvenčić, Cvrkalj B., Somođi, Cvrkalj E., Marčec, uz trenersko vodstvo Tome Pauna. Ovaj turnir održava se uoči početka odbojkaških natjecanja u kupu i prvenstvu i

odlična su provjera ekipa za trenere. Najprije počinju natjecanja u kupu gdje se sastaju OK Varaždin Volley i MOK Rijeka, a utakmice prvog kola Kupa igraju se 1. i 2. listopada, dok su uzvrati na rasporedu 5. listopada.

Ubrzo počinje i prvenstvo, a u prvoj A državnoj odbojkaškoj ligi ove se sezone natječe 16 ekipa s tim da natjecanje počinje 14, a kasnije se u doigravanju uključuju i dva sudionika Srednjoeuropske lige.

KAJAK KANU Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su u subotu na 44. međunarodnom maratonu od Samoborskog otoka do Zagreba. Na stazi dužine 30 km nastupila je 71 posada iz Hrvatske i Slovenije, a od varaždinskih natjecatelja najbrže je stazu prošao u konkurenciji kajaka jednosjeda Matej Herkov, koji je ovoga puta bio i najbrži natjecatelj. Isti rezultat i pobjedu ostvarila je kod juniorki Mia Fadiga te Anita i Miljenko Fadiga u konkurenciji mješovitih paro-

va. Na drugo mjesto plasirali su se u kajaku jednosjedu David Rožmarić kod juniora i Michel Ivić kod veterana. Kod kajaka jednosjeda u juniorskoj konkurenciji na četvrto mjesto plasirao se Antonio Hiržin, a isti rezultat ostvarili su i Miljenko Tomašek i Igor Krajcar u konkurenciji turističkih kanu dvosjeda.Kadeti su se natjecali na stazi dužine 1,5 David km koja je bila na jezeru Jarun, a naši natjecatelji

polufinalu, prva dva mjesta izborio je dvojac Jonsson i Harris, a u drugom polufinalu dalje s su prošli Hancock i Lindgren. U finalu, odnosno 23. utrci najbolji pak je bio mladi šveđanin Andreas Jonsson, iza njega su se plasirali englez Chris Harris, šveđanin Fredrik Lindgren i novi svjetski prvak, amerikanac Greg Hancock. U Poljskoj 8. listopada vozi se posljednja utrka ovogodišnjeg SGP-a.

nastavili su s tradicijom i u kajaku jednosjedu kod kadeta osvojili prva tri mjesta; pobijedio je Matija Fadiga ispred Filipa i Augusta Bence, a na četvrto mjesto plasirao se Miro Štefanić. U ukupnom poretku, ekipa Kajak kanu kluba Varteks zauzela je drugo mjesto iza pobjednika KK Končar iz Zagreba.

Rožmarić i Matej Herkov

U četvrtak 29. rujna održat će se 12. tematska sjednica skupštine Zajednice sportskih udruga grada Varaždina s početkom u 18 sati u prostorijama caffe bara “Sloboda” na SC-u “Sloboda”, O. Price 34, Varaždin. Na dnevnom redu naći će se Prijedlog Kriterija vrednovanja sportskih udruga grada Varaždina članica Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, Prijedlog Programa javnih potreba u sportu grada Varaždina za 2012. godinu, prijem novih novih članica u Zajednicu sportskih udruga grada Varaždina te prezentacija internetskog portala Zajednice sportskih udruga grada Varaždina.

Kup za početnike Održan je 3. Kup za početnike Biciklističkog društva Sloga. Na utrci je sudjelovalo ukupno 12 biciklista u tri kategorije. U kategoriji C 1. mjesto osvojio je Leonard Pačandi, 2. Ivica Keretić, a 3. Jani Jakopović. U kategoriji B 1. mj. osvojio je Sven Jakopović, 2. Davor Toplak, a 3. Filip Kolarić dok je u kategoriji A 1. mj. osvojio Jakov Marković, 2. Andrej Zernec, a 3. Nikola Ribić.

Treći Novi Marof Na turniru RK Varaždin, koji je odigran 17. rujna u dvorani TTS sportskog centra treće mjesto osvojila je ekipa mladih rukometaš Novog Marofa, a ne Vidovca kako je tehničkom pogreškom objavljeno u

prošlom broju našeg tjednika. RK Varaždin održava redovite treninge u TTS-u ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati, kada se zainteresirani dječaci mogu i upisati u klub.

Etiopljani na Dravi Na 16. kolu Cross lige Drava nastupila su 103 natjecatelja, a među njima bili su i gosti iz Etiopije Teferi Fresbhat Shumye i Demsse Abel Getachew, koji su nastupili i na 17. varaždinskom polumaratonu. Na dravskoj utrci, koja se trči na 5.600 metara, bili su prvi, ali nisu srušili rekord staze kao što je to bio slučaj na polumaratonu.


38 Sport

27. September 2011., br. 384

NOGOMET NK Zelengaj iz Donjeg Kučana u tri sezone do županijskog vrha

Pravi “div iz predgrađa” JZa normalan rad četiriju selekcija u kojima su pioniri, juniori, seniori i veterani s oko 70

aktivnih igrača, potrebno je godišnje oko 100.000 kn Ž U PA N I J S K I NOGOMETNI SAVEZ

Zelengaj maksimalno U 7. kolu 1. ŽNL ostvareni su sljedeći rezultati: Sloboda (VŽ) – Sračinec 2:0, Mladost (Š) – Polet (C) 2:2, Novi Marof – Zadrugar 6:2, Udarnik 32 – Dubravka 2:4, Bednja – Plitvica 4:1, Struga-Rovokop – Rudar 47 2:1, Orač – Zelengaj 1:3, Trnje – Jalžabet 0:1. U vodtvu je ekipa Zelengaja sa maksimalnim učinkom, a slijede Novi Marof i Dubravka sa 16 osvojenih bodova. Na začelju prvenstvene ljestvice nalaze se Sloboda (VŽ) bez osvojenog boda i Udarnik 332 sa jednim bodom. U sljedećem kolu, koje se igra u nedjelju 2. listopada sastaju se u 16 sati: Zadrugar – Jalžabet, Zelengaj – Trnje, Rudar 47 – Orač, Polet (C) – StrufaRovokop, Sračinec – Bednja, Dubravka – Sloboda (VŽ), Novi Marof – Udarnik 32, Plitvica Mladost (Š).

Obreš u vodstvu U 7. kolu 2. ŽNL Istok ostvareni su sljedeći rezultati: Sloboda (T) – Obreš 2:4, Mladost (VŽ) – Mladost (VT) 7:0, Varteks – Zagorac 2:2, Čevo – Polet (T) 1:1, Budućnost – Beretinec 1:0. Na prvenstvenoj ljestvici vodi ekipa Obreša sa 18 osvojenih bodova, a slijedi ju Sloboda (T) sa 15 i Varteks sa 13 bodova. Na začelju je Mladost (VT) bez osvojena boda i Zagorac i Beretinec sa po četiri boda na bodovnom saldu.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

NK Zelengaj iz Donjeg Kučana, ovogodišnji hit 1. Županijske nogometne lige Varaždin, osnovan je 1947. godine. Imao je dva prekida u djelovanju tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, a od 1971. nalazi se kontinuirano u službenim natjecanjima. Tri godine proveli su kao dio projekta NK Kučan 99 uz NK Udarnik, ali od sezone 2002./03. ponovo se natječu pod svojim izvornim imenom od najnižeg ranga. Tijekom godina natjecali su se i u četvrtoj i u trećoj ligi, a od prošle godine ponovo su se vratili u 1. ŽNL gdje su sezonu završili na 6. mjestu. Ove godine u prvih sedam kola ostvar ili su sedam pobjeda uz odličnu gol razliku.

Zajedništvo - Cilj je da postanemo stabilan član 1. ŽNL-a Varaždin - rekao je predsjednik NK Zelengaj Vjekoslav Vitez. - Želja nam je da mladi sta-

C

ilj je postati stabilni član 1. županijske nogometne lige Varaždin

saju uz iskusne igrače te da se natječemo ravnopravno s klubovima iz županijskih središta. Što se tiče financi-

Trener Stanislav Lacko

Trening NK Zelengaj iz Donjeg Kučana uvijek prolazi u dobrom raspoloženju i druženju igrača

Najstariji igrač lige - arhitekt igre ekipe U ovogodišnjoj seniorskoj ekipi NK Zelengaja su: Sandro Špiranec, Ivan Martinez, Luka Novko, Mario Šelek, Goran Ismajlovski, Boris Ismajlovski, Dalibor Ratkaj, Matija Soldatek, Valentino Mlakar, Goran Vugrinec, Vedran Vugrinec, Tihomir Ipša, Mario Mavriček, Nikola Tarodi, Hrvoje Vrbanić, Dalibor Žitnjak, Nenad Mraz, Vedran Vitez, Dario Vitez i 44-godišnji Roman Horvat, inženjer građevine, najstariji aktivni i standardni seniorski igrač 1. ŽNL-a

ranja, sufinancira nas Zajednica sportskih udruga grada Varaždina sa 6.891 kn za ovu godinu. Međutim, u razgovorima s predstavnicima Grada dodatno trebamo dobiti još nešto za održavanje postojećih objekata uz teren. Za normalan rad četiriju selekcija u kojima su pioniri, juniori, seniori i veterani s oko 70 aktivnih igrača potrebno je godišnje oko 100.000 kn. Igrač i sada nemaju ni-

Varaždin. Na području Kučana nalaze se tri nogometna kluba i sve je teže okupiti kvalitetnu ekipu koja može parirati klubovima koji dolaze iz sredina kao što su Novi Marof ili nekih općinskih centara gdje se puno više izdvaja za takve klubove. Oni su tamo nositelji kvalitete i za njih se izdvaja do 300.000 kn. NK Zelengaj pokriva svoje troškove utakmica uglavnom od ulaznica, donacija i rada članova kluba.

kakvih naknada, čak i dio opreme sami kupuju. Od planova u tom dijelu trebali bismo uvesti plin u postojeći objekt čime bismo smanjili tekući trošak za grijanje, zatim nam nedostaje pomoćno igralište, a glavni teren trebali bismo prekriti novim slojem zemlje. Pozivam sve ljubitelje nogometa iz Donjeg Kučana, bivše igrače i sadašnje simpatizere Zelengaja da nam pomognu sponzorski ili na bilo koji drugi način u radu

kluba - dodao je Vitez. Uvjetno uređen objekt uz teren zadovoljava standarde i viših natjecanja, ali u klubu za sada žele postati standardni član 1. ŽNL-a. - Nadali smo se dobrom startu jer već tr i godine uspješno radimo zajedno - rekao je trener Stanislav Lacko. - Nismo vjerovali da baš može biti tako dobar, ali to za mene ipak nije toliko iznenađenje. Istina je da su se i poklopile neke stvari, ali

bilo bi dobro da imamo još jednog golmana i stopera. Svi su mladi igrači iz vlastitog pogona, a i velika većina igrača potekla je iz kluba. Dečki su vrlo disciplinirani, igraju fer bez kartona, a na treninzima su redovni i odgovorni. Poslije utakmica se družimo, ovo je vrlo zdrava sredina. Dio igrača je u Zagrebu na studiju, ali dolaze kad god mogu na treninge i druženja - dodao je trener Stanislav Lacko najavljujući da će još dugo biti na vrhu.

STRELJAŠTVO Bronca na Europskom prvenstvu gluhih u Njemačkoj

Tri reprezentativca iz Varaždina U Münchenu je održano Europsko prvenstvo gluhih u streljaštvu. Nastupilo je 17 nacionalnih reprezentacija među kojima je bila i hrvatska u kojoj su bila tri člana iz Varaždina. U muškoj reprezentaciji nastupili su Varaždinci Milan Lugarić i Mario Šimegi, a u ženskoj Varaždinka Vida Novak. Tehnička direktorica reprezentacije je također Varaždinka

Nevenka Kolarić. Muška reprezentacija u gađanju malokalibarskim pištoljem na 50 m zauzela je treće mjesto, a u pojedinačnoj konkurenciji naš najbolji predstavnik bio je Milan Lugarić s osvojenim 7. mjestom. Ženska reprezentacija u gađanju zračnom puškom na 10 m standard osvojila je peto mjesto. Naša najbolja pojedinačna pred-

stavnica bila je Vida Novak s osvojenim 14. mjestom. U muškoj reprezentaciji nastupio je još Gramnjak iz Zagreba dok su u ženskoj reprezentaciji još nastupile Majda Bačić i Kristina Šokčević, obje iz Rijeke. - Veliki je uspjeh što je muška reprezentacija bila treća ispred domaćina Njemačke te Rusije i Ukrajine u kojoj se nalaze reprezentativci koji se profe-

sionalno bave tim sportom naglasila je Nevenka Kolarić te zahvalila treneru Josipu Plečku na stručnoj pomoći i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Varaždina na osiguranom prijevozu te vozaču Zvonku Bubalu. Financijski su pomogli odlazak na EP Centra Kovačić i Trgonom Novi Marof, a zahvalu šalju i pročelnici Darinki Hajduk Vučić.


Oglasi 39

27. September 2011., br. 384

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 604-02/11-01/16 URBROJ: 2186/1-02/1-11-3 Varaždin, 27.09.2011. Na temelju članka 5. Odluke o stipendiranju učenika i studenata Varaždinske županije (“Službeni vjesnik Varaždinske županije”, broj 27/08 i 36/09) i članka 17. i 18. Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije 26/10), župan Varaždinske županije raspisuje

NATJEČAJ za dodjelu stipendija Varaždinske županije za školsku/akademsku godinu 2011./12. I. Župan Varaždinske županije odobrava u školskoj odnosno akademskoj godini 2011./12. sljedeći broj stipendija: a. za utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Varaždinsku županiju: 1. magistar elektrotehnike - 3 stipendije 2. magistar strojarstva - 3 stipendije 3. magistar građevinarstva - 3 stipendije 4. magistar matematike - 3 stipendije 5. magistar fizike - 3 stipendije 6. magistar engleskog jezika - 3 stipendije 7. doktor medicine, - 3 stipendije b. za nadarene studente: - koji studiraju na sveučilišnim studijima - 5 stipendija - koji studiraju na stručnim studijima - 2 stipendije - izuzetno nadarene studente iz pojedinih područja umjetnosti, studente s invaliditetom te vrhunske sportaše iz čl. 12. Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije - 2 stipendija c. za studente loših socio-ekonomskih prilika: - koji studiraju na sveučilišnim studijima - 10 stipendija - koji studiraju na stručnim studijima - 5 stipendija d. za učenike loših socio-ekonomskih prilika - 5 stipendija Za svaku grupu stipendija (a. - d.) utvrđuje se posebna lista reda prvenstva dobivena bodovanjem uspjeha iz točke III. ovog Natječaja i postignutih izvannastavnih rezultata (za učenike srednjih škola i prve godine studija). Vrednuju se postignuti značajni rezultati u područjima umjetnosti, kulture i sporta, sukladno mjerilima propisanim u Pravilniku o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije. II. Stipendije se dodjeljuju pod uvjetom da će korisnici nakon završetka studija, sukladno ugovoru koji će potpisati, raditi po potrebi na području Varaždinske županije najmanje onoliko vremena koliko su dobivali stipendiju. III. Pravo na sudjelovanje u natječaju za dodjelu stipendija imaju učenici i studenti: 1. koji su državljani Republike Hrvatske 2. koji imaju status redovitog učenika ili studenta 3. čiji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na području Varaždinske županije najmanje 12 mjeseci prije podnošenja prijave 4. koji nisu korisnici drugih stipendija ili novčanih primanja koja imaju obilježja stipendija za vrijeme dodjele i korištenja stipendije Varaždinske županije 5. učenici i studenti koji su tijekom školovanja, odnosno studiranja ostvarili sljedeće uspjehe: 5.1. Redoviti učenici 3. i 4. razreda srednje škole kojima se stipendije dodjeljuju zbog loših socio-ekonomskih prilika ako im je prosjek ocjena iz prethodna dva završena razreda srednje škole najmanje 4,00 5.2. Redoviti studenti sveučilišnih preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija od druge godine nadalje a. na drugoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene prve godine studija najmanje 3,80 b. na trećoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene dvije godine studija najmanje 3,60 c. na četvrtoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri godine studija najmanje 3,40 d. na petoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene četiri godine studija najmanje 3,20 e. na šestoj godini studija, ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00 5.3. Redoviti studenti diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija od prve godine studija a. Na prvoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri odnosno četiri godine preddiplomskog ili stručnog studija najmanje 3,40 odnosno 3,20 b. Na drugoj godini (ako diplomski studij traje 2 godine), ako im je prosjek ocjena prethodno završene četiri godine studija najmanje 3,20 5.4. Redoviti studenti sveučilišnih (preddiplomskih, diplomskih, integriranih), stručnih studija kojima se stipendije dodjeljuju zbog loših socio-ekonomskih prilika ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00, odnosno za studente prve godine sveučilišnih (preddiplomskih, integriranih) i stručnih studija 4,00 iz prethodna završena dva razreda srednje škole. 5.5. Redoviti studenti sveučilišnih integriranih studija od treće godine nadalje i redoviti studenti diplomskih sveučilišnih studija od prve godine nadalje koji su na studijima za utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Županiju, ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00. Pravo na dodjelu stipendija zbog loših socio-ekonomskih prilika

mogu ostvariti učenici i studenti u čijim je kućanstvima uzdržavatelja prihod po članu kućanstva manji od 1.500,00 kuna mjesečno.

IV. Mjesečni iznos stipendija za učenike iznosi 300,00 kuna, a za studente 700,00 kuna. V. Dokumenti potrebni za dodjelu stipendija učenicima i studentima su: a) obrazac Prijave na natječaj za dodjelu stipendije Varaždinske županije (koja se može preuzeti na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr ili osobno na adresi Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije b) preslika osobne iskaznice i OIB c) potvrda škole odnosno fakulteta o redovitom upisu u školsku odnosno akademsku godinu 2011/12., u svrhu ostvarivanja prava na stipendiju d) preslike svjedodžbi posljednja dva završena razreda srednje škole (za učenike srednjih škola) e) prijepis ocjena položenih ispita tijekom studija (za studente od druge godine studija i dalje) f) preslike diploma za osvojena 1., 2. i 3. mjesta na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, susretima ili smotrama učenika srednjih škola 2010. i 2011. godine u programima koje donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (za učenike srednjih škola i studente na prvoj godini studija) g) dokumentacija o postignutim značajnim rezultatima u područjima umjetnosti, kulture i sporta te dodijeljenim nagradama i priznanjima tijekom studija (za studente od druge godine studija i dalje) h) izjava učenika odnosno studenta da nije korisnik drugih stipendija ili novčanih primanja koja imaju obilježja stipendija za vrijeme dodjele i korištenja stipendije Varaždinske županije i) dokumentacija za utvrđivanje izuzetne nadarenosti iz pojedinih područja umjetnosti s preporukama istaknutih i mjerodavnih umjetnika (za studente) j) potvrda o visini dohotka za prethodnu godinu nadležne Porezne uprave Ministarstva financija RH za sve članove domaćinstva k) prosjek neto plaća/mirovine za mjesec srpanj, kolovoz i rujan tekuće kalendarske godine za svakog zaposlenog člana kućanstva l) potvrda nadležnog Zavoda za zapošljavanje za nezaposlenog člana kućanstva m) izjavu o broju članova kućanstva (obrazac u Narodnim novinama) NAPOMENA: dokumentaciju pod točkama j), k), l), m) prilažu samo oni učenici i studenti koji stipendiju traže zbog loših socioekonomskih prilika (s prihodom po članu kućanstva manjim od 1.500,00 kuna). Preslike svjedodžbi i diploma ne moraju biti ovjerene. Ukoliko učenik/student ostvari pravo na korištenje stipendije, priložit će ovjerenu dokumentaciju. VI. Varaždinska županija zadržava pravo da osim prethodno navedene potrebne dokumentacije od podnositelja prijave zatraži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivalištu i domovnicu), ukoliko ustanovi da je to potrebno kako bi se utvrdilo zadovoljava li učenik, odnosno student sve uvjete i kriterije za dodjelu stipendija, sukladno Pravilniku. VII. Nepotpune i nepravodobno podnesene prijave neće se razmatrati. VIII. Prijave kandidata dostavljaju se na adresu: Varaždinska županija Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport s naznakom “Povjerenstvo za dodjelu stipendija Varaždinske županije”, Franjevački trg 7 42 000 Varaždin IX. Rok za podnošenje dokumentacije je 15 dana od objave Natječaja. X. O dodjeli stipendija odlučuje Povjerenstvo za dodjelu stipendija utvrđivanjem lista reda prvenstva za dodjelu stipendija. Odluka Povjerenstva za dodjelu stipendija objavljuje se na oglasnoj ploči Varaždinske županije, Franjevački trg 7 i na internetskim stranicama Varaždinske županije (www.varazdinskazupanija.hr). Pismeni prigovor na odluku Povjerenstva za dodjelu stipendija podnosi se u roku od osam dana od dana objave odluke Povjerenstva za dodjelu stipendija županije, a konačnu odluku donosi župan Varaždinske županije. XI. Na temelju konačne odluke o dodjeli stipendije, sklapa se ugovor o korištenju stipendije kojim se pobliže reguliraju prava i obveze korisnika i davatelja stipendije sukladno odredbama Odluke o stipendiranju učenika i studenata Varaždinske županije i Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije. XII. Sve dodatne odredbe o dodjeli stipendija sadržane su u Pravilniku o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 26/10), i Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 28/11) koji su objavljeni na službenim internetskim stranicamaVaraždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr. XIII. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za dodjelu stipendija mogu se dobiti na broj telefoni 042/390-511.

ŽUPAN Predrag Štromar

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad dužnikom RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF, Ljudevita Gaja 68, Zaključkom o prodaji određuje se

JAVNA DRAŽBA za prodaju nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika I. Određuje se usmena prodaja u stečajnom postupku nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF , Ludevita Gaja 68, i to: 1. Nekretnine čkbr. 395/5, površine 664 čhv, upisane u z.k.ul. 980 k.o. Majerje, čkbr. 394/6, površine 456 čhv, upisane u z.k.ul. 1706, k.o. Majerje i čkbr. 394/1, površine 574 čhv, upisane u z.k.ul. 1679, k.o. Majerje, a koje nekretnine u naravi čine pašnjak i livade u Molvah. Na navedenim nekretninama upisano je u zemljišnoj knjizi razlučno pravo u korist CROATIA OSIGURANJA d.d. ZAGREB, Marimarska 22 i u korist Republike Hrvatske - Ministarstva financija, Porezna uprava - Područni ured Varaždin. Početna cijena određuje se u iznosu od 175.000,00 kn, porez na promet nekretnina i troškove vezane uz prodaju nekretnine snosi kupac. II. Određuje se usmena prodaja u stečajnom postupku nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF , Ludevita Gaja 68, i to: 1. Nekretnina čkbr. 880 dvorište sa 29494 m2, poslovna zgrada sa 1543 m2, put sa 512 m2, poslovna zgrada sa 108 m2 i livada sa 576 m2, odnosno ukupno 32233 m2 sve na lokaciji u Kučan Marofu, Ljudevita Gaja, sve upisano u z.k.ul. 994, k.o. Kučan Marof, u 1/1 dijela. Početna prodajna cijena ove nekretnine iznosi 4.000.000,00 kn. 2. Nekretnina čkbr. 397/79 industrijska zgrada sa 633 m2, industrijsko dvorište sa 4632 m2 , odnosno ukupno 5265 m2, upisane u z.k.ul. 1211, k.o. Majerje, u 1/1 dijela. Početna prodajna cijena ove nekretnine iznosi 1.500.000,00 kn. U istaknutim cijenama nije sadržan porez na promet nekretnina koji snosi kupac. Na nekretninama je upisano založno pravo za korist Međimurske banke d.d. Čakovec. III. Ročište za prodaju nekretnine održat će se na Trgovačkog suda u Varaždinu, soba broj 232/II,

dana 12. listopada 2011.g. u 13 sati IV. Pravo sudjelovanje na dražbi imaju oni kupci koji su prethodno uplatili osiguranje u visini 10% vrijednosti nekretnine na žiro račun dužnika broj 2489004-1131202922 kod Vaba d.d. banka Varaždin a naznakomuplata osiguranja u predmetu broj St-34/09. V. Kupac je dužan kupovninu platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi , s time da će se uplaćeno osiguranje uračunati u kupovninu. Ukoliko kupac ne uplati u ovom roku kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, čime gubi pravo na povrat osiguranja, a nekretnina će s dosuditi kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji će im za to biti određen. VI. Nekretnina se prodaje po načeli „viđeno-kupljeno“, te se time isključuju svi prigovori glede nedostatka kupljene nekretnine. Obavijesti vezane uz prodaju predmetne nekretnine mogu se dobiti od stečajnog upravitelja Stanka Makar iz Ludbrega na broj telefona 0912010001 svakog radnog dana od 8 do 14 sati.


40 Savjetnik

27. September 2011., br. 384

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Bravo Koprivnica

I

mate li organskih ostataka od uređenja parka, povrtnjaka, voćnjaka, a nemate mogućnosti njegovog zbrinjavanja u vlastitoj režiji, taj koristan otpad odvezite u Koprivnicu jer ćete u zamjenu dobiti humus proporcionalan količini dopremljene organske mase. Ili imate i mogućnost, kao što to mnogi čine – istresti sve na javne površine! A zašto u Koprivnicu? Zato jerni u gradu Varaždina, a ni u Varaždinskoj županiji nema ljudi sa senzibilitetom za osluškivanje o sličnoj potrebi građana, a kamoli za podršku sličnih inicijativa. To mogu osobno dokumentirati jer sam u svojstvu savjetnika u poduzeću uputio prijedlog jednoj i drugoj spomenutoj adresi, u cilju provedbe takve nakane s jasnom naznakom da spomenuta tvrtka namjerava realizirati projekt isključivo s vlastitim sredstvima te dijelom njemačke partner-grupe. Pa kada je nemoguće u svojoj sredini, u kojoj uredno plaćate porez, prirez i sva ostala davanja od kojih činovnici žive, no reagiraju tek onda kad se radi o podobnima, a ne sposobnima, tada vam ne preostaje drugo već se okrenuti sredinama gdje su i poslovni interesi u žiži njihovog zanimanja. Upravo je to postignuto u susjednoj županiji i susjednom nam gradu. Ovih dana, nakon što je testiran biološki proizvod neophodan u procesu kompostiranja po svim standardima EU, primili smo potvrdu realizacije suradnje. Premijerka Njemačke Merkel nije bez razloga ukazala na ogroman problem Hrvatske, spomenuvši tzv. „kočničare“ općih interesa radi uskogrudnosti! Ja bih podsjetio na još jedan tipičan hrvatski sindrom: trpanje u jedan koš poštenih poduzetnika s onima koji to nisu!

Ne eutanaziji bolesnih, a kamoli zdravih pasa U

druga „Prijatelji životinja“ povela je još jednu akciju u nizu te poslala dopis na adrese svih veterinara u Hrvatskoj. Dopis se prvenstveno odnosi na zakonske okvire vezane uz eutanaziju, ali prvenstveno u vezi eutanazije zdravih ili mladih životinja. Sjetih se odmah mog razloga studiranja veterinarske medicine, a to je, naravno, bila ljubav prema životinjama. No nakon završetka studija počinje stvarnost u kojoj se ljubav prema životinjama pretvara u posao, u kojem treba biti etičan prema životinjama, a korektan prema vlasnicima. I to je jedan od razloga zašto je naš posao složen, jer i vlasnici vole svoje ljubimce, no neki do petsto kuna, neki do tristo, neki ni do sto kuna, a neki bi htjeli nemoguće! A ti moraš biti i doktor, i psiholog, i prijatelj, srcem razmišljaš prvenstveno o pacijentu, a moraš predložiti najbolju i racionalnu odluku. Poznato je da se kod nas zakoni uglavnom pišu zato da bi postojali, a kad pogledamo njihovu primjenu, ili je nema, ili vrijede samo za neke, ili samo u nekim slučajevima itd. Posebice je velik broj dokumenata donošen vezano uz usklađivanje hrvatskih propisa s Europskom unijom, a s obzirom na brzinu njihovog donošenja, siguran sam da je dobar dio manjkav, nedorečen ili neprimjenjiv u praksi. Tako smatram da je Zakon o zaštiti životinja načelno dobar, jer je donio napredak u legislativi po tom pitanju, no koliko se primjenjuje u praksi?! Koliko je vlasnika kućnih ljubimaca ili životinja općenito upoznato s tim zakonom te svojim obvezana ili prekršajima?! Kao prvo, smatram da je bitan propust učinjen, jer se u Zakonu nigdje izričito ne spominje da je vlasnik dužan (i što treba biti kažnjivo, ukoliko se tako ne postupa!) osigurati liječenje životinji kojoj je to potrebno! Doduše u članku 4. stavak (2) u točci 16. stoji da je zabranjeno zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje! A što to znači? Gdje piše izričito da je vlasnik dužan osigurati liječenje? Nigdje! Za usporedbu, ukoliko imaš lupljen automobil, ne smiješ u promet dok ne riješiš popravak

Autoškola Boris PETROVEČKI

Normalan život s... Eva MAKOVEC

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Eko vožnja (2) E

KOloški osviještena vožnja, kao osnovna sastavnica EKOvožnje, predstavlja ustvari stil vožnje usmjeren na zaštitu i očuvanje prirode i životnog okoliša. U svojoj osnovi pretpostavlja ekološku osviještenost i visoku razinu ekološke kulture i odgovornosti svakog vozača. Nadalje, pretpostavlja svijest o strahovitim razmjerima ekološke agresije koju ljudski rod nemilosrdno provodi protiv prirode. Teško je pojedinom vozaču uopće pojmiti koji je to enormni broj vozila koji neprestano, iz sekunde u sekundu, bruji po kugli zemaljskoj i bez prestanka ispušta nove i nove količine ispušnih plinova u atmosferu. Jedan od glavnih sastojaka ispušnih plinova je ugljik-dioksid (CO2). Taj plin sam po sebi nije otrovan, ali uzročnik je jednog drugog, katastrofalnog problema – tzv. efekta staklenika. Te enormne količine ugljik-dioksida nema tko na Zemlji potrošiti i zbog toga se stvaraju viškovi koji se talože u nižim slojevima atmosfere i odbijaju dio topline natrag na Zemlju. To uzrokuje globalno zatopljenje i velike klimatske promjene kojima smo svjedoci. Nastavi li se ovakvim tempom s polucijom CO2, scenariji naše budućnosti su zastrašujući. Prema znanstvenicima, u sljedećih 30-50 godina prosječna temperatura mogla bi porasti za 3 - 4°C što će uzrokovati otapanje svih ledenjaka i porast razine mora za 10 - 12 m. To znači kataklizmu i toga moramo biti svjesni. U osnovi, svaki vozač mora biti svjestan da je onog trenutka kada je okrenuo ključ u bravi i upalio motor na automobilu počeo zagađivati okoliš i da ga zagađuje tako dugo dok god motor radi. Dakle, izbjegavajte uporabu automobila kad god je to moguće, a kada ga koristite, iskoristite svaku priliku da ugasite motor pa makar se radilo samo o 50-ak sekundi. Kada bi se svaki vozač toga pridržavao, ogromne količine ispušnih plinova uopće ne bi bile proizvedene.

i bit ćeš kažnjen za to ako se uključiš u promet s karamboliranim autom! I svi će platiti popravak auta bez oklijevanja! A koliko je kućnih ljubimaca koji trebaju medicinsku pomoć, a vlasnici im to ne omogućuju!? Koliko je pasa i mačaka, koji su se danima patili, da bi na kraju bili dovedeni samo na eutanaziju, ili krepali negdje u mukama!? A oni su živa bića isto kao i mi! Kad će ljudi shvatiti da pas ili mačka nisu igračke, da nisu stvari koje imaš pravo odbaciti kad ti dosade, kad ih više ne želiš ili ti idu na živce, jer je problem u tebi!? Tu treba provoditi jednu opsežnu akciju edukacije ljudi i tu bi udruge kao npr. „Prijatelji životinja“ trebale odraditi bitnu ulogu! Tada bi bilo manje napuštenih, eutanaziranih pasa, a i skloništa za pse bila bi poluprazna! Drugo pitanje u Zakonu koje smatram problematičnim jest Članak 9. stavak 4 koji govori o tome da o usmrćivanju životinje odlučuje posjednik životinje na temelju mišljenja veterinara. A usmrćivanje se može provesti ako bi liječenje bilo dugotrajno i povezano s patnjama, a ishod liječenja neizvjestan! Ova rečenica je najveći nonsens! To bi značilo da je svaki veći kirurški zahvat indikacija za eutanaziju, jer liječenje može biti dugotrajno (što je vrlo relativan pojam!) i povezano s patnjama (bol se rješava analgeticima!), a ishod liječenja neizvjestan! Pa tko vam može garantirati ishod bilo kojeg liječenja?! To bi značilo da je svaki prijelom kosti, koji treba sanirati operativno – indikacija za eutanaziju! Danas je već ustaljeno u praksi da pred operaciju potpisujete ugovor o tome da ste svjesni rizika operacije, kao da će vas operirati prvi susjed, a ne kirurg! Stoga smatram da preporuku o eutanaziji ne može, kao što piše u Zakonu, donositi bilo koji veterinar, jer se preporuka ne može bazirati na nečijoj needuciranosti ili nemogućnosti da se pruži adekvatna medicinska skb! Preporuku treba donositi specijalist koji je educiran za donošenje objektivne dijagnoze, prognoze te liječenja u danoj situaciji!

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator makoveceva@gmail.com

Školovanje učenika s posebnim potrebama Š U

kolovanje učenika s posebnim potrebama u Hrvatskoj provodi se u redovnim školama ili u posebnim ustanovama. koliko se učenik upiše u redovnu školu, postoje dvije vrste integracije - potpuna i djelomična. Potpuna integracija znači uključivanje učenika s posebnim potrebama u redovni razredni odjel, gdje će svladavati redovni ili prilagođeni nastavni program uz individualizaciju postupaka u radu. o znači da će učenik biti uključen u razredni odjel te da će ga podučavati učitelj, koji će održavati sve i odgojne i obrazovne predmete. Djelomična integracija odvija se također u redovnoj osnovnoj školi gdje učenici s posebnim edukacijskim potrebama svladavaju dio nastavnog gradiva u posebnom razrednom odjelu, a drugi dio (najčešće odgojne predmete) svladavaju u matičnom razredu (dakle s vršnjacima bez posebnih potreba). Obrazovne pred-

T

mete pritom vodi edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, dok odgojne predmete u matičnom razredu vodi učitelj. Pritom se pred učitelja stavlja veliki izazov maksimalne individualizacije i prilagođavanja sadržaja u glazbenoj, likovnoj i tjelesno-zdravstvenoj kulturi. Nedostatak djelomične integracije je taj što posebni odjel u redovnoj osnovnoj školi uglavnom pohađaju učenici različitih razreda, tako da na istom satu sudjeluju učenici, primjerice, iz prvog, četvrtog i šestog razreda, stoga je ponekad teško zadovoljiti sve obrazovne potrebe svakog učenika. rilikom upisa važno je da roditelji porazgovaraju sa stručnim timom škole te da vide koje mogućnosti im pruža uključivanje učenika u određeni oblik odgoja i obrazovanja. ahtjevi školovanja moraju se prilagoditi stvarnim edukacijskim potrebama i sposobnostima učenika, jer će tek tada učenik biti u mogućnosti ostvariti maksimum svojih potencijala, a pritom će i roditelji i škola biti zadovoljni.

P

Z


27. September 2011., br. 384

Oglas 41


42 Vidokrug

27. September 2011., br. 384

OTKRIVAMO Tko su bili ludbreški Židovi - pokretači industrijskih i uslužni

Židovi su u Ludbregu o

Posljednji ludbreški rabin Josef Leopold Deutsch sa suprugom Katarinom ispred ludbreške sinagoge

JU Ludbregu je svratište K crnom orlu (danas hotel Amalia) u zakupu duže

vrijeme držao Židov Dragutin Klauser, gostionicu u Strossmayerovoj ulici imao je Šandor Pajtaš, a drugu gostionicu je u najmu držao Robert Steiner Piše:JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Fotografije iz zbirke prof. Milovoja Dretara

Obitelj rabina Deutscha obilježena znakovima 1941.

U Teniskom klubu, Židovi najbrojniji igrači Židovi su dali izniman doprinos kulturnom životu Ludbrega, a u osobi trgovca Rudolfa Applera Kulturno-prosvjetno društvo u Ludbregu imalo je svog agilnog, dugogodišnjeg predsjednika. I u sportskim aktivnostima je bilo mnogo Židova. Bavili su se atletikom, tenisom, skijanjem, hokejom, nogometom… Plivanje je bilo popularno

Kad su knezovi Batthyany, vlasnici ludbreškog veleposjeda, napokon odlučili početkom 19. stoljeća potaknuti gradišćanske Židove na jače useljavanje u Ludbrešku Podravinu, imali su više nego očit razlog za takav potez. Naime, kako doznajemo od profesora Mili- u kojima im je prije bilo zabravoja Dretara iz Ludbrega, koji njeno poslovanje. Da bi čim godinama istražuje povijest ove bolje pospješili male ali utjecajne židovske r az voj gosu zajednice, ludbreški kraj podarstva, im k s v o bio je izrazito agrarni, bila su d ži u bez razvijenog obrta, potrebama n i v o g tr trgovine ili industrije. broju na veća u s m e U to je vrijeme, prema finannajveć posleni Dretarovim riječima, cijska li za i e k b s n tek u ponekom selu sredr š ća k i c i n radio mlin ili pecara – st va, pa rad vjere sve ostalo odnosilo se p oje d in c i isključivo na poljoprivredu. pristupaju osnivanju novčarskih institucija. Banke su bile Dokinute zadruge - Pravne osnove za posjedo- prijeko potrebne ovom kraju vanjem nekretnina Židovi stječu jer postojeće domaće kreditne 1860. godine carskom nared- zadruge nisu mogle zadovobom Franje Josipa, a ujedno ljiti poduzetničke apetite. Već su ukinute razne odredbe koje 1892. Vilim Scheyer, jedan od im sužavaju privredni život. najbogatijih Židova u ludbrešGodine 1873. Židovi su, pre- kom kraju, osniva Ludbrešku ma odluci Hrvatskog sabora, dioničku štedionicu s glavniizjednačeni u pravima s ostalim com od milijun dinara. No 1906. građanima. Kako su do tog raz- Scheyerov bankarski monopol doblja cehovi ukinuti, Židovi su prekida Ignac Gross, postavši mogli ući i u druge djelatnosti direktorom novoosnovane

u ljetnim mjesecima, na obalama rijeke Bednje. A židovska mladež je, baš kao i katolička, sudjelovala u Hrvatskom sokolu, kasnije jugoslavenskom. Treba znati da je članstvo bilo gotovo obavezno. Zlatko Weinrebe je bio jedan od osnivača i nogometaša NK Podravina, a u Teniskom klubu Židovi su bili najbrojniji igrači.

ludbreške Banke i štedionice d.d. koja je do Drugog svjetskog rata radila u kući na Trgu svetog Trojstva. Novac, većinom dobiven iz novoosnovanih banaka, počeo se ulagati u manje proizvodne objekte – ističe Dretar i dodaje da se 1900. kao vlasnik trgovačkog paromlina u Malom Bukovcu spominje lokalni trgovac Jakob Stern. Na početku, taj je imao velike planove, budući da je 1902. zapošljavao čak 120 radnika. - Godine 1906. Stern pokušava proširiti posao, uzimajuću u zakup i vlastelinsku ciglanu na parni pogon u Malom Bukovcu, ali njegovi poslovi posve zamiru poslije Prvog svjetskog rata. Židovski kapital ušao je i u druge investicije, poput ciglane u Kapeli, mlina “Nevenka” u Donjem Martijancu, rudnika ugljena “Crnković” u Subotici Podravskoj i rudnika u Bolfanu. Zapravo, dolaskom Židova u ludbreški kraj, oživjela je cjelo-

kupna trgovina. Do tada su u Ludbregu postojale samo dvije trgovine, obje u vlastelinskom vlasništvu.

Procvat trgovine Među najunosnije trgovine ubrajale su se Grünfeld-Heimerova Trgovina tekstilnih otpadaka u Poljancu i Trgovina mješovitom robom “Samuel Weinrebe i sin” u Ludbregu. U trgovinama su bili zaposleni i radnici kršćanske vjere, štoviše, činili su većinu radne snage. Neki su pomoćnici kasnije i sami pokrenuli vlastiti posao na temelju iskustava stečenih kod židovskih poslodavaca. U svim župskim središtima, većim naseljima te onima na važnijim prometnicama nalazile su se židovske prodavaonice. Trgovci su se opskrbljivali robom u Mađarskoj, Sloveniji ili Međimurju pri čemu su koristili usluge podvoza domaćih seljaka – veli Dretar od kojeg doznajemo i


Vidokrug 43

27. September 2011., br. 384

h djelatnosti te istaknuti sportaši, vatrogasci, djelatnici u kulturi i politici

ostavili neizbrisiv pečat IZDVOJENO Kupovali zemlju u Palestini i pomagali udrugama

BOGOMOLJA

Gospojinsko društvo

Od sinagoge ni traga

Nakon masovnijeg naseljavanja u Ludbrešku Podravinu tijekom 19. stoljeća, Židovi se nisu odmah etablirali u lokalne zajednice. Razlog tome je bio animozitet na vjerskoj osnovi pa su posebno manja seoska naselja teže prihvaćala doseljenike. Velik problem je bilo i nepoznavanje hrvatskog jezika što je onemogućavalo bolju komunikaciju Židova sa starosjediocima. Primjerice, Mirko Weinrebe u svom pismu navodi da se većina ludbreških Židova kod kuće služila njemačkim, dok su se Židovi na selu najčešće sporazumijevali mađarskim jezikom. Poslovno su se Židovi, silom prilika, služili i hrvatskim, no govorili su ga dosta loše. Tek su mlađe generacije, rođene u ludbreškom kraju, savršeno svladale hrvatski jezik. Ugledni Židovi iz Ludbrega

Prof. Milivoj Dretar

sudjelovali su u radu Izraelitičke bogoštovne općine u raznim zaduženjima te u društvu Hevra kadiša, Jevrejskom gospojinskom dobrotvornom društvu, cionističkoj organizaciji „Agudat Cijon“. Žene su se aktivno uključile i u ovu organizaciju, prikupljajući

novac za kupnju zemlje u Palestini - ludbreška zajednica bila je među najizdašnijim donatorima u tadašnjoj Jugoslaviji. S vremenom su se Židovi uklopili u društveni život Ludbrega i to na takvom stupnju da praktički nije postojala neka društvena udruga u kojoj nije bilo člana židovskog porijekla. Među najstarijim ludbreškim organizacijama je Ludbreški vatrogasni zbor, osnovan 1869. godine nakon strašnog požara koji je poharao centar Ludbrega. Muškarci iz obitelji Scheyer posebno su se angažirali među ludbreškim vatrogascima: zapovjednik društva bio je Makso Scheyer, a u tridesetim godinama 20. stoljeća blagajnu društva vodio je bankar Artur Scheyer. Članovi obitelji Scheyer često su novcem pomagali ludbreškim vatrogascima.

Članice i članovi Teniskoga kluba

Poduzetna braća Scheyer - Artur, Milan i Makso

zanimljiv podatak da su Židovi ostavili utjecaj i na tradicionalnu podravsku nošnju!

Nova moda, krčme… – Ona se uvijek izrađivala kod kuće od domaćeg materijala, a sada su se dijelovi (poput čipke, vrpci, svile) mogli kupiti u židovskim trgovinama tekstilom. Takvi su uvozni proizvodi posve istisnuli tradicionalnu podravsku nošnju te se Ludbrežani počeli oblačiti po uzoru na gradsku modu. Osim trgovine i industrije, popularno židovsko zanimanje je bilo ugostiteljstvo. U Ludbregu je svratište K crnom orlu (danas hotel Amalia) u zakupu duže vrijeme držao Židov Dragutin Klauser, gostionicu u Strossmayerovoj ulici imao je Šandor Pajtaš, a drugu gostionicu u najmu je držao Robert Steiner. Baš kao i trgovine, i ugostiteljski objekti nalazili su se u većim selima - poznate krčme držali su Jakob Schulhof u Strugi

(Schulhof Inn), Markus Mitzky u breški Židovi često su glasali Svetom Đurđu te obitelj Lausch za vladine kandidate izazivajući u Čukovcu. Oni koji su se bavili tako bijes mnoštva koje je bilo trgovinom i ugostiteljstvom naklonjeno opoziciji. Zbog toga često su nailazili na poslovne je u nekoliko navrata stradala poteškoće – objašnjava Milivoj židovska imovina. No najviše je Dretar, koji je ujedno i autor antisemitskih ispada vezano za knjige „Židovi u ludbreškom nemirne godine 1883. i 1903. kraju, povijesno-demografski kad izbijaju proprilozi“. U njoj na više od tumađarski o t 200 stranica, opisuje ponarodni čes i l vijest židovske zajedpokreti. glasa u s nice od naseljavanja Ispada ine d a l v i do razdoblja poslije za vajuć je bilo i z a iz holokausta, ali ne i kraate kandid s mnoštva zaboravlja i na pojej e m bije dine „pikanterije“ jer 191 8 . nog je n lo ludbreški Židovi znali k ada k na i su nekad itekako isprop r i pozicij o vocirati svoje sugrađane. padnici O čemu se radi? Zelenog kadra napadaju i pljačkaju židovske trgovine. Na udaru pljačkaša - Kako su se Židovi bogatili tr- Unatoč svemu, židovski su se govinom, tako su stjecali aktiv- poduzetnici brzo oporavljali no ili pasivno pravo glasa koje zahvaljujući međusobnoj poje bilo uskraćeno velikom dijelu moći i solidarnosti – zaključio siromašnog pučanstva. Lud- je Milivoj Dretar.

Skupina ludbreških Židova pozira 1935. godine

1881. godine Izraelitička bogoštovna općina u Ludbregu kupuje zemljište za izgradnju sinagoge, koja je izgrađena tek 1895. godine, a do tada se bogoslužje odvijalo u nekoj od privatnih židovskih kuća. Zgrada sinagoge imala je višenamjensku ulogu. Izgleda da je u početku bila podignuta stambena prizemnica, od koje je kasnije dio bio adaptiran u molitveni prostor. Uz južnu stranu bio je nadograđen dvosobni stan za rabina i njegovu obitelj. Na sjevernoj strani zgrade nalazila se društvena prostorija u kojoj se održavao vjeronauk te sjednice općinara. Kasnije je ispred sinagoge uređen manji skladni park s cvijećem i drvećem koji je bio ograđen željeznom ogradom. Cijela zgrada bila je pravokutnog tlocrta, položena u smjeru sjever-jug, dužom osi okrenuta prema dvorišnoj strani. U dvorani za bogoslužje bio je skupocjen namještaj, vrijedne zavjese te mnogo ukrasa od srebra. U jesen 1942. hram je bio u potpunosti opljačkan i devastiran; svjedoci navode da su od cijele bogomolje ostali samo zidovi i krov. U razdoblju rata dijelovi bogomolje služe kao domobranska postaja i potkivačnica vojnih konja. Potkraj šezdesetih godina ostaci zgrade i stana su porušeni te je danas na tom mjestu prazno gradilište u privatnom vlasništvu. Ponešto knjiga i fotografija uspjela je spasiti unuka posljednjeg ludbreškog rabina Deutscha Theodora Klayman, koja danas živi u Washingtonu.

Gizela Deutsch divi se novom automobilu Ludevita Vrančića

HOLOKAUST U 2. svj. ratu stradala je većina ludbreških Židova

Bilo je i svijetlih primjera - Tijekom Drugog svjetskog rata stradala je gotovo cjelokupna židovska zajednica u Ludbregu. Više od 160 osoba, bez obzira na dob, spol ili imovinsko stanje, odvedeno je u ustaške i njemačke logore, a njihova je imovina razgrabljena. Hapšenja pojedinaca započela su već krajem travnja 1941. odmah po proglašenju NDH, a ostatak je odveden prilikom masovnih deportacija u srpnju 1941. i listopadu 1942. – ističe Milivoj Dretar i dodaje da je u Jasenovcu i Staroj Gradiški pogubljeno više od 50 posto ludbreških Židova. Nekolicina poslijeratnih povratnika svoje je preživljavanje zahvalilo sudjelovanju u partizanskim

jedinicama gdje su bile cijele obitelji poput Weinrebeovih i Spieglerovih. Zanimljiv je slučaj nekoliko djece koja su spašena skrivanjem po drugim obiteljima te su tako nakon 4 godine rata izbjegli progone i sigurnu smrt.

Nedavno se i jeruzalemski Yad Vashem zainteresirao za te slučajeve, a upućena je i inicijativa da se osobe koje su riskirale svoj život da bi spasile židovsku djecu proglase Pravednicima među narodima.


44 Vidokrug

27. September 2011., br. 384

SUSRET Varaždinci domaćini umirovljenim policijskim djelatnicima iz Međimurja i Mađarske

Suradnja graničara prerasla u neraskidivo prijateljstvo! JNa ovogodišnjim susretima posebno zanimljive vježbe u borilačkim i drugim vještinama Piše: NEVENKA SUHIĆ

U Varaždinu su održani tradicionalni, 13. po redu susreti umirovljenih policijskih djelatnika iz mađarskih gradova Marcalija i Nagykanizse te policijskih uprava Međimurske i Varaždinske županije. U okviru bogatog i raznolikog programa, održana su i natjecanja na terenima Gradske sportske dvorane na Dravi, na kojima su policijski pripadnici za posebne namjene izveli pokazne vježbe u borilačkim, kao i u drugim vještinama koje svakodnevno obavljaju. Priređena je i izložba oružja kojim se policajci služe u odbijanju napada na sebe i na druge osobe, a održana je i pokazna vježba sa službenim psima. Organizirana su i natjecanja primjerena umirovljenicima kao što su bacanje lopte u koš, zabijanje golova te kuglanje na staznoj kuglani.

I nakon mirovine - Ova su druženja započela prije 13 godina na inicijativu varaždinskih i međimurskih policijskih djelatnika, gdje smo se i prije, radeći na istim zadaćama i na čuvanju granica, međusobno upoznavali, zbližavali i sprijateljili. Kada smo otišli u mirovinu, zaključili smo da bi se takvi susreti

Veseli nas da sve što i jedni i drugi činimo, činimo za naše umirovljenike, a pogotovo one koji su zakoračili u osmo desetljeće života. Moram reći da svaki put jedva čekamo da se opet sretnemo. Želim da naše druženje još dugo godina potraje i da naši međusobni odnosi budu još bolji - kaže predsjednik Udruge granične policije iz Nagykanisze Laszlo Orosz. - Kako su naši sadašnji članovi, a tada aktivni policajci, radili na granici zajedno s njima s jedne i s druge strane, tu su se pored službenih razviVeć 13 godina jali i prijateljski odnosi koji - Meni puno znače su se nastavili i poslije ovakvi susreti. Već umirovljenja. Iz te sam 20 godina i ic n dugogodišnje predsjednik irovlje i m u profesionalne i udruge, a ili ž u r d se vrlo lijepe priosnovni nam di a l m a jateljske suradje cilj brinuti glali, u k li e v nje došlo je i se o našim ge iz e l o k do formiranja, umirovljenim nu lj i b z o da tako kažem, policijskim «zajednice četiriju djelatnicima i vježbu udruga». djelatnicama, kao Ali mi surađujemo i o onima koji su ostali bez svog bračnog partnera. i na druge načine, u okviru Jako nam je bitno da se što međudržavne i regionalne više družimo s našim susjed- suradnje «Mura-Drava», tako nim udrugama u Mađarskoj i i na relaciji gradova pobrau Hrvatskoj - ocijenio je susret tima Čakovca i Nagykanisze Jozef Nagy, predsjednik Udru- i šire, što je vrlo pozitivno ge umirovljenika granične - kaže predsjednik Udruge umirovljenika unutarnjih policije iz Marcalija. - Moram reći da se suradnja poslova iz Čakovca Dragutin pretvorila u bratske odnose! Bajsić.

mogli i nadalje održavati, kako bismo mogli razgovarati o pitanjima od zajedničkog interesa, ali i o problemima s kojima se kao umirovljenici susrećemo i mi u Hrvatskoj, kao i kolege u Mađarskoj. Kako su naša druženja postala tradicionalna, dogovorili smo se da susretima svake godine bude drugi domaćin, tako da je ovaj put došao red na Varaždince - rekao je predsjednik Udruge umirovljenih djelatnika PU varaždinske Antun Sačić.

Umirovljeni policajci iz dviju država i dalje se druže

Izložba oružja - ne diraj

Teško mi je popiti toliko gemišta! Mađarski i hrvatski, kao što znamo, nisu previše slični. Zato je na ovim policijskim susretima uvijek prisutan i prevoditelj. - Naši i vaši umirovljenici jako dobro surađuju i imaju puno zajedničkih tema. A kako smo mi već članovi Europske unije, a vi ste pred ulaskom u EU, i tu imamo o čemu razgovarati i razmijeniti korisne

informacije o našim iskustvima. Iako sam rođen u Mađarskoj, porijeklom sam Bunjevac, i govorim oba jezika. Završio sam tadašnju hrvatsko-srpsku gimnaziju u Budimpešti, položio sam državni ispit i tumač sam za hrvatski jezik. I nije mi teško prevoditi, teže mi je popiti toliko gemišta - u šali dodaje prevoditelj Andrasz Matoš.

Vježbao je i policijski pas

DAN POLICIJE Uz vježbu interventnih policajaca na Korzu i prisjećanje na preminule kolege

Počeli su dobrovoljnim davanjem krvi

Solidarni djelatnici PU varaždinske

Sveti Mihael zaštitnik je hrvatske policije, ali i vojske. Općenito, kao zaštitnika uzimaju ga i padobranci te borbeni piloti. On je zaštitnik “opasnijih” zanimanja jer ga se uvijek prikazuje kao ratnika u oklopu s mačem u ruci, a promatra ga se kao moćnog anđela koji je svojom zašitom uvijek prisutan. Dan svetog Mihaela je 29. rujna, a na taj datum i

policija obilježava svoj dan. Iako je blagdan tek u petak, varaždinski policajci počeli su već jučer, u ponedjeljak, s obilježavanjem. Iako nekima nije lako palo, hrabro su otrpjeli dobrovoljno davanje krvi. Davanje krvi tek je bio uvod u obilježavanje središnje proslave tijekom utorka. Varaždinski policajci danas su položili vijence u spomen svim svojim stradalim ko-

legama, na Korzu je održana i atraktivna vježba inter ventne policije, a u Pavlinskoj ulici policija je izložila svoja vozila. Međimursk i policajci već su u subotu “odradili” svoju vježbu, a povodom Dana policije organizirali su biciklijadu sve od Čakovca pa sve do Nedelišća.


27. September 2011., br. 384

Oglasi 45


46 Zdravlje

27. September 2011., br. 384

PREHRANA U Čakovcu za oboljele od celijakije o

Hrana slasna i s brašnom bez glutena JKruh, pizzu ili kolače moguće je pripremiti i kod kuće s brašnom bez glutena koje se dobiva na recept. Potrebni su samo upornost i vježba

IZDVOJENO Tjedan borbe protiv TBC-a

Posjetili bolesnike te organizirali predavanje “Tjedan borbe protiv tuberkuloze” obilježen je i u Varaždinskoj županiji i to zahvaljujući volonterima i djelatnicima društava Crvenoga križa. Hrvatski crveni križ, naime, svake godine u cijeloj Hrvatskoj organizira brojne aktivnosti te posjećuju bolesnike lošijeg imovnog stanja u njihovim domovima i bolničkim odjelima. Djelatnici i volonteri Crvenog križa Ivanec posjetili su bolesnike u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti i TBC Klenovnik, kojima su uručili higijenske potrepštine. - U mikrobiološkom laboratoriju bolnice u Klenovniku radi se dijagnostika tuberkuloze za cijelu Varaždinsku županiju i potrebe bolnice. U 2009. godini na liječenju u bolnici bilo je 97 pacijenata iz svih dijelova Hrvatske i dio iz BiH – izvijestili su iz Bolnice. U suradnji s tom zdravstvenom ustanovom i OŠ Izidora Poljaka u Donjoj Višnjici,

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Je li moguće napraviti palačinke i špagete bez bijelog pšeničnog oprez: e brašna? S tom dvojt i t s i r bom suočeni su ne ko ojim svi kojima je dijak ž o n i n gnosticirana celiani ć u k u i jakija, doživotna ostal bičan nepodnošljivost režu o glutena.

Crveni križ Ivanec organizirao je predavanje na temu ‘’Tuberkuloza’’ za učenike 7. i 8 razreda i njihove nastavnike. - Putem PowerPoint prezentacije mladima su predstavljene osnovne informacije o TBC-u, načinima zaraze, mogućnostima liječenja, rasprostranjenosti bolesti, stanju u Republici Hrvatskoj i Varaždinskoj županiji te prevenciji od ove, danas još uvijek prisutne zarazne bolesti. Predavanje su održale djelatnice Bolnice Mirjana Geci, diplomirana medicinska sestra i Tihana Oštarjaš, prvostupnica sestrinstva – navodi Jasminka Ruhek. Ističe da se obilježavanjem ‘’Respiratornog desetljeća’’ od 2011. do 2020. godine želi dodatno ukazati na važnost zdravlja pluća te povećati svijest građana o učestalim plućnim bolestima, koje zauzimaju visoko mjesto u pobolu i smrtnosti svjetske populacije.

kruh

Ne grickajte!

Za palačinke koristite rižino brašno i više jaja nego za klasične

Budući da je jedina terapija dijeta, oboljeli do kraja života ne smiju jesti pšenicu, raž, ječam i zob, sve njihove prerađevine i sve proizvode koji ove žitarice sadrže u tragovima. Da je moguće pridržavati se dijete, a ujedno jesti palačinke, pizzu i kolače, oboljeli od celijakije uvjerili su se u Čakovcu, gdje je međimurska podružnica Hrvatskog društva za celijakiju organizirala radionicu o pripremanju hrane bez glutena. - Podaci govore da se niti 40 posto oboljelih ne pridržava dijete, u što sam se i osobno uvjerila. S jedne strane, problem je što ljudi misle da im neće škoditi ako pojedu male količine glutena, primjerice

čips i oljušteni kikiriki ili ako režu nožem kojim ostali ukućani režu običan kruh s glutenom. No to je velika zabluda, jer se time njihove zdravstvene tegobe samo nastavljaju. Drugi glavni problem je to što su kruh bez glutena, kolači i drugi proizvodi jako skupi pa su za mnoge nedostižni – kaže Draženka Habuš, predsjednica podružnice. Upravo je zbog toga organizirala radionicu na kojoj su oboljeli učili kako kuhati bezglutenskim brašnom. To je daleko najjeftinije, jer se dvije vrste brašna bez glutena dobivaju na recept s nadoplatom od svega nešto više od dvije kune, dok se jedna vrsta brašna ne doplaćuje. Međutim, pripremiti kruh ili palačinke s bezglutenskim brašnom nije jednostavno, posebice za početnike.

Male tajne - Palačinke je najjednostavnije pripremiti s rižinim brašnom, jer je palačinka čvršća i lakše se okrene. To brašno ne ide na recept, ali nije skupo kao gotovi proizvodi. Tajna pripremanja palačinki je i u jajima. U smjesu treba dodati dvostruko više jaja nego u klasičnu – savjetuje Draženka Habuš, koja i sama boluje

Savjeti iz ordinacije Respiratorne infekcije u djece Z

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

imu mnogi povezuju s različitim bolestima koje, iako neugodne, rijetko ugrožavaju ljudski život. Ipak, njihovo poznavanje može značajno smanjiti njihov tijek i trajanje. Riječ je ponajprije o infekcijama dišnog sustava. Posebno ranjiva skupina su djeca. Više od 50 % djece dolazi u posjet liječniku zbog akutnih infekcija dišnih organa. Kroz prvih 5 godina svoga života, djeca prebole godišnje u prosjeku od 6 do 9 takvih infekcija, a učestalost je čak i veća u one djece koja posjećuju jaslice i vrtiće. Uzročnici respiratornih infekcija su virusi i bakterije. Jedan te isti uzročnik može izazvati različite kliničke slike, ali isto tako različiti oblici infekcija, npr. “prehlada”,

mogu biti izazvani različitim uzročnicima. unjavica (“prehlada”) je prvenstveno upala sluznice nosa koja se može proširiti i na ždrijelo. Počinje osjetom peckanja i žarenja u nosu i ždrijelu na što se nadovezuje začepljenost nosa te sekret iz nosa. Često je praćena kihanjem. Temperatura uglavnom nije povećana. Djeca obole i do 10 puta godišnje. Uzročnici su različiti respiratorni virusi, ponajprije rinovirusi i coronavirusi koji se lako prenose s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem. Trajanje bolesti je obično 3-5 dana i rijetko se može zakomplicirati akutnim gnojnim sinusitisom ili akutnom upalom srednjeg uha. Tijek je uglavnom bezopasan. Lije-

H

čenje obuhvaća simptomatske mjere i odvajanje djeteta od većih skupina djece (vrtići, škole). Sinusitis označava upalu sluznice sinusa. Postaje klinički bitan kao samostalna bolest tek kada se na akutnu virusnu infekciju nadoveže sekundarna bakterijska infekcija. Ako hunjavica predugo traje ili ima pretešku kliničku sliku, treba pomišljati na upalu sinusa. Simptomi su iscjedak iz nosa, suh ili produktivan kašalj, češće noću, neugodan zadah, rjeđe bol na području lica ili glavobolja. Vrućica je uglavnom odsutna ili je blaga. Ako spomenuti simptomi traju do 4 mjeseca, riječ je o subakutnom sinusitisu. Nakon tog perioda, govori se o kroničnom sinusitisu.


Zdravlje 47

27. September 2011., br. 384

održan tečaj o spravljanju hrane bez glutena

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Kesten divlji D

Kuhati se isplati: gotovi proizvodi bez glutena su skupi i za mnoge nedostižni, a tri vrste brašna dobivaju se na recept

od celijakije, kao i njezin sin. Kad je kruh u pitanju, kaže da je najvažnije pogoditi omjere, a smjesa ne smije biti prerijetka. – Potrebno je samo puno vježbanja. Što više puta pripremaš kruh, to je on bolji. Ne smije se odustati ni ako deset puta ne ispadne dobro, jer ćete tada već sami osjetiti kakav mora biti odnos namirnica – ističe. Kad je u pitanju brašno, kaže da u prehrani svakako treba koristiti više vrsta kako bi jela bila što raznovrsnija. U pripremi hrane život olakšavaju različiti aparati, koji su, nažalost, u pravilu dosta skupi. No u trgovinama se može naići i na povoljne stvari. U Batu u Čakovcu je, primjerice, jedna gospođa kupila aparat za izradu špageta za svega 38 kuna. - Iako su tako napravljene špagete dostatne za jedan obrok, aparat je odličan, a korištenje je jednostavno: špagete se istisnu direktno u vrelu vodu. Idealan je za studente koji se studiraju izvan mjesta stanovanja – kaže Draženka Habuš. Najavljuje nove radionice o kuhanju bezglutenske hrane, a o terminima će zainteresirane obavijestiti osobno, putem emaila, kao i putem medija.

POZIV

KRUH

Zanimljivo predavanje

Sastojci: 2 dcl mlijeka 4,5 dcl vode 150 g brašna Mixa svijetlog Hammermuhlea 250 g brašna Mantlera 1 suhi kvasac 0,5 dcl ulja 1 žličica soli

Aparat za špagete košta 38 kn

U Celiko centru u Zagrebu u četvrtak 6. listopada u 18 sati bit će održano zanimljivo predavanje o aditivima u hrani i glutenu. O tome će govoriti mr. sc. Marijana Katalenić, diplomirana inženjerka biotehnologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zainteresirane za odlazak na predavanje iz Varaždinske i Međimurske županije predsjednica međimurske podružnice Hrvatskog društva za celijakiju Draženka Habuš poziva da joj se jave radi dogovora o prijevozu. Kontaktirati je možete na 098/172-1980.

1 žličica šećera Priprema: Sve sastojke izmiskati i staviti u posudu za pečenje. Ostaviti da se tijesto digne te peći u pećnici na 200 °C 45 minuta. Autor: Hrvatsko dalmatinsko društvo za celijakiju, Split

PALAČINKE Sastojci: 2 jaja velika žlica ulja žličica soli 1 žlic a r iž in o g b ra š na Hammermuhlea 4 ž li ce M i xa s v ij e tl o g Hammermuhlea

mlijeko po potrebi Priprema: Izmiješati sastojke i peći na ugrijanoj tavi. Autor: Udruga za celijakiju Primorsko-goranske županije

ZLJEVANKA Sastojci: 2 dcl naribanih jabuka 2 dcl mljevenih oraha 2 dcl šećera 2 dcl ulja 2 jaja 1 prašak za pecivo 1 šalica (2 dcl) brašna Mixa

svijetlog Hammermuhlea Priprema: Istući jaja i dodati ostale sastojke. Tijesto staviti u lim namazan margarinom i peći 40 minuta na 180 °C. Autor: HDC Zagreb

ivlji kesten u Europu je donesen krajem 16. stoljeća s područja sjevernog Irana, Kavkaza i Himalaje i ubrzo je zbog svoje ljepote postao omiljenim stablom u drvoredima. Kada šećete parkom i ugledate male bodljikave glavice uz stazu, neka vam ne bude teško ubrati nekoliko plodova za vaše zdravlje. U ljekovite svrhe skupljamo listove, cvjetove, koru i plodove. Zrele, još svježe plodove ogulimo, sameljemo, osušimo na peći te istucamo u prah i čuvamo na tamnome mjestu. Kesten divlji jedan je od najboljih lijekova za krvne žile. Plodovi sadrže tvar escin, koja potiče krvotok (širi stijenke žila i tako pomaže u boljem protoku krvi do srčanog mišića). Prah od divljeg kestena upotrebljavamo kod proširenih vena, kod prignječenja, svih vrsta katara, krvnih ugrušaka, angine, otvorenih rana nastalih zbog raspucanih žila, probavnih smetnji, ozeblina, uloga, loma, lumbaga i kapi. od angine, premorenih ili upaljenih glasnica, prstom unesemo prah što dublje u grlo, pazeći pri tome da prah ne uđe u dušnik. Postupak ponovimo više puta na dan, sve do potpunog poboljšanja stanja organizma. Nakon uzimanja praha divljeg kestena, valja se pola sata suzdržati od konzumacije hrane i pića. Čaj od kore stabla i plodova upotrebljavamo kod unutrašnjih krvarenja, kronične dijareje, povećane prostate, bijeloga pranja, proširenih i upaljenih vena. Kod reume, uloga, lumbaga, ozeblina, povećane prostate, skuhamo listove i nasjeckane plodove te tu vodu ulijemo u kadu i namačemo se. od proširenih vena upotrebljavamo tonik od zrelih plodova. Oko dvadeset svježih, zrelih kestena očistimo, sitno narežemo ili naribamo te prelijemo 70 postotnim alkoholom. Nakon dva tjedna tekućinu valja filtrirati. Nju možemo čuvati i dulje vrijeme. Prije upotrebe dobiveni tonik razrijedimo jednakim udjelom vode i koristimo kao oblog(nikada na oštećenoj koži) kod bolesnih i oteklih nogu, upaljenih krvnih žila ili kao dodatak kupeljima za noge i reumatske tegobe.

K

K

Život i socijalna skrb Polazak u školu Z

apočela je škola, neki sam dan vidio svojeg malog susjeda kako ga majka prati u školu. Na licu su mu se očitovali strah i zabrinutost, a majci je stalno uz plač ponavljao kako ne želi ići u školu. Potrebno je prije početka škole svakako poraditi na navikama i osnovnoj samostalnosti vašeg prvašića. Postoje roditelji koji prije početka škole razgovaraju s djetetom o životu u školi, pričaju mu svoja iskustva, ohrabruju ga i upoznaju ga s pravima i dužnostima koje ga očekuju, no nažalost mnogi roditelji iz neznanja znaju prije škole međusobno raz-

govarati negativno o školi, iznoseći svoja neugodna i bolna iskustva, što može kod njihovog djeteta izazvati dodatni strah i otežati njegovo prihvaćanje školskih obaveza i učenja. ko dijete ne polazi u vrtić, vrlo je važno da redovito pohađa „malu školu“. Tu će upoznati svoje buduće prijatelje, upoznati se sa školskim prostorom i steći pozitivna iskustva prije samog polaska u školu. Roditelji se također trebaju psihički pripremiti na odlazak njihovog djeteta u školu. U prvom razdoblju njegovog školovanja trebaju češće

A

pomoći djetetu pri pisanju domaće zadaće, a ne napisati je umjesto njega. Uloga roditelja mora biti savjetnička i kontrolna, a nikako prezaštitnička. Tim načinom samo šaljemo poruku djetetu da ono samo nije u stanju izvršiti neku zadaću. na kraju ono najvažnije, ostavimo im prostora za slobodno vrijeme i igru, no tek nakon što ispune svoje obaveze. Ako ćemo od početka inzistirati na redovitom izvršavanju školskih obaveza, kasnije će dijete imati manje problema u savladavanju školskoga gradiva te će steći dobre radne navike.

I

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof


48 Zdravlje

27. September 2011., br. 384

DOZNAJEMO Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna

Prijavite nasilje, jer to spašava živote! Nasilje u obitelji definira se kao svako zlostavljanje (tjelesno, psihičko, seksualno, emocionalno, ekonomsko, socijalna izolacija) koje se događa između članova obitelji. Oblici nasilja su sljedeći:

TJELESNO šamaranje, čupanje za kosu, guranje, udaranje rukama, nogama ili predmetima, porezotine, davljenje, lomljenje kostiju, ozljeđivanje različitim vrstama oružja

EKONOMSKO sprečavanje zapošljavanja, uništavanje zajedničke imovine, stvaranje atmosfere u kojoj se stalno mora tražiti novac za dnevne potrebe, uskraćivanje i oduzimanje financijskih sredstava

PSIHIČKO zabrane, prijetnje žrtvi ili njoj dragoj osobi, uvrede, podcjenjivanje, izrugivanje

SEKSUALNO seksualno uznemiravanje, nedobrovoljne seksualne radnje, silovanje i svaki drugi seksualni čin počinjen protiv volje druge osobe

JObiteljski centar organizirao predavanja o nasilju u školama kako bi educirao djecu o tom problemu FOTO/WWW.FVPS.COM

NASILJE

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nasilje u obitelji može se dogoditi svakome, bez obzira na dob, spol, status, obrazovanje, rasu, nacionalnost, spolnu orijentaciju ili mater ijalnu situac iju. Najčešće su zlostavljanju u obitelji izložene žene. Upozorili su na to iz Obiteljskog centra Varaždinske županije povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 22. rujna.

Veliki plakat U četvrtak, na sam Dan, djelatnici Centra su organizirali edukativna predavanja o temi “Ne! nasilju nad ženama” za učenike viših razreda Osnovne škole “Ante Starčević” u Lepoglavi, a dan kasnije i u Osnovnoj školi Tužno. - Odlučili smo se za predavanja u osnovnim školama kako bismo djecu educirali o nasilju u obitelji. Podaci govore da se nasilje u obitelji događa vrlo često pred 22. rujna sjećamo se tragedije iz 1999. kada su na sudu u Zagrebu ubijene 3 žene, a 1 je teško ranjena očima maloljetne djece, koja su nerijetko i sami žrtve. zito štetan i opasan, kako za ženama obilježava 22. rujna Djecu stoga treba educirati samu žrtvu, tako i za cijelu od 2004. godine u spomen da nasilje treba prijaviti nad- obitelj u kojoj je to nasilje na trostruki zločin na zagreležnim institucijama kako bi prisutno. Prijava nadležnim bačkom Općinskom sudu. zaštitili članove svoje obite- institucijama stoga je jedini lji, ali i sebe – navodi Robert način da bi se zaštitila žrtva i Tragičan događaj Čusek, ravnatelj Obiteljskog pružila joj se pomoć i podrš- Toga dana 1999. godine ka, a prema počinitelju centra. bivši policajac Mato Oraškić izrekle odgovara- je tijekom brakorazvodne Nakon predavanja juće mjere. Pra- parnice ubio tri žene - sudjelatnici Centra vovremenom prugu Gordanu Oraškić i učenic ima su vljanju zlosta elji r e a kc i j o m i njezinu odvjetnicu Harju podijelili int i prijavom na- Prohić, sutkinju Ljiljanu Hvaformativnou ob u s s ilja može - lec, a teško je ranio zapiedukativni ešće č j a n , te n e ko m e sničarku Stanku Cvetković. letak vezan ene ž e n e spasiti život Mate Oraškić osuđen je na uz ovu proizlož a l e j i i zato je bitno maksimalnu kaznu zatvora blematiku, a c a pati lj da se svi zala- od 40 godina. djeca su potom e t obi žemo za nultu toizrađivala veliki To je bila prva presuda s leranciju na nasilje dugotrajnom zatvorskom plakat vezan uz obi– poručuju iz Obiteljskog kaznom koja je izrečena teljsko nasilje, odnosno centra. nasilje nad ženama. u Hrvatskoj od njena osaU Hrvatskoj se Nacionalni mostaljenja – podsjećaju iz - Napominjemo da je svaki oblik obiteljskog nasilja izra- dan borbe protiv nasilja nad Obiteljskog centra. Nakon predavanja učenici su izradili prigodni plakat

NE)TOLERANCIJA - JESTE LI I VI ŽRTVA?

POMOĆ - KOME SE OBRATITI?

Ʉako vam vaš partner naređuje i ponaša se kao gospodar Ʉako vam prijeti ili vas ucjenjuje, verbalno vas ponižava ili vrijeđa Ʉako sam donosi odluke Ʉako kontrolira što vi radite, kuda se krećete, gdje i s kim ste bili Ʉako vam zabranjuje izlaske i/ili ne dozvoljava da imate vlastiti krug prijatelja Ʉako razbija stvari po kući Ʉako vas tuče, vuče za kosu, gura Ʉako vas prisiljava na spolni odnos

Ʉobratite se policiji Ʉobratite se Centru za socijalnu skrb Ʉobratite se liječniku Ʉobratite se savjetovalištu i skloništu koji pružaju privremeni smještaj žrtvama obiteljskog nasilja Ʉako ste žrtva nasilja, svjedok nasilja i potreban vam je savjet, pomoć, podrška – obratite se Obiteljskom centru Varaždinske županije.

ŽRTVA STE NASILJA U OBITELJI!

Izvor: Obiteljski centar Varaždinske županije


Zdravlje 49

27. September 2011., br. 384

OGLAS

DOZNAJEMO Novi odlični rezultati Body Creator centra

NATAŠA PRIJE DOLASKA U BODY CREATOR CENTAR

NATAŠA POSLIJE DOLASKA U BODY CREATOR CENTAR

U Body Creator centru smršavila 16 kilograma! JNataša Bolčević, studentica prava, u jedinom specijaliziranom centru za zdravo mršavljenje je sa 104 kilograma došla na 88 kilograma za samo 3 mjeseca Body Creator centar Varaždin, jedini specijalizirani centar za zdravo mršavljenje i oblikovanje tijela u našoj regiji, drugu godinu rada slavi na najljepši mogući način – odličnim rezultatima i zadovoljnim klijenticama. Jedna od njih je Nataša Bolčević, 25-godišnja studentica prava, koja je uz pomoć i podršku Body Creator tima uspjela smršaviti 16 kilograma u samo tri mjeseca.

Obećano - ostvareno - Ne mogu vam reći koliko sam zadovoljna i zahvalna članicama Body Creator tima. Ovamo sam došla u ožujku ove godine sa 104 kilograma na besplatnu analizu tijela. Moj cilj je bio smršaviti 10 kilograma. Moram priznati da sam bila sumnjičava, baš kao i ljudi oko mene koji su mi govorili: “Prodaju ti maglu, samo da ti

uzmu novce”. No ovdje su mi suli, gdje se uz pomoć topline rekli da u prvih mjesec dana, i individualnog sklopa vježbi kada je mršavljenje intenzivni- brže tope masne naslage. Tu je, mogu izgubiti 8 kilograma. su i tretmani u infra-crvenoj Motivirali su me, izradili pro- kapsuli, masaže vrhunskim gram prilagođen meni i po- aparatima koji dodatno potimagali mi. Počela sam vježbati ču mršavljenje, ali i usvajanje zdravih prehrambenih u travnju i u prvih mjesec navika, što je takodana doista sam izguđer neizostavbila 8 kg, a konačni Body no. rezultat je 16, a tor a e r C - Nakon ne 10 kg maiva n s a z vj e ž b a nja nje zbog čega oda t e m i l m s u ter mo sam zadovoljtermo na s a m a s a se na aktivnom k a p s u l i i t uširanja sobom i puna , u učinik ju i zdravoj o s j e ć a l a samoupouzdan sam se kao nja – ispričala je vježba ehrani da letim. Iako Nataša. pr mi se činilo da Body Creator neće biti lako primetoda mršavljenja državati se jelovnika koji zasniva se na termo-slim učiniku, aktivnom vježbanju su za mene izradili, ni to nije i svakodnevnom pridržavanju bilo teško. Nisam gladovala, a pravilnih prehrambenih navi- posebno me oduševilo to što ka. Vježba se u tzv. termo-kap- niti jedna namirnica nije zabra-

za prevenciju prekomjerne težine.

B

ody creator centar Varaždin, Koprivnička 12, tel. 042/232-722

Body Creator centar Varaždin nalazi se u Koprivničkoj

Jedan svijet, jedan dom, jedno srce

Bez jo-jo efekta Ona se uvjerila da iscrpljujuće dijete nemaju smisla, jer su bez učinka, za razliku od mršljavljenja uz provjerenu metodu Body Creator centra kod koje, što Nataša posebno naglašava, nema tzv. jo-jo efekta. - Govorili su mi da ću se opet udebljati, ali se to nije dogodilo. Zbog obaveza na fakultetu i odlaska na more, nisam vježbala od srpnja, a ni jelovnika se nisam strogo pridržavala. No nisam dobila niti jedan kilogram! - zadovoljna je studentica prava. Sada ima novi cilj: smršaviti još 10 kilograma. Ovaj put je sigurna da uz pomoć Body Creator tima rezultati neće izostati.

Klijentice dobivaju i pisanu garanciju U Hrvatskoj se uspješno provodi već deset godina, a Body Creator centri uvrstili su se među važne čimbenike promocije prevencije prekomjerne težine i njezinog liječenja. Svi napori centara i njihovih partnera, Udruge za prevenciju prekomjerne težine i Zagrebačkog dijabetičkog društva, okrunjeni su Nacionalnom strategijom

ČAKOVEC Obilježen Svjetski dan srca

njena. Zahvaljujući tome sam usvojila zdrave prehrambene navike – kaže Nataša.

PROVJERENO Body Creator metoda u Hrvatskoj se uspješno provodi 10 godina

Body Creator metoda, koja se zasniva na termo-slim učiniku, aktivnom vježbanju i svakodnevnom pridržavanju pravilnih prehrambenih navika, blagotvorno utječe i na zdravlje. Metoda je sveobuhvatna i rezultati ne izostaju ako se osoba pridržava zadanog programa, za što klijentica dobiva i pisanu garanciju.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

12 (iza benzinske crpke), a kontaktirati ih možete na broj 042/232-722. Možete rezervirati svoj termin za analizu tijela koja je besplatna, a u Body Creator centru za vas će izraditi individualni program, motiv irati vas, pomagati i savjetovati kako biste ostvarili željeni cilj, a uz to i poboljšali svoje zdravstveno stanje.

Jedan svijet, jedan dom, jedno srce geslo je pod kojim su i ove godine Županijski zavod za javno zdravstvo u suradnji s tvrtkom Pliva obilježili Svjetski dan srca. U subotu je na Franjevčkom trgu u Čakovcu provedena javno-zdravstvena akcija Zajedno do zdravlja i to besplatnim mjerenjem krvnog tlaka, provjeravanjem razine šećera u krvi, kolesterola i triglicerida u kapilarnoj krvi, analiza tjelesne mase i procjena rizika za srčanožilne bolesti. Kardiolozi i drugi specijalisti savjetovali su građane o prevenciji i ranom otkrivanju i liječenju bolesti srca i krvnih žila te zdravoj prehrani. Sudionici ove akcije bili su i korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec koji su prezentirali rekreativne vježbe za starije osobe. Na nivou Hrvatske, kardiovaskularne bolesti su na vrhu ljestvice smrtnosti i to 49,2 posto dok je u Međimurskoj županiji 46 posto od ukupnog broja umrlih. Cilj ove akcije Zajedno prema zdravlju je upozoriti na uzroke i podsjetiti na četiri

ključna koraka koja može učiniti svaka obitelj kako bi sačuvala zdravlje srca svih svojih ukućana. Prvi korak je ukinuti pušenje u domu jer je to jedan od značajnih čimbenika rizika te uzrokuje petinu svih kardiovaskularnih bolesti. Već prve godine po prestanku pušenja rizik bolesti se smanjuje na pola, a tek 15 godina nakon prestanka izjednačava se s rizikom onih koji nikad isu pušili. Drugi korak je zdrava hrana. Dan započet voćem uvelike pomaže prevenciji srčanožilnih bolesti. Aktivnost je treći ključni korak za zdravlje srca. Manje vremena pred televizorom, više aktivnosti na otvorenom, vožnja biciklom, šetnje i kretanje, činit će dobro vašem srcu. Za to je potrebno samo 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti većine dana u tjednu da se spriječi nastanak srčanog i moždanog udara. Provjera krvnog tlaka, razine kolesterola i šećera u krvi te indeks tjelesne mase četvrti je ključni korak koji može učiniti svaka obitelj.


50 Ženski svijet

27. September 2011., br. 384

Cvjetni dom Dani vjenčanja Opet se vraćamo vama, dragi moji mladenci! Iako je sezona vjenčanja polako na izmaku, sajmovi na tu temu tek počinju. A jedan od najpoznatijih u ovom kraju je zasigurno onaj u Zagrebu, pod imenom Dani vjenčanja! Dani vjenčanja će se održati ovog vikenda na Velesajmu u Zagrebu. Ove godine, prvi put smo i mi jedni od izlagača, što je uslijedilo kao logičan postupak nakon Leticija odluke o otvorenju naše nove poslovnice i dućana ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin u Zagrebu, što će se zbiti 042/212-362 ovaj ponedjeljak. Na sajletiziazadravec@gmail.com mu ćemo izložiti ekskluzivno dizajnirane pozivnice, zahvalnice, konfete i revere te naše poznate, jedinstvene cvjetne dekoracije. To je otvorenje proizašlo nakon dugog promišljanja o tržištu i njegovom širenju te stvorenoj ponudi koja postoji i za koju smatram da joj možemo biti konkurentni te čak i više no samo konkurentni. Naša je kvaliteta već provjerena i poznata na ovom području pa zbog toga vjerujem da ćemo je također dokazati u Zagrebu. Veselimo se vašem posjetu na Danima vjenčanja, kao i u našoj poslovnici. Lijep pozdrav, Letizia

, upečatljiv nakit Frida je obožavala glomazan

MODNI KAMELEON Inspirirani meksičkom umjetnicom

Budite kao Frida JŠiroke šarene suknje, kosa ispletena u pletenice i ukrašena cvijećem, šalovi i

glomazan upečatljiv nakit kakav je nosila modna ikona - kao stvoreni za jesenske dane Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Polagani kraj ljeta i zadnji sunčani dani inspiracija su mi za ovotjedni post koji je hommage jednoj od najfascinantnijih žena u povijesti, a to je meksička umjetnica Frida Kahlo, koja je rođena 1910. godine u žaru Meksičke revolucije, pa se njeno rođenje poistovjećuje s rođenjem modernog Meksika.

Modna ikona Fridin život je od rane dobi bio obilježen tragedijama i raznim bolestima, no to je nikad nije sprečavalo da ga učini ispunjenim i strastvenim. Sa samo 18 godina preživjela je tešku prometnu nesreću, zbog čega je imala čak 35 operacija. Upravo u tim najtežim trenucima samoće i boli rodio se i njen umjetnički dar. Nakon izlaska iz bolnice napušta studij medicine i posvećuje svoj život umjetnosti. Na tom putu upoznaje svog budućeg muža, slikara Diega Rivera, koji je bio njezin mentor. Njihov brak i zajednički život bio je vrlo tur-

bulentan. Dok je Diego imao Dok je 30-ih i 40-ih godina aferu s Fridinom sestrom, Frida ženska moda napredovala, je ljubovala i s muškarcima i s Frida se okretala korijenima ženama, a među njii oblačila u tradicioma se našla i poznata amer ička plesač ica Josephine Baker. Fridu se često znali percipirati samo kao ženu Diega Rivere, no to se mijenja 1939. kad izlaže u Parizu, a slavni muzej Louvre kupuje jednu od njezinih slika. To je bio važan događaj za Fridu, a i za meksičku umjetnost. Frida umire sa samo 47 godina te ostavlja svijetu 143 slike inspirirane njezinim životom prožetim boli i meksičkom kulturom koja se očituje kroz simbolizam i jarke boje. Svoju je umjetnost prenijela i na svoj nač in odijevanja te je danas Frida modna ikona i inFrida Kahlo by Nela spiracija mnogim dizajnerima.

Frizerski salon

nalne meksičke nošnje. Nosila je široke šarene suknje koje su zapravo skrivale ožiljke od mnogobrojnih operacija i posljedice dječje paralize. Kosu je plela u pletenice i bogato krasila cvijećem. Obožavala je glomazan upečatljiv nakit, razne šalove i marame. No najslavnije su definitivno njene guste obrve koje je namjerno puštala i dodatno naglašavala u svojim autoportretima. Eksperimentiranje joj također nije bilo strano te je nosila i mušku odjeću. Tako sam i ja poput Fride odlučila malo eksperimentirati, pa sam zamijenila tradicionalne elemente s modernim trendov ima poput jark ih boja, muške košulje i cipela, crne čipke te šarenog nakita i cvjetnih motiva.

Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4 telefon: 099/195-6750

NJegujte svoju kosu - trud se isplati! V

ećina žena reći će da nije zadovoljna svojom kosom. Ne budite jedna od njih: njegujte svoju kosu, uložite nešto vremena i trud će vam se isplatiti. Duga kosa zahtijeva pažnju, ali vrijedna je truda jer zdrava i sjajna duga kosa ukras je koji pristaje svakoj glavi. Stoga promotrite par dobrih savjeta. osu perite od tjemena prema vrhovima. Tijekom pranja nikada

K

ne skupljajte svu kosu na vrh glave. Regenerator koncentrirajte na vrhove. adnje ispiranje neka bude u hladnoj vodi - osvježavajuće ljeti, no vrijedno i muke zimi. Raščešljajte prvo vrhove, a zatim idite prema tjemenu. Učestalije šišanje ispucanih vrhova efektnije je od naglih i većih zahvata. ikada se ne šišajte kod frizerke koja mrzi dugu kosu. Ne očajavajte, svatko ima dana kada mu je kosa nemoguća.

Z

N


Ženski svijet 51

27. September 2011., br. 384

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Monika Leskovar, čelistica

Ne volim kad se guraju preko reda JPoznata glazbenica za sebe kaže da je strpljiva i može satima slušati druge, teško

oprašta bilo koju vrstu prevare, a u životu je uvijek željela naučiti – plesati tango Piše: GORDANA IGREC

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Bolne afte A

fte su male rane koje se pojavljuju na sluznicama, prvenstveno usne šupljine. Uzdignutog su i crvenog ruba, prekrivene žućkasto-bjelkastom membranom. Izrazito su bolne na dodir, kao i prilikom konzumacije slatke, slane ili ljute hrane, odnosno alkohola ili cigareta. ravi uzroci njihovog pojavljivanja nisu u potpunosti jasni. Uočava se da se češće pojavljuju kod članova pojedinih obitelji, kod osoba s bolestima ili poremećajima probavnoga trakta (kronični gastritis, ulcerozni kolitis...), kod emocionalno osjetljivih osoba, uslijed utjecaja hormona (npr. premenstrualno), kod uzimanja nekih lijekova ili uslijed imunoloških poremećaja. ojavljuju se na unutarnjoj strani usnica, obraza, vrha jezika ili njegova rubnog dijela te na području mekog nepca. Može biti prisutna samo jedna ili pak više afti. ajčešće zacjeljuju tijekom deset do četrnaest dana i to bez ožiljka. Kod određenog broja pacijenata pojavljuju se i nekoliko puta godišnje i izrazito su neugodne. Često se slične promjene mogu vidjeti i kod male djece, no tu najčešće nije riječ o aftama, već o ranicama na sluznici prouzrokovanim traumom npr. uslijed stavljanja igrački u usta. Ova vrst promjena se ne vraća i iščezava nakon uklanjanja uzroka. a bi se smanjile tegobe i pacijentima olakšalo normalno hranjenje, primjenjuju se kortikosteroidi ili lokalni anestetici pripremljeni u posebnim podlogama za usnu šupljinu, otopina klorheksidina, preparati hijaluronske kiseline i slično. U slučaju da se afte pojave u sklopu nekih sistemnih bolesti (npr. Mb Behcet), potrebna je i sistemska terapija (kortikosteroidima, imunosupresivima...)

P

Iako je rođena u Njemačkoj gdje su joj jedno vrijeme roditelji radili i živjeli, proslavljena čelistica Monika Leskovar potječe iz obitelji koja vuče porijeklo iz našega kraja – Petrijanca i Vinice. Čelo je počela učiti u Zagrebu kod Dobrile Berković, a nakon toga je s 15 godina otišla u Njemačku na Akademiju kod Davida Geringasa i to četiri godine u Luebeck, a potom deset godina u Berlin.

P

Važna iskrenost Svirala je u Japanu, Australiji, Novom Zelandu, a najdraža nagrada joj je Čajkovski s natjecanja u Japanu. Na Varaždinskim baroknim večerima nastupala je nedavno s tadašnjim profesorom Geringasom. Trenutno je svoj “šef” i svira solističke i komorne koncerte. Za budućnost ima pregršt planova, a jedan od njih je uz nastupe na koncertima i predavati čelo. Za Male ženske razgovore svojom je mladenačkom odlučnošću i jednostavnošću odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta prepunog nadanja, dobrih filmova, omiljenih joj knjiga, glumaca, dobre glazbe, i začinjenog volim mirisima kuhiiako nje. kuhati, dnu Jutro zapose za je gorku, činjete sa... , Za Jutro zavaticu u baš p o č i n j e m s Hr g o m ne kavo m, is te liti pohva zanjem i molitvom. Kako biste se opisali u tri riječi? Opisala bih se kao strpljiva osoba koja može satima slušati druge, volim društvo Moniki Leskovar uzor su hrabri ljudi koji, iako im se dogodila tragedija, uspiju biti radosni i obiteljska okupljanja. Vaš moto u životu? ”Nikad ne reci nikad”. Vaš uzor u životu? one najgore, komercijalne. nom rado pročitali? Najdraži film? Hrabri ljudi koji, iako im S kojim glumcem biste Danteova “Komedija” u Omiljeni film mi je se dogodila tragedija, uspiju Kubrickov “Barry Lyndon”. nadi da nešto malo više rado otišli na večeru? biti radosni, puni humora. Dustinom Hoffmanom. razumijem od zadnjeg puta Omiljeni parfem? Što je najvažnije u vezi? Svaka prava žena nikad Muški parfem “Jo Me- u osnovnoj školi. Iskrenost. ne smije... Koju glazbu slušate? lone”. Najromantičniji trenutak Plakati za muškarcem. Slušam svu glazbu osim Knjiga koju biste još jedu životu bio je... Bilo je puno romantičnih trenutaka u mom životu. vrijeme? hand. Uvijek kasnim za tren- koje tri želje biste poželjeli? Jedan je kad me moj dečko Ne vjerujem u zlatne ribice. Kad imam slobodnog vre- dovima, a i ne stoje mi. iznenadi i doputuje dan prije mena, volim biti u prirodi. Što je za vas uspjeh u Iz takta me može izbanego sam očekivala bez da životu? citi... mi kaže. Uspjeh u životu je za mene Kad se netko gura preko Second hand Što nikad ne biste mogli jednog dana imati obitelj i reda. Volite li kuhati? oprostiti? biti mama. Iz kuće ne izlazim bez... Kuhati volim, iako se za Inače lako opraštam, ali jednu Hrvaticu, Zagorku, ne Što ste oduvijek željeli, a Torbe pune gluposti i u prevaru bilo koje vrste - malo mogu baš pohvaliti. kojoj ništa ne mogu naći kad niste naučili? teže. Oduvijek sam željela nauKoji odjevni stil njegujete? trebam. Kako provodite slobodno Da ulovite zlatnu ribicu, čiti plesati tango! Jednostavan. Volim second

Prava žena ne plače za muškarcem

N

D

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com


52 Ženski svijet

27. September 2011., br. 384

OTKRIVAMO Koja su muška zanimanja Varaždinkama seksi?

Trudnoća

Vrući vatrogasci

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Zdravi mišići, pravilan tonus K

ad govorimo o vježbanju u trudnoći i nakon poroda, neizbježno je spomenuti vježbe za zdjelicu. Tijekom trudnoće cijeli naš fokus usmjeren je upravo na mišiće zdjelice i zdjeličnog dna. Pri oporavku nakon poroda trebali bismo također voditi računa o tim mišićima. Jačina mišića donjeg dijela zdjelice važna je za održavanje pozicije unutrašnjih prolaza i organa koje podržavaju. Ovi mišići su od izuzetne važnosti jer kontroliraju protok urina, dobrovoljno stezanje maternice i analnog mišića. Zdravi mišići dna zdjelice imaju pravilan tonus i elastičnost. Nakon poroda ti su mišići često zanemareni, spuštaju se zbog gravitacijske sile i sve se više opuštaju prema dolje. Prekomjerno opterećenje može dovesti do ozbiljnih promjena i oštećenja npr. spuštanje maternice, problema inkontinencije itd. Ako se bavite nekim sportom ili nekim drugim fizičkim aktivnostima, najčešće ne vježbate mišiće dna zdjelice. Sve se više naglašava potreba aktivacije upravo tih mišića, jer nisu svi problemi s mišićima donjeg dijela zdjelice povezani s trudnoćom i porodom. Mišići dna zdjelice tvore figuru u obliku broja osam kao da su kružno omotani oko vaginalnog i mokraćnog otvora naprijed i analnog otvora straga. Mišići zdjelice rade kao cjelina, ali prilikom vježbanja više se fokusiramo na sfinktere koji kontroliraju prolaz urina i stezanje vagine. Lezite na leđa, na bok ili na trbuh, s razmaknutim nogama i opuštenim prsima. Uvucite donji dio zdjelice i stisnite. Osjetit ćete stezanje mišića sa strane, a unutrašnji prolaz postaje napet. Koncentrirajte se na prednje mišiće oko mjehura i vagine. Stavite ruku iznad stidne kosti i podignite se prema ruci kao da stišćete porođajni kanal. Zadržite položaj 2 do 3 sekunde, a onda se potpuno opustite. Ne žurite… kvalitetno izvođenje vježbe je važnije nego broj ponavljanja.

JUz vatrogasce, na listi najseksi muških zanimanja su glazbenici, piloti, vojnici i –

kapetani brodova Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

samo “dečki sa šmrkom” Varaždinkama seksi. U samom Vatrogasac je jedno od muš- vrhu popisa najseksi muških kih zanimanja koje je Varaždin- zanimanja su i glazbenici. No kama najviše seksi, pokazali dok neke više vole “klasičare”, su odgovori koje smo dobili poput virtuoza na klaviru koji u anketi provedenoj među po tipkama prebiru svojim dunašim sugrađankama. To nije gim prstima, drugima su seksi zato što vole gledati popularnu vatreni rokeri i njihov seksi seriju “Vatreni dečki”, već zbog nastup na stageu. same biti posla kojim se bave Među Varaždinkama “dobrovatrogasci. stojeći” su sportaši, ali od njih puno bolje mjesto zauzimaju piloti, vojnici te – kapetani Tipke i uniforma brodova. Em što su sto posto Oni su heroji i dečki koji znazdravi, Varaždinke ju plakati, imaju snagu pojašnjavaju da i dušu, spremni su m e dodatni začin žrtvovati vlastiti o t s njihovom sekživot kako bi nešto su avi, sepilu daje – koga spasili i – zdr o t s i o p malo su čađavi. datn uniforma. o d a Ipak , ona Psiholozi tumapilotim pil daje n i j e r az l o g če kako se žene e s k e s zbog kojeg bi pr irodno dive ma na listu najsekmuškarcima koji unifor sepilnijih muških su spremni žr tvo zanimanja Varaždinvati svoj život kako bi ke svrstale policajce. Oni se nekoga spasili. Također, žene nisu našli ni u jednoj kateduboko u svojoj podsvijegoriji, kao ni odvjetnici te sti žele biti spašene od, liječnici, uz koje se često primjerice, samačkog veže uspjeh, inteligenili dosadnog života, cija i sigurnost. No zato pa ne iznenađuje što su se na listi naj-neseksi se pri odabiru najsekzanimanja našli račusi muških zanimanja novođe, poreznici, znanžene odlučustvenici raznoraznih ju upravo usmjerenja, inforza vatromatičar i, poligasca. tičari i modni N o stilisti. n is u

I glazbenici koji žare i pare stageom - totalno

Oni su heroji i dečki koji znaju plakati, a imaju i snagu i dušu

su seksi!

KAKO RAZMIŠLJAJU MUŠKARCI? Među ženskim zanimanjima koja su muškarcima najviše seksi su stjuardesa, medicinska sestra i – učiteljica. Ona je simbol intelektualnosti i ženstvenosti s određenom dozom strogoće. Na popisu najseksi ženskih zanimanja je i tajnica, s obzirom na to da se radi o pozivu u kojem žena udovoljava svojem šefu.

89

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Čarobna svježina lica uz Oxygen detox tretman P

rvi dan jeseni, osim nižih temperatura, manjeg broja sunčanih dana i poneke jutarnje magle, donose i sivilo, umor i svjetliju put na naša lica. aravno da želimo izgledati svježe i njegovano kao u proljeće, pa tako i u jesen. Povratkom u naše gradove,

N

vraćamo se i zagađenom zraku, smogu, dimu, brzom tempu života, što prati i nezdrava prehrana. Sve to su uzročnici koji izazivaju zagađenje i starenje naše kože na licu i tijelu. ajbolje što možemo učiniti za sebe jest prepustiti se stručnom medicinsko-kozmetičkom osoblju koje će pogle-

N

dati i procijeniti stanje naše kože te na temelju toga napraviti tretman idealan upravo za vas. Posebno preporučujem OXYGEN DETOX tretman u prijelaznim razdobljima kao što su jesen i proljeće. Oxygen detox tretman je pravo osvježenje za naše lice jer štiti kožu od vanjskih agresora kao što su

smog, dim, zračenja, nezdrava prehrana, a hrani kožu pomoću kisika koji potiče proizvodnju kolagena i elastina. Preporučujem detoksifikaciju kože pomoću kisika za sve dobne skupine i sve tipove kože, za sve koji žele blistati u jesen baš kao i na proljeće jer to je moguće.


Ženski svijet 53

OGLAS

27. September 2011., br. 384

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Venerin brijeg! D

Studio Yanna Varaždincima predstavio najnovije trendove frizura i šminkanja za nadolazeću sezonu jesen/zima

STUDIO YANNA Predstavljeni trendovi za nadolazeću sezonu

Sa stilom u jesen JKako kreativni tim Studija Yanna zamišlja Varaždinke ove jeseni, od frizura, boje

kose, šminke do cjelokupnog stylinga, doznali su posjetitelji na prošlotjednoj reviji Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Jednostavno a moderno najkraće bi se mogle opisati frizure koje su nosile Monika, Tanja, Josipa i Danijela. Ove četiri djevojke hrabro su “probile led” na prošlotjednoj reviji varaždinskog Studija Yanna.

Prirodne kovrče Varaždinke su tako na reviji, koju nisu nosile profesionalne manekenke, već djevojke “iz susjedstva”, iz prve ruke imale priliku vidjeti najnovije trendove u šišanju, bojanju i šminkanju za nadolazeću sezonu jesen/zima. - Što se tiče šišanja i bojanja, treba istaknuti kako smo iz trendova izvukli ono što je nosivo u svakodnevici te smo prvi u Varaždinu osmislili vlastite trendove. Ove jeseni odlučili smo se za bež nijanse boje kose, koje dobro stoje svim tipovima žena, te jednostavne frizure koje je moguće različito isfrizirati te ih tako prilagoditi različitim prigodama. Uz trend boja koje preporučujemo, odlično se uklapaju sjenila plavo-smeđih nijansi u kombinaciji s nježno koraljnim tonovima rumenila i ruževa - istaknula je Ivana Novak Kukec, voditeljica Studija

Yanna, koja je za 30 minuta, koliko je otprilike i trajala revija, voditeljici Andreji Loparić napravila svečanu frizuru. Osim jednostavnih frizura za svaki dan, ove jeseni moderne su prirodne kovrče do kojih se dolazi hladno trajnom ondulacijom, odnosno minivalom. - Željeli smo naglasiti da je moguće da nakon jednog takvog tretmana kosa izgleda prirodno valovito, a ne kao u “ovčica”. Upravo su zbog toga i žene skeptične prema minivalu - ustvrdila je Ivana. Buduće mladenke na reviji su imale prigodu vidjeti i što stručni tim varaždinskog Studija Yanna predlaže za idealnu vjenčanu, odnosno svečanu frizuru za nadolazeću sezonu,

ali vidjeti i pomalo “otkačene” revijske frizure. Dok je styling djevojaka revijskih frizura savršeno upotpunio nakit poznate varaždinske dizajnerice nakita Sabine Sokač, za haljine i vjenčanice pobrinuo se salon Amore mio. - Inspiraciju za vjenčane i svečane frizure pronašli smo u filmskim divama 30-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća. Riječ je stilovima koji su prije svega vrlo ženstveni, a opet, nosivi u svim prigodama – istaknula je Ivana. U sklopu revije posjetitelji su imali priliku razgledati i fotografije Eyevan, koji je dio tima Studija Yanna, na temu mode i života u prošlosti, grada anđela te svakodnevice jedne mladenke.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

Totalno otkačeno

Prirodno kovrčavo

U duhu filmskih diva

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Uljem mandarine protiv nemira i grčeva P

ostoje dvije vrste eteričnog ulja mandarine, pa tako razlikujemo ulje crvene i zelene mandarine. Oba eterična ulja dobivaju se hladnim tiještenjem usplođa (kore) mandarine, no razlikuju se po tome što se ulje zelene mandarine dobiva od još nezrelog (zelenog) ploda veličine oraha, dok se za ulje crvene mandarine tiješte zrele mandarine. terično ulje crvene mandarine ima snažna umirujuća svojstva,

E

smanjuje stres, djeluje antidepresivno, umanjuje nemir, naročito kod hiperaktivne djece. Ulje je vrlo blago i iz tog razloga je vrlo pogodno za malu djecu, pa čak i bebe. Također, često se koristi u preparatima za trudnice za prevenciju strija. U takvu svrhu dobro se kombinira s baznim uljima jojobe, lješnjaka i plodom divlje ruže. Umanjuje grčeve i pomaže kod usporene probave. U stresnim situacijama jednostavno utrljajte 1

do 2 kapi mandarine (s malo baznog ulja) na solarni pleksus i zapešća, a jednu kap možete staviti i na vrat, kako bi udisali njen miris. elena mandarina stimulira probavu te je odlična pomoć za grčeve i kolike kod beba i male djece. Smiruje mučninu u želucu, smanjuje nadutost i ublažava bolove u crijevima, stimulira jetru te se može koristiti za regulaciju metaboličkih procesa i za smanjenje masnoće u krvi.

Z

S

D I

T

Ako se osjećate bezvoljno i htjeli biste nešto promijeniti na sebi, a ne znate što i kako, s povjerenjem se možete obratiti stručnom timu Studija Yanna, koji je vrlo uspješan u tome. Uz široku paletu frizersko-kozmetičarkih usluga te usluga šminkanja, u ponudi Studija Yanna je pedikura, uređenje noktiju i masaža. Iza Studija Yanna stoji dugogodišnje iskustvo vlasnice Ivane Novak Kukec, a više informacija o svim uslugama Studija Yanna možete dobiti na brojevima telefona 042/240-830 ili 095/912-49-89.

Aromaterapija

obro se osjećam! Kao da se ljeto produžilo, terase šljakaju, svud oko mene neki muving, a dok se jedni i dalje furaju na jetset styling, drugi na sva usta veličaju svoj bogati ljetni «ulov». Poznata storija! Znate ono kad faca poludi za «mladim mesom», a oni - za «starom kokom»! Stvarno, ludnica. I to je uglavnom uvijek ista priča iz koje se zadovoljni, sretni i s napunjenim baterijama, vraćaju u normalu. U ovdašnju kolotečinu u kojoj ih manje više svi znaju, ali pojma nemaju o njihovoj drugoj strani života. ad je samo pitanje da li taj «drugi život» uistinu i postoji. Ako ga ima, svaka čast. Zašto se tome ne bi prepustili? Pa ako je i sve samo izmišljena priča koja se, jednostavno, priča, mene ne smeta. Volim slušati, a još više gledati i pratiti kud idu ta maštanja. Još se na račun toga odlično zabavljam! obri su i tračevi uz kavu. Neki su s bradom, kao onaj o jednoj našoj uglavnom uglednoj i vrlo skrušenoj sredovječnoj koki, koja se nakon višegodišnje udovičke tuge odjednom izvukla iz depresije. «Pala» je na bajkera i sad se ne da dole s motora! Vele da se totalno zatreskala i u motor i u frajera, da joj samo fale krila kako bi se ne samo vozila, nego poletjela od sreće! eto, kad te ide, onda te ide! Za sreću je zbilja potrebno malo. Ali najbolji je štos kaj su ovoj novopečenoj bajkerici, zavidne one koje su i 15 godina mlađe od nje! Jer kak si ona može najti frajera s harlijem, s lovom i svim onim atributima bez vijagre, a mi nikoga?! u počinje vlastito preispitivanje, s kritičkim pogledom na osobni seksepil, erotiku i znate već koje sve fore s tim u vezi. A onda slijedi i najnebulozniji zaključak da je za osobni neuspjeh u ljubavi i seksu kriv - Venerin brijeg! Taj najskrovitiji dio ženskog tijela, koji je od pamtivijeka baš zbog toga što je bio najskrivaniji, bio i najuzbudljivije otkriće. ada je, međutim, u središtu mode! Nije tu riječ o estetskoj kirurgiji, nego o običnim tretmanima bojanja, friziranja, tetovaže i ukrašavanja vagine. Moja je frendica od klasičnih crno-smeđih boja, prešla na lude pink i lila boje farbanja pubičnih dlačica, ali razmišlja i o nekim novim, potpuno ludim asesoarima ukrašavanja svoje V-zone. Sada želi isprobati i Vajazzling! I izgledati kao glumica Jennifer Love Hewitt koja je na svoju «školjkicu» nalijepila kristaliće u obliku leptira, pa izgleda, kako je negdje izjavila, kao – diskokugla! Samo da još na nju sleti neki veliki noćni leptir. Pampur! A njega nema, pa nema, usprkos svemu...

S


54 Oglasi

27. September 2011., br. 384

INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d.u stečaju VARAŽDIN, P.Miškine 59a, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 08. rujna 2011.g. te u skladu s Odlukom Skupštine vjerovnika od 28. svibnja 2009. godine i odluke Odbora vjerovnika od 08.07.2011.g., u ime i za račun razlučnih vjerovnika Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Paromlinska 2 i Republika Hrvatska Ministarstvo financija Porezna uprava Područni ured Varaždin, radi prodaje nekretnina, objavljuje

OGLAS O PRODAJI IX. JAVNA DRAŽBA I. Određuje se deveta javna dražba za prodaju nekretnina: a) -čkbr.8625/2 tri skladišne zgrade i dvorište i nadstrešnica u ul. P. Miškine s 18358 m2, -čkbr.8637/2 pašnjak u ul. P. Miškine s 226 m2, -čkbr.8638/3 zgrada s 12083 m2 i industrijsko dvorište s 9613 m2, ukupno 21696 m2 sve u ul. P. Miškine, sveukupno 40280 m2, sve upisano u z.k.ul. 9813 k.o. Varaždin u osnivanju Početna cijena iznosi 14.000.000,00 kn. b) -čkbr.8996/6 livada u ul. P. Miškine s 3028 m2 upisana u z.k.ul. 10102 k.o. Varaždin u osnivanju. Početna cijena iznosi 550.000,00 kn II. Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, dana 27. listopada 2011. godine u 13.00 sati, soba broj 226/II kat. III. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni dokaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-81/08 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10% od početne cijene za svaku nekretninu pad Ia) i pod Ib), a uplaćuje se na žiro-račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj: 2390001-1300002754 s naznakom „jamčevina St-81/08“. Osiguranje nisu dužni položiti razlučni vjerovnici. IV. Kupac je dužan uplatiti kupovninu u roku od 30 dana od dana dosude nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji. V. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige. Mogu se razgledati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju, na adresi stečajnog dužnika u Varaždinu, P.Miškine 59a, broj telefona: 042/350-883 ili mob. 098/494-017. VI. Kupac stupa u posjed nekretnine 90 dana od uplate cjelokupne kupoprodajne cijene. VII. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena uplaćeni iznos jamčevine će se vratiti.


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

27. September 2011., br. 384

691 ozn.3895

ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

KUĆA za rušenje u Petrijancu, 1173 m² okućnice, na atraktivnom mjestu, struja i voda, cijena 28.000 €. Mob. 099/692-9042 ozn.3934

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1944e

STANOVI SUPER prilika! Trosobni novogradnja u blizini bolnice 87 m² luxuzno uređeni(podno grijanje, jacuzzi, velika terasa)! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c

KUĆE PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.1948e PRODAJE se vikendica i vinograd na Pešćenici Viničkoj, sve zajedno oko 2000 m². Vikendica je lijepo uređena i namještena, pogodna je za stanovanje, ima priključak struje i vode te veliku terasu. Vinograd je okružen voćnjakom sa raznovrsnim voćkama. Upitati: 095/901-8009 ozn.3892 PRILIKA! Kuća u Bilogorskoj 160 m² ,kompletno novouređena, povoljno! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA tjedna! Prekrasna manja kuća novogradnja od 90 m² potpuno namještena za odmor i stanovanje u Jalžabetu sa prekrasno uređenom okućnicom! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c

120 m² - 90.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c JALKOVEC 50.000 €, Seketin 18.000 €, G. Kučan 65.000 €, Z. Kunc 135.000 €, Vojnovićeva 140 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ACD PREMIER nudi kuće, stanove, zemljišta, poslovne prostore, preko 150 nekretnina! Tel/fax: 042/321-071, 098/284- 692, www.acd-premier. hr,Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c

STARIJU kuću sa većom okućnicom (oko 3 500 m²), u Nedeljancu, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/414128 ozn.3928

VELIKA kuća, 2-sobni + 3-sobni stan, Varaždin, Zagrebačka, dvojna garaža + gospodarska zgrada na 4020 m². Tel. 042/240-262 ozn.3840

JEDNOSOBNI: S.Vukovića 30 m², Dravska 27 m², Trakošćanska 30 m² i 31 m², Ludbreška 43 m² et.gr. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KLIJET i zemljište ukupne površine 1050 m² u Ivanečkoj Željeznici s prekrasnim pogledom i odgovarajućom dokumentacijom, prodajem. Mob. 098/883-0107 ozn.3855

KUPUJE se vikend kuća ili stara kuća u bližoj okolici Varaždina,( Jalkovec, Halić, Beretinec, Dugi Vrh, Koradovica, Turčin i dr..! Lucerna nekretnine 099/404-82-41, 091/7844868 ozn.62c

PRODAJA kuća Varaždin: Z. Kunc, D. Cesarića, Pihlerova, Slukanova, Bilogorska, Plitvička ... Gojanec . www. paurevic-nekretnine.hr, 098/9706575 ozn.167c

KUPUJE se kuća ili kuća za odmor u Toplicama do 70.000 €, za poznatog kupca! Mob. 091/784-4868 ozn.62c KUĆA prilika! Visoka prizemnica 180 m² u Bartola Kašića ( u dobrom stanju) - 85.000 € i kuća u A. B. Šimića

PRILIKA! Novogradnja Dravski vrtovi - dvosobni 37 m² i novouređeni dvosobni 37 m² u Meštrovićevoj - preko puta bolnice! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c

KUĆE za odmor i stanovanje: Banjščina 80 m² - 35.000 €, Halić 120 m² 43.000 €, Dugi Vrh - 35.000 €. Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c

POVOLJNO! Novouređena kuća u Turčinu od 101 m² sa velikom okućnicom - 65.000 €. Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c

GRABANICE najniže cijene! Dvosobni 37 m², 41 m², trosobni 52 m² i 64 m²! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c

VIKENDICU, Vinica Breg + vinograd na plantaži: hidraulični utovarać za gnoj tip Dubrava, prodajem. Mob. 099/560-3322 ozn.3882 KUĆA katnica, 3 stana, podrumi, struja, voda, nedovršena. Tel. 212675 ozn.2307b NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846-

DVOSOBNI: Trakošćanska 55 m² 44.000 €, 59 m² (lift) - 42.000 €, R. Hercega 52 m² (uređen) 900 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: B. Radić 81 m² (et.gr.), Supilova 64 m², M. Krleže (rotor) 58 m², S. Vukovića (novogr.) 74 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: 88 m², 81 m² (85.000 €), 64 m², T. Ujevića - 65 m² i 58 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUPUJEM 1-soban stan ili garsonjeru do max 25.000 €. Mob. 098/1644-483 ozn.141c 43,45 m², etažno grijanje, visoko prizemlje, balkon-jug, 33.500 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-

Mali oglasi 55

DVOSOBNI: Zagrebačka 33 m², 57 m², Dravska 37 m², Harambašićeva 46 m², I. Režeka 47 m², B. Radić 58 i 60 m², T. Ujevića 58 m². KAPITAL d.o.o. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c TROSOBNI: M. Krleže 57 m² i 64 m², Grabanice 76 m², Gajeva-centar 304 m². KAPITAL d.o.o. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c VARAŽDIN stanovi: četverosobni 107 m² i dvosobni 62 m² POS naselje, trosobni 76 m² Zagrebačka, dvosobni 63 m² Galinčeva ... Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KOMFORAN, trosoban stan, 76 m², etažno grijanje, Zagrebačka ulica, Varaždin, prodajem. Mob. 098/396925 ozn.2299b JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2301b JEDNOSOBNI stan, 30 m², 1. kat, prodajem. Cijena po dogovoru. Mob. 091/536-1565 ozn.3899 MANJI dvosoban stan, 40 m², Koprivnička 4, 2. kat, prodajem. Mob. 091/410-0322 ozn.3902 STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.3907 DVOSOBNI stan od 63,5 m² na Banfici prodajem ili mijenjam za jednosobni. Mob. 091/136-2710 ozn.3912

ZEMLJIŠTA KAPITAL d.o.o. Zagrebačka 4, 042/313-955, 098/9767-144 - Građevinska zemljišta: Varaždin, Hraščica, Turčin, Križanec, Doljan, Kneginec. ozn.227c

i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c JEDNOSOBNI stan, blizina centra, sva brojila (voda, struja, plin), grijanje plin. Mob. 098/863-700 ozn.125c POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 240 m². Mob. 098/555-518 ozn.3832 POVOLJNO prodajem poslovni prostor, 22 m², u Varaždinu, B. Radića 20, Mali plac. Tel. 711-313 ozn.3873 POSLOVNI prostor cca 60 m², pogodan za ordinaciju, kancelariju i sl., u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/268-233 ozn.161c

GRAĐEVINSKO zemljište cca 800 m² u Turčinu, prodajem. Mob. 098/292711 ozn.3842

HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno prodajem. Mob. 091/5267870 ozn.3905

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.1945e

CAFFE BAR u Varaždinu, u blizini srednjih škola, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.3920

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može

PRODAJA/najam – tri poslovna prostora u centru, 50 + 50 + 100 m². Mob. 098/702-701 ozn.2296b BISTRO-PIZZERIJA, Vž, pored bolnice, prodajem. Mob. 095/588-1546

ozn.3887 OPREMLJENI ugostiteljski objekat, iznajmljujem. Mob. 091/765-7306 ozn.3914

NAJAM NENAMJEŠTENI, 2-sobni stan u Grabanicama, novogradnja, cca 40 m², iznajmljujem. Mob. 098/763-034 ozn.3827 STUDENTIMA, iznajmljujem 2-soban stan u Zagrebu, povoljno, hitno. Mob. 099/2371-348 ozn.450a 3-SOB N I, potpuno namješten stan, povoljno iznajmljujem. Mob. 091/796-2322 ozn.3863 MANJI, novouređeni dvosobni stan u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/268.233 ozn.161c DVOSOBNI, polunamješteni stan (zasebna kuća u dvorištu), iznajmljujem. Može i studentima. Mob. 098/414-128 ozn.3928 SOBU sa zasebnom kupaonicom i upotrebom kuhinje, iznajmljujem dvjema studenticama – nepušačima. Mob. 091/888-2324, 095/906-8919 ozn.2297b

DRUŠTVO ENERGETIČARA VARAŽDIN poziva sve zainteresirane kandidate za upis u novi ciklus osposobljavanja / početkom mjeseca listopada / i polaganja stručnih ispita za rukovanje energetskim postrojenjima / ložači i rukovatelji centralnog grijanja, strojari parnih kotlova i kompresorskih stanica …./.(NN 70/2010.) Prijave se mogu poslati na fax 042 261 353 ili e-mail energeticari@vz.t-com.hr, Više informacija na našoj Web stranici drustvo-energeticara-varazdin.hr; putem e-maila: energeticari@vz.t-com.hr ili na tel.: 098 321 452


56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

27. September 2011., br. 384

NOVI, namješteni 2-sobni stan, 37 m², Vžd, Banfica, sa vlastitim brojilima, iznajmljujem nepušačima, zaposlenom bračnom paru ili studentima. Tel. 042/231-729, 098/9338084 ozn.2298b JEDNOSOBNI stan, Preloška 1b, Banfica, lift, iznajmljujem. Mob. 098/791-034 ozn.2303b DVOSOBNI, namješteni stan u Kučanu Gornjem, blizu Getroa, povoljno iznajmljujem. Mob. 091/517-8602 ozn.2304b SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem muškoj osobi. Poseban ulaz. Tel. 042/232-235, 098/992-1479 ozn.3893 STAN u dvorištu (2 sobe, kuhinja, kupaona), iznajmljujem. Upitati: Josipa Kraša 3, Varaždin, tel. 214047 ozn.3910 APARTMAN 3-sobni, centar, iznajmljujem trojici studenata. Mob. 098/1974-507, 042/210-826 ozn.3913 IZNAJMLJUJEM stan dvojici studenata ili samaca. Mob. 098/1911-493 ozn.3935

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob. 091/253-7964 ozn.3889

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨ ɄġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÿ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄıĨČıûÑġĤÿĉåĺėŀÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþĊıßÑNG2S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑɵɸȦ_ÑĤÑłáÿĒȩSåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sva vozila, auto pri-

kolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c ALFA ROMEO 1.6 120 KS, metali srebrni, 2001. g. u izvrsnom stanju, 97000 km, prodajem. Mob. 091/5390-121 ozn.3865 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.3931 MAZDA 323i, ‘00. g., Sedan, ful, 3.150 €; Citroen Xantia 1.6i, ‘01. g., ful, 2.150 €; skuter 50 ccm i 125 ccm, povoljno; oldtimer P-204, ‘71. g., 2.500 €; gumeni čamac Qvick Silver 3,6 m i Johanson 9.9 KS, 12.000 kn! Mob. 091/1437-007 ozn.3932 GOLF III 1,9 TDI, ‘95. g., registriran godinu dana, 2.150 €, prodajem. Mob. 098/135-4443 ozn.2308b PEUGEOT 307 2.0 HDI, 2003. god., prodajem. Mob. 098/9024-239 ozn.3897 FORD FIESTA benzinac 1,3, 1994. g., plava, servisirana, 155 000 km, novi akumulator, svjećice, auspuh, kugle, motor u redu. Tel. 211-226, 098/9188338 ozn.3904 FORD FIESTA 1,25 16V 5V, metalik boja, reg. do 5/’12, kompletna oprema, klima, očuvana, prodajem. Mob. 099/575-8632 ozn.3916

PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O. ČAKOVEC

OGLAŠAVA NAJAM SKLADIŠNOG PROSTORA S TEMPERATURNIM REŽIMOM U ZAGREBU, RETKOVEC 2a. Informacije telefonom na broju 098 232 804 (gosp. Josip Borošak)

PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O. ČAKOVEC Zainteresiranim pravnim ili fizičkim osobama nudi se u zakup poslovni prostor u Nedelišću, na dijelu nekretnine upisane u Z.k.ul. 7564 K.O. Nedelišće, čestica broj 1170/02, (bivša klaonica peradi), a koji se sastoji od ureda, skladišta i nadstrešnice. Pregled poslovnog prostora može se dogovoriti i detaljnije informacije dobiti na GSM 098 297 289. Pisane ponude šalju se na adresu: Perutnina PtujPipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7 , 40 000 Čakovec.

MERCEDES CLK 320 Avantgard, 2001. g., full oprema, crne metalik boje, cijena 10.900 €. Mob. 099/692-9042 ozn.3934

POSAO SJg' Ĩå đåáÿÝÿĒĨĊÑ ĨåĨĮĤÑ ĨÑ ġėČėłåĒÿđ ĺėŀÑàĊÿđ ÿĨġÿĮėđȦ ŀÑĤÑáıáėđıȩ7ėÜȩɳɼɻȹɼɺɶȿ ɸɸɹɸėŀĒȩɴɳɷÝ

AGRONOMA - uvjet visoka ili viša stručna sprema – prvostupnik i FITOFARMACEUTA - uvjet – poljoprivredni tehničar, traži Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, Dobrodošlo je radno iskustvo. Informacije na telefon: 042/647-117 ili 098/268984 ozn.45c VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284-495 ozn.337c POZIV za sve aktivne žene! Ako ste simpatična, komunikativna, poduzetna … Saznajte kako povećati svoje financije, kako postati neovisna poduzetnica i uspješna žena. Predbilježbe za razgovor na mobitel: 098/206-520 poslije od 16 do 19 sati ozn.1949e TRAŽIMO komercijalistu dipl. oecc ili oecc, iskustvo 2. god., poznavanje prodaje građ. materijala, ponude: Velgrad d.o.o., Varaždinska ul. odvojak II, Varaždin ozn.200c PRIMAMO u radni odnos KV zidare i KV tesare s iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c PRIMA se u stalni radni odnos mlađa ženska osoba, za rad u caffe baru. Mob. 098/284-218 ozn.3835

održavanje…Višegodišnje iskustvo i diskrecija. Tel. 734-081 ozn.3484 TRAŽIM bilo kakav posao, čuvanje djece, briga o starijim osobama, održavanje domaćinstva. Mob. 091/513-1421 ozn.3867 GRAĐEVINSKI obrt na moru traži iskusnog tesara. Mob. 091/539-7618 ozn.453a TRAŽI se pouzdana i odgovorna osoba za čuvanje djeteta i pomoć u kući. Preferira se uz preporuku. Mob. 098/404-626, 042/204-239 ozn.3906 TRAŽI se KV zidar, stalni radni odnos. Mob. 091/588-1546 ozn.3887 MLAĐA ž. osoba traži posao čišćenja ureda, domaćinstva, peglanja, čuvanja i skrbi starijih osoba, par satidnevno. Mob. 098/970-7524 ozn.3894 CAFFE BAR „Rubin“, Varaždin traži djelatnicu za rad. Mob. 091/1233133 ozn.3908

USLUGE 0J=_'PSȨġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦÿŀĤÑáÑÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑĊĤėĺÑȦÿŀĤÑáÑĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦĊĺÑČÿĮåĮÑÿáıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦġėĺėČĉĒåÝÿĉåĒåıĨČıûÑ ȿ0J=_0=_ȩSåČȩɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳėŀĒȩɴÝ

TRAŽI se djelatnica za rad u cvjećarni na Cvjetnom trgu, u Varaždinu. Mob. 098/268-990 ozn.339c

=SG2/'_8/ėáĺėáĒÿþÝÿĉåĺÿ ĨÑġėĨåÜĒÿđĨĮĤėĉåđȧÑáÑġĮÑÝÿĉåĊıġÑėĒÑĨÑĨĺÿđĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳėŀĒȩɴɳɺÝ

HITNO! Mladić 25 g. traži posao, NKV radnik, na neodređeno vrijeme, B-kat., VŽ/ZG. Mob. 091/890-8989, 683-666 ozn.3844

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

POUZDANA ženska osoba vrši usluge: peglanje, čišćenje, pospremanje,

08/'#=_=NS_8'ĨåĤĺÿĨ2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ'ȩJåłåĊÑɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦîÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒåÿîÿŀÿàĊåėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑÿáĤıûÑÿŀĺĉåĪßÑȩėŀĒȩɷɳÝ

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.340c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo,

8SJbȿ0'/#Jg8'&_JS 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢVġėĒıáÿÿđėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦĨåĤĺÿĨÿȩGĤåáĒėĨĮġČÑßÑĒĉÑȿÜåĨĊÑđÑĮĒÿĊĤåáÿĮÿȩSåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤėŀĒȩɸÝ

0J=_'PSȦ"NÿĨĺåėĨĮÑČåûĤÑäåĺÿĒĨĊåĤÑáėĺåÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđėĤÑáėĺåÿĒÑđėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıĤÑȩ þĤėŀĒȩɴɸɶÝ

nica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c

kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331200, 098/977-5323 ozn. 2c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstreš-

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/5004859 ozn.151c STROJNO žbukanje I uređenje potkrovlja, pregradnih zidova, obloga zidova I drugi spušteni stropovi. Mob. 098/9057-189 ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obra-


Mali oglasi/Zahvele i sjećanja 57

27. September 2011., br. 384

da žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser.com,ozn.284c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/4127863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c STROJOBRAVARSKE usluge – tokarenjem i glodanjem mehaničko održavanje strojeva. Izrada ograda i nadstrešnica. Radionica: B. Radić 104 os 6-14 h, tel. 260-724 ili mob. 099/681-3133 ozn.325c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/862-1230 ozn.3417 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, vrtni namještaj, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417373 ozn.3571 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3588 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Tel. 641308, mob. 091/762-4286 ozn.3560 NAMJEŠTAJ PO MJERI: kuhinje,

dnevne, dječje, predsoblja, kupaonice, apartmani i poslovni prostori, masivni namještaj, usluge krojenja iverala, sve vrste obrade drvene građe, rezanje, hoblanje, brušenje itd. 20 godišnje iskustvo! Interijeri Kovačić, K. Tomislava 22, Sračinec, 091/507-9704, Nenad Kovačić, stolar ozn.3741 IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova i bojenje fasada, AKCIJA izotoplinskih fasada te postavljanje KERAMIKE. Mob. 095/922-0257 ozn.3794 KNAUF+FASADE – sve vrste knauf sistema, toplinske fasade, bojenje fasada, ličilački soboslikarski radovi. AKCIJE! Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.3872 VRŠIMO soboslikarske i ličilačke radove, brzo i povoljno! Penzionerima 15 % popust! Mob. 099/7995-401 ozn.3879 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3885 PO VRLO povoljnim cijenama nudimo sve vrste poslova,: građevinski radovi, električarski, instalacije centralnog grijanja, vodoinstalacije, iskopi, odvoz, sekundarne sirovine, keramičarski posl., hitne intervencije, uklanjanje kvarova. Radimo i na moru. Poduzeće „Gager“ d.o.o., 095/588-1546 ozn.3887 IZVODIMO soboslikarsko ličilačke radove; postavljamo laminate, pločice; knauf. Mob. 091/410-0322 ozn.3902 GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414128 ozn.3928 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/5402681 ozn.80d PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe. Upitati: 091/576-5692 ozn.2305b PARKETI i LAMINATI: brušenje i lakiranje starog i novog parketa. Mob. 098/9066-889 ozn.3921 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 099/413-5692 ozn.3929

ŽIVOTINJE ČISTOKRVNU ženku njemačkog ovčara, staru 3 mjeseca, bez rodovnice, prodajem. Mob. 099/788-6719 ozn.1947e NJEMAČKI ovčari stari 2,5 mjeseca, bez papira, vrhunskih roditelja s rodovnicom. Mob. 099/689-1721, 042/690-503 ozn.3853 ČISTOKRVNU ženku njemačkog ovčara, staru 3 mjeseca, bez rodovnice, prodajem. Mob. 099/788-6719 ozn.1950e

OSTALO OGRJEVNO drvo, I klasa, bukva i grab, rezano i cijepano na 25, 33, 38…Besplatna dostava u roku 24 sata. Mob. 098/226-301 ozn.3922 KUPUJEM palete 80x120 jednokratne i euro. Prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju. Mob. 091/1711-453, 098/268-934 ozn.147c PREŠANJE grožđa, uslužno i brzo (4 tone cca 2 h). Detalji po dogovoru. Mob. 092/250-3988 ozn.3558

PRODAJEMO ogrjevni ugljen lignit sa mogućnošću obročnog plaćanja i dostavom u rifuzi ili uvrečeno. Upit i narudžbe: 098/970-5855 ozn.3803 STARA drvena preša; plinski plamenik za centralno g. Vaillant, rabljen dvije sezone; hrastovi fosni 5 cm, 6 m³. Mob. 091/909-3867, 042/768311 ozn.3836 VEĆU količinu grožđa - brajde - izabela, prodajem. Mob. 098/1771-288 ozn.3845 SKUTER SANLI 50 cm³, registriran godinu dana, 2683 km, u super stanju, cijena 1.500 kn i sadnice bora - 60 komada, cijena 6 kn/komad, prodajem. Mob. 091/585-9271 ozn.3876 SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.3903 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 098/190-0201 ozn.290c PEĆ za centralno Tam Stadler 30 000 cal. (ugljen – drva - plin) i plinski plamenik. Tel. 042/330-668 ozn.2295b PRODAJEM ogrjevno drvo bukva, grab, kratko piljena, cijepana, dostava. Mob. 099/741-8699, 091/1887491 ozn.3886 PRODAJEM sadnice tuje + smaragde 50 kn, kolumne 25 kn, ligustrum 1,5 kn. Tel. 711-502, 095/525-5365 ozn.3896 MASAŽNU fotelju Fercom, masaža kroz 8 masažnih elemenata na 4 tjelesne zone i kotao Alfa 80 l, prodajem. Mob. 098/793-230 ozn.3909 PILANSKA kratko piljena drva – 700 kn; odvoz šute i slično. Mob. 091/883-6732 ozn.3911 OTKUPLJUJEMO staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo. Mob. 099/757-075 ozn.3915 BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice sa atestom i ostali građevinski materijal, povoljno. Mob. 099/3502-647 ozn.3919 VINO kvalitetno (s markicom), Viničko gorje i motokultivator “Goldoni“ 14 KS s prikolicom. Mob. 091/5851926 ozn.3926 RASHLADNI frižider za ugostiteljstvo, dupla klizna vrata, sačuvana, sjedala za Audi A4. Mob. 099/6917202 ozn.3930

KREDITI NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 75. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.3880 ODMAH saznajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.3923

primanja do 200.000 kn! Kratkoročne pozajmice u roku 48 h! Gosp. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c

FENOMENALNI krediti! Bez jamaca do 2/3 primanja do 200.000 kn uz najniže kamate. Expresne pozajmice na trajni nalog. Gđa. Ivana, 095/8859230 ozn.176c NEPONOVLJIVA akcija kredita do 2/3

na voljenu

RENATU ROJC

POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.328c

25. IX. 1993. – 25. IX. 2011. Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao i prije.

NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog! Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

na voljenu mamu i baku

ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova. Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c NOVO! Krediti do 30.000 € bez hipoteke, bez jamaca, na ostatak plaće 17.000 €. Umirovljenici do 10.000 € uz zatv. kred. na odresku. Pozajmice na trajni nalog. Robert, 098/958-8981 ozn.237c OVLAŠTENA agencija za kreditno posredovanje rješava sve vrste kredita. Tražimo suradnike. Mob. 098/492873, 091/5440-151 ozn.3775 OVLAŠTENA zalagaonica daje pozajmice nezaposlenima, temeljem zaloga čekova, zlata, srebra, ostalo. Mob. 095/4088-840 ozn.233c SVE vrste kredita! Reprogramiranje, zatvaranje dugova, brza isplata! Mob. 092/1119-630, 091/916-9885 ozn.297c NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica ( American, MasterCard, Dieners) do 60 rata te sindikalnih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.451a AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.3883 KRATKOROČNE pozajmice bez jamaca u 24 h! Zaposleni i umirovljenici do 85 g. Krediti gotovinski i hipotekarni. Mob. 099/790-6381 ozn.3891 EXPRES kratkoročni krediti u 24 h za zaposlene i umirovljenike! Bez HROK-a i C. L. Mob. 098/908-6028 ozn.3917 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.3933 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih. Mob. 099/579-5712, 092/119-0041 ozn.3933 POZAJMICE do 3.000 kn za sve vrste primanja u 24 sata. Mob. 099/5795712, 092/147-4203 ozn.3933 KRATKOROČNE pozajmice. Mob. 091/7830-836 ozn.3936

POZNANSTVA KREDITI: nove 3 kreditne linije. Više od 8 godina iskustva u radu. Jedinstvena kreditna linja za umirovljenike. Mogućnosti i bez gledanja HROK-a. Brzo i besplatno savjetovanje. Mob. 098/137-5727 ozn.452a

TUŽNO SJEĆANJE

POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

GENOVEVU ZVER 27. rujan 2010. – 27. rujan 2011. Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcima čuvamo. Kćerke Marija i Nevenka i sin Franjo s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

FRANJE PLANTIĆA preminulog 19. 9. 2011. u 85. godini života. Zahvaljujemo svima, rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Posebno hvala vidovečkom svećeniku na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. Ožalošćeni: supruga Marija, sin, kćeri, snaha, zetovi, unuci i praunuci

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom ocu i djedu

FRANJI PLANTIĆU U svakom kutu Tvoja je sjena, a ti ćeš ostati s nama za sva vremena. Tvoj Stanislav (Braco), snaha Pavlica i Petra Plantić

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom ocu i djedu

FRANJI PLANTIĆU Bol i tuga još su veći jer posljedne zbogom nismo si stigli reći. Tvoja Verica, zet Franjo, unuke Jelena i Marija Gazdek

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom djedu i pradjedu

FRANJI PLANTIĆU Ponosimo se Tobom, kao što si se Ti uvijek ponosio nama. Ivica, Dragica, Matej, Laura i Paula Friščić

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom djedu i pradjedu

FRANJI PLANTIĆU Vječno ćeš živjeti u našim srcima i mislima. Verica, Željko, Vedran i Helena Kolarek

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom ocu

FRANJI PLANTIĆU Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom. Tvoja Fanika i zet Josip

POSLJEDNJI POZDRAV

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c

našem dragom i najboljem djedu i pradjedu

MUŠKARAC, 45 g. traži ženu od 3040 g., radi prijateljstva ili veze. Mob. 091/1636-411 ozn.3928

Tvoja Huanita, Tomislav, Samantha i Patricija

FRANJI PLANTIĆU Živiš u našim mislima i srcima kao što si nekad živio za sve nas.


58 Zahvale i sjećanja

27. September 2011., br. 384

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

na našu dragu majčicu

povodom smrti našeg dragog brata, šogora, ujaka i strica

VLADIMIR JANIČEK 28. 9. 2001. – 28. 9. 2011.

VLADE RUŠECA (ĐIĐIJA)

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje.

MARIJU JALŠOVEČKI 28. 9. 1991. – 28. 9. 2011. Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

preminulog 19. 9. 2011. u 45. godini.

Sin Branko s obitelji i supruga Marija

Tvoje kćeri s obiteljima

Zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u najtežim danima, stisnuli nam ruku, tješili, izrazili sućut i ispratili našeg dragog brata u vječni život te svima koji će pamtiti i čuvati uspomenu na njega. Veliko hvala gospodinu župniku Siniši Dudašeku na dirljivim riječima oproštaja od dragog nam Điđija. Hvala cvjećarnici „Orhideja“. Još jednom veliko hvala svima, a posebno hvala kumu Branku Rušecu.

SJEĆANJE na naše drage

SJEĆANJE

STJEPAN LONČAR 26. 9. 2009. – 26. 9. 2011. Nek s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Ožalošćeni: sestre Terezija i Mira, braća Ivan i Božo, šogor, šogorice, nećaci s obitelji i ostala tugujuća rodbina

AŠLIJA KOŽARA

i

Tvoji najmiliji

BORISA KOŽARA

1997. – 2011.

2003. – 2011.

Sjećanja na vas obogaćuju nam svakodnevicu. u meni cijelog života. Đurđa, Etelka, Draženka

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na voljene

dragom prijatelju i kolegi

VLADI RUŠECU

ĐUNĐEK

Na nebu sada tihi Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

SJEĆANJE

Generacija ‘67. – B razred

MLADEN GRABAR 30. 9. 2004. – 30. 9. 2011. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom, s poštovanjem nose cvijeće i pale Ti svijeće. Tvoji najmiliji

Supruga Marija i Tvoji najmiliji

AGATU PAUROVIĆ SJEĆANJE

Uvijek si u mom sjećanju.

IVAN GRABAR

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na našeg dragog

Tvoja obitelj

IVANA MEDVEDA 30. 9. 2004. – 30. 9. 2011.

28. 9. 2004. – 28. 9. 2011.

SJEĆANJE na voljenog

Supruga Katarina, kći Zdravka i sin Željko s obiteljima

MARIJANA BREZOVCA

U našim mislima i molitvama uvijek si s nama. Tako nam nedostaješ… Tvoji najmiliji

27. 9. 1986. – 27. 9. 2011. Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje zauvijek. Tvoji najmiliji

na voljenog

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog tatu

MATIJU SERINIJA 23. 9. 2010. – 23. 9. 2011.

MILANA BADANJKA

Tvoji najmiliji

Godina druga je prošla, ali utjeha nije došla.

Sa štovanjem

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

27. 9. 2009. – 27. 9. 2011.

2. 10. 1997. – 2. 10. 2011.

ZDRAVKA MIKULIĆA

28. 9. 2009. – 28. 9. 2011.

SJEĆANJE

JOSIP BODALEC

U našim si srcima i uspomenama.

na voljenog

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

25. 9. 2008. – 25. 9. 2011

29. 9. 2007. – 29. 9. 2011.

SJEĆANJE

JOSIPA † 24. 3. 2011.

IVICA BOGOVIČ

na voljenu

Suprug Milan

i

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

SJEĆANJE

Vrijeme zaborav donijelo nije jer još živiš u našim srcima i molitvama kao i prije.

SJEĆANJE

ŠTEFICU 1979. – 2011.

ZAHVALA

Otišao si putem s kojeg nema povratka, ostala su sjećanja i vječna uspomena.

povodom smrti voljene majke, sestre, bake i prabake

Tvoje kćeri s obiteljima

MAGDALENE ŽUPANIĆ preminule 19. rujna 2011. u 88. godini života, nakon kraće bolesti.

SJEĆANJE

Zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima obitelji koji su prisustvom uveličali posljednji ispraćaj na Varaždinskom groblju. Ožalošćeni: sin Hinko, kći Bosiljka, sestra Franciska, unuke Ines, Tihana, Nikolina, snaha Višnja i ostala tugujuća rodbina

VID VIDOVIĆ

NADA VIDOVIĆ

7. 9. 1979. – 2011.

30. 9. 2010. – 2011. Vaša djeca Branko i Marija s obiteljima

SJEĆANJE na

ZVONIMIRA MIHALINECA 3. 10. 2001. – 3. 10. 2011. Hvala svima koji mu kite grob i pale svijeće.

SJEĆANJE

MARIO VUJNOVAC 27. IX. 2000. – 27. IX. 2011. Ne postoji zaborav ni utjeha. Naša ljubav i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek. Tvoji roditelji, kćerkica Tea i brat Dalibor sa svojom obitelji

na dragog supruga, tatu, tasta, djeda i pradjeda

SLAVKA VUGRINCA 30. IX. 2003. – 30. IX. 2011.

IVANKU ČVRK 23. 9. 2009. – 23. 9. 2011. Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN VUGRINEC 29. 9. 2007. – 29. 9. 2011. Godine prolaze, a sjećanje na Tebe zauvijek ostaje. Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, svekra, djeda i pradjeda

Tvoja supruga

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na našu voljenu suprugu, mamu i baku

SJEĆANJE

MIJE FERENČINA

na dragog šogora i tetka

preminulog 19. 9. 2011. u 93. godini života.

MARIJANA PERŠIJA 24. IX. 2010. – 24. IX. 2011. S dubokim poštovanjem i zahvalnošću

Uvijek Te se rado sjećamo.

čuvamo uspomenu na Tebe i Tvoju neizmjernu dobrotu.

Tvoji najmiliji

Obitelj Šćuric i Mišak

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u teškim trenucima. Posebnu zahvalnost dugujemo doktoru Hlišču na trudu i pažnji tijekom njegove bolesti. Zahvaljujemo i JVP-u Grada Varaždina na položenom cvijeću kao i susjedima Kovačić. Ožalošćeni: sin Ivan, snaha Marija, unuk Dubravko s obitelji, unuka Ines s obitelji i unuka Lidija s obitelji


Zahvale i sjećanja 59

27. September 2011., br. 384

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

FRANJO ČORKO

na suprugu i majku

27. 9. 1999. – 27. 9. 2011.

IVKU SAMBOLEC

Čuvamo uspomenu na Tebe.

2. 10. 2009. – 2. 10. 2011.

Svi Tvoji

SJEĆANJE na drage roditelje

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

GRĐAN

Tvoji najmiliji

FRANCISKU SJEĆANJE

i

STJEPANA

† 5. 6. 2002.

† 29. 9. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

Zauvijek u našim srcima i mislima.

29. IX. 2000. – 29. IX. 2011.

na dragu baku

Vaši najmiliji

Ne postoji zaborav dok žive oni koji Te vole.

MARIJU LEČEK

TOMO KIŠIĆ

Tvoji najmiliji

30. 9. 2010. – 30. 9. 2011. Unuci Kristian i Tomislav s obiteljima i snaha Dragica

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti našeg voljenog oca, djeda i pradjeda

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, djeda, brata i ujaka

IVANA MILOVCA preminulog 16. 9. 2011. u 66. godini života nakon duge i teške bolesti. Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima, Kapucinskoj crkvi i svima koji su uveličali posljednji ispraćaj. Ožalošćeni: sin Svetolik, kći Julijana, unuk Mislav, snaha Valentina, zet Jovica i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

DRAGICA HEREGA

povodom smrti našeg dragog

FRANJE NOVAKA preminulog 23. rujna 2011. godine u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti i iskrenoj potpori i svima koji su dragog nam pokojnika ispratili na vječni počinak. Veliko hvala dr. Slavenu Pikeu i osoblju Odjela neurologije Varaždinske bolnice. Posebno hvala med. tehničaru Božidaru i med. sestri Andreji na nesebičnoj skrbi za našeg Franju. Vlč. Dragecu Bogadiju hvala na dostojanstvenom ispraćaju. *****

30. 9. 2010. – 30. 9. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

Godina je prošla otkad Te nema. S nama si u svakoj našoj radosti i tuzi, u svakom našem osmijehu i suzi.

dragom suprugu, ocu, svekru, tastu, djedu i pradjedu

Kći Verica, sin Drago s obitelji

FRANJI NOVAKU POČIVAJ U MIRU BOŽJEM! Supruga Štefanija, sin Slavko, kći Marija, snaha Darinka, zet Stjepan, unuk Damir s Mihaelom, unuk Mario s Katarinom, unuk Miljenko sa Silvijom, unuke Anita i Maja, praunuke Stella i Emily

SJEĆANJE

IVAN BOGADI 28. 9. 1993. – 28. 9. 2011. Godine prolaze i vrijeme teče, al’ uspomenu na Tebe izbrisati neće.

povodom iznenadne smrti našeg dragog sina, supruga, oca i djeda

Ožalošćeni: sinovi Antun i Vjekoslav, unuke Karolina, Antonija, Rosana i Mateja, praunuk Noa, snahe Verica i Božica *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu i svekru

Otišao je otac moj polako kao da u šetnju nekud kreće, otišao je stazom što vijuga, da l’ je znao da se vratit neće. Otiš’o si tamo gdje dobre Bog na kraju čeka. Sin Slavek i snaha Boba

STJEPANA MARUŠEVCA

*****

preminulog 21. 9. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima i pomogli na bilo koji način. Hvala svima koji su nam izrazili sućut i odar okitili cvijećem i svijećama. Neka Te naše molitve sad prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

na voljene roditelje

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima. Posebno hvala liječniku Ivanu Bogadiju, dr. med. spec., internistu, te požrtvovnom medicinskom osoblju Odjela za interne bolesti. Zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut i odar mu okitili cvijećem i svijećama. Veliko hvala tvrtkama i djelatnicima - JU Gradski bazeni Varaždin i Varaždinski bazeni d.o.o., Termocommerc d.d., Dege d.o.o. i Dega – monta d.o.o., Dječjem vrtiću Varaždin, sindikalnoj podružnici JU Gradski bazeni Varaždin. Veliko hvala vlč. Karlu Koračeviću na dirljivim riječima utjehe i molitvama.

JOSIPU BALAŠU ZAHVALA

Obitelj

SJEĆANJE

JOSIPA BALAŠA preminulog 20. rujna 2011. u 76. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Mama Anđela, supruga Dragica, kćeri Mirjana i Snježana, zetovi Josip i Ivica, unuke Gordana, Maja, Mateja i Jelena

dedi

JOŽI Uspomena na Tebe izblijedjeti neće, bio si dio naše životne sreće. Neka Te čuvaju ANĐELI. Unuke Mateja i Rosana, praunuk Noa te Matija i Ivan *****

ZBOGOM

DRAGUTINA HRMANA 30. 9. 2010. – 30. 9. 2011.

ZORICU HRMAN 2. 12. 2003. – 2. 12. 2011.

OBAVIJEST O SMRTI

dragom

U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima da je naš dragi

OCU, SVEKRU i DJEDU

S ljubavlju čuvamo uspomenu na vas.

BRANKO VAUPOTIĆ

Kći Milica, zet Josip i unuka Vlatkica

(mr. sc. kemije) blago u Gospodinu preminuo u nedjelju, 25. 9. 2011. u 77. godini života.

SJEĆANJE

DRAŽEN BENDELJA 30. 9. 2005. – 30. 9. 2011. Tvoja ljubav, nježnost i dobrota zauvijek će ostati u našim srcima.

Suza krene sama od sebe kad Te netko spomene, ko da živu ranu diraju. Bog zna koliko smo Te voljeli. Toni, Verica, Karolina, Karlo i Dado *****

Ispraćaj dragog nam pokojnika bit će u utorak 27. 9. 2011. na gradskom groblju u Varaždinu. Sveta misa zadušnica služit će se nakon sprovoda u crkvi svetog Josipa. Zahvaljujemo svima koji su nam u tim teškim trenucima priskočili u pomoć.

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćena obitelj: supruga Margareta, sinovi Robert i Branko, snahe Gordana i Nataša, unuci Jelena, Vilim i Nikša i sestra Irma

POČIVAJ U MIRU BOŽJEM!

Teta Ljiljana, Stjepan i Tomislav Kežman

dragom

ŠOGORU Šogorice Katarina i Nada *****

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragom stricu

SJEĆANJE

IVAN HORVATIĆ – ĐONI

IVAN BANFIĆ

27. 9. 2010. – 27. 9. 2011.

JOŽI

27. 9. 2003. – 27. 9. 2011.

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Pamtit ćemo Te i nositi u srcu, kao samozatajnog, marljivog i strpljivog čovjeka velikog srca.

Supruga Verica i sin Dejan s obitelji

S ljubavlju, Tvoji nećaci Vitomir, Micika i Veronika s obiteljima

Nek s anđelima Tvoja duša spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Od supruge Marije i obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

na

SJEĆANJE

RUDOLF HAMELEC

ZDENKU ŠTIBER

PETAR ROŠKO

30. 9. 2004. – 30. 9. 2011.

28. 9. 2008. – 28. 9. 2011.

28. IX. 2009. – 28. IX. 2011.

U svakom kutu Tvoja je sjena, a Ti ćeš ostati s nama za sva vremena.

Godina za godinom odlazi, a sjećanje na Tebe ostaje.

Samo oni koji su Te voljeli znaju koliko im nedostaješ.

Sin Marijan s obitelji

Tvoja djeca s obitelji

Supruga Božena


60 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Kako pokazujete osjećaje?

27. September 2011., br. 384

TU KRAJ NAS Ivan Krog, umirovljeni vlakovođa, pisac, scenarist, član

Od ideje do igrok JInspiracija i ideje nalaze se oko nas, samo ih treba uočiti i pokupiti - kaže Krog

Priredio Ivan Hiti, prof. Piše: INES BREŽNJAK

Osjećaji radosti, nježnosti, ali i svi ostali osjećaji nisu ograničeni samo na “otmjene” ličnosti. Njih doživljava svatko, i pametni i konvencionalni, i glupi ljudi. Ali svatko na svoj način. Teže je prikrivati osjećaje koje imamo, nego glumiti osjećaje koje nemamo. Jeste li osoba koja svoje osjećaje izražava jasno i glasno ili spadate među hladne ljude koji osjećaje zatomljuju i zatvaraju se u sebe? 1. Obilazeći pješice, u društvu s drugom osobom, turistički dio nekoga grada, naišli ste na kočiju koja po ulicama vozi turiste. Spopada li vas želja da predložite daljnje razgledavanje grada vozeći se u kočiji? a) Ne. Ne pada mi na pamet (1) b) Da, ali to ovisi o stavu druge osobe (2) c) Da, svakako (3) 2. Vjerujete li da su glazbenici u pravilu daleko osjećajniji od drugih ljudi? a) Da (5) b) Ne (1) c) Teško je dati pravi odgovor (3) 3. Kontrolirate li konobarski račun u nekom ugostiteljskom objektu? a) Ne (5) b) Rijetko (3) c) Uvijek (1) 4. Kako doživljavate cvijeće i biljke u betonskim ili limenim loncima ili drvenim sanducima, kojima ugostitelji uz stolove na vrućem asfaltu žele napraviti “štimung” prirodnog ambijenta? a) Ne smeta me. To tako mora biti (4) b) Uglavnom ružno i odbojno (2) c) Ugodnije od golog asfalta (1) 5. Šetate snježnom cestom u planinskom kraju zimskog turizma i srećete saonice s veselim putnicima koji vas pozdravljaju i zovu da se vozite s njima. Kako reagirate? a) Odzdravit ću im na isti veseo način, i ako ocijenim da neću biti “višak” u saonicama, rado ću im se pridružiti (5) b) Pravit ću se da ne čujem pozive (1) c) Rado ću im odzdraviti, ali neću sjesti u saonice (3) 6. Nekome tko vam ide u susret iz džepa ogrtača visi šal koji se vuče po asfaltu. Hoćete li ga na to upozoriti? a) Da, svakako (4) b) Taman posla! Neka vodi brigu sam o sebi (1) c) Ovisi o situaciji na ulici (2) 7. Netko koga čekate nije na vrijeme došao na sastanak. Koliko ćete ga čekati? a) Četvrt sata najduže (1) b) Do pola sata (3) c) Duže od pola sata (5) 8. Promatrate dvorac s pet tornjeva koji se koristi i kao ugostiteljsko-turistički objekt. Spontano odgovorite: biste li u tom dvorcu rado proveli godišnji odmor? a) Ne, nipošto (1) b) Da. Bio bi to ugodan doživljaj (5) c) Dobro bih razmotrio ponudu, pa onda donio odluku (2)

DO 10 BODOVA Vi ste hladna osoba koja prikrivanjem osjećaja počesto djeluje odbojno na okolinu. Svoje osjećaje ne otkrivate drugima, nego ih redovito zadržavate u sebi, pri čemu vam je posve svejedno što će drugi na to reći. Uzrok takvom vašem odnosu u biti je strah da drugima ne otkrijete svoju nutrinu i način razmišljanja o ljudima i stvarima oko sebe. Kao što skrivate svoje, isto tako nerado slušate kad vam netko drugi tumači svoje osjećaje. Vi ste samoživac, koji misli da nitko nema pravo slušanjem vaših osjećaja zavirivati u vašu “dušu”.

OD 11 DO 20 BODOVA

Samo na prvi pogled djelujete kao osoba uvučena u sebe, koja na okolinu gleda pomalo sumnjičavo i bez želje da iskaže svoje osjećaje. Pa ipak, to je tek prvi dojam, jer zapravo spadate među one koji otkrivaju svoje osjećaje, ali tek nakon što bolje upoznaju osobu ili okolinu. Vama je potrebno stanovito vrijeme “uhodavanja” u osjećaje društva oko sebe i razmišljanja što učiniti, pa tek, kad o tome promislite, najčešće tad donosite odluku da se “otvorite”. No i priroda tog “otvaranja” i dužina njezinoga trajanja ovisi o vašem dojmu o osobi ili društvu u kojem ste. Takav je vaš odnos i u prosudbi prema stvarima, politici, kulturi i drugim manifestacijama ljudskog duha.

21 I VIŠE BODOVA

Vi jednostavno ne znate svoje osjećaje držati na uzdama, jer ste osoba s izrazito temperamentnim karakterom, i zbog te vam osobine često teško pada da svoje osjećaje pomno vagate. Više reagirate srcem i emocijama nego razumom, pa se nerijetko događa da se doslovno rasipate osjećajima koji nipošto nisu patvoreni. Vi ih, uostalom, ni u kojem slučaju ne prikrivate niti zamagljujete, već se, naprotiv, ponosite svojom otvorenošću i spontanošću, bez obzira je li riječ o radosti, tuzi ili srdžbi. Ne pretjerujte jer to ponekad ispada i neozbiljno.

Od glumca u nekadašnjoj Omladinskoj organizaciji, do scenarista i pisca sve popularnijih šaljivih igrokaza koje izvodi njegova amaterska glumačka družina „Komedijaši“ iz Udruge za šport i rekreaciju Stažnjevec – to je ukratko put Ivana Kroga, umirovljenog vlakovođe Hrvatskih željeznica.

Počeci - Pisati sam počeo jer nam je nedostajalo komada koje bi Omladinska organizacija izvodila - objasnio je gospodin Ivan. Sad već davnih 80-ih godina u Stažnjevcu je djelovala Omladinska organizacija koja se bavila amaterskom glumom. Izvodili su tada aktualne komedije, a kako bi njihova interpretacija bila što bolja, odlazili su u kazalište i gledali izvedbe profesionalaca. Zbog nedostatka tekstova, Ivan se još kao mladić okušao u pisanju. Već se tada jasno dao prepoznati njegov (u sredini) talent za komediju i šaljive igrodijaši’ i njihov scenarist Ivan Krog Amaterska glumačka družina ‘Kome kaze. Nakon što se Omladinska jom glumačkom družinom Ivan organizacija raspala, uslijedila odasvuda oko sebe. Krog broji mnogo, no najveće je stanka od 20 godina. U tom lijevom rukom, a kada treba priznanje dosada mu je zahvalrazdoblju Ivan nije pisao, no zapisati čitav tekst, pomažu mi nica grada Ivanca za očuvanje usprkos tome, talent za pisanje moji glumci. Oni zapisuju, a ja Uspješni igrokaz stažnjevečkog humora u svojim nije nestao. diktiram – kazao je Ivan. - Za igrokaz je potrebna samo igrokazima. Na pitanje bi li se Pred sam kraj tog “sušnog” Dvadesetogodišnju stanku mala ideja, iskrica koja je pokrejednog dana želio okušati i na perioda, uslijedio je još jedan prekinuo je osnutak Udruge tač svega. Ponekad je potrebno kazališnim daskama, Ivan odšok – Ivan je doživio moždani za šport i rekreaciju Stažnjevec, samo pročitati vic; na to se govara: “Ne, ja se time bavim udar te su nažalost ostale u kojoj djeluje i sekcija doda malo humora, još pokoji samo amaterski!”. i posljedice te boleza kulturu, a unutar dodatak i evo komedije! Inspii t a s i p Ivan i njegova glumačka sti. No to nikako sekcije amaterska racija i ideje nalaze se oko nas, eo č o družina uspješno surađuju nije utjecalo na p glumačka družisamo ih treba uočiti i pokupiti! sam je već četvrtu godinu zaredom. kreat ivnost, na „KomedijaJa ne pišem ono čega nema! – m jer na omada ši“, za koje Ivan u kratkim je crtama gospodin Gostovali su na mnogim dogenijalnost k o l gađanjima, ali njihov najbitniji i angažman već četvrIvan objasnio kako nastaju dostaja ladinska sada nastup svakako je tradicionalna stažnjevečkog ne tu godinu aknjegovi igrokazi. Napisati nešto m O i b priredba povodom Dana žena. scenarista, tivno piše šaljišaljivo i zabavno ne predstavlja koje acija iz n a g Mi smo organizirani kao pravo kako ga odmilja ve igrokaze koji mu ni najmanji problem, jer je or a l i d amatersko kazalište. vole nazivati. Baš su veoma uspješni. i sam takve vesele naravi – uviizvo Ja sam zadužen za scenarije, naprotiv – to ga je Do sada je napisao jek spreman na šalu i zabavu. kostimima se bavi naš kostijoš više potaknulo da se 15 igrokaza, od kojih su Kao svaki pisac i stažnjevečki mograf Stjepan Lončar, a naš nečim bavi. Jedna od posljedica najuspješniji igrokazi “Doktor”, scenarist navodi svoje uzore u rekviziter je Josip Sekelj – Guje i slabija pokretljivost desne te tradicionalna “Stažnjevačka literaturi, najviše od svih volio slar. Uz nas, tu je i 10 glumaca ruke, no Ivana to nikako ne kronika”. S inspiracijom i ideje čitati Fadila Hadžića i Tituša koji aktivno djeluju u družini te zaustavlja u pisanju. - Glavne jama Ivan Krog nema nikakvih Brezovačkog. glumački podmladak – rekao je ideje pišem u natuknicama problema, jer kako kaže, crpi ih Zahvalnica i pohvala sa svo-


S raznih strana 61

27. September 2011., br. 384

n “Komedijaša!...

PRIMJER Konzum darovao novo dječje igralište

kaza

Vaše fotke

Moj galebe... Već prvog dana novo je dječje igralište bilo prepuno djece, ali i njihovih roditelja te pratitelja

Park kod tržnice sada je pun dječjeg veselja

Kad sunce ode spavati...

JIgralište je dio nastavka projekta “Vratimo djecu na igrališta” u

sklopu kojeg je izgrađeno više od 20 sličnih mjesta za igru U parku kod varaždinske tržnice, koji su do sada rijetki zamjećivali, sasvim novo ozračje od petka. Igra i veselje sada ispunjavaju taj prostor zahvaljujući novom dječjem igralištu koje je donirao Konzum.

Niz sigurnih sprava gospodin Ivan. Udruga je veoma aktivna što se tiče uključivanja djece u svoj rad. - Djeca su naša najveća inspiracija i nada da će rad udruge i glumačke družine nakon nas i dalje aktivno živjeti – odgovara Ivan. Ono što “Komedijaše” i Ivana očekuje jesu gostovanja na nadolazećim događanjima, sudjelovanje na festivalu REGA te 2. Stažnjevački dani glume, na kojima će osim njih nastupiti i brojna srodna društva. Igrokazi su već spremni i trenutno traju probe. Humora i smijeha nedvojbeno neće nedostajati ni ovog puta, jer majstor svoj zanat zna – baš kao što Ivan zna što će nasmijati i oraspoložiti publiku. - Bitna je zabava kroz posao – na kraju cijele priče dodaje gospodin Krog, a zabave kraj „Komedijaša“ i Ivanovih igrokaza nikada nedostajalo nije.

Igralište, koje se prostire na više od tisuću kvadrata, koje je osigurao Grad Varaždin uz suglasnost Konzervatorskog odjela, ima dva dijela: manji - uređen i opremljen za igru i druženje djece nižih uzrasta te veći - opremljen s brojnim spravama za stariju djecu. Ukupno je 13 novih sprava kao što su tobogani, penjalice, ljuljačke i vrtuljci, a svi su napravljeni prema najvišim standardima i normama sigurnosti, kvalitete, dizajna i ekologije te posjeduju ateste sukladno normama EU. Dječje igralište u Varaždinu, koje je otvorio zamjenik gradonačelnika Zlatko Horvat, dio je nastavka Konzumovog projekta “Vratimo djecu na igrališta” u sklopu kojeg je izgrađeno već više od 20 sličnih mjesta za igru. - Ovaj projekt rukovodi se Konzumovom misijom “S vama kroz život od malih nogu”, kojom najbolje opisujemo naše usmjerenje zajedništva i par-

čuo... Ne, ne... nisi dobro

Ivona Janjić i Veljko Milihram u društvu oduševljenih mališana

tnerstva s našim kupcima i njihovim obiteljima u raznim područjima i etapama njihovih života. Zahvaljujemo našim

u

ovoj prodajnoj regiji Konzum ima 95 prodajnih mjesta kupcima i Facebook fanovima na podršci i sugestijama koje nam šalju od samog početka projekta “Vratimo djecu na igrališta”, od kojih smo mnoge uspješno uklopili u ovaj projekt - rekla je Ivona Janjić, direktorica marketinga. U Varaždinu i okolici Konzum je prisutan od 2000. godine,

podsjetio je Veljko Milihram, regionalni direktor prodaje. - U ovoj prodajnoj regiji Konzum ima 95 prodajnih mjesta gdje radi gotovo tisuću zaposlenika i vjerujem da ove brojke najbolje govore o tome koliko su Varaždin i ova regija bitni za poslovanje Konzuma. Stoga mi je posebno drago da je Varaždin sastavni dio Konzumovog projekta “Vratimo djecu na igrališta”, u sklopu kojeg ćemo kroz novo dječje igralište dodatno oplemeniti uređenu gradsku jezgru te dati doprinos kvaliteti života svih građana i kupaca Konzuma - naglasio je Milihram prigodom otvorenja novog igrališta.

Tata, a kad budem veliki budem i

ja to onda isto radil?

Mama... pušenje je štetno - to već i klinci

znaju!

Kako su nastali husari? Nakon kraće ljetne stanke, Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije ponovno kreće sa serijom zanimljivih predavanja. Kako doznajemo, prvo u nizu održat će Velimir Vukšić u četvrtak 29. rujna u 19 sati u Multimedijskoj dvorani palače Herzer pod nazivom ‘’Kako su nastali varaždinski husari?’’ Na predavanju će Vukšić predstaviti razvoj husarskih postrojbi te njihov povijesni put u Hrvatskoj. Središnja tema predavanja je nastanak i razvoj husara u Varaždinu, njihovo djelo-

vanje i ratni put te razlozi nestanka. Samo predavanje bit će popraćeno mnogim ilustracijama, a na kraju Vukšić će predstaviti slikovni časopis za vojnu povijest i militariju ‘’Carski husar’’, čiji je glavni urednik te za koji piše članke i radi ilustracije. Također, predavanju će prisustvovati i jedan predstavnik udruge Husari Varaždinske županije 1746. u osebujnoj vojnoj odori. Na kraju dodajmo i to da je Vukšić etablirani autor većeg broja članaka i knjiga s temama o domaćoj i stranoj militariji.

Naslonjena na grad...

e trsja! Aha! Sused ima viš

FOTIĆ U RUKE! Ljeto je gotovo, ali vaše fotke i dalje stižu! Hvala svima koji nam ih šaljete, a mi ćemo se zbog velikog interesa i dalje potruditi objavljivati ih. Vrijeme je berbi, prvih jesenskih kiša... Zasigurno nosite sa sobom i fotić - zato šaljite nam i dalje svoje fotografije na sandra@regionalni.com.


62 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Posao stoljeća oning se pojavio na izraelskom tržištu kao izvođač u vrijeme kada je izraelska vlada s ministrom Arielom Sharonom imala velike programe koji su obećavali da će čak 50.000 stanova izgraditi za pet godina Početkom 90-ih, kad se situacija u Hrvatskoj ubrzano destabilizira, u građevinskoj branši dolazi do velike krize i manjka posla. GK Zagorje, jedna od najvećih građevinskih tvrtki sjeverozapadne Hrvatske, zapalo je u velike probleme. U to vrijeme Radimir Čačić vodio je Društveno poduzeće Coning. Riječ je o tvrtki registriranoj 1984. godine, a koja je nastala izdvajanjem OOUR-a Projektni biro iz poduzeća GK Zagorje iz Varaždina. Kada se vidjelo da dolaskom rata u Hrvatskoj za građevince nema više kruha, menadžment Coninga odlučio je iskoristiti situaciju za dokazivanje na poslovima u nozemstvu. - Početkom rata, s obzirom na snažno smanjene investicijskih aktivnosti s jedne i želje da se u takvim okolnostima pomogne posrnulom GK Zagorje s druge strane, DP Coning se dodatno okreće poslovima u inozemstvu - priča Dragutin Lovrenčić koji je u to vrijeme obnašao funkciju direktora Zajedničkih službi u Coningu. Zbog specifične političke situacije, nametnuo se Izrael kao moguće ispunjenje tih ambicija. - Coning se pojavio na izraelskom tržištu kao izvođač u vrijeme kada je izraelska vlada s ministrom Arielom Sharonom imala velike programe koji su obećavali da će čak 50.000 stanova izgraditi za pet godina. Glede toga Coning je sklopio Ugovor za izgradnju 1.294 stambene jedinice u mjestu Ashkelon udaljenom šezdesetak kilometara od Tel Aviva, s kompanijom Ben Yakar Gat koja je tada bila jedna od četiri najveće izraelske građevinske firme. Posao je dobiven u konkurenciji s još dvije relevantne europske građevinske tvrtke - priča Lovrenčić.

C

Građevinski div Ben Yakar Gat en Yakar Gat je doista tada bila jedna od najvećih i najpoznatijih građevinskih tvrtki u Izraelu. Tijekom 90-ih izgradila je tisuće i tisuće stanova te bila uključena u sva područja izgradnje nekretnina. Zarade te tvrtke navodno su iznosile stotine milijuna dolara godišnje, a tvrtka je bila gotovo nezaobilazna svakome tko je htio kupiti stan u Izraelu. Građevinska industrija u to vrijeme je u Izraelu cvjetala zbog ogromnih valova doseljenika koji su tražili smještaj. O tom vremenu svjedoči Avraham Yaron, odvjetnik iz Tel Aviva, koji će kasnije biti likvidator DP Coninga u Izraelu. - Mnogo novih doseljenika dolazilo je 1991. godine u Izrael, posebno iz Rusije. Postojala je velika potreba za stanovima koji bi se izgradili u najkraćem mogućem roku. Ben Yakar Gat potpisao je ugovor s Vladom o gradnji stanova u Ashkelonu. Trebali su podizvođača iz inozemstva budući da su sve graditeljske tvrtke u Izraelu bile zaposlene. Ben Yakar Gat tražio je prikladnu tvrtku u Turskoj i drugim zemljama, ali je naposljetku izbor pao na DP Coning iz bivše Jugoslavije. Naime, Coning je tvrdio da može izgraditi malo postrojenje unutar gradilišta u kojem bi se gradili cementni zidovi, pa bi zbog toga bili sposobni graditi izuzetno brzo - priča Yaron. Angažman strane tvrtke u izgradnji izraelskih stanova nije bilo ništa neobično, pogotovo u vrijeme kad se toliko intenzivno u Izraelu gradilo. (Nastavak u idućem broju)

B

27. September 2011., br. 384

TU KRAJ NAS U N. Marofu “sedma sila” jurila na kartingu

Kočnica lijevo, gas desno i samo - vozi JDa ne bi sve ostalo na onom kako je to isključivo muški sport, pobrinule su se

dvije članice portala Aktualno.hr, a jedna od njih hrabro je u haljini sjela u karting Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Tridesetak članova novinarskih redakcija s područja Varaždinske županije okupilo se u četvrtak 22. rujna na karting stazi Rauš kraj Novog Marofa, kako bi se okušali u vožnji ovih malih bolida. Objektivno gledajući, priličan je uspjeh okupiti toliki broj medijskih djelatnika na jednom mjestu, s obzirom na sva događanja tog dana.

„Penzić“ vožnja No to opet govori o atraktivnosti samog događaja. Prije početka vožnje “pale” su i obavezne instrukcije o upravljanju vozilom, a to je odlično obavio višestruki prvak Hrvatske u kartingu, Roberto Rauš. Dakle, kočnica na lijevoj strani, gas na desnoj. I, da, nije uputno u isto vrijeme dodavati gas i kočiti. Ako mislite da je jednostavno slijediti ove upute, varate se. Jedan karting ipak je imao dobro zagrijane kočnice. Što se same vožnje tiče, odmah se moglo primijetiti nekoliko poznatih škola upravljanja, od one “Šumaherove” do “penzić-vožnje”, ali to svakako nije umanjilo doživljaj onih koji su neustrašivo savladavali zavoje i ravne dijelove staze. Da ne bi sve ostalo na onom kako je to isključivo muški sport, pobrinule su se dvije članice portala Aktualno. hr, a jedna od njih hrabro je u haljini sjela u karting i odvezla dva kruga. Zašto su baš u to vrijeme najviše škljocali fotoa-

prije a početk ” su i le a p “ vožnje vezne oba kcije o n i stru anju lj uprav malim ma bolidi

parat i i snimal e k a m e re, ostavljamo svakom čitatelju na maštu. Nakon sat i pol uživanja u vožnji i odmjeravanja snaga na stazi, brojčano stanje je bilo nepromijenjeno i uslijedio je drugi dio druženja uz grah i kobasice. Prije polaska kućama pao je pljesak domaćinima, Robertu i njegovoj obitelji Rauš, koji su ugostili i oduševili sve prisutne, a, kao što i priliči, novinari su se sami pozvali iduće godine na novu vožnju.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Fastivalski teve čušpajz N

a javnoj televiziji kaj je pišeju hateve sega ima. To istina. Čak i ženske piju vina. I kad prenose festivala delaju. Tak mi se vidi. Kajti sam gledal prenos otvorenja Baroknih glazbenih noći. Na početku sam mislil da gledim istragu, o utjecaju lika i djela burgemajstera Drageca pl. Pusta. Na nekoga. A ne festival. Ozbiljne glazbe. Ali kaj se tu more. Kad pretplatu i onak plaćati moramo. Pa bumo tak, morti, dok

na Krapinskome festivalu popevku čekamo, morali poslušati spikericu z hateveja kak pripoveda o temu kak je krapinski pračovek Štefek, z neolita, vu nekakvoj vukojebini, zveknul jelena po glavi dok je bil lovostaj. Negdi na pol festivala bu morti objavljen prilog o razvoju kriminala vu pe inama a posle festivala o utjecaju štrukli na razvoj zagorskog prdeca. Tak da bude sve u stilu. Otvorenje pak festivala na

jugu, na primer Dubrovačkih igri letnih, morti budu na javnoj teve počeli s policijskim raportom o stanju sigurnosti vu gradu. predi nek zdignu barjak Libertas bu emitiran prilog o kriminalu na kruzerima. Festival tamburice i ostaloga vu Vinkovcima budu morti počeli s receptima za kulen i tečajem o uzgoju pajceka u nizinama. Fakat na javnoj teve sega ima. To istina…

A


Vodič 63

27. September 2011., br. 384

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Ivana Turek

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka 29.rujna do utorka 4. listopada PLANET MAJMUNA: POSTANAK u 19 sati KAZALIŠTE Srijeda, 28.9. u 19,30 sati PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno EMANUEL VIDOVIĆ, Djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović,, razgled do 23.10. Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca ISTINA JEDNOG VREMENA - Foto zapisi iz Domovinskog rata, izložba fotografija Darka Gorenaka, razgled do 15.10. Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel KRAKOW, umjetničke fotografije, razgled do 2. listopada Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Četvrtak 29.9. u 20 sati VEČER DOKUMENTARNOG FILMA, filmovi Matije Vukšića BENJAMIN (hrvatski dokumentarni film) IROKEZ Od petka 23.9. do utorka 27.9. MONTE CARLO (romantična avanturistička komedija) u 18 sati JOSEF (ratna drama/triler) u 20 sati Mala scena Nedjelja, 2.10. u 20 sati REMETINEC, REMETINEC, Kazališna nakupina «Gemischt»

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – BABLJE LJETO VREMENSKA SLIKA: Prošle godine u ovo doba borili smo se s kišama i poplavama. Ove godine sasvim druga priča – sunce i toplina…u petak, 23. rujna u 11 sati i 4 minute, službeno je počela jesen. Ali to je još uvijek bablje ljeto - ni ovog tjedna ne prijete nam jesenje kiše, nego možemo očekivati ugodno ranojesensko vrijeme uz dosta sunca. Jedino će nas svježa, ponegdje i maglovita jutra podsjećati da smo na kraju mjeseca rujna. Dani će biti ugodno topli. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (Prognozu izradila udruga Crometeo 26.9.)

Breton

!

Ovaj španijel Breton nađen je kako luta kod groblja u Varaždinu. Star je 1,5 godina, srednjeg rasta, visine oko 50 cm. Prijateljskog je temperamenta i sjajno se slaže s ljudima i drugim psima. Nađen je u lošem stanju, mršav i neuhranjen. Ovom prekrasnom psu tražimo dom gdje bi bio kućni ljubimac, nikako kao pas za lov. Udruga Spas 330-004

VJENČANI: Marko Bjegović i Ana Vugrin,

Nikola Domjan i Aleksandra Dejanović, Kristijan Mikulec i Karolina Sajko, Roman Mišak i Sonja Ivec, Slaven Vrček i Martina Šamarija, Dinko Hržica i Marina Štimac, Vladimir Martinez i Mihaela Plantak, Veljko Milihram i Marija Kadi, Bojan Remar i Martina Novak, Stipe Soldić i Marina Martić, Danijel Stanko i Martina Cvek, Marko Zadravec i Martina Migles

VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI (izbor iz programa) Srijeda, 28. rujna u 19:30 sati, Franjevačka crkva Poljski orkestar 18. stoljeća, (Handel, Bach, Corelli) Petak, 30. rujna u 19 sati, katedrala

UMRLI:

Venecijanski barokni orkestar (Večer A. Vivladija) Nedjelja, 2. listopada u 20 sati, Katedrala The King’s Consort (Virtuozni barok)

Mijo Ferenčina (93), Magdalena Županić (87), Josip Balaš (75), Ivan Milovec (66), Marija Stanojević (72), Marija Sinković (69), Franjo Talijančić (54), Marija Hrašćanec (70), Vid Mikić (84), Josip Štuhec (58), Agata Oskoruš (90), Izidor Sambol (59)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com


64 Zadnja

27. September 2011., br. 384

UTRKA KRINOLINA U neobičnim kreacijama trčali kroz centar Varaždina

Goli torzo i kozja koža JSudjelovali i muškarci i žene, najbrži dobio zlatnu ciglu, a najsporija zlatni flaster Njegovo Visočanstvo Krešimir i Njezino Visočanstvo Iva po drugi su put svoje podanike pustili da u krinolinama trče ulicama Varaždina. U njihovom kraljevstvu nema nikakve modne diskriminacije, dopuštene je sve, a u utrci za vrijedne nagrade nema ni nikakve spolne diskriminacije. U kompliciranim su haljinama tako po centru gradu uz djevojčice, djevojke i žene trčali i dječaci i muškarci. Samo trenutak nakon š to s u va trometom otvorene Varaždinske baro kne večeri, a elegantna publika iz katedrale došetala do Stančićevog

!

trga, tamo ih je dočekao izvrnuti barokni svijet, koji je podsjećao na atmosferu filmova Tima Burtona (npr. Bubimir). Utrka je počela, a trkači i trkačice pošteno su se oznojili, ali i zabavili na ruti koja je obuhvatila Padovčevu, Uršulinsku, Draškovićevu, Školsku i Gundulićevu ulicu, Korzo, Gajevu i Bakačevu. Kroz cilj je prvi prošao prošlogodišnji pobjednik T i bor, atletičar čiji je torzo grijala tek komad kozje kože. - Bilo je teško. Možda bi bilo lakše trčati u štiklam a . Pripremao sam se za utrku, ali to je moja mala tajna

Dolaze nam majstori plesa - Lord of the Dance

Slavna irska plesna skupina Lord of the Dance sa svojim najveć im plesnim showom stiže 16. studenog u Arenu Varaždin. Od 1996., kada ih je glasoviti irski plesač i koreograf Michael Flatley postavio na scenu, postali su najprodavaniji plesni show na svijetu. Plesači

su gostovali u rasprodanim dvoranama u više od 60 zemalja svijeta na svim kontinentima, a vidjelo ih je više od 60 milijuna ljudi. Zašto su uvijek rasprodani i kako atraktivno izgledaju na sceni, moći ćete i sami vidjeti. Ulaznice su već u prodaji po cijeni od 120 do 150 kuna.

– rekao je pobjednik kojem je za nagradu uručena vrijedna nagrada – kartonska zlatna cigla. Zadnja osoba pak koja je stigla na cilj bila je Iva, a njoj je pripao zlatni flaster. Utrka kr inolina

KARIKATURA

još je jedan zabavan i nekonvencionalni projekt koji su osmislili kostimogaf Krešimir Koloži i dizajnerica Iva Šerić. - Nama je ovo zabavno, a sve krinoline smo sami osmislili i dizajnirali. Ne možemo reći koliko vremena nam treba

za krinolinu jer vrijeme je za nas relativan pojam – objasnili su nam projekt u svom stilu. - Stvarno nam nije bilo teško naći trkače za utrku, a moram priznati da smo neke prijavljene morali i odbiti – dodala je Iva. Svaka je haljina doista bila posebna. Voditeljica Suzana kr inolinu je imala od 365 programa Baroknih večeri. Iva je nosila haljinu u stilu vjenčanice u kombinaciji hrvatske zastave sa šeširom Europske unije dok se Kreši mir odlučio za odjevnu kombinaciju plišanog odijela i retro skijaške maske s nalijepljenim brkovima...

ROCK FEST U SUBOTU

Zabranjeno pušenje Zabranjeno pušenje, Malehookers, Van Gogh i Retro pult nastupit će na prvom po redu Varaždin Rock festu ove subote u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi. Organizatori nisu odustali od ovog festivala koji je trebao biti održan u lipnju, a promijenili su se i neki izvođači. Kako se čini,

u subotu nas ipak očekuje dobra rock zabava, a na scenu prve stupaju upravo domaće snage Retro pult. Vrata dvorane otvaraju se već u 19 sati, a predviđeno je da će koncerti trajati sve do 2 ujutro. Ulaznica još uvijek ima i do petka se mogu kupiti po cijeni od 50 kuna dok će na dan koncerta njihova cijena biti 20 kuna više.

IZLOŽBA CVIJEĆA

Aranžirat će bicikle Učenici Srednje škole „Arboretum Opeka“ iz Marčana, u sklopu 16. Međunarodne izložbe cvijeća, natjecat će se u aranžiranju bicikala. Natjecanje će se održati 30. rujna u 11 sati na prilazu u Stari grad, a bicikli će nakon toga biti izloženi u dvorištu. Na 16. Međunarodnoj izložbi cvijeća (29. rujna do 2. listopada), u dvorištu i atriju Staroga grada posjetitelji će moći vidjeti i vrtlarske instalacije florista iz Splita, cvjetne instalacije, unikatnu keramiku, razne cvjetne aranžmane od čak 46 izlagača. Izložba je kao i uvijek organizirana u vremenu odvijanja Varaždinskih baroknih večeri, a tema joj je “Barok-glazba-cvijeće”.

crta: Željko Pilipović

Rt_384  

Regionalni tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you