Issuu on Google+

INTERVJU Ivan Piskač iz Zasebne postrojbe PU varaždinske o obrani Vukovara

Tjednik

Str. 6.-7. ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 382 :: 13. rujna 2011. :: www.regionalni.com

ALARMANTNO Ispod 90.000 tona smeća u Brezju zagađene podzemne vode

Bale uzimaju danak U uzorcima vode pronađeni nitrati, olovo, mangan, bakterija Escherichia coli... Stranice2.-5. SUDBINE

Otišla od kuće i djecu ostavila na brizi roditeljima ŠKOLA U BOLNICI

Stranica 8.

Nastavu imaju i dok su na rehabilitaciji

VARAŽDINCI U STRAHU

Stranica 17.

ŠESTO IZDANJE VARAŽDINSKOG TRASH FILM FESTIVALA

EKSKLUZIVNO

Izgubljeni grad u srcu Hrvatskog zagorja Stranice 26. i 27.

Sve je bilo u znaku kauboja i Indijanaca! Stranice 28.-29.

Opasni staford gradom luta već četvrti mjesec! Stranica 10.


Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Gradski prioritet - bale u Brezju P

etnaestak vijećnika Gradskog vijeća Varaždina u ponedjeljak poslijepodne posjetilo je gradilište nove tvornice za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada u Brezju kako bi se na licu mjesta uvjerili dokle se došlo s obavljenim radovima. Za većinu njih bilo je to i prvo upoznavanje s budućom tehnologijom nove tvornice MBO tvrtke T7 VIS, koja će uskoro krenuti s probnom proizvodnjom i zapošljavati 100-tinjak radnika. Svi su oni na putu do nove tvornice, prve takve vrste u Hrvatskoj, prošli pokraj hrpetine nagomilanih bala komunalnog otpada. Intenzivan smrad koji se širi s ovog ilegalnog deponija smeća u Brezju, ali i bojazan od mogućeg požara, zagađenja podzemnih voda i okoliša, sve više zaokuplja građane, poglavito one koji stanuju i žive u obližnjim naseljima. Stoga su upravo oni, kako smo obaviješteni, pokrenuli potpisivanje peticije u namjeri da potaknu gradsku vlast da što prije riješi problem baliranog smeća. da je njihova bojazan o zagađenju podzemlja i okoliša opravdana, potvrđuju i službena ispitivanja kakvoće voda iz piezometara kod baliranog smeća koja su izvršena proteklih godina (o čemu opširno pišemo u ovom broju Regionalnog tjednika). Gotovo sva ta ispitivanja potvrđuju da uzorci vode ne odgovaraju zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, odnosno da su podzemne vode u blizini i ispod bala zagađene u mikrobiološkom i fizikalno-kemijskom pogledu. Koliko su to ozbiljne činjenice, ne treba posebno isticati. a grad Varaždin, zato, rješavanje problema baliranog smeća (p)ostaje ekološki prioritet koji ne trpi daljnja odlaganja.

13. rujna 2011., br. 382

ALARMANTNO Imamo 90 tisuća tona ba

Procjedne vod smeća zagađu

A

Z

2010. godine, uz fekalne streptokoke, u uzorcima iz piezometara VP-1 i VP-2 pronađeni i koliformi te Escherichia coli

JO štetnosti nitrata i teških metala u vodi namijenjenoj za piće postoje brojni

dokumenti publicirani u medicinskim leksikonima, a potvrđuju to i istraživanja Pišu: JOSIP NOVAK IVICA KRUHOBEREC

U kojoj mjeri može više od 90 tisuća tona baliranog smeća koje se nagomilalo na ilegalnom deponiju u Brezju negativno utjecati na okoliš i zdravlje ljudi, pitanje je koje se nameće nakon istupa prof. dr. sc. Vesne Dušak u Županijskoj skupštini. Nju je zanimalo zašto nitko ne istražuje utjecaj zagađivača na okoliš, a posebno na velik broj oboljelih od zloćudnih bolesti u Varaždinskoj županiji.

Porast karcinogena Utjecaj zagađenog okoliša na stanovništvo koje pije zagađenu vodu po ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i američkog Nacionalnog instituta za rak

(NCI) sugerira da je od 60 do nekoliko naših fakulteta i 80 posto svih oboljenja od instituta (T. Filipan, N. Ruraka prouzrokovano štetnim žinski, B. Prpić) i istraživanja polutantima iz zraka koji udi- u Italiji u 14 okruga Pesara. šemo, hranom koju jedemo Njima je utvrđeno da postoji značajna korelacija i vodom koju pijemo. između sadržaja NCI je nedavno metala u vodi i ponovno izrazio ne e g o n smrtnosti od zabrinutost da arci k j o n raka jednjabi povećanje đe u zaga ožemo k a , ž e l u c a , karcinogena m e u vodi i naša n a crijeva, jetre vodi eđajim i gušterače. nemogućr u i t i nost da ih uklon čišćavanje Pronašli smo i podatak da uklonimo ureza pro Varaždinska žuđajima za propanija ima duplo čišćavanje mogla više karcinoma žerezultirati ozbiljnom luca od ostalih županija. izlaganju opće populacije. O štetnosti nitrata i teških No u dopisu redakciji 7Plus metala u vodi namijenje- Regionalnog tjednika od 17. noj za piće, postoje brojni kolovoza ove godine dr. Krudokument i public irani u noslav Capak, voditelj Službe medicinskim leksikonima, za zdravstvenu ekologiju a potvrđuju to istraživanja Hrvatskog zavoda za javno

zdravstvo, tvrdnje o porastu malignih oboljenja zbog kakvoće vode za piće drži neutemeljenim i pogrešnim.

Struka - smiruje Ovakve tvrdnje o porastu malignih oboljenja, kažu u ZZJZ-u, nemoguće je potvrditi bez složenih i multidisciplinarnih istraživanja koja bi rezultirala vjerodostojnim podacima. Utjehe radi, na temelju analiziranih uzoraka vode za piće iz vodocrpilišta i mreže, koje radi Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, može se konstatirati da su uzorci voda zadovoljavajući, sukladno zahtjevima “Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće” (NN br. 47/08). No koliko će dugo tako i ostati?


Aktualno

13. rujna 2011., br. 382

3

liranog smeća u Brezju, a ispod njega zagađeno podzemlje

de i tvari iz baliranog uju podzemne vode! NACIONALNI INSTITUT ZA RAK

!

NCI je nedavno ponovno izrazio zabrinutost da bi povećanje karcinogena u vodi i naša nemogućnost da ih uklonimo uređajima za pročišćavanje mogla rezultirati ozbiljnom izlaganju opće populacije

KARCINOM ŽELUCA

!

utvrđeno je da postoji značajna korelacija između sadržaja metala u vodi i smrtnosti od raka jednjaka, želuca, crijeva, jetre i gušterače, a Varaždinska županija ima duplo više karcinoma želuca od ostalih županija

OTKRIVAMO Zabrinjavajuća kakvoća vode iz piezometara kod bala

Nitrati, olovo, mangan… pa i E. coli Iako prolaze vodozaštitnim područjem vodocrpilišta Bartolovec, glavnog izvora pitke vode u Varaždinskoj županiji, podzemne vode kod baliranog smeća u Brezju uglavnom ne odgovaraju zahtjevima „Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće“ ni u mikrobiološkom, ni u fizikalno-kemijskom pogledu već najmanje pet godina! Primjerice, na području Brezja, točnije kod baliranog komunalnog otpada, Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije obavio je još 2007. godine uzorkovanje eluata iz pet piezometara radi utvrđivanja kvalitete podzemnih voda. Nakon analize petorih uzoraka vode uzetih u kolovozu 2007., utvrđeno je da niti jedan ne odgovara spomenutom pravil-

niku ni u mikrobiološkom ni u fizikalno-kemijskom pogledu. Naime, kod svih uzoraka izolirani su enterokoki (fekalni streptokoki), povećani broj kolonija te bakterija Psudomonas aeruginosa, jedna od najotpornijih bakterija koja uzrokuje infekcije mokraćnog sustava te oštećenja kože. Uz to, uzorci vode imali su povećanu koncentraciju nitrata, olova i željeza, a neki i nitrita, mangana i olova, tvari koje se nalaze na listi opasnih. Analiza uzoraka vode kod baliranog smeća ponovljena je i u siječnju 2008. Iako je obavljena svega pet mjeseci nakon prethodne, kvaliteta pojedinih uzoraka dodatno je pogoršana, pa je tako na jednom piezometru utvrđena povećana koncentracija

amonijaka. Međutim, iako je utvrđen povećan broj kolonija, ipak je to bilo u manjem opsegu nego 2007. godine. Ukratko, od šest uzetih uzoraka, niti jedan nije odgovarao zahtjevima spomenutog pravilnika u fizikalno-kemijskom pogledu, a tri niti u mikrobiološkom. Kako su prolazile godine, kvaliteta uzoraka voda iz Brezja uglavnom je padala, osobito kod pojedinih piezometara, kao što je slučaj s piezometrom VP-2. Tako su 2010., uz fekalne streptokoke, u uzorcima iz piezometara VP-1 i VP-2 pronađeni i koliformi te Escherichia coli, bakterija koja uzrokuje teže oblike upale mokraćnog trakta. Niti jedan od pet uzoraka uzetih tijekom prošle godine nije odgovarao zahtjevima pravilnika, a četiri

niti u mikrobiološkom niti u fizikalno-kemijskom pogledu. Od 16 uzoraka voda uzetih od 2007. do 2010. četiri su odgovarala zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u mikrobiološkom pogledu, a u fizikalno-kemijskom tek jedan. Potonjem su glavni krivci bile povećane koncentracije nitrata koja je utvrđena u 13 uzoraka, zatim željeza koja je zabilježena u devet uzoraka te mangana i amonijaka u tri uzoraka. Na temelju svih ovih analiza, Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije zaključio je da je onečišćenje voda bilo najveće 2007. , ali i da je za komparaciju rezultata nužno ispitivanje voda u određenim intervalima te kroz dulji period.

TREBA ZNATI ESCHERICHIA COLI

Crijevne bolesti E. Coli, skraćeno od Escherichia coli je vrsta bakterije iz roda Escherichia i porodice Enterobacteriaceae, i široko je rasprostranjena u prirodi. Pripada grupi bakterija koje su normalni stanovnici crijeva mnogih životinja i ljudi, gdje pomažu u probavi hrane. Ubraja se u grupu tzv. koliformnih bakterija tj. bakterija koje se redovito ili veoma često nalaze u ljudskoj stolici i koje pri sanitarnim pregledima vode za piće i namirnica služe kao indikatori fekalne kontaminacije. Većina tipova E. coli je bezopasna za čovjeka, no neki mogu kod ljudi iza-

zvati različite bolesti. Sve te bolesti mogu se podijeliti u dvije velike grupe: grupu crijevnih bolesti i grupu piogenih bolesti. Najčešće piogene bolesti koje izazivaju su infekcije mokraćnih i spolnih organa. Prilikom cistitisa E. coli može penetrirati preko mokraćovoda u bubreg i izazvati upalu bubrega. E. coli često izaziva i infekcije žučnog mjehura i žučnih vodova. Može uzrokovati i upalu slijepog crijeva, upalu potrbušnice te gnojne upale kože i rana. Bakterije E. coli mogu s mjesta primarne lokalizacije prodrijeti u krv i izazvati sepsu.

FEKALNI STREPTOKOKI

(Ne)kvaliteta vode Fekalni streptokoki su grupa crijevnih bakterija. Široko su rasprostranjeni u okolišu, a nalaze se u fekalijama čovjeka i mnogih drugih kralježnjaka. Broj fekalnih streptokoka u pravilu raste s porastom broja ukupnih koliformnih bakterija. Fekalni streptokoki ili enterokoki su najpodobnija grupa bakterija za vrednovanje higijenske kvalitete npr.

vode. Broj fekalnih streptokoka visoko kolerira s prisutnošću patogenih bakterija (npr. Campylobacter, Listeria, Salmonella, Yersinia), fekalnih i ukupnih koliformnih bakterija i enterovirusa. Jedina negativna strana ove indikatorske grupe bakterija je da se ne mogu zbog ugibanja dokazati u okolišu temperature iznad 55 °C.

PSEUDOMONAS AERUGINOSA

Infekcije kože, uha... Pseudomonas je ubikvitaran, a preferira vlažan okoliš. Kod ljudi je najčešća vrsta P. aeruginosa. Infekcije Pseudomonasom mogu zahvatiti različite anatomske lokalizacije – kožu, potkožno tkivo, kosti, uho, oko, mokraćne puteve i srčane zaliske. Lokalizacija ovisi o ulaznome mjestu i osjetljivosti bolesnika. Kod opekotina, na području ispod nekroze može se naseliti vrlo velik broj mikroorganizama, čineći tako ishodište poslje-

dične bakterijemije – često smrtonosne komplikacije opekotina. Bakterijemija koja nema porijeklo u mokraćnim putevima, a osobito ako ju ne uzrokuje P. aeruginosa, već druge vrste iz roda Pseudomonas, ukazuje na kontaminirane infuzijske otopine, lijekove ili antiseptike koji se koriste pri postavljanju IV katetera, kao izvor infekcije. Kod bolesnika s HIVinfekcijom, Pseudomonas najčešće uzrokuje pneumoniju ili sinusitis.


4

Aktualno

13. rujna 2011., br. 382

OTKRIVAMO Velike količine baliranog otpad

Sedam dana

Bale ozbiljno ugrožavaju i vodocrpilište

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Izaslanik ispred gradonačelnika 6. 9. 

Švicarska središnja banka branit će franak na 1,20 CHF za euro. Radi obrane vlastite ekonomije, ali će lakše disati i naši dužnici jer time tečaj ostaje na 6,22 kune. Zbog najavljenih mjera štednje, opći štrajk u Italiji. U Haagu čelnik bivše JNA Perišić osuđen na 27 godina zatvora. Toliko o (ne)odgovornosti za rat.

7. 9. 

U cijeni domaćih proizvoda ugrađuje se 30 i više posto troškova radi pravovremene naplate. Ako je tako, čudi li da je Hrvatska na 76. mjestu ljestvice globalne konkurentnosti, dobrim dijelom i zbog slabog rada institucija?

J

Brezje je uzvodno u odnosu na crpilište Bartolovec, tj. podzemne vode teku prema vodocrpilištu

8. 9. 

Na kraju kolovoza 285.345 nezaposlenih, što je 2250 osoba manje nego u srpnju. Obama protiv nezaposlenosti predlaže paket mjera od 447 milijardi dolara. Više od polovice tog iznosa odnosi se na porezne olakšice, a predlaže i produljenje isplata naknada za nezaposlenost.

9. 9. 

Nastavljaju se prepucavanja između Kosor i Josipovića, sada i oko izaslanika na Zlatnim žicama Slavonije, ali oko kandidata za varaždinskoga gradonačelnika ni riječi. MORH raspisao pa poništio natječaj za projektnu dokumentaciju nove crkve. Istodobno, zbog slučaja Dajla tužbe stižu čak iz Vatikana.

10. 9.

Ni ja ni kolega Čačić nismo odgajani da krademo niti prepisujemo, poručuje Milanović, dok njegov kolega zagovara tri stupa za izlazak iz krize: snažan gospodarski rast, manju i učinkovitiju državnu potrošnju te promjenu sustava društvenih vrijednosti. To navodno uključuje i niži PDV te doprinose, ali veće mirovine, socijalnu pomoć… Neki analitičari u tome vide veliko razočarenje i – ubrzano zaduživanje.

11. 9.

Svatko tko je lopov i tko je ukrao, mora završiti u zatvoru, poručila je Kosor povodom novih otkrića vezanih uz istragu crnog fonda HDZ-a. U SAD-u se obilježava deseta godišnjica napada na New York i druge sredine otetim zrakoplovima.

12. 9.

Maček u torbi odnio 10 milijuna kuna za kampanju Kosor, tvrdi bivša računovotkinja HDZ-a koju će zbog laži tužiti ne samo bivši glasnogovornik Vlade, nego i Jarnjak kojeg je također spomenula tijekom ispitivanja. Bit će veselo do izbora.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

postoji mogućnost miješanja podzemnih voda prvog Budući da znanstveni pro- i drugog vodonosnog sloja jekti, poput onog prof. dr. sc. jer je sva podzemna voda u Dragutina Grđana o kakvoći pokretu i njezino je kretanje podzemne vode u sjevero- intenzivno u gornjem dijelu. zapadnoj Hrvatskoj u blizi- Hidrogeološke karakteristini odlagališta komunalnog ke lokacije „privremenog“ otpada pokazuju bitno po- deponija otkrivaju da se većanu koncentraciju poje- ona nalazi u dravskom zaodinih teških metala, lokalno balju, na području zvanom onečišćenje tla različitim Varaždinski vodonosnik. U štetnim tvarima nesumnjivo litološkom pogledu, vodoje zastupljeno na ilegalnom nosnik se sastoji od šljunka s različitim postotkom pijeska. odlagalištu otpada u Brezju. U podini kompleksa nalazi se glina, prah ili lapor pliocenTeški metali Naime, primijenjene propi- ske starosti, dok se u krovini sane mjere zaštite okoliša na ispod humusnog pokrivača spomenutom odlagalištu tek nalazi tanki sloj prašinaste djelomično mogu sačuvati gline debljine između 0,5 i 1,0 prirodne funkcije tla na koje metra. Znamo i to da je njegoje balirani otpad odložen. Sve vo osnovno obilježje visoka što u njega ulazi površinskim propusnost šljunka u koji je ispiranjem može, ali i ne mora usječena hidrografska mreža i da se odlagalište u kratkom roku dovesti do otpada nalazi prekomjernog iskorie n unutar vo štenja pufernosti tla, m podze dozašt itodnosno degradirati e vod nog podnjegovu iznimnu a ručja u III. sposobnost filtrarem p u k e t B zoni vocije i transformaciištu l i p r c docrpilišta je. A zašto nije bilo o do v c e ov Bartolovec. pametno odlagati Bartol Od njega je bale na sredinu vaskladište baliraždinskog vodonosniranog otpada u ka, upozoreno je još 2005. godine. Naime, pogledamo li Brezju udaljeno oko 5,2 km poprečni presjek kroz profil zapadno. Ili, što je još gore, varaždinskog vodonosnika, Brezje je uzvodno u odnosu uočavamo da je 1. vodonosni na crpilište Bartolovec, tj. sloj ispunjen šljunkom deblji- podzemne vode teku prema ne oko 75 metara. Unutar vodocrpilištu. Kako ono ponjega je uski glinasti sloj kriva oko 70 posto potreba slabo propusnog tla koji ga vodoopskrbe Varaždina, u razdvaja na gornji i donji slučaju onečišćenja grad ostadio. Taj glinasti sloj debljine je bez zdravstveno ispravne nekoliko metara razdvaja, - pitke vode! Široj javnosti ali ne štiti donji, 2. vodono- vjerojatno je nepoznat posni sloj koji se isklinjuje. Još datak da je gornji vodonosni gore, sasvim je izgledno da sloj vodocrpilišta Bartolovec

Pišu: JOSIP NOVAK IVICA KRUHOBEREC

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

osim u na smrada, s g Brez eljima ne rađane ja, al d i oko aleko više li z zaga abrinjava ce, sve đenj e vod moguće aio koliš a

Komunalna tvrtka Varkom d.d. na lokaciji odlagališta komunalnog otpad

(debljine 53 metra) prilično izložen utjecajima s površine pa je povećana koncentracija nitrata od 1993. godine riješena bušenjem zdenaca u 2. horizontu (na dubini od 109 metara) gdje je koncentracija nitrata od 2,8 do 3,2 mg u litri vode. Spomenuta dva horizonta u Bartolovcu razdvaja slabo propusni međusloj debljine oko 4,0 metra. Dodajmo i to da je u III. zoni, prema Pravilniku o utvrđivanju zone sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02), zabranjeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, odlaganje otpada, građenje kemijskih industrijskih postrojenja i građenje cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

I najmanje i Do danas je identificirano preko 800 onečišćenja u vodi, no samo ih se desetak pažljivo prati. Čak i najmanje izlaganje brojnim onečišćenjima znači opasne posljedice po ljude – uključujući nelagodu, bolesti, oštećenja živaca, jetre, čak i rak. Postoje tri grupe zagađenja u vodi. Metali, kao što su olovo, živa, aluminij, arsen i kadmij - ako su prisutni i u vrlo maloj mjeri - uzrokuju bolesti kao što je rak, poremećaje u mozgu, teška oboljenja želuca, čak i smrt. Olovo je kumulativni

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776


Aktualno

13. rujna 2011., br. 382

5

da nalaze se iznad vodonosnika

Rezultati nisu za javnost! Komunalna tvrtka Varkom d.d. na lokaciji odlagališta komunalnog otpada u Brezju postavila je 5 piezometara s ciljem utvrđivanja kvalitete podzemne vode 1. vodonosnog sloja. Spomenuti piezometri zapravo su metalne cijevi zabijene u zemlju, na čijem se donjem dijelu nalaze perforacije. Njima se mjeri razina podzemnih voda koja se u Brezju nalazi na 2,4 metra. Izrada i konstrukcija piezometara označenih VP-1 i VP-2 postavljenih uzvodno, prvotno je prilagođena uzimanju uzoraka nultog stanja (u prosincu 2004. godine, prije početka procesa baliranja) čija je analiza prezentirana u Studiji o utjecaju na okoliš građevine za obradu i skladištenje baliranog komunalnog i neopasnog pro-

izvodnog otpada u Brezju, koju je izradio SPP d.o.o. iz Varaždina. Rezultati su tada navodno bili u skladu s očekivanjima za varaždinsko područje – maksimalno dopuštene koncentracije (MDK) nitrata te prisutnih koliformnih bakterija nisu odgovarale propisima iz Pravilnika o zdravstvenoj kakvoći vode za piće. Od 2005. godine, monitoring se obavlja kontinuirano i na još 3 nizvodno postavljena piezometra (VP-3,4,5). Uzorkovanje eluata obavlja se tijekom godine jedanput mjesečno (rezultati analiza uskraćuju se javnosti!), a analizu obavlja Laboratorij za pitke vode iz Varkoma kojeg je ovlastilo Ministarstvo zdravstva RH kao interni laboratorij proizvođača. Utjecaj privremenog de-

ponija otpada u Brezju na kakvoću podzemne vode u dovoljnoj mjeri ne može pratiti ni Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije (Djelatnost za zdravstvenu ekologiju). Kako doznajemo, ZZJZ je posljednju fizikalnokemijsku i mikrobiološku analizu kakvoće podzemnih voda, uzorkovanih iz svih 5 piezometara postavljenih na predmetnoj lokaciji u Brezju, obavio tijekom rujna 2010. za naručitelja - tvrtku „Varkom“ d.d. Dakle, djelatnici Zavoda zadnji put su dobivene rezultate analiza eventualno mogli usporediti s propisanim graničnim vrijednostima parametara eluata neopasnog otpada prije godinu dana. Rezultati spomenute analize, koju je naručio Varkom, također nisu poznati javnosti.

UZORCI VODE IZ 5 PIEZOMETARA

!

na području Brezja kod baliranog otpada uzimaju se uzorci vode iz 5 piezometara

ALARMANTNI PODACI ANALIZA

!

analize iz 2007., 2008. i 2010. potvrđuju da uzorci vode uglavnom ne odgovaraju zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti voda za piće

ANALIZE VODE

!

izvršeno je više mikrobioloških i fizikalno-kemijskih analiza uzoraka vode iz piezometara

TREBA ZNATI

!

gornji vodonosni sloj vodocrpilišta u Bartolovcu, debljine 53 metra, već je zagađen nitratima, pa se voda većim dijelom crpi iz donjeg horizonta na dubini od 109 metara

CIJENA ANALIZE

!

cijena jedne mikrobiološke i fizikalno-kemijske analize vode je do 6.000 kuna

UPOZORENJA STRUČNJAKA

Čista voda znači život. Naši životi ovise o tome na koji način štitimo kvalitetu svojih voda. Hitno je potrebno pojačati praćenje i procjenu kvalitete vode.

da u Brezju postavila je 5 piezometara s ciljem utvrđivanja kvalitete podzemne vode 1. vodonosnog sloja

izlaganje onečišćenjima - opasno otrov koji ozbiljno utječe na centralni živčani sustav. Istraživanja pokazuju da izlaganje olovu može utjecati na inteligenciju, izaziva poremećaje u mentalnom razvoju djece, visoki krvni tlak kod odraslih. Visoke koncentracije olova mogu uzrokovati zatajenje rada bubrega, spontane pobačaje i smrtnost djece. Bakterije, poput Escherichije coli, salmonela i paraziti-ciste, kao što je Kriptosporidija i Giardia uzrokuju teška oboljenja, čak i smrt. Prisustvo klora ne može ukloniti neke od navedenih bakterija, po-

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

sebno ciste. Zagađenja poput herbicida, pesticida, trihalometana i ostalih spojeva nastalih reakcijom klora i organskih tvari u vodi, smatraju se izuzetno opasnima, a neka od njih i kancerogenim. Mnogi od navedenih spojeva tek se sada otkrivaju kao vrlo opasni po zdravlje. Voda ponekad zna biti zamućena, tj. zamagljena, neprozirna. Uzrok leži u prisustvu bakterija ili finih malih čestica koje su anorganskog porijekla te se ne otapaju ili organskog porijekla koje voda pokupi tijekom svog puta od izvora

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h

do naših slavina. Te čestice apsorbiraju i raspršuju zrake svjetlosti te voda dobija neproziran izgled. Mnogo jača obojenost vode izražena kod prisutnosti željeza u vodi. Ovisno o tipu i stanju željeza u vodi, kada počnemo točiti, voda može, ali i ne mora biti prozirna. Voda s otopljenim željezom u prvom trenutnku može izgledati čista i prozirna, no uslijed stajanja i izloženosti zraku ili tijekom gr ijanja može postati smeđe-crvena. Voda sa željezom vrlo je neugodna za piće.

Šutnja u Varkomu i MZOPU-u Budući da nismo stručnjaci za mikrobiologiju i kemiju voda, tijekom pripreme članka koji je pred vama pripremili smo mjerodavnima niz upita o utjecaju privremenog deponija otpada u Brezju na

kakvoću podzemne vode i sliv rijeke Plitvice. Detaljne odgovore na postavljena pitanja i pojašnjenja dobili smo od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije te

Hrvatskih voda. Naš upit ignoriran je i ostali smo bez odgovora iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU), a šuti i Varkom d.d. koji je operater na odlagalištu!

subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Petnaestak gradskih vijećnika jučer je razgledalo novu tvornicu MBO-a koja uskoro počinje s radom


6

Intervju tjedna

13. rujna 2011., br. 382

OTVORENO Ivan Piskač, član ratnog zapovjedništva Zasebne policijske postrojb

Policajci koji su bra JU sklopu PU Varaždin 1991. godine

bile su policijske postaje u Čakovcu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Marko Bosak, Vjekoslav Cerovečki, Ivan Ðurđek, Dragutin Friščić, Dragutin Godinić, Ivan Hižman, Ljubomir Jalšovec, Tomo Jambor, Josip Kanižaj, Josip Kapustić, Zvonimir Kardoš, Mladen Kasun, Dražen Klarić, Branko Kos, Božidar Košir, Damir Lehkec, Dragutin Lehkec, Marijan Levak, Antun Mutvar, Ivan Oreški, Željko Pongrac, Vladimir Rajko, Josip Šajnović, Slavko Šantek, Dragutin Šavorić, Vlado Štampar, Dražen Štefulj, Darko Tišljarić, Mladen Vinko, Marijan Vučak i Stjepan Vusić pripadnici su policije s područja Varaždinske i Međimurske županije koji su poginuli ili nestali u borbama za Vukovar, kao pripadnici PU varaždinske.

Počast stradalima Na 20. obljetnicu sjećanja na njihovu žr tvu u obrani Vukovara, počast je stradalim braniteljima u petak 9. rujna odana u Policijskoj upravi međimurskoj i PU varaždinskoj, a u nedjelju 11. rujna pored svete mise u varaždinskoj katedrali, u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi predstavljena je monografija Vukovar Varaždin 1991. Njezin je urednik Ivan Piskač bio član ratnog zapovjedništva Zasebne policijske postrojbe PU Varaždin koja je, kako doznajemo, imala svakodnevna borbena djelovanja u obrani Vukovara i Borova naselja od 11. rujna do 20. studenog 1991. godine. Naime, uspostavom demokratske i neovisne hrvatske države počelo je protuustavno djelovanje dijela Srba u Hrvatskoj, a potom i brojne terorističke akcije srpskih pobunjenika. Oni su postali oruđe velikosrpske politike s porukom koja je aludirala na to da „svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi“, što je neizbježno vodilo u agresiju i rat.

JNA huškala na rat Na koji je način tzv. JNA poduprla huškanje i kasnija borbena djelovanja pobunjenih Srba? Činjenično, vojska bivše države nastojala se predstaviti kao mirotvorac i nastojala je svoje snage razmještati između naših policijskih snaga i pobunjenih Srba. No u biti su bili njihov zaštitnik. Suradnja tzv. JNA i pobunjenih Srba manifestirala se u snabdijevanju oružjem te pružanjem logistike. Glavninu v isoko rangiranih zapovjednika vojske bivše države 1991. godine čine školovani, profesionalni oficiri.

Dio njezinog časničkog kadra, posebice iz pričuvnog sastava, dragovoljno je aktiviran u redovima pobunjenika gdje postaju „vojvode“. Dakako, nalazimo ih na čelu zločinačkih skupina za koje jedan moj kolega u svojoj knjizi dobro kaže da su bili žedni krvi i gladni rata. Jedan od brojnih krimena srar bijanskih poVukov vo bunjenika o i Bor u nesumnjivo anili s r je krvoproelje b do 20. s a n liće koje su rujna isplanirali od 11. nog 1991. i proveli stude ine u djelo 2. god svibnja 1991. godine. Je li spomenuto ubojstvo 12 hrvatskih policajaca iz zasjede u Borovom Selu nadomak Vukovara osim produbljenja ratne psihoze, potenciralo pružanje pomoći u ljudstvu i naoružanju novoformiranoj PU Vukovar? Situac ija nastal a nakon spomenute tragedije bila je kaotična, a Policijska uprava u Vukovaru trebala je žurnu pomoć. Tim više što su na području pod njezinom ingerencijom skoro polovicu stanovništva činili Srbi. Na žalost, policajci srpske nacionalnosti napuštaju svoja radna mjesta u PU Vukovar i prelaze na stranu pobunjenika. Stoga je Policijska uprava varaždinska bila po zapovjedi MUP-a određena da pruža stručnu i svaku drugu pomoć policiji u Vukovaru.

Brzi odgovor Koliko je djelatnika PU Varaždin upućeno kao ispomoć u Vukovar i jeste li imali vremena čestito se oprostiti s članovima obitelji i prijateljima? Ispomoć PU Vukovar počinje 28. lipnja 1991. godine nakon što su formirane postrojbe od 100 do 200 pripadnika policije, koje svaka dva do tri tjedna odlaze na teren u Vukovar. Treba znati da je u većini slučajeva odlazak zahtijevao brzinu te nije bilo vremena za organiziranje bilo kakvih formalnih ispraćaja. Situacija je nalagala da se postrojba u predviđenom sastavu morala formirati u roku od 2 do 3 dana i zatim je upućivana na smjenu. Opterećivao nas je i nedostatak adekvatnog streljačkog naoružanja (puške, ručni bacači itd.) jer samo pištoljima nije se moglo suprotstavljati dobro naoružanim teroristima. Nedostatak dugog naoružanja rješavali smo na način da prilikom povratka s terena policajci razdužuju svoje puške i predaju ih kolegama.

Ivan Piskač je u Vukovaru 1991. godine vodio ratni dnevnik postrojbe, koji na žalost nije sačuvan


Intervju tjedna

13. rujna 2011., br. 382

7

be PU Varaždin, o učešću policajaca u obrani Vukovara i Varaždina 1991. godine

anili naše svetinje U Vukovar su upućeni i neiskusni policajci. Kakav im je bio moral? Iskustva su ipak imali jer je u Varaždinu bila prisutna neizvjesnost i ratna psihoza. Morali smo pojačano osiguravati objekte ključne za normalno funkcioniranje grada i okolnih mjesta. Naime, u sklopu PU Varaždin bile su policijske postaje u Čakovcu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu. Po sadašnjem ustroju, morali smo se brinuti o sigurnosti na području čitave Varaždinske županije, a rad u smjenama trajao je 12 sati. Pored tih zadaća na lokalnoj razini, moralo se odlaziti na

Pružali otpor iako okruženi neprijateljima Početak sveopćeg napada na Vukovar i Borovo naselje 14. rujna posebno je bio koncentriran na Trpinjsku i Borovsku cestu te na Sajmište (iz pravca vojarne) pa je ranjeno nekoliko pripadnika postrojbe. Svaki dan donosio je nove žrtve i pamtim da smo 23. rujna imali već desetak ranjenih kolega. Dio je zbrinut u bolnici, a najteže ranjenike uspjeli smo našim konvojem vratiti u Varaždin. Treba znati da su se rame uz rame s našim policajcima na pojedinim položajima borili Vukovarci i pripadnici Tigrova. Potonji branitelji imali su oskudno protuoklopno naoružanje, pa su dobro došla

dva ručna bacača koje smo donijeli iz Varaždina. Njihovo iskustvo pomoglo je policajcima da postanu vješti s „osama“ i „zoljama“ kojima već 14. rujna počinju uništavati tenkove na Trpinjskoj cesti. Metalnim grdosijama morali bi prići na udaljenost od svega 10 do 15 metara, a tenk T-84 trebalo je pogoditi i uništiti prvom raketom ili dati petama vjetra… Imali smo i minobacačku bitnicu (kalibra 80, 60 i 120 mm) koja je bila sastavljena isključivo od policajaca. Njezine precizno ispaljene granate zadavale su značajne gubitke neprijateljevoj živoj sili.

skustva su imali jer je u Varaždinu bila prisutna neizvjesnost i ratna psihoza

Autobusom na front Na kojim su punktovima ili bojišnicama angažirani pripadnici Zasebne policijske postrojbe PU Varaždin? Većina policajaca iz sastava Zasebne policijske postrojbe

pripadnika Zasebne policijske postrojbe PU Varaždin teže je ili lakše ranjeno tijekom borbi za obranu Vukovara

 119

i

granicu sa Srbijom, iako smo bili svjesni da naše obitelji ostavljamo kod kuće nezaštićene. Veliki broj pripadnika policije činili su mladi ljudi s tek završenom srednjom školom, dok je nas iskusnih s 10 do15 godina radnog staža bilo malo. Mladićima koji bi na bojište stigli praktički iz „fotelja“ nije bilo lako, no brzo su odrastali jer ih je na to natjerala borba za goli život. Bili smo obučeni za policijsko djelovanje, a ne za specifične ratne operacije u kojima je trebalo brinuti se i o životima mnogobrojnih civila. Pojedina borbena sredstva, posebno ona namijenjena za protuoklopnu borbu (ose, zolje…) ili protuzrakoplovne topove upoznavali bi u hodu, na samoj bojišnici.

  66

policajaca iz ZPP PU Varaždin bilo je zatočeno u srbijanskim logorima smrti čije postojanje beogradske vlasti bezuspješno niječu Obljetnicu je Zasebna postrojba obilježila prigodnim programom i predstavljanjem monografije

PU Varaždin (dalje ZPP) kod prvog dolaska u Vukovar (auto-

d

io časničkog kadra JNA aktiviran je u redovima pobunjenika gdje postaju „vojvodama“ busom stižu do same crte razdvajanja!) nije imala nikakvu predodžbu kamo odlazi, nisu

poznavali teren ni prigradska naselja. Trebalo nam je nekoliko dana da shvatimo gdje je u Vukovaru koja strana svijeta. Sjećam se da je moju skupinu neprijatelj prve večeri po dolasku „počastio“ snažnim granatiranjem iz minobacača. Čim smo vidjeli razaranja nastala borbenim djelovanjem neprijatelja, bilo nam je jasno da tu nema sporadičnih čarki, već da je pred nama bespoštedna borba s neprijateljem. Po dolasku u Vukovar, 45 pripadnika ZPP-a prvo je raspoređeno na

Sajmište u neposrednoj blizini vojarne te prema jakom četničkom uporištu Petrovoj gori. Njihovi položaji neprekidno su bili izloženi napadima neprijateljskih tenkova i topništva. No većina postrojbe (140 policajaca) raspoređena je u Borovo naselje na potezu od Trpinjske ceste, Hercegovačke i Ličke ulice pa sve do punkta Slon na Borovskoj cesti. Njihova zadaća bila je odbijanje žestokih napada iz pravca Borova sela i farme Orlovača, a linija obrane protezala se 3 kilometra.

  70 dana trajale su ogorčene borbe, a čak 50 dana naši policajci bili su u potpunom okruženju

OSOBNO

Policajac s niskom odličja Ivan Piskač rođen je u Varaždinu 22. rujna 1960. godine gdje završava osnovnu školu, a u organima UP-a zaposlio se nakon završetka Srednje škole za milicionare 1979. godine. Obrazovanje nastavlja na višoj školi koju završava 1986. godine i stječe zvanje pravnika kriminalista. Radio je na operativnim poslovima vođe sektora u zvanju mlađi inspektor, a od 1. listopada 1986. prima se na rad u Općinski sekretarijat za unutarnje poslove Varaždin i raspoređuje na zadatke i poslove operativnog radnika za suzbijanje kriminaliteta u stanici milicije. Od 1989. godine radi u OSUP-u Novi Marof, a u varaždinski SUP, odnosno SJS Ivanec vraća se 1. travnja 1990. Privremeno je upućen u PU vukovarskosrijemsku dana 11. rujna 1991. godine gdje sudjeluje u obrani Vukovara i Borova naselja. Ivan Piskač zatočen je 20. studenog 1991. godine i odveden je u logore Stajićevo i Sremska Mitrovica u kojima prolazi golgotu sve do razmjene 14. kolovoza 1992. godine. U međuvremenu, završio je Visoku policijsku školu u Zagrebu, a kao pripadniku Vukovarske brigade dodijeljen mu je čin pričuvnog natporučnika i niska zasluženih odličja. Nakon što je umirovljen zbog narušenog zdravlja 30. studenog 1995. godine, Ivan Piskač preveden je u zvanje viši inspektor I. klase.

LUKAVSTVO Vezu održavali na dijalektu

IZDVOJENO 20 godina nakon bitke za Vukovar, borba protiv zaborava

Što je letjelo zrakom?

Ostat će i knjiga puna sjećanja

Stožer zapovjedništva nalazio se u Borovu naselju usred crta bojišta tako da smo mogli brzo stići na punktove koje je neprijatelj najviše ugrožavao. Takav razmještaj naših snaga omogućavao je brzi dotur iz pozadine streljiva i ljudstva. Raspolagali smo sredstvima veze, no korištena su u izuzetnim slučajevima jer smo znali da nas prisluškuju. Šifrante nismo imali, ali je za tu namjenu odlično poslužio dijalekt zagorskog i posebno lepoglavskoga kraja koji neprijatelji nisu razumjeli. Mi smo bili zadnja postrojba

koja je 11. rujna uspjela ući u Vukovar, a u obrani Vukovara od 28. lipnja 1991. sudjelovao je 1.121 policajac iz tadašnje PU Varaždin. Trebala nas je 29. rujna smijeniti skupina od 212 pripadnika ZPP-a, no njihov pokušaj proboja kroz kukuruzišta otkriven je i odbijen snažnim granatiranjem neprijateljevih minobacača. Neprijatelj nas je napadao punih 70 dana i to pješačkim i mehaniziranim snagama, a u više navrata u napadima sudjeluju pripadnici njegovih elitnih postrojbi tzv. „Beli orlovi“.

Odavanje počasti braniteljima

Dvadeset godina nakon bitke za Vukovar, čitanje osobnih sudbina i različitih doživljaja hrvatskih ratnika iz PU varaždinske čini se kao čitanje dijelova nekog povijesnog romana o Hrvatskoj – stoji zapisano u jednom od predgovora monografije Vukovar Varaždin 1991 čiji je glavni i odgovorni urednik Ivan Piskač. Kako je nastala knjiga? Knjiga je nastala kao moralna obaveza nas preživjelih članova zapovjedništva ZPP PU Varaždin prema svim poginulim, nestalim, a sada

već i umrlim pripadnicima postrojbe. Naime, godine brzo prolaze i sjećanja na njihovu žrtvu blijede. No, što je još gore, svi naši branitelji nemaju adekvatno riješen status. Malo je poznato da smo dugo pripremali knjigu koja je sada konačno uobličena u reprezentativnu monografiju. Ideja da opišemo da naš borbeni put postoji još od 1991. godine, a ja sam u Vukovaru vodio ratni dnevnik koji na žalost nije sačuvan. Prikupljanje dokumenata, fotografija i zapisa sjećanja

naših kolega intenzivirano je 1996. godine. Međutim, kada su počele stizati famozne optužnice iz Haaga, stali smo s obradom podataka jer stekao se dojam da nitko nije zaštićen i da će svi branitelji, sudionici Domovinskog rata, imati probleme. Ipak, prionuli smo natrag na posao i uspješno završili projekt. Koristim prigodu zahvaliti svima koji su pomogli uredničkom kolegiju, a napose obiteljima naših poginulih, nestalih i umrlih kolega koji su dali značajan doprinos u pripremi knjige.


8

Život

13. rujna 2011., br. 382

SUDBINE Djed i baka silom prilika postali mama i tata svojim unucima

Otišla od kuće, djecu ostavila kod roditelja JČitatelj iz Lepoglave zajedno sa svojom suprugom već gotovo šest mjeseci brine se o svoje troje malodobnih unuka.

Financijski im je sve teže, no nemaju prava ni na kakvu pomoć za djecu jer im je još uvijek njihova odbjegla kći skrbnica Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

teško što im moramo biti i mama i tata jer ih volimo. - Moja 28-godišnja kći od Oni su naši unuc i, naša kuće je otišla 20. ožujka i djeca. Ali problem je što mi ostavila svoje troje malo- za njih ne možemo ostvariti dobne djece. Ne zove, niti nikakva prava jer skrbništvo za njih ne pita, ali je zato nad njima ima naša kći kojoj do pr ije nekog vremena već gotovo šest mjeseci uredno uzimala novce za nema ni traga, ni glasa – ogorčen je čitatelj, privremeno uzdržavanje na koji unatoč što ima pravo jer niti svemu što se jedan od njihovih ne događalo očeva za njih ne u g o m u njegoplaća alimenje o k a k voj obitaciju, niti za ti shvati mati novce telji još njih pita – zai uz , uv ijek počeo je svoju mogla njene djeci tvrdi priču čitatelj e j i e m j ni na da je iz Lepoglave m o n d njegova (podaci poznati a nije kako su kći dobra redakciji) koji se la a t i p majka i voli već gotovo šest svoju djecu. mjeseci zajedno sa Kad je kod kuće. svojom suprugom bri- Međutim, još uvijek ne ne o svoje troje unučadi za koje skrbništvo ima njihova mogu shvatiti kako je mogla, bez srama, uzimati mjeodbjegla kći. secima novce namijenjene svojoj djeci, a niti se javlja I mama i tata Međutim, to im financijski, da pita kako su, jesu li zdraprema njegovim riječima, va, treba li im što. Posljedsve teže polazi za rukom. njih tjedana nekako se ipak Iako je njegova supruga uspjelo riješiti to da se novci zaposlena, on je u mirovini, za privremeno uzdržavanje a imaju i kredite. Počela je i za djecu više ne isplaćuju školska godina, no zahvalju- njoj – ispričao je, te dodao jući tvrtki Boxmark u kojoj kako je u tijeku i rješavanje radi njegova supruga uspjeli pitanja oko isplate dječjeg su školarcima kupiti knjige doplatka za djecu, kao i rjei osigurati sve potrebno za šavanje pitanje skrbništva. - S obzirom na to da se mi školu. - Snalazimo se kako znamo brinemo o djeci, zatražili i umijemo, a uoči početka smo skrbništvo nad našim škole i Podravka nam je unucima. Međutim, tako poklonila namirnice i doista dugo dok se na sudu ne im zahvaljujemo. Mnogi riješi pitanje skrbništva, mi nam pomažu. Naši unuci, kao djed i baka nemamo srećom, nisu ni goli, ni bosi. nikakva prava na ostvareMeđutim, supruga i ja već nje bilo kakve pomoći za smo na rubu živaca. Mi se unuke – rekao je čitatelj iz brinemo o djeci. Nije nam Lepoglave.

Tako dugo dok se na sudu ne riješi pitanje skrbništva, djed i baka nemaju nikakva prava iako se već šest mjeseci brinu za unuke

Za odbjeglom majkom se ne traga O tome što se događa u ovoj lepoglavskoj obitelji, u Centru za socijalnu skrb Ivanec nisu puno komentirali. U odgovorima na naš upit, koje potpisuje ravnateljica Centra Anica Pahić, tek su potvrdili da su upoznati sa složenim obiteljskim prilikama navedene obitelji, a zbog

grubog kršenja roditeljske odgovornosti, dužnosti i prava trenutno se pred nadležnim sudom vodi izvanparnični postupak radi poduzimanja mjera za zaštitu dobrobiti djece. Iz PU varaždinske su pak izvijestili kako za 28-godišnjom odbjeglom majkom iz Lepoglave nije raspisana

tjeralica, niti se ona vodi kao nestala osoba. - Policijska uprava varaždinska u konkretnom je slučaju postupala na zahtjev područnog CZSS-a iz Ivanca i to u smislu raspisivanja objave za utvrđivanjem točne adrese njezinog trenutnog stanovanja – izvijestili su iz PU varaždinske.

SVA JE POMOĆ DOBRODOŠLA

!

Bilo kakva pomoć ovoj lepoglavskoj obitelji je dobrodošla, a želite li pomoći djedu i baki koji se brinu o djeci, nazovite Regionalni tjednik

BJEGUNKA Dvadesetosmogodišnja majka već niz puta otišla od kuće, pa se opet vraćala

Na Facebooku sam joj poslao poruku, nije se javila

Tisuću je puta obećala da neće bježati - tvrdi otac

Odlazak 28-godišnje majke troje djece od kuće iz Lepoglave nije se prvi put dogodio ovog proljeća. Prema riječima njezinog oca, prvi put je otišla od kuće i nije se javljala kad je imala 17 godina. Otada je od kuće je odlazila, pa se vraćala, barem desetak puta. - Jednom su je čak dovezli kući “u marici”. Svaki njezin nestanak prijavio sam policiji. I sada za njom tragaju – tvrdi

naš čitatelj. Otac odbjegle kćeri tvrdi da je ona jednostavno takva – pustolovnog duha, ovisna o muškarcima i pjevanju. - Prihvatili smo nju i očeve njezine djece, koji su živjeli ovdje, s nama. Ne mogu reći da nije bilo sukoba kada su ovdje živjeli, ali sve smo nekako rješavali. Nikad joj nismo ništa branili i svaki put kad bi se vratila kući, razgovarali

smo o njezinim odlascima. Razgovarali su i djelatnici Centra za socijalnu skrb, koji nam i sada puno pomažu, no situacija je postala sve složenija kada su se rodila djeca. Tisuću je puta obećala da to više neće učiniti, pa je opet otišla – ispričao je. Tvrdi da je tako bilo i uoči njezinog posljednjeg odlaska. - Uspio sam je pronaći na Facebooku. Na svom profilu

stavila je fotografije gdje drži neko drugo dijete u naručju. Najviše me kao oca boli to što grli nečije dijete i tepa mu, a za svoje troje ne pita – sa suzama u očima ispričao je naš čitatelj koji je putem Facebooka i saznao da živi negdje u Zagrebu, o čemu je obavijestio policiju. - Poslao sam joj i poruku, no nije mi na nju odgovorila – rekao je čitatelj iz Lepoglave.


13. rujna 2011., br. 382

Oglasi

9


10 Čitatelji zovu

13. rujna 2011., br. 382

OTKRIVAMO Stanovnici četvrti oko Jalkovečke ulice u Varaždinu zabrinuti zbog psa

Opasni staford po gradu luta već četvrti mjesec! J- Komunalni odjel zvao sam još 3. lipnja. Istoga dana intervenirala je veterinarska služba, ali psa nisu uhvatili. Još uvijek luta po našoj četvrti - navodi Mato Stojanović Već tri mjeseca po četvrti Grabanice, POS-ovom naselju u Jalkovečkoj ulici i oko Šeste osnovne škole u Varaždinu luta američki stafordski terijer, pas iz pasmine koja je svrstana među potencijalno opasne. Da takav pas bez nadzora luta po tom dijelu grada, Komunalnom je odjelu još 3. lipnja putem telefona prijavio Mato Stojanović, predstavnik stanara zgrade u Jalkovečkoj 98 A-J.

Zvala ga djeca - Može se reći da na ovom području ima dosta pasa lutalica, no američki staford je potencijalno opasna i krvoločna vrsta pa sam odmah zvao u Komunalni odjel. Isto-

!

na dopis s fotografijama 2,5 mjeseca nitko nije reagirao. Treba li pas nekoga napasti?

ga dana intervenirala je veterinarska služba, ali psa nisu uhvatili. Još uvijek luta po našoj četvrti, a počela je nova školska godina i na ulicama je sve više djece – upozorava

Mato Stojanović. Staford je 4. rujna primijećen između Šeste osnovne škole i autosajma u Biškupcu, a prošlog tjedna viđen je u Ulici braće Radića po čemu se može zaključiti da širi teritorij na kojem boravi. Stojanović kaže da obilazi kontejnere u potrazi za hranom, a u ljetnim mjesecima je redovito dolazio u voćnjak iza stambenih zgrada u Grabanicama, jer je tamo pronalazio hranu koju su ostavljali tinejdžeri koji su se tamo okupljali. - Redovno je prolazio i pokraj dječjeg igrališta na Grabanicama. Jednom sam svjedočio kako ga je dozivala djevojčica stara oko 10 godina. Srećom, na to nije uopće obraćao pažnju, samo je produžio ravno. No pitam se što će biti ako jednoga dana neće pronaći dovoljno hrane, hoće li i dalje samo mirno prolaziti pokraj djece i odraslih ljudi – zabrinut je Stojanović. On, kao i njegovi susjedi,ne može vjerovati da Komunalni odjel i djelatnici Veterinarske stanice Varaždin nakon 3. lipnja, kada pas nije ulovljen, nisu ništa poduzeli. - Nakon što sam početkom lipnja usmeno upozorio na staforda, 21. lipnja sam Ko-

SNIMIO ČITATELJ

munalnom odjelu uputio dopis s fotografijama kao dokazom da pas nije ulovljen te da i dalje luta navedenim relacijama – kaže Stojanović.

Nije agresivan Staforda su zamijetili i drugi stanovnici te četvrti, a zanimljivo je da su u našu redakciju zvali dan nakon što je na problem upozorio stanovnovnik Grabanica. - Po našoj četvrti već duže vrijeme luta američki stafordski terijer. Možete li objaviti njegovu fotografiju kako biste na taj nač in upozorili vlasnika da ga ne pušta bez nadzora? - upitala je čitateljica. Kada smo je pitali misli li na psa lutalicu, bila je zbunjena. - Pa mislila sam da taj pas ima vlasnika, jer je dobro uhranjen, ima ogrlicu, nije agresivan i uvijek ga u isto vrijeme vidim na istim mjestima – pojasnila nam je. Bez obzira na to je li pas lutalica ili ima (neodgovornog) vlasnika, nije jasno kako je moguće da gradske službe nisu reagirale puna tri mjeseca. Treba li pas doista nekoga napasti?

3. LIPNJA SNIMIO ČITATELJ

19. LIPNJA SNIMIO ČITATELJ

Staforda skupo platio, pa pustio? - Kao vlasnika psa užasno me ljuti da netko može svojeg ljubimca puštati da tako slobodno hoda, pogotovo zato jer se radi o psu koji ima pomalo zastrašujuć izgled – ogorčena je čitateljica (podaci poznati redakciji) iz četvrti oko Jalkovečke ulice. Američkog stafordskog terijera viđa danima kako hoda ispred njezine kuće.

- Uvjeravam vas, taj pas samo treba neki drugi dom i nekoga tko će se brinuti o njemu, jer ne pokazuje nikakve znakove agresije, ni prema ljudima, ni prema drugim psima. Čak je malo i uplašen. Nije mi ni jasno kako netko može kupiti takvog psa, jer oni nisu jeftini, i pustiti ga na ulicu – pita se čitateljica.

9. LIPNJA Pas ima ogrlicu, no nije poznato ima li vlasnika. Prošli tjedan viđen je u Biškupcu i u Ul. braće Radića

ODGOVOR U Komunalnom odjelu navode da poslove veterinarsko-higijeničarske službe obavlja Veterinarska stanica Varaždin

“Ne možemo odgovoriti zašto pas nije uhvaćen”

Psa lutalicu prijaviti možete Veterinarskoj, Komunalu i na 112

- Veterinarska stanica Varaždin sukladno ugovoru na području grada Varaždina obavlja komunalne poslove veterinarsko-higijeničarske službe, vlastitom ophodarskom službom, svakodnevno 24 sata. Troškove hvatanja pasa lutalica, njihovo zbrinjavanje u skloništu za životinje, kao i nad njima provedene veterinarsko-higijenske i zdravstvene mjere podmiruje, ako

je poznat, posjednik životinje, a u svim drugim slučajevima Grad Varaždin – odgovorili su iz Komunalnog odjela na pitanje kakva je procedura propisana u slučaju dojave građana o psu lutalici. Dodaju da, osim na dežurni telefon Veterinarske stanice, građani prijavu o životinji lutalici mogu uputiti na telefon 112 ili gradskom komunalnom redarstvu. Zašto staford još uvijek luta po

gradu? - U konkretnom slučaju ne možemo odgovoriti zašto pas koji je viđen na području oko Jalkovečke ulice bez nadzora vlasnika ili posjednika nije uhvaćen. Činjenica, koju i sami navodite, je da je ophodarska služba Veterinarske stanice Varaždina postupila sukladno ugovornim obvezama. Budući da se radi o životinji, a ne o stvari, možemo pretpostaviti da je zbog proteka vremena

od dojave do dolaska na lice mjesta pas odlutao dalje ili se vratio doma – navedeno je u pisanom odgovoru. Pojašnjavaju da se nakon hvatanja psa lutalice, ako je životinja čipirana, utvrđuje vlasnik ili posjednik. - Uz troškove hvatanja psa, zbrinjavanja u skloništu, veterinarsko-higijenskih i zdravstvenih mjera, poznatim vlasnicima ili posjednicima naplaćuju se i novčane kazne – navode.


13. rujna 2011., br. 382

Oglasi 11


12 Oglasi

13. rujna 2011., br. 382


Tu kraj nas 13

13. rujna 2011., br. 382

PRIMJER Postavljaju se semafori na raskrižju Supilove i Anine ulice u Varaždinu

Uskoro veća protočnost i sigurnost JRad semafora bit će usklađen s režimom rada tzv. kučanske rampe - tako bi se čekanja trebala smanjiti Raskrižje Supilove i Anine ulice u Varaždinu, poznatije po prijelazu preko tzv. kučanske rampe, konačno dobiva semafore. Pripremni radovi za njihovo postavljanje počeli su proteklog tjedna, a cijeli posao oko njihovog postavljanja trebao bi biti okončan krajem rujna.

Uloženo 300.000 kn - Neophodne su bile detaljnije pripreme nego inače kod postavljanja semafora, budući da će rad semafora biti povezan s režimom rada rampe. Stoga smo, uz uobičajene dozvole vezane uz vodu, struju i slično, ovaj put za postavljanje semafora trebali ishoditi i niz dokumentacije od HŽ-a, odnosno njegovih poduzeća. Primjerice, trebali smo dobiti odobrenja za preklop ispod kolosijeka i postavljanje uređaja koji će upravljati radom rampe, ali i biti povezan sa semaforima - doznajemo od Tomislava Osonjačkog, ravnatelja Županijske uprave za ceste Varaždinske županije. Upravo zahvaljujući inicijativi ŽUC-a, od Ministarstva

ju najprije propustiti vozače u Supilovoj koja je cesta s prednošću prolaza. Zbog toga se događalo da je rampu prošlo tek nekoliko vozila, a onda bi se opet spustila i onemogućila prometovanje ostalim vozilima koja su čekala - pojašnjava Osonjački. Povezana regulacija rada Radovi mjesec dana semafora i rampe već - Već su obavljeni je u nas iskušana radovi zbog kojih a k kod Zaboka, ali je bio otežan učans k na puno ma promet. Na pa m a r njem raskrižju. kon što kroz e j o - Ne samo da otprilike nevn d u Var aždinu mjesec dana ena t š u p s imamo pr ijebudu dovršelaz s četiri koni svi, uslijedit i do 12 losijeka, nego je će probno razsati bitno naglasiti da doblje tijekom je rampa preko njih kojeg će se sudionici dnevno spuštena i do 12 u prometu trebati priviknuti na novi način regulacije sati. To je uzrokovalo velika prometa, odnosno semafore. čekanja putnika i vozača koja Naime, nakon podizanja bi ubuduće trebala biti manja rampe, ubuduće će imati zahvaljujući novom sustavu prednost, odnosno zeleno koji će zamijeniti i prometnisvjetlo, sva vozila koja su ke, izuzev u posebnim situačekala prolaz vlaka u Ulici cijama - veli ravnatelj ŽUC-a V. Novaka. Tako se više neće govoreći o novoj investiciji događati da vozila koja su koja bi trebala doprinijeti stajala zbog spuštene rampe većoj protočnost i sigurnosti ne mogu nakon podizanja prometa kod tzv. kučanske nastaviti s vožnjom jer mora- rampe.

mora, prometa i infrastrukture dobiveno je 300 tisuća kuna interventnih sredstava koja se dodjeljuju za bitne i hitne projekte. Radove prema projektnoj dokumentaciji staroj četiri godine izvodi zagrebačka tvrtka Peek promet.

Raskrižje Supilove i Anine ulice uskoro dobiva semafore čiji će rad biti usklađen s radom rampe

Bez cesta, ali i prihoda Postavljanje semafora kod kučanske rampe jedan je od zadnjih projekata ŽUC-a u Varaždinu. Naime, sve ceste na području Varaždina, izuzev državnih prometnica, uskoro će biti u gradskoj nadležnosti. - Sukladno novom Zakonu o cestama, Županijske uprave za ceste više neće voditi brigu o prometnicama na području gradova koji su sjedišta županija, odnosno imaju više od 35

tisuća stanovnika. U Varaždinskoj županiji to je grad Varaždin, tako da ćemo ubuduće skrbiti za 73 kilometra manje prometnica, odnosno 7 posto, ali i isto toliko imati manje priho-

de. To znači da će se o zimskom i drugom održavanju varaždinskih prometnica vjerojatno od početka iduće godine brinuti samo Grad Varaždin - doznajemo od Osonjačkog.


14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

13. rujna 2011., br. 382

REAGIRANJE Majka svjedočila histeričnom ispadu učiteljice u jednoj školi

KUČAN MAROF

Važno je znati tko je učiteljica

Humanitarni turnir za bolesno dijete

Ovo je pravilo posebno važno kada upisujemo svoju djecu u školu, u prvi razred. Zbog obavijesti starije djece i loših iskustava osobnih

ili iskustava p r ij a telj a i rodbine bitno je znati tko je učiteljica, zapravo kakva je. Moj kontakt s djetetom na upisu u gradskoj školi bio je lijep, ali me nakon toga šokiralo što sam slučajno čula iza zatvorenih vrata. Jedna od učiteljica, najmlađa, histerično je počela napadati kolegice riječima: “Vi ste stare, vi ste za sve krive! Kako roditelji žele vas? Ja sam mlada i lijepa, lijepo se oblačim,

to se djeci sviđa! Ja sam moderna i visokoobrazovana! Vi ste obične učiteljice, a ja sam profesorica!”. Pale su još ružne riječi, ali sam požurila da moje dijete ne svjedoči histeriji učiteljice. Ponukana tim događajem moram reći sljedeće: jako je važna učiteljica, njezina ljubav prema tom teškom poslu i djeci, koja su različita i mala, ovakva i onakva. Važan je učiteljičin pristup, strpljenje, mudrost, iskustvo, znanje i još puno toga. Upravo to nedostaje ovoj histeričnoj učiteljici koja se diči mladošću, ljepotom i odjećom, a zapravo ne voli djecu, ne voli posao i proizvodi probleme u učenju i vladanju. Bilo je dovoljno stati pred vrata njezine učionice i čuti što radi i kako titulira učenike, a mnogi smo tome svjedočili. Svakome treba sabrana, iskusna i mudra učiteljica i ovo iznosim s punom odgovornošću i unaprijed žalim dječicu koja će biti dodijeljena njoj u prvi razred. Škola bi za to morala odgovarati, njezin ravnatelj, pedagog, inspekcija, ministarstvo. Majka (podaci poznati redakciji)

NOVO U općini Vinica uređuju društvene domove, a počeo i važan projekt

Pripremni radovi za kanalizaciju Društveni dom u Peščenici te objekt tzv. stare škole Patačić u Vinicabregu uskoro će dobiti novu fasadu te novo krovište. Radovi uređenja domova povjereni su poduzeću MIPCRO iz Ivanca, kao najpovoljnijem ponuditelju, a ukupna vrijednost radova rekonstrukcije i sanacije fasade i krovišta koji će se izvesti na oba objekta iznosi 278.236 kuna. Važno je naglasiti da je potrebu rekonstrukcije i sanacije fasade i krovišta domova u Peščenici Viničkoj i Vinicabregu prepoznalo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vod-

noga gospodarstva, koje je za provedbu spomenutih radova osiguralo 50 posto, dok će se preostali iznos osigurati u proračunu Općine. Namjeravanim zahvatima sanacije i rekonstrukcije krovišta i fasade bit će spriječeno daljnje propadanje ovih objekata te pružiti mogućnost za nove sadržaje za potrebe mještana. A projektom odvodnje otpadnih voda s područja Općine Vinica kao optimalno rješenje odvodnje predviđeno je spajanje sustava putem precrpne stanice i tlačnog cjevovoda od Gornjeg Ladanja preko naselja Zelendvor

u postojeći kolektor Petrijanec-Sračinec s pročišćavanjem na UPOV-u grada Varaždina. Ovih su dana započeli radovi izgradnje gravitacijskog i tlačnog voda dužine oko 2.000 metara u smjeru od Zelendvora prema Gornjem Ladanju, kao pripremnoj fazi kanalizacijskog sustava općine. Dovršetkom ovog voda bit će stvoreni uvjeti za izgradnju sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda područja općine po fazama kao i mogućnosti kandidiranja projekta prema europskim fondovima. Općina Vinica

ČITATELJI PIŠU Članovi udruge “Eko-Drava” ponovno u akciji čišćenja

Ponovno ukradena bačva za otpad!? Prva radna akcija nakon ljetne stanke Udruge „Eko-Drava“ Varaždin odrađena je u četvrtak 8. rujna, a u njoj je sudjelovalo desetak članova. Tijekom poslijepodneva prvo su ispražnjene postavljene oslikane bačve za skupljanje otpada i to kod dravskog kupališta te one postavljene uz odvodni kanal hidrocentrale Varaždin. Ujedno je čišćen prostor u neposrednoj blizini posuda za sakupljanje otpada te je oko 500 kilograma smeća adekvatno zbrinuto. Na žalost, od sredine lipnja, kada su postavljene prazne, oslikane bačve za odlaganje otpada (njih 5 komada), ponovno je otuđena jedna od njih s natpisom „Eko Drava“. Predsjednik Udruge Eko Drava Željko Sitar

Na teniskim terenima Novko u Kučan Marofu održan je humanitarni turnir koji su inicirali dobri ljudi radi pružanja pomoći roditeljima djeteta oboljelog od zloćudne bolesti. U dobrotvornu akciju, koja je protekla u dobroj atmosferi, prvi put su se zajednički uključili članovi RC Varaždin 1181 i Varaždin-Jug na čelu s predsjednicima Ivanom Domislovićem i Natašom Cikač koji su ukazali na prednosti zajedničkog djelovanja. RC Varaždin 1181 i Varaždin-Jug

OŠ MARTIJANEC

Olimpijski dan uz smijeh i zabavu Već nekoliko godina u OŠ Martijanec učenici zajedno sa svojim učiteljima obilježavaju Hrvatski olimpijski dan. Ove smo godine 9. rujna organizirali štafetne igre u kojima su sudjelovali svi učenici. Neki su se mučili s medicinkama, neki s obručima, a neki su se vozili u tačkama. Naše sportske igre bile su popraćene s pregršt smijeha i veselja. Ni ovaj put nije bilo važno tko je pobijedio, tko je bio brži, jači ili bolji. Cilj nam je samo bio: što se bolje zabaviti. Ponosni smo što smo još jedanput dokazali da je za osmijeh djeteta dovoljno tako malo – malo dobre volje. OŠ Martijanec

Mali olimpijci iz 7. OŠ Učenici prvih i osmih razreda te učitelji VII. osnovne škole Varaždin 8. rujna obilježili su Hrvatski olimpijski dan. U 8 sati krenuli smo ispred škole i pješačili do šume Meriči, gdje su održane sportske aktivnosti. Nikolina Šipek

POZIV

Postanite član Country cluba “Maruševec” Country club “Maruševec” u osnivanju upisuje članove te poziva sve zainteresirane osobe s područja Varaždinske županije i šire da se jave. Club želi pokrenuti sportske aktivnosti, rekreativno jahanje, biciklizam, paintball, ribolov, streličarstvo i drugo. Za prvih 10 članova članarina za 2011. godinu bit će besplatna. Zainteresirane osobe mogu se javiti na brojeve mobitela 091/215-5005 i 098/988-4221. Slobodan Gabrić

Hvala na pomoći

ISPRAVAK

Tehničkom greškom objavljena autorska fotografija U prošlim brojevima Regionalnog tjednika i na portalu www.regionalni.com objavljena je tehničkom greškom kao ilustracija uz tekst fotografija Gradske vijećnice autora Gorana Lepena iz Varaždina. S obzirom na to da je fotografija bila objavljena bez potpisa i dopuštenja autora, ovim putem ispričavamo se Goranu Lepenu na toj nenamjernoj pogrešci sa zamolbom da uvaži našu ispriku. Redakcija Regionalnog tjednika

Zahvaljujem dr. Sanji Zember, specijalistici infektologije, i medicinskoj sestri Zdenki u prijemnoj ambulanti za infektivne bolesti Opće bolnice Varaždin na stručnoj medicinskoj i nadasve humanoj pomoći kako bi se spriječila daljnja progresija upale pluća. Hvala i djelatnicima medicinsko-biokemijskog laboratorija OB Varaždin, posebno Viktoriji Rutić te djelatnicima RTG-a, radiološke dijagnostike, hitne kirurgije i interne medicine. Hvala dr. Narcisi Slugan, dr. Nives Topolnjak i sestri Marini. Ivana Jelenski

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.


Školstvo 15

13. rujna 2011., br. 382

EUROPSKI DAN JEZIKA Na inicijativu OŠ Vidovec ove subote na Korzu

Nagradni kviz i promocija suvenira Na inicijativu Osnovne škole Vidovec, uz sudjelovanje još osam osnovnih škola iz Varaždinske te jedne iz Međimurske županije, u subotu 17. rujna na Franjevačkom trgu u Varaždinu od 10 do 13 sati bit će obilježen Europski dan jezika pod motom “Deutsch ist nah!”.

Program se obilježava pod pokroviteljstvom Walburge Staudigl, predstavnice Ministarstva uprave Savezne Republike Njemačke i koordinatorice za njemački jezik za Hrvatsku te Udruge podunavskih Švaba Baden Württemberg iz Stuttgarta. Uz OŠ Vidovec, u programu

obilježavanja Europskog dana jezika sudjelovat će VI., IV., VII. i II. osnovna škola Varaždin, OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica, OŠ Cestica, Petrijanec, Breznički Hum te OŠ Ivana Gorana Kovačića

iz Sv. Jurja na Bregu iz Međimurske županije. Uz nagradni kviz, održat će se i promocija suvenira koje su izradili učenic i iz svih škola koji sudjeluju u ovom programu.

UPISI U TIJEKU

Škola crtanja i slikanja Za sve koji vole crtati i slikati, traju upisi u školu klasičnog crtanja i slikanja, koja će početi s radom u ponedjeljak, 19. rujna ove godine. Nastava će se održavati u prostorijama Edukacijskog centra Galerije Klarić u Varaždinu i to pod stručnim likovnim vodstvom varaždinskog akademskog slikara Živka Skuhale, koji polaznicima omogućava ispravno i kvalitetno svladavanje crtačkih i slikarskih tehnika. Ove godine upisuje se već osma generacija polaznika ove škole, a još uvijek nije kasno za upise. Pozivaju se svi zainteresirani da se za dodatne informacije jave u sjedište Galerije Klarić u Ulici Krešimira Filića 39 a svakodnevno od 9 do 12 i od 17 do 19 sati, subotom od 9 do 12 sati. Sve informacije o školi klasičnog crtanja i slikanja mogu se dobiti i na telefonima 042/321566 i 091/1400 160.

Školski odbor PRVE GIMNAZIJE VARAŽDIN, Varaždin, P. Preradovića 14 raspisuje

NATJEČAJ

za davanje u zakup školskog prostora

1. Predmet natječaja je davanje u zakup sportske dvorane sa svlačionicama i sanitarnim čvorom, ukupne površine 1.000 m².

2. Sportska dvorana daje se u zakup na određeno vrijeme do 30. lipnja 2012.godine.

3. Sportska se dvorana može koristiti u svrhu rekreacije u poslijepodnevnim i večernjim terminima radnim danom od 16 do 21,30 sati, a subotom od 10 do 21,30 sati. 4. Početna cijena zakupnine iznosi 120,00 kuna po satu. Škola nije u sustavu PDV-a. 5. Natječaj je otvoren osam dana od dana objave u „Varaždinskim vijestima“.

6. Ugovor o zakupu zaključit će se s najpovoljnijim ponuditeljem (najveći ponuđeni iznos zakupnine).


16 Školstvo

13. rujna 2011., br. 382

DOZNAJEMO Na Međunarodni dan pismenosti radionica “Pismo kroz povijest”

Super je pisati perom Djeci su ovakve tematske radionice zabavne, a osim što im daju mogućnost kreativnog izražavanja, edukativne su – ustvrdila je Jasenka Vuković-Tomašek Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Pišemo pismo prijatelju kako se to radilo nekad. Nije baš lako pisati pismo guščjim perom i tintom, jednostavnije je to olovkom – ustvrdili su Marko, Jakov i Martin, učenici 2. d razreda varaždinske II. osnovne škole koji su 8. rujna, na Međunarodni dan pismenosti, sudjelovali u radionici “Pismo kroz povijest” organiziranoj na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović”.

Kao slavni pisci Njihovi kolege, Vito i Matija, ustvrdili su pak da im je ljepše pisati na “stari” način. - Tako su nekad pisali veliki pisci. Malo se zamažemo, ali kaj sad, poslije se bumo oprali – ustvrdio je Vito. Njihovi kolege za stolom bili su zaokupljeni pisanjem velikog tiskanog slova, poput majstora pisača iz srednjeg vijeka, dok je Ema bila u grupi koja je oslikavala kamenje. - Super mi je u radionici jer smo naučili kako su ljudi nekad

čitali, pisali, oslikavali i živjeli. Jasenka Vuković-Tomašek kaže Ja sam nacrtala ribu na kamenu kako djeca vole ovakve radi– otkrila je Ema i dodala kako i onice. - Svake godine na neki način inače voli slikati te joj je likovni obilježavamo 8. rujna, Međuomiljeni predmet. Njezini kolege za stolom narodni dan pismenosti, a ove godine odlučili smo se za bili su tiskari i učili radionicu “Pismo kroz kako se nekad tinije povijest”. Djeci su skalo, dok su za o k a l š ba ovakve radionice drugim stolom o m s i zabavne, a osim učenici bili ti p a s i , p m što im daju moz a o ku p lj e ni ero p m i j č pisanjem inije gućnost kreativguš e j i n v a nog izražavanja, cijala, koje su st jedno kom edukativne su – po vlastitom izv olo ustvrdila je Vukovićboru ukrašavali, Tomašek. te svojih imena na Radionica u povodu Meglagoljici. Još puno toga o pisanju i đunarodnog dana pismenosti pismu kroz povijest naučili su tek je jedna od tematskih radiučenici 2. d razreda, koji su na onica koje se održavaju tijekom radionicu došli u sklopu sata godine u dječjoj knjižnici. - Tematske radionice organihrvatskog jezika. - Riječ je o kreativnom ra- zirat ćemo i tijekom ovogodišzredu koji voli raznolikosti, njeg Mjeseca hrvatske knjige. tako da su s veseljem došli na Ove je godine tema pjesništvo, ovu radionicu – zadovoljna je a mi smo se odlučili za temu i njihova učiteljica Draženka dinosaura. Čitat će se priče, djeca će se moći likovno izraBolanča Levačić. I voditeljica Odjela za djecu žavati na tu temu, a planiramo varaždinske Gradske knjižnice napraviti i dinosaura visokog i čitaonice “Metel Ožegović” tri metra – otkrila je VukovićTomašek.

Igraonica za predškolce od listopada Tematske radionice koje se održavaju na Dječjem odjelu Gradske knjižnice “Metel Ožegović” uglavnom su namijenjene za djecu nižih razreda osnovnih škola. - Organiziramo i radionice za djecu viših razreda, primjerice tematski sat lektire, no u dogovoru i na zahtjev škola – rekla

je voditeljica Jasenka Vuković-Tomašek. U dječjoj knjižnici održavaju se i igraonice za predškolsku djecu. - Riječ je o igraonicama za djecu od dvije do tri te četiri i šest godina koje će početi u listopadu, no još ne znamo u kojim terminima – rekla je Vuković-Tomašek.

Učenici u sklopu radionice “Pismo kroz povijest” oslikavali predmete i otkrivali tajne tiskanja

TU KRAJ NAS I u Varaždinu obilježen Tjedan cjeloživotnog učenja po motom “A kako ti učiš?”

Predavanja o informatici i film iznenađenja U obilježavanje Tjedna cjeloživotnog učenja, koji se organizira u cijeloj Hrvatskoj pod sloganom “A kako učiš ti?” i ove se godine uključilo Pučko otvoreno učilište Varaždin s predavanjima koja su u subotu prijepodne održana u dvorani kina Gaj. Teme predavanja su bile “PC vs. MAC”, “Facebook – zaštita privatnosti” te “Stvaranje brenda na internetu”, o čemu su polaznicima govorili mladi predavači informatike.

Cilj predavanja je građanima otkriti tajne informatike

t

ečajeve su polaznici s 50 posto popusta

i računala, njihovu praktičnu primjenu u svakodnevnom životu, ali i motivirati ih na cjeloživotno učenje. Sve informacije o programima obrazovanja odraslih, koji se provode u Pučkom otvore-

nom učilištu Varaždin, mogle su se dobiti i na info-pultu u predvorju kina Gaj. Zainteresirani građani mogli su se i prijaviti za kratke 20 -satne informatičke tečajeve, koji će se održavati od 3. do 7. listopada, a čije će cijene za prijavljene biti dvostruko niže. Umjesto 500 kuna, tečaj za MS Word, MS Excel, MS PowerPoint i prezentacijske vještine bit će 250 kuna. Također, za sve koji su se prijavili na edukaciju

za operatera na računalu, za što su predavanja već počela i što se upisuje u radnu knjižicu, edukacija će koštati dvostruko manje, točnije 1.500 kuna. Inače, Tjedan cjeloživotnog učenja ove se godine u Hrvatskoj obilježava peti put u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, uz pokroviteljstvo Vlade i potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

“Facebook - zaštita privatnosti” jedna od tema predavanja


Školstvo 17

13. rujna 2011., br. 382

DRUGAČIJI PRISTUP U bolnici naglasak se stavlja na individualan rad s djecom

Profesori su ujedno i prijatelji

Specijalna bolnica u Varaždinskim Toplicama

Na Dječjem odjelu Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama trenutno se školuje osmero učenika. Od toga ih je petero na nastavi predmetne nastave i troje na nastavi razredne nastave. S obzirom na mali broj učenika, profesori imaju vremena i mogućnosti svakom djetetu pristupiti individualno, upoznati ga, razgovarati s njim... Nastava je uvijek prilagođena in-

dividualnim sposobnostima djeteta, a s učenicima se radi u skupinama ili individualno uz bolnički krevet. - Mi nismo samo profesori toj djeci, mi smo njihovi prijatelji i roditelji, i rame za plakanje. Kroz individualan, rad između profesora i djece stvara se poseban emocionalan odnos i jako se vežemo uz djecu. Zato nam svaki rastanak teško pada – govori učiteljica

Mirna Perec. Učiteljica Mirna prošle je godine šest mjeseci radila s 10-godišnjim Ivanom. Ivan je u to vrijeme kroz program škole u bolnici završio 4. razred osnovne škole, a u bolnici je počeo svirati tamburicu i sintesajzer. Osim tri sata nastave dnevno, Mirna je s Ivanom provodila i svoje slobodno vrijeme te joj je rastanak od malog Ivana bio iznimno težak.

Djeca s posebnim potrebama koja inače pohađaju Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar također imaju organiziranu nastavu u bolnici što im olakšava povratak u matičnu školu. Đaci se stalno mijenjaju i profesori konstantno moraju mijenjati i prilagođavati predavanja i lekcije. U posljednje četiri godine kroz Školu u bolnici prošlo je dvjestotinjak djece.

OBRAZOVANJE Škola je počela i za mališane u bolnici u Varaždinskim Toplicama

U 4 godine u bolnici oko dvjesto đaka pacijenata! JČetvrtu godinu za redom djeca koja se nalaze na rehabilitaciji u Varaždinskim Toplicama ne moraju izostajati

s nastave već im profesori u bolnici održavaju nastavu Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

ZAKON

Nakon što je u ponedjeljak počela škola za sve školarce diljem Hrvatske, u srijedu su u školske klupe sjeli i mali bolesnici u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama. Za djecu koja moraju boraviti u bolnici, osnovnoškolska nastava u bolnici održava se od 2008. godine. Školu u bolnici organizira Osnovna škola Antuna i Ivana Kukuljevića, i to u dva kombinirana odjela - jedan za učenike od prvog do četvrtog razreda, a drugi je za učenike od petog do osmog razreda. U razredu starijih učenika na rehabilitaciji škola je počela sa satom geografije, a Mišel, Lovro, Ivan, Petra i Tajana pažljivo su slušali profesora Igora.

Roditelji nisu upoznati Šteta je da mnogo roditelja nije upoznato s ovim programom, pa većinom djecu na rehabilitaciju šalju tijekom ljeta kako ne bi izostajali s nastave. Tako se u bolnicama stvaraju gužve, a i djeca cijele praznike provedu u bolnici. S programom „Škole u bolnici“ mi im omogućavamo da mogu na rehabilitaciju i za vrijeme škole. To je uostalom i zakonski standard, jer Zakonom o školstvu određeno je da sva djeca moraju biti obuhvaćena osnovnim obrazovanjem. Osim kod nas, škole u

Profesori su super! - U školi u bolnici mi je super, čak i bolje nego u običnoj školi jer profesori nisu strogi i nema ocjenjivanja – rekao nam je 14-godišnji Mišel iz Vratišinca koji je u bolnici proveo tri tjedna. S njim se složio i 12-godišnji Lovro koji je na rehabilitaciji Opuštena atmosfera na prvom satu geografije u bolnici proveo četiri tjedna. Oba mala školarca primijetila su prijatelji iz udžbenika pro- veo puna četiri tjedna. Lovro veli ljetne praznike“. boluje od spinalne mišićne su ipak kako je zbog Inače, većina atrofije i upravo fizikalna malog razreda nea n i već ove djece svo- terapija koju dobiva u bolnici moguće imat i e j d ov je je ljetne sprečava ozbiljnije pogoršalabahtere - s e j e c e dj p r a z n i k e šanje koje bi činilo borbu obzirom na to na d e j t i p r o v e l a protiv mišićne distrofije još da profesor po tr atkom upravo na težom. Projekt Škole u bolnici Igor sve vidi. kr m o t u i D j e č j e m malom Lovri i mnogima koji U isto vriu d o i r e p o d j e l u se bore sa sličnim bolestijeme, učenici a Specijalne od 1. do 4. rama omogućava da u svojim nem b o l n i c e u naporima ka ozdravljenju zreda imali su ja n a v i j Varaždinskim barem ne budu zakinuti za sat engleskog. ocjen Toplicama. Već osnovno obrazovanje. Mala Ivana objaspomenuti Lovro snila nam je da je prva Projekt „Škola u bolnici“ zalekcija koju obrađuju „Kako tako je na rehabilitaciji pro- htijeva visok stupanj pripre-

me i organizacije. Ponajprije se to odnosi na organiziranje nastave za male bolesnike koji pohađaju više razrede osnovne škole, a dolaze uglavnom iz Međimurske i Varaždinske županije, ali iz krajeva diljem cijele Hrvatske.

Iz cijele Hrvatske Osim redovnih predmeta, za djecu treba osigurati i pohađanje izborne nastave i to sve po programima i udžbenicima kakve imaju u

svojim matičnim školama. - Od izbornih predmeta dijete može izabrati između nastave vjeronauka, informatike ili drugog stranog jezika, a mi moramo osigurati predavača. Osim toga, obavezno kontaktiramo matičnu školu kako bismo točno znali koje je gradivo dijete učilo i po kojim udžbenicima – objasnila je ravnateljica Goranka Štefanić. U slobodno vrijeme, nakon rehabilitacije i škole, djeca igraju šah i razne društvene igre.

Goranka Štefanić bolnici organiziraju se i u brojnim drugim bolnicama diljem Hrvatske. Tako imamo škole u bolnici u Krapinskim Toplicama, u Puli, na Šalati u Zagrebu i drugdje.


18 Poslovni svijet

13. rujna 2011., br. 382

Imovina Ulaskom države u vlasničku strukturu Varteksa opet će se povećati temeljni kapital, i to za iznos državnih potraživanja. No temeljni kapital mogao bi porasti iz još jednog razloga. Naime, do kraja godine Košćec je najavio revalorizaciju knjigovodstvene vrijednosti imovine nakon koje bi se ona mogla povećati za 350 do 400 milijuna kuna! - Zadovoljan sam time kako Košćec vodi Varteks i bio bih za to da bude član Uprave i nakon ulaska države u vlasničku strukturu - rekao je Bakić, jedini dioničar koji je postavio pitanja tijekom skupštine. Dva dana pr ije skupštine Varteks je dogovorio strateški savez s Čateksom.

MALI BUKOVEC

Za zonu još 300.000 kn Općina Mali Bukovec dobila je temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništ va 300.000 kuna za opremanje poslovne zone. Sredstva će se uložiti u projektnu dokumentaciju, ishođenje dozvola te infrastrukturno opremanje drugog djela zone. U prvom dijelu Poslovne zone Mali Bukovec smjestila se Stolarija Jakopčin koja se i u ovim vremenima stalno proširuje i otvara nova radna mjesta. Taj dio zone je gotovo potpuno infrastrukturno opremeljen: izgrađene su nerazvrstane ceste i trafostanica, postoji priključak na plinsku i vodovodnu mrežu, dok ostaje izgraditi kanalizacijsku mrežu koja se projektira. Potpisivanju ugovora o dodjeli novca, koji su u nazočnosti predsjednika Sabora Josipa Friščića potpisali državna tajnica Tihana Kraljić i načelnik Darko Marković, nazočna je bila većina poduzetnika s područja općine, što je pokazatelj da postoji interes za ulaganje.

PRIMJER

Obrasci na stranicama Na internetskoj stranici Varaždinske županije dostupni su svi potrebni obrasci i zahtjevi za građenje, kao i prostorni planovi gradova i općina Varaždinske županije. Uz to, preko stranica moguće je doći i do propisa iz područja zaštite okoliša, gradnje, prostornog uređenja i komunalnoga gospodarstva, kao i upute, objašnjenja i mišljenja.

Prijedlozi odluka, uključujući pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala, dobivali su maksimalnu podršku na glavnoj skupštini

VARTEKS Glavna skupština smanjila temeljni kapital s 384 na 96 milijuna

Bez glavnine temeljnog kapitala zbog gubitaka JBudući da je jedan od uvjeta ulaska države u vlasničku strukturu pojednostavljeno smanjenje temeljnoga kapitala, svi nazočni podržali su prijedlog te odluke Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Varteksu očekuju da će do kraja rujna ili najkasnije početkom listopada Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dati suglasnost na zahtjev za pretvaranje duga prema državnom proračunu i fondovima u vlasnički udjel države.

Dodatni uvjeti - Još smo u srpnju 2010. aplicirali na Model C i za to smo dobili suglasnost dvaju ministarstava krajem prošle godine. Međutim, početkom godine dobili smo i dodatne uvjete koje smo ispunili te smo ponovno dobili pozitivna mišljenja. Sada je naš zahtjev u obradi kod AZTN-a i nadamo se da će biti obrađen kroz mjesec dana. Tako ispada da za realizaciju Vladine interventne mjere za gospodarstvo treba proći više od godinu dana - upozorio je Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa tijekom glavne

skupštine održane u petak. Kada se izuzmu trezorske dionice, na glavnoj skupštini prisutno je bilo 55,30 posto glasova ili 50,01 posto temeljnog kapitala. S 21 posto glasova najzastupljenija je bila Udruga malih dioničara na čelu s predsjednikom Skupštine Stjepanom Igrecom, a zatim Karlovačka banka, Varteks ESOP, Nenad Bakić te Validus i SG – Splitska banka. Budući da je jedan od uvjeta ulaska države u vlasničku strukturu pojednostavljeno smanjenje temeljnoga kapitala, svi su nazočni podržali prijedlog odluke prema kojoj će temeljni kapital Varteksa, uslijed nagomilanih gubitaka od 280 milijuna, ubuduće iznositi 96 umjesto 384 milijuna kuna, a nominalna vrijednost dionice 50 umjesto 200 kuna.

U 2012. na nuli? I ostali prijedlozi odluka također su jednoglasno prihvaćeni. Vrijedi to i za izvješća Uprave,

ZLATKO HORVAT

Najave tužbi nemaju veze s istinom! Drago mi je da Uprava i Nadzorni odbor Varteksa imaju viziju i da za tvrtku dolaze bolji dani, istaknuo je na Glavnoj skupštini Varteksa Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika i predsjednik NK Varaždin. - Varteks ne treba seliti iz Varaždina, a gradska uprava treba se aktivno uključiti u traženju nove lokacije. Nije nam svejedno kako posluje tvrtka

koja zapošljava najveći broj ljudi u gradu i šire. Zato smo i otpisali dio Varteksovog duga prema gradskom proračunu, a tvrdnje da ćemo tvrtku tužiti nemaju veze s istinom - rekao je Horvat demantirajući Čehokovu izjavu iz ožujka o pokretanju postupaka zbog dugovanja za najam. Horvat se pohvalio i s pomoći oko Modela C. - Osobno sam dva puta o tome razgovarao

s premijerkom Kosor te ministricom Dalić. Uvjeravali su me da je samo pitanje dana kada će biti realiziran Model C. Imate sigurnu podršku u Gradu Varaždinu, koji će i dalje biti aktivan u rješavanju problema - naglasio je Horvat te ustvrdio da u varaždinskom nogometnom prvoligašu pomno razmišljaju o vraćanju imena Varteks jer iza sebe imaju „neuspjeli eksperiment“.

Nadzornog odbora i revizora o prošlogodišnjem poslovanju tijekom kojeg je Varteks opet ostvario gubitak, i to od 96 milijuna kuna. - Međutim, tijekom prvog polugodišta ove godine poslovni su prihodi rasli za deset posto, a otprilike toliko i izvoz. Tako smo gubitak

smanjili za pet milijuna kuna ili 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pa iduće godine očekujemo pozitivnu nulu iz redovnih poslovnih aktivnosti, ukoliko provedemo mjere iz Integralnog plana restrukturiranja, koje uključuju daljnje zatvaranje neprofitabilnih dije-

lova i smanjenje administrativnih troškova, zatim realiziramo Model C te prodamo nekretnine kao u Zadru gdje smo za četvorni metar poslovnog prostora dobili 15 tisuća eura - rekao je Košćec odgovarajući na Bakićev upit koji su glavni preduvjeti za poslovanje s dobiti.

Prava odluka Posljedice menadžerskog stresa P

rema istraživanjima, 80 posto građana Hrvatske koristi lijekove za smirenje. Najveći postotak odnosi se na menadžere, ljude na rukovodećim pozicijama koji donose teške odluke u uvjetima rizika i na kojima počiva velika doza odgovornosti za tvrtku i za njezine zaposlenike. Stresom na poslu u EU obuhvaćeno je 41,2 milijuna zaposlenih. tres na poslu naziva se menadžerskom bolešću, a neki ga nazivaju i kugom 21. stoljeća. Menadžerska bolest otkrivena je slučajno u SAD-u prije trideset i pet godina. Kardiolozi koji su dijelili čekaonicu s jednim oftalmologom, primijetili su da su stolice pred njihovom ordinacijom znatno

S

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

oštećenije od onih pred vratima oftalmologa. Poslije su utvrdili da k njima dolazi mnogo ljudi na rukovodećim funkcijama, koji nemaju živaca ni vremena čekati pa živčano grebu i uništavaju stolice. Poslije se zaključilo da svi oni imaju zajednički nazivnik, a to je izloženost menadžerskom stresu. Zašto je menadžerski stres tako opasan? On uzrokuje pojačano lučenje negativnih hormona čije djelovanje štetno djeluje na organizam. Kronični stres povećava opasnost od srčanih bolesti za 68 posto. On uzrokuje vrlo ozbiljna fizička i psihička oboljenja kao što su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol, aterosklerozu, moždani i srčani udar, anksioznost, depresiju i

bolesti štitnjače. eliki problem pod utjecajem stresa je i nezdrava i neredovita prehrana. Većina zaposlenika koji su pod stresom pati od glavobolje, loše probave, proljeva, stalnog umora i kronične nesanice. Stres na radnome mjesto čini menadžere nestrpljivima, svadljivima i osamljenima, što dovodi do ljutnje, promjene raspoloženja i osjećaja bespomoćnosti. Naravno, uvelike utječe i na kalitetu obavljanja posla. osljedica stresa na poslu je 50 do 60 % svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreća na poslu. To znači gubitak od najmanje 20 milijardi eura godišnje.

V

P


Poslovni svijet 19

13. rujna 2011., br. 382

I TOGA IMA Opet će se proizvoditi stolice, ali i električna energija iz biomase

Iz nove elektrane topla voda i za - kaznionicu! JLarix dovršava projekt elektrane na

biomasu snage 1 MW u prostoru Lepe Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Lepoglavska kaznionica bit će jedna od prvih, ako ne i prva javna zgrada u Hrvatskoj koja će toplu vodu dobivati zahvaljujući korištenju obnovljiv ih izvora energije, točnije biomase. Naime, varaždinska tvrtka Larix dovršava projekt elektrane na biomasu snage 1 MW koja će, uz struju, osiguravati i toplu vodu dijelom za potrebe drvoprerađivačke proizvodnje u nedavno kupljenoj tvornici Lepa, a dijelom za druge korisnike među kojima će biti i kaznionica.

Studije su gotove - Vrlo oprezno ulazimo u ovaj projekt, što potvrđuje i to da na njemu već radimo tri godine. Gotove su sve studije, kako tehničke, tako i financijske prirode. Lepoglava je zanimljiva zbog svoje pozicije u šumovitom okruženju. Naime, biomasu je isplativo dovoziti s udaljenosti do 60 ili maksimalno 80 kilometara - veli Miroslav Koračević, predsjednik Uprave Larixa. U proizvodnji električne energije iz biomase, kako napominje, topla voda je nu-

sproizvod o čijoj iskoristivosti ovisi cijeli projekt. Budući da elektrana od 1Mw daje četiri puta više tople vode, nužno je u njezinom okruženju imati odgovarajuće potrošače, što u nekim ranijim slučajevima u nas nije baš bio slučaj.

Tehnologija poznata

nu

a - Ukoliko na najbolji naelektr oko čin, odnosno u velikoj u n d e a vrij mjer i potrošite toplu na eur u j i l i vodu, tada vaš projekt m t e a r p i postaje isplativiji. Imajući lan Larix p iduće to na umu, kontaktirali i t i smo Ministarstvo pravograd ne suđa pod čijom je ingerengodi cijom kaznionica u Lepoglavi koja je veliki potrošač tople vode. Dopustili su nam da Lepa je kupljena nakon što se odustalo od kupnje zemljišta u lepoglavskoj poslovnoj zoni snimimo stanje, a zatim smo zatražili status povlaštenog mljišta u zoni, shvatili smo da proizvođača koji smo i dobilo su gotovo u samom središtu za područje Lepoglave - veli Lepoglave pogoni dr vne - No zakupac nije pokaTijekom stečajnog poindustrije Lepa, koja je u Koračević. stupka prostore i strojeve zao zanimanje za kupnju Tehnologija za elektranu na stečaju od 2008. godine. U propale Lepe koristio je prostora i opreme koje je biomasu je već određena, pa međuvremenu je održano zakupac kojem je Larix tijekom stečaja koristio se početak gradnje planira deset javnih dražbi na koje ponudio da zajedno na pod povoljnim uvjetima. iduće godine. Prva zamisao u nitko nije došao ni pogledati dražbi kupe imovinu. Za- Tako smo sami došli na javLarixu je bila da će elektranu nekretnine i pokretnine, a kupac bi uzeo proizvod- nu dražbu. Početna cijena vrijednu oko pet milijuna kamoli sudjelovati u licitaciji, ne pogone u kojima se za nekretnine i pokretnine eura graditi u lepoglavskoj pa smo odlučili kupiti tog proizvode stolice, a Larix Lepe bila je 4,5 milijuna Poslovnoj zoni, ali se od toga nekada poznatog proizvozapuštenu pilanu i dio kuna. No platili smo nešto đača stolica i namještaja od odustalo. nekretnine potrebne za više od sedam milijuna - Već kada smo zamalo punog drveta - doznajemo kuna - veli Koračević. gradnju elektrane. donijeli odluku o kupnji ze- od Koračevića.

Za Lepu 7 milijuna kuna

NAŠA POSLA

IZDVOJENO U Lepi bi se moglo zaposliti stotinjak ljudi

Izlicitirali, pa – odustali Najprije kreće pilana, a zatim ostalo Upitan zašto je plaćeno više od sedam milijuna kuna za Lepu, Koračević je rekao: - U licitaciju se uključio predstavnik banke vjerovnika u ime navodnog investitora. Nabijao nam je cijenu sve dok nismo rekli da je naš limit prijeđen te smo čestitali na kupnji. Tada je bankar izašao tvrdeći da mora nazvati predsjednika Uprave

banke. Kada se vratio, rekao je da odustaje od kupnje i neka se Lepa proda Larixu po zadnjoj cijeni. Iako smo se tome protivili i tražili nižu cijenu, na kraju smo pristali, prisjeća se Koračević. Budući da nakon kupnje Lepe bivši zakupac nije više želio ostati u zakupu, Larix je odučio nastaviti s proizvodnjom stolica.

- Gotovo svu svoju proizvodnju Lepa je izvozila, a u propast je otišla i zbog domaće tečajne politike. Budući da ima tržište i tradiciju dulju od sto godina, a tu su i zaposlenici i oprema, bilo bi nerazborito sve to ostaviti i ne pokrenuti proizvodnju stolica. To smo rekli jednom našem stranom kupcu kojeg su neki uvjeravali da ćemo

se baviti samo energijom doznajemo od Koračevića. U Larixu su već pozvali na razgovor zaposlenike koji su završili na burzi u kolovozu. - Pilana će krenuti s proizvodnjom do kraja mjeseca, a trebala bi raditi u dvije smjene. Što se tiče ostalih pogona, zapošljavat ćemo prema potražnji na tržištu. Nekada je Lepa puno proi-

zvodila, čak i više nego što se uspjelo prodati. Nadamo se da će posao naći stotinjak ljudi, što kod nas, što kod još jednog potencijalnog investitora koji razmišlja o pokretanju proizvodnje briketa iz piljevine s naše pilane. Uzimao bi toplu vodu iz naše elektrane koja bi opskrbljivala i našu sušaru - doznajemo od Koračevića.

IZDVOJENO Od zastupnika švedskog proizvođača industrijskog namještaja do OIE te zbrinjavanja otpadnih voda

Solarna elektrana za Tehnix i Cromu Iako je glavna djelatnost Larixa zastupstvo AJ-a, švedskog proizvođača industrijskog namještaja i opreme, prije četiri godine u tvrtki su se okrenuli i obnovljivim izvorima energije te zaštiti okoliša, posebice pročišćavanju voda. - Upravo dovršavamo solarnu elektranu od 100 kW za Tehnix koja će biti otvorena krajem mjeseca. Projekt je naš, dok je oprema iz Njemačke. Imamo još nekoliko sličnih projekata. Tako ćemo za crijevaru Croma u Sv. Iliji graditi solarnu elektranu s

tri trekera po 10 kW. Sad očekujemo ugovor o preuzimanju energije koji je ključan za projekt - veli Koračević. Na području obrade otpadnih voda Larix surađuje s njemačkom tvrtkom Rewatek te češkom tvrtkom Ekofluid. - To su lideri u zbrinjavanju otpadnih voda iz domaćinstva i dijela industrije, uglavnom prehrambene. Njihovi sustavi koriste bakterije iz prirode koje, hraneći se s otpadom, pročiste više od 95 posto vode - upozorava Koračević. Prvi projekt obrade otpadnih voda

Larix vodi na otoku Prviču za 150 korisnika. - Projekt je u fazi završetka, a uskoro bi trebala krenuti i izgradnja. Po njegovom dovršetku, otpadne vode više neće ići u more, već će se pročišćena voda koristiti za zalijevanje, a krupni dio će se kompostirati i koristiti kao gnojivo - veli Koračević te dodaje da sličan projekt priprema i za neke hotele i naselja kod kojih je zbog raštrkanosti neisplativo graditi velike sustave odvodnje do pročistača. Supružnici Koračević i u solarnoj energiji

MAGMA ZAGREB

Zatvoren dućan u Store Landu

I posljednja trgovina zagrebačke Magme u Varaždinu, veliki centar u Store Landu, više ne radi. Umjesto otvorenih prostora, kupce na zadnjoj od nekada četiri varaždinske trgovine Magme dočekuju zaključana vrata s natpisom „Zatvoreno radi preseljenja“. - Nakon višemjesečnih pokušaja da se Magmi izađe u susret i omogući poslovanje u trgovačkom centru Store Land po povoljnijim uvjetima, CCS je odlučio prekinuti poslovnu suradnju s tom tvrtkom - pojašnjava Duško Koruga, direktor prodaje CCS-a, tvrtke koja je vlasnik trgovačkog centra Store Land.

NEPOGODA

Suša “uzela” 75 milijuna Zbog slabih padalina tijekom ljeta, varaždinski župan Predrag Štromar proglasio je elementarnu nepogodu. Ovisno o vrsti poljoprivrednih usjeva, suša je uzrokovala smanjenje prinosa od 30 do 80 posto. Primjerice, prosječna oštećenja na luku iznose 30 posto, kukuruzu i tikvama 50 posto, krastavcima i paprici 70, a grahu 80 posto. Najviše su stradali usjevi na šljunkovitim i pjeskovitim tlima uz Dravu na području Petrijanca, Cestice, Sračinca, Velikog i Malog Bukovca te Varaždina i Ludbrega. Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta procijenilo je da su štete na kulturama oko 75 milijuna, što je osnova za proglašenje nepogode.

PRENOSIMO

Neckermann zatvara vrata Njemački kataloški trgovac Neckermann, čija hrvatska tvrtka ima sjedište u Varaždinu, do kraja godine odlazi iz država Srednje i Istočne Europe, uključujući i Hrvatsku. U matičnoj tvrtki u Njemačkoj, kako navodi poslovni slovenski dnevnik Finance, ističu da su se za odlazak odlučili zbog pada prodaje koju pripisuju gospodarskoj krizi. Osim iz Hrvatske, Neckermann se povlači iz Slovenije, Češke, Slovačke i Ukrajine. Poslovanje nastavljaju u Njemačkoj i Austriji gdje očekuju rast.


20 Poslovni svijet

13. rujna 2011., br. 382

DOZNAJEMO TP Varaždin proširio prodajni prostor i ponudu u Kitru u Novom Marofu

JVeći izbor voća i povrća, a novi odjel

OGLAS

Za Novomarofčane čak 500 artikala po akcijskim cijenama mesnice nudi svježe i pečeno meso U četvrtak 8. rujna, Kitro Nov i Marof osvanuo je u novom sjaju. U preuređenom i proširenom prodajnom prostoru koji sada prelazi tisuću kvadrata, građanima Novog Marofa i okolice nudi se još veći izbor voća, povrća i drugih artikala od kojih je 500 po akcijskim cijenama. Tako, uz ostalo, Kitro Novi Marof u svojim novim, moderno opremljenim prostorima nudi pekarske proizvode po najnižim cijenama, a nakon mnogobrojnih upita vjernih kupaca, sada ima novi odjel mesnice na kojem se svakodnevno nudi svježe meso po akcijskim cijenama, kao i pečeno meso. I ovim je Kitro, kako je rečeno prigodom otvorenja, ponovno pokazao da vodi brigu o zadovoljstvu kupaca te se trudi pružiti najbolje. Da u tome uspijeva, potvrdili su kupci koji nisu skrivali oduševljenje širinom asortimana

i povoljnim cijenama, što je i bio razlog njihovog velikog posjeta kako u četvrtak, tako i narednih dana. Vesela atmosfera, koja je trajala tijekom cijelog četvr tka, posebno je došla do izražaja kod izvlačenja nagrada koje su uručene najsretnijim kupcima. Prvi kupac koji je na odjelu mesa a i voća kupio vaonic proda do 21 proizvode d7 u vrijednoradi o v nedjelje sti od 200 uze kuna do sat, iz e otvorena bio je LCD a d ka j o 12 sati televizor, a od 7 d krajem dana izvučeni su dobitnici roštilja, usisavača, paketa posuđa, pikada… No i ostali kupci bili su zadovoljni jer je Kitro i dalje ostao najpovoljnija trgovina koja vjernost nagrađuje senzacionalnim cijenama. Kitro i dalje ostao najpovoljnija trgovina koja vjernost nagrađuje senzacionalnim cijenama

Veliki posjet kupaca kako u četvrtak, tako i narednih dana

JOŠ JEDAN OBJEKT

Još jedan novi Kitro market u Međimurju! Od 86 trgovina u maloprodajnog mreži TP Varaždina na području dviju županija, Kitro market u Donjem Vidovcu će biti 30 u međimurskoj županiji. Trgovačko poduzeće Varaždin osnovao je Rudolf Kišiček prije više od 20. godina, a njegovo se poslovanje uspješno odvija u varaždinskoj i međimurskoj županiji, gdje ima 13 velikih Kitro centara u svim većim gradovima! Svoju vizju daljneg razvoja uprava TP Varaždina ostvaruje otvaranjem novih prodavaona, u kojima kupcu pružaju suvremeni način kupnje uz pomoć njihovih 350 zaposlenih.

Na odjelu mesnice svakodnevno svježe meso po akcijskim cijenama

Novi odjel s voćem i povrćem

DRAGICA MAJER

PETAR VUGRINEC

STJEPAN TOMA

Zadovoljna preuređenjem

Dolazim iz Ljubeščice

Najbliži i najpovoljniji

“Svakodnevna sam gošća i stalno kupujem u Kitru. Moram priznati da mi je za vrijeme preuređenja nedostajalo to što nisam ovdje mogla kupovati, ali nekako smo to prebrodili. Sada kada v idim kako s ve to izgl e da nako n preuređenja, moram reći da sam jako zadovoljna. Prostor je vrlo lijepo uređen i kao kupac se ugodno osjećam, roba je dobro raspoređena i pregledna, a vidim da ima i nekih novosti u ponudi što je svakako pozitivno i dobro za nas kupce. Sigurno da je jedan od dobrih poteza taj što sada na prostoru mesnice, koje do sada nije bilo, mogu kupiti potrebno meso i ne moram ići u druge trgovine. Nudi se i pečeno meso. Naravno, veliku ulogu igraju cijene, a one su ovdje jako dobre i nadam se da će takve i ostati, na našu radost. Inače, ovdje kupujem sve što mi treba za domaćinstvo i stvarno sam zadovoljna ponudom.”

“ “ “Kupujem u Kitru već dugo, a obično dolazim dva puta mjesečno po špeceraj jer živ im u Ljubeščici. Zadovoljan sam cijenama, koje su povoljne u odnosu na druge trgovačke lance u Novom Marofu i Varaždinu. Posebno pratim akcijske prodaje kada još povoljnije mogu nabaviti neke od artikala. Moram naglasiti da veliku ulogu ima i uslužnost osoblja koje je uv ijek pri ruci. Prodavačice su vrlo ljubazne i s njima uvijek popričam, a one mi uvijek ukažu koji su artikli po povoljnim cijenama. Nama umirovljenicima je to uvijek vrlo važno. Osim toga, nakon preuređenja bolja je preglednost robe na policama, veći je izbor artikala, a sada je tu i ponuda svježeg mesa što dodatno olakšava kupovinu. Još jednom naglašavam da su povoljne cijene jedan od glavnih razloga za moj dolazak u Kitro, a nadam se da će tako i ostati.”

“Kitro je nama najbliža trgovina i zato kupujemo na tom mjestu. Osim toga, još je važnije da smo zadovoljni ponudom i solidnim cijenama. Kad sve to uzmete u obzir i dodate prostrano parkiralište, dovoljan je to razlog da smo supruga i ja upravo za kupovinu izabrali Kitro. I to ne sada, nego puno prije, a nakon preuređenja imamo još više razloga za nastavak kupovine. Što se tiče našeg izbora i potreba, ovdje kupujemo sve ono što treba u našem d o ma ć i ns t v u , a ov i m preuređenjem i dodatnom ponudom, koje do sada nije bilo, posebno smo z a d o vo lj n i . V j e r uj e m da dijelim mišljenje svojih sugrađana koji su u velikom broj došli na današnje otvorenje i mislim da je takav odaziv dobar pokazatelj što se tiče ponude i pristupačnih c ij e na , j e r u p ravo to može privući kupce koji u Novom Marofu, nažalost, nemaju baš previše izbora oko mjesta za kupovinu.”


Općina Cestica 21

13. rujna 2011., br. 382

OTVORENO Mirko Korotaj već deset godina uspješno na čelu općine Cestica

Gospodarstvo i turizam glavne smjernice razvoja JBez obzira na recesijska vremena, i dalje ćemo poticajnim mjerama stvarati okružje kako bi domaći i strani investitori

Općina Cestica ovih dana slavi svoj dan, koji se tradicionalno obilježava 14. rujna uz Blagdan uzvišenja sv. križa. Ovogodišnja proslava ipak je drugačija od dosadašnjih jer ujedno se obilježava i deset godina otkako Mirko Korotaj vodi ovu pograničnu općinu u Varaždinskoj županiji u kojoj živi gotovo 6.000 stanovnika.

Gospodarski zamah Dan općine obično je prilika da se zbroji sve što je napravljeno u proteklih godinu dana. Koji su najznačajniji projekti realizirani zadnjih godinu dana, odnosno u zadnjih deset godina otkako ste načelnik? Među najznačajnijim projektima su izgradnja trodijelne sportske dvorane, dječjeg vrtića za smještaj 120 mališana, deset učionica te rekonstrukcija i adaptacija Područne škole Lovrečan. Izgradnjom poslovno-stambene zgrade u središtu Cestice prije sedam godina stvoreni su uvjeti za život mladih ljudi, a puno se napravilo i na izgradnji vodovodne mreže, pa tako danas 97 posto mještana naše općine ima mogućnost priključka na vodovod. U narednom razdoblju potrudit ćemo

se da i ostalih 47 domaćinstava dobije tu mogućnost u skorije vrijeme. Zadnjih godina jača gospodarska aktivnost na području općine, a formirana je i Gospodarska zona Cestica. Kakav je interes ulagača? Upravo u sklopu obilježavanja Dana općine, u Gospodarskoj zoni otvoren je pogon talijanske tvornice Frasson. Vrijednost te investicije je 4,5 milijuna kuna, a početkom proizvodnje u njoj je otvoreno 50 novih radnih mjesta. Sklopljen je još jedan ugovor s istom tvrtkom o prodaji još jedne parcele, gdje bi se kroz dvije godine izgradio još jedan pogon i zaposlilo 50 ljudi. Inače, prošle je godine na području općine Cestica tvrtka Bambi iz Varaždina otvorila pogon s 22 radna mjesta. Posljednjih četiri godine dobro se razvila pekara Pim iz Babinca s 18 zaposlenih te tvrtka Kontrans iz Babinca s 10 zaposlenih. Zadovoljan sam što danas na području naše općine imamo 180 obrta i malih firmi te što se intenzitet otvaranja novih povećava. Hoće li aktivnosti u gospodarskoj zoni dovesti do jačega gospodarskog razvoja općine

OGLAS

imali želju ulagati u ovo područje – istaknuo je Korotaj Cestica? Bez obzira na recesijska vremena, i dalje ćemo poticajnim mjerama stvarati okružje u kojem bi domaći i strani investitori imali želju ulagati u ovo područje, posebno u Gospodarskoj zoni Otok Virje u kojoj je osigurana sva komunalna infrastruktura i relativno jeftino zemljište po početnoj cijeni od tri eura po kvadratu. Uz zonu će prolaziti buduća brza cesta, koja će sigurno povećati vrijednost investitorima, a zona je svega kilometar udaljena od željezničke stanice u Ormožu. Uz razvoj gospodarstva, razvija se turizam na području općine Cestica? Uz razvoj maloga gospodarstva vodimo računa o razvoju turizma te smo u kroz projekt TurističDana p ke zona Haloze-Zasklo u estica C gorje još prije pet općine je tvrtka godina napravili na osnovne pretpootvore i sklopljen stavke za razvoj n o s s dnju seoskog turizma Fra za gra a r o na našem područv o ug pogon ju. Naši ljudi to su novog odlično prihvatili i počeli su se intenzivno bav iti v inogradarstvom i proizvoditi dobra vina. Načelnik Korotaj: u pogonu tvornice Frasson otvoreno 50 radnih mjesta

DAN OPĆINE Obilježen brojnim programima

Na otvorenju talijanski veleposlanik Program obilježavanja Dana općine Cestica započeo je još prije desetak dana vatrogasnim natjecanjem i lovom riba udicom na plovak. Središnja svečanost održana je u petak, kada je održana svečana sjednica Općinskog vijeća te otvorena tvornica Frasson. Uz vlasnika ove talijanske tvrtke

Giannia Frassona te talijanskog veleposlanika Alessandra Pignattija Morana Di Custoze, na svečanosti je bio i župan Varaždinske županije Predrag Štromar. U subotu je održana nogometna utakmica te cestička biciklijada. Načelnik općine Cestica Mirko

Korotaj zahvalio je Varaždinskoj županiji na pruženoj potpori, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, općinskim vijećnicima koji su bez obzira na stranačku pripadnost vodili računa o razvoju općine, stručnim službama te je svim mještanima na kraju čestitao Dan općine i župe.

Talijanski veleposlanik u tvornici Frasson

Održana i svečana sjednica Općinskog vijeća

POTPORE IDU DALJE Unatoč recesiji, Općina će i dalje subvencionirati smještaj djece u vrtiću i prijevoz

Bez pomoći mnogi ne bi završili školu

Brojnim programima proslavljen Dan općine Cestica

Općina Cestica je u samom vrhu u Hrvatskoj po korištenju novaca iz EU? Tako je, općina Cestica došla je u sam vrh po korištenju novaca iz europskih fondova s 50 eura po stanovniku općine. Za projekt Gospodarske zone Cestica, koji je završen prije dvije godine, dobili smo 90.000 eura, a ove godine dobili smo 57.000 eura za projekt “Europa za građane” koji je u tijeku i koji podra-

zumijeva svojevrsno međusobno druženje i događanja u našoj općini te općinama Cirkulane iz Slovenije, Mlinarci iz Mađarske i Heinigen iz Njemačke. Na području općine Cestica djeluje velik broj udruga. Hoćete li i dalje podupirati njihov rad? Općina prati razvoj svih udruga koje djeluju na području općine. Imamo šest vatrogasnih društava, četiri nogometna kluba, dva ma-

lonogometna kluba, ženski nogometni klub, r ibičko društvo, dva lovačka društva, a na području općine djeluje i Kulturno-umjetničko društvo te udruga umirovljenika. Bez obzira na recesijsko vrijeme, i dalje ćemo davati potporu njihovom radu, jer smatramo da one “drže” život naše općine te su dobra veza između izvršne vlasti i mještana. Što je s prijevozom učenika? Kao i dosad, sufinancirat

ćemo smještaj djece u vrtiću, za što se godišnje iz proračuna izdvaja 600.000 kuna, a i dalje ćemo sufinancirati prijevoz učenika, pri čemu očekujemo da 300 kuna, koje sada plaćaju roditelji, od 1. siječnja preuzme država. Mnogi naši mladi ne bi bili školovani da nema subvencioniranja prijevoza, jer autobusna karta od Cestice do Varaždina stoji između 800 do 1.100 kuna mjesečno, ovisno s kojeg se naselja polazi.


22 Crna kronika

13. rujna 2011., br. 382

JELENŠČAK

Poginula vozačica Jedna osoba je poginula, a dvoje djece je ozlijeđeno u prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak oko podneva kod Novog Marofa. U prometnoj nesreći u mjestu Jelenščak sudarilo se osobno i teretno vozilo koje je navodno pretjecalo traktor u oštrom zavoju te tom prilikom prešlo na suprotnu stranu kolnika. U tom je trenutku iz suprotnog smjera dolazilo osobno vozilo u kojem je bila stradala vozačica s dvoje maloljetne djece. Od siline udarca njihovo je vozilo teretnjak odbacio u jarak, ali je vozačica, kako tvrde očevici, još bila živa.

ca vozači n e s e m a krivo smatr no djelo ne za kaz tužnog o iz p oga l prijed

Od siline udarca biciklistkinja je odbačena u suprotni prometni trak gdje je i preminula od posljedica zadobivenih ozljeda

DOZNAJEMO Počelo suđenje za nesreću u kojoj je stradala biciklistkinja

IMA I TOGA

Stariji kradu, a mladi se opijaju Dok je opći kriminal pao za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a prekršaja protiv javnog reda i mira bilo je tijekom ove godine gotovo isto toliko manje, broj slučaja vezanih uz gospodarski kriminal povećan je za 79 posto. Rečeno je to na 14. sjednici Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Varaždina tijekom koje je stanje sigurnosti u Varaždinu ocijenjeno - zadovoljavajuće. Među problemima posebno je ukazano na uništavanju gradskih objekata te opijanje djece i maloljetnika na javnim mjestima, posebice u školskim dvorištima tijekom vikenda.

DOV IMENOVANJE

Janković i Babić Državnoodvjetničko vijeće imenovalo je Vlastu Janković i Miljenka Babića za zamjenike županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu. Janković je donedavno bila općinska državna odvjetnica u Čakovcu, dok je Babić bio čelnik varaždinskog Općinskog državnog odvjetništva. Upravo zbog njihovih imenovanja u sastav državnog odvjetništva više razine, može se očekivati skoro popunjavanje njihovih donedavnih radnih sredina.

Što se doista zbivalo prije kobne prometne nesreće? JOkrivljena se nije izjasnila o tome s koje je udaljenosti opazila biciklistkinju, kako je pojasnila, što

zbog proteka vremena od prometne nesreće, što zbog nastojanja da zaboravi taj tragični događaj Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Što se (sve) zbivalo neposredno uoči prometne nesreće u Bartolovcu tijekom koje je smrtno stradala biciklistkinja, nije dokraja jasno nakon prvih svjedočenja u kaznenom postupku koji je protiv Željke Bedeković, vozačice koja je 30. listopada 2009. naletjela na biciklistkinju, proteklog tjedna započet na varaždinskom Općinskom sudu.

Kočila, ali... Ističući da se ne smatra krivom za kazneno djelo iz optužnog prijedloga, okrivljena je opisala tijek događaja neposredno prije nesreće. ”Vraćajući se s posla u Varaždinu zastavila sam se na bar tolovečkoj benzinskoj pumpi gdje sam pokupila

supruga koji je ušao u naš auto gdje je bila i naša maloljetna kći. Vozeći se oko 60 km/h primijetila sam samo biciklistkinju na biciklističkoj stazi koja je naglo, gotovo pod pravim kutom skrenula ulijevo ispred mene kad sam joj se približila. Stisnula sam kočnicu i počela skretati ulijevo, ali nisam mogla izbjeći nalet”, rekla je plačući okrivljenica koja je vozila Škodu u trenutku nesreće. Okrivljena se nije izjasnila o tome s koje je udaljenosti opazila biciklistkinju jer, kako je pojasnila, što zbog proteka vremena od prometne nesreće, što zbog nastojanja da zaboravi taj tragični događaj. Isto tako nije sigurna što je moglo potaknuti biciklistkinju na skretanje, ali je ipak dodala da bi uzrok mogao biti gubitak ravnoteže zbog kante koju

je vozila ili to što se preplašila nepoznatog vozila koje je naglo izašlo sa sporedne ceste na glavnu prometnicu.

Bila na sprovodu ”Bila sam na sprovodu pokojne, kupili smo vijenac te nakon mise zadušnice došli k obitelji sina koji živi u Bartolovcu. Sat vremena nitko nije ništa spominjao, a onda je suprug pokojne počeo govoriti da mu je samome teško. Zbog toga i danas uzimam tablete, a grob stradale i dalje posjećujem u vrijeme Uskrsa. Bez obzira kako ovaj postupak završi, hoću li biti proglašena krivom ili ne, ostat će činjenica da sam naletjela na osobu”, rekla je okrivljenica te izrazila čuđenje visinom odštetnog zahtjeva prisutnih oštećenika. Svjedoč io je i Petar Ž., 83-godišnji suprug stradale

Saslušat će se vještak Ročište je zaključeno svjedočenjem Petrovog sina Radoslava koji je govorio o ponašanju okrivljenice nakon nesreće, odnosno na sprovodu, misi te kod kuće. ”Svi smo u prometu. To se može svakome dogoditi. Ništa posebno ne biciklistkinje, koji nije spominjao vozilo koje bi se naglo uključilo u promet. Međutim, iznio je neke detalje koje nije spomenula okrivljena. ”Otišao sam sa suprugom u polje po stočnu repu koju sam otpremio na biciklu doma, a zatim sam se vratio pred nju. Nije mogla voziti zbog repe koju je istovar ila na pješačku stazu odakle sam je

zamjeram. Možda mala nepažnja”, rekao je oštećenik. U nastavku suđenja bit će saslušan prometno-tehnički vještak s čijim se nalazom ne slaže okrivljenica koja je dala primjedbe na njegovo vještačenje. slagao na svoj bicikl. Nisam vidio ni auto ni nalet, samo sam čuo udarac i kada sam okrenuo glavu ugledao sam suprugu na vozilu. Došla je Hitna pomoć, ali supruzi nije bilo spasa. Vozačica je trebala voziti opreznije i stati”, izjavio je svjedok, potvrđujući da je okrivljena bila u crkvi i kod obitelji, ali ne i da joj je rečeno kako nije ništa kriva.

PROMET Povodom početka školske godine iz PU varaždinske pozivaju vozače na oprez

Vozači, oprezno u blizini škola, vrtića i igrališta

Više opreza!

Sa željom da početak školske godine 2011./2012. prođe bez stradavanja djece u prometu, PU varaždinska pozvala je vozače motornih vozila na veću pažnju kada voze u blizini škola, dječjih vrtića i igrališta. - Poseban je oprez potreban kada voze cestom gdje su uz rub parkirana vozila i kada se nalaze iza zaustavljenog

školskog autobusa, odnosno kada postoji mogućnost nagle pojave djeteta na kolniku - ističu. Uvidom u evidenciju prometnih nesreća, kako upozoravaju u PU varaždinskoj, utvrđeno je da tijekom rujna i listopada desetak djece sudjeluje u prometnim nesrećama u kojima najčešće zadobivaju razne ozljede kao

pješaci. - Da djeca ne bi sama savladavala probleme koje donosi cestovni promet, potrebna im je pomoć svih odraslih. Djetetu je poželjno ukazati na najsigurniji put od kuće do škole, na kritične dionice, raskrižja, dijelove ceste sa slabom preglednošću i tome slično - ističu u PU varaždinskoj te pozivaju roditelje da

prvašići ne voze bicikl do škole jer to, osim što je zakonom zabranjeno, može imati tragične posljedice. Radi zaštite djece, uz edukativna predavanja za djecu, PU varaždinska najavljuje češće preventivno i represivno djelovanje u zonama odgojnoobrazovnih ustanova gdje će se pratiti poštovanje znakova ograničenja i zabrane.


Oglasi 23

13. rujna 2011., br. 382

GENERALTURIST

Barcelona: ljepotica Sredozemlja JLjepotica Sredozemlja, Grofovski grad, Čudo modernizma – epiteti kojima se naziva ovaj divan grad Ljepotica Sredozemlja, Grofovski grad, Čudo modernizma – epiteti kojima se, bez lažne skromnosti, naziva ovaj divan grad. Grad je najpoznatiji po modernističkoj arhitekturi i djelima arhitekta Antonija Gaudíja – katalonskog čarobnjaka. Njegova djela

gdje je smješten najveći broj modernističkih građevina. Glavni trg zove se Plaça de Catalunya i vrvi životom, dok je najpoznatija ulica Rambla ili Las Ramblas – samo srce Barcelone, i ukoliko njome ne prošetate, kao da u Barci niste ni bili. Legenda kaže da svatko tko se želi w vratiti, ne smije na. t s i r altu pustiti grad a da gener ili nije popio vode com s fontane Canai n t a l p letes na samom na bes on početku Ramble. telef Ona je jedno od 5 77 najprivlačnijih mje080 0 5 sta grada i svakodnevno je prepuna ljudi do kasnih noćnih sati. Barcelonu ćete zauvijek pamtiti!

neizbr isivo su vezana uz izgled Barcelone, od crkve Sagrada Familia do Parka Güell, gdje je arhitekt i živio posljednjih 20 godina svoga života, zatim Casa Milá i Casa Batlló. U samome središtu grada postoji tzv. Quadrat d’or (Zlatni čet verokut) ww.

Posjetite Barcelonu! Polazak 6.10., 4 dana zrakoplovom iz Zagreba, cijena od 3.500 kn uz doplatu 700 kn za zrakoplovne pristojbe. Obratite nam se s povjerenjem, posjetite nas u poslovnicama TUI Generalturista, na www.generalturist.com ili na besplatnom telefonu 0800 55 77. Vaš Generalturist

RADIONICE DJEČJEG STVARALAŠTVA U DRUŠTVU NAŠA DJECA VARAŽDIN U ŠKOLSKOJ GODINI 2011./2012.

Upisi se obavljaju u Društvu Naša djeca Varaždin, Kralja P. Krešimira IV.15/1 radnim danom od 11 do 19 sati. Kod upisa se plaća upisnina od 50,00 kn i 50% naknade za rujan 2011., tel.: 320-588, mob. 099/811-5262, e-mail: dnd.varazdin@vz.t-com.hr, web adresa: dnd-varazdin Radionice počinju s radom u četvrtak, 15. rujna 2011.


24 Urbana kultura

Art/media Trash naš svagdašnji U

posljednjih šest godina na Trash Film Festivalu vidjeli smo kauboje i Indijance, svemirce, trash modu, crveni tepih, pregršt filmova, saznali smo ponešto o trash arhitekturi i još dosta toga. Tako je bilo i protekli vikend Danica PAJTAK kad smo na TFF- u novinarka imali prilike pojesti pravi mali trash čušpajz. Zanimljiva je bila i izjava Renata Metessija iz Zvijezda koji kaže kako je sve u Hrvatskoj trash, a Trash Film Festival nije uopće, nakon koje se postavlja pitanje što je to onda uopće trash. (?) Neki smatraju da trash izvan filma zapravo uopće ne postoji. A kad govorimo o filmu, trash je sinonim za «filmsko smeće». Jeftin film koji pretjeruje u žanrovskim obrascima, prelazi granice dobrog ukusa i rado koristi prizore seksa i nasilja. Predsjednik Udruge Trash Jura Hižak nadovezuje se na definiciju. Kad se desi da je sama ideja filma prezahtjevna tj. kad scenarij nadilazi produkcijske uvjete te to ispadne simpatično ili smiješno - to je onda trash – kaže Hižak te dodaje kako primjerice filmovi Stevena Seagala nisu i ne mogu biti trash, iako on jest trashovit. o ako se sjetimo da je trash fluidan pojam i da zapravo sve zahvaljujući svojoj kultnoj nekvaliteti može postati trash, onda i Seagalovi filmovi možda postanu trash filmovi. Naime, o trashu govorimo onda kad nedostaci nekog filma postanu kultni. Kult je ono što stvara trash. Kad se s ove točke vratimo na onaj smišljeni žanrovski trash film, vidimo da on svoju inspiraciju crpi upravo u originalnom, nepatvorenom trashu sastavljenom od nebrojenog niza neuspjelih filmskih pokušaja, koji su bili „toliko loši da su postali dobri“. animljivo je i to da jednog dana sve može postati trash. Bezbrojne reality emisije, sapunice, TV prodaja – sve stvarne stvari oko nas koje nas svojom nekvalitetom toliko zainteresiraju da postanu kultne, u budućnosti možda zasjaju na trash nebu! Živi bili pa vidjeli! Živio trash!

-

N

Z

13. rujna 2011., br. 382

DOZNAJEMO U varaždinskoj pošti izložene 1. hrvatske marke

Njihovih 20 ljeta JStvaranje prvih poštanskih maraka RH započeto je u osvit 1991. godine, tj.

godinu dana prije međunarodnog priznanja njezine neovisnosti

do naša n da as la 826 d iz a pošta redovnih ih it različ dnih i prigo a a mar k

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

U varaždinskoj pošti na Trgu slobode u ponedjeljak 5. rujna otvorena je zanimljiva filatelistička izložba povodom 20. obljetnice izlaska prve poštanske marke Republike Hrvatske. Od njezinog autora Stjepana Kovačića doznajemo da je stvaranje prvih poštanskih maraka RH započeto u osvit 1991. godine, tj. godinu dana prije međunarodnog priznanja njezine neovisnosti.

Vrijedan jubilej - Anticipirajući konačan ishod rata za neovisnost, Vlada RH je već 17. srpnja 1991. donijela zaključak o izdavanju „redovite poštanske marke u avio prometu“. HPT je taj zaključak ostvario 9. rujna iste godine, pa je na taj način, mjesec dana prije proglašenja neovisnosti, stavljena u optjecaj prva poštanska marka RH. Prva su izdanja maraka za zračnu poštu korištena zajedno s markama Jugoslavije, ali i samostalno u unutarnjem

prometu te u prometu sa Slovenijom. Takvo stanje provizorija dokinuto je zaključno s 15. siječnja 1992. godine kada su povučena iz optjecaja marke bivše SFRJ – istaknuo je Kovačić dodavši da je u pripremi izložbe sudjelovala Hrvatska pošta te Varaždinski klub kolekcionara. Izložbu, koju čine izlošci prezentirani u 6 vitrina, moguće je razgledati tijekom uredovnog vremena pošte do kraja listopada. Ona ujedno podsjeća na 10. listopada kada Hrvatska pošta proslavlja svoj dan, a treba znati i to da je od 9. rujna 1991. do danas naša pošta izdala 826 različitih redovnih i prigodnih maraka. - Redovnim poštanskim markama prethodilo je izdavanje doplatnih maraka „Za hrvatskog radišu“ započeto već u travnju 1991. godine. Slijedeći temama tadašnja politička događanja nakon prvih slobodnih izbora, bile su svjedočanstvo svojeg vremena i nagovještaj regularnog izdavanja maraka nove hrvatske države – zaključio je Stjepan Kovačić.

DOKUMENTARAC Film je nastao u suradnji organizatora Festivala mladih magNUM 2011 s brojnim partnerima

Dokumentarni film o Festivalu mladih magNUM 2011 Od kraja srpnja, pa sve do početka mjeseca rujna, točnije kroz 35 dana te kroz više od 30 gotovo svakodnevnih aktivnosti, na “Festivalu mladih magNUM 2011” stotine mladih, ali i starijih posjetitelja, imalo je mogućnost zadovoljiti svoje aspiracije, sudjelujući u bogatom programu. Dokumentarni film o Festivalu mladih magNUM 2011 dinamično i živo prenosi djelić atmosfere i presjek ak-

tivnosti s ovogodišnjeg festivala. Film je nastao u suradnji organizatora Festivala mladih magNUM 2011 s brojnim partnerima. Nezavisna udruga mladih i Višnjička udruga mladih nastojale su ponoviti dobru festivalsku priču iz 2008. godine te mladima sa šireg područja tijekom ljetnih mjeseci ponuditi niz kulturnih, zabavnih i sportskih događanja. Iako sa skromnim budžetom, ove su udruge još

jednom dokazale kako se sa snažn o m voljom ostvar u j u značajni ciljevi za dobrobit lokalne zajednice, a naročito ciljane dobne skupine – mladih, što je povodom Međunarod-

ne go d i n e mladih i Europske godine volonterstva bio i cilj sam o g Festivala mladih magNUM 2011. Film naslova „magNUM 2011“ može se pogledati na YouTubeu.


13. rujna 2011., br. 382

Oglasi 25

Dnevne vijesti Ä?itajte na

www. regionalni. com


26 Kulturni obzor

U D-duru

Preminuo tenor Salvatore Licitre O

perni svijet od utorka žali zbog prerane smrti darovitog talijanskog tenora Salvatorea Licitre, kojeg su mnogi smatrali nasljednikom velikog Luciana Pavarottija. oćan glas preko noći ga je Darko RUŠEC pretvorio u senzaciju profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin kada je 2002. godine u njujorškoj Metropolitan operi u zadnji tren uskočio umjesto najavljenog Pavarottija, koji je trebao nastupiti u ulozi Cavaradossija u “Tosci”, ali ga je spriječila bolest. Licitra je nabrzinu spakirao kofere i odletio preko Atlantika gdje su ga nakon izvedbe dočekale ovacije, nakon čega su krenule i prve usporedbe s Pavarottijem. Ova vijest slomila mi je srce. Salvatore je bio velik pjevač, ali i jako draga osoba, uvijek vedrog duha i spreman na smijeh - izjavila je američka sopranistica Deborah Voigt, koja se prisjetila kako bi je, kada su pjevali zajedno u Puccinijevoj “La Fanciulla del West”, primio za ruku svaki put kada bi se “spotakla” na puccinijevski jezik. alvatore je rođen u Švicarskoj od roditelja Sicilijanaca, a odrastao je u Milanu. Radio je kao grafički dizajner i studirao na muzičkoj akademiji u Parmi kod tenora Carla Bergonzija, koji je na svog mladog učenika prenio oduševljenje Verdijevim radovima. Iskustvo je stjecao u zborovima, a debitirao je 1998. ulogom u Verdijevoj “Un Ballo in Maschera”. sim u milanskoj Scali, Licitra je pjevao u mnogim drugim glazbenim dvoranama diljem svijeta. Na dan tragične nesreće Licitre je bio na putu za restoran sa svojom djevojkom, a mediji su objavili da je neposredno prije nesreće doživio izljev krvi u mozak, što je vjerojatno utjecalo da izgubi kontrolu nad skuterom koji je skrenuo s ceste i udario u zid. Hitno je prevezen u bolnicu u Cataniji gdje je operiran, ali nažalost, nije se probudio iz kome.

M

-

S

O  

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

13. rujna 2011., br. 382

PRVI PREDSTAVLJAMO Priča o Milengradu, za

Izgubljeni grad u s JNe zna se tko je podigao burg, kada, ni zašto. U 16. st. napustili su ga zadnji

stanari. Nitko za ruševine nije mario sve dokle ih, prije 13 godina, nije počeo čistiti i obilaziti entuzijast Marijan Taučer. Danas se govori o rekonstrukciji dvorca Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com Foto: arhiva Marijana Taučera

Na izbočenoj stijeni Ivančice leže njegove ruševine. Prije 7 stoljeća u srcu Hrvatskog zagorja, na južnim padinama jedine naše zagorske planine, samo kilometar od sela Grtovca stajao je Milengrad. Taj impozantan plemićki burg branio je jedan od prijelaza Ivančice. Utkan u vapnenačku stijenu visoku 30 metara, neprijatelju je bio nepristupačan s 3 strane, a ulaz grada od nepoželjnih je gostiju odvajao lančani most. Baš kao što smo to vidjeli u igranim filmovima, ispod tog mosta napravljen je ubitačan jarak. Unutar debelih zidina ovoga grada okruženog kulama vjerojatno se nalazilo dvorište s bunarom. Tko ga je sagradio do i zašto, nije posve 3 r poznato. Pitanje p ije 1 o ad je i kada. Misterigodin a se ozni ostaci ovih r g ad zidina prije više Milen mo kroz o d 13 g o d ina sa postali su životmoglo šikaru na preokupacija gustu zaljubljenika u povijest i stare plemićke gradove, Zagrepčanina Marijana Taučera.

Romantičan susret Od te 1998. ovaj je entuzijast svaki slobodni trenutak provodio među zidinama ovog, od svih zaboravljenog dvorca, ili pak u potrazi za još nekim dokumentom. No njegov odlazak tamo nije bio slučajan. Prvi susret s ovom utvrdom pamti kao nešto gotovo romantično, a prisjeća ga se i u novoizdanoj fotomonografiji Milengrad. - Prvi put sam vidio Milengrad 1968. kada me tamo odvela moja tadašnja djevojka. Do njega se moglo doći samo kroz grmlje, šikaru i trnje, kao da idete do izgubljenih gradova u Južnoj Americi. 30 godina nisam se mogao ozbiljnije posvetiti onome što volim, a to su hrvatski plemićki gradovi - ispričao je Taučer.

Sada ruševina, a nekad impozantno zdanje na stijeni planine

U tih 30 godina koliko je ovaj entuzijast čekao, ništa se nije promijenilo. Dvorac je i dalje ostajao obrašten, a kamenje se sve više lomilo. 13 godina kasnije

izdana je knjiga, a govori se o njegovom konzerviranju, pa čak i obnovi. Nitko 700 godina nije učinio za dvorac koliko Taučer, nedavno umirovljeni zaposlenik zagrebačkog Vodo-

voda. Počeo je malim koracima - prvo je s prijateljima raščistio trnje, grmlje i stabla. Nakon toga krenuo je u otkrivanje tlocrta. Punih 10 godina obilazio je

LEGENDE Neposlušne kmetove mučili i bacali u ponor

Vrčevi vina, ali bez duhova

Na utore stavili dasku i kmeta?

Grtovčanima je ova ruševina doslovno pod nosom. No nikakvih ideja o duhovima iz dvorca oni nemaju. Imali su doduše drugačijih. - Jedan stariji mještanin ispričao mi je da gore postoji podrum u kojem je staklena bačva puna vina. Pričali su mi i da je na sjevernoj

strani peterokutne kule bila greda na koju su vlasnici stavili neposlušnoga kmeta koji bi se od umora srušio u ponor. Živio je onoliko dugo koliko se mogao održati na gredi. Također, pričali su i o čovjeku koji je prije 50 godina u ruševinama kopao da bi našao blago, a prilikom

obilaska uočio sam jame koje je on vjerojatno iskopao - priča Taučer. Doduše, on je srušio mit o hodanju po gredi. Kako je pokazao tlocrt, na tom mjestu, na kamenim utorima za koje su Grtovačni mislili da se stavljala greda za mučenje - nalazio se zahod.


Kulturni obzor 27

13. rujna 2011., br. 382

agonetnoj srednjovjekovnoj utvrdi na obronku Ivančice

srcu Hrvatskog zagorja

ĝWRĴLWDWL"

÷LWDMWH 0LWFKHOOD

POVIJEST Nakon istraživanja ostao velika misterija

Milen, Melen ili Zajezda? Prije dvije godine u Državnom arhivu Varaždin krenuli su u izradu fotomonografije o Milengradu koja je tek nedavno izašla. Istraživanje koje su provodili bilo je izazov jer o ovom ruševnom dvorcu zapravo i nema podataka, a i nakon “kopanja”, on je ostao misterija. - Još uvijek je taj dvorac velika zagonetka. Ne zna se tko ga je podignuo, kada i zašto, a čak je i ime sporno – Milen, Melen ili Zajezda? Nagađanja su da bi on mogao biti

svoju ljubav, mjerio ga i provjeravao. Skupio je i svu dostupnu dokumentaciju i dosad snimio više od 1000 fotografija ovog zdanja. Više ili manje u njegovim istraživanjima pratili su ga i stručnjaci, a na kraju je donekle uspio i u svojem naumu.

Rekonstrukcija Za Milengrad se čulo, a lokalnu zajednicu tj. općinu Budinščina i mještane bliskoga Grtovca zainteresirao je za misteriozne ruševine. Ne samo to, već je uz pomoć Samoborca Marijana Majdaka izradio najvjerniju maketu ovoga staroga grada ikad. - Nakon 6 izlazaka na utvrdu, snimanja zidina unutar i izvan grada, mjerenja visinske razlike i prikupljanja skica, fotografija, ostalih detalja, ali i malo mašte, došli smo do rekonstrukcije grada. Dvije godine Majdak je radio da sve detalje složi kao kockice mozaika. Maketa je kod mene, a volio bih je izložiti da svi vide kako je živio mali, obiteljski plemićki grad na Ivančici – kaže Taučer. Taučerova ideja je da maketa jednog dana posluži i za rekonstrukciju dvorca. To je daleka budućnost, a ukoliko je i moguća, sprovest će je Bratovština Milengrad koja

podignut u drugoj polovici 13. stoljeća ili stoljeće kasnije, a neki kao vrijeme podizanja ističu 15. stoljeće. Također, nagađa se da je prije kamenog zdanja ovaj dvorac bio drvena utvrda – priča nam Hrelja. Kaže, ono što je poznato su njegovi vlasnici – prvo u 14. st. Zajezde, a nakon toga Patačići, koji su ga napustili početkom 17 st. jer je već tada počeo propadati i nije im bio udoban za život. Da je služio kao obrana od Turaka

okuplja entuzijaste iz Grtovca, a njeno osnivanje prije 2 godine potaknuo je i Taučer. Nakon što su ruševine konačno 2008. proglašene kulturnim dobrom, javio se novi problem. Stari se grad nalazio u posjedu nekoliko vlasnika. Zapravo, još uvijek se nalazi, ali kako nam je rekao predsjednik Bratovštine Branko Bručić, Općina će riješiti imovinskopravna pitanja do kraja godine, a njima će ostaviti upravljanje. - Mi smo već krenuli s nekim projektima u Ministarstvo kulture, a prema fondovima

!

u 700 godina nitko nije napravio toliko za Milengrad koliko entuzijast Taučer

Europske unije možemo tek kad je sve čisto. Naš cilj je kao prvo konzervirati Milengrad, zaštititi ga, a na jednom dijelu napraviti i djelomičnu obnovu gdje bismo stavili muzejsku zbirku – otkrio nam je planove Bručić. Tko zna, možda se stvarno jednom na obroncima Ivančice, na njenim stijenama, i javi netko tko će obnoviti Milengrad. Pitanje je hoće li do tada išta od njega ostati...

– nije. - On je sazidan prije turske opasnosti, a u 16. stoljeću je već razrušen. Da je imao obrambenu funkciju - da, ali u doba tzv. feudalne anarhije. No to možemo zaključiti samo iz povijesnoga konteksta jer nikakvih dokumenata nema – kaže Hrelja. U našem arhivu “iskopali su” priču o sporu staru šest stoljeća u kojoj je riječ i o dvoboju pred kraljem dok se i u zagrebačkom državnom arhivu Milengrad rijetko spominje.

Jedan od rijetkih starih crteža koji prikazuje utvrdu

MILENGRAD KROZ STOLJEĆA

13.

stoljeće, vrijeme kada je dvorac možda izgrađen

16.

Naziru se obiteljski grb i muška glava - pitanje je čiji su

SRAMOTA: DOPUŠTAMO PROPAST Milengrad nije jedini burg tj. njegova ruševina na obroncima Ivančice. Blizu Novog Marofa nalazi se Grebengrad (sve više zakriven grmljem), ali tu su i Pusta Bela, razrušeni Gotalovec, Židovina, Belec, Oštrc, Lobor te Konjščina. Svi oni lagano ali sigurno propadaju, osim Konjščine koja je konzervirana. Milengrad je među njima jedan od najljepših – upravo zato jer je položen u vapnenačke stijene Ivančice. Kako i za njega u predgovoru knjige kaže hrvatski konzervator Drago Miletić, on je paradigma za sudbinu razvalina hrvatskih plemićkih gradova. - Na pragu trećeg milenija mi smo jedina europska država i narod koji na našu sramotu i žalost nema u cijelosti istražene, konzervirane i prezentirane ruševine ni jednoga plemićkoga grada... Zbog naše nezainteresiranosti, Milengradu će na kraju presuditi njegov smještaj. Pitanje je hoće li neki drhtaj iz Ivančice biti dovoljan da se uruši... - piše Miletić.

stoljeće – utvrdu napuštaju posljednji stanari Patačići

1968.

prvi put tamo dolazi Marijan Taučer

1998.

Taučer počeo čistiti neprohodnu šikaru

2007.

Ministarstvo kulture stavlja ruševine pod preventivnu zaštitu

2008.

dvorac proglašen kulturnim dobrom

2011.

Općina Budinščina otkupljuje zemljište

2???

Otvara se Muzej Ivančice u obnovljenom Milengradu Marijan Taučer, zaljubljenik u povijest i plemićke burgove

Trebalo je vremena, volje i truda da se šuma raščisti

Dav id Mitch e ll , Atl as o b l a k a , 2 0 0 8 . I z d av a č: Vuković & Runjić, Zagreb Što zajedničkog ima A m e r i k a n a c ko j i u 19 . stoljeću plovi Pacifikom s kloniranom poslužiteljicom u lancu fast food restorana koja samo čeka svoju smrt? Ili što ima zajedničko mladi skladatelj u međuratnoj Europi koji iz Engleske bježi od svoje obitelji i dugova u Belgiju s novinarkom koja istražuje curenje u nuklearki u zapadnoj Kaliforniji u sedamdesetima 20. stoljeća? U Atl asu obl aka Dav ida Mitchell a upoznajemo i priču Zacharyja, mladića iz postapokalipse te mladog nakladnika koji bježi od kriminalca kojemu je nedavno objavljen bestseler. 6 priča, 6 sudbina u 6 različitih već postojećih ili nepostojećih d o b a l j u d s ke p o v i j e s t i međusobno su povezane, a Mitchell kroz sve njih ukazuje na ljudske slabosti koje su

dovele do kraha civilizacije. Odlično štivo koje otvara oči. David Mitchell, Livada Crnog labuda, 2009, Izdavač: Vuković & Runjić, Zagreb Kad završite s Atlasom, prebacite se na Mitchellovo drugo djelo – Livadu Crnog labuda. U ovom naslovu Mitchell se ponovno igra s krajem svijeta i nadnaravnim pojavama. Englesku zabit u koju je radnja smještena doživljavamo kroz oč i 13-godišnjeg Jasona, njegovo poimanje Falklandskog rata, bic iklist ičke suparničke dječje bande i upoznavanje s novim osjećajem – zaljubljivanjem. U knjigu je uključena i tajanstvena vojska vješticolovaca koja se sastoji od pukovnika i njegova mladog regruta. Mitchell, inače trostruki finalist nagrade Man B o o ke r, o v a j j e r o m a n nazvao poluautobiografskim. Kombinacija Pratchetta i Adriana Molea držat će vas u napetosti, ali sa smiješkom na licu.

Tihana Drumev


28 Duplerica

13. rujna 2011., br. 382

TRASH FILM FESTIVAL U žiriju i legendarni selektor dokumentaraca Đ

Sve u znaku kauboja i Ind

Novi film Udruge Trash donosi zanimljivu priču (epopeju) s Divljeg zapada

J

Pred publikom Trash Film Festivala prikazano je više od 50 filmova

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Renato Matessi

Spektakularno otvorenje 6. Trash film festivala ove je godine proteklo u znaku kauboja i Indijanaca, a „vestern“ tema obilježila je i cijeli festival. Razlog leži u radnji novog „trash“ filma u kojem nam filmaši iz Udruge Trash pričaju priču s Divljeg zapada, a čiji su isječci prikazani na otvorenju festivala. Osim s isječcima novog f ilma, „trasher i“ su otvorenje začinili i pravim malim kaubojsko-indijanskim performansom, a nakon službenog otvorenja kao ovogodišnja zvijezda iz limuzine na red carpet TFF-a došetao je Renato Metessi iz Zvijezda koji je za Trash je pripremio jedinstvenu odjevnu kombinaciju. - Znam što je Trash i želio sam se prikladno i obući. Zato sam iz ormara izvukao sve krpe koje imam i smislio odjevnu kombinaciju u kojoj se osjećam

Kiss Forever tribute bend priredio je spektakl

Svi su imali prigodnu odjeću

kao nešto između rock’n’roll zvijezde i karipskoga gusara – objasnio nam je Renato Metessi svoj styling. Drugi dan festivala trash spektaklom počastio nas je i budimpeštanski glazbeni sastav Kiss Forever, a osim vjerodostojnog benda i publika je bila puna autentičnih obožavatelja grupe Kiss raščupane i natapirane kose, prebojanih lica... Pred publikom na vestern izdanju 6. Trash film festivala u MMC-u Kult prikazano je više od 50 filmova dospjelih iz cijelog svijeta. Najbolje su birali Đelo Hadžiselimović - poznati selektor dokumentaraca, filmski kritičar Nenad Polimac te filmski i TV producent iz susjedne Srbije Milan Todorović. Legendarni selektor dokumentaraca nakon dodjele nagrada – Zlatnih motorki, priznao nam je kako je i sam veliki obožavatelj trash filmova te ga je poziv da bude član žirija jako

obradovao. - Odličan festival i odlični filmovi, iako mi se najviše sviđa film čije smo isječke gledali za vr ijeme dodjele nagrada, a koji je nažalost van konkurencije – rekao je Đelo. Radi se o novom filmu Udruge Trash čija se premijera očekuje za nekoliko mjeseci.

Laureati Trasha su... U kategoriji „akcijski film“ nagradu je odnio španjolski film „Mercenarios & psicopatas“

autora Manuela Blanca, dok je u kategoriji SF filma pobijedio srpski film „Sigismund“ autora Radoja Jačevića. Po izboru publike, najbolji film prikazan na TFF-u bio je „Manual practico del amigo imaginario“ autora Cire Altabasa. Zlatnu motorku za najbolji borilački film dobio je hrvatski film autora Saše Đuračića „Zmajeva oštrica“, dok je slovenski film „Veriga mesa“ proglašen najboljim u kategoriji „horor“.

“Trash važniji od Baroknih” - Trash film festival važniji je za Varaždin od primjerice Varaždinskih baroknih večeri. To je manifestacija koja se bavi tematikom kojom se ne bavi niti jedan filmski festival u Hrvatskoj. Grad Varaždin trebao bi prepoznati potencijal festivala i podržati ga – rekao je nakon dodjele Zlatnih motorki predsjednik žirija TFF-a Nenad Polimac koji je i ocjenjivanju filmova u konkurenciji TFF-a pristupio maksimalno ozbiljno. - Trash film ima svoje gabarite i mi smo se trudili da nagrade odu upravo u ruke onih autora koji su ih u najvećoj mogućoj mjeri poštovali – objasnio je Polimac.

Ema iz Fantasy Teama na djelu


Duplerica 29

13. rujna 2011., br. 382

Đelo Hadžiselimović

INSPIRACIJU za uvođenje ovog pojma arhitekt našao u TFF-u

dijanaca

Piazza d’Italia, New Orleans

Trash arhitektura kao „urbano sranje“ JPojava trasha u arhitekturi na našim prostorima uvjetovana je izlaskom iz

socijalističke uniformiranosti Kaubojsko-indijanski performans

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Ako nikad niste čuli za pojam trash arhitektura - bez panike - jer to je relativno novi pojam koji tek stremi da uđe u udžbenike iz arhitekture. Jedno od prvih predavanja ikad na tu temu održano je u sklopu 6. Trash Film Festivala, a idejni začetnik i predavač bio je arhitekt Jurica Hajdarović. - Kad neki mesar uz pomoć kuće sagrađene u srednjovjekovnom stilu misli da će postati grof u svojem selu, a njegova žena pr inceza - onda nastaje trash arhitektura. Ali stvar je u tome da on i dalje ostaje mesar i to u kući potpuno neprimjerenoj svojim potrebama i okolini – započeo je priču o trash arhitekturi arhitekt Hajdarević. 31-godišnji arhitekt objasnio nam je i kako je uopće došao na ideju.

Iz limuzine na crveni tepih

Gužva u kinu na dodjeli Zlatnih motorki

-Kič je jednostavan za prepoznati i objasniti i on se odnosi na svu prenacifranu arhitekturu i onu koju rade sami vlasnici i to većinom na svoju ruku i bez posebnih nacrta, dozvola i projekata – priča Hajdarović te dodaje – Trash u arhitekturi se razlikuje upravo po tome što njega rade ovlašteni arhitekti sa zakonskim ovlaštenjem, ali bez znanja. Upravo zato, oni umjesto „normalnih“ arhitektonskih rješenja nude nešto jako slično kiču, kako bi zamaskirali svoje neznanje i tako nastaje trash arhitektura.

Zagađenje prostora

Hajdarović smatra da je do eksplozije trasha u arhitekturi došlo početkom 90-ih godina. -Na našim prostorima pojava trasha u arhitektur i uvjetovana je izlaskom iz socijalističke uniformiranosti i ljudi su, čim im se za to Trash vs. kič -Inspiracija za uvođenje pružila prilika, počeli raditi ovog pojma u terminolo- i graditi svašta – objašnjava Hajdarović. Dodagiju došla je spontano, je kako je zbog insp ir ir ano Tr ash č ki takvog načiFilm Festivalom, na gradnje a i zato jer oko je a zapravo nas ima zaista an z v a t s i o t došlo do mnogo arhijedn jasni b o i zagađetekture koja bi i t a n z a nja i dese mogla naprepo e odnosi n vastacije zvati trashom i on s nacifranu prostora u i koja zagađupre u v s u r Hrvatskoj. je naš životni ktu arhite -Zagađivaprostor. Mislim či nisu samo da je vrijeme da privatni investise i tome kaže dosta tori, već jednako gro– smatra Hajdarović. Dodao je kako se s njim slaže znih arhitektonskih ostvarei njegov sveučilišni mentor nja ima i u javnoj sferi, i to se Miloš Florijačič koji je defi- posebice odnosi na sakralne nirao trash arhitekturu kao građev ine – zaključio je Hajdarević. „urbano sranje“.

Kuća u Našicama - školski primjer trash arhitekture

Novi Kolizej, natječajni projekt


30 Putopis

13. rujna 2011., br. 382

Most uzdaha

PUTOPIS Varaždinka Aleksandra Štefić sa sinom Vanjom Bosiljem posjetila Veneciju

Venecija nema automobile JTrg svetog Marka jedan je od rijetkih velikih urbanih prostora u Europi (i svijetu) gdje je ljudski glas jači od buke prometa Pišu: ALEKSANDRA ŠTEFIĆ I VANJA BOSILJ

Sa sinom sam krenula u avanturu automobilom duž Italije i Francuske s krajnjim ciljem Barcelonom. To bi nam trebalo biti dovoljno za početak budućeg avanturizma. Prva je stanica bila Venecija. Grad koji tone, grad koji polako nestaje u plavetnilu mora... Nije

Duždev dvor

Grand canale

čudno niti kad u najtoplijih dana u godini sretnete štakora ili nešto drugo što pliva ili pluta kraj gondole. Ali sve je to Venecija i na neki su način to i čari Venecije. To je grad koji živi od turizma, grad bogate kulturne baštine, jedinstven sa svim svojim ljepotama i manama. Krenuli smo polako prema gradu gdje samo ludi odlaze automobilom. Jer parkiranje je najskuplja i najteža stvar koju ćete naći u Veneciji. Zato je plan puta itekako važan. Nama je bilo «fora»

istraživati sporedne uličice i osjetiti dušu ljudi koji ondje žive, način na koji doživljavaju turiste, način njihove opskrbe, njihovu kuhinju.

Trg svetog Marka

Ne onu turističku jer ona je preskupa i previše uniformirana. Jer, zaletite li se na Piazzu S. Marco, nemojte se začuditi da cappuccino platite 5 - 8 eura, Heineken 4 eura, a običnu kavu 2,5 eura. To je njihova ponuda za «turiste», pa tko voli – nek izvoli. Ali ako ne želite biti klasičan turist, Venecija neće biti skupa. Svi Talijani su jako susretljivi i bit će dovoljno ako zapodjenete razgovor s njima o tome gdje bi oni jeli, gdje bi oni spaa c vali, što arni č i t s a l s bi oni di u n o l pogleTono usne dali. I k vrlo u po nećete e č a l o pogrik m i n j l j ešiti. povo M i nia m a n cije smo nit i jednom. Piazza San Marco centar je kulturnog, društvenog i religijskog života Venecije. Prekrasan trg kojim dominira crkva svetog Marka. To je i jedini trg u Veneciji, dok se svi ostali trgovi, zbog manje veličine, ne zovu piazza (trg), nego campi (polja). Za taj trg je navodno sam Napoleon rekao da je najljepši

salon Europe. Danas je jedan od rijetkih velikih urbanih prostora u Europi (i svijetu) gdje je ljudski glas jači od zvučne kulise automobila, jer - Venecija nema automobile. Razgledavanje Trga prekinuli smo samo nakratko da uživamo u poznatim delicijama slastičarnice Tonolo. Nije toliko zvučna kao, recimo, Floriano, ali kolači su meni čak i bolji, a cijene su mnogo niže. I tako okrijepljeni samo smo projurili preko

Torre dorologio

mosta Rialta (“staze slonova” u lokalnom žargonu) jer je gužva nesnosna, no svatko tko ipak dođe do Venecije ovaj most mora barem jednom vidjeti. On je jedna od glavnih znamenitosti Venecije i od svih mostova koji premošćuju venecijanske kanale, upravo je on najpoznatiji.

OTOČIĆI

Murano i Burano Vaporetom smo otišli do možda najpoznatijeg venecijanskog otočića – Murana. Ovaj otočić poznat je širom svijeta po izradi stakla, naročito lustera. S obzirom na to da je Venecija većim dijelom u prošlosti bila izgrađena od drveta, postojala je opasnost da staklari izazovu požar, pa su ih gradski oci jednostavno preselili na taj otok. Zlu ne trebalo... I tako su počeli svojim perlicama, lusterima i ostalim uracima osvajati svijet. Suveniri preskupi, a i ugođaj mi nije bio baš nešto. To je otok namijenjen turistima. Osobno, najljepši otok je Burano. Dovoljno će biti odvojiti dva sata vremena i pregledati otočić uzduž i poprijeko. Svaka kuća u drugu boju obojena, oštarija na svakom uglu i osjećate se kao u nekoj veseloj slikovnici.


!

13. rujna 2011., br. 382

Stolnotenisačica Petra Petek dobitnica je nagrade HOO “Dražen Petrović” kao članica najbolje perspektivne ženske ekipe - brončane juniorske reprezentacije.

Sport sport@regionalni.com

Sport

Sport 3113

Razmišljamo o vraćanju imena NK Varteks jer iza sebe imamo neuspjeli eksperiment, rekao je na skupštini Varteksa Zlatko Horvat, predsjednik NK Varaždin.

KARATE Esad Garibović, izbornik kadetske reprezentacije

Tko će na SP?

JSljedeći turnir u Rijeci odlučit će putnike na SP za kadete i juniore u Maleziji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

hu u konkurenciji kadeta kao i Elma Garibović te Ela Poljak u Na međunarodnom 11. juniorskoj konkurenciji. U Rijeci se posebno istaCroOpen Rijeka 2011 karate turniru nastupilo je i pet knuo Kanjir, koji je osvojio članova KK Varaždin, pod prvo mjesto kod kadeta do 70 vodstvom trenera i izbornika kg. Ostvario je četiri pobjede kadetske reprezentacije Esa- kojima je vrlo blizu odlasku u Maleziju. Elma Garibović da Garibovića. - Na ovom jakom turniru osvojila je drugo mjesto u kau Sportskom centru Zamet tegoirji do 47 kg, a Robert Fejnastupili su natjecatelji iz 13 zulahu bio je treći u kategoriji zemalja, između kojih iz Ita- + 70 kg. Ener Garibović ispao lije, Francuske, Nizozemske, je u prvom kolu, a Ela Poljak u drugom kolu. Mađarske, Austrije, Slovenije, - Turnir u RiSrbije, BiH, Crne Gore, Hrjeci bio je vatske i drugih zemalja gen u E prilika i za regije - rekao je Enes r i j n a K proslavu Garibović. a n m o 40. go- Turnir je za ved pobje Open dišnjice ćinu ekipa bio i o r jedan od izbornih 11. C odlaska osnutka e Hrvatturnira za konačni blizu j SP u skog kapopis reprezentaa n rate savecija kadeta i juniora iji Malez za - rekao je koji će na SP u MaleEsad Garibović. ziju, sredinom listopada - Karate u Hrvatskoj ove godine - dodao je Gariima dugogodišnju tradiciju bović. organiziranog djelovanja, promocije i širenja ovog plePopis Izbornik hrvatske kadetske menitog spor ta. Hr vatski reprezentacije Esad Garibović karate savez trenutno u svom pozvao je širi popis reprezen- članstvu broji 156 klubova i tativaca kako bi se provjerila više od 10000 registriranih njihova forma. Iz KK Varaždin natjecatelja - podsjetio je nastupili su Enes Garibović, Garibović. Idući tjedan na rasporedu Eugen Kanjir i Robert Fejzulaje posljednji izborni turnir na kojem će se odrediti tko će na put u Maleziju, sredinom listopada. Pobjednici tog turnira, koji će se također održati u Rijeci, imaju sigurnu vizu za SP. Tamo će iz KK Varaždin nastupiti ista ekipa. Na 17. Međimurje Open Enes Garibović bio je prvi u kategoriji kadeti - 63 kg, Eugen Kanjir treći u kategoriji kadeti - 70 kg, a Robert Fejzulahu prvi u kategoriji kadeti + 70 kg. Ela Poljak u juniorkama - 53 kg ispala je u prvom kolu, a Elma Garibović osvojila je treće mjesto u mlađim kadetkinjama - 50 kg. Odvažni podmladak

Više od 1400 boraca U Kickboxing klubu Pit bull Gym iz Sračinca pri kraju su pripreme za europsko amatersko WKF kickboxing prvenstvo koje se održava od 19. do 24. rujna u Beču. KBK Pit bull Gym putuje s osam boraca i dva suca. U pratnji putuju Siniša Kovačić i Hrvoje Kišasondi kao specijalni gosti WKF federacije i treneri hrvatskog tima. Na prvenstvo

Pobjeda Vidovca U prvoj utakmici u 1. HRL, rukometaši Vidovec BIOS-a ostvarili su važnu pobjedu na vrlo teškom gostovanju u Kutini, pobijedivši lanjskog premijerligaša Moslavinu, rezultatom 29:31. Na samom početku sezone, u prvom nastupu vidovečkog kluba u 1. HRL, ždrijeb je donio neugodno gostovanje u Kutini, kod nekad slavnog premijerligaša Moslavine, koji gotovo i nije mijenjao sastav u odnosu na prošlu sezonu. Rukometaši Ivančice na domaćem su terenu poraženi od Medveščaka, 28:30.

Tri medalje u Češkoj

Esad Garibović, izbornik kadetske karate reprezentacije

Treninzi na SC-u Sloboda Trener kluba i izbornik reprezentacije Esad Garibović zadovoljan je nastupom svojih izabranika i vjeruje da će netko iz KK Varaždin izboriti nastup na svjetskom prvenstvu. A svi oni koji se žele uključiti u treninge KK Varaždin mogu to na SC-u Sloboda ponedjeljkom i četvrtkom

od 18 do 19 sati te u sportskoj dvorani II. OŠ Varaždin utorkom i četvrtkom od 18 do 19 sati. Ostale informacije mogu se dobiti i na mob. 091/5005-107. Za one koji pak žele trenirati taekwondo mogu to učiniti u sportskoj dvorani II. OŠ Varaždin utorkom i četvrtkom od 19 do 20 sati.

RUKOMET Počela natjecanja u 1. hrvatskoj rukometnoj ligi za žene

Koka uspješna na startu nove sezone Varaždinke su 1. hrvatsku rukometnu ligu za žene otvorile minimalnom pobjedom protiv ekipe Samobora 27:26 (10:13). Samo rezultat govori da je utakmica bila uzbudljiva i da su gošće vodile na poluvremenu, a da su igračice Koke u posljednjim minutama rješavale pitanje pobjednika.

se do sada prijavilo više od 1400 boraca. Osim toga, Mario Agatić 8. listopada putuje u Francusku gdje ga očekuje turnir karijere. Na turniru nastupaju četiri najbolja svjetska borca u full contactu. Mario Agatić je aktualni viceprvak svijeta u full contactu iako to nije njegova osnovna disciplina. Naime, Mario je specijalizirao K-1 borbu.

U ovogodišnju sezonu ŽRK Koka ušao je s mladom postavom kao i većina hrvatskih klubova, pa se mogu očekivati različiti rezultati i neočekivani preokreti u više utakmica tijekom sezone. Za Koku u ovoj sezoni igrat će Hajduk, Koširilova, Franić, Jalušić, Hailli, Malić, Marković, Hadrović,

Domjan, Tomašek, Dežić, Furjan, Koc ijan, Haček, Oštarjaš, Mužek, Pozder i Lovrenčić. Trener Vladimir Vujović tako ima na raspolaganju samo četiri igračice starije od 1990. godišta. Unatoč toj činjenici, ove se godine očekuje da varaždinske rukometašice naprave korak više u odnosu na protekle sezone.

Na jakom Czeh Open 2011., koje je održano od 7. do 11. rujna, varaždinska stolnotenisačica Helena Dretar Karić osvojila je broncu u kategoriji 3 pobijedivši Talijanku Federice Cudije. Tomislav Špalj također je osvojio broncu u kategoriji 4 pobjedom protiv Izraelca Sijade. Zoran Križanec ušao je u finale gdje je izgubio od Čeha Reneja Tausa i osvojio srebro u kategoriji 5.

FOTO FOKUS

Helena Dretar Karić


32 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Vrednovanje O

rganizatori sportskih događanja kao da su zaboravili da volonterskim radom mogu nadoknaditi mnoge financijske prepreke. obzirom na manifestaciju i vrstu sporta mogu se koristiti razne grupe i pojedinci. U prvom redu to mogu biti članovi kluba koji su izravno uključeni u organizaciju kao i njihovi prijatelji i rođaci, zatim vrijedan izvor volontera su studenti i to različitih usmjerenja koji mogu pomoći u stručnim poslovima ali i svim ostalim. Zatim su tu učenici srednjih i osnovnih škola koji mogu raditi samo određene poslove. Tu su i članovi sportskih saveza i članovi drugih klubova i sportova s ovog područja. Oni klubovi koji imaju navijače mogu dakako uključiti i njih. Populacija iz koje bi se mogli izvući volonteri je dovoljno velika. eliki broj naših klubova ne prepoznaje dovoljno volontere kao stratešku točku iz koje bi se dalje mogle razvijati druge aktivnosti a možda i potpuno nova politika razvoja. ajvjerojatnije je uzrok ovako malo iskorištene mogućnost volontera i to što što je nejasno tko bi sve mogli biti volonteri i koje uopće vrste volonterskog rada postoje. Klubovi imaju problem nedostatka kadrova pa jedni te isti ljudi rade na više strana pa se i na taj način otvara prostor za pogreške. Na drugoj strani imamo dovoljan broj mladih ljudi koji tako reći ne zna kuda će sa sobom. Spajanjem klubova s takvom populacijom, kolanje informacije i upoznavanje jednih s drugima moglo bi doprinijeti razvoju i povećanju volonterskog rada. Povećanjem volontera u klubovima i sportu uopće mogao bi se uspostaviti sustav koji bi obogatio i jedne i druge. Stvorio bi se i temelj za stvaranje drugih vidova suradnje i rada korz poticanje, bolje organiziranje a na kraju i vrednovanje volonterskog rada. Na kraju bi se i povećao broj mladih koji su uključeni u rad klubova i drugih sportskih udruga.

13. rujna 2011., br. 382

RUKOMET U subotu s početkom u 10 sati održat će se prvi rukometni turnir za dječake RK Varaždin i to povodom druge godišnjice osnutka kluba. Turnir je organiziran za dječake 2000. i 2001. godišta iz osam klubova. Nastupit će ekipe rukometnih klubova Novi Marof, Ivanec, Vidovec, Ludbreg, Prelog, Varteks, Varaždin i Svetog Martina iz Samobora. Očekuje se oko 150 dječaka koji će cijeli dan

provesti uz svoj sport u TTS sportskom centru, naravno zajedno sa svojim trenerima i roditeljima. Organizator je osigurao medalje i pehare za tri prvoplasirane ekipe. RK Varaždin održava redov ite treninge u T TS - u ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati. Od 15. rujna treninzi Rukometne škole RK Varaždin počinju i na tri osnovne škole u V. Toplicama, Cestici i Jalžabetu.

Turnir RK Varaždin kao nagrada za dvije godine rada

S

V

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Polaznici Škole tenisa TK Varaždin 1181 nakon dvije godine upornog treniranja počeli su osvajati nagrade na turnirima

TENIS Škola tenisa TK Varaždin 1181 daje prve uspješne rezultate

Cilj - okupiti talente JSuradnja s drugim klubovima u regiji je odlična, imamo ponuda za suradnjom sa svih strana Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

TK Varaždin 1181 svakodnevno povećava broj polaznika Škole tenisa najmlađim polaznicima. Selekcionirana djeca od 9 do 11 godina iz Škole prelaze u Tenisku akademiju u kojoj zatim rade po četverogodišnjem programu. Prvi polaznici su trenutno prednatjecatelji, ali rezultati se već vide.

Izvrsnost

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 16.09.2011. - mala dvorana, kuglana – rekreativno sportsko takmičenje umirovljenika policajaca Republike Mađarske i umirovljenih policajaca PU varaždinske i PU međimurske s početkom u 12,00 sati 17.09.2011. - velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Umag s početkom u 17,00 sati

dijelu namjenskih sredstava za ovakvu vrstu rada s mladima. Pregovori su u tijeku za angažiranje glavnog sponzora Teniske akademije čime bi se osigurala sredstva za daljnj i razvoj ovog projekta. Cilj je da se u Varaždinu na Te ni-

malno maksi išten iskor r i prosto šansa dana oprav klub dobio e koju j om u Tenis s ula k ntar ce skom

- Za izdvojiti je Nika Svetec koja se nalazi na 1. mjestu rang-liste sjeverozapadne Hrvatske za uzrast do 10 godina čime je osigurala nastup na neslužbenom državnom prvenstvu, masters turniru sve četiri regije - rekao je Dubravko Banek, predsjednik TK Varaždin 1181. - Teniska akademija rađena je prema četverogodišnjem planu i programu koji provode treneri kineziolozi Lovro Juzbašić, Damir Popović i Hrvoje Šipoš - dodao je Banek. Teniska akademija TK Varaždin 1181 sufinancira se iz programa Zajednice sportskih udruga grada Varaždina u

centru Varaždin 1181, tereni pokraj Tehnološkog parka, okupe najveći mladi talenti iz Varaždinske županije, ali i čitave sjeverozapadne Hrvatske. - Suradnja s drugim klubovima u regiji je odlična, imamo ponuda za suradnjom sa svih strana - naglasio je trener Hrvoje Šipoš. - Postignutim rezultatima, od ulaska u 1. ligu sa seniorima do rezultata druge ekipe i ostalih mlađih uzrasnih kategorija, smatram da smo maksimalno iskoristili

Malo starija ekipa TK Varaždin 1181 natječe se u 3. ligi

prostor i da smo opravdali šansu koju smo dobili ulaskom na ovaj sportski objekt. Sada su već postavljeni čvrsti temelji za budućnost našeg Teniskog centra - dodao je Šipoš. Sve o upisima u Školu tenisa TK Varaždin 1181 može se dobiti na mob. 098/555-755 (Lovro Juzbašić) i na 091/5054666 (Hrvoje Šipoš). Više o klubu i aktivnostima može se pročitati na na www.tk-varazdin1181.hr.

Nika Svetec


Sport 33

13. rujna 2011., br. 382

SPORTSKE IGRE MLADIH Sport okupio 800 mladih Varaždinaca

Propusti u najavi drugog kruga igara JBez razloga organiziran međužupanijski susret, pa na brzinu dvodnevno regionalno

Dio ovogodišnjeg obilježavanja HOD-a u OŠ Sračinec

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Tradicija i današnjica

Tijekom ljeta, u Varaždinu je sudjelovalo oko 800 djece, mladih sportaša u sklopu Sportskih igara mladih. Ukupno su bile 143 prijave ekipa i pojedinaca. Natjecanje u graničaru nije održano zbog problema u organizaciji natjecanja, a najmasovnije je bilo natjecanje u nogometu.

Hrvatski olimpijski dan obilježava se svake godine 10. rujna, a najčešće se svodi na dolazak učenika po školama u bijelim majicama uz poneku manifestaciju te središnja svečanost kao što je to ove godine bilo u Zagrebu uz “okrugli” jubilej - 20. obljetnicu osnutka HOOa u zagrebačkom hotelu Esplanade. Tim povodom na zagrebačkom jezeru Jarun predstavio se Hrvatski plesački savez, Hrvatski pikado savez, Hrvatski šahovski savez, zatim igrao se hokej na travi, rukomet i odbojka na pijesku te mnogi drugi olimpijski sportovi. Međutim, 1933. godine Sportski list u broju 275. donosi tekst o obilježavanju Olimpijskog dana u Varaždinu. Stadion ŠK “Slavije, na kome je cijela priredba održana, bio je pun zadovoljne publike čime je postignut i dobar materijalan uspjeh.”, piše u uvodu izvještaja. Od 8

Interes Problema u organizaciji bilo je još kao, primjerice, međužupanijski susreti koji su održani s Međimurskom županijom, a na kraju nisu bili potrebni. Regionalno natjecanje održano je u Bjelovaru, ali na brzinu, u roku od dva dana, pa svi županijski pobjednici nisu stigli ili mogli otići na dva dana. Kasnije se ustanovilo da niti smještaj nije bio organiziran primjereno. Tako se nastavio organizacijski nered Sportskih igara mladih koji su si očito uzeli preveliki posao s obzirom na mogućnosti. No županijska natjecanja održana su regularno. U nogometu pobjednic i po godištima su Fortuna (1993.), Varaždinci (1996.), Ljubeščica (2000.) te Nogalometašice (1993.) u ženskoj konkurenciji. U rukometu su pobjednici bili RK Vidovec – Bios (1993.), Dream Team (1996.), RK Varteks DC (2000.) te ŽRK Koka (1993.) i ŽRK Koka (19 9 6 .) u ženskoj ko n k u renciji. U uličnoj košarci pobjednic i su Kyoto (1993.), Juniori (1996.) te Varaždinke (1993.) i Šesta (1996.) u ženskoj

do 10 sati održan je teniski meč između Varaždinskog tenis kluba i ŠK Slavije. U 10 sati održana je nogometna utakmica između Stubičkog športskog kluba i ŠK Slavije. U nastavku programa igrala se hazena ŠK Slavija – RŠK Sloboda, zatim u odbojci se susreću Sokol Maribor i Sokolsko društvo Varaždin, slijedi još jedna nogometna utakmica između ŠK Slavija i RŠK Sloboda, Sokolsko društvo Varaždin zatim ima prezentaciju gimnastičkih vještina, nakon njih trči se štafeta 4 x 100 metara, slijedi biciklistička utrka na 5.000 m između VKB i KD Sloge, na kraju finalna nogometna utakmica ŠK Slavija – VŠK te konjanici Sokolskog društva prikazuju manježno jahanje. Možda ovaj primjer, ali i moderni načini obilježavanja sportskih obljetnica potaknu sportaše u Varaždinu i okolici da obnove tradiciju.

Tijekom ljetnih mjeseci učenici osnovnih škola rado se javljaju na sportska natjecanja kao SIM

konkurenciji. U stolnom tenisu pobjednici su Filip Hirš (1993.), Dominik Leskovar (1996.) te Mar t ina Jukić (1993.) u ženskoj konku renciji. U tenisu su pobjednici Mato Poledica (1993.), Matija Šabijan (1996.)

Doris Ptiček rugo la je d osvoji a finalnom n mjesto tjecanju a n om držan o , u s i u ten Splitu u

te Dorotea Vrbanec (1996.) i Doris Ptiček (2000.) u ženskoj konkurenciji. U odbojci su pobjednici OK Tulipani (1993.) te Varaždinke (1993.) i Ljepotice (1996.) u ženskoj konkurenciji. U badmintonu pobjednici su Miran Herceg (1993.) i Marko Othman (1996.). U odbojci na pijesku pobjednici su Telline (1993.) te 5Rich&Tamy (1993.) i Posljednji pokušaj (1996.) u ženskoj konkurenciji. U šahu su pobjednici Viktor Ožeg (1993.), Tomislav

Gregurić (1996.), Lovro Špiranec (2000.) te Noemi Špiranec (1996.) u ženskoj konkurenciji.Na regionalnom natjecanju u Bjelovaru, gdje nisu nastupili svi županijski pobjednici iz već opisanih razloga, drugo mjesto osvojile su košarkašice iz ekipe Šesta, prvo mjesto pripalo je rukometašima Dream Team, a prvo mjesto u tenisu osvojila je Doris Ptiček. Na finalnom turniru održanom u Splitu, Doris Ptiček osvojila je drugo mjesto i srebrnu medalju. Sportski list iz 1933. god. opisuje Olimpijski dan u Varaždinu

Testiranja do 30. rujna

UDRUGA KINEZIOLOGA Iz Udruge kineziologa grada Varaždina i Varaždinske županije upozoravaju kako se u sportu pojavljuje velik broj nestručnih kadrova. - Kod nas djelatnici koji obavljaju stručne poslove čine to uglavnom na volonterskoj bazi i gotovo većina njih nema odgovarajuću stručnu kvalifikaciju za posao koji obavlja - napomenuo je Nikola Žganec, predsjednik Udruge kineziologa

grada Varaždina i Varaždinske županije. - Velik broj ljudi koji obavljaju stručne poslove u sportu bez ikakve kvalifikacije alarmantan je i jasan pokazatelj odnosa prema stručnom radu. Svi nekvalificirani kadrovi koji obavljaju takve stručne poslove morali bi odmah prestati s njihovim obavljanjem ili se uključiti u jedan od postojećih programa osposobljavanja ili školovanja kadrova u

sportu ili sportskoj rekreaciji - dodao je Žganec. Osobe koje nemaju odgovarajuću stručnu spremu nikako ne bi trebale obavljati sručne poslove za koje nisu kvalificirani jer su osobe s višom razinom stručne spreme kompetentnije, smatra Žganec.

Nikola Žganec

Plivački klub Barok će tijekom školske godine provoditi školu plivanja za sve zainteresirane učenike. Treninzi će se održavati na Gradskim bazenima Varaždin ponedjeljkom, srijedom i petkom od 17 ili 18 sati, a cijena iznosi 250 kn mjesečno, za dvoje djece 400 kn mjesečno. Testiranja se provode do 30. rujna u dane treninga od 17.30 sati. U klubu su posebno zainteresirani za prijem djece u dobi od 6, 7 i 8 godina. Sve informacije mogu se dobiti na mob. 091/13-00047 ili na www.pk-barok.hr.

Škola plivanja PK Barok


34 Sport

13. rujna 2011., br. 382

ATLETIKA Rekordan broj prijava za tradicionalni 17. Varaždinski polumaraton

Dolaze čak i Etiopljani! JGeneralni sponzor utrke u Varaždin dovodi tri etiopska maratonca i jednu maratonku te se očekuje rušenje rekorda polumaratona Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Zlatko Pap

ATLETIKA

Dvije medalje Na XXI. Balkanskim atletskim veteranskim igrama BAVI održanim u Domžalama u Sloveniji nastupio je i varaždinski atletičar Zlatko Pap, između 694 atletičara veterana iz 11 država regije. Zlatko je osvojio dvije medalje, srebro u bacanju diska i broncu u bacanju kladiva, a četvrto mjesto pripalo mu je u kategoriji kugle. Zlatko se natjecao u kategoriji M55. Hrvatski su reprezentativci osvojili rekordnih 35 zlatnih, 33 srebrne i 19 brončanih medalja, a natjecali su se veterani iz Zagreba, Bjelovara, Splita, Zadra, Bjelovara, Čakovca i dr.

NOGOMET

Mala škola nogometa NK Sloboda poziva dječake rođene 2002. i 2003. godine da se uključe u rad Male škole nogometa ŠNK Sloboda - Marlex. Treninzi se odvijaju na terenu SC-a Sloboda u Varaždinu. Polaznicima se osim treninga nudi i natjecanje s vršnjacima iz NK Varaždin, NK Slaven Belupo, NK Međimurje i drugima iz regije. Dodatne informacije mogu se dobiti na mob. 098/232-031 ili na sloboda@mtnet.hr.

Članovi TK Marathon 95 pri kraju su s pripremama 17. Varaždinskog polumaratona koji će, prema posljednjim informacijama, biti najmasovniji do sada, a prema imenima prijavljenih maratonaca očekuju se i rezultati na svjetskom nivou. Najinteresantnija informacija svakako je ona da se na polumaratonu očekuju tri etiopska maratonca i jedna maratonka. Riječ je o Yaredu Admasu Miratu koji je ovog proljeća istrčao polumaraton Roma - Ostia u Italiji i koji je završio na 6. mjestu s rezultatom 1:02:52 i na taj način

p

ozivaju se volonteri, sponzori i donatori da se uključe u organizaciju ove utrke skrenuo pozornost na sebe u Etiopiji te dobio iskusnog trenera. Kako je napredovao od tada, njegov cilj bit će istrčati polumaraton ispod jednog sata što bi ga podignulo u sav vrh najboljih svjetskih trkača u ovoj kategoriji. S njim bi trebao doći Abel Getachew Demsse, trkač na 5 i 10 km, koji bi trebao ubrzati utrku, te iskusni Fresbhat Shumye Teferi.

Jaka konkurencija Žensku konkurenciju trebala bi zaoštriti Haimanot Bekele Wondimu koja od 2005. nastupa na mnogim poznatim europskim maratonima. Interes za Varaždinski polumaraton sve je veći, a jedan od razloga je i činjenica da je uz Zagrebački maraton jedina utrka u Hrvatskoj koja ima AIMS certifikat o duljini staze i nalazi se u kalendaru utrka AIMS-a i IAAF-a. Rezultati na Varaždinskom maratonu su službeni i posebno mladi trkači ovdje traže svoju afirmaciju.

Ovogodišnji broj prijavljenih trkača bit će najvjerojatnije rekordan, a očekuju se i zanimljivi popratni programi sponzora

Prvi kreću najmlađi i invalidi, a zatim ostali U nedjelju 18. rujna u 10 sati starta utrka ispred stadiona Slobode. Prva 4 km staze vode kroz grad, a ostatak kroz predgrađe Varaždina. Usporedno s glavnom utrkom na 21,1 km starta i utrka građana na 5 km koja u cijelosti prolazi ulicama grada. Treba istaknuti da polumaratonska staza ima AIMS certifikat i da se službeno priznaju svi rekordi koji se postignu na ovoj stazi, tako da su rekordi Drage Paripovića od 1:05:17 h i Ide Kovacs od

Osim Etiopljana, na polumaratonu će sudjelovati najpoznatiji slovenski i hrvatski trkači. Goran Pongračić, predsjednik TK Marathon 95 najavio je rekordni odaziv te se očekuje čak 600 ili 700 natjecatelja. Riječ je o utrci građana, utrci na 5 km i polumaratonu. Uz veliku pomoć Grada Varaždina, kao glavnog pokrovitelja,

1:16:02 h ponovo u opasnosti. Prvi u borbu za medalje i nagrade u 9 sati i 15 minuta kreću najmlađi trkači i trkačice na nešto kraćim utrkama od 400 i 800 metara, a tu je već i tradicionalna utrka osoba s invaliditetom također na 800 metara. Staza polumaratona bit će označena svaki kilometar, a neće nedostajati ni okrijepe na stazi, najavljuju iz kluba te dodaju kako će sve informacije biti i na www. marathon95.hr.

ove godine je utrka ušla u projekt EU kojim se potiče rad na volonterskoj osnovi. Osim toga, ove godine uz pomoć generalnog sponzora utrke, renomiranog proizvođača sportske opreme i odjeće Nike dovodimo i vrhunske trkače iz Etiopije. Njihov dolazak napravit će ovu utrku najspektakularnijom, ikad održanom u Hrvatskoj. Osim toga, Varaž-

dinski polumaraton je ujedno i utrka za prvenstvo Hrvatske u pojedinačnoj konkurenciji dodao je Pongračić. Organizatori pozivaju sve koji se žele uključiti u organizaciju ove vrhunske sportske pripredbe, kao volonteri ili sponzori i donatori da se jave što prije jer je utrka na programu 18. rujna s početkom u 10 sati.

Ulazak u cilj

KAJAK KANU Na 7. Varaždinskom kajak kanu maratonu sudjelovale su 44 posade iz 4 hrvatska kluba

Kajakom i kanuom od Svibovca do Varaždina U nedjelju je u organizaciji Kajak kanu kluba Varteks održan 7. Varaždinski kajak kanu maraton, na kojem su nastupile 44 posade iz 4 hrvatska kluba. Kategorije juniora, seniora, veterana i turističkih čamaca nastupile su na stazi dužine 10 kilometara s početkom na starom koritu rijeke Drave kod mjesta Svibovec i ciljem kod kolnog mosta na rijeci Dravi kod Varaždina. Najbrže je stazom prošao

u kajaku jednosjedu junior Matej Herkov preveslavši stazu za 49 minuta i 58 sekundi ispred seniora Dušana Brkušanina, prošlogodišnjeg najbržeg natjecatelja. Na prvo mjesto plasirala se i Mia Fadiga kod juniorki, Robert Rauš u kanuu jednosjedu kod seniora i Michel Ivić u kajaku jednosjedu kod veterana. Druga mjesta zauzeli su u kajaku jednosjedu David Rožmarić kod juniora, Aleksan-

dar Brkušanin kod seniora, Ivan Oskoruš kod veterana, Emil i Veljko Milihram u kon-

j

unior Matej Herkov stazu je prošao prvi

kurenciji kanua dvosjeda te Ivana Stanković i Elvis Sanjković u konkurenciji mješovitih parova.Na treće mjesto plasirali su se u kajaku jednosjedu

Mario Čavlek kod seniora te u kanuu dvosjedu Željko i Damian Kukec, Veljko i Tibor Malašić u turističkom kanuu te Anita i Miljenko Fadiga u konkurenciji mješovitih parova.Kod kajaka jednosjeda u juniorskoj konkurenciji na četvrto i peto mjesto plasirali su se Antonio Hiržin i Matija Fadiga, a kod seniora na četvrto mjesto Emil Šanjek. U turističkim kanuima dvosjedima od četvrtog do šestog

mjesta plasirali su se Željko Horvat i Štefanj Erdelji, Joža Petric i Nino Meić te Denis Šestak i Marijan Črnko. Na četvrto i peto mjesto kod mješovitih parova plasirali su se Silvija i Igor Krajcar te Draženka Jurinić i Darko Tomašek.Kadeti su se natjecali na stazi dužine 1,5 km sa startom na starom koritu rijeke Drave. U kategoriji kajaka jednosjeda pobijedio je Damian Kukec.


Savjetnik 35

13. rujna 2011., br. 382

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Biološka zaštita

J

edite zdravo, bruji na sve strane! A koliko je to u praksi moguće provesti u djelo, prosudite sami, dragi čitatelji mojih kolumni. Prije nekoliko godina u našoj su zemlji konačno javno progovorili hrabri ekolozi da su neki pesticidi izrazito kancerogeni, započeli su pojedini entuzijasti uzgoj povrća i voća bez primjene pesticida. Ovdje se govori doista o istinskim pionirima ekologije u našem okruženju, ne o marketinškim bossovima. Dugogodišnjom praksom u uzgoju sveg mogućeg bilja znam da bez radikalne zaštite bilja nema konkurentnog proizvoda. Interesiralo me kako to rješavaju tzv. bio proizvođači, čak poneki puta bivam pozvan na sastanke ekoloških udruga. A trebali bi i svi oni koji se hvale da kupuju ekološku hranu. Tek tada bi shvatili koliko je to mukotrpna borba sa svim postojećim biljnim bolestima, insektima, puževima, podzemnim životinjicama. Dobili bi jasnu sliku o veličini površine na kojoj je uopće moguće ekonomski uspješno proizvesti hranu s danas raspoloživim biološkim gotovim sredstvima. Jasno je da je korove moguće držati pod kontrolom (motikom), doduše na malim parcelama i ako ima vrijednih ruku ne mareći na ispucane i žuljevite ruke! Stoga je zanimljivo kako se ti entuzijasti bore s bolestima i „štetnim“ insektima. Raznorazne pripravke iz sokova biljaka koje su od davnina poznate u primjeni zaštite bilja kombiniraju sami na temelju uzajamnih ili osobnih iskustava. Ta agrotehnička mjera je itekako ovisna o nizu faktora pa je jasno koliko je upitna po uspješnost primjene u zaštiti bilja, a o kompliciranom postupku priprave da i ne govorimo. Zbrajajući napomenute radove bez berbe i pakovanja ubranih plodova možemo sami zaključiti koliko taj proizvod doista treba imati cijenu na tržištu. A kakva je ponuda gotovih ekoloških proizvoda kod nas za zaštitu bilja, koja bi znatno olakšala primjenu pionirima ekološke proizvodnje? Nezanemariva!

Tumori u području čmara N

a moje iznenađenje, tražeći podatke o tumorima kod pasa u području anusa, naišao sam na podatak u knjizi (koja je inače „biblija“ o bolestima pasa) da su oni rijedak nalaz! To je u suprotnosti s činjenicom da sam u svom radnom vijeku operirao desetke pasa s tumorima u području anusa, a samo ovaj tjedan dva. Međutim, podaci o zloćudnosti tumora u području stijenke anusa identični su. U pravilu se radi o karcinomima! Prema histološkim nalazima, porijeklo im je od analnih žlijezda. Njih treba razlikovati od analnih vrećica, koje često zadaju drugu vrstu problema. Klinički je nemoguće razlikovati dobroćudne adenome od adenokarcinoma te je stoga potrebno što prije donijeti odluku o kirurškom odstranjivanju tumora. Pozitivno je da nisu skloni metastaziranju, no recidiviranje je vrlo često. U pravilu se problem pojavljuje kod starijih pasa te se smatra da je u nastajanju presudan hormonalni poremećaj. Budući da često vrlo

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Vozači oprez - berba I

ako berbu grožđa, u pravilu, svrstavamo u jesenske radove, ove je godine ona značajno uranila te se, vrlo nezgodno za vozače, skoro spojila s početkom nove školske godine. Što berba grožđa, u našem kraju, zapravo za vozače znači? U prvom redu to znači povećan intenzitet prometa na prometnicama i to posebice traktora koji su danas osnovno i najvažnije transportno sredstvo grožđa i opreme potrebne za njegovo skladištenje i preradu. Uz traktore, kao vozila koja sudjeluju u prometu, vežu se brojne opasnosti o kojima svaki savjestan i defenzivan vozač treba voditi računa. Ta vozila, nažalost nerijetko neispravna, sudjeluju u prometu, a posebno se to odnosi na neispravne uređaje za označivanje i signalizaciju kako vučnog tako i priključnog vozila. Nadalje, vrlo je upitna ispravnost smještaja i pričvršćivanja tereta koji prevoze, pa postoji opasnost od prevrtanja ili pada iz teretnog prostora. Vozači koji upravljaju tim vozilima u pravilu su starije osobe koje su same po sebi rizična skupina u prometu jer slabije vide, slabiju čuju, sporo reagiraju i nisu osobito dobro prilagođene današnjoj složenosti i kompliciranosti prometa te velikom broju vozila na cestama. Dodamo li k tome još i povećanu konzumaciju alkoholnih pića tijekom tog razdoblja, nismo daleko od formule za prometnu nesreću. Stoga, vozači, oprez! Vožnja u ovom razdoblju prepunom navedenih opasnosti iziskuje izrazito visoku razinu opreza i osobne odgovornosti neophodne za sigurno sudjelovanje u prometu.

brzo rastu, a zatim ulceriraju i krvare, potrebna je što brža kirurška intervencija potpunog odstranjivanja tumora. Budući da se problem pojavljuje u pravilu u starijih pasa, a operacija se izvodi u općoj anesteziji, bitno je pacijentu provjeriti rad srca, bilo te sve parametre kako bi operacija bila što manje rizična. Neki kod recidiva preporučuju kastraciju psa kao rješenje za hormonalni poremećaj, no osobno smatram da u toj dobi kastriranje psa može dovesti samo do još više neželjenih posljedica i zdravstvenih komplikacija.

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Otvaranje računa u inozemstvu P T

rije 1. siječnja 2011. godine računi u inozemstvu mogli su se otvarati samo uz odobrenje Hrvatske narodne banke i samo za određene namjene. Odgovarajućim izmjenama Zakona o deviznom poslovanju ta obveza dobivanja prethodnog odobrenja HNB-a je ukinuta te se sada bankovni računi slobodno mogu otvoriti u inozemnim bankama. lobodno otvaranje bankovnog računa u inozemstvu znači da je moguće na inozemnom računu držati novčana sredstava i direktno obavljati plaćanja u poslovanju s inozemstvom preko tih inozemnih računa. oliko je otvaranje računa u inozemstvu stvarno i financijski korisno za pojedinog hrvatskog građanina i trgovca treba svatko prethodno provjeriti s računovodstvene strane, da se izbjegnu nepotrebni troškovi i izdaci koji bi eventualno mogli biti manji da se odluči za poslovanje samo preko bankovnih računa otvorenih u hrvatskim bankama. sim financijskog poslovanja s inozemstvom putem bankarskih transakcija, potraživanja iz inozemstva mogu se naplaćivati i u stranoj gotovini, gotovini u kunama i čekovima. Naplaćena strana

S

K

O

gotovina i čekovi trebaju biti predani banci i položeni na račun najkasnije u roku od 3 radna dana od dana naplate. akvo gotovinsko poslovanje s inozemstvom je ograničeno i odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, u kojem je propisano da se kod prodaje roba i pružanja usluga, prodaji nekretnina, primanju zajmova, prodaji prenosivih vrijednosnih papira ili udjela ne smiju u Republici Hrvatskoj obavljati naplate u gotovini u svoti koja prelazi 105.000,00 kn odnosno u poslovima s nerezidentima (tj. osobama koje sjedište ili prebivalište imaju u inozemstvu) u vrijednosti koja prelazi 15.000,00 eura. vo ograničenje odnosi se na sve trgovce (pravne i fizičke osobe) koje, obavljajući registriranu djelatnost, u navedenim transakcijama primaju gotov novac, a vrijedi i u slučaju ako se plaćanje obavlja u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze svotu od 105.000,00 kn ili 15.000,00 eura. Sva plaćanja koja iznosom prelaze te propisane svote moraju se provesti bezgotovinski preko bankovnog računa, ako nije drukčije propisano za konkretno plaćanje.

O


36 Vidokrug

13. rujna 2011., br. 382

Dolaze školarci i turisti Svi koji navrate kod obitelji Šimak, na imanju mogu kupiti rezane ruže i sadnice (jesen je idealno vrijeme za njihovu sadnju!) te saznati sve o pripremi tla i uzgoju. No osim ružičnjaka, mi smo iskoristili priliku razgledati prekrasno uređenu okućnicu naših domaći-

Supružnici Ljerka i Josip Šimak tvrde da ih naporni rad u ružičnjaku savršeno oslobađa od nakupljenog stresa i svakodnevnih briga

DOZNAJEMO Obitelj Šimak iz Vinice umirovljeničke dane posvetila uzgoju ruža

Vrtlarstvo - rekreacija za “štukanje” penzija JRuže trud uzgajivača nagrađuju ljepotom koja kulminira raskošnom cvatnjom na. Naime, ona je prepuna cvijećem ispunjenih kamenjara i osebujnih detalja. Između ostalog, zamijetili smo uz cvjetne gredice makete vjetrenjača, starih burgova i hranilica za ptice koje je izradio Ljerkin šogor - Austrijanac Herbert Bauer. Kako doznajemo, taj vrstan majstor, umirovljeni modelar, napravio

je od drva i prekrasnu repliku varaždinskog starog grada, a njegova supruga Ivanka također je angažirana pri uređenju vrta. Dodajmo i to da ovamo rado svraćaju učenici vrtlarske škole i turisti.

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

pavamo, prihranjujemo, odstranjujemo ocvale cvjetove, Život umirovljenika u da- cijepimo ih… To je izrazito našnje vrijeme kad je finan- manualni posao koji u inocijska situacija teška, nije zemstvu itekako štuju, dok u nimalo lagan, pa mnogi bez Hrvatskoj to nije slučaj. Iako “štukanja” skromnih penzi- nam je na Obiteljskom poljoja jedva uspijevaju pokriti privrednom gospodarstvu potrebna ispomoć, osnovne životne potreod napornog be. No da odlazak o iak rada u ružiču mirovinu nije njaku svi nipošto “smak uu s bježe kao svijeta”, dokai, n i v o r vrag od tazuju supružmi a ž u r h mjana. nic i Ljerka i voji s g u n o g b Za mene Jos ip Šimak z e sti n i v o j e pak (inače, rođeni Šimak a godišnji p o s a o n a Zagrepčanin), n i otić ot vorenom koje smo posjer odmo poseban gušt tili na njihovom jer sam do odlaprekrasno uređeska u mirovinu (2007.) nom imanju na Vinici. Njime dominira veliki ru- radila u zatvorenom prostožičnjak koji spomenutoj ru kao nastavnica harmoniobitelji osigurava prihode, ke u Umjetničkoj školi školi za bar donekle normalan u Velikoj Gorici. Vrtlarstvo život, ali kako kaže gospođa malotko doživljava rekreaLjerka, samo uz ogromna cijom, no znajte da čovjekov duh i tijelo savršeno oslobaodricanja. đa od nakupljenog stresa – istaknula je Ljerka Šimak Posla ko u priči - Kad netko prvi put vidi dodavši da im u radu ponaš ružičnjak i rasadnik, maže i sin Branko, po struci isprva pomisli da ovdje teku slastičar, ali sa završenom vrtlarskom školom (smjer med i mlijeko. No tome nije tako. Naime, vrtlar tehničar). A kako je nastao ružičnjak, dok se subotom i nedjeljom drugi odmaraju, mi naše otkrio nam je Ljerkin suprug ruže zalijevamo, prskamo Josip, vrstan autolimar i brazaštitnim sredstvima, oko- var, koji u malom prstu ima

čak pet zanata. - Od roditelja 1997. nasljeđujemo imanje, a 2004. godine zajedno s našim obiteljima prvo uređujemo kuću i okućnicu. Na Vinici ujedno postepeno uređujemo naš veliki ružičnjak.

Voćnjak Tu je, zapravo, nekad bio voćnjak na koji podsjećaju samo dvije stare trešnje. Bavljenje ružama nije mi bilo čak ni hobi, no moj šogor Alojzije Horvat imao je ogromno iskustvo i potaknuo nas je na njihov uzgoj. Početak je bio skroman, polako smo stjecali iskustvo, ali zato danas mogu sa sigurnošću reći da dok imamo zdravlja i snage, sigurno nastavljamo s uzgojem ruža jer one su naša ljubav i velika briga. Zbog njih, iako smo u mirovini, ne stignemo otići na godišnji odmor. No naš trud one nagrađuju ljepotom koja kulminira raskošnom cvatnjom – veli Josip Šimak i dodaje da imaju svoj matičnjak kojim dominiraju pokr ivač ice tla, floribunde,teahibridi, engleske mirisne, penjačice stablašice i druge sorte ruža. Sve ruže moraju c ijepiti isključivo na divlju podlogu.

Ljerka Šimak može svoje ruže i zagrliti jer neke nemaju trnje


13. rujna 2011., br. 382

Oglas 37


38 S raznih strana

Vaše ljeto

13. rujna 2011., br. 382

Dječji filmovi u Varaždinu Varaždin je izabran kao domaćin 49. revije filmskog videostvaralaštva djece te ćemo u četiri dana vidjeti najboljih 88 filmova svih vrsta koje su osmislila, snimila ili nacrtala i montirala djeca. 49. revija hrvatskog filmskog videostvaralaštva djece održat će se u varaždinskom HNK od 29. rujna do 2. listopada. - Prva revija održana je 1961. godine, a Varaždin je još tada imao važnu ulogu u svijetu video stvaralaštva. Još tada su u varaždinskoj Prvoj i Drugoj osnovnoj školi djelovali kino

Vrti, vrti, vrti...

klubovi Radost i Polet. Osim toga, varaždinska VANIMA koja ove godine slavi 25 godina djelovanja uz Čakovec i Zaprešić jedan je od najboljih dječjih klubova u državi – rekla je Vera Robić Škarica iz Hrvatskog filmskog saveza. Iz 41 filmske družine (30 njih dje-

luju u školama, a 11 izvan njih) dolazi 132 djece koja će krajem rujna boraviti u Varaždinu. Ove godine birat će se najbolja 3 filma iz kategorija igrani, dokumentarni, animirani film te TV reportaže, a jedna kategorija ostaje za nesvrstane. Najbolja će ostvarenja biti prijavljivana na inozemne festivale. Hrvatski filmski savez organizator je revije, a domaćini su VANIMA i varaždinska Druga osnovna škola.

UPISI Upisi nov ih čl anova u Filmsko-kreativni studio VANIMA održat će se u u torak 20. rujna u 18 sati u prostorijama VANIME - Jurja Križanića 33, Varaždin. Sastanak za stare članove bit će održan 27. rujna u 18 sati. Uz grupu za crtani film, od ove godine djeca i mladi moći će upisati i grupu za lutka film te eksperimentalni film. Dodatne informacije potražite na internetskoj stranici Udruge www.vanima.hr ili nazovite 092/22 44 217 (Hrvoje).

TU KRAJ NAS Seoske igre u Ključu oživjele stare običaje

Zabijali čavle i pilili Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Aha - nek’ Mitch nadmaši ovo!

Seoske igre u Ključu bile su obavezno mjesto za sve koji su željeli otkriti s čim su se sve služili i kako su se nekad zabavljali stanovnici ovoga kraja. Stoga ne čudi da su i ovogodišnje 5. Seoske igre okupile velik broj mještana i posjetitelja. Kako bi upotpunili ovo zanimljivo događanje, članovi Športskorekreacijskog društva Ključ podijelili su igre na dva dijela: prvi dan bio je rezerviran za kulturni dio, a drugi za sportska događanja.

Svi na tavane nema cvijeća??? Nema cvijeća? Kak

Ne, draga, to je maslinovo ulje za

tebe i sunčanje!

Tako je Udruga žena Ključ u Domu kulture priredila etno izložbu i izložbu radova svojih članica. Kako je rečeno prigodom otvorenja izložbe, ove godine željeli su prikazati nekadašnji život stanovnika ovoga kraja, uz sve one predmete koje su koristili u svakodnevnom životu. U kraćem kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su Katarina Horvat na flauti i Fabijan Kadi na gitari. - Želja nam je pokazati mlađim generacijama kako se nekad živjelo na selu i s čim su se sve služili naši stari u svakodnevnim poslovima. Na ovaj način želimo potaknuti naše sumještane da malo pretraže svoje tavane i ostala spremišta

gdje je pohranjeno, a većinom i zaboravljeno, još dosta starih stvari koje su danas rijetkost i da ih vratimo na svjetlo dana. Prošle smo godine tako uz dosta predmeta napravili izložbu i želimo i starih fonut tografipotak da ja i bilo ne mješta traže je vrlo e r p zanio mal mljivo voje s gledati tavane reakc ije p osjet itelja koji su prepoznavali svoje rođake i prijatelje – ispričala je Majda Trubelja, predsjednica Udruge žena Ključ. Zanimljiv je bio i sportski dio, za koji se prijavilo 11 ekipa koje su u “Ključkom spretnost i snagu odmjerile napikavanju”, potezanju užeta u devet različitih disciplina: i bikovanju. skakanju s mjesta, penjanju na Ključko napikavanje je jeuže, bacanju potkove, zabija- dinstvena disciplina u kojoj nju čavala, sastavljanju pluga, jedan natjecatelj vozi drvene bacanju kamena s ramena te tačke, dok u njima sjedi drupiljenju drva. U samoj završnici gi natjecatelj čiji je zadatak natjecanja bodovi su se skupljali drvenim kopljem pogoditi u

jedan od krugova željeznoga ključa. Pogodak u najmanji krug donosi tri, a veći krugovi donose jedan ili dva boda. Pobjeda je ove godine pripala ekipi Oštrica, koja je u finišu bila bolja od Gregurovca, a treće mjesto pripalo je momcima iz Remetinca, mjesta kod Novog Marofa.

DANI ČIPKE U LEPOGLAVI Vidjet ćemo raznovrsnost osam zemalja Europe

Europski korijeni prostoručne čipke Misliš da mu se sviđam?

e... Otpuhnuo sam tee

LJETO 2011. - FOTIĆ U RUKE! Šaljite nam fotografije svojeg ljeta na temu:

Bilo na moru ili u gradu, 30 je u hladu! Fotografije šaljite na sandra@regionalni.com, a najbolje ćemo objaviti.

Čipka iz 8 zemalja predstavit će se na 15. međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi. Tijekom 4 dana koliko će trajati festival, od 22. do 25. rujna, posjetiteljima će se uz lepoglavsku čipku prezentirati i one iz Rusije, Mađarske, Slovenije, Estonije, Španjolske, Njemačke, Italije i Belgije. Uz niz izložbi poput “Lepoglavska čipka na modnoj odjeći”, “Halaška čipka” ili “Cvjetni vrt”, posjetitelji će moći vidjeti i šator od čipke, čipkanu haljinu, predmete iz zbirke Marianne

Stang, foto izložbu, ali i suvremenu čipku. Kao tema ovog jubilarnog festivala proteže se tzv. prostoručna čipka (ona koja se izrađuje neposredno na samoj tkanini jastučića, bez šablone i sa samo nekoliko pribadača kojih je bilo malo jer su bile skupe) i njeni zajednički europski korijeni. Umjesto njih koristilo se trnje, tanke kosti i šiljati zubi, a uzorke tako nastalih čipki predstavio je još 1561. Christoph Froschauer. Takva čipka u Hrvatskoj se susreće u Zagorju, Podravini i Moslavini,

a u Lepoglavi se prestala raditi početkom 20. stoljeća. Inače, lepoglavska čipka uvrštena je na UNESCO -vu listu nemater ijalne kulturne baštine. Upravo se kroz ulaganje u ovakav festival i druge kulturne događaje nastoji maknuti s našeg grada imidž grada zatvora – rekao je lepoglavski dogradonačelnik Alojz Gredelj. Kaže, Lepoglava puno ulaže u čipkarstvo, od

kojeg je kao gospodarske grane nekad živjelo puno ljudi. Dosad su uspjeli i u tome da se čipkaricama njihovo zvanje upiše u radnu knjižicu, a kao kruna svega bit će otvaranje etno muzeja čipke.


Oglasi 39

13. rujna 2011., br. 382

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE GRADSKO VIJEĆE POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA VARAŽDINSKE TOPLICE KLASA: 061-01/11-01/2 URBROJ: 2186/026-01-11-1 Varaždinske Toplice, 07. rujna 2011.

Na temelju članka 8. Odluke o utvrđivanju javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice («Službeni vjesnik Varaždinske županije» br.19/09 i 26/10), Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice, upućuje

JAVNI POZIV

ZA PREDLAGANJE KANDIDATA ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA VARAŽDINSKIH TOPLICA ZA 2011. GODINU I. Pozivaju se građani i pravne osobe te upravna tijela Grada Varaždinske Toplice da dostave prijedloge za dodjelu javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice za 2011. godinu. Javna priznanja Grada su: 1. proglašenje počasnim građaninom Grada Varaždinske Toplice, Za počasnog građanina Grada Varaždinske Toplice može se proglasiti svaki građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima pridonio promicanju, značaju i ugledu Grada, te ostvarivanju i razvoju međusobnih odnosa Grada Varaždinske Toplice i drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj ili gradovima i općinama drugih država. 2. Nagrada Grada Varaždinske Toplice - za životno djelo, - za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju, - za doprinos ugledu i promociji Grada Varaždinske Toplice u zemlji i u svijetu, - medalja Grada. Za nagradu za životno djelo mogu se predložiti pojedinci, hrvatski državljani. Uz nagradu za životno djelo pojedinac prima i novčanu nagradu. Nagrada za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodjeljuje se pojedincu, ustanovama i drugim pravnim osobama za iznimna dostignuća u godini koja prethodi godini u kojoj se nagrada dodjeljuje. Nagrada za doprinos ugledu i promociji Grada Varaždinske Toplice u zemlji i u svijetu, dodjeljuje se pojedincu, ustanovama i drugim pravnim osobama za njihovo djelovanje na promociji Grada u zemlji i u svijetu u godini koja prethodi godini u kojoj se nagrada dodjeljuje. Medalja Grada dodjeljuje se pojedincima, ustanovama i drugim pravnim osobama u znak posebne zahvalnosti, koje su u proteklom jednogodišnjem razdoblju doprinijele razvoju Grada na gospodarskom, društvenom ili političkom planu ili su na bilo koji drugi način doprinijeli uspjehu Grada. Za nagrade za iznimna dostignuća, doprinos ugledu i promociji Grada i medalje Grada, uz hrvatske državljane i pravne osobe iz Republike Hrvatske mogu se predložiti i stranci kao i strane pravne osobe . Kriteriji za dodjelu priznanja su: 1. za pojedince: mora se raditi o istaknutim pojedincima koji su svojim radom u gospodarstvu, znanosti, struci, umjetničkom i pedagoškom radu ili drugim oblicima javnog rada dali trajan doprinos i iznimne rezultate trajne vrijednosti u unapređenju stanja i razvoja Grada, odnosno dali izniman doprinos međunarodnoj promidžbi Grada, a ako je riječ o pojedincu tada osoba mora uživati ugled u svojoj radnoj i životnoj sredini. 2. Za pravne osobe: da su postigli izuzetne poslovne rezultate te druge vrste trajnih vrijednosti u ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju Grada, Varaždinske županije, Republike Hrvatske ili da su doprinijeli njihovoj međunarodnoj promidžbi i ugledu. II. Obrazloženi prijedlozi za dodjelu javnih priznanja dostavljaju se pismenim putem. Osim navedenog, prijedlog mora sadržavati: - ime i naziv predlagača, - životopis kandidata predloženog za nagradu ako je riječ o pojedincu ili kada se radi o pravnoj osobi, relevantne podatke o poslovanju i ostale reference, - iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se pojedinac ili pravna osoba predlaže za dodjelu javnog priznanja. Sve to treba potkrijepiti dokumentacijom koja potvrđuje opravdanost prijedloga. III. Rok za dostavu pismenih prijedloga kandidata za javna priznanja je 17. listopada 2011. godine.

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U ČAKOVCU Ruđera Boškovića 18 ZAKLJUČAK O PRODAJI Općinski sud u Čakovcu, po sucu toga suda Sandri Oletić, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice istoga suda Ane Sekovanić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., PODRUŽNICA VARAŽDIN, Kukuljevićeva 17, Varaždin, zastupanog po punomoćnici Lidii Belamarić, odvjetnici iz Varaždina, protiv I-ovršenika IVANA KOVAČIĆA iz Preloga, K. Mesarića 45, II-ovršenice MARTINE KLOBUČARIĆ i III-ovršenika ZDRAVKA KLOBUČARIĆA, oboje iz Macinca, Brežna 7, radi prisilnog namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja ovrhom na nekretnini II-ovršenice i III-ovršenika, izvan ročišta, dana 04.srpnja 2011. godine, donio je sljedeći

ZAKLJUČAK I. Utvrđuje se vrijednost nekretnine upisane u z.k.ul. br. 2223 k.o. Cirkovljan, čest. br. 1196/A/1, kuća, dvor, voćnjak, ukupne površine 538 čhv, i čest. br. 1196/A/3, oranica Poredje površine 146 čhv, kojih su nekretnina II-ovršenica Martina Klobučarić i III-ovršenik Zdravko Klobučarić, oboje iz Macinca, Brežna 7, suvlasnici svaki u ½ dijela suvlasničkog omjera, u iznosu od 212.578,00 kuna (slovima: dvjestodvanaesttisućapetstosedamdesetosam kuna). II. Nekretnine iz točke I. ovog zaključka prodati će se na II. ročištu za prodaju koje će se održati u zgradi Općinskog suda u Čakovcu, R. Boškovića 18, soba br. 38, dana 23. rujna 2011. godine u 11,15 sati. III. Vrijednost nekretnine iz toč. 1. ovog zaključka može se konačno utvrditi na ročištu za prodaju iz točke II. ovog zaključka (čl. 90. st. 2. Ovršnog zakona) IV. Ovaj zaključak objavit će se na oglasnoj ploči Općinskog suda u Čakovcu, a sud ovlašćuje stranke da isti zaključak mogu objaviti u sredstvima javnog priopćavanja o svojem trošku, odnosno da o zaključku obavijeste osobe koje se bave posredovanjem pri prodaji nekretnina. Od objavljivanja zaključka o prodaji na sudskoj oglasnoj ploči do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana (čl. 90. st. 3. do 6. Ovršnog zakona). V. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu nekretninu razgledati svakog radnog dana, s time a se sa zahtjevom za isto obrate ovome sudu kako bi im sud osigurao nesmetano razgledavanje nekretnine u nazočnosti sudskog ovršitelja. Iz opravdanih razloga sud će osobi zainteresiranoj za kupnju nekretnine dati, na njezin zahtjev, odobrenje da nekretninu razgleda i izvan tog vremena, po potrebi i uz sudjelovanje sudskog ovršitelja. Troškove izvanrednog razgledavanja nekretnine snosi ta osoba. Ako ovršenik ili druge osobe sprječavaju ili ometaju razgledavanje nekretnine, sud će odrediti da se ovršenik i te osobe udalje s nekretnine za vrijeme razgledavanja. Rješenje o udaljenju provodi sudski ovršitelj, uz pomoć policije (čl. 84. st. 1. do 3. Ovršnog zakona). VI. Uvjeti prodaje: 1. Prodaje se z.k.ul. br. 2223 k.o. Cirkovljan, čest. br. 1196/A/1, kuća, dvor, voćnjak, ukupne površine 538 čhv, i čest. br. 1196/A/3, oranica Poredje površine 146 čhv, kojih su nekretnina II-ovršenica Martina Klobučarić i III-ovršenik Zdravko Klobučarić, oboje iz Macinca, Brežna 7, suvlasnici svaki u ½ dijela suvlasničkog omjera. 2. Na navedenim je nekretninama, pod br. Z-1386/02, a temeljem Ugovora o hipotekarnom kreditu od dana 19. rujna 2002. godine, uknjiženo pravo zaloga za iznos od 9.700,00 EUR (devettisućasedamsto eura) u kunskoj protuvrijednosti, uvećano za pripadajuće kamate, naknade i ostale troškove, za korist Privredne banke Zgreb d.d., Račkog 6, Zagreb, te pod br. Z-2009/5, a temeljem rješenja o ovrsi Općinskog suda u Prelogu br. Ovr-629/05 od dana 01. prosinca 2005. godine, zabilježena je ovrha utvrđenjem vrijednosti nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja Privredne banke Zagreb d.d., Podružnica Varaždin, Kukuljevićeva 17, iz novčanog iznosa dobivenog prodajom. 3. Utvrđena vrijednost nekretnina iznosi 212.578,00 kuna (slovima: dvjestodvanaesttisućapetstosedamdesetosam kuna). 4. Nekretnine će se prodati na II. usmenoj javnoj dražbi. 5. Na II. ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod 1/3 (jedne trećine) utvrđene vrijednosti (čl. 97.st. 1. Ovršnog zakona). 6. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe (pravne ili fizičke) koje su prethodno dale jamčevinu u roku od 3 dana prije prodaje u visini od 10% (deset posto) od utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro račun ovog suda br. 2390001-1300000701, pozivom na broj 629-05, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obavezan dostaviti sudu najkasnije od 3 dana prije odražavanja ročišta za prodaju. Pored osoba koje po Ovršnom zakonu nisu dužni dati jamčevinu u ovršnom postupku, jamčevinu nisu dužni dati ovrhovoditelj na čiji je prijedlog određena ovrha i nositelji prava upisanih u zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom nekretnine, ako njihove tražbine dostižu iznos jamčevine i ako bi se, s obzirom na njihov prednosni red i utvrđenu vrijednost nekretnine, taj iznos mogao namiriti iz kupovnine (čl.94.st.3. Ovršnog zakona). Ponuditeljima čije ponuda ne bude prihvaćena vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe (čl.94.st.4 Ovršnog zakona). 7. Ročište za dražbu održat će se i kad na njemu sudjeluje i samo jedan ponuditelj( čl.95.st.1. Ovršnog zakona). Sud može, na prijedlog stranke ili drugih osoba koje se namiruju u ovršnom postupku, odrediti, prema okolnostima slučaja, da se ročište za prodaju odgodi ako sudjeluje samo jedan ponuditelj (čl.95.st2. ovršnog zakona). 8. Kupac ne može biti ovršenik, sudac ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a niti osoba koja po zakonu ne može steći nekretninu koja je predmet ovrhe (čl.96. ovršnog zakona). 9. Kupac je dužan položiti na sud kupovninu u roku od 30 dana nakon dana održanog ročišta za prodaju. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji (čl.100.st.1 do 3. Ovršnog zakona). Poreze i pristojbe u vezi s prodajom plaća kupac. 10. Nekretnina će se dosuditi i kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji će im za to biti određen (čl. 93. st. 3. Ovršnog zakona).

Prijedlozi primljeni izvan tog roka, kao i prijedlozi koji ne sadrže odgovarajuću dokumentaciju i obrazloženje iz točke II. neće se uzimati u razmatranje.

U Čakovcu, dana 04. srpnja 2011. godine

IV. Prijedlozi se dostavljaju na adresu: Grad Varaždinske Toplice, Maršala Tita 4, 42223 Varaždinske Toplice s naznakom: Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice.

Sudac: Sandra Oletić, v.r. Viša sudska savjetnica: Ana Sekovanić, v.r.


40 Zdravlje

13. rujna 2011., br. 382

DAN ORALNOG ZDRAVLJA U Čakovcu šesti put eduka

Otjerajte i vi ban Roditelji bi djecu kod doktora dentalne medicine na kontrolu trebali do

J

POZIV

U Čakovcu sastanak oboljelih od celijakije Vjerovali ili ne: djeca i roditelji su na čakovečkom Franjevačkom trgu u subotu čekali u redu za četkice za zube i paste Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U utorak 13. rujna u Županijskoj bolnici Čakovec bit će održan sastanak osoba oboljelih od celijakije. Sve članove međimurske podružnice Hrvatskog društva za celijakiju, ali i druge zainteresirane građane Draženka Habuš poziva da dođu u 18 sati na četvrti kat na Odjel pedijatrije. - Celijakija je doživotna nepodnošljivost glutena i jedna je od najčešćih kroničnih bolesti. Kameleonska je bolest s bezbroj lica, najčešće asimptomatska, bolest koja se često krivo tumači i teško prepoznaje. Prečesto ostaje neprepoznata. U Hr-

vatskoj, prema saznanjima Društva, neprepoznatih je otprilike 11 od 12 osoba s celijakijom. Posljedica toga su dugogodišnja lutanja za traženjem uzroka tegoba te brojne i teške bolesti, ali i povećana smrtnost od malignih bolesti – navodi Draženka Habuš, predsjednica podružnice. Ističe da je jedina terapija doživotna bezglutenska dijeta. Budući da je spravljanje hrane bez glutena vrlo često veliki problem, iz Udruge najavljuju da će organizirati tečaj bezglutenskoga kuhanja, o čemu će također biti riječi na sastanku. (vms)

„Bijeli, bijeli zubi“, orila se u subotu pjesma na prepunom Franjevačkom trgu u Čakovcu. Gužva pred pozornicom, ali i pred štandovima na kojima su djeca i roditelji čekali u redu za paste i četkice za zube!

Veselje i zabava Nije bila riječ o zabavnoj priredbi, nego o javnozdravstvenoj akciji „Dan zdravog osmijeha“, koja je u Čakovcu održana šesti put zaredom. Svjetski dan oralnog zdravlja čakovečka je podružnica Hrvatskog stomatološkog društva i ovaj put iskoristila kako bi djecu i roditelje na zabavan način educirala o važnosti brige za zube. - U našoj je zemlji stanje

oralnog zdravlja populacije još na kontrolu kod doktora denuvijek zabrinjavajuće pa ovom talne medicine trebali dovesti akcijom po dvaput godišnje. Da bi se dijete kušavamo naviknulo na liječnika i na a r a b podići ordinaciju, trebalo bi ga zu e l svijest već s godinu dana dovereba i t i b rodisti prvi put na pregled već i t i t e j telja bi kasnije dolazilo bi kako pos o k a k i djebez straha – ističe dr. ce c e Tanja Rosić. trudni prave ukaI dok zubari navode da dobile te zujuć i bi dijete staro tri godine avje s na važveć trebalo imati naviku san o s t p re mostalno prati zube, u praksi vencije zubnoga to često nije jednostavno. karijesa i parodontnih bolesti. Moram reći da se rezultati vide Zube (ne) perem i da roditelji češće dovode dje- Zube perem jedanput na cu u stomatološke ordinacije dan – priznala nam je 9-godiš– rekla je Tanja Rosić, doktorica nja Ana Novak koju smo zatekli dentalne medicine i organiza- u društvu mlađe sestre Marte, torica akcije. 5-godišnjakinje, i mame Helge. No prostora za napredak - A koliko bi puta trebala prati itekako ima. – Roditelji bi djecu zube? Najmanje dvaput, barem

ujutro i navečer prije spavanja – uključila se mama Helga. Ona je bila samo jedna od brojnih roditelja koji su doveli djecu kako bi ih potaknuli da bez puno nagovaranja vode brigu o zdravlju svojih zubića. - Kroz rad u svojoj ordinaciji, kao i kroz razmjenu iskustava s kolegama, uviđamo da je pravovremena i primjerena edukacija, prezentirana na prihvatljiv način za djecu i roditelje, prva crta obrane od bolesti i zaštitni zid koji omogućuje prevenciju – kaže dr. Rosić. Napominje da bi već i trudnice trebale posjetiti doktora dentalne medicine kako bi ih savjetovao ne samo o brizi za zube djeteta, nego i o pravilnoj prehrani. Jedna od čestih grešaka je, primjerice, davanje zašećerenih napitaka djeci

Savjeti iz ordinacije Kronični pankreatitis – propadanje funkcije gušterače (1) G

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ušterača (pankreas) je organ, odnosno žlijezda koja ima važnu ulogu u probavi jer sintetizira različite probavne enzime i sokove koji omogućuju iskorištavanje hrane. Sintetizira i inzulin, hormon koji regulira metabolizam šećera u organizmu, a ima i brojne druge uloge u različitim metaboličkim putevima. ronični pankreatitis označava spektar različitih upalnih promjena koje progresivno dovode do propadanja svih funkcija gušterače, kako stvaranja probavnih sokova i enzima, tako i sinteze inzulina. Ublažavanje simptoma, prije svega boli, zatim usporava-

K

nje progresije kroničnih upalnih promjena i liječenje komplikacija osnovni su zahtjevi koji se postavljaju pred liječnika. rekomjerna konzumacija alkohola najčešći je razlog nastanka. Postoji linearna korelacija između dnevne količine konzumiranog alkohola i rizika za razvoj kroničnoga kalcificirajućeg pankreatitisa. Rizik od razvoja osobito je velik u osoba koje uz alkohol uzimaju hranu bogatu mastima i bjelančevinama. lkohol mijenja sadržaj pankreatičnog soka tako što se snižava koncentracija bikarbonata, a raste koncentracija kalcija. Postoje i dokazi direktnog toksičnog djelo-

vanja alkohola, ali ne postoji granična doza koja uz dovoljno dugu izloženost pouzdano izaziva kronični pankreatitis. ini se da je čimbenik rizika i pušenje cigareta, posebno u muškaraca. Alkohol i pušenje djeluju vjerojatno tako što potiču odlaganje proteina u gušteračnim kanalićima, iz kojih se tvore čepovi u koje se zatim odlaže kalcij. Na taj način kronični kalcificirajući pankreatitis započinje stvarenje kamenaca u gušteračnim kanalićima. sljedećem broju više o ostalim uzrocima nastanka pankreatitisa, kao i o simptomima.

P

Č

A

U


Zdravlje 41

13. rujna 2011., br. 382

ativna akcija „Dan zdravog osmijeha“

DOZNAJEMO Svjetski dan prve pomoći, 10. rujna

ndu karijesa ovesti dvaput godišnje, savjetuje dr. Tanja Rosić IZDVOJENO Dan oralnog zdravlja i nezarazne bolesti

Alkohol, pušenje i loša prehrana – rizik za sve Doktori dentalne medicine jedna su od važnih karika u borbi protiv kroničnih bolesti te imaju važnu ulogu u javnom zdravstvu i ranom otkrivanju te prevenciji svih bolesti. Priopćili su to iz Hrvatske komore dentalne medicine povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja, 12. rujna, koji je ove godine posvećen nezaraznim bolestima. - Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu trenutno vlada epidemija nezaraznih bolesti, koje se nazivaju i kroničnim bolestima. One su odgovorne za već inu

i kod njih mogu potaknuti razmišljanje o dugotrajnom riziku zbog određenih navika i ponašanja. - S obzirom na ograničena sredstva za liječenje nezaraznih bolesti, prevencija je ključ za očuvanje zdravlja. Mi vjerujemo da doktori dentalne medicine, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu, mogu uvelike doprinijeti prevenciji nezaraznih bolesti kroz njihovo rano prepoznavanje te prenošenje poruka pacijentima o raznim oblicima rizičnog ponašanja – ističe dr. Hrvoje Pezo, predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine.

prijevremenih smrti te za otprilike 60 posto svih smrtnih slučajeva. Oralne bolesti, kao i ostale kronične bolesti poput karcinoma, dijabetesa, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti dijele zajedničke čimbenike rizika, posebice pušenje, lošu prehranu, pretjerani unos šećera i zlouporabu alkohola – navode iz Komore. Ističu da se doktori dentalne medicine nalaze u jedinstvenoj poziciji da što ranije dijagnosticiraju i prepoznaju pacijente s čimbenicima rizika, ponajprije zato što u svojim ordinacijama liječe ljude koji sebe smatraju zdravima

tijekom noći. Da bi toga bilo sve manje, pomoći će i „Dan zdravog osmijeha“, akcija za koju organizatorica kaže da

Članovima DVD-a iz Ivanca i Lepoglave o pružanju prve pomoći govorila je dr. Gordana Županić

Pružanje prve pomoći zakonska je obveza! Crveni križ Ivanec organizirao predavanje za vatrogasce, a u srijedu slijedi predavanje za učenike Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

“Pružimo prvu pomoć – spasimo svaki ugroženi život”, geslo je ovogodišnjeg Svjetskog dana prve pomoći, 10. rujna, koji se obilježava i u Varaždinskoj županiji.

Uzroci nesreća

d

ijete bi k zubaru trebalo doći s godinu dana kako se kasnije ne bi bojalo

Pravilna prehrana jednako je važna kao i pranje zubi

moram boriti protiv bande. Idemo doma! Moram si zube oprati – vukao je za ruku 6-godišnji Luka svoju mamu koja je njegov prijedlog prihvatila bez pogovora.

osim zubnih pasti i četkica, dijelili i edukativni materijali. Među njima je bio i strip namijenjen najmlađima o borbi superjunaka Dentimana protiv bande karijesa. - Mama, i ja se WIKIMEDIA.ORG

je jedna od rijetkih u Čakovcu koja zahvaljujući razumijevanju predškolskih i školskih ustanova okuplja veliku većinu čakovečkih mališana i njihovih roditelja. Masovnost i popularnost akcije prepoznali su i poznati brendovi raznih preparata za oralnu higijenu koji su se ove godine odazvali u rekordnom broju. Na štandovima su se,

Konferencija za sve koji imaju kontakt s osobama s autizmom

Crveni križ Ivanec organizirao je predavanje za članove dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Ivanca i Lepoglave na kojem im je znanje o pružanju prve pomoći osvježila dr. Gordana Županić, specijalistica obiteljske medicine, ujedno licencirana predavačica prve pomoći Hr vatskoga Cr venoga križa (HCK). Vatrogasci su ujedno dobili novi priručnik HCK-a namijenjen edukaciji iz prve pomoći. No slijedi još jedno predavanje. Djelatnic i Crvenoga križa Ivanec i

Prikupili 454 doze krvi Čak 454 doze krvi namijenjene za liječenje bolesnika u Općoj bolnici Varaždin prikupili su tijekom kolovoza članovi Crvenoga križa Ivanec i djelatnici Odjela za transfuzijsku medicinu. Na akcijama rekorderi su bili Stjepan Sever iz Ivanca, koji je krv darovao 105 puta, Stje-

Policijske postaje Ivanec u srijedu 14. rujna u 13 sati u amfiteatru Srednje škole Ivanec organizirat će predavanje za učenike završnih razreda Srednje škole Ivanec. Informirat će ih o uzrocima prometnih nesreća, Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, posebno o dijelu koji se odnosi na mlade vozače te će upozoriti na važnost i zakonsku obvezu pružanja prve pomoći stradalima u prometnoj nesreći. - Posebno želimo naglasiti

pan Šambar iz Jerovca sa 104 darovanja, Rudolf Gregorina iz Ivanca sa 101 darovanjem te Ivan Sambolek iz Vuglovca sa 102 darovanja. Od žena najveći broj darovanja ostvarile su Zdenka Hunjet iz Bedenca sa 71 darovanjem i Ana Klepač iz Ivanca sa 68 puta darovanom krvi.

važnost prevencije nesreća na cestama, jer je ova godina i početak novog “Desetljeća sigurnosti u cestovnom prometu”. Riječ je o rezoluciji koju je podržalo 100 zemalja, kojom se promiče cilj da se stabilizira i smanji broj žrtava na cestama, odnosno da se do 2020. godine predviđeni broj žrtava na cestama smanji za 50 posto. Time bi se sačuvalo pet milijuna života – navodi Jasminka Ruhek, ravnateljica Crvenoga križa Ivanec.

NAJAVA U Nedelišću u subotu i nedjelju 17. i 18. rujna konferencija i okrugli stol o autizmu

Sve je veći broj djece s autizmom Autizam će biti tema konferencije i okruglog stoga koji će u subotu i nedjelju,17. i 18. rujna biti održani u dvorani MESAP-a u Nedelišću u sklopu radnog vikenda Udruge za autizam Hrvatske. - Konferencija je namijenjena lokalnim doktorima opće medicine, pedijatrima, neuropedijatrima, psihijatrima, medicinskim i patronažnim sestrama, odgajateljima i učiteljima, rehabilitatorima, asistentima u nastavi, roditeljima i svim ljudima koji su na bilo koji način u kontaktu s autizmom ili samo žele znati više. Početak konfe-

rencije je u subotu u 15.30 sati, a na njoj će sudjelovati neki od najkompetentnijih stručnjaka na području autizma u Hrvatskoj. Okrugli stol, na kojem će također sudjelovati stručnjaci, počet će u nedjelju u 10 sati – najavljuje Dalibor Kuhta, predsjednik udruge za autizam Pogled, koja je domaćin konferencije. U subotu će dr. sc. Zorana Bujas Petković govoriti o Aspergerovom sindromu, prof. dr. sc. Jasmina Frey-Škrinjar će održati predavanje o edukacijsko-rehabilitacijskoj podršci, prof. Silvija Pucko će pred-

staviti “Međimurske iskrice”, model lokalnog zbrinjavanja i sustavne podrške djeci autističnog spektra, a predsjednica Udruge za autizam Hrvatske Lidija Penko održat će predavanje pod nazivom “Sva djeca odrastu, pa i ona s autizmom”. Domaćini iz udruge Pogled ističu da konferenciju organiziraju zbog sve većeg broja djece s dijagnozom autizma, ali i velikog napretka u poznavanju, shvaćanju i tretiranju poremećaja, kao i zbog novih tehnika i metoda rada s djecom i osobama s poremećajima iz spektra autizma. (vms)

Dalibor Kuhta iz “Pogleda”


42 Zdravlje

13. rujna 2011., br. 382

DOZNAJEMO Specijalna bolnica u Novom Marofu no

Moderne sobe za pacijente U toj bolnici već sada skrbe o velikom broju bolesnika iz cijele Hrvatske kojima službena medicina više ne može pomoći

PREDAVANJE

Antistres joga u Klubu mama Novomarofska bolnica ima 270 djelatnika, od kojih su pacijentima uvijek najvažnije medicinske sestre i njihova topla riječ

Ovog utorka, 13. rujna, u 18 sati u igraonici Kluba mama u Šenoinoj 12 (ulaz na plac iznad BIPE) u Varaždinu počet će uvodno predavanje „Antistres joga“ programa koji provodi Marija Zuber– Bengeri, certificirani joga instruktor. - Program je predviđen za sve od 7 do 77 te se ovisno o polaznicima i

njihovom psihofizičkom statusu nadograđuje. Pozivamo sve koji žele naučiti pravilno disati, opustiti se, ukloniti dnevni stres i poboljšati svoje psihofizičko zdravlje da dođu i posjete nas – kaže Željka Lalić iz Kluba mama. Ulaz je besplatan, a dodatne informacije možete dobiti na broj mobitela 095/5252098. (vms)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Od 300 pacijenata koji su na liječenju u Specijalnoj bolnici u Novom Marofu, njih čak 80 posto je nepokretno. Među njima je veliki broj onih kojima je ostalo svega nekoliko tjedana ili mjeseci života.

Šalju u Marof... Tim pacijentima nužna je palijativna skrb, što podrazumijeva ublažavanje fizičke i psihičke boli, kao i pomoć oko drugih problema s kojima se suočava obitelj bolesnika sa smrtonosnom bolešću. U Hrvatskoj palijativna skrb još uvijek nije

sustavno riješena iako je osnivanje centra palijativne medicine dio programa hrvatske Vlade još od 2003. godine. No s intenzivnih i drugih odjela zdravstvenih ustanova iz Zagreba, Varaždina, ali i drugih hrvatskih bolnica, veliki broj bolesnika kojima službena medicina više ne može pomoći, upućuje se upravo u novomarofsku bolnicu. Na to upućuje i podatak da je 45 posto njihovih pacijenata iz grada Zagreba i Zagrebačke županije, 40 posto iz Varaždinske, a preostalih 15 posto iz svih ostalih županija, od Vukovarsko-

srijemske preko Istarske do Dubrovačko- neretvanske županije. Nije stoga čudno što ta bolnica svoj obnovljeni odjel, koji je svečano otvoren u srijedu, namjerava nominirati za ulazak u mrežu palijativne skrbi, čije se donošenje u Hrvatskoj već dugo čeka. - Vjerujemo da će ovo biti jedan od stacionara palijativnog liječenja – istaknuo je Mladen Smoljanec, ravnatelj novomarofske bolnice prilikom otvorenja obnovljenog odjela koji se prostire na površini od 680 četvornih metara. U uređenje i opremanje 37

soba uloženo je šest milijuna kuna. - Projekt za obnovu ovog odjela izrađen je još 2002. godine, a radovi su se odvijali u etapama od 2008. godine. U suvremeno opremljenim sobama skrbit ćemo o pacijentima na dostojanstven način, posebice o onima koji ovdje provode svoje zadnje dane života – rekao je Smoljanec.

Nova ulaganja Od 6 milijuna kuna, 4,5 milijuna izdvojena su ove godine. Pritom je Varaždinska županija iz decentraliziranih sredstava osigurala 3,5 milijuna kuna, dok je milijun izdvojila Bolnica iz vlastitih

Normalan život s... Važnost stimulirajuće sredine za razvoj mozga P Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ostoji mnoštvo istraživanja koja dokazuju da stimulirajuća sredina značajno utječe na razvoj dječjeg mozga. Stimulacije pomažu oblikovati mozak, no na roditeljima je da stvore uvjete koji potiču djetetov razvoj i omogućavaju stjecanje iskustva. Navest ću neke opće karakteristike stimulirajuće sredine, pa sami prosudite je li okruženje u kojem se vaše dijete nalazi stimulirajuće ili ne. Najvažnija karakteristika stimulirajuće sredine je pozitivna emocionalna potpora, stvaranje pozitivne interakcije između vas i djeteta te stvaranje atmosfere koja je oslobođena pri-

tiska i napetosti. Okruženje u kojem se dijete nalazi potrebno je upotpuniti stvarima koje stimuliraju sva njegova osjetila, ali pritom treba pripaziti da ne stimuliraju sva osjetila odjednom kako ne bi bilo preplavljeno raznoraznim stimulacijama. Okolina mora djetetu pružati mogućnost razvoja vještina i sposobnosti kako perceptivne i motorne, tako i društvene i emocionalne. Od najranijih dana potrebno je omogućiti djetetu da bira između različitih aktivnosti koje nude izazove koji nisu prelaki, ali niti preteški za njegov stupanj razvoja. Najvažnije je da dijete bude

aktivan sudionik, a ne pasivan promatrač. Nasuprot toga, osiromašena sredina suprotna je navedenim karakteristikama te uključuje negativnu emocionalnu klimu, visoku razinu stresa i napetosti, manjak osjetilnog doživljavanja, mali izbor aktivnosti, izoliranost od roditelja ili vršnjaka, manjak zabave, istraživanja i radosti prilikom učenja. U tu skupinu pripadaju i sati koje dijete samo provede gledajući televizijske programe koji nisu edukativni, koji ograničavaju razvoj djetetove mašte te prigušuju njegovu istraživačku energiju.


Zdravlje 43

13. rujna 2011., br. 382

ominirat će se za ulazak u mrežu palijativne skrbi

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Cikla (Beta vulgaris) C

ivna palijat skrb u oš koj j Hrvats nije uvijek o n sustav a n e š e j i r

U uređenje odjela površine 680 kvadrata uloženo je šest milijuna kuna, a radovi su počeli još 2008.

sredstava. No radovi će biti nastavljeni u susjednoj zgradi. Taj objekt je izgrađen još 1949. godine, a na njemu će biti obnovljen još jedan odjel. Time bolnica polako ali sigurno stvara uvjete da u budućnosti postane jedna od specijalnih ustanova za palijativnu skrb. Trenutno ima 270 djelatnika. Osim 300 bolesničkih postelja, s HZZO-m ima ugovorene specijalističko-konzilijarne djelatnosti te dijagnostičke jedinice. Izvanbolnički pacijenti tamo mogu obaviti preglede i pretrage u neurološkoj, internističkoj, pulmološkoj, alergološkoj i kardiološkoj ambulanti, kao i u radiološko-ultrazvučnoj djelatnosti. Uz to, u sklopu bolnice djeluje Centar za hemodijalizu, a od prošle godine i ambulanta fizikalne medicine i rehabilitacije. No bude li napokon donesena mreža palijativne skrbi, a nakon toga i standardi te potrebni pravilnici, bolnica u Novom Marofu ispunjavat će sve uvjete da postane specijalna ustanova za palijativnu skrb, jedna od svega nekoliko u Hrvatskoj.

PRIJEDLOG Kako bi trebalo organizirati palijativnu skrb?

Bolnici u Novom Marofu 120 palijativnih kreveta udruge “Ostani uz mene” (www.ostaniuzmene.com). Navode da bi palijativnu skrb trebalo organizirati na svim razinama zdravstvenog sustava te donijeti mrežu ustanova za takvu skrb. - Treba osnovati nacionalni centar za palijativnu medicinu koji će biti povezan s regionalnim i/ili lokalnim ustanovama – predlažu liječnici. Navode da bi optimalno bilo da svaka županijska bolnica ima odjel za palijativno liječenje, a za varaždinsku bolnicu predlažu 21 krevet za takvu skrb.

- Jesmo li dovoljno bogati da terminalne bolesnike koji trebaju palijativnu skrb, a koja nije organizirana, u kliničkim bolnicama uključujemo u intenzivno liječenje ili tako postupamo zbog predrasuda o bolnicama “za umiranje”? - zapitali su se dr. sc. Zoran Lončar, predsjednik Hrvatskog centra za palijativnu skrb i dr. sc. Marijana Braš, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu u Prijedlogu organizacije palijativne skrbi u RH, dokumentu objavljenom u svibnju na web stranicama

300

pacijenata trenutno je na liječenju u Specijalnoj bolnici u Novom Marofu.

80

posto pacijenata je nepokretno, a među njima je veliki broj s neizlječivom bolešću.

- Dio postojećih specijalnih bolnica i danas dobrim dijelom provodi palijativnu skrb. Takve ustanove bi u cijelosti ili većim dijelom postale specijalne ustanove za palijativnu skrb – navode i predlažu da bolnica u Novom Marofu ima 120 palijativnih kreveta, a ona u Klenovniku 20 više.Konačno, navode da palijativnu skrb treba uključiti i na primarnu razinu, blizu pacijenta i njegove obitelji, čime bi se skratilo trajanje bolničkog liječenja i broj hitnih prijema, a bio bi i manji broj umrlih u bolnicama.

45

posto pacijenata je iz Zagrebačke, 40% iz Varaždinske, a 15% iz svih ostalih županija.

ikla je još u vrijeme prije Krista bila cijenjena kao izvrstan lijek za krv jer je bogata mnogim vitaminima, mineralima te posjeduje mnogo željeza koje je zaslužno za obnovu eritrocita, a ujedno pročišćava krv, otklanja smetnje krvotoka, osobito ako je krvni tlak nizak. Ciklu je najbolje konzumirati sirovu. uhana cikla nema status nikakvog ozbiljnog lijeka. Sok od cikle zaustavlja rast tumora jer sadrži antikanceroznu tvar antocijanin (suzbija rast stanica tumora), izvrsno antioksidativno sredstvo koje liječi i leukemiju, utječe na obnavljanje krvi i služi kao prirodno sredstvo protiv štetnih zračenja, radioaktivnosti i x-zraka. ok od cikle upotrebljavamo kod povišene tjelesne temperature, gripe, upale pluća i ostalih bolesti dišnih organa, bolesti mokraćnih organa (tjera na mokrenje, otapa mokraćnu kiselinu), bolesti jetre i žuči, a djeluje i na zacjeljivanje rana. On je također izvrstan dopunski lijek kod bolesti nadbubrežne žlijezde. Ljudi osjetljivih pluća te slabašna djeca trebaju konzumirati sok od cikle zaslađen medom. Kod težih bolesti treba piti pola litre soka na dan, a kad se stanje poboljša, tada se pije jedna četvrtina litre. Nakon ozdravljenja sok još svakako treba piti dva mjeseca. ko u svome vrtu imate ciklu, ne budite lijeni posegnuti za njom i staviti je u blender. Samo jedna čaša na dan opskrbit će vas važnim elementima za zdravo funkcioniranje čitavog organizma.

K

S

A

Život i socijalna skrb Socijalna isključenost sve češća pojava S

ocijalna isključenost je sve češća pojava koju primjećujemo u Republici Hrvatskoj. Od 300.000 ljudi koji su trenutno bez posla i prijavljeni su na Zavodu za zapošljavanje, velika većina je u teškom materijalnom i društvenom položaju. Kada čujemo te brojke, možda ne razmišljamo u kakvom psihičkom stanju se nalaze takve osobe. Kada osoba ostane bez posla, gubi niz socijalnih kontakata koje je imala do tada, a zbog nedostatka materijalnih sredstava, nije u mogućnosti uključiti se u društveni život zajednice te se često događa da dolazi

do psihičkih problema, zatvaranja u sebe i manjka pouzdanja u promjenu svoje životne situacije. U Hrvatskoj je započet projekt „Partnerstvo za socijalnu uključenost“, koji se provodi uz financijsku pomoć Europske komisije, Opće uprave za zapošljavanje, socijalne poslove i jednake mogućnosti kroz europski program Progress. Cilj je projekta ublažiti posljedice gospodarske krize i poboljšati socijalnu sliku Hrvatske. Konkretno s osobama koje su korisnici pomoći za uzdržavanje, a radno su sposobni, izrađuje se individualni plan promjene, a s ostalim

nezaposlenima koji nisu u sustavu socijalne skrbi, Zavod za zapošljavanje nudi razne programe prekvalifikacije i obrazovanja, koje nam je nužno ukoliko želimo konkurirati na tržištu rada. Ljudima koji su dugotrajno nezaposleni, treba pružiti podršku i poticaj, kako bi se pokrenuli i ponovno se počeli osjećati korisno i vrijedno. Samim odlaskom na prekvalifikaciju i edukaciju smanjit ćemo socijalnu isključenost te ćemo povećati svoje šanse za zaposlenjem. Budimo svjesni da nas jedino aktivnosti i zalaganje mogu izvući iz teške životne situacije.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof


44 Ženski svijet

Cvjetni dom

13. rujna 2011., br. 382

MODNI KAMELEON Julliete Lewis inspiracija za Trash Film Festival

Beznačajni događaji?! N

ajčešće članke pišem u zadnji čas, dok današnji pišem 11. rujna 2011. na desetu godišnjicu rušenja trgovačkih centara u New Yorku. Moram priču započeti jučer, svega 2 dana poslije Male Gospe kada smo okitili salu za vjenčanje u hotelu „Kaj“ u Mariji Bistrici. Hotel je prekrasan, moderan, na zavidnoj razini pa možemo reći Leticija da je i naše cvijeće, kao ZADRAVEC i cjelokupno vjenčanje Kukuljevićeva 17, Varaždin ostavljalo takav dojam. 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com No ono što je bitno jest da sam u nedjelju sa kćeri došla pokupiti posuđene im vaze, svijećnjake i stalke. Nakon što smo sve spomenuto pospremile otišle smo do crkve i pomolile se, potom smo se uputile na ručak na terasu prepunu hodočasnika. U blizini nas su sjedile dvije hodočasničke obitelji s malim sinovima od 3 do 5 godina. Činilo se da su sretni i spokojni dok su se pokraj njih djeca zabavljala i pravila buku s netom kupljenim plastičnim mitraljezima. Potaknuta time, nisam mogla ne sjetiti se da je 11. 9. dan sjećanja na žrtve terorističkog napada u Americi, napada izvedenog u ime neke druge vjere, a da istovremeno ne primijetim da ljudi naše vjere koji su došli pokloniti se Bogu kupuju svojoj djeci plastične mitraljeze na svetištu. Sve zajedno činilo mi se previše apsurdnim da se ne bih osvrnula na to. Naravno da ne poistovjećujem događaje, ali dragi moji, učite djecu da ljube bližnjeg svog. Mislila sam da ću vam pisati o Milanu i Vogue fashion night out, čemu sam prisustvovala, no ovo ipak smatram važnijim pa ću vam o tome ipak pisati sljedeći put. Letizia

 

Nakit šaren, pomalo etno, baš poput originalne Juliette

Lewis

Glam rock Indijanka JJuliette kombinira uske pripijene topiće i tajice u ludim bojama, a posebnu

pažnju daje ukrasima za glavu u obliku indijanskih perjanica, traka i marama

Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

glumačkih ostvarenja, a definitvno najupečatljivija je uloga Mallory u filmu Natural Born Ovotjedni look posvećen je Killers, gdje joj je partner bio Trash Film Festivalu. Varaždin- Woody Harrelson. Kontroverski Trash ove se godine održa- zni film je obilježio 90-e i privao šestu godinu za redom; skrbio Juliette kultni status. Od svake godine imao je tada je Lewisova surađivala drugu tematiku, s mnogim velikanima make a ovog su puta kinematograf ije, a i v a r p u pitanju kaumeđu njima su i Wop je u boji i Indijanody Allen, Oliver ck, a o r m gla ci. Savršenu Stone, o d r b i č inspiraciju to zna i tuša pronašla sam a šljokic či u lu c k as to m o a z scenskom izdanju Juliette Lewis, koju bih opisala kao pravu glam rock Indijanku. Kao stvoreno za Trash!

Otkačeni styling Svestrana Juliette Lewis je američka glumica, odnedavno pjevačica i prava ikona stila rođena u Los Angelesu 1973. godine. Juliette je vrlo rano započela svoju glumačku karijeru te je sa samo 18 godina bila nominirana za Oscara za ulogu u filmu Cape Fear. Nakon toga Juliette je ostvarila niz odličnih

Martin Scorsese i mnogi drugi. Zadnjih nekoliko godina uspješno se posvetila svojoj

glazbenoj karijeri i danas slovi kapa. Nakit je isto šaren i pokao jedna od najboljih ženskih malo etno, dok je make up praizvođača u svijetu rock and vi glam rock, a to znači brdo rolla. Prvi bend koji je osnovala šljokica i tuša za oči. Sve to (koji sam imala sreće i uživo skupa zvuči neizvedivo i neuvidjeti u Budimpešti 2007.) kusno, ali u izvedbi gospođice zvao se Juliette And The Licks Lewis izgleda – fenomenalno. i izdali su tri albuma. Bend se raspao 2009., a pjevačica/glumica danas radi na mnogim drugim glazbenim i glumačkim projektima. Mene je Juliette definitivno oduševila svojim ludim nastupom, karizmom, jaggerovskim scenskim “šepirenjem” i otkačenim stylingom. Juliette kombinira uske pripijene topiće i tajice u ludim, često flourescentnim bojama, a posebnu pažnju daje ukrasima za glavu u obliku indijanskih perjanica, Pravi look za ovogodišnji Trash tr aka, mar ama i

PREKID Kako žene prebole veze koje su završile?

Čips i šoping lijek za staru ljubav Žene su različite, pa se tako i na različite načine nose s prekidom. Dok jedne prazne poput terminatora svoje frižidere i smočnice u potrazi za čipsom, čokoladama i ostalim grickalicama i slasticama, druge se protiv bivšeg bore svojom najljepšom odjećom kako bi svima dale do znanja da su opet “u igri”. Lijek za prekid za neke je žene – šoping. To je vrlo opasan način borbe protiv bivšeg

jer malo koja se u toj buri emocija može kontrolirati i ne potrošiti previše na svojim karticama. Neke od bivšeg bježe tako da samuju u svoja četiri zida i danima ne izlaze iz kuće ili stana, a vrijeme krate gledanjem srcedrapajućih filmova, pri čemu potroše kutije i kutije papirnatih maramica. Ima i onih koje unatoč prekidu svom bivšem i dalje ne daju mira, traže da se nađu i

koriste svaku priliku da ga podsjete koliko je velika njihova ljubav. Neke se brže-bolje odmah bacaju na eliminaciju svih njegovih stvari, poklona i sitnica koje ih imalo podsjećaju na njega, a druge pak utjehu pronalaze u – alkoholu. Činjenica jest da ništa od navedenog neće ublažiti tugu što više niste zajedno, ali može pomoći da prebolite bivšeg i, nakon nekog vremena, krenete dalje.


Ženski svijet 45

13. rujna 2011., br. 382

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dr. Ljubica Prolić, ginekologinja

Muškarci nikad neće shvatiti ženski um JDr. Prolić za sebe kaže da je energična, pouzdana i topla, tvrdi da svaka žena može

sve, majčinstvo je za nju najveći dar i izazov, a iz takta je najbrže izbaci ljudska glupost

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Solarne keratoze N

akon ljeta, brojne promjene, odnosno oštećenja uzrokovana suncem postaju vidljiva. Uz solarna lentiga, svakako najčešće su tzv. aktiničke keratoze. ne predstavljaju tvrde, rožnate (keratotičke), na površini hrapave „krastice“, veličine nekoliko milimetara do jednog centimetra. Najčešće se pojavljuju na mjestima kože koja su bila najviše izložena suncu. Na prvom mjestu to su čelo, obrazi, nos, donja usna, uške i vlasište (osobito kod muškaraca bez kose) te ruke (nadlanice). Nešto češće nastaju kod muškaraca nego kod žena i to u dobi iznad 40. odnosno 50. godine. rilikom pokušaja odstranjenja uzrokuju bol, a koža na tom mjestu je osjetljiva i “pecka” kod umivanja ili brisanja ručnikom. Solarne keratoze nastaju kao posljedica oštećenja stanica kože (tj. njihove DNA) ultraljubičastim zrakama. ajčešće ta oštećenja nastanu dvadeset pa čak i trideset godina prije pojave keratoza. Naravno, češća su kod osoba svjetljije puti (fototip I ili II), kao i kod osoba koje puno vremena provode na otvorenom (zemljoradnici, građevinari, ribari, sportaši...). obzirom na to da se iz solarnih keratoza može razviti poseban oblik kožnog raka - tzv. planocelularni karcinom, savjetujemo njihovo odstranjivanje. Najčešće primjenjivana metoda je svakako krioterapija (tj. pomrzavanje) tekućim dušikom, koja je dostatna u većini slučajeva. Riječ je o jednostavnoj, nekirurškoj, gotovo bezbolnoj metodi, uz pomoć koje se postiže uklanjanje bolesne te rast nove, mlade i zdrave kože. sim krioterapijom, keratoze se prema potrebi mogu liječiti ekscizijom (kirurškim odstranjenjem), laserskom destrukcijom (npr. CO2 laserom) ili premazivanjem posebnim preparatima. Liječenje se provodi tijekom jesensko-zimskih mjeseci, kada sunce nije previše snažno.

O

Piše: GORDANA IGREC

Ginekologinju dr. Ljubicu Prolić, koja predaje o ženskom reprodukcijskom zdravlju u Centru Makronova u Zagrebu, život je iz rodnog Leskovca kod Varaždinskih Toplica prvo odnio u Zagreb na studij medicine, a potom u Novsku, gdje vodi svoju privatnu ginekološku ordinaciju. Nada se da će i u budućnosti predavati, organizirati seminare i radionice, planira i u Varaždinu organizirati predavanje, a među planovima za budućnost je i knjiga, koju će napisati u suradnji sa svojom kćeri, koja ju podržava u svim njezinim nastojanjima da unese promjene u pristupu prirodi ženskog tijela, njegovoj ženskosti i ženstvenosti, kao i zdravlju žene. Za Male ženske razgovore rođena Leskovčanka progovorila je o svojem ženskom svijetu, najdražim joj filmovima, knjigama, jutrima i unuci Dahi.

P

N S

Mama-shiva Jutro započinjete sa... Sjedim u miru i tišini i gledam breze koje rastu uz moj prozor, tako se iz svijeta snova vraćam u stvarnost. Ako se dovoljno rano probudim, gledam izlazak sunca. Kako biste se opisali u tri riječi? Energična, pouzdana, to- Najveći uspjeh u životu za mene je biti sretan – kaže dr. Prolić pla. Moja me kćer često opisuje kao ženu zmaja i mama-shivu. Svaka prava žena nikad Omiljeni parfem? Kako provodite slobodno vrijeme? ne smije... Nemam omiljeni. Stalno, zahvaljujući Uživam sa svojom četverogodišnjom Nema toga što svaka žena unučicom, uzgajam povrće u vlastitom vrtu, svojoj kćeri koja obožava parfeme, otkrine smije. I ne može. Bitno vam nove. vozim bicikl, čitam, gledam sunce. je samo da djeluje u skladu Volite li kuhati? Koju glazbu slušate? sa sobom. Volim. Za mene je kuhanje, osim što je Najviše uživam u tišini. Vaš uzor u životu? nužno, nešto vrlo kreativno, medij u kojem Najdraži film? Postoje mnogi ljudi koje Bilo bi mi puno lakše odgovoriti na pita- se vrlo dobro izražavam. Ujedinjujem sve iznimno cijenim i čiji su nje o knjizi. Puno više čitam no što gledam što mi se sviđa iz tradicionalne i makrobiomi životi vrlo inspirativni. filmove. Film koji mi je ostao u dubokom tičke kuhinje. Radim tofu, seitan, spremam No ne bih niti jednu osobu zimnicu, pečem kruh. sjećanju je “Piano”. mogla izdvojiti kao model. Smatram da je svačiji život, pa tako i moj, jedinstven i da ga valja živjeti na njemu štanja i predavanja, koje je u i najvažnijeg, gotovo miŠto je za vas majčinstvo? jedinstven način. stičnog trenutka u životu, Najveća životna misija. srži čitave priče. Što je najvažnije onoga kada sam prvi put Najveći izazov. I najveći dar. Najromanja u vezi? ugledala dijete. Što nikad ne biste mogli tičniji trea k j a To l e r a n c i j a . oprostiti? nutak u sam m a i ne Prihvaćanje Ja sam majka medvjedica i životu Gdje su ključevi? c i d e j v o sebe i drugoga. ne mogu oprostiti ako netko bio je... Muškarci nikad neće... med rostiti ak Što vas je priNisam Teško mi je govoriti opće- naudi mom mladunčetu. op mogu audi mom r o m a n - nito. Ali usudila bih se reći Što je za vas uspjeh u vuklo vašem n o k t suprugu? t i č n a da teško da će shvatiti kako životu? ne nčetu Smatram da je Biti sretna. osoba, u funkcionira ženski um. mladu zaljubljenost kao Iz takta me može izbaklasičnom Što ste oduvijek željeli, a tak v u vrlo teško citi... p o i m a n j u niste učinili? odrediti i definirati, Ljudska glupost. te riječi, pa ne Jahati. No to još uvijek odnosno da bi joj upravo Iz kuće ne izlazim bez... mogu mogu izdvojiti stignem. to oduzelo čar tako što nas ni najromantičniji trenutak. Ključeva. A, u konačnici, Vaš moto u životu? odvlači od iskustva prepu- Ali, sjećam se najsnažnijeg može i bez njih. Život je radost!

Spremam tofu, seitan i zimnicu

O


46 Ženski svijet

13. rujna 2011., br. 382

MALE TAJNE ŠMINKANJA Kako do lijepe kože s malo novaca?

Trudnoća

Blagodati meda

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Upoznajte sebe O

d davnina čovjek koristi tjelovježbu da bi poboljšao svoje zdravlje i održao dobru kondiciju. Interesantno je da nam je danas život toliko olakšan da se sve manje krećemo, a u svemu tome se loše osjećamo. ako smo kroz vrijeme napredovali u sportu i medicini, režim treniranja ne utječe dovoljno na cjelokupno stanovništvo. vi će se složiti da je dobra kondicija važna za čovjeka. No vrlo se mali broj ljudi redovito bavi umjerenim ili blagim rekreativnim aktivnostima. obro razmislite koliko vremena dnevno provodite sjedeći i ležeći. oliko se bavite nekom tjelesnom aktivnošću? Kada toga postanete svjesni, preuzmite odgovornost za svoje zdravlje i poboljšajte kvalitetu svog života. Vježbanje joge potječe iz drevne Indije u kojoj se znanje o pokretanju ljudskog tijela iznimno cijenilo. Joga podrazumijeva kombinaciju mentalnih i tjelesnih vještina za jačanje uma i tijela. Sjedilački način života izlaže nas svakodnevnom umnom i tjelesnom stresu. tres i umor uglavnom su posljedica lošeg držanja i nepravilnog disanja. Najučinkovitiji način postizanja nekog cilja tjelovježbe jest aktivno korištenje uma. Korištenjem vizualnih tehnika podsvjesno pokrećemo mišiće. Vježba služi kao sredstvo upoznavanja i razumijevanja reakcija vašeg tijela. Kad jedanput naučite kontrolirati mišiće, lakše ćete obavljati sve dnevne obaveze. tkad znam za sebe, zaljubljena sam u kretanje i neizmjerne potencijale koje nam nudi naše tijelo. Ono je uistinu veličanstveni mehanizam i ne smijemo ga zanemariti, bilo fizički ili psihički.

JMasku i piling možete napraviti kod kuće; primjerice, za piling pomiješajte

žlicu meda s dvije žlice mljevenih badema i pola žlice limunova soka PIŠE: Mateja Petrić M STYLE – Studio za nokte i uljepšavanje Franjevački trg 1, Varaždin tel. 098/221-306 i 091/1208-104

možete napraviti sami kod kuće. Za piling vam treba jedna žlica meda pomiješana s dvije žlice mljevenih badema i pola žlice soka limuna. Iako nam ljeto još uvijek Smjesu utrljajte u lice, pa traje, a to dokazuje i vrije- isperite toplom vodom. Za masku su vam potrebne me koje je iza nas, ali i pred nama, krajnje je vrijeme da tri veće mrkve i pet žlica se posvetimo njezi kože. meda. Mrkve skuhajte, a More i sunce glavni su “kriv- zatim zdrobite čim sitnije, dodajte med i pomiješajte. c i” zašto nam Tako pripremljenu masku je koža tako g n i nanesite na oč išćesuha, zapil e t i no lice i ostavite 15te gnu t a rav p a n m ak minuta. Isperite i sklona dno e j m e hladnom vodom. perubar ža o k , o Ovakve tretmane tanju dn e j t priuštite koži barem nakon biti m a v će jednom tjednom i ljeta. lna ona će vam biti zaDakle, zahva hvalna, a i vi ćete se nemojte osjećati svježe. biti prelijeni i Također, ne zaboravite na učinite nešto zdravo za svoju kožu. Donosimo prehranu i vodu. Pijte najvam nekoliko praktičnih manje litru do dvije na dan savjeta kako bi vaša koža kako bi koža imala otkuda ponovno vratila sjaj, a da crpiti vlagu koju je izgubila pri tome ne trošite velike tijekom ljeta. novčane iznose.

I

S

ng i masku tojak za domaći pili 1. Med je glavni sas

D K

2. Bademe, med i

limun pomiješajte ,i

Mrkva, med, limun

piling je gotov

Prije svega napravite dobar piling svojem licu. Pilingom ćete otkloniti sve mrtve stanice i vaša će koža ponovno disati, a ukoliko još imate preplanulo lice, piling vam nikako neće naškoditi boji. Piling napravite barem jednom tjedno. Nakon pilinga na lice stavite hidratantnu kremu koju možete nanijeti i na vrat i dekolte. Nakon kreme stavite masku za lice i to na pola sata, a zatim isperite. Masku, kao i piling za lice

S

3. Od tri mrkve i pet

maska za lice žlica meda super

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IGRAJTE SE BOJAMA Ljetno pravilo šminkanja je: što manje, to bolje. Dolaskom jeseni pojavili su se i novi trendovi. Tekući puder boje vašeg lica i korektor svakako su poželjni. Dnevni make up ove će sezone biti baziran na olovci lagane boje šljive kojom će se istaknuti oči te maskara na gornjim i donjim trepavicama. Na usnama tek ruž koji će dati samo sjaj i punoću. Ove se jeseni svakako igrajte bojama, danju svjetlijim, a navečer što tamnijim tonovima.

4. Zbog ovakvih “ku ćnih” tretmana koža će biti lijepa i njegovana

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Čega se treba pridržavati kod mršavljenja? Z 4) 1) 2) D 3) ašto želimo postati mršaviji? Naravno, kako bismo se bolje osjećali u vlastitome tijelu i bili sigurniji u sebe. Želimo biti mršavi kako bismo povratili dobro zdravlje, što je zapravo isti razlog zašto vježbamo, ne pušimo, ne pijemo alkohol ili pazimo kako spavamo. Fizičko i psihičko zdravlje omogućavaju

nam da se bolje nosimo s iscrpljujućom svakodnevicom. Evo i nekih savjeta kojih se treba pridržavati kod tretmana mršavljenja. Prvi je BIOIMPEDANCIJA. Zahvaljujući mjerenjima bioimpedancije omogućena je analiza količine masnog tkiva, mišićne mase i tekućine unutar stanica za svakog klijenta. Kada

aparat napravi analizu tijela, daje nam izbor programa te broj potrebnih tretmana koje dijelimo u 4 faze: PRIPREMA: faza poticanja rezultata. TRETIRANJE: faza ciljanog “napadanja”. STABILIZACIJA: dovršavanje tretmana, omogućava

dovršavanje rezultata na dugoročnoj bazi. ODRŽAVANJE: postintenzivni program tretmana dovršava puni tretman kako bismo održali rezultate. akle, ako imate problem ili samo želite tijelo dovesti u formu, trebate slijediti ovih nekoliko koraka.


Ženski svijet 47

13. rujna 2011., br. 382

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Carpe diem! U

Nazivanje partnera od milja može ugroziti strast u vezi jer ribicu, mišeka ili malog medu teško je zamisliti kao macho muškarca

PROVJERILI SMO Kako Varaždinci od milja zovu svoje partnere?

U krevet bez mišeka JNazivanje partnera imenima od milja, koliko god se činilo sladunjavo, otrcano i

djetinjasto, povezuje partnere i vezu čini zdravijom i jačom Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

ni” jezik partnera ne svodi samo na tepanje posebnim nadimcima, nego na stva- Tepam svom partneru kad ranje posebnog jezika čiji smisao razumiju samo ga nešto trebam ili kad ga partneri. S njim zafrkavam. Za “medese slaže i naša ke” i “mišeke” u nada r sugrađanka. šem krevetu nema rtne a p e - Da m e mjesta – otkrila je m vi”, a b u j partner 36-godišnja Val “ e v e o z is zove “ljuraždinka. Tako i o bi m b a v i ” , treba biti želite li sigurn ao “srce” ili dobar seksualni dig nekim sličživot! Nazivanje dac u l e ž nim klišejom, partnera od milja sigurno bi mi se može ugroziti strast digao želudac. Ali u vezi jer ribicu, mišeka ili malog medu teško je zamisliti nisam protiv nazivanja orikao macho muškarca koji pru- ginalnim nadimcima koji su ža višestruke užitke, upozora- dokaz prisnosti i sasvim su vaju Julienne Davis i Maggie “interni” – smatra 31-godišnja Arana, autorice knjige “Stop Varaždinka. Međusobno tepanje među calling him honey and start partnerima očito ima smisla, having sex”. no svi se slažu da nazivanje partnera “žapcem” ili “šeće“Tajni” jezik Možda tepanju nema mje- rom” pred društvom – nema sta u krevetu, ali nazivanje smisla. - To je nešto poput seksa, partnera imenima od milja, koliko se god to činilo sladu- nešto što znamo samo ja i njavo, otrcano i djetinjasto, ona, nešto što se događa vezu među partnerima čini samo između naša četiri zida. zdravijom i jačom. Tako ba- Uostalom, da je pred cijelim rem smatra bračni savjetnik društvom nazovem “bebice”, Jamie Turndorf iz New Yorka svi bi se smijali i dugo nas koji objašnjava da se “taj- zbog toga zafrkavali. OK je što

Aromaterapija

se volimo i sretni smo zbog toga, ali ne moramo sad svoju ljubav u javnosti pokazivati

time što ćemo si međusobno govoriti “žabek” – smatra 28-godišnji Varaždinac.

TI SI MOJE - ČUDOVIŠTE! Tepaju li češće muškarci ili žene? Muškarci tvrde da su žene te koje pokrenu tepanje, a onda to spontano prihvate i oni. Ne znamo koliko u tome ima istine, ali činjenica jest da međusobno tepanje godi te dokazuje da još ima vatre u vezi. Najklasičniji nadimci su “mužiću”, “dušo” i “ljubavi”. Neki inspiraciju pronalaze u dragim životinjama, pa partnera nazivaju nadimcima poput “mačak”, “mucica”, “ribica”, “žabek”... Da partnerima mašte ne nedostaje dokazuju i sljedeći nadimci: “slatkišu”, “lutkice”, “bebice”, “ p i lence”, “pahuljice”, “Rambo”, “Xena”, “čudovište”...

Varaždinke vole tepanje, ali ne i uobičajene, kliširane nadimke

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Uljem baobaba protiv strija i suhe kose O

d sjemenki baobaba (lat. Adansonia digitata L.) dobiva se hranjivo i visokovrijedno ulje bogato vitaminima A i C te linolnom kiselinom. Drvo baobab raste u središnjoj Africi, a zovu ga drvetom života. Njegov plod je vrlo hranjiv, sadrži velike količine kalcija i proteina, pa se koristi u prehrani i zovu ga kruhom majmuna. lje baobaba iznimno je ugodno za kožu, brzo se upija i idealno

U

je za njegu suhe i osjetljive kože sklone iritaciji. Pomaže u očuvanju elasticiteta kože, sprečava pojave strija, osobito kod trudnica. Ublažava bore, smanjuje ožiljke i umiruje nadraženu i suncem oštećenu kožu. Ulje je vrlo lagane teksture, hrani kožu, bez začepljivanja pora. aobabovo ulje pogodno je za sve tipove kože, kao ulje za masažu cijelog tijela, a osobito je dobro za njegu suhe i kovrčave kose.

B

vijek mi je smiješno kad sama sebe ulovim kako provjeravam svoju principijelnost. I principe preko kojih nikako ne bih prešla. Iako ih baš i nema puno, u odnosu na one kojima se za principe živo fućka, ja sam još prilično principijelna žena. Lijepa vrlina! Koja u današnje vrijeme malo znači. Kao i moralnost. Koga briga moja čestitost, krepost, poštenje ili etičnost općenito? I tko je taj koji će meni ili nama dati vrijednosnu ocjenu, ukazati na prave i istinske vrijednosti, na ono što je dobro ili što je zlo, a da pritom ne moralizira? Da ne priča priče. Jer je to i običnom smrtniku sve teže slušati. A kamoli vjerovati. I sad, ako preskočim, državu, visoku politiku, muljaže i sve drugo kaj se događa, najzahvalnija tema o kojoj možeš razgovarati je - seks! Jedino područje u kojem je dopušteno sve ukoliko, naravno, nemaš nekih moralnih predrasuda o čistom i čednom seksualnom životu. Makar je i to diskutabilno. Kaj uopće znaći seksualno čisti život? Još i čedan! O tome smo neku večer na jednoj ljetnoj terasi raspravljali do kasno u noć, do fajrunta. Od nas šestero nitko nije imao isto mišljenje o toj problematici. Muški su, uglavnom, tvrdili da je čednost jednaka nevinosti i da, kad je o seksu riječ, čedan možeš biti samo jedanput! Ženska su razmišljanja o tome bila različita, ali ipak daleko suptilnija i dublja, a jedna je frendica razvila tezu kako je čist seksualni život - seks samo s jednom osobom! I to – zauvijek! ez varanja, prevara, preljuba i ostalog što se pod tim podrazumijeva. - Ma gluposti! Reci mi, kaj žena ima od tog, nazovimo, čistog seksualnog života? To da samu sebe uvjeri kak je bila dosljedna u svojim principima da se s nikim drugim ne poševi? Kakav je to život? To je gore od samostana! – odbrusio joj je frend, koji nije mogao prešutjeti njeno moraliziranje. Ostali su ga podržali u stilu: »Treba živjeti! I uživati dok možeš. I dok se nude takve prilike. Nema boljeg od dobrog seksa!» Na kraju, koliko god to htjela ili ne htjela priznati, uvjerili su me da ne treba pod svaku cijenu ići glavom kroz zid. Fućkaj principe! Iskoristi dan! Uživaj što se da! Carpe diem.

B


48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! ozn.72c TRAKOŠĆANSKA 55 m² (44.000 €) i 59 m² (lift) (42.000 €), Križanićeva 48 m² et.grij. (43.000 €)… Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c R. HERCEGA 52 m² (uređen) 900 €/ m², Z. i Frankopana 52 m², B. Radić 52 m², … Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Grabanice - 85 m² i 81 m², 64 m², T. Ujevića 58 m² i 62 m², Supilova 45 m²… Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/3520026 ozn. 1926e KUĆA prilika! Visoka prizemnica 180 m²u Bartola Kašića ( u dobrom stanju) - 88.000 € i kuća u A. B. Šimića 120 m² - 90.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA tjedna! Vikendica na Varaždin Bregu sa 2500 m² okućnice -9.000 € i vikendica u Beretincu 40 m² -15.000 € ! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c KUĆE za odmor: Beretinec - 80 m² 27.000 €, Banjščina 80 m² - 35.000 € ,Varaždinske Toplice 80 m² - 45.000 €, Halić 120 m² -43.000 €. Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća ili stara kuća u bližoj okolici Varaždina! Lucerna nekretnine 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c POVOLJNO! Kuće: Ivanec 150 m² - 55.000 €, Kneginec 80 m² - 45.000 €, Trnovec 180 m² - 75.000 €, Turčin 102 m² - 65.000 €. Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c SEKETIN (18.000 €), Vojnovićeva 140 m² , G. Kučan, 160 m², Svibovec (45.000 €) nije fiksno, V. Gotovca… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ACD PREMIER nudi kuće, stanove, zemljišta, poslovne prostore, preko 150 nekretnina! Tel/fax: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr,Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUĆA 150 m², Varaždin, dvorište 723 m², svi priključci, 60.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c ŽELIMORSKI d.o.o., prodaje se: kuća visoka prizemnica, Trenkova ulica, 140.000 €; kuća katnica, M. Laginje, 100.000 €; kuća prizemnica za adaptaciju ili rušenje, M. Trnine, 85.000 €; kuća za rušenje, Braće Radića, 90.000 €. Mob. 098/1661-177 ozn.188c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu

nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1930e KUĆU katnicu u mirnom kvartu, prodajem. Mob. 092/1333-379, 042/206-554 ozn.3650 KUĆU u nizu, u Ulici Božene Plazzeriano, miran kvart, atraktivna lokacija, prodajem. Mob. 098/301-588 ozn.3690 KUĆA u Petrijancu, 1173 m²okućnice, na atraktivnom mjestu, prilaz sa dvije strane, 28.500 €. Mob. 099/692-9042 ozn.2265b STARIJU kuću sa većom okućnicom (oko 3 500 m²), u Nedeljancu, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.3715 NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846691 ozn.3735

STANOVI PRILIKA! Trosobni novogradnja u blizini bolnice 74 m² i 87 m², luxuzno uređeni (podno grijanje, jacuzzi, velika terasa) i podzemna garaža! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c GRABANICE najniže cijene! Dvosobni 41, trosobni 52 m² i 62 m²,trosobni 69 m²! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Novogradnja Dravski vrtovi dvosobni 37 m² i prekrasan dvosobni 37 m² u Meštrovićevoj! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1928e NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c S. VUKOVIĆA 30 m², Z. i Frankopana 32 m², Ludbreška 44 m², stanovi su uređeni, namješteni, sa etažnim grijanjem. Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335

STAN 43,45 m², etažno grijanje, balkon, 35.000 €, cijena nije fiksna. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644483 ozn.141c PRODAJA stanova Varaždin: četverosobni 107 m² i dvosobni 63 m² POS naselje, trosobni 76 m² Zagrebačka , dvosobni 63 m² Galinčeva. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c ŽELIMORSKI d.o.o., prodaje se: trosobni stan, Grabanice, 55,8 m², 62.000 €; garsonjera, Jurkovićeva ulica, 36,76 m², 46.000 €; stan, Trg bana Jelačića, 93,3 m², 112.000 €: poslovni prostor u Coning centru, u prizemlju, 18,85 m², 25.000 €. Mob. 098/1661-177 ozn.188c PRODAJEM jednosobni, namješten stan, 35 m² + drvarnica u podrumu, u B. Radića iznad samoposluge. Info: 099/3502-647 ozn.3730

Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno. Mob. 091/5267870 ozn.3728

SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža. Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1932e

NAJAM

DVOSOBNI stan iznajmljujem na duže vrijeme, pogodan za studente. Mob. 098/268-510 ozn.3740

MANJI, novouređeni jednosobni stan u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/268.233 ozn.161c

SOBA jednokrevetna/dvokrevetna s upotrebom kuhinje i kupaonice, zaposlenim osobama ili studentima. Mob. 098/830541, 042/350-238 ozn.3742

DVOSOBNI stan, nenamješten, etažno i kabelska. Blizina škole i vrtića za dugoročni najam. Mob.098/683-666 ozn.265c IZNAJMLJUJEMO sobe u B. Radića 105 za studente ili samce, 600 kn sa režijama. Mob. 098/925-4928 ozn.336c ZAGREB, Borovje, dvosobni, namješteni stan, 47 m², blizina tramvaja, Internet, 2.000 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 099/509-8469 ozn.3642

TRAŽIM u najam garsonjeru ili jednosobni stan, prednost Banfica. Mob. 091/5590571 ozn.3653

STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.3718

JEDNOSOBNI, polunamješteni stan u Ul. R. Boškovića 1. Mob. 099/8022-581 ozn.3655

PRODAJEM gradilišta, Varaždin, Hrašćica – sve namjene, 600 m², 500 m², lokacijska, povoljno. Dobiva miješalicu. Mob. 099/853-0930 ozn.3711

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54 POSLOVNI prostor cca 60 m², pogodan za ordinaciju, kancelariju i sl., iznajmljujem. Mob. 098/268-233 ozn.161c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1929e HALA 637 m² na parceli 1800 m² u

paru bez djece za pripomoć u kući i oko kuće starijoj osobi. Mob. 099/786-4113 ozn.3727

IZNAJMLJUJE se: dvosobni 37 m² u novogradnji! Lucerna nekretnine 091/7844868 ozn.62c

JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/8814-794 ozn.2270b

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1929e

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.3738

APARTMANI

SOBU blizu centra, Varaždin, Anina 15, jeftino iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.3645

PRODAJEMO ekskluzivno gradilište 1000 m², uz sami centar Varaždina. Cijena 300/ m². Paurević nekretnine, 098/9706-575, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c

zaključavanje, servo volan, airbag. Mob. 091/511-8122 ozn.3704

SABUNIKE - apartman 3-5 osoba, pješčana plaža, već od 190 kn. Tel.: 098/9695 – 884 ozn.1931e

JEDNOSOBNI stan na Banfici, 45 m², prodajem. Mob. 091/550-9518 ozn.2264b

ZEMLJIŠTA

13. rujna 2011., br. 382

IZNAJMLJUJEM 3 sobe, kuhinja, kupaona, blagovaona, novo uređeno, poseban ulaz, 1.200 kn po osobi sa režijama. Mob. 099/823-8495 ozn.3658 NAMJEŠTEN 3-sobni stan, vrlo povoljno iznajmljujem. Mob. 091/796-2322 ozn.3691 DVOSOBAN, namješten stan u Kozarčevoj i Zagrebačkoj ulici, iznajmljujem. Mob. 092/297-7123 ozn.3707 STUDENTSKI stan, strogi centar (50 m od FOI-a), jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu. Mob. 098/274-799 ozn.3713 DVIJE sobe u centru grada, iznajmljujem studentima ili samcima. Mob. 098/1911493 ozn.3714 DVOSOBNI, polunamješteni stan (zasebna kuća u dvorištu), iznajmljujem. Može i studentima. Mob. 098/414-128 ozn.3715 SOBU iznajmljujemo studentima. Mob. 098/408-112, 042/330-805 ozn.3717 JEDNOSOBNI stan, namješten, centralno grijanje, vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 091/608-0696 ozn.3723 DAJEM u najam dvosobni stan, suteren, centralno grijanje, namješten, bračnom

POLJOPRIVREDNI STROJEVI 2-REDNI berač kukuruza; traktor Zetor 4911, ‘79. g.; kombajn za žito 2,80 širine: Fiat Tipo 1,4, 1993. g., reg. 2/2012; jarić i tanjurače 20 diskova. Mob. 091/5736658 ozn.3696

TOYOTA YARIS 1.0i VVTi, ‘04. g., 4.000 €; Mazda 323i, ‘00. g., Sedan, ful, 3.350 €; Citroen Xantia 1.6i, ‘01. g., ful, 2.500 €; skuter 50 ccm i 125 ccm, povoljno; oldtimer P-204, ‘71. g., 3.000 €; gumeni čamac Qvick Silver 3,6 m i Johanson 9.9 KS, 12.000 kn! Mob. 091/1437-007 ozn.3739 MERCEDES CLK 320 Avantgarde, 2001. g., full opremam Brabus felge, 10.900 €. Mob. 099/692-9042 ozn.2265b PRODAJEM gume: 22-7-10, 22-10-8, a kupujem akumulator rabljeni 45-55 Ah. Mob. 099/3156-733 ozn.3731 HYUNDAI ACCENT 1.3 MPI, 2000. g., novi model, odličan, dosta opreme, reg. 1/2012, 1.850 €. Mob. 095/518-4814 ozn.3733

POSAO TRAŽI se radnica za rad u cvjećarnici. Mob. 091/575-1056 ozn.3649

VOZILA

BISTRO&PIZZERIA traži kuhara ili kuharicu i djevojke za rad za šankom. Mob. 095/911-5102 ozn.218c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨ ɄġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÿ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄıĨČıûÑġĤÿĉåĺėŀÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþĊıßÑNG2S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑɵɸȦ_ÑĤÑłáÿĒȩSåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

TRAŽI se mlađa ženska osoba za rad u caffe baru, u Varaždinu. Mob. 091/7339679 ozn.3668

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c OPEL ASTRA 1.7 DTI karavan, 2003. g., prvi vlasnik. Mob. 095/913-6080 ozn.3644 GOLF 1, ‘79. g., u voznom stanju, neregistriran, očuvan, full oprema, povoljno. Mob. 091/551-1814 ozn.3677 RENAULT CLIO, 2000. g., reg. godinu dana, očuvan, klima, centralno, daljinsko

PRIMA se u stalni radni odnos mlađa ženska osoba, za rad u caffe baru. Mob. 098/284-218 ozn.3719 PROVJERENO najjača biznis prilika ikad, od sad i u HR! Info: www.zarada.ewebsite.com, 098/561-824 ozn.445a TRAŽIMO marljivu, odgovornu, pedantnu i vedru osobu, između 25 i 45 godina, bez obaveza u Hrvatskoj, za čuvanje 3-godišnjeg djeteta i pomoć u kućanskim poslovima u inostranstvu. Stan i hrana osigurani. Zainteresirane osobe molimo da se jave na broj 0041 78 699 80 42 ili 0041 52 672 13 49 iza 19 sati ozn.1934e TRAŽE se dvije konobarice za rad u caffe baru „Benga“ u Majerju. Info: 092/2785791 ozn.2262b AF-1 ovlaštena agencija za kreditno posredovanje traži suradnike za posao. Mob. 098/492-873, 091/5440-151 ozn.3721

USLUGE 0J=_'PSȨġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦÿŀĤÑáÑÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑĊĤėĺÑȦÿŀĤÑáÑĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦĊĺÑČÿĮåĮÑÿáıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦġėĺėČĉĒåÝÿĉåĒåıĨČıûÑ ȿ0J=_0=_ȩSåČȩɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳėŀĒȩɴÝ OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob:


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13. rujna 2011., br. 382

098/931-7570 ozn.184c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

SERVIS!! Ser v is sv ih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala. Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c

ZUMBA, aeropilates, pilates, vježbe za kralježnicu, cheerleadersice Bravo u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5 (kod Vatrogasnog doma), 098/763- 025, Dunja ozn. 3340

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mult-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267065 i 042/612-512 ozn.203c

Mali oglasi 49

adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/5438985 ozn.292c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c

i poslovni prostori, masivni namještaj, usluge krojenja iverala, sve vrste obrade drvene građe, rezanje, hoblanje, brušenje itd. 20 godišnje iskustvo! Interijeri Kovačić, K. Tomislava 22, Sračinec, 091/507-9704, Nenad Kovačić, stolar ozn.3741

ŽIVOTINJE

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791092, 092/241-3204 ozn.314c

ŠTENCE bijelog retrivera, čistokrvni, cijepljeni, sa knjižicom, prodajem. Mob. 099/239-1682 ozn.1933e

STROJOBRAVARSKE usluge – tokarenjem i glodanjem mehaničko održavanje strojeva. Izrada ograda i nadstrešnica. Radionica: B. Radić 104 os 6-14 h, tel. 260-724 ili mob. 099/681-3133 ozn.325c

VEĆU količinu krumpira za ishranu svinja i stoke, prodajem. Moguća dostava. Mob. 099/3720-765 ozn.3664

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c KUHINJE po mjeri, unutarnja stolarija, stepeništa, ulazna vrata. Kredit do 36 rata. Mob. 098/952-5210, 092/254-1538 ozn.334c DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/862-1230 ozn.3417

DVIJE koze i jarca, prodajem. Dvije godine stare, bez rogova, srnaste, mliječne. Mob. 098/970-2263 ozn.2263b ODOJCI 25-27 kg, moguće klanje i dostava. Upitati: Vitez G., Kneginec D., tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.3703 ODOJCI, plug za vađenje krumpira za frezu MIO 620. Mob. 091/789-0285 iza 15.00 h ozn.3705

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1927e

GROŽĐE miješane sorte u Babincu, prodajem. Tel. 724-526 ozn.3687 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 098/190-0201 ozn.290c PILANSKA kratko piljena drva – 700 kn; odvoz šute i slično. Mob. 091/883-6732 ozn.3706 GROŽĐE, cijep bijelo 3 kn/kg, crno 4 kn/ kg, Francuz 2 knkg. Mob,. 099/804-9188, 042/647-072 ozn.2259b KOŽNI dvosjed i fotelja – 3.200 kn i radni stol, veći – 500 kn. Mob. 091/7884-147 ozn.2266b KVALITENO grožđe šipon + rizling, prodajem. Cijena 3 kn/kg. Mob. 098/866-902, 042/724-735 ozn.2267b

KREDITI: nove 3 kreditne linije. Više od 8 godina iskustva u radu. Jedinstvena kreditna linja za umirovljenike. Mogućnosti i bez gledanja HROK-a. Brzo i besplatno savjetovanje. Mob. 098/137-5727 ozn.446a 2/3 primanja zatvaramo C. L., pozajmice – 20.000 kn/48 h! Nikolina, 097/702-0522 ozn.176c OVLAŠTENA zalagaonica daje kratkoročne pozajmice zaposlenim i nezaposlenim osobama temeljem zaloga čekova, zlata. Sve informacije: 095/4088-840 ozn.233c NOVO! Krediti do 30.000 € bez hipoteke, bez jamaca, na ostatak plaće 17.000 €. Umirovljenici do 10.000 € uz zatv. kred. na odresku. Pozajmice na trajni nalog. Robert, 098/958-8981 ozn.237c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c

OBAVLJAMO fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, bojanje i gletanje, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.3463

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Tel. 641-308, mob. 091/762-4286 ozn.3560

OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

KUPUJEM palete 80x120 jednokratne i euro. Prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju. Mob. 091/1711453, 098/268-934 ozn.147c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, vrtni namještaj, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.3571

GROŽĐE miješani cijep, prodajem. Mob. 098/267-070 ozn.335c

GROŽĐE miješane sorte, prodajem. Mob. 098/735-214 ozn.3716

GOTOVINSKI, stambeni i hipotekarni krediti za sve zaposlene i umirovljenike. Mob. 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.297c

VEĆU količina grožđa miješane sorte, 3,5 kn/kg, prodajem, Veliki Lovrečan. Tel. 042/739-019, 091/729-8898 ozn.3513

USTUPAM dvojnu slijepu grobnicu na starom dijelu varaždinskog groblja, udaljenost od mrtvačnice cca 100 m. Mob. 092/245-4043 ozn.3720

POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 1/2 ili na 2/3 primanja. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.328c

GROŽĐE ili mošt, miješane sorte, mjesto Vinica, prodajem. Mob. 091/913-6320 ozn.3724

NAJBRŽE i najjednostavnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica ( American, MasterCard, Dieners) do 60 rata te sindikalnih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.444a

SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser.com,ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta,

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitar ije, gr ijanje, solar ni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3588 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.3598 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.79d VRŠIMO usluge: iskopa, navoza, nabijanja, postavu rubnika i tlakavaca, asfaltiranje dvorišta i prilaza, ostala uređenja. Mob. 099/250-5064 ozn.3629 VRŠIMO soboslikarske i ličilačke radove, brzo i povoljno! Penzionerima 15 % popust! Mob. 099/7995-401 ozn.3660 PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe, cijena 1.900 kn. Mob. 091/5765-692, 040/628016 ozn.2260b KERAMIKA – kvalitetna i povoljna postava; oblaganje stepeništa, obzidavanje kada, izrada bordura i mozaika. Ostavljam čisto uz garanciju. Mob. 098/985-1458 ozn.3702 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3710

PREŠANJE grožđa, uslužno i brzo (4 tone cca 2 h). Detalji po dogovoru. Mob. 092/250-3988 ozn.3558 GROŽĐE: zeleni silvanac 500 kg, 3,5 kn/ kg i miješano 500 kg 3,00 kn/kg: plinska boca 10 l – 400 kn. Tel. 722-416, 091/506194 ozn.3630

KVALITENO zdravo bijelo grožđe, Halić Breg, prodajem. Ostalo o dogovoru. Mob. 098/915-4007 ozn.3732 OGRIJEVNO drvo , I. klasa, bukva, grab, rezano i cijepano (25, 33, 38). Mob. 098/226-301 ozn.3734

GROŽĐE u Beretincu, graševina i kraljevina, prodajem, 3 kn/kg. Tel. 731-571 ozn.3656

GROŽĐE Shardonnay (šardone), prodajem. Cijena po dogovoru. Tel. 042/493-680, 099/7595-604 ozn.3736

GROŽĐE graševina, rajnski rizling – Jalžabet. Tel. 647-579 ozn.3657

BAČVU 500 l, hrastova, prodajem. Upitati na: 042/233-761, 095/900-8565 ozn.3743

JEFTINO! Grob u Maruševcu sa velikim spomenikom za 2.000 kn. Mob. 091/7947054 ozn.3663 SORTNO grožđe, prodajem. Upitati: 042/724-659 ozn.3676 GROŽĐE – cijep kvalitetne miješane sorte, cijena po dogovoru. Mob. 091/982-1408, 686-186 ozn.2258b GROŽĐE – kvalitetne miješane sorte (rizling, pinot, muškat, sauvignon, traminac). Mob. 091/2390-515, 724-199 ozn.2255b JELOVE i ariševe sirove oblice (dužine 3 i 4 m, raznih debljina) i jelove daske (2,5 cm, dužine 2-5 m). Mob. 098/948-2436 ozn.3682

GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.3715

GROŽĐE „Francuz“ (Klinton) bijelo, na plantaži i motokultivator Goldoni 14 KS s prikolicom. Mob. 091/585-1926 ozn.3682

NAMJEŠTAJ PO MJERI: kuhinje, dnevne, dječje, predsoblja, kupaonice, apartmani

SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Đurđevik), usluge prijevoza, drva, šljunak, sipina.. Tel. 714-191, 098/267-834 ozn.3700

ŠKRINJA ladičarka 230 l, kotao za rakiju i 2 starinska ormara (masivno drvo). Mob. 098//843-883 iza 15:00 h ozn.3632

NJEGOVATELJICA prima na čuvanje, skrb i njegu stare, nemoćne, pokretne i nepokretne osobe, med. nadzor, 2.000 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.3712

KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 099/4135692 ozn.3737

SORTNO grožđe, rajnski rizling i graševina; inox preša za grožđe (600 l). Mob. 098/446333 ozn.2271b

BERBU grožđa, cijep, u Babincu, povoljno prodajem. Mob. 098/405-602 ozn.3683 GROŽĐE bijeli-cijep (miješano) na Haliću, prodajem. Tel. 350-252, 098/1856-940 ozn.3686

KREDITI NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 75. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.3694 ODMAH saznajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.3694

FENOMENALNI krediti! Bez jamaca do 2/3 primanja do 200.000 kn uz najniže kamate. Expresne pozajmice na trajni nalog. Gđa. Ivana, 095/885-9230 ozn.176c NEPONOVLJIVA akcija kredita do 2/3 primanja do 200.000 kn! Kratkoročne pozajmice u roku 48 h! Gosp. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c AKCIJA kredita bez jamaca! 30.000 € do

ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova. Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.3669 KREDITI, pozajmice, isplata isti dan, bez HROK-a i C. L. Mob. 092/2590-140 ozn.3722 KREDITI i pozajmice bez HROK-a i C. L. za umirovljenike, za zaposlene do 1/2 primanja. Mob. 092/263-9070 ozn.3724 KREDITI do 30.000 € do pol. plaće i mirovine. Pozajmice do 20.000 kn odmah. Novo – krediti do 50.000 kn - umirovljenici bez dobnog ograničenja. Mob. 098/964-5711, 099/865-3200 ozn.3689

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c AKO si mlađa ženska osoba, može i udana, a želiš doživjeti nezaboravne trenutke, javi se muškarcu 39 g. Mob. 092/160-9856 ozn.3637 SAMAC, neoženjeni 50 g., traži slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu/brak. Samo ozbiljne ponude. Mob. 091/9220505 ozn.3684


50 Zahvale i sjećanja

13. rujna 2011., br. 382

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, djeda, pradjeda i brata

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra i tasta

FRANJE BOŽIĆA

VALENTINA VEVERA

preminulog 10. 9. 2011. u 79. godini života.

koji je preminuo 3. IX. 2011. u 84. godini života.

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas u teškim trenucima. Posebnu zahvalnost dugujemo doktorici Oskoruš i sestri Jasminki. Velika hvala vel. Hadroviću na dirljivim riječima i molitvama. Od srca svima veliko hvala. Ožalošćeni: supruga Dragica, kćerke Božica, Ljiljana i Anica, unuci, praunuci i sestre Danica i Ivanka *****

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i ispraćaju na vječni počinak. Hvala velečasnom Najmanu na dirljivim riječima i molitvama. Hvala doktoru Štajceru na velikom trudu i pažnji tijekom njegove bolesti. Hvala gospođi Dubravki Lekić i osoblju Doma „Lekić“ na pruženoj brizi i njezi te Lovačkom društvu „Vepar“ na posljednjem ispraćaju. Tvoji: supruga Bernardica, kći Teja, sin Davor, unuci Vana, Vinko, Dino, snaha Ljiljana, zet Dražen

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

dragom suprugu

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANJI BOŽIĆU

dragom suprugu

Od supruge Dragice

VALENTINU VEVERU

*****

Supruga Bernardica

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

dragom tati, tastu, djedu i pradjedu

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANJI BOŽIĆU Od kćeri Božice, Ljiljane i Anice s obiteljima

dragom tati

VALENTINU VEVERU Dokle god živimo i Ti ćeš živjeti jer si dio nas i naših sjećanja.

ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke, punice, bake, prabake i tete

ZLATE BUŠIĆ rođ. KALLAY blago u Gospodinu preminule 7. rujna 2011. godine u 94. godini života. Dirnuti toplim riječima suosjećanja naši rođaka, kumova, prijatelja, susjeda i znanaca, najiskrenije zahvaljujemo svima na riječima utjehe, telegramima, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Sanji Škudar-Popović i sestri Nikolini na višegodišnjem liječenju, svim sestrama Ustanove za zdravstvenu njegu Kancijan na pruženoj višegodišnjoj brizi i njezi tijekom njezine bolesti. Osobitu zahvalnost izražavam bivšim kolegicama i kolegama Zagrebačke banke d.d., braći i sestrama Franjevačkog svjetovnog reda sv. Ivana Krstitelja te fra Mirku Kemivešu na toplom ispraćaju drage nam pokojnice.

Tvoji Tea i Dado

SJEĆANJE povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, šogora i kuma

FRANJE GLAVNIKA preminulog 9. rujna 2011. godine u 63. godini života nakon kratke i teške bolesti. Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, kolegama, susjedima iz Nedeljanca kao i susjedima iz Vukovarske 2 iz Varaždina i znancima na izraženoj sućuti, podršci, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala dr. Šetošić i sestri Anici kao i dr. med. Vlatku Pavliću i sestrama 2. kata Bolnice Klenovnik koji su se brinuli o njegovom zdravlju. Hvala Bolnici Jordanovac iz Zagreba te Hitnoj pomoći Varaždin. Veliko hvala kapelanu Nikoli Bukovčanu iz Vidovca na lijepom, posljednjem ispraćaju na vječni počinak kao i služenoj misi poslije pogreba našeg dragog pokojnika. Hvala njegovim kolegama Pekare Latica. Još jednom veliko hvala svima. Ožalošćeni: supruga Agata – „Jagoda“, sinovi Dejan i Alen

******

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu i ocu

FRANJI GLAVNIKU

VALENTINU VEVERU

Puno je suza palo kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći jer ono zadnje zbogom nismo mogli reći. Ponosni smo što smo Te imali i neizrecivo tužni što smo Te izgubili. Bol u srcima neće prestati, praznina u našim dušama nikad nestati. Ni suze koje teku izbrisati bol za Tobom nikad neće. U našim srcima živjet ćeš vječno.

Tvoji Vana, Vinko, Dino

Tvoji: supruga Agata – „Jagoda“, sinovi Dejan i Alen

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom djedu

*****

******

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJE ZBOGOM i POZDRAV

dragom

dragom suprugu

SVEKRU i TASTU

FRANJI GLAVNIKU

Od Ljiljane i Dražena

Otišao si stazom mira koja Te s dragim Bogom spaja. Koraci Tvoji više se ne čuju. Utihnuo je Tvoj glas iako znam da si tu negdje kraj mene. Sve oko mene tuga i praznina otkako Te nema, ali Ti ćeš u mom srcu ostati za sva vremena.

SJEĆANJE

RUDOLF MARTINEZ

Supruga Agata – „Jagoda“

18. 9. 2002. – 18. 9. 2011.

******

Godina 9 prošlo kao tiha rijeka, tuga i bol ostaju do vijeka.

POSLJEDNJE ZBOGOM i POZDRAV

Obitelj

FRANJI GLAVNIKU

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i punice

SJEĆANJE

TEREZIJE SEVER rođ. KOVAČIĆ

DALIBOR POSAVEC

Daleko na nebu sad je Tvoj dom, ali Ti si i dalje u našim srcima. Neće Te izbrisati ni vrijeme, ni praznina jer ostat ćeš uz nas, u srcima našim za sva vremena dok mi živimo. Tata, za sve Ti veliko hvala.

Ožalošćena obitelj Maje i Šime Nekić

ZAHVALA

dragom tati

preminule 6. rujna 2011. u 76. godini života.

2004. – 2011.

Sinovi Dejan i Alen

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima, znancima te zaposlenicima Doma za starije osobe „Bistričak“ za upućene izraze sućuti, položeno cvijeće i ispraćaju na vječni počinak.

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni: kći Ivančica, sin Krešimir, unuke Janja i Sara, unuci Tomislav i David, snaha Jadranka, zet Branko i ostala tugujuća rodbina

Sestra s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

već od

100 kuna!!!

dragom kumu

FRANJI GLAVNIKU

ČEDOMIRA MLAĐANA

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

******

15. 9. 1991. – 15. 9. 2011. Zauvijek u našim srcima. Tvoji najmiliji

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom. Kumu od kume Biserke, zetec Nino, zetica Sanela s Marijom

******

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru

FRANJI GLAVNIKU Dokle god živimo, živjet ćeš i Ti.

SJEĆANJE

MATILDA DRAGOJEVIĆ 9. 3. 2011. – 9. 9. 2011. Prošlo je najtužnijih šest mjeseci! Hvala svima koji se sjećaju Tvoje beskrajne topline i dobrote, plemenitosti, optimizma, vedrine, pjesme… Tvoji najmiliji

Obitelj Jerec

******

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru i tetku

FRANJI Vječno ćeš živjeti u našim mislima i srcima. Obitelj Vidović

******

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru

ZAHVALA

FRANJI

povodom smrti dragog supruga

Dok ja živim, živjet ćeš i Ti.

TOME KUŠTERA preminulog 31. 8. 2011. u 59. godini života.

Tvoj Dragutin Kocijan

******

POSLJEDNJI POZDRAV šogoru

FRANJI GLAVNIKU

Zahvaljujem svim rođacima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak.

Život je kao sjena, u našim srcima živjet ćeš za sva vremena.

Ožalošćeni: supruga Đurđa i ostala rodbina

Obitelj Jovan


Zahvale i sjećanja 51

13. rujna 2011., br. 382

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog supruga, tatu, djeda i pradjeda

na voljenog supruga, oca, djeda i svekra

na unuka

MLADENA DRAKULIĆA

BOJANA VITEZA

BOLNO SJEĆANJE

VJEKOSLAVA REPIĆA

15. 9. 2010. – 15. 9. 2011.

9. IX. 2007. – 9. IX. 2011.

15. IX. 2008. - 15. IX. 2011.

Sretni smo da smo Te imali, beskrajno tužni jer smo Te izgubili,

Tvoje mjesto prazno stoji kao da ćeš sutra doći. Uspomene još su bolne, izdržati treba moći.

Supruga, kćeri, zetovi, unuci i praunuci

ali u našim srcima živjet ćeš vječno.

Tvoja baka Marija

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenu

TUŽNO SJEĆANJE

LJERKU ŠESTAK

na voljenog

2006. – 2011.

VILIMA PIJANEC

Zauvijek u našim mislima.

10. 9. 2010. – 10. 9. 2011.

Tvoj Vlado, djeca, snahe i unuci

Prošla je tužna godina dana otkako Te nema s nama.

TUŽNO SJEĆANJE na drage kolege

ZVONKA LUKAČA

i

IVANA KEČKANA

Tvoja dobrota i sjećanja na Tebe ostat će vječno u našim srcima. Hvala Ti. Supruga Branka, sin Josip, kćeri Verica i Smiljana, snaha, zetovi, unuci i praunuci

Generacija 1964./1971. 8. a OŠ Kučan

TUŽNO SJEĆANJE na našu sekicu

TEREZIJU PLAHINEK

SJEĆANJE

MIRA TALER

9. 9. 2006. – 9. 9. 2011. Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao i prije.

10. 9. 2008. – 10. 9. 2011.

Tvoje sestrice s obiteljima

BOLNO SJEĆANJE na brata

BOJANA VITEZA Brate, znaš, teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti i nasmijan biti. Tvoja seka Luzijana, šogor Ivica, nećaci David i Leona

SJEĆANJE na dragog brata

BOJANA VITEZA Otišao si bez pozdrava u beskraj, koraci se Tvoji više ne čuju, glasa Tvoga više nema, sve je oko nas tako tužno otkada Te nema. Danima si u našim mislima, noću u snovima i zauvijek u našim srcima. Brat Roman, šogorica Ardanela, nećaci Mateo i Marko

Tvoji najmiliji

BOLNO SJEĆANJE na voljenog

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPANA PETAKA

na

18. 9. 2009. – 18. 9. 2011. U mislima i molitvama uvijek si s nama.

VLADIMIRA ŠTRLEKA 13. 9. 1993. – 13. 9. 2011. U molitvama i mislima zauvijek s Tobom.

Tvoji: supruga i kći s obitelji

SJEĆANJE na brata

BOJANA VITEZA Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek čuvati. Brat Denis i Sandra

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na drage roditelje

TUŽNO SJEĆANJE na našeg sina, brata, ujaka i šogora

MARTINA

i

SJEĆANJE

PEPICU

MARUŠEVEC Kćerka Štefanija

Sjećanje na Tebe bolno je, a vrijeme koje prolazi tužno je. Život bez Tebe težak je, a ljubav prema Tebi vječna je.

MARINKA SINCA NOVOSELA 11. IX. 2003. – 11. IX. 2011. Tvoji: majka Marija, otac Zvonimir, sestre Gordana i Mirjana, nećakinje Korana, Janja, Nina i Sanda te šogori Branislav i Zdravko

SJEĆANJE na

na brata

BOJANA VITEZA

SJEĆANJE

Seka Bojana

na

TEREZIJU KIŠIĆ 16. 9. 2008. – 16. 9. 2011. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanja ostaju zauvijek.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj snahi i šogorici

GORDANI JANIČAR – ŠTRLEK

Tvoji najmiliji

11. IX. 2003. – 11. IX. 2011.

† 6. 9. 2011. Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi ćemo Te čuvati u srcu svom.

TUŽNO SJEĆANJE

Svekrva Ana i šogorica Nataša s obitelji

Tvoji Dino i Teja

na voljenu

MARINKA NOVOSELA (SINACA)

NEVENKU JELAK 14. 9. 2010. – 14. 9. 2011.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

Kad bismo Ti barem mogli pokloniti mali djelić života svoga,

SJEĆANJE

JURAJ POZDER 18. IX. 2001. – 18. IX. 2011.

da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se veselo lice nasmije i da sve bude kao prije.

U tišini vječnog mira neka Te prate naše molitve.

Suprug Jaroslav, sin Luka, majka Ljubica i sestra Zdenka

Tvoji najmiliji

MILANA TESLE preminulog 7. rujna 2011. godine nakon duge i teške bolesti u 59. godini života. Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i radnim kolegama koji su nam izrazili sućut i ispratili našeg dragog Milana na vječni počinak. Hvala svim medicinskim djelatnicima na brizi i pomoći u posljednjim i teškim trenucima njegovog života.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

BOSILJKA BENČIĆ

na dragu

16. 9. 2006. – 16. 9. 2011.

KATU KORNET

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

12. IX. 1997. – 12. IX. 2011. Vrijeme prolazi kao tiha rijeka, al’ sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

Tvoji najmiliji

Suprug Ivan s obitelji

Ožalošćena obitelj *****

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

našem dragom

na voljenu suprugu, majku, baku i prabaku

SJEĆANJE

MILANU TESLI

ĐURĐICU TERGLAV rođ. BOSILJ

MARIO BUBANIĆ

Hvala Ti za svu ljubav, vjernost i dobrotu koju si nam pružio. S ljubavlju u srcu zauvijek ćemo Te nositi.

17. IX. 2010. – 17. IX. 2011.

11. 9. 1999. – 11. 9. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Niti godine ove koje su prošle, niti vrijeme koje teče, sjećanja na Tebe izbrisati neće.

Ožalošćeni: supruga Gabrijela, kći Tanja, unuk Jan, zet Igor, punica Marija i šogor Ivan

Suprug Stjepan, sinovi Tomica i Marijan, snahe Zvonka i Šhaza, unuci Teo, Bojan, Zoran, Goran te ostala tugujuća rodbina

Tata s obitelji


52 Zahvale i sjećanja

13. rujna 2011., br. 382

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

ZVONIMIR HABEK 15. IX. 2001. – 15. IX. 2011.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

na voljenog

Vrijeme zaborav donijelo nije, živiš u meni kao i prije.

JOSIPA BOROVCA

Supruga Dragica

TUŽNO SJEĆANJE

MIRKO ŠIMUNOVIĆ 14. IX. 2001. – 14. IX. 2011. U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen. Supruga i djeca s obitelji, tast i punica

preminulog 1. 9. 2011. u 88. godini života. Od srca zahvaljujemo rodbini, susjedima i svim prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo i djelatnicima Hitne pomoći OB Varaždin na iskazanoj pomoći u posljednjem času njegovog života. Veliko hvala i vlč. Karlu Koračeviću, župniku župe Kučan, na toplim riječima utjehe i na misi zadušnici.

povodom smrti naše drage majke, sestre, tete i bake

ZLATE HORVAT preminule 4. 9. 2011. u 88. godini života.

SJEĆANJE na dragog

voljenom suprugu

AUGUSTA MARČECA

JOSIPU BOROVCU

7. 9. 2008. – 7. 9. 2011. Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Uvijek ću Te čuvati u srcu i moliti za Tvoj vječni mir u Gospodinu. Tvoja supruga Branka

Ožalošćeni: sin Robert i snaha Melita, brat velečasni Karlos Dobošić, unuk Zdenko i supruga mu Ivana, nećakinje Marija i Đurđica s obitelji

Dragi naš tata, uvijek ćemo Te voljeti i čuvati uspomenu na Tebe.

dragom tati

*****

Supruga

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu

Dragi moj deda, teško mi je vjerovati da Te nema, ali moja ljubav prema Tebi i dalje živi.

ZDRAVKO PLANTAK

18. 9. 1995. – 18. 9. 2011.

Tvoja kći Jadranka i zet Zdenko

LIDIJE KOŠIĆ

SJEĆANJE

IVANA FLEGARA S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

JOSIPU BOROVCU

Ožalošćeni: sinovi Robert i Igor s obiteljima

SJEĆANJE na

JOSIPU BOROVCU

povodom smrti naše drage

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

Supruga Marija, sin Tihomir, snaha Jasminka, unuci Lea i Filip

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

preminule 2. 9. 2011. u 69. godini života.

Tvoji najmiliji supruga, kćerke, sin, snaha, zetovi i unuci

POSLJEDNJI POZDRAV

Zahvaljujemo svima koji su joj pružali pomoć, izrazili sućut i položili vijence i svijeće i bili uz nas na ispraćaju drage nam pokojnice. Svima iskreno hvala.

ZAHVALA

Prošlo je tužnih pet godina, ali u srcima i mislima Ti živiš uvijek s nama.

Ožalošćeni: supruga Branka, kći Jadranka, zet Zdenko, unuka Željka i Goran *****

ZAHVALA

ĐURU MARIĆA 13. IX. 2006. – 13. IX. 2011.

Tvoja unuka Željka

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN LATIN 5. 9. 2008. – 15. 9. 2011. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom. Tvoja supruga Helena, sin Krešimir s obitelji i kći Jagoda s obitelji

MILICA BEK 13. 9. 2010. – 13. 9. 2011. Na grobu Tvome tišina, u srcima našim bol i praznina.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na našu dragu

12. 9. 2002. – 12. 9. 2011. Uvijek si u našim mislima. Brat Josip i šogorica Ljiljana s obitelji

SJEĆANJE

MARIJA SULIMAN

SJEĆANJE

LJUBA KOPREK 14. 9. 2010. – 14. 9. 2011. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

LJUBICU LUKAČIĆ 14. 9. 2010. – 14. 9. 2011. Godine ne brišu uspomene. Živiš u našim mislima i srcima kao što si nekad živjela za sve nas.

Tvoji najmiliji

Kći, sin, snaha, zet, unuci i praunuci

14. 9. 2010. – 14. 9. 2011. Po dobru ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek čuvati. Tvoji unuci

SJEĆANJE na

KRISTINKU HAJDAROVIĆ

SJEĆANJE

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

na voljenog

Zvonko, Filip i Edo

ZDENKA BUTEKA 14. 9. 2009. – 14. 9. 2011. U našim srcima i mislima Ti živiš i dalje. Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

na

MIRKA HLADNIĆA 2007. – 2011. U mislima s Tobom.

na dragog i voljenog supruga, tatu i djeda

Tvoja Zorica

STJEPANA MAŠIĆA Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti u nama. Ožalošćeni: supruga Gabrijela, sin Robert i unuk Nikola

16. 9. 2002. – 16. 9. 2011. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

10. 8. 2011. – 10. 9. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

BOGUMIL IPŠA – ČARLI

SJEĆANJE

PAVAO KEREŽI Nek’ s anđelima Tvoja duša spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Od sina Stanka i obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, punice, svekrve, bake i prabake

ŠTEFICE GAŠPARIĆ blago u Gospodinu preminule u 75. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut, položili vijence i svijeće te bili uz nas na ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, mislima i molitvama. Tvoji: kći Mirjana, sinovi Boris, Zvonko i Damir, zet Marijan, snaha Gabrijela, Božica i Ljubica, unuci i praunuci *****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

VJEKOSLAV HOSNI

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom tečeku

mami i svekrvi

17. 9. 2003. – 17. 9. 2011.

ĐURI RIHTARIĆU

ŠTEFICI GAŠPARIĆ

S velikim poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe

Otišao si u tuđinu, vratio se nisi, u srcima našim uvijek Ti si.

Neće Te izbrisati ni vrijeme, ni tama, sve dok nas ima, živjet ćeš Ti s nama

Supruga i kćerke s obiteljima

Od šogora Stanka Kerežija i obitelji

Sin Damir i snaha Ljubica


Sjećanja 53

13. rujna 2011., br. 382

Povodom 20. godišnjice Zasebne postrojbe Policijske uprave Varaždin objavljujemo

VJEKOSLAV CEROVEČKI

SJEĆANJE na poginule, nestale i umrle pripadnike postrojbe koji su sudjelovali u obrani Vukovara

MARKO BOSAK

DRAGUTIN FRIŠČIĆ

DRAGUTIN GODINIĆ

IVAN HIŽMAN

LJUBOMIR JALŠOVEC

TOMO JAMBOR

JOSIP KANIŽAJ

JOSIP KAPUSTIĆ

DRAŽEN KLARIĆ

BOŽIDAR KOŠIR

DAMIR LEHKEC

DRAGUTIN LEHKEC

ANTUN MUTVAR

VLADIMIR ROJKO

JOSIP ŠAJNOVIĆ

DRAGUTIN ŠAVORIĆ

DRAŽEN ŠTEFULJ

DARKO TIŠLJARIĆ

MLADEN VINKO

STJEPAN VUSIĆ

IVAN ĐURĐEK

MARIJAN LEVAK

IVAN OREŠKI

SLAVKO ŠANTEK

MARIJAN VUČAK

JOSIP KOLAREK

ŽELJKO LEPOGLAVEC

ZLATKO MAVRIĆ

DANIJEL ŠKORAK

IVAN ŠUMIGA

Hvala herojima! Zasebna postrojba Policijske uprave Varaždin


54 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Kakvo je vaše opažanje?

13. rujna 2011., br. 382

AVANTURA U dva mjeseca biciklom prošao 1600 kilometara

Povezanost s prirodom JOsim što je uživao u netaknutoj prirodi, Alen je stekao i brojne prijatelje

Priredio Ivan Hiti, prof. Dobro opažanje oblik je psihološkog prodora u psihu druge osobe, njezine nakane i stavove. Da bi zaključio što se događa u drugoj osobi, što ona misli i što kani reći ili učiniti, čovjeku s dobrim opažanjem riječi su u pravilu suvišne jer je dovoljno i samo promatranje pogleda druge osobe, njezinih nesvjesnih pokreta, držanja ruku... Sumnjate li u sebe i u svoju samostojnost, tada sumnjate i u svoje opažanje. 1. Smatrate li da je nastavnikovo dobro opažanje i prodor u psihu đaka ili studenata važno kao i njegova stručnost? a) Čini mi se da stručnost ipak prevladava (2) b) Stručnost i opažanje moraju ići zajedno (3) c) Ne može se od nastavnika tražiti da bude i psiholog (1) 2. Posvećujete li pri kupovanju više pozornosti izgledu i načinu ophođenja prodavača proizvoda što ih uz turističke ceste nude stanovnici, ili izgledu tih proizvoda? a) Jednako su mi važni i jedan i drugi izgled (3) b) Ako mi treba neki od izloženih proizvoda, kupujem bez filozofiranja (1) c) Ako je prodavač izrazito neuredan i smušen, odustajem od kupnje bez obzira na kvalitetu proizvoda (2) 3. Obraćate li se osobama koje volite imenom od milja? a) Često (3) b) Tu i tamo (2) c) Rijetko (1) 4. Kao uzgred, uz jelo u dvoje, vaš je partner(ica) našao(la) načina izvrijeđati vašeg daljnjeg rođaka. Kako reagirate? a) To me ljuti (2) b) Kao na nevažan slučajan razgovor (1) c) Uskoro ću tog rođaka pozvati u goste (3) 5. Da vas netko voli zapažate... a) Odmah (3) b) Možda (2) c) Ne bezuvjetno (1) 6. Promatrate muškarca koji pomaže mladoj dami da odjene ogrtač. Koji vam pojam pada na um dok to promatrate? a) Pažljivost (3) b) Pristojnost, kućni odgoj (2) c) Tradicija (1) 7. Što mislite o svom pamćenju imena? a) Mislim da je veoma dobro (3) b) Mislim da je normalno (2) c) Mislim da je loše (1) 8. Što vam najteže pada? a) Najteže mi je nešto moliti (1) b) Iz obzira nekome nešto odobravati ili ga slijediti (2) c) Boriti se za nešto (3) 9. Želite prekinuti kontakt s nekom osobom. Kako ćete postupiti? a) Neću joj se više javljati (1) b) Reći ću joj to otvoreno (3) c) Nalazit ću se s njom iz pristojnosti (2) DO 10 BODOVA Slabo stojite s opažanjem drugih osoba i u tome ne možete dobiti prolaznu ocjenu. Vaše opažanja drugih nije izoštreno, dapače, vi ga uopće nemate. Sudeći o sebi zaključujete o drugima, a budući da u svoje osobno zapažanje ionako sumnjate, to i svoj sud o drugoj osobi dajete i stvarate prema već poznatim činjenicama. U sebe ne vjerujete pa ne čudi da i vaše opažanje i procjena drugih osoba i pojava kotira veoma nisko. Uz to, vi mislite da i drugi razmišljaju na vaš način te da imaju iste želje i potrebe. Pokušajte se prilagoditi drugima i zapažati njihove nesvjesne geste.

OD 11 DO 19 BODOVA Vi ste čovjek sredine u svemu pa i u opažanju. Mnogo toga uspijevate pročitati na drugoj osobi, ali je vaš interes u tom pogledu veoma promjenljiv, jer vaša moć zapažanja često veoma ovisi o gradaciji simpatije prema određenoj osobi. Kod ljudi koji vam nešto znače, vaše je zapažanje dobro, jer se u tom pogledu angažirate, ali zato kod ostalih ne ulažete ni trunku napora kako biste izoštrili svoje zapažanje, iako biste i u tom pogledu mogli biti vredniji.

20 I VIŠE BODOVA Bravo! Vi ste gotovo nepogrešivi u čitanju drugih osoba, jer je vaše zapažanje izvanredno. Ta vam činjenica pruža priliku da odmah, i na odgovarajuć način, reagirate s osjećajem suosjećanja. Pritom, međutim, morate na nešto dobro pripaziti. Za ljubav suosjećanja s drugima, naime, nikako ne smijete zaboraviti na vlastitu uravnoteženost.

Otkrivanje zanimljivosti putem Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

je povratak u svakodnevicu itekako šokirao.

Alen Kuščar iz Varaždina ovo je ljeto odlučio ostaviti iza sebe sve brige „normalnog i svakodnevnog života“ i ljeto provesti na dva kotača i bez plana, već kamo ga put nanese. Natovaren osnovnom prtljagom, Alen je 5. srpnja krenuo biciklom put Risnjaka. U njegovoj dvomjesečnoj avanturi to je mjesto jedino bilo u planu, no kasnije su mu se spontano na putu našli Otočac, Delnice, Bale, Novi Vinodolski, ušće Gacke, Zadar, Rijeka...

Dalje od stresa - Želio sam se maknuti od posla i svakodnevnog stresa. Jedini plan koji sam imao je bio taj da sa što manje novaca obiđem što više mjesta i da ostanem što je duže moguće – priča Alen. - Loših iskustava nemam i niti u jednom trenutku nisam požalio što sam krenuo na ovaj put. Jedino čega mi je bilo žao je to što ne mogu ostati duže... - kaže Alen kojeg

Prekretnica - Nakon što se dva mjeseca ne brinete o stvarima na koje ste navikli inače, povratak direktno na posao bio je velik šok. Telefon mi cijelo vrijeme zvoni i moram obavljati svakojake rutinske stvari, a u mislima sam još na ušću Gacke – ispričao nam je Alen s kojim smo razgovarali samo tri dana nakon njegovog povratka u Varaždin. Alen je osim nebrojenih prirodnih ljepota na svojem putu stekao i mnogo prijatelja, a „pale“ su i neke poslovne ponude. - Ne znam još točno na koji način, ali ovo putovanje je definitivno neka prekretnica u mojem životu. Na putu sam upoznao mnogo različitih ljudi, stekao mnogo prijatelja, a dobio sam i ponudu da odem kao profesionalni fotograf raditi u Rusiju i Grčku i još nisam siguran hoću li to prihvatiti ili ne – kaže Alen koji je u ovih 60-ak dana upoznao preko 200 ljudi, a njih stotinjak može

„Samo treba imati volje“ Mnogo ljudi oko mene pružalo mi je nevjerojatnu podršku u mojem putovanju, a bilo je mnogo i onih koji bi i sami željeli isprobati nešto slično, ali se ne usude. Svatko ima svoje razloge, netko misli da ne može, netko se boji nepoznatog... No iz svojeg iskustva mogu reći da čvrsto vjerujem da za takav put nije presudna odlična fizička kondicija, već želja i volja. I zato svima koji se nećkaju preporučam samo da krenu, jer čeka ih iskustvo koje se teško može opisati riječima – treba se doživjeti!

nabrojiti poimence. - Ne znam jesu li to prijateljstva za cijeli život, ali sretan sam što sam upoznao toliko divnih i drugačijih ljudi. Kamo god da sam došao, svugdje su me primali s nevjerojatnom toplinom i gostoprimstvom. Evo u jednom selu blizu izvora Gacke, Prozor mislim da se zvalo, priča o mojem boravku u selu odjeknula je poput munje. Uskoro je cijelo selo znalo da na vrhu brežuljka kampira neki fotograf. Sljedećeg su jutra seljani organizirali jutarnju dobrodošlicu za Alena te ga počastili rakijom, doručkom i kolačima. - Probudio me neki seljanin

koji me želio počastiti s malo rakijice, a neki drugi ljudi isto su mi donijeli doručak i kolače. U tom sam trenutku odlučio da tamo definivno ostajem još koji dan – prisjeća se Alen.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Rock inkvizitori V

eli neki „šumar“ iz koprivničkoga hadezeja kaj se u slobodno vreme više bavi mentalnom higijenom mladih, nek štetočinama na bukvi, da rock koncertima ni mesto vu tom mestu. Kajti rock kvari mladež. Rekel je on i puno tega drugega, ali i ovo prvo je preveč za poslušati, i čitati, normalnim ljudima. Kad mi je o tome pripovedal pajdaš Jura, kaj dela vu fabriki vegete, mislil sam da

me zajebava, ali bogme ni bilo tak. Fakat, dragi moji, i vu Koprivnici ima likova vu politiki koji su duhom i možđanima svojim još vu mračnom srednjem veku. koji bi inkviziciju i vu 21. stolječu, da moreju, slali mladima kaj rock glazbu poslušaju. Radi preobračenja, vu nekaj drugo njima podobno. A te političke spodobe kaj o rock glazbi i rock kulturi, kak mi se vidi, pojma

I

nemaju, idu tak daleko da čak larmaju i o zabrani budučih rock festivala vu Koprivnici. a čovek ne poveruje da takvih rock inkvizitora još ima, i to ne na Marsu, nek tu blizu nas. Jura veli da bi takve likove trebalo poslati vu Velko Selo pri Dravi, kajti bu skoro tam, vu dvorani, rock festival . Da im se najde bar malo dobroga rocka vu orbiti pomračene pameti.

D


Vodič 55

13. rujna 2011., br. 382

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka 15. do utorka 20. rujna DJEVERUŠE (komedija) u 19 sati

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Zlati ajngel Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

Dalibor Malek

ČAKOVEC

VREMENSKA PROGNOZA

CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka 15.9. do utorka 20.9. JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE (komedija) u 18 sati KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA? (krimi komedija) u 20 sati (ne igra u petak)

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Petak, 16.9. u 20 sati, HNK Varaždin LJEPOTICA IZ LEENANEA, Rogoz

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – NEMA PROMJENE VREMENSKA SLIKA: Kako je završio kolovoz, tako je počeo i rujan. Prvog rujna po klimatološkom računanju počela je jesen, ali od jesenskih obilježja još uvijek nema ništa. Prošli tjedan dao nam je puno sunca, a temperatura je i dalje bila ljetna. Takvog vremena ne bi se posramio ni srpanj, a kamoli rujan… I ovaj tjedan donijet će većinom suho vrijeme s dosta sunca. Malo kiše moglo bi pasti oko četvrtka i nedjelje, ali sve je to zanemarivo. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 12.9.)

Izgubljena Tia

!

Tia je mješanka jazavčara stara 6 mjeseci. Nađena je u Varaždinu s crvenom ogrlicom oko vrata. Mislimo da se izgubila i molimo vlasnika da se javi u udrugu. Udruga Spas 330-004

ROĐENI:

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com VJENČANI: Tomislav Jelenski i Ana Šagi, Goran

Štrlek i Janja Tucelj, Domagoj Dijanešić i Željka Malec, Dragutin Ipša i Ivana Benčina, Tomislav Košić i Tea Damjanić, Darko Lazar i Sanja Hohnjec, Tomislav Plantak i Maja Ptiček, Dražen Priher i Ines Makšan, Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović

DJEVOJČICE Alisa Kolar, Manuela Valjak, Afrodita Botković, Lea Petrinjak, Mia Herceg, Patricija Pintarić, Lucija Barbir, Stella Biškup, Ana Žuliček, Petra Presečki

DJEČACI Luka Juriša, Filip Romić, Antun Kunić, Karlo Križanić, Fran Međeral, Kevin Flinta, Andrija Markić, Roko Ciglarić, Filip Cafuk, Jan Biškup, Karlo Martinez, Jan Labaš, Gabrijel Bukovčak, Dragutin Božić, Ivan Borak, Damjan Biškup, Ivan Potišćak, Dinko Frančić, Petar Bašić, Manuel Konjić

UMRLI:

Milan Tesla (58), Gordana Janičar Štrlek (45), Terezija Sever (76), Marija Težački (80), Zlata Bušić (93), Rudolf Čaklec (87), Franjo Glavnik (63), Franciska Jurak Jug (68)


56 Zadnja

13. rujna 2011., br. 382

DOZNAJEMO U Muzeju grada Koprivnice predstavljena stara umijeća i znanja

Priča o bačva(ri)ma JIzložbom je predstavljena višestoljetna tradicija bačvarskog

pintarskog obrta te izrade bačvarskih proizvoda U Muzeju grada Koprivnice u četvrtak 1. rujna otvorena je izložba pod nazivom „Bačvarski obrt u Koprivnici”. Kako doznajemo, autorica osme izložbe iz ciklusa Stara umijeća i znanja te kataloga je etnologinja prof. Marija Mesarić. - Izložbom predstavljamo višestoljetnu tradiciju bačvarskog pintarskog obrta te izrade bačvarskih proizvoda od kojih su neki još i danas dio svakidašnjeg života lokalne zajednice. Treba znati da je znanje i vještina bačvara pintara u oblikovanju i izradi posuđa za proizvodnju i čuvanje vina (lagvi, puta, lakomice) te onih za pripremu i čuvanje prehrambenih namirnica u kućanstvu (kace, škafi, lodrice …) sastavni dio tradicijskog načina života Podravine. I ne samo to jer posjetitelji izložbe mogu doznati sve o izradi drvenih bačvi u bačvar-

skoj radionici prehrambene industrije Podravka, koje su kor ištene za čuvanje polugotovih proizvoda od voća, za izradu marmelada, pekmeza i džemova – istaknula je Marija Mesarić, kustosica Muzeja. Posebno je zanimljiv bačvarski pintarski alat iz radionice bačvarske obitelji Turković iz 18. stoljeća koji je u fundus Muzeja grada Koprivnice došao akvizicijom dr. Leandera Brozovića. On je prepoznao njegovu vrijednost za očuvanje identiteta lokalne zajednice te materijalne i nematerijalne baštine grada Koprivnice. Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do 31. listopada i pritom se uvjeriti da je tradicija bačvarskog obrta prisutna još i danas. Koprivnički muzealci prezentiranjem osebujnih predmeta, fotografija, dokumenata i sjećanja bačvarskih pintarskih obitelji uspješno

su dočarali način života, školovanja i izrade bačvars k i h proizvoda u njihovom gradu.

IZBORI U VARAŽDINU

Četiri kandidata Novi varaždinski gradonačelnik bit će Miljenko Ernoić, Goran Habuš, Zlatko Horvat ili Ladislav Ilčić. Iako se više osoba uključilo u utrku za Gradsku vijećnicu, samo su četvorica uspjela do subote u ponoć prikupiti tisuću ili više potpisa građana nužnih za pravovaljanu kandidaturu, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji Gradskog izbornog povjerenstva. Miljenko Ernoić kandidat je za gradonačelnika ispred HSLS-a, a za njegove zamjenike kandidati su Jasminka Porobija te Josip Stanek. Ispred koalicije SDP-a, HNS-a i HSU-a kandidat za gradonačelnika je Goran Habuš, a kandidati za njegove zamjenike su Natalija Martinčević i Vjeran Radelić. Građani su kandidirali i dva nezavisna kandidata za gradonačelnika te njihove zamjenike. To su aktualni zamjenik gradonačelnika Zlatko Horvat, koji je za zamjenike istaknuo Stjepana Talana te Valentina Sabolića, dok je čelnik udruge GROZD Ladislav Ilčić za svoje zamjenike izabrao Nikolu Šopara i prof. dr. Roberta Podolnjaka.

SVI NA ZELJARIJADU

Kilometarska slasna sarma - Ovogodišnja će Zeljarijada ponovo biti jedinstveni turistički i gastronomski događaj s atraktivnim sadržajima – istaknuo je Dražen Trojko, predsjednik KUD Vidovec, predstavljajući program ovogodišnje, 14. Zeljarijade, koja će se od 16. do 18. rujna organizirati u Vidovcu. Vidovčani će i ove godine nastaviti tradiciju, pa će se ponovo spremati mega-sarma, duga kilometar, koja je već uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda, a priliku da se okušaju u pripremi ovog jela dobit će i najmlađi na Maloj zeljarijadi.

!

Varaždinski rafteri nastupili u Češkoj

Veslači varaždinskog rafting kluba “Matis White Water” nastupili su na utrci euro kupa u Češkoj Trnavki. U konkurenciji čak 82 europske momčadi osvojili su 17. mjesto ukupno što je i više nego dobar rezultat s obzirom na to da su vrlo mladi na europ-

skoj rafting sceni. Utrka se ujedno bodovala i za hrvatski kup, pa su tako Varaždinci osvojili dva druga mjesta u spustu i slalomu, dok su u sprintu bili treći. Za varaždinske raftere nema predaha jer je pred njima izborna utrka u R4 čamcima.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović


RT_382