Issuu on Google+

INTERVJU Tilen Pigac, nadareni student Ekonomskog fakulteta o krizi, prosvjedima...

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

  

Broj 356 :: 15. ožujka 2011. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Otvoren stečajni postupak nad prvom tvrtkom kćeri Mundusa

Stečaj Mundus VTS-a Račun tvrtke blokiran 2.583 dana, a nepodmirene obveze 48 milijuna kuna

Stranice 2.-3.

MLADI I DOBRE IDEJE

Ideje završile na bilježnici Učenici Luka, Ines i Deniss pokupili nagrade za dizajn Str. 27. HITNA POMOĆ MJEŠTANI PODRUTA NA NOGAMA

Sortirnici otpada rekli “NE!” Stranica 11.

PETRA PETEK, najperspektivnija stolnotenisačica

Biser varaždinskog sporta

Stranica 31.

Zbog reforme Varaždin ostaje bez jednog tima? Stranice 38.-39.


Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Zbog prostorija upitno sjedište DORH-a u Varaždinu?

P

rije šest mjeseci u Regionalnom tjedniku objavili smo prvi informaciju da Varaždin postaje pravosudno sjedište sjeverozapadne Hrvatske. Točnije, da se u Varaždinu planira sjedište drugostupanjskog suda za tri županije: Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku. Sukladno tome, Varaždin bi trebao postati i sjedište ureda Državnog odvjetništva za te četiri županije. Ovakvu reorganizaciju mreže sudova i DORH-a u nekim susjednim županijama nisu primili blagonaklono, ali su se ipak morali pomiriti s tom činjenicom. No ono što nam drugi nisu mogli osporiti, po svemu sudeći, možda ćemo sami učiniti drugačijim. Naime, ovih dana aktualiziran je problem smještaja za urede DORH-a, koji su se trebali nalaziti u bivšoj županijskoj zgradi u Kratkoj ulici (uz Elektru). araždinska županija, najkraće rečeno, smatra da se postojeći korisnici prostorija u toj zgradi ne trebaju iseliti, a istovremeno ne nude nikakvo drugačije rješenje. Nastala je tako pozicija zbog koje bi se uredi DORH-a, a možda i suda, mogli preseliti u neki drugi grad ili županiju. To tim više jer u Zakonu o područjima i sjedištima Državnog odvjetništva jasno piše da je ministar pravosuđa ovlašten odrediti drugo sjedište za drugostupanjski sud i urede DORH-a ako nisu u mogućnosti djelovati u sjedištima utvrđenim tim zakonom. reba li nam doista sada ovakva zavrzlama? I zašto se opet komplicira ono što je zapravo jednostavno?

V

T

15. ožujka 2011., br. 356

I TOGA IMA Stečaj nad Mundus VTS proizvodnjom i oprem

Stečaj nakon ča 2.583 dana blok Budući da poduzeće ima blokiran račun više od sedam godina, sutkinja varaždinsk zaposlenici poduzeća koje se bavilo proizvodnjom stolica od savijenog drveta uopće TOMISLAV MAKAJ

2

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

o solventnosti te očevidnik o redoslijedu naplate. Iz potonjih dokumenata vidi se da prijavljeVARAŽDIN - Zbog nepodmire- ne nepodmirene obveze, bez nih obveza većih od 48 milijuna zadnjih plaća, prelaze 48 milikuna, kao i blokade računa juna kuna, a od tog iznosa oko u trajanju od čak 2.583 dana, polovica otpada na ime duga odnosno nešto više od sedam mirovinskom i zdravstvenom godina, otvoren je stečajni fondu te državnom proračunu. postupak nad Mundus VTS pro- Račun poduzeća blokiran je izvodnjom i opremanjem, tvrt- 2583 dana, od toga 182 dana u kom kćeri Mundusa d.d., u kojoj zadnjih šest mjeseci. Buduć i da poduzeće ima je radilo 132 zaposlenika. blokiran račun više od sedam godina, sutkinja Ksenija Flach Otkad problemi? - Problemi su počeli u pro- Makitan upitala je kako su sincu kada je plaća za listopad zaposlenici poduzeća koje se kasnila, zbog čega je dio za- bavilo proizvodnjom stolica od poslenika prekinuo rad. Ipak, savijenog drveta mogli uopće uspjeli smo isplatiti akontaciju dobivati plaću kroz cijelo to za taj mjesec, ali ne i plaće za vrijeme. Dodala je kako su joj studeni, iako smo prije Nove go- poznati neki od mogućih modine podijelili bonove. Budući dela, ali i upozorila da su neki da imamo osigurano tržište, u sličnim situacijama i kazneno nadali smo se da će nas banka odgovarali, premda su im izricane uvjetne kazne. ipak i dalje pratiti, no - Znali smo da se doto se nije dogodilo prinosi ne plaćaju nakon što nisu us d n u M od 2003. godine, dobivena doali ne i da je njedatna jamstva V TS i z in račun već od većinskih nja d o v z i godina vlasnika. pro a sedam m i e stalno u blokadi j Zbog duga, an iskopčana oprem slenika - rekao je Siniša po Miličić, predsjednam je elek132 za nik Regionalnog trična energiindustrijskog sindija, što je jednom kata dodavši da su duriješio Grad Varažgovi vjerojatno i veći, a točan din. No sada nemamo ni tehnološku paru, pa proizvod- iznos znat će se na ispitnom nja stoji gotovo tri mjeseca. S ročištu u travnju. obzirom na sve to, zaposlenici su tražili da se prekine ova Hoće li se raditi? agonija - rekao je u četvrtak KreIpak, sutkinju je najviše zanišimir Oreški, direktor Mundus malo postoji li mogućnost za VTS proizvodnje i opremanja, nastavak proizvodnje. objašnjavajući na varaždinskom - Imamo slobodnu, neoptereTrgovačkom sudu zašto je kra- ćenu imovinu koja se sastoji od jem siječnja podnio prijedlog za strojeva na kojima smo radili, otvaranje stečajnog postupka. repromaterijala knjigovodstveUz prijedlog za otvaranje ne vrijednosti 108 tisuća kuna te stečajnog postupka, Oreški je stolaca u različitim stupnjevima dao i popis imovine, podatke dovršenosti u vrijednosti većoj

Zaposlenici Mundusa najprije su prosvjedovali u Graberju…

od dva milijuna kuna. Imamo i zaokruženu proizvodnju te tržište, no više od dva mjeseca ne radimo, pa bi ljudi mogli otići - rekao je Oreški, napomenuvši da poduzeće ima i tražbine od

z

a nastavak rada treba električna energija, tehnološka para i zrak kupaca u inozemstvu te ostale tražbine. Usprkos tome, sutkinja je upozorila kako je veliko pitanje hoće li se moći nastaviti proizvodnja u Mundus VTS proizvodnji i opremanju zbog njihove energetske

ovisnosti o drugim tvrtkama kćerima, odnosno pogonima. Za nastavak proizvodnje treba nam električna energija, tehnološka para i zrak koji su dolazili iz drugih tvrtki kćeri, odnosno zajedničke energane - rekao je Oreški. Stoga je na Trgovačkom sudu istaknuto da bi trebalo što prije vidjeti što će biti s drugim poduzećima kćerima da bi se našla mogućnost barem za završetak nedovršene proizvodnje, a time i zapošljavanje barem dijela zaposlenika čije su stolice od savijenog drveta imale kupce diljem svijeta.

Kriza raščišćava račune Mundusovci bi radili, ali vi u Vladi ste egoisti bez osjećaja! Stajalo je na jednom od nekoliko transparenata koji su se nosili i ove subote na prosvjedu tzv. facebookovaca započetom na varaždinskom središnjem trgu, okončanom mimohodom okolnim ulicama. Pred osjetno manje prosvjednika nego tjedan dana ranije, nekolicina govornika iznijela je kritike na lokalnu vlast i oporbu, no najviše se

prosvjedovalo protiv Vlade, čiji je odlazak tražilo tristotinjak okupljenih, što mladih, što osoba srednje dobi i umirovljenika. S Vladom, kao što pokazuje transparent, nisu zadovoljni ni zaposlenici Mundusa. To je njihovo pravo, iako nije jasno zašto bi (samo) aktualna Vlada bila odgovorna za tešku situaciju u kojoj su se našli, a ne i druge institucije, pa i oni sami.

Da je tako, ne potvrđuje samo višegodišnja blokada računa koja je započela davne 2004. godine, nego i tvrdnje sindikalista Franje Veblea da su predstavnici radnika i sindikat trebali davno prije reagirati s obzirom na sve što se događalo. Međutim, to se nije napravilo, a sada kada je kriza počela raščišćavati (pre) stare račune, najlakše je (svu) krivicu prebacivati na nekog drugog. Tko je zapravo odgovoran?


Aktualno

15. ožujka 2011., br. 356

manjem, čije su obveze veće od 48 mil. kuna

3

NAŠA POSLA Koči se objedinjavanje tužiteljstava

k ukupno kade računa kog Trgovačkog suda Ksenija Flach Makitan upitala je kako su mogli dobivati plaću kroz cijelo to vrijeme DOZNAJEMO Nakon stečaja radnici ne moraju ostati bez posla

Stečaj nije najgora solucija, ali samo ako nije zakašnjeli Od stečaja ne treba bježati jer nije najgora solucija, upozorila je sutkinja Flach Makitan. Kao primjer navela je slučaj propale Lepe čiji radnici sada rade kod poduzeća Kenda, koje je zakupilo proizvodne prostore u Lepoglavi. Naime, i to je drvoprerađivačko poduzeće otišlo u stečaj, iako je bilo raznih pokušaja njegovog spašavanja. O tome svjedoči i dokument iz Općine Bednja o međusobnim odnosima tijekom 2004. godine kada je bednjanski načelnik bio aktualni saborski zastupnik Zlatko Koračević, bivši direktor i suvlasnik Lepe.

Kako su neki mogli postati korisnici prostora u Kratkoj 1?

U Kratkoj 1 tužitelji ili Društvo Tito i udruge? Korisnicima prostora u Kratkoj 1, odnosno zgrade koja je u državnom vlasništvu, upućen zahtjev za iseljenje do 17. 3. Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iz Općine Bednja u Lepu je tijekom 2004. stiglo više uplata

Baš kao što je od početka godine nadležnost varaždinskog Županijskog suda proširena s Varaždinske županije i na Međimursku te Koprivničko-križevačku županiju, odnosno na područje općinskih sudova u Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici i Križevcima, tako je počelo i spajanje županijskih državnih odvjetništava u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici. Međutim, ukoliko se ne riješi pitanje smještaja objedinjenih županijskih državnih odvjetništava, ovaj proces spajanja mogao bi zastati, a nije nemoguće ni da zbog toga Varaždin nikada ne postane sjedište pravosuđa sjeverozapadne Hrvatske!

Tko je sada u Kratkoj 1? Husari, Savez udruga umirovljenika, Zajednica udruga antifašističkih borca i antifašista Varaždinske županije, Društvo Tito Vijeća nacionalnih manjina, Županijski savez poljoprivrednih udruga, Savez regionalnih sindikata, Lovački savez i Klub Slavonaca neki su od korisnika prostora koji bi se trebali ovih dana iseliti. U Kratkoj 1 su još i SDP, Savez udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije, Županijski planinarski savez i Odred izviđača, a odnedavno i AZRA te Varaždinska agencija za marketing i promidžbu.

Vlasnik - država

…a sve je počelo pred tvornicom kada su ogorčeni radnici odlučili prekinuti proizvodnju

Ročišta za Tvornicu stolaca, namještaja te Transport i usluge Mundus VTS proizvodnja i opremanje tek je prva od desetak tvrtki kćeri Mundusa, varaždinskog drvoprerađivača sa stoljetnom tradicijom, za koje se očekuje da će kroz mjesec dana također otići u stečaj budući da se nalaze u istoj situaciji. Tako je predan pri-

jedlog za Topolu, zadnje u nizu Mundusovih poduzeća, a za ovaj tjedan sazvana su ročišta radi ispitivanja uvjeta za otvaranje stečaja u poduzeću Mundus Varaždinska tvornica stolaca, Mundus Varaždinska tvornica namještaja te Mundus Transport i usluge.

Već nakon 2009. kada su se spajala općinska državna Od lani dio tužitelja već je u Kratkoj 1 odvjetništva u Varaždinu, Ivancu i Ludbregu, nastala Županijskom državnom odvjet- odvjetništva. Problem je nastao kod useje potreba i za njihovim ništvu u Varaždinu dodijelio fizičkim objedinjavanjem na na korištenje poslovni prostor ljavanja u prostore koji, osim jednoj lokaciji. Ta je potreba u zgradi u Kratkoj 1. Tada je još državnih upravnih tijela, sada postala još izraženija nakon bio u izvanknjižnom vlasništvu kor iste i udruge te pravne spajanja županijskih drRH, ali je u siječnju ove osobe, i to temeljem odlužavnih odvjetnigodine dovršen po- ka i ugovora s Varaždinskom i sv štava u Varažstupak uknjižbe županijom, koja je koristila dinu, Čakovcu prava vlasništva te prostore prije preseljenja ebali r t i b i Koprivnici. na Republiku na Franjevački trg. Sukladno liku i r p i t Buduć i da Hr vatsku na dobivenom ovlaštenju, tim je a podrž aždin se nalazi sve četiri eta- korisnicima 17. veljače upućen da Var e nasuprot že, izuzev pri- zahtjev za iseljenje u roku od 30 n dana, a u slučaju da se neki od zgrade vazemlja. posta raždinskog Usporedo s korisnika ne isele, pokrenut će udni s o v a r p pravosuđa, time, Županij- se protiv njih sudski postupci četverokatnica sko je državno od- radi iseljenja. centar Međutim, za nadati se da u Kratkoj 1 ocijevjetništvo tijekom njena je kao idealno prosinca prošle godine do potonjeg ipak neće doći rješenje jer bi se problem preuzelo poslovne prostore na te da će svi akteri shvatiti ne smještaja riješio uz relativno III. katu ukupne površine 203 samo da treba poštovati zakon mala ulaganja. kvadrata. Nakon adaptacije i i vlasništvo, nego da Varaždin S obzirom na to, Središnji opremanja sredstvima Ministar- može postati jedan od većih državni ured za upravljanje stva pravosuđa, tu su useljeni pravosudnih centara, ali samo državnom imovinom još građansko-upravni odjeli nje- ako ima podršku svih, pa i loje u rujnu prošle godine govog te Općinskog državnog kalne samouprave.


Aktualno

15. ožujka 2011., br. 356

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Do posljednjeg daha... 8. 3.

Dok na ceste izlaze i seljaci, a vladajući i opozicija nadmudruju se tko će kome na sastanak, hrvatski bankarski sustav dobiva oko 6,3 milijarde kuna zbog smanjenja stope deviznih rezervi s 20 na 17 posto, izvijestili su iz HNB-a, dodavši da će se ovaj novac koristiti za kreditiranje projekata te otvaranje 20 do 30 tisuća radnih mjesta. No to ćemo još trebati vidjeti.

9. 3.

Nisu svi u HDZ-u kriminalci, poručuje Kosor te uz borbu protiv korupcije među svoje uspjehe ubraja i deblokadu pregovora s EU. S prosječnom neto plaćom od 738 eura, odnosno bruto plaćom od 1179 eura, hrvatska radna snaga jedna je od najskupljih u tranzicijskim zemljama. Da bi omjer BDP-a po stanovniku i plaća bio kao u Mađarskoj, bruto plaća bila bi 800 eura, a neto 525 eura. No zato su nam cijene tek četvrtinu manje od prosjeka EU, dok su u Mađarskoj za trećinu.

10. 3.

Hrvatski poduzetnici koji su željeli javno predstaviti program Radom iz krize te podržati Rohatinskog otkazali najavljeni skup do ponedjeljka kod premijerke. A kod Kosor stigao Purda za čiji je slučaj Karamarko lopticu prebacio na Ministarstvo pravosuđa i DORH.

DOZNAJEMO Državni arhiv Varaždin već punih osam godi

Za arhiv konačn još uvijek nema Sve se vrti u krug: trenutno se razmatra preseljenje arhiva u krug bivše vojarne u Kr Od tada je potrošeno još 600.000 kuna, ali ne za adaptaciju već za neostvareni projekt Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

U posljednjih sedam godina za projekte preseljenja Državnog arhiva u Varaždinu iz prostora koji nisu njihovi iz gradskog je proračuna isplaćeno 750.000 kuna. Državnog novca još 150.000. Ništa od plaćenih projekata nije realizirano.

Premalo prostora Trenutno je u varaždinskom arhivu pohranjeno 5.500 dužnih metara građe, a zbog zakonske obveze preuzimanja sve građe starije od 30 godina godišnje taj se broj povećava

11. 3.

Sjeveroistočnu obalu Japana pogodio potres magnitude 8,9 prema Richteru, dosada nezabilježen u toj regiji, te izazvao desetak metara visok tsunami koji je odnio tisuće života. Zbog oštećenja nuklearke, prijeti možda još veća katastrofa. Ne samo Japancima, nego i mnogim drugima.

12. 3.

Stalno govore da HDZ mora otići, a to čine samo zato što se HDZ uhvatio u koštac s borbom protiv korupcije do posljednjeg daha, ustvrdila Kosor te upozorila Josipovića na ustavne ovlasti nakon što je ustvrdio kako većina stranaka trži izbore na jesen, a HDZ misli nešto drukčije. No i drugi se prepiru oko ovlasti: češki ministar obrane suspendirao zapovjednika vojne policije nakon što su maskirani i naoružani vojnici odnijeli računala i dokumente s javne televizije koja se bavila radom vojne obavještajne službe.

13. 3.

Hoće li radioaktivno istjecanje iz nuklearke trajati mjesecima, jedna je od bojazni vezanih uz Japan. A nakon susreta s Kosor, Mesić se žali na Karamarkovo „prekopavanje“ koje, misli, ne vodi nikamo. I to nam je bio predsjednik.

Ravnatelj Damir Hrelja

za 200 do 300 dužnih metara. Prostora za adekvatno skladištenje već godinama nema. Već u 70-ima i 80-ima prošlog stoljeća ravnatelji su se suočavali s nedovoljno mjesta. Situacija je sada puno, puno gora – ispričao je ravnatelj Damir Hrelja. Uz nedostatak prostora velik je problem to što se arhiv iz svih prostora mora iseliti. Sjedište u Trstenjakovoj (Pavlinski marof) Katolička crkva

traži natrag, a vlasnici traže natrag i tri spremišta. Sjeverni dio franjevačkog samostana (Đački dom) u kojem se drži građa treba se vratiti franjevcima, u žitnici u sklopu Staroga grada Gradski muzej bi što prije htio postaviti Etnografsku zbirku, a jedna stara zgrada bivše vojarne kraj Studentskog doma dana je na privremeno korištenje. Grad Varaždin je taj koji ima zakonsku obvezu da arhivu osigura prostor, a o konačnim rješenjima počelo se razmišljati još 2003.

Vožnja u krug

pa su tamo smjestili Veleučilište, a nas su htjeli smjestiti u Zonu malog poduzetništva u Jalkovcu. Na kraju su uvažili naše primjedbe da jednoj instituciji kao što je arhiv u takvom okruženju nije mjesto – nastavlja priču ravnatelj arhiva. Nakon što se odustalo od Križanićeve i Jalkovca, za arhiv su u Gradu 2007. namjenili parcelu u predjelu tzv. Ribnjaka u Šumi Jelačić. U listopadu 2007. arhiv je proveo i javni natječaj za projektnu dokumentaciju na kojem je prošao projektni ured Brakus. Za zgradu koja bi zadovoljila potrebe arhiva za sljedećih 100 godina njima je iz gradskog proračuna plaćeno 600 tisuća kuna. Gotovo godinu dana nakon toga, u rujnu 2008., Grad je dao arhivu pravo na građenje na Ribnjaku za sljedećih 50 godina, a u prosincu 2009. za Brakusovo rješenje isplaćena je arhivu još jedna gradska donacija od 25.000 kuna za reviziju glavnog projekta nove zgrade.

TOMISLAV MAKAJ

4

Potragu za lokacijom za arhiv mogli bismo nazvati skupom vožnjom u krug koja je počela prije 8 godina. - Tad smo s gradskim vlastima raspravljali o tome da uđemo u bivšu zgradu vojarne u Križanićevoj. Ideja je bila da se njenih 1600 kvadrata adaptira, da vratimo franjevcima Đački dom i zgradu kod Studentskog te da za 10 godina napravimo pokraj novu zgradu u kojoj će biti spremište. Gradu se ta ideZgrada propada ja svidjela i već sljedeće - Bili smo korak do gradnje. godine proveli smo Trebalo je samo nać i javni natječaj za izvođača radova kad t projek i projektnu dosu se javili problemi. ićk č a l e kumentaciju Troje privatnih osoJ u adaptac ije ba na Županijskom gođen a d o zgrade. Na sudu u Varaždinu an r o p s natječaju zatražilo je povrat zbog nom je pobjedio tog zemljišta i tuprav U Coning i za žilo Grad Varaždin. sudu p ro j e k t i m j e Grad je spor dobio, isplaćeno 300.000 ali su se ljudi žalili Upravkuna. Pola je dao Grad, a pola nom sudu Republike Hrvatske. Ministarstvo kulture – prisjeća Presuda koja bi realno mogla se Hrelja. - 2005. sve je bilo biti i u njihovu korist može se spremno da se krene u adapta- očekivati tek 2012. ili 2013. ciju u Križanićevoj, no u Gradu Morali smo odgoditi projekt su se predomislili. Odlučili su za neka bolja vremena – objašda im je prioritet obrazovanje njava Hrelja.

Dok se Swoboda nada da ćemo završiti pregovore do ljeta, svijet se nada da će Japan uspjeti spriječiti novu katastrofu.

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Nakon Ribnjaka ponovno se sve skupa vraća u Križanićevu od koje se već jednom odustalo i koja je u užasnom stanju. - Nama hitno treba preseljenje, a projekt od prije

PRVI PROJEKT 2004. GODINE

!

za projekt adaptacije zgrade u Križanićevoj ulici 300.000 kuna

DRUGI PROJEKT 2007. GODINE

14. 3.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

U varaždinskom arhivu već godinama

!

za projekt nove zgrade u Šumi Jelačićki potrošeno 600.000 kuna

Za projekt adaptacije zgrade u Križanićevoj treba još novaca

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776


Aktualno

15. ožujka 2011., br. 356

na čeka primjeren prostor za važnu građu

nog rješenja a na vidiku! rižanićevoj, što se planiralo još 2005., pa se od toga odustalo. t u Šumi Jelačićki...

Grad rhiv htio a i u iti smjest alog m Zonu ištva u etn o p duz ovcu Jalk

a nemaju dovoljno prostora

7 godina je upotrebljiv uz neke preinake. Uz Pavlinski marof i žitnicu adaptirana zgrada bi

nam trebala osigurati prostor za sljedećih 10 godina. Ne odustajemo ni od Braku-

sovog rješenja, samo je veliko pitanje kada i gdje – zaključuje Hrelja.

BEZ ODGOVORA Zašto su 2005. stopirali preseljenje u Križanićevu

Grad će tražiti da se u projekt uključe Ministarstvo i Županija Zašto se 2005. odustalo od Križanićeve nakon već plaćenih 300.000 kuna, tko je i kada tužio Grad za Šumu Jelačić, je li zgrada u Križanićevoj u vlasništvu Grada i još neke odgovore pokušali smo saznati i u Vijećnici. Gledali smo Križanićevu kao moguću novu lokaciju arhiva i dogovorit ćemo sastanak s ministrom kulture Jasenom Mesićem kako bi i oni sudjelovali. Trebala bi pomoći i Županija. Grad je došao do posjeda u Optujskoj i tamo bi trebali preseliti Veleučilište.

Ništa ne znam o 600 tisuća kuna plaćenih Brakusu i ništa ne znam o nikakvom sporu. Morate se obratiti drugim odjelima – u četvrtak nam je rekao dogradonačelnik Zlatko Horvat. Nakon poslanog upita koji je u gradskoj upravi ocijenjen kao “kompleksan” dobili smo samo dio nečega. - Grad Varaždin nije nadležan za poslove državnog arhiva. Ono što Grad Varaždin čini u okviru svojih zakonskih nadležnosti i mogućnosti jest pomoć oko pronalaženja zemljišta

i pomoć oko projekata za arhiv u Varaždinu. Za ostalo se obratite Damiru Hrelji – stoji u odgovoru. Odjel za kulturu potvrdio je isplaćenih 600.000 kuna Brakusu. Upravni odjel za urbanizam negirao je da Grad vodi spor vezan uz Ribnjak i dao objašnjenje da se radi o upravnom sporu protiv rješenja Uprave za građansko pravo iz 2008. Nije bilo nikakvog odgovora zašto su 2005. odustali od Križanićeve za arhiv ni je li ta zgrada trenutno u vlasništvu Grada.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

PRILIKA Centar alata Međimurka BS nudi sve za rad kod kuće

Ne lomite kamen – režite ga! Varaždinski prodajni centar alata tvrtke Međimurka BS nedavno je proširen za čak 1000 metara četvornih, nakon čega u Kukuljevićevoj 41 (zgrada nasuprot “male pošte”) i najizbirljiviji kupci iz segmenta prodaje svih vrsta alata mogu kupiti sve što im je potrebno za dom.

Bušite, brusite… I ne samo to. Naime, u suradnji s tvornicom vijaka DIV, na spomenutoj lokaciji osnovan je zajednički lager za sjeverozapadnu Hrvatsku. Stoga, treba li uopće naglašavati da u centru alata možete po najpovoljnijoj cijeni kupiti vijke svih vrsta i dimenzija? Neosporno, tražite li sve na jednome mjestu, ekskluzivnu ponudu iz asortimana od preko 20.000 artikala po pristupačnoj cijeni, prodajni centar alata Međimurka BS nameće se kao mudar izbor. Spomenimo i to da u sklopu prodajnog centra alata djeluje Husqvarna – ovlašteni zastupnik i serviser za grad Varaždin, te Bosch – najveći centar alata i pribora u regiji! Svi koji su iskusili situaciju kad tijekom radova u graditeljstvu ili vrtu nedostaje određeni alat, znat

će cijeniti veliki izbor Bos- uređaje. Ako ste od onih koji uzimaju posao u svoje ch elektroalata za ruke, svakako navratiprofesionalte u prodajni centar nu i amaičko n h e t alata Međimurka tersku e lj b o BS u Kukuljevićeu p o os i r p e voj 41 i pridrutrebu. ći ć pomo ajboljeg žite se velikom Ta k o n u r i broju njihov ih đ e r, e b š a da v o a vjernih kupaca, prigolata z e a h c s Bo koji tamo između d o m evn n d o k sva ostalog uv ijek i posjeta e iznova prepoznaju o v o m poslov stručnost osoblja te osebujnom vrhunsku kvalitetu alata i sv ijetu al ata, educirano tehničko oso- strojeva renomiranih proiblje pomoći će pri odabiru zvođača u ponudi. O njoj detalje možete donajboljeg Bosch alata za vaše svakodnevne poslo- znati pogledate li naslovve. Dobro je znati kako s nicu ili pak zadnju stranicu njegovim održavanjem pro- 7Plus Regionalnog tjedniblema sigurno neće biti. To ka, a sve dodatne informajamči specijalizirani servis cije svakako potražite na za sve motorne i električne telefon 042/232-877.


6

Intervju tjedna

15. ožujka 2011., br. 356

OTVORENO Tilen Pigac, apsolvent Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je osvojio

Imamo razvijenu kul Moramo biti zahvalni što živimo u društvu gdje djeca mogu proživjeti kvalitetno djetinjstvo, gdje se studenti mogu razvijati kao kvalitetne osobe i definitivno jednog dana možemo raditi kao vrhunski stručnjaci u našim poljima ekspertize, a u isto vrijeme iskorištavati potencijal Hrvatske koji je neiskorišten Piše: GORDANA IGREC

Selo Cirkovljan pored Preloga idilično je mjesto za život u kojem na središnjem trgu dominira crkva, a tu je i u blizini škola te u njemu mirnim životom žive marljivi, radišni i štedljivi Međimurci. Naš sugovornik svoje korijene vuče upravo iz idiličnog seoceta iz radničke obitelji u kojoj je otac vozio kamion na relaciji Našice-Prelog, a majka radila u MTČ-u. On već pet godina živi u studentskoj sobici u domu na Laščini u Zagrebu i iz te je sobice kao apsolvent koji treba diplomirati za tri-četiri mjeseca na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu polako ali sigurno počeo zahvaljujući svojim znanjima i upornosti osvajati svijet. To je 23-godišnji apsolvent menadžmenta na Ekonomskom fakultetu Tilen Pigac, koji se prije nekoliko dana vratio s poslovnog, studentskog putovanja iz Bruxellesa, a 2008. godine boravio je na Sveučilištu u Hong Kongu i tamo zahvaljujući izvanrednim akademskim i izvanakademskim uspjesima ostao tri školska semestra.

O studiju Zašto ste upisali ekonomiju? Nedostajale su mi neke društvene vještine u samoj toj industriji računalstva. Dakle, više je to industrija gdje možete kao individualist više napraviti. Dakle, činjenica da je ekonomija povezana sa svim porama života. Nema niti jedne grane industrije za koju možete reći da ne ovisi o ekonomiji. To su fascinantne stvari. Koji smjer studirate? Studiram smjer menad-

fascinacije Singapurom: čist grad, savršena ekonomija, gospodarstvo koje buja, savršena kultura i ljudi, to je mjesto gdje sam želio biti. I bila je raspisana stipendija i prijatelj me je zapravo uputio na stipendiju u Zagrebu 2008. godine. Bile su raspisane stipendije za Singapur i Hong Kong. Za Singapur sam skupio sve najbolje dokumente, pisma preporuke najboljih profesora i predao tjedan dana prije roka. Za Hong Kong sam skupio sve što sam stigao skupiti i predao doslovno na

n

ema niti jedne grane industrije za koju možete reći da ne ovisi o ekonomiji zadnji dan za predaju. Negdje početkom kolovoza dobio sam odgovor od Sveučilišta u Zagrebu da Singapur nisam dobio. Stvarno sam se deprimirao. Što ću sad? Za manje od pet minuta dobio sam drugi e-mail gdje je pisalo da sam dobio Hong Kong. I onda je veselje počelo. Ja nisam ništa znao o Hong Kongu. Počeo sam gledati dokumentarne emisije, počeo sam istraživati što to zapravo Hong Kong jest. Jer nisam imao uvid u Hong Kong kao nešto moderno, prepuno nebodera, kao rušitelja brojnih Guinnessovih rekorda. Hong Kong je za mene bio nerazvijena samostalna regija u sklopu velike Kine koja je puna trijada i filmova Jackieja Chana. Sve ostalo za mene je bila enigma, a kad sam počeo otrkrivati, otrkrio mi se cijeli novi svijet.

O Hong Kongu

s

matram da bi studenti svih fakulteta morali biti povezani, jer bi se tako kreirala sinergija

žment. Studirao sam ga prve četiri godine i to mi je diploma prvostupnika. I sada sam na petoj godini na diplomskom studiju istog smjera. Kako ste se našli u Hong Kongu? Oh! Ja sam zapravo oduvijek želio ići u Singapur. Neke

Hong je Kong io eb n e m za talna samos ke a n e ij li nerazv u sklopu ve da i a regija je puna trij a. n ja a o h k C Kine ckieja ene a J a v filmo stalo za m Sve o a enigma je bil

Koje su dodirne točke s našim mentalitetom, a koje su uočljive razlike koje ste zamijetili za vrijeme svojeg boravka u Hong Kongu? Isto su tako pristupačni kao i mi. Imaju isto tako potencijala u turizmu. Mi od Hong Konga možemo dosta naučiti o turizmu. Oni imaju turizam 365 dana u godini. Mi se fokusiramo na turizam 90 dana u godini. Mi imamo puno veći potencijal. Imamo neiskorišteni kontinentalni dio Hrvatske, a oni doslovno imaju preko 200 otoka. Imaju razvijeni kontinentalni i morski turizam. To

Tilen Pigac, 23-godišnji apsolvent menadžmenta na Ekonomskom fakultetu, koji se školovao u Bruxellesu i Hong Kongu

je jedna od dodirnih točaka na kojima možemo raditi. Dakle, privlačenje turista u Hrvatsku. Ono po čemu se definitivno razlikuje to je ipak kultura s tradicijom od nekoliko tisuća godina. Ne možete to uspoređivati. To je kao uspoređivanje krušaka i jabuka po pitanju kulture. Puno dublja vjerovanja imaju, puno dublja poštovanja prema nečemu nego mi. Mi smo mlada država. Ali što se tiče studenata, smatram da je studentski život olakšan. Fleksibilnost je veća. Ja ne poznajem tamo studenta koji ne radi a da uz to i ne studira. To je izrazito materijalističko

društvo i svi izvikuju Prada, Gucci, Chanel, ali ti studenti zarađuju za takve stvari. Oni shvaćaju pravu vr ijednost novca samim time jer zarađuju kroz studij. Tamo nećete doslovno vidjeti nikoga da se vozi svojim automobilom na fakultet. Tamo svi idu javnim prijevozom. Oni imaju američki sustav gdje su sveučilište i dom na jednome mjestu. Mi smo još uvijek dislocirani. Dakle, ekonomija je odvojena od prava, pravo je odvojeno od medicine, medicina je odvojena od biologije. Jednostavno ne postoji interdisciplinarnost među studentima. Sveučilište,

naravno, radi na tome. Definitivno smatram da bi studenti svih fakulteta morali biti povezani, jer onda bi se kreirala neka sinergija.

Upornost Je li točno da se zbog vas mijenjao Statut Sveučilišta u Hong Kongu? Točno je. Dakle, ostao sam tamo tri semestra. Inače se smije ostati dva semestra, još uvijek je tako. Došao sam u siječnju te sam već u veljači išao pitati mogu li se prebaciti kod njih? Oni su rekli kako bih morao sve početi ispočetka, a ja sam već tri godine imao ov-

dje iza sebe, pa sam smatrao da bi to bilo uzaludno trošenje vremena. Ostao sam jedan semestar. Nakon prvog semestra zbog izvanrednih akademskih i izvanakademskih aktivnosti i rezultata, oni su zamolili da ostanem još jedan semstar, a i zbog projekata koji su se odvijali u to vrijeme. Nakon drugog semestra ja sam inicirao razgovor mogu li ostati još jedan semestar. Otišao sam u Ured za međunarodnu suradnju u Hong Kongu i pitao je li to moguće? Oni su odgovorili da je to moguće ukoliko se Zagreb složi. Zagreb se složio da ja ostanem još treći


Intervju tjedna

15. ožujka 2011., br. 356

7

o naklonost Sveučilišta u Hong Kongu o studentskom životu, krizi, prosvjedima...

lturu kave, ali i rada! semestar, no onda sam dobio povratnu informaciju iz Ureda za međunarodnu suradnju u Hong Kongu da je nemoguće da ostanem još jedan semstar iako se Zagreb slaže. Otišao sam do predsjednika Sveučilišta i rekao kako nije pravedno da oni meni nešto obećaju, a da onda ne održe obećanje. Drugi dan sam dobio poziv u Ured za međunarodnu suradnju gdje su mi rekli da su oni još jednom proučili moj životopis i da su odlučili zadržati me tamo. Ali definitivno se radi uvijek o upornosti.

Razmjena studenata Kolika je korisna razmjena studenta? Definitivno, jako je korisna. Preporučio bih svakome da ide van barem na jedan semestar. Jer sve više i više multinacionalnih kompanija ne uzimaju u obzir osobe koje ne govore strane jezike i osobe koje nemaju internacionalno iskustvo. Jer, činjenica je da svaki od nas mora biti ne lokalist, već globalni lokalist bez granica. Dakle, za nas ne postoje više granice! Cijeli svijet je bez granica. I doslovno moramo biti sposobni ići gdje god se to od nas zahtijeva. Jer svugdje možemo pokupiti

v

olio bih započeti karijeru u konzultantskim kućama poput McKinseya neke male stvari i onda to donijeti u Hrvatsku i pretvoriti to u stvarnost. Dakle, tu leži potencijal naših studenata. Kojim se poslom planirate baviti? Volio bih započeti karijeru u konzultantskim kućama poput McKinseya. One imaju širok spektar industrija koje obuhvaćaju, a i želio bih se definitivno isprofilirati u industriji energije, obnovljivih izvora energije i onda se fo-

kusirati na to. A dalje, nakon konzultantske karijere volio bih se posvetiti bioenergiji, biomimikriji. Dakle, neke nove znanosti koje kombiniraju prirodu i ekonomiju. Upravljanje okoliša je jedna od njih, podgrana te industrije. U tome definitivno leži budućnost Hrvatske. Hrvatska je zemlja s velikim potencijalom prirodnih površina, zelenila, koje još uvijek nismo iskoristili niti 50 posto. I mislim da tu leži jako, jako veliki potencijal za budućnost. I mislim da puno toga možemo naučiti iz prirode. Namjeravate li ostati u Hrvatskoj? Za sada – da! Zašto? Zato jer želim započeti karijeru u Hrvatskoj. Zato jer ima dosta prostora za poboljšanje. Ima puno neiskorištenog potencijala u Hrvatskoj koji se može promovirati prema svijetu. Hrvatska doslovno može biti Bali! Hrvatska jest Bali. Mi imamo čišće more od Balija, imamo ljepše plaže od Balija. Mi nemamo dobro razvijen marketing koji bi to promovirao. Što nama u gospodarskom pogledu nedostaje u usporedbi s Europom, Azijom ili SAD-om?

Usporedba s Azijom Hr vatska je dosta biro kratizirana. Mi smo zemlja mediokriteta i zasluge nisu vrednovane pravedno. Mi ne bilježimo rast. Mi nemamo fleksibilnost, nemamo poticaj prema poduzetništvu mladim ljudima. Imam prijatelja u Hong Kongu koji kaže: “OK, osmislio sam ovu web stranicu. Želim otvoriti firmu.” I za dva dana firma je otvorena! To su neke fascinantne stvari. A otvaranje firme uz sve plaćene pristojbe dođe 300 eura. Bez birokracije, bez pretjerano mnogo kapitala, svaki student može otvoriti firmu i, dapače, Hong Kong sam potiče studente i daje zajmove studentima koje ne moraju vratiti novac za otvaranje firmi i poticanje

OSOBNO

Ekonomska dobra

Hong Kong

Svjetlo na kraju tunela ili najgore slijedi? Vidite li svjetlo na kraju tunela ovoj gospodarskoj krizi? Ili još nismo dosegli dno? Naravno da vidim svjetlo na kraju tunela. Klasična ekonomija sastavljena je od ciklusa uspona i padova. Mi smo trenutno na nekoj krivulji koja ide prema dolje. Ali ciklus ide gore-dolje. Dakle, nakon svakog dna postoji neka uzbrdica na koju se moramo popeti. I, definitivno, to će se jednom

poduzetničkog duha. Kako komentirate pojam “kulture rada” koji je inaugurirao vaš profesor ekonomije Slavko Kulić? Nedostaje li nama “kultura rada”? Pa prijepodne je Cvjetni trg u Zagrebu prepun onih koji ispijaju kavu, a poslijepodne onih koji prosvjeduju... Imate pune trgove ljudi koji sjede, možda su samo na pauzi (smiješak). Mi imamo

dogoditi. Činjenica jest da nije ekonomski tako loše kao što je bilo na početku krize kada se sve to zahuktalo. Ali isto tako činjenica jest da puno sporije izlazimo iz krize nego većina zemalja svijeta, to je ujedno zato jer nismo toliko otvoreni prema vanjskoj trgovini. Kad bismo imali otvreno gospodarsvo poput azijskih tigrova bili bismo još pogođeniji nego što smo sada, ali bismo se puno prije izvukli iz krize.

razvijenu kulturu kave. I to je super. Zato jer malo zemalja u svijetu ima to razvijeno. To bi isto trebalo promovirati. Ono što sam ja primijetio je da Hrvati briljiraju kada dođu van. Definitvno, oni mogu briljirati i u Hrvatskoj. Ne bih rekao da nam nedostaje kulture rada. Mi imamo kulturu rada. Vi vidite da postoje neke inicijative koje rade na poboljšanju društva. Ja mislim da samo

ovisi o pojedincu, želi li on raditi? I stvar je motivacije. Je li osoba motivirana za rad? Činjenica jest da živimo u kriznom vremenu gdje je svaki posao dobrodošao. Dakle, nemamo neki pretjerani izbor za biranje. Ne možemo birati koji ćemo posao raditi. Mi se možemo naći na poslu koji nas pretjerano ne motivira, ali to ne znači da ga moramo raditi bezvoljno.

Jesu li vaši kolege, svjetski ekonomisti, spremni raditi na jednoj pravednijoj distribuciji ekonomskih dobara? Naravno. Činjenica je da sve više ljudi teži tom civilnom sektoru. Činjenica je da sve više ljudi priča o jazu između bogatih i siromašnih i kako smanjiti taj jaz. Definitivno, ova generacija koja sada slijedi, a neki je zovu generacija C, znači Connected generation, znači to je generacija koja je potpuno povezana, koja živi u potpuno digitalno doba. Novac nije i nikad neće biti primarni izvor motivacije. Osobno smatram, a i znanstvena istraživanja su pokazala, da na radnom mjestu novac vam nije primarni izvor motivacije. Novac je u funkciji nečega. Ali još uvijek imate društva kao što je kinesko društvo koje sada počinje s uzdizanjem srednje klase i doslovno oni sve vide u materijalizmu. Oni sve vide u novim Mercedesima, u novim Gucci torbama i troše jako puno novca na to. I naravno da se jaz između bogatih i siromašnih povećava. Imate u Hong Kongu ljude koji kupuju kuće za 20, 30, 50, 100 milijuna eura, a imate ljude u istom gradu koji nemaju dva eura da djeci daju za školski izlet! To su neke činjenice koji nisu pozitivne, ali to samo ukazuje da je ta potreba za jednakijom raspodjelom sve potrebnija!

IZDVOJENO Amerikanci su dosta ležerni po pitanju studiranja, a mi smo po tom pitanju dosta entuzijastični

Jedan od ciljeva je suzbijanje jaza između bogatih i siromašnih Imaju li ekonomisti viziju, strategiju kako bi društvo trebalo izgledati? Radi se puno na tome. U Hrvatskoj postoji United Nations Development Program, znači podružnica United Nations ureda i oni imaju milenijske ciljeve. Jedan od tih ciljeva je suzbijanje jaza između bogatih i siromašnih. Postoji i mnogo svjetskih foruma na kojima se ta tematika obrađuje. Činjenica je da će se u svijetu još uvijek više

novaca izdvajati na ratove nego na rješavanje trenutnih problema. Iako za pokrivanje tih trenutnih problema ne bi trebalo niti pola svote koja je uložena u, recimo, rat u Iraku ili Afganistanu. Mi moramo shvatiti da možemo napraviti čuda, pogotov nadolazeća C generacija! Osoba s druge strane kugle zemaljske može vam jako puno pomoći, jer možda oni već to rade a da vi za to ni ne znate. Koje su razlike između na-

ših studenata i onih u Aziji, Americi ili Europi? Ja bih rekao da su Amer ikanc i dosta ležerni po pitanju studiranja, a mi smo ponajprije entuzijastični. Entuzijastični po pitanju što se sve iz toga može napraviti. Azijske kulture su više kao i Amerikanci, fah idioti. Oni se specijaliziraju za jednu granu i idu u dubinu, dubinu tako dugo dok ne dobiju Nobelovu nagradu. To je super. Mi smo više osobe koje

imaju i generalno znanje, ali koje vole imati neku svoju specijalnost. Ja mislim da više od svih volimo projekte i nije nam se problem uklopiti u multikulturalne timove. I dosta smo tolerantni u odnosu na druge. Imate li namjeru vratiti se u rodno Međimurje i tamo se zaposliti? Ja ne znam što mi budućnost donosi. Gdje god da me put odnese, smatram da je to moja sudbina. Ja sam silno

želio Singapur, a dobio sam Hong Kong i smatram da je to bila sudbina. Neke stvari koje su mi se desile u Hong Kongu vjerojatno mi se nikad ne bi dogodile u Singapuru. Smatram da je to sve negdje zapisano. Smatram da imamo odredište gdje ćemo biti, ali samo je na nama da si zacrtamo put. Kad sam bio u Bruxellesu, vidio sam fascinantnu stvar: zamislite da imate jednu posudicu s pijeskom. Na jedan kraj

ucrtate točku A, a na drugi kraj točku B. Sada, možete povući dijagonalu i to će biti ravan put, a možete i krivudati. Možete raditi različite oblike kako ćete doći od točke A do točke B. I ja smatram da je tako naš život koncipiran. Možda želimo ići dijagonalno, ali onda nam se neke zapreke ispriječe, možda idemo nekim prečacima, možda idemo obilascima, ali na kraju ćemo doći do točke B.


Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Nevenka SUHIĆ

Skupa krvna slika!

B

ez obzira na to što se u ovoj recesijskoj situaciji preporuča štednja na svim područjima, zakidanje na bitnim zdravstvenim pretragama ne bi se nikako smjelo smatrati štednjom! Kako nas je obavijestio naš 80-godišnji umirovljenik Z. J. iz Varaždina, njegov mu je liječnik opće prakse svojevoljno «skresao» broj krvnih pretraga, koje je zatražio specijalist gastroenterolog. I umjesto kompletne krvne slike, liječnik opće prakse na uputnici je naznačio da mu u laboratoriju naprave samo osnovnu krvnu sliku. Kad je donio nalaz, specijalist ga je prekorio pitavši zbog čega nije napravio kompletnu krvnu sliku koja mu je nužna za dijagnozu bolesti! Saslušavši priču pacijenta, liječik specijalist nije zatražio objašnjenje, a ni potegnuo pitanje odgovornosti mladog kolege opće prakse, nego je zbog hitnosti pacijentu savjetovao da u privatnoj klinici za nekih par sto kuna napravi novi nalaz. Tako je kompletnu krvnu sliku dobio za «samo» 300 kuna.

DOM UMIROVLJENIKA VARAŽDIN

Pepelko darovao 50 karata! Za svoj nedjeljni koncert u zagrebačkom «Lisinskom» poznati varaždinski pjevač i humanitarac Ivica Pepelko korisnicima Doma umirovljenika darovao je 50 karata. Ovoj lijepoj gesti priključila se i Varaždinska županija, koja je besplatnim autobusom omogućila da korisnici Doma, kao i jedan broj djelatnika koji je bio u njihovj pratnji, prisustvuju odličnom godišnjem koncertu Ivice Pepelka i njegovih brojnih gostiju. Inače, I. Pepelko se već nekoliko puta susreo s korisnicima varaždinskog Doma umirovljenika. Nedavni koncert za njih je održao i za Valentinovo, a u

15. ožujka 2011., br. 356

DOZNAJEMO Pomoć besplatno provodi Gradsko društvo Crvenog križa

Sretniji uz pomoć Programom pomoći u kući na području grada obuhvaćeno je oko 60 osoba Piše: NEVENKA SUHIĆ

Iako program organizirane pomoći u kući Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin, zahvaljujući financijskoj potpori Grada, kontinuirano provodi od 1998. godine, još uvijek ima ljudi koji se u svojoj samoći, bolesti i starosti ne snalaze i ne traže pomoć zbog toga što su nedovoljno informirani ili se boje što će im reći njihova djeca, unuci i okolina. Međutim, svima ostalima koji su se uključili u ovaj program život je dobio potpuno novi smisao. Oni više nisu sami i bespomoćni, imaju potrebnu pomoć u obavljanju svakodnevnih poslova, ali i toplu ljudsku riječ djelatnica Crvenog križa koje ih svakodnevno posjećuju. Kako nam je rekla gospođa Biserka Mintas, ravnateljica Gradskog društva Cr venog križa, to je jedan od vrlo dobrih programa, koji se provodi isključivo na području grada i koji su ljudi dobro prihvatili. Namijenjen je starijoj životnoj populaciji, ali se u njega mogu uključiti i mlađe osobe koje žive same i imaju zdravstvenih teškoća, kao i invalidne osobe. Pomoć u kući namijenjena je osobama koje nisu u stanju obavljati kućanske poslove i brinuti se o sebi

Dobar projekt - Posebno mi je drago što je još prije 13 godina naš prijedlog programa pomoći osobama treće životne dobi Grad Varaždin prepoznao kao dobar projekt, Posjetili smo i dvije korisnice prihvatio ga i financijski podrprograma pomoći u kući Gažao. Grad je u tome ostao dobrijelu Pozder (86) i Nevenku sljedan i, zajedno s našim sredKocijan (53). stvima, ovaj se projekt do danas - Otkako mi je suprug umro, održao, a iz godine u godinu, a moja se curica koju smo ovisno o mogućnostima, pousvojili udala i otišla živjeti u staje još kvalitetniji. Trenutno je Pulu, ostala sam živjeti sama ovim programom na području u kući. Do prije par godina, grada stalno obuhvaćeno oko kći me sa suprugom i djecom 60 osoba, iako bi ih moglo biti i redovito posjećivala, a sad je i više, kada bismo mogli zaposliti ona oboljela, operirala je tuveći broj djelatnika. Budući da mor na mozgu i ne može doći. smatram da je ovo specifičan posao, koji zahtijeva visoku odgovornost, čestitost, poprogramu, pomažu prema vjerljivost i empatiju potrebama i osta za osobe treće žili naši djelatnici, m a r g o pr votne dobi, kao i a iz programa i d o v invalidne osobe, javnih radova se pro o u trebaju ga obavvaraždinskog učiv lj k s i i d ljati profesioZavoda za zai lju u n i d ž nalno zaposlepošljavanje Vara ro b o d ne djelatnice, uzeli smo još a g u s dok volonterke dvije djelatnice ili t a v h i pr mogu pripomoza ispomoć. Sući. Za sada imamo rađujemo i s varaždvije profesionalno dinskim Centrom za zaposlene djelatnice na tom socijalnu skrb, s liječnicima

Veselimo se svakom njihovom dolasku

Ivica Pepelko

planu je još nekoliko koncerata tijekom ove godine.

Biserka Mintas, ravnateljica Gradskog društva Crvenoga križa

Ali ja sam sretna jer imam svoju Liliku iz Crvenog križa, koja o meni vodi brigu, tako da sam sa svime opskrbljena i ona obavlja sve što ja ne mogu. I jako sam im zahvalna, jer nisam sama - rekla je Gabrijela Pozder. - Pomoć u kući koristim oko četiri mjeseca. Za taj program pomoći rekli su mi prijatelji čija je majka također u to uključena i vrlo su zadovolj-

ni. Majka mi je umrla, živim sama i teško sam bolesna jer sam već godinama na dijalizi. Moja velika pomoć je Renata, djelatnica Crvenog križa, koja mi dolazi svaki dan i pomaže mi u svemu. Zato, iako sam uz sve teškoće ostala optimistična, one mi pružaju puno razloga za borbu. Zato se veselim svakom njihovom dolasku - rekla je Nevenka Kocijan.

opće prakse, kao i s varaždinskom Općom bolnicom, što znači da je u naš program uključen cijeli tim stručnjaka koji mogu pomoći kad zatreba. Samo u prošloj godini pružili smo blizu 4000 raznih usluga našim korisnicima, što dovoljno govori o kakvom se obujmu poslova radi - rekla je Mintas.

raditi s ljudima. Nekako suosjećam s tim često bespomoćnim i usamljenim osobama i sretna sam kad im mogu pomoći, razveseliti ih ili utješiti. Kad bih trebala izdvojiti nekoga, onda je to pomoć koju pružam supružnicima – gospođi koja je slijepa i gospodinu koji je jedva pokretan. Kad vidim koliko im znače naš dolazak u kuću i naša pomoć, osjećam se vrlo sretnom jer znam da to isto osjećaju i oni - ispričala je Ljiljana Bolić. Ima dana kad je i fizički i psihički teško obavljati taj posao, ali se drugi dan, kad vidite da ste učinili dobro, pomogli ljudima i da vas oni željno očekuju, sve zaboravi i ide se dalje. Meni je najteže kad vidimo ljude koji su potpuno sami i nemoćni, koji žive zapušteno, u hladnom prostoru, u krajnje nehigijenskim uvjetima i bespomoćni. Ali kad im uspijemo ne samo stvoriti bolje uvjete za život, nego u njima probuditi volju za život i osjećaj samopoštovanja, onda smo najsretniji - rekla je Renata Pavetić.

Kome pomoći?

TOMISLAV MAKAJ

8

Pomoć u kući namijenjena je osobama koje zbog starosti ili bolesti nisu u stanju obavljati svakodnevne kućanske poslove i brinuti se o sebi, koje nemaju djece ili nekoga tko bi se o njima brinuo, koje nemaju financijskih mogućnosti platiti potrebne usluge, ali i onima koji su sami, a ne mogu ili ne žele biti smješteni u dom umirovljenika ili u udomiteljsku obitelj. Djelatnice Ljiljana Bolić i Renata Pavetić vrsne su profesionalke u svojem poslu, koje su svojim znanjem, odgovornošću i voljom stekle veliko povjerenje i simpatije korisnika. - Jako volim taj posao i lijepo mi je


15. o탑ujka 2011., br. 356

Oglas

9


10 Život

15. ožujka 2011., br. 356

DOZLOGRDILO IM Poljoprivrednici blokiranih računa blokirali prometnice traktorima i kombajnima

Ratarima poskupljuju i cijene umjetnih gnojiva Iako poljoprivrednici traže odgodu plaćanja, poreznici ne žele čuti. Posljedično, svoje proizvode trenutno prodaju u bescjenje, a kreditna omča oko vrata sve više ih steže Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

POL JANEC – Ako vam je dosta kineskog češnjaka, gruzijske paprike, smrznutih pa otopljenih jabuka iz hladnjača EU, mađarskog luka…, onda je lakše razumjeti naše poljoprivrednike koji su prosvjedima i blokadama prometnica prošli tjedan ponovno upozorili na probleme koji ih tište.

Kamatare nas! S čak četrdesetak traktora te dva kombajna ratari i stočari u srijedu su blokirali cestu u Poljancu kod Ludbrega te pokazali da osim uvoza krumpira iz Egipta u Hrvatsku uvozimo i kulturu prosvjedovanja. Među njima bio je Michael Slaviček iz Hrastovljana, koji nam je otkrio kako zapravo živi naš poljoprivrednik, ako traktor, pa i plug, ima kao on - na dug. - Ako će za to biti potrebe, na cestama ostajemo još 10 dana. Do okončanja prosvjeda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (dalje OPG) punom parom rade naše žene, djeca i roditelji. Jedan sam od onih kojima je između ostalog neredov ita isplata ionako

n

20 hektara obradivih površina sije kukuruz, pšenicu i ostalo krmno bilje. Svaki dan rano ustaje jer već u 6 sati počinje čišćenje štala, mužnja 10 krava, njihovo hranjenje sijenom, a kasnije tijekom dana silažom i krmnim smjesama. Michael je oženjen, ima troje djece – srednjoškolaca, a čak i njegova majka živi od poljoprivrede.

Porezna uprava blokirala je račun zbog duga od 15.000 kuna. Tražio sam odgodu plaćanja, no nisu željeli pričekati. Posljedično, bio sam pr isiljen trenutno prodati kukuruz u zrnu, po daleko nižoj cijeni nego što na tržištu postiže sada, u proljeće. Takve „igre“ koje nam odnose teško stečeni novac spremaju nam sada i proizvođači umjetnoga gnojiva. Prije isplate poticaja poljoprivrednicima podižu im cijenu najmanje 15 posto, a sve te rabote najviše sliče kamatarenju – istaknuo je ogorčeni Michael Slaviček koji na oko

Njemu, stočaru, neshvatljiv je „luksuz“ da u Hrvatskoj proizvodimo jedva polovicu potrebnih količina mlijeka. No u prosvjedima ima i poljoprivrednika koji nemaju kreditnu omču oko vrata. Takav je Petar Horvat, koji je od 1984. pa do odlaska u zasluženu mirovinu 2008. godine radio u Agro Ludbregu. - Obrađujem 10 hektara zemlje s tri traktora i pripadajućim priključnim strojevima. Dosta toga trebao bih kupiti te osuvremeniti mehanizaciju. No ni u ludilu ne pomišljam uzeti kredit. Većina njih koji ih otplaćuju, nemaju više svoj OPG već tvrtku „Nikud nikam d.o.o.“ - zaključuje Petar Horvat.

nedostatnih poticaja doista zagorčala život. Naime, u kreditima sam do grla. Otplaćujem traktor i priključni stroj – berač kukuruza. Prošle jeseni mojem OPG-u

eshvatljivo je da u Hrvatskoj proizvodimo jedva polovicu potrebnih količina mlijeka

Nikud nikam d.o.o.

Poljoprivrednik - prosvjednik Michael Slaviček iz Hrastovljana

PROBLEM Ratari nemaju novaca za osiguranje svojih usjeva…

Uzdaju se u Božju pomoć

Horvat Petar nije u dugovima

Najveće probleme poljoprivrednicima osim kašnjenja svih poticaja predstavlja neuređeno tržište. Ono oscilira, a cijene su, kažu, formirane na štetu proizvođača. Još gore, ratari svoje usjeve ne osiguravaju jer novaca za to nemaju. - Ako ove godine bude tuče – ostat ću bez svega. Novaca za plaćanje osiguranja nemam, pa neka bude kako Bog da! To što

se radi s uvozom mlijeka i mesa za nas je katastrofa. Srećom, svi gospodarski objekti koje imam u funkciji na imanju, legalizirani su. Podigao ih je još moj otac o kojem danas vodim brigu jer je u godinama i bolestan – kaže Petar Horvat te dodaje kako svu biljnu proizvodnju na deset hektara zemlje ima isključivo za svoje potrebe.

Jasno je - “No passaran”!

NAŠA POSLA U okružju nekonzistentne poljoprivredne politike do sada se poticalo sve i svašta

Paradoks poljoprivrednih poticaja Poticaji kao najvažniji dio sveukupne državne potpore obično se definiraju kao tekući transferi sredstava kojima država plaća razliku između cijene proizvoda koju plaća kupac (potrošač) i troškova proizvodnje. Na taj način dolazi do sniženja cijene proizvoda ispod razine graničnog troška njihove proizvodnje. Subvencije se, u prav ilu, određuju novčanim iznosom po jedinici (ha, proizvod), a rjeđe kao postotak cijene po jedinici proizvoda. One su uvijek plative proizvođačima, a nikada potrošačima, bilo da se odnose na inpute proizvodnje ili pak na proizvode finalne potrošnje.

Za poljoprivredu se može reći da ima zaseban status u sustavu državnih potpora i to zbog nekoliko razloga. Prvo, poljoprivredu obilježavaju brojne spe-

z

a poljoprivredu se može reći da ima zaseban status u sustavu državnih potpora cifičnosti: od poljoprivrednog zemljišta preko poljoprivredne proizvodnje pa do tržišta poljoprivrednih proizvoda. Drugo, poljoprivreda, proizvodeći proizvode

finalne prehrambene potrošnje i sirovine za njihovu proizvodnju u prehrambenoj industriji, osigurava biološki opstanak čovjeka. Zbog toga je, osobito proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda, najviše rangirana na listi prioriteta proizvodnje u svakoj zemlji. U Hrvatskoj se poljoprivredna politika poticaja u posljednjih deset godina mijenjala sedam ili osam puta, što se neminovno moralo negativno odraziti na poljoprivrednu proizvodnju – upozorava između ostalog dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije.


Život 11

15. ožujka 2011., br. 356

OTVORENO Mještani Podruta, Gornjih Podruta i Kamene Gorice protiv projekta sortirnice u Podrutama PROJEKT Štetan za zdravlje

Od sortirnice žele nabrzinu zaraditi - Ideja da se taj pogon prenamijeni u takozvanu “sortirnicu” otpada je suluda i mogu je izreći samo ljudi koji ama baš ništa ne znaju o tehnologiji zbrinjavanja otpada, ili su zlonamjerni, pa na brzinu žele prigrabiti nešto novca ne vodeći računa o narušavanju zdravlja mještana i totalnom devastiranju okoliša u Podrutama. Sortiranje stavljam pod navodnike jer je sortiranje otpada samo prva faza tehnologije zbrinjavanja otpada mehaničko-biološkom obradom. U Podrutama bi trebalo otvoriti deponij otpada na koji bi se odlagao ostatak otpada koji ostaje nakon sortiranja. Da bi takav projekt imao

nekakvog ekonomskog smisla, trebalo bi se “sortirati” najmanje 20 do 30 tisuća tona otpada godišnje – navodi jedan od sudionika rasprave koji je

n

ema dovoljno velikog zemljišta za otvaranje deponija za te količine otpada dao stručno pojašnjenje o ovoj problematici. Prema saznanjima, u Podrutama nema pogodnog, dovoljno velikog zemljišta za otvaranje deponija za te količine otpada, bez da bi došlo do potpunog devastiranja okoliša.

Misle da s nama mogu raditi što žele, a ja poručujem da u Podrutama više nema ovaca za šišanje! - poručila je Dragica Hrenić

Nismo ovce koje će netko šišati po želji! U zadnje vrijeme praksa je da sve što ne valja, dogura se u Podrute oštra je Dragica Hrenić Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Vrata na ulazu u BBS vezana su lancem

Mještani protiv zagađivanja svoga kraja

Postaju li Podrute ponovo slučaj i što se s tim mjestom i njegovom okolicom događa? – neka su od pitanja koja muče stanovnike mjesnih odbora Podrute, Gornje Podrute i Kamena Gorica.

PET boce i reciklirani PET granulat Jedino racionalno rješenje pogona u Podrutama je pod hitno nastaviti s projektiranom proizvodnjom predoblika PET boca i recikliranog PET granulata iz otpadnih PET boca. Cijena recikliranog PET granulata na europskom tržištu je trenutno 1.200 do 1.300 eura po toni s trendom daljnjeg rasta. S obzirom na to da je država najveći vjerovnik, bilo bi logično da država osigura snabdijevanje otpadnim PET bocama, ali,

Naime, prema informacijama kojima raspolažu, u prostor BBS-a trebala bi doći tvrtka Eko flor plus iz Jastrebarskog, koja planira pokrenuti sortirnicu s namjerom obavljanja djelatnosti razvrstavanja otpada. Loša iskustva Budući da su već imali Kako se moglo o n s neugodna iskustva čuti na zajedničo žal o k s BBS-om po pitakom Zboru graa t e s đana ovih mjeje da dluke nju zagađivanja o okoliša, stanovnisnih odbora, važne se ci ovoga kraja posvi zaposlenici o n o d sebno su osjetljivi tvrke BBS nalas a n na svaki spomen ze se na Zavodu bez mogućeg ekološkog za zapošljavanje, a zagađenja kraja u kojem od pokrenutog stečajnog postupka održana su dva žive. Tako su s prvim informastečajna ročišta. Ono što su cijama o dolasku nove firme mještani ovoga kraja doznali, u njihov kraj mještani održali nije im se nimalo svidjelo. sastanke i jednoglasno donijeli

naravno, po tržišnim uvjetima i cijeni jednakoj kao i drugim dvjema tvrtkama koje koriste otpadne PET boce u Hrvatskoj. Po tim cijenama proizvodnja je vrlo profitabilna jer su troškovi proizvodnje oko 350 eura po toni. Rasprodajom opreme ne bi se dobilo više od 1,5 do 2 milijuna eura, što je manje od 10% postojećeg duga, tako da bi se vjerovnici namirili samo manjim dijelom.

odluke da se protive takvom projektu. S tim odlukama upoznali su gradonačelnika Novog Marofa Darka Hrenića, a kako bi upoznali širu javnost, održali su i zajednički zbor građana u prostoru OŠ Podrute. - Kroz nekoliko dana trebala bi se donijeti odluka o sortirnici i to je povod sastanka. Vodili smo trogodišnju borbu s BBS-om da rade po zadanim ekološkim standardima i kriterijima, a sada nam ponovo prijeti opasnost. U sadašnje razgovore i pregovore od strane stečajne upraviteljice nismo bili uključeni. Misle da s nama mogu raditi što žele, a ja poručujem svim odgovornima da u Podrutama više nema ovaca za šišanje!

Željeli smo s njom održati sastanak, ali se upraviteljica na to oglušila. Žalosno je da se tako važne odluke donose bez nas, ali i čelnih ljudi Grada Novog Marofa. Ne želimo da se ovaj čisti kraj zagadi, jer u zadnje vrijeme valjda je postala praksa da sve što ne valja svi bi dogurali u Podrute - bila je oštra u svojoj diskusiji Dragica Hrenić, ravnateljica OŠ Podrute. Gradonačelnik Darko Hrenić podržava mještane, a jedan od razloga, kako navodi, je to što je odrastao u tom kraju i zna da ovdje priroda nije zagađena. - Grad stoji iza svojih ljudi i sigurno nećemo dozvoliti da se tako nešto dogodi – poručio je gradonačelnik Hrenić.

GRAD NOVI MAROF Gradonačelnik Darko Hrenić protiv projekata opasnih za zdravlje radnika

Pitanje je koliko je zdravo raditi s gas-maskom? - U Podrutama se neke stvari ponavljaju, što nije dobro. U BBS-u je bilo zaposleno 140 ljudi iz ovog kraja, a mještani su se bunili protiv zagađenja okoliša i izgradnje spalionice koja je jedno vrijeme bila vrlo aktualna i u tome su bili prilično uporni. Kod mene su nedavno bili predstavnici

tvrtke Eko Tersus, koja bi

n

ajgora solucija bi bila da u Podrute dođe tvrtka koja nema podršku trebala taj otpad sortirati

za Eko flor plus, gdje sam dobio osnovne informacije o tom eventualnom projektu. Nakon toga pojavila se informacija da sam dao zeleno svjetlo Eko floru za taj posao, a to su neistine kojima se pojedinci služe kako bi došli u Podrute. A što bismo mi time dobili? Zaposlilo bi se 30 - 40 ljudi

koji bi s gas-maskama na licu sortirali dovezeni otpad. I pitanje je koliko dugo bi ti ljudi izdržali raditi pod tim uvjetima. Sigurno nisam za takvu vrstu zapošljavanja, ali jesam za nastavak rada BBS-a, no bez zagađivanja okoliša. Uvjeren sam da je to moguće, ali trebamo čuti što o

tome misle vjerovnici, odnosno stečajno vijeće. Najgora solucija bi bila da u Podrute dođe tvrtka koja nema podršku gradske uprave i mještana ovoga kraja – rekao je gradonačelnik Darko Hrenić, a s ovim stavom slažu se i mještani koji žele zdravo živjeti u nezagađenom okolišu.

Hrenić: Stvari se ponavljaju


12 Oglasi

15. o탑ujka 2011., br. 356


15. o탑ujka 2011., br. 356

Oglasi 13


14 Čitatelji zovu

15. ožujka 2011., br. 356

DOZNAJEMO Trnovec Bartolovečki muku muči s huliganima koji devastiraju općinsku imovinu

Lokalni vandali uništavaju igrališta i razbijaju stakla Tko je razbio stakla na natkrivenom autobusnom stajalištu, još se ne zna, no za to kazneno djelo počinitelj ili više njih mogu “zaraditi” i kaznu zatvora do šest mjeseci STOP VANDALIZMU

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Osvjetljenje i videonadzor

Mještani Bartolovca u Varaždinskoj ulici svoj autobus početkom prošlog tjedna čekali su na natkr ivenom autobusnom stajalištu porazbijanih stakala. Možda to nije ništa iznenađujuće, no riječ je o sedmom natkrivenom autobusnom stajalištu na području općine Trnovec Bartolovečki, koje se u zadnjih godinu dana našlo na meti vandala, upozorio je komunalni redar Tibor Fekete.

Osvjetljenje prostora dvorišta škola i dječjih vrtić, parkova, postavljanje videonadzora i protuprovalnih alarma samo su neki od oblika zaštite od takvih kaznenih djela – poručuju iz Policijske uprave varaždinske. Te mjere policijski službenici predlažu na Vijećima za prevenciju kriminaliteta u svim općinama s ciljem da se doprinese smanjenju uništavanja. - Smatramo da je samo zajedničkim angažmanom građana, lokalne samouprave i policije, prvenstveno kroz prevenciju, moguće na primjereni način boriti se protiv ovih oblika kriminaliteta, odnosno neprihvatljivih ponašanja pojedinaca ili grupa – izvijestili su iz PU varaždinske.

- Sigurno nitko nije došao iz Zagreba i razbio stakla na stajalištu, to su napravili lokalni vandali! Vjerojatno su uzeli kamenje s obližnjeg polja i porazbijali stakla – smatra Fekete, kojem je već dosta kontinuiranog devastiranja natkrivenih autobusnih stajališta na području općine. - Uz ovaj najnoviji slučaj razbijanja stakala na stajalištu, koji se dogodio vjerojatno prošli vikend, vandali su stakla porazbijali na dva natkrivena autobusna stajališta u Bartolovcu, tri u Trnovcu i jedno u Šemovcu. Popravljanje tih stakala sad će nas koštati 12.0 0 0 kuna bez PDV-a – rekao je Fekete i upozorio kako u Općini muku muče sa sustavnim uništavanjem općinske imovine. - Uništava se sve, od Zamla-

Igrala, znakovi...

ke do Trnovca. Svako malo pronalazimo razbijena stakla na oglasnim pločama, igrala na dječjim igralištima, prometne znakove... Sve to prijavljujemo policiji, jer u slučaju da se pronađe počinitelji ili više njih, mogli bismo barem zatražiti isplatu novca za počinjenu štetu – ustvrdio je Fekete. Tko je razbio stakla na natkrivenom autobusnom stajalištu prvi vikend u ožujku, još se ne zna, no uhvati li se počinitelj ili više njih, čeka ga novčana kazna ili kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci. U PU varaždinskoj potvrdili su kako se najnoviji slučaj razbijanja stakala na autobusnom stajalištu u Trnovcu Bartolovečkom dogodio u u noći s 6. na 7. ožujka, te da to nije jedini slučaj uništavanja javne imovine na području te općine. Tijekom 2010. godine zaprimili su prijavu oštećenja vrata na Osnovnoj školi u Trnovcu, prilikom čega je još uvijek nepoznati počinitelj i potrgao ukrasno grmlje, a krajem siječnja, točnije u razdoblju od 30. do 31. siječnja uništeni su i znakovi, čime je oštećeno poduzeće PZC iz Varaždina. No počinitelj tog kaznenog djela je pronađen te je protiv njega podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništ vu u Varaždinu.

Vjerojatno su uzeli kamen i bacili ga u staklo - navodi Fekete

Na meti dječja igrališta i škole Općina Trnovec Bartolovečki, međutim, nije jedina koja ima problema s uništavanjem općinske imovine. U Policijskoj upravi varaždinskoj potvrdili su kako povremena oštećivanja javne imovine bilježe i u drugim općinama Varaždinske

županije, a na meti vandala često se nađe i školska imovina. - Tako je krajem 2010. godine oštećeno dječje igralište u Vidovcu te su razbijena stakla na Osnovnoj školi u Gornjem Knegincu – izvijestili su iz PU varaždinske.


15. o탑ujka 2011., br. 356

Oglasi 15


16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

Veselje pod maskama Prohladna faš ni čka n e djelja nije pokvarila veselje pod maskama u Bartolovcu. Pod pokroviteljstvom Općine Trnovec Bartolovečki, koja je osigurala krafne i piće, uz suorganizatore Mjesni odbor, Udrugu žena Bartolovec, Dobrovoljno vatrogasno društvo, okupilo se mnoštvo mještana. Kostimirana dugačka povorka kretala se od mjesta Trnovec do Zamlake, gdje su ih domaćini čekali s kuhanim vinom i krafnama. Fašnički mladenci praćeni maskiranom svitom vlasti, Ivom, Jadrankom i ministrima, vratili su se u Društveni dom zabavljajući se uz muzikaša Jožeka. U večernjim satima uz budno oko DVD-a Bartolovec spaljen je krivac za sve - Fašnik. Organizatori

Vesela fašnička zabava Ovogodišnja fašnička zabava bila je jedna od najveselijih fešti u Domu svete Ane. Zvuk glazbe, pjesme i zvončara - kurenta mnoge je izmamio na ples. Te su večeri domom šetali različiti kostimi: bubamare, tigrovi, strašila, duhovi, nogometaši, ali najveći pljesak dobili su najglasniji – kurenti. Vrijedne kuharice pripremile su krafne za sve maškare i naše korisnike koji su se zabavljali dugo u noć. Dom sv. Ana

“Tribine srijedom” kod kapucina U srijedu 16. ožujka u kapucinskom samostanu u Varaždinu počinju “Tribine srijedom”, koje će se održavati svaki tjedan tijekom korizme. Fra Bono Zvonimir Šagi govorit će na prvoj tribini pod nazivom “Euharistijsko slavlje kao živo otajstveno zajedništvo s Kristom”, koja počinje ove srijede u 20 sati. Uslijedit će još četiri zanimljive teme. Sve tribine počinju u 20 sati u dvorani “Božji narod”. Kapucinski samostan

Skupština DVD-a Vinica U petak 18. ožujka u vatrogasnom domu DVD-a Vinica bit će održana 122. redovna skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vinica, a uz to će biti upriličeno otvorenje vatrogasne zbornice i učionice. Sjednica počinje u 17 sati, a vatrogascima molba da se odazovu u vatrogasnim odorama. Robert Kovačić, predsjednik DVD-a Vinica

Izložba K. Kišasondija U galeriji Gospodarske škole Varaždin ove će srijede, 16. ožujka, u 18 sati biti otvorena izložba slika “Grad na zlatnom brijegu” Kazimira Kišasondija. Umjetnik koji je rođen u Bjelovaru u Varaždin se doselio 1976. godine, a slikarstvom se intenzivno bavi posljednjih pet godina. Ova izložba je njegova peta samostalna izložba, a sudjelovao je i na dvije skupne. Zanima li vas zašto likovni stručnjaci kažu da ispod njegovog kista Stari grad postaje biće, dođite u srijedu u izložbeni prostor Gospodarske škole. Gospodarska škola

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

15. ožujka 2011., br. 356

ČITATELJI PIŠU Znanje proizvodnje tkanina u Varaždinu nepovratno uništeno

Tivar odlazi u povijest Prvo srce koje je zakucalo u Varteksu bilo je srce Tivara. Od tog Tivara izgrađen je cijeli poslovni sustav, a sada je taj naš Tivar na izdisaju, bolje rečeno u komi, a Uprava ga drži na aparatima za preživljavanje. Primarni radnik u proizvodnji tkanine je tkalac, a Uprava je odlučila da su im za daljnju proizvodnju dovoljna samo dva tkalca uz tvrdnju da Tivar ima budućnost. Od takvih izjava dobijete grč u želucu i pitate se ima li kraja ljudskoj gluposti. Malo je obitelji u Varaždinu i okolici koje nisu imale nekog zaposlenog u Tivaru. Mnogo puta smo doživjeli kako su ljudi s ponosom pokazivali logotip “Varteks Tivara” na unutarnjem džepu kaputa i hvalili se: “Ja imam Varteksovo odijelo”. I mi smo bili ponosni što smo utkali svoj rad u tu kvalitetu tkanine koja je bila priznata u europskim razmjerima.

Postoje vrijednosti koje treba zadržati bez obzira na sve. Mi Varaždinci smo poznati po kvalitetnim odijelima, barem smo to dosad bili, a sada je znanje proizvodnje tkanina, stjecano jedno stoljeće, nepovratno uništeno. Radnici koji su posljednih godina između ostalog proizvodili tkanine koje cijeni i veliki Versace, sada su na burzi. Zašto ne znamo čuvati ono po čemu nas drugi cijene? Ne mogu se ne osvrnuti na velikog čovjeka, pokojnog Anđelka Herjavca, koji je vjerovao da Tivar i cijeli Varteks imaju budućnost. Svi se sjećamo njegovih ideja o vertikalno posloženoj proizvodnji, stalno težiti napraviti bolje i više. Poslije njega sve se okrenulo naopačke. Tivarova priča je, nažalost, slična pričama mnogih tvrtki. Sustavno uništavanje onoga što su stvorile pri-

jašnje generacije bez ikakve odgovornosti za svoja djela, stalno smanjivanje radnika bez razvojnih planova. Najveća tragedija je što lokalna politička vlast koja zna i vidi sve nije stala na stranu proizvodnje od koje i ona živi. Ostavljam čitateljima da se zamisle nad ovom slikom radnika Tivara iz 1936. godine koji su čvrstim argumentima uspjeli uvjeriti tadašnju Upravu da donese pravilne odluke i koji su nam predali u ruke snažan Tivar, ali mi, nažalost, svojoj djeci nemamo što predati. Božidar Vršić

REAGIRANJE Podrška prof. Srići i tvrdnjama o oko 550 šerifa koji troše

Novac za činovnike, umjesto za razvoj U broju 349 7Plus Regionalnog tjednika objavljen je intervju s prof. Srićom, a u naredna dva broja su stigle reakcije na njegove izjave. Predsjednik nečega gospodin Bukvić imputira prof. Srići nepoznavanje demokracije i skreće bit njegovih misli na sporedno. Dr. Ptiček u svojem pismu kao glavnu prepreku dobrom upravljanju lokalnih vlasti vidi u stupnju obrazovanje lokalne uprave. Ovo je dijelom točno, ali smatram da je prof. Srića mislio više na marljivost, poštenje, znanje i demokratičnost lokalnih šerifa. Iz Domovinskog rata smo izašli puni ponosa i entuzijazma za stvaranje slobodne, socijalne i demokratske države, a dobili smo raslojeno društvo, ne na osnovu rada, nego na osnovu mutnih radnji i političke podobnosti. Istovremeno je provedena reorganizacija komunalnog sustava pa je stvoreno oko 550 upravnih jedinica kojima upravlja, po dr. Srići, 550 lokalnih šerifa. Kada bi taj organizacijski

sustavio bio makar jedan posto jeftiniji od prethodnog, ne bi bilo šerifa, ali su taj sustav učinili deset puta skupljim i navedenu etiketu time zaslužuju. Primjer naše sredine. Od jedne zajednice općina i pet općina organizirane su dvije županije s 49 gradova i općina i preplaćenim profesionalnim dužnosnicima s čitavom vojskom činovnika i sve to na teret poreznih obveznika. (...) Gradske i općinske komunalne tvrtke osnovane su sredstvima građana, a ne rade kao neprofitne organizacije, nego kao monopolisti bez kontrole cijena usluga koje pružaju. Time se stvaraju izuzetni prihodi koji se ne ulažu u daljnji razvoj i proizvodno zapošljavanje. Kad bi se samo te komunalne tvrtke reorganizirale, cijene usluga građanima bi se, ovisno o djelatnosti, snizile 10 do 50 posto. Važno je što bi cijene bile niže i industriji. Koliko bi samo novca ostalo industriji za daljnja ulaganja u proizvodnju (nova radna mjesta)

i konkurentnost, čime bi se iznova stvarale nove vrijednosti, dohodak pa i doprinos ukupnom društvu. Nažalost, od toga ništa. (...) Još je veće zlo što je ovakav sustav vlasti uveden do samog vrha države, pa država troši više nacionalnog dohotka na održavanje ovakvog činovničkog sustava, nego na razvoj, zapošljavanje, školstvo i zdravstvo. Ovakav sustav je omogućio nekontrolirano zapošljavanje rođaka i politički podobnih u svakodnevno novoizmišljenim birokratskim institucijama, umjesto da se osigura zapošljavanje u proizvodnji. Mi građani birači jednom moramo shvatiti da na izborima moramo birati one koji će dokazati da nam mogu jamčiti bolji život, prvenstveno smanjenjem troškova na sebi samima i ukupnoj birokraciji, a ne one koji će nas lijepim pričama obmanjivati. Pepek Kukurić (podaci poznati redakciji)

Žene iz Hrženice se družile i putovale Članice Udruge žena Hrženica, njih tridesetak, Dan žena pamtit će po lijepom izletu u nedjelju 6. ožujka. Udruga broji 51 članicu različitih životnih dobi, u koju su već više od 40 godina uključene generacije žena: bake, majke, kćeri, svekrve i snahe s ciljem zajedničkog okupljanja, druženja, humanitarnih aktivnosti, očuvanja okoliša i suradnje s drugim udrugama. Uz već tradicionalno međusobno druženje članica, izlet je imao i edukativni karakter i to prekrasnim putovanjem iz ravne Podravine na brežuljke Hrvatskog zagorja, točnije posjetom

Lepoglavi, Trakošćanu i Krapini i završetkom izleta u veselom raspoloženju u ravnom Međimurju. Nedjeljni izlet prepun dojmova završio je toplim dočekom u restoranu u Međimurju i ukusnom večerom uz glazbu i ples. O našoj sigurnosti, udobnosti i organizaciji cijelog puta

brinula se turistička agencija iz Đelekovca i vrlo simpatična gospođa Mira, naš turistički vodič, a veliku podršku dao nam je Marijan Lazar, načelnik Općine Sveti Đurđ koji je uplatom financijske donacije u visini polovice troškova izleta na vrlo lijepi način pokazao da cijeni i podržava aktivnosti i rad naše udruge žena, što nam je izuzetno drago i na čemu mu i ovim putem najljepše hvala. Jadranka Martan


Oglasi 17

15. ožujka 2011., br. 356

DOZNAJEMO U Vinici održana jedanaesta po redu Izložba vina “VINEA 2011.”

Još jedna uspješna izložba vina Ocjenjivački sud dodijelio je za kvalitetu vina 33 zlatne medalje, 130 srebrnih i 86 brončanih medalja te 9 priznanja Pjesmom „Lijepa naša Barbara“, himnom viničkih vinogradra, u petak 4. ožujka u Vinici je počela svečanost otvorenja 11. Izložbe vina „VINEA 2011“, održane u organizaciji Udruge vinogradara „VINEA“ Vinica i Općine Vinica. I ova izložba održana je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Općine Vinica Marijan Kostanjevac zaželjevši svima dobrodošlicu i ugodan boravak.

Kvaliteta

Također je istaknuo kako Općina Vinica kroz potpore za nabavu loznih sadnica, osiguranje v išegodišnjih nasada te okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta nastoji olakšati položaj vinogradara. Pr isutnima Potpore u b ž o l z i se obrat io i U pozdravo i r o župan Varažnom govoru otv e j dinske župaposjetiteljima inko V . r d nije Predrag su se obratili ni b o s o , U predsjednik Milat ministra Štromar. ime glavUdruge Stjek i nog pokropan Kovač ić izaslan nkovića v itelja sve i predsjednik ba o Č posjet itelje Organizacijskog pozdravio je dr. odbora ovogodišVinko Milat, savjetnje izložbe Zvonko Rožmarić, ujedno i predsjednik nik i osobni izaslanik potRegionalnog viteškog stola predsjednika Vlade i miniBratovštine vinskih vitezova. stra Petra Čobankovića. Naglasio je da Hrvatska Ocjenjivački sud dodijelio je za kvalitetu vina 33 zlat- sigurno ima dobra i kvalitetne medalje, 130 srebrnih i na vina, ali da su preskupa 86 brončanih medalja te 9 za europsko tržište te da će se morati reducirati trošpriznanja. U ime domaćina i suorga- kovi proizvodnje ukoliko nizatora sve goste i posjeti- želimo sa svojim vinima biti telje pozdravio je načelnik konkurentni na europskom

Posjetitelji su uživali u zabavnom programu i degustaciji vina

tržištu. Dr. Milat ujedno je i otvorio ovogodišnju Izložbu vina simboličnim ispijanjem zdravice zajedno s predsjednikom udruge, predsjednikom Organizacijskog odbora izložbe, predsjednicom Ocjenjivačkog suda, načelnikom Općine Vinica i županom. Izložba vina završila je „Vinskim balom“, na kojem su uručene diplome, nagrade i priznanja svim izlagačima vina.

Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac s uzvanicima

Najviše uzoraka miješanog bijelog vina Na otvorenju Izložbe vina „VINEA 2011“ predsjednica stručnog ocjenjivačkog suda Marija Kuščer izvijestila je da je za ovogodišnju izložbu prikupljeno 288 uzoraka, manje nego prošlih godina, što je bilo i očekivano jer prošla godina klimatski nije pogodovala vinovoj lozi. Među zaprimljenim uzorcima najzastupljeniji su bili uzorci miješanog bijelog vina (151), zatim 120 uzoraka

sortnih vina te 17 uzoraka voćnih vina i rakija. Prigodni program izveli su učenici Osnovne škole Vinica, a svoje radove izložili su i članovi Učeničke zadruge „Vrčeki“. Nakon razgledavanja izložbe, posjetitelji su mogli uživati u degustaciji nagrađenih vina uz dobru gastronomsku ponudu te uz Viničke tamburaše, koji su se pobrinuli za dobro raspoloženje.


18 Oglas

15. o탑ujka 2011., br. 356


15. ožujka 2011., br. 356

Lukaps je značajan proizvođač tvrdih želatinskih kapsula u ovome dijelu Europe. U sastavu je multinacionalne kompanije ACG Worldwide čije je sjedište u Indiji i koja je jedan od najvećih azijskih i svjetskih proizvođača kapsula za potrebe farmaceutske industrije u sedamdesetak zemalja svijeta. U namjeri da ostvari svoje ambicije i strateške ciljeve u Europi, ACG Worldwide kontinuirano ojačava Lukapsove timove novim kompetentnim i motiviranim stručnjacima, a trenutačno je u potrazi za kandidatima na sljedećim pozicijama:

1. TEHNIČAR ODRŽAVANJA (m/ž) Vaše će glavne odgovornosti biti: Ʉ ėáĤłÑĺÑĒĉå ĨĮĤėĉåĺÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ Įå ėĮĊČÑĒĉÑĒĉå ĊĺÑĤėĺÑ ÿ nedostataka, ɄġėġĤÑĺÑĊÿĒÑáėûĤÑáĒĉÑĨĮĤėĉåĺÑıġĤėÿŀĺėáĒĉÿȦ ɄĊÑČÿÜĤÑÝÿĉÑėġĤåđåıġĤėÿŀĺėáĒĉÿȦ ɄĤÑáĒÑûėáÿĪĒĉåđĤåđėĒĮıĨĮĤėĉåĺÑġĤėÿŀĺėáĒĉÿȩ Od kandidata/kandidatkinje očekujemo: ɄĨĤåáĒĉėĪĊėČĨĊėėÜĤÑŀėĺÑĒĉåĮåþĒÿàĊėûıĨđĉåĤåĒĉÑɇĨĮĤėĉÑĤĨĊÿ ili metalski smjer) ɄĒÑĉđÑĒĉåɶûėáÿĒåĤÑáĒėûÿĨĊıĨĮĺÑĒÑÿĨĮÿđÿČÿĨČÿàĒÿđġėĨČėĺÿđÑ ɇĨĊČÑġÑĒĉåĨĮĤėĉåĺÑȹġėĨĮĤėĉåĒĉÑȹđåĮÑČĒÿþĊėĒĨĮĤıĊÝÿĉÑɉ ɄġėŀĒÑĺÑĒĉåĨĮĤėĉĒÿþåČåđåĒÑĮÑÿđÑĮåĤÿĉÑČÑ

2. MEHANIČAR U PROIZVODNJI (m/ž) Vaše će glavne odgovornosti biti: Ʉ ĨĺÑĊėáĒåĺĒė ĊėĒĮĤėČÿĤÑĒĉå đåþÑĒÿàĊå ÿĨġĤÑĺĒėĨĮÿ ĨĮĤėĉåĺÑȦ podešavanje i podmazivanje strojeva te otklanjanje uočenih mehaničkih nedostataka na strojevima za proizvodnju, ɄėĮĊČÑĒĉÑĒĉåđåþÑĒÿàĊÿþĊĺÑĤėĺÑĒÑėĨĮÑČėĉġĤėÿŀĺėáĒėĉÿĒåproizvodnoj opremi, ɄġĤåáČÑûÑĒĉåĮåÿŀĺåáÜÑġėÜėČĉĪÑĒĉÑÿıĒÑġĤåäåĒĉÑĒÑĨĮĤėĉåvima i opremi ɄĨıáĉåČėĺÑĒĉåıûėáÿĪĒĉåđĤåđėĒĮıĨĮĤėĉåĺÑÿėġĤåđå Od kandidata/kandidatkinje očekujemo: ɄĨĤåáĒĉėĪĊėČĨĊėėÜĤÑŀėĺÑĒĉåĮåþĒÿàĊėûıĨđĉåĤåĒĉÑɇĨĮĤėĉÑĤĨĊÿ tehničar, tehničar za mehanotroniku, strojobravar i sl.) Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ĮĤÿ ûėáÿĒå ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ĒÑ ÿĨĮÿđ ÿČÿ ĨČÿàĒÿđ ġėslovima ɄġėŀĒÑĺÑĒĉåĨĮĤėĉĒÿþåČåđåĒÑĮÑÿđÑĮåĤÿĉÑČÑ Pored navedenih zahtjeva od svih kandidata se očekuju dobro razvijene komunikacijske vještine, inicijativnost, timski duh uz spremnost na suradnju u internacionalnom timskom okruženju te otvorenost za stjecanje novih znanja. GėłåČĉĒėĉåġėŀĒÑĺÑĒĉååĒûČåĨĊėûĉåŀÿĊÑıûėĺėĤıÿġÿĨđıĮå ġĤÿđĉåĤåĒÑĊėđġĉıĮåĤĨĊÑġÿĨđåĒėĨĮɇ7N=îîÿÝåȦNGɉȩ Pružamo vam: ɄáÿĒÑđÿàĒėĤÑáĒėėĊĤıłåĒĉåûáĉåĨåĺÿĨėĊėÝÿĉåĒåÿĒáÿĺÿáıÑČĒÿ doprinos i stručno znanje Ʉ đėĮÿĺÿĤÑĉıßå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊėȿġėĨČėĺĒå ıĺĉåĮå ɇĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒÿ ĤÑŀĺėĉĨĮĤıàĒÿþŀĒÑĒĉÑÿđėûıßĒėĨĮŀÑġĤėîåĨÿėĒÑČĒÿĤÑĨĮɉ Ʉ ġĤėîåĨÿėĒÑČĒė ÿŀÑŀėĺÑĒ ġėĨÑė ı ÿĒĮåĤĒÑÝÿėĒÑČĒėđ ĮÿđĨĊėđ okruženju 7ĉåĨĮėĤÑáÑĉåı2ıáÜĤåûıȦÑıûėĺėĤėĤÑáıŀÑĨĒÿĺÑĨåĒÑėáĤåđeno vrijeme. NđÑĮĤÑĮåČÿáÑđėłåĮåÿĨġıĒÿĮÿĒÑĪÑėàåĊÿĺÑĒĉÑÿĨġĤåđĒÿĨĮåġĤÿhvatiti ponuđeni poslovni izazov, Vašu ponudu i životopis pošaČĉÿĮåĒÑĉĊÑĨĒÿĉåáėɵɵȩėłıĉĊÑɵɳɴɴȩûėáÿĒåĒÑĨČĉåáåßıÑáĤåĨıȨ Lukaps d.o.o., (Za natječaj), Frankopanska 79, 42230 Ludbreg ili na: igor.kovac@lukaps.hr

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Oglasi 19


20 Poslovni svijet

15. ožujka 2011., br. 356

USPJEH Varaždinski Tehnološki park najuspješniji partner BICRO-a u provedbi PoC-a

NAŠA POSLA

Zbog duga pale naknade Zbog sl abog punjenja županijskog proračuna, koji je za 12 posto manji nego prije godinu dana, smanjene su naknade vijećnicima i članovima radnih tijela Skupštine Varaždinske županije, dok je županovi savjetnici više neće primati. Umjesto 1300 kuna, vijećnici Županijske skupštine odlučili su da će ubuduće primati sto kuna manje, predsjednica skupštine, koja je imala neto naknadu od 5.313 kune, 1.400 kuna manje, a njezini zamjenici, koji su imali naknadu od 2342 kune, dobivat će 300 kuna manje. Ujednačene su i naknade predsjednicima radnih tijela Skupštine i predsjednicima klubova vijećnika, dok se naknada za članove radnih tijela smanjuje sa 100 kuna neto po sjednici na 100 kuna bruto. Ovime se očekuje ušteda nešto manje od 100.000 kuna. Da bi se smanjio proračunski manjak Varaždinske županije, koji je na kraju prošle godine iznosio 24 milijuna kuna, odnosno aktualna dugovanja koja iznose 13 milijuna kuna, najavljeno je i smanjivanje troškova vezanih uz službena vozila i telefoniranje, a morat će se odustati i od nekih projekata. Tako bi, ukoliko se ne poboljšaju prilike, ujesen mogao doć i u pitanje projekt besplatnog prijevoza srednjoškolaca te subvencije prijevoza za studente, ali i projekt nove Kirurgije.

VALIDUS

Državi dužan 20 milijuna Validus, kompanija za upravljanje drugim društvima, koja je lanjsku godinu završila s 28 mil. kn gubitka, a 2009. s gotovo 22 mil. kn gubitka, duguje više od 20 milijuna kuna javnih davanja, izvijestio je putem Zagrebačke burze Vladimir Šelebaj Sellier, član Uprave Validusa, čiji temeljni kapital iznosi 270 milijuna kuna. Od tog iznosa dugovanja, prema potvrdi varaždinskog Područnog ureda Porezne uprave, najviše otpada na porez na dodanu vrijednost, i to 13,4 milijuna kuna, a nakon toga slijedi 6,4 milijuna kuna poreza na dobit.

Iz Varaždina stiglo 16 od 46 projekata iz cijele Hrvatske U sklopu BICRO Programa provjere inovativnog koncepta (PoC) bespovratno dodijeljeno više od osam milijuna kuna Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

VARAŽDIN - Više od osam milijuna kuna bespovratno je dobilo 46 domaćih tvrtki u sklopu Programa provjere inovativnog koncepta (PoC), koji je tijekom ove godine u dva kruga proveo Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO, središnja ustanova zadužena za razvoj i unapređenje inovacijskog i tehnologijskog sustava u našoj zemlji.

Kao Izrael i Finska

financiraju Vlada RH i Svjetska banka, dok ga provodi BICRO u suradnji s pet prepoznatih centara u Čakovcu, Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu. Među njima najuspješnijim su se pokazali poduzetnici koji su se javili varaždinskom Tehnološkom parku. Naime, iz njega je u prvom krugu došlo osam od 21 projekta koja su odobrena, dok je u drugom prošlo 9 od ukupno 25 projekata. - U dva kruga Programa provjere inovativnog koncepta pravo na bespovratna sredstva za financiranje vlastitih poduzetničkih aktivnosti ostvarilo je ukupno 16 tvrtki koji su nam se javile, od kojih četiri posluju u Tehnološkom parku Varaždin. Njima je bespovratno dodijeljeno gotovo pola milijuna eura - istaknuo je Andrija Petrović, direktor Tehnloškog parka Varaždin.

Rečeno je to u petak u Tehnološkom parku Varaždin gdje su potpisani ugovori s osam poduzetnika korisnika bespovratne potpore drugog kruga PoC-a, programa koji financira Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka. - Osim pružanja potpore stvaranju tehnološke infrastrukture, za što je dobar primjer upravo varaždinski Tehnološki park, koji je na PoC treba i dalje pragu samofiBespovratnim sredstvinanciranja, ma koja se kreću od d o BICRO je 35 tisuća do 350 o na te tisuća kuna po 0 0 0 d oC . 5 3 melju projektu, PoC aP n u k 0 d o f inanc ira ak.00 ti s 0 5 o 3 n v i brih tivnosti vezaakt a r i c u n r prine uz provjeru fina ovje r p z u mj e i zaštitu intei e n a vez ra u lektualnog itu t š a z te p r akvlasništva, og s i ze demonstraciju ktualn e l e t n i malja tehničke izvedišva kao što vosti te izradu funkvlasni su Izrael i cionalnog prototipa, i Finska pokrenuo to do 75 posto ukupnih program za sufinanciranje troškova nastalih tijekom razvoja novih, inovativnih provedbe ovih aktivnosti, proizvoda i usluga u njiho- dok ostatak od najmanje voj ranoj fazi - pojasnio je 25 posto predlagatelj treba direktor BICRO-a Dalibor osigurati iz vlastitih ili druMarijanović dodavši da PoC gih izvora.

Ugovore su potpisali direktor BICRO-a D. Marijanović te direktor Tehnološkog parka A. Petrović

Neki projekti već se dokazali u praksi - U prvom krugu PoC-a bespovratna su sredstva dodijeljena tvrtkama Banko, Evolva, Inciner8, Trending, Centar Čiovo, Core, Xylon i Millenium Motori. Ukupna vrijednost projekata u prvom krugu iznosila je 3 milijuna i 525 tisuća kuna, od čega se milijun i 827 tisuća kuna sufinancira iz PoC-a - podsjetio je Andrija Petrović. Jedna od osam tvrtki koje su ostvarile

- U drugom je krugu Programa za osam tvrtki preko Tehnološkog parka Varaždin dodijeljeno ukupno 2 milijuna i 611 tisuća kuna, pri čemu se sufinancira milijun i 619 tisuća kuna. Bespovratna sredstva u drugom krugu dodijeljena su tvrtkama Top Element, MKP, Altpro, Mala radionica interneta, Intesis, Veski, Rast i razvoj te MediaTrend, kao i tvrtki Viking,

pravo na bespovratna sredstva za financiranje vlastitih poduzetničkih aktivnosti u prvom krugu je tvrtka Evolva, čiji je direktor Matija Tomašković predstavio projekt kandidiran za dodjelu bespovratnih sredstava, istaknuvši pritom da su dobivena sredstva upotrijebljena na pravi način, što potvrđuje ne samo uspješna primjena u praksi, nego i zanimanje i stranih investitora.

koja će ugovor potpisati naknadno - rekao je Karlo Kukec, pomoćnik direktora za tehnologiju Tehnološkog parka Varaždin. S obzirom na zanimanje poduzetnika za ovakav oblik potpora, kao i njihove ideje te već ostvarene rezultate na tržištu, sudionici potpisivanja ugovora izrazili su nadu da će se i iduće godine nastaviti s PoC-om.

Matija Tomašković

I TOGA IMA Usprkos krizi, Operativnim planom poticanja malog i srednjeg gospodarstva osigurano 407,9 milijuna

Gospodarstvenicima više 80-ak milijuna kuna

Tihana Kraljić s poduzetnicima

VARAŽDIN/ČAKOVEC - Ove je godine osigurano 407,9 milijuna kuna za potpore malom i srednjem gospodarstvu, što je za 82 milijuna kuna više nego prošle godine kada je gospodarstvenicima iz Varaždinske županije dodijeljeno gotovo 17 milijuna kuna bespovratnih potpora, odnosno 6,7 posto ukupnog lanjskog iznosa od 326 milijuna kuna, dok su međimurskim gospodarstvenicima dobili 15,5 milijuna kuna. Istaknula je to državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić predstavljajući u varaždinskoj Županijskoj komori i u čakovečkom Tehnološko-inovacijskom centru Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za ovu go-

dinu čiji su natječaji objavljeni krajem veljače, a bit će otvoreni 60 dana. Operativni plan sastoji se od devet poticajnih područja: konkurentnost i inovacije (80,2 milijuna kuna), poduzet-

v

araždinski poduzetnici lani bespovratno dobili 17, a međimurski 15,5 mil. nička infrastruktura (54,6 milijuna), povoljno financiranje uz subvencioniranje kamate (41,5 milijuna), obrazovanje za poduzetništvo (5 milijuna), obrtništvo i obrtni registar (18,4 milijuna), sufinanciranje projekata financiranih iz sredstava EU (45,3 milijuna), poticanje

međunarodne konkurentnosti i internacionalizacija (32,3 milijuna), ulaganje u fondove za razvoj - Fondovi za gospodarsku suradnju (100 milijuna) te rad HAMAG-a, Hrvatskog saveza zadruga, organizacija nacionalnog savjetovanja, registar potpora (30,6 milijuna). Operativnim planom, uz ostalo, potiče se poboljšavanje konkurentnosti, marketinga, inovacija, gazela, poduzetništvo žena, poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom te klastera. - Kod izrade Operativnog plana poštovani su jasni i precizni kriteriji, a sklapanje ugovora je transparentno - naglasila je državna tajnica dodavši da će ovakav sustav potpora biti do ulaska Hrvatske u EU kada će se dogoditi značajne preinake.


Poslovni svijet 21

15. ožujka 2011., br. 356

PRIMJER Tvrtka Ladić Werner ovih dana kreće u novi investicijski ciklus

HZZ VARAŽDIN

Prema 11.000 na burzi?

Broj nezaposlenih osoba koje su prijavljene u varaždinskoj Područnoj službi HZZ-a došao je do 10.800, a ne dogodi li se neko čudo, idući mjesec nezaposlenih u Varaždinskoj županiji moglo bi biti više od 11.000. Naime, usporeni rast broja

nezaposlenih, kojih je sada 50 -ak v iše nego mjesec dana ranije, mogao bi se ubrzati zbog stečaja poduzeća u sklopu poslovnog sustava Mundus, dok se s druge strane ne očekuje veći rast ponude slobodnih radnih mjesta.

Hrvatsko-njemačka tvrtka Ladić Werner u poduzetničkoj zoni Brezje zapošljava 90-ak radnika od kojih velika većina tu radi godinama

U novu tvornicu uložit će više od 40 milijuna kuna Za tvornicu čeličnih konstrukcija, koja će imati suvremene, računalno upravljane strojeve, kupljeno je 50 tisuća četvornih metara u jalžabetskoj zoni Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Poduzetničkoj zoni Jalžabet hrvatsko-njemačka tvrtka Ladić Werner, koja u Poduzetničkoj zoni Brezje zapošljava 90-ak radnika, kreće s izgradnjom novih proizvodnih hala, čime započinje novi investicijski ciklus koji bi nakon završetka mogao prijeći 40 milijuna kuna.

I kredit HB-a - U jalžabetskoj zoni, koja se nalazi neposredno uz autocestu Zagreb - Goričan i kneginečku Poduzetničku zonu, već smo kupili zemljište od oko 50 tisuća četvornih metara, od čega će 16 tisuća zauzeti novi proizvodni objekti. U prvoj fazi izgradnje, koja kreće ovih dana, a završit će krajem godine, napravit ćemo četvrtinu ukupno predviđenog proizvodnog prostora našu novu tvornicu čeličnih konstrukcija, koja će biti opremljena najmodernijim, kom-

pjutorski upravljanim stroje- investicije koje su nužne za vima - doznajemo od Zdenka rast i razvoj svake tvrtke, pa Ladića, direktora tvrtke Ladić tako i naše. Naime, osim što Werner, koja posluje od 1998. ćemo zaposliti vlastite kapacigodine, a nastala je zahvalju- tete, nova investicija podići će jući dugogodišnjoj obiteljskoj našu konkurentnost na tržištu zemalja EU - veli direktor Ladić obrtničkoj tradiciji. Zajedno sa zemljištem i Wernera, tvrtke koja je bilježila godišnji rast prihoda od opremom, ulaganje u 15 do 20 posto sve do prvu fazu izgrada n 2009., a lani je prvi nje novog proput zabilježen izvodnog potu š i ž r t pad u odnosu gona iznosit U E a j na prethodnu će oko 3,5 l t zema s o godinu. milijuna n ć u d u Kretanje eur a . O d imo b tiče d i v prihoda Ladić to g a o ko is , e k t r tv poklapolovice će adić paWernera se s kretanjibiti sredstva enko L d Z ma u domaćem poduzeća, a građevinskom sekostatak će biti toru, uz koji je poduzeće kredit Hypo banke uz 4 posto kamate, što usko vezano. Naime, tvrtka je posljedica aranžmana s se bavi izradom i montažom alu i pvc stolarije, staklenih HBOR-om. - Iako bi proizvodna ulaga- stijena te čeličnih konstrukcija nja trebala biti niža, kao što svih vrsta i namjena, kako za je to slučaj vani, za hrvatske trgovačke, tako i proizvode prilike to je dobra kamatna te skladišne prostore. Uz to, stopa koja ipak potiče na poznata je i po inox programu

Imex banka: Štednja veća od milijardu kuna Zdenko Ladić

u građevinarstvu i procesnoj industriji, kao i staklenih i ventilirajućih fasada koje je, uz ostalo, postavila na trgovačkim centrima Garden Mall u Zagrebu te Avenue Mall u Osijeku. - Zahvaljujući ulaganju, očekujemo da će naši proizvodi lakše stizati na tržišta Njemačke i Austrije, odnosno EU, gdje vidimo svoju budućnost, s obzirom na to da u našoj zemlji ne očekujemo skori rast građevinarstva - ističe Ladić.

Početkom veljače ove godine štednja građana u Imex banci d.d. premašila je milijardu kuna, što iznosi 75 posto ukupnih depozita u banci i bilježi porast od 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema financijskim izvještajima na dan 28. veljače dobit Imex banke d.d. iznosi 4,7 milijuna kuna i na razini je dobiti iz veljače prošle godine, dok ukupna imovina iznosi 1.691 milijuna kuna i bilježi porast od 21 posto u odnosu na isto razdoblje

prošle godine. Ukupni prihodi porasli su 10 posto u odnosu na veljaču 2010. godine. Ukupni plasmani kredita iznose 1.232 milijuna kuna i veći su za 29 posto u odnosu na isti period prošle godine, od toga krediti pravnim osobama i obrtnicima iznose 1.102 milijuna kuna i predstavljaju 89 posto ukupno odobrenih kredita, dok krediti građanima iznose 130 milijuna kuna i predstavljaju 11 posto ukupno odobrenih kredita.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Prava odluka Reorganizacija organizacije N

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

efleksibilnost organizacije podrazumijeva njenu krutost u smislu nedostatka sposobnosti prilagođavanja organizacije promjenjivom okruženju i snalaženja u izvanrednim neočekivanim situacijama. Svrha reorganizacije je smanjenje nefleksibilnosti poduzeća i prilagođavanje promjenama u okruženju. Reorganizacija je uzrokovana slabostima postojeće strukture ili promjenama u okruženju. Slabosti postojeće organizacijske strukture mogu biti: preširok raspon upravljanja, sporo donošenje

odluka, nepostojanje jedinstvene politike, neuspjeh u postizanju ciljeva, raspad financijske kontrole. Promjene u poslovnom okruženju mogu biti akvizicija ili prodaja dijelova poduzeća, promjene u linijama proizvoda ili usluga, marketingu, utjecaj konkurencije, uvođenje novih proizvodnih linija, državna regulacija, fiskalna politika i mnoge druge. Na promjene u okruženju može se reagirati uvođenjem novih metoda upravljanja, primjerice postizanje odgovarajuće financijske kontrole uz visok stupanj

decentralizacije ili poticanjem razvoja menadžera na način da im se da odgovornost upravljanja decentraliziranim jedinicama kompanije. Reorganizacija može biti potaknuta i dolaskom novog menadžera u organizaciju. a temelju svojeg osobnog iskustva ili osobnih crta i metoda upravljanja, menadžer u postojećoj organizaciji uvodi promjene. Jedan od dobrih primjera reorganizacije je preokret u poslovanju kompanije United Technologies Corporation sa 180 000 zaposlenika koja se 90-ih godina

N

našla u krizi. Bila je na glasu po lošim uslugama i po tome što su ih kupci masovno napuštali i odlazili k konkurenciji. Menadžer Bob Daniell bio je prekretnica i spas za korporaciju. Došao je i napravio preokret, zamijenio je autokratski stil upravljanja svojeg prethodnika s participacijskim stilom. Slušao je svoje zaposlenike i dao im je stvarnu moć odlučivanja na pojedinim razinama u organizacijama. Time je uklonio suvišne organizacijske razine i pokrenuo stvarno rješavanje problema i približavanje kupcima.


22 Crna kronika

15. ožujka 2011., br. 356

DOZNAJEMO Preslušavanjem snimki razgovora nastavljeno suđenje ginekolozima optuženim za zlouporabe

Vještak utvrdio da je dokumentacija - valjana Preslušavanjem snimki telefonskih razgovora liječnika, koje su nastale prema nalogu istražnog suca varaždinskog Županijskog suda nekoliko mjeseci prije njihova uhićenja, na varaždinskom Općinskom sudu u utorak je nastavljeno za javnost zatvoreno suđenje sedmorici ginekologa iz Varaždina, Koprivnice i Bjelovara koje se tereti za zlouporabu položaja i

ovlasti. Ginekologe Davora Faru, Oskara Kirchbauma, Zorana Pit-

z

avršne riječi očekuju se na raspravama sredinom travnja nera, Aleksandra Jukića, Pavla Perkovića, Nevena Haćimovića

i Cvjetka Čandrlića, koji su lani u listopadu bili uhićeni i pritvoreni zbog sumnje da su počinili 101 kazneno djelo, tereti se da su radi pribavljanja imovinske koristi obavljali prekide urednih ali neželjenih trudnoća te su za te zahvate naplaćivali između 1000 i 2500 kuna. Novac su zadržavali, a u liječničkoj su dokumentaciji lažno prikazivali obavljene zahvate kao medicin-

ski opravdane zbog navodno patološke trudnoće, fakturirajući ih i naplaćujući od HZZO-a. Upravo zbog takve optužnice, branitelji okrivljenika predlagali su saslušanje medicinskih sestara, kao i vještačenja medicinske dokumentacije. Nakon što se državno odvjetništvo usprotivilo saslušanju svjedokinja, sud je odbio takav prijedlog, ali ne i prijedlog za vještačenje medi-

cinske dokumentacije, pa je suđenje bilo prekinuto na nekoliko tjedana. Nakon što je vještak iz Zagreba dovršio vještačenje, uz ostalo, proizlazi da drugookrivljeni dr. Oskar Kirchbaum ima uredno potkrijepljenu dokumentaciju za sve slučajeve za koje se tereti.Ne bude li novih dokaznih prijedloga, završne riječi očekuju se na raspravama 14. i 15. travnja.

NAŠA POSLA Protiv dvije osobe podignuta optužnica zbog požara u Bolfanu

Dogovorili izazivanje požara da bi došli do dva milijuna kuna? Požar izazvali da bi ishodili isplatu dva milijuna kuna po polici osiguranja kuće od požara, tvrdi se u optužnici Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Da bi ishodili isplatu iznosa većeg od dva milijuna kuna po polici osiguranja kuće od požara, dvoje Varaždinaca smislilo je i provelo jednostavan plan: zapalit će kuću u kojoj je bio ugostiteljski obrt Julija, a zatim će štetu prijaviti osiguravateljima.

polio namještaj, ostali inventar i prizemlje te kat kuće u Bolfanu, a zatim je otvorenim plamenom zapalio benzin i tako izazvao požar u kojem je izgorjela i uništena cijela kuća te veći dio namještaja i inventara.

Istraga opet proširena Istraga protiv Miljenka Ptičeka proširena je u petak za još jedno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a vezano uz uređenje zemljišta u Ulici Đure Sudete kraj varaždinskog POS naselja u kolovozu 2003. godine. Za taj su posao, kako se tvrdi u istražnom zahtjevu, Parkovi dali ponudu od 81 tisuće kuna, a tvrtka iz Sračinca 21 tisuću. Saznavši to, kako se sumnja, Ptiček nagovara direktora sračinečke tvrtke da odustane od svoje ponude, a zauzvrat ga uzima za podizvođača te mu isplaćuje 23.265 kuna. U Komunalnom odjelu Grada Varaždina tvrde da nisu dobili nikakvu ponudu od tvrtke iz Sračinca.

IZDVOJENO

Za red i mir u centru grada

Tragovi podmetanja

Nakon toga je drugookrivljena podnijela osiguravajućem društvu prijavu štete i Izgorjelo sve Tvrdi to varaždinsko Župa- zahtjev za isplatu osiguranog nijsko državno odvjetništvo iznosa. Da je bio podmetkoje je protiv tridesetonut požar u ugogodišnjeg N. G. te t k e st iteljskom 29-godišnje N. G. Obj objektu Julipodignulo opm je e j o k ja u Bolfatužnicu zbog u ki s j l e t i nu, koji je teškog ka t s o g u znenog djela bio vo je u cijelosti o t o g izgorio prot iv opće lija obrt Ju osti uništen za čet ir i sigurnosti te n u istrakaznenog djeu potp nju prošle žsata, iteljima la zlouporabe eč j i s u je bilo vrlo osiguranja. e godin brzo jasno Da bi ishodili budući da su u isplatu iznosa od objektu zajedno s 2.017.000 kuna po polici osiguranja kuće od požara, vatrogascima pronašli krpe kako su izvijestili iz državnog natopljene lako zapaljivom odvjetništva, tijekom noći 14. tekućinom čiji je trag vodio na 15. siječnja prošle godine kroz hodnik do prostorija u prvookrivljeni je benzinom kojime je bio naslagan drveni

SLUČAJ PARKOVI

Objekt u kojem je bio ugostiteljski obrt Julija gotovo je u potpunosti uništen u siječnju prošle godine

namještaj. Nakon što su dokazi poslani u zagrebački Centar za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić, počeo se stezati obruč oko osumnjičenih, da bi početkom rujna bilo dovršeno kriminalističko istraživanje nakon kojeg je policija prijavila 30-godišnjaka zbog namjernog zapaljenja ugostiteljskog objekta Julija u vlasništvu 29-godišnjakinje. Nakon saslušanja istražni je sudac odredio pritvor protiv 30-godišnjaka koji mu je sada produljen zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.

Ubilo ga stablo kruške U subotu 12. ožujka oko 14.30 sati u mjestu Vinogradi Ludbreški, na vikend području zvanom Ribnjak, smrtno je stradao 53-godišnji S. T., izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske. Navedeni je muškarac rušio stablo kruške koje se tom prilikom prevrnulo i svojim ga debljim krajem prignječilo uz tlo, nanijevši mu ozljede od kojih je pre-

minuo na mjestu događaja. Smrt je konstatirana po liječniku Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Ludbreg.

Članovi Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Varaždina složili su se da je stanje sigurnosti na gradskom području lani bilo zadovoljavajuće jer nije bilo događaja koji bi u većoj mjeri narušili osjećaj sigurnosti građana. Budući da je narušavanje javnog reda i mira u ranojutarnjim satima u centru grada bilo jedna od pojava na koju je skrenuta pozornost, već za ovaj tjedan u Gradskoj je vijećnici najavljen sastanak na kojem će biti nazočni vlasnici ugostiteljskih objekata u gradu Varaždinu radi koordiniranih aktivnosti za predstojeću proljetno-ljetnu sezonu ugostiteljske djelatnosti. Odvojeni sastanak bit će i s ravnateljima osnovnih škola s ciljem povećanja sigurnosti u zonama škola.

Pravna strana Arhitekti i autorska prava S

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

tajalište arhitektonske struke sigurno se razlikuje od zakonskog okvira koji omogućava autorskopravnu zaštitu arhitektonskih djela (projekti, modeli i već izgrađeni objekti), kod davanja odgovora na pitanje je li baš svako djelo arhitekta ujedno i autorsko djelo. Glavni kriterij prema kojem se sukladno odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAP) ocjenjuje je li izraz arhitekta autorsko djelo, nije izričito njegova umjetnička i prostorna vrijednost već originalnost i individualni karakter takvog djela, što znači

da u praksi na osnovu takve općenite formulacije nije uopće jednostavno zauzeti stajalište treba li nekom djelu arhitekture dati automatski autorskopravnu zaštitu ili ne.Zanimljivo je da u ZAP-u nije precizirano tko je autor djela arhitekture, što znači da u Hrvatskoj autorskopravna zaštita ne bi trebala biti uskraćena niti nekvalificiranom autoru ako njegov izraz zadovolji kriterije originalnosti i individualnosti. Naravno, s druge strane postoji Zakon o prostornom uređenju i gradnji koji sprečava gradnju objekata po nacrtima

koje bi izradile neovlaštene osobe, pa makar i takvi nacrti ispunjavali kriterije za njihovu autorskopravnu zaštitu. Osnovni značaj autorskopravne zaštite za arhitekte i inženjere čija djela imaju karakter autorskih djela jest u tome da im se pruža zaštita od daljnje neovlaštene uporabe i izmjene njihovih projekata za vrijeme i nakon što su iskorišteni za izgradnju objekta, a znači i određena ograničenja za svakodobnog vlasnika izgrađenog objekta koji želi izmijeniti svoj objekt na način koji vrijeđa čast i ugled arhitekta. Autorsko pravo na

naručenom djelu arhitekture autor zadržava bez ograničenja, osim ako se sam autor i naručitelj u ugovoru nisu drukčije sporazumjeli. Dakle detaljno sročeni ugovori preduvjet su izbjegavanja nesporazuma oko korištenja autorske projektne dokumentacije, međutim važno je napomenuti da se autor niti ugovorom ne može odreći svojeg autorskog prava, što znači da će arhitekt uvijek moći tražiti priznanje svog autorstva, kao i ostvarenje drugih moralnih prava autora osobito u vezi s naknadnim izmjenama njegovog djela.


15. o탑ujka 2011., br. 356

Oglas 23


24 Oglasi

15. ožujka 2011., br. 356

MOD-DIZ-OBUĆA d.o.o. Optujska 72/B 42000 Varaždin raspisuje

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDIN

Klasa: 370-01/11-01/14 Urbroj: 2186/01-01-11-3 Varaždin, 14.03.2011.

NATJEČAJ za radno mjesto

Povjerenstvo za utvrđivanje Liste reda prvesnstva za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje Na temelju čl. 23. Pravilnika o uvjetima i mjerilima, te postupku za određivanje reda prvenstva za kupnju stanova građenih prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji, objavljenog u “Službenom vjesniku Grada Varaždina“ broj 11/09 (dalje u tekstu: Pravilnik), Povjerenstvo za utvrđivanje Liste reda prvenstva za odobravanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje Grada Varaždina, raspisuje

NATJEČAJ za prikupljanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje za naredno razdoblje I. Predmet natječaja je prikupljanje pismenih zahtjeva za kupnju stanova građenih prema Programu društveno poticane stanogradnje (u daljnjem tekstu: Program) za naredno razdoblje. Investitor izgradnje stanova je Javna ustanova “Gradski stanovi” Varaždin, Trg slobode 12/I (dalje u tekstu: Gradski stanovi). Veličina stana koju pojedini građanin može kupiti zavisi o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva za koje se zahtjev podnosi, sukladno odredbama Pravilnika. Članovima obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva smatraju se bračni drug, potomak, roditelji i osobe koje je prema posebnom zakonu dužan uzdržavati ili osoba koja pruža podnositelju zahtjeva ili drugim korisncima stana nužnu njegu i pomoć, samo dok traje potreba za nužnu njegu i pomoć. II. Pravo na kupnju nekretnine ima hrvatski državljanin koji zadovoljava uvjete predviđene člankom 21., 22. i 23. Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07 i 38/09): Pravo na podnošenje zahtjeva, odnosno kupnju stana uz obročnu otplatu imaju: – građani – državljani Republike Hrvatske, – jedinice lokalne samouprave i druge pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Prvenstvo na kupnju stana, neovisno od načina plaćanja, imaju građani državljani Republike Hrvatske koji prvi puta stječu stan u vlasništvo za potrebe svoga stanovanja. Red prvenstva za kupnju stana za građane određuje se prema uvjetima i mjerilima koji se utvrđuju ovisno naročito o uvjetima stanovanja i stambenom statusu, na način da prednost na kupnju imaju osobe koje nemaju odgovarajuće riješeno stambeno pitanje, odnosno nemaju odgovarajući stan. Odgovarajućim stanom u smislu prethodnog stavka ove točke razumijeva se vlasništvo stambenog prostora (stana ili kuće) koji je primjereno opremljen infrastrukturom (voda, kanalizacija, struja i dr.) i udovoljava higijensko-tehničkim uvjetima za zdravo stanovanje, veličine oko 35 m2 korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2. Odgovarajućim stanom ne smatra se stan u vlasništvu fizičke osobe koji koristi zaštićeni najmoprimac. III. Zahtjev za kupnju stana podnosi se na posebnom obrascu “ZAHTJEV ZA KUPNJU STANA”, koji se može dobiti u Gradskim stanovima, Trg Slobode 12/I u Varaždinu, svakog radnog dana u trajanju natječajnog roka, u vremenu od 7,30 do 14,00 sati. Podnositelji zahtjeva dužni su priložiti sljedeće dokumente: - rodni list ili vjenčani list za sebe i rodne listove za članove obiteljskog domaćinstva, - uvjerenja PU o prebivalištu (podnositelj zahtjeva i članovi obiteljskog domaćinstva), - dokumente kojima se dokazuje stambeni status (ugovor o najmu), - zemljišno- knjižni izvadak prema mjestu prebivališta i iz Grada Varaždina za podnositelja zahtjeva i članovi obiteljskog domaćinstva o vlasništvu nekretnina, - izvadak iz katastra Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar nadležan za nekretninu, za podnositelja zahtjeva i članove obiteljskog domaćinstva o posjedovanju ili neposjedovanju nekretnina, - izjavu podnositelja zahtjeva kojom potvrđuje da on ili članovi obiteljskog domaćinstva nemaju u vlasništvu nekretninu na području Republike Hrvatske, - izjavu podnositelja zahtjeva kojom izjavljuje da se ne nalazi na Listi reda prvenstva za kupnju stana po Programu društveno poticane stanogradnje u nekoj drugoj jedinici lokalne samouprave, - potvrdu jedinice lokalne samouprave o zaduženju za komunalnu naknadu, - potvrdu Porezne uprave ili poslodavca o prihodima za 2010. godinu (podnositelj zahtjeva i članovi obiteljskog domaćinstva), - dokaz o ukupnom radnom stažu ostvarenom u Republici Hrvatskoj, - dokaz o stručnoj spremi (podnositelj zahtjeva), - potvrde odgojno-obrazovne institucije za člana obiteljskog domaćinstva na školovanju, - potvrdu nadležnih institucija o utvrđenom invaliditetu podnositelja zahtjeva i/ili člana obiteljskog domaćinstva. Ukoliko se smatra potrebnim, u natječaju se mogu tražiti i drugi dokumenti kojima se dokazuju činjenice od značaja za formiranje Liste, što utvrđuje Povjerenstvo. Ukoliko se smatra potrebnim, Povjerenstvo može naknadno i protekom natječajnog roka zatražiti dodatne dokumente od pojedinih podnositelja zahtjeva, posebno ako su isti potrebni u svrhu dodatnog razjašnjenja navoda u podnijetom zahtjevu u roku od 10 dana od primitka obavijesti Povjerenstva. Ako protekom roka od 10 dana iz prethodnog stavka podnositelj zahtjeva ne dostavi potrebne dokumente, prilikom bodovanja po kriterijima za koji nisu dostavljeni zatraženi dokumenti, isti se neće bodovati. IV. Kriteriji na temelju kojih se vrši bodovanje i utvrđuje prijedlog liste utvrđeni su člankom 13.-22. Pravilnika su: 1. Vrijeme prebivanja na području Grada Varaždina, podnositelja zahtjeva računajući od punoljetnosti 2. Imovinsko stanje podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva (prosječni mjesečni prihodi) 3. Stambeni status 4. Uvjeti stanovanja 5. Broj članova obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva 6. Djeca na školovanju 7. Školska sprema podnositelja zahtjeva 8. Radni staž ostvaren u Republici Hrvatskoj 9. Uvrštenost podnositelja zahtjeva na jednoj od ranije utvrđenih konačnih Lista reda prvenstva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje. V. Zahtjev za kupnju stana sa kompletnom dokumentacijom u prilogu, dostavlja se na adresu: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Varaždin, Trg Slobode 12/I, s naznakom: Zahtjev za kupnju stana. VI. Zahtjevi se mogu predati zaključno s 02.05.2011. godine. VII. Povjerenstvo će izvršiti bodovanje i utvrditi prijedlog liste, objaviti je u javnom glasilu i predložiti Gradonačelniku Grada Varaždina donošenje konačne liste, te konačnu listu dostaviti Gradskim stanovima. VIII. Dodatne informacije podnositelji zahtjeva mogu dobiti u Gradskim stanovima ili na broj telefona: 042/201-412. IX. je podnositelj zahtjeva uvršten na listu reda prvenstva za dodjelu u najam stanova u vlasništvu Grada Varaždina, isti uz zahtjev za kupnju stana treba priložiti dokumentaciju koje nema uz zahtjev za najam stana ili eventualne izmjene, odnosno dopune.

GRAD VARAŽDIN Povjerenstvo za utvrđivanje liste za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje

NORMIRAC – TEHNOLOG U obućarskoj industriji UVJETI: - VŠS ili VSS - na neodređeno vrijeme uz probni rad - poznavanje njemačkog i engleskog jezika u govoru i pismu - radno iskustvo od pet godina na tim poslovima - rad na računalu Javite se osobno na gore navedenu adresu. Priložiti pismenu molbu, životopis, fotokopiju radne knjižice, kopiju osobne iskaznice. Natječaj je otvoren 15 dana ili do popunjenja radnog mjesta.

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 o b j a v lj u j e:

II. JAVNU DRAŽBU ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA VIZMATEX d.o.o. u stečaju I. Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 i to:

NEKRETNINA: - kč.br. 424/9, oranica Jalkovečki Lug sa 2663 m2, upisana u z.k.ul. 876 k.o. Jalkovec. Početna cijena određena je u iznosu od 1.809.092,00 kn. Na navedenoj nekretnini je upisano razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb, Petrinjska 59. II. Nekretnina iz točke I. ovog oglasa prodat će se za početnu cijenu od 1.809.092,00 kn.

III. UVJETI PRODAJE: 1) Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 30. ožujka 2011.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 224/II s početkom u 13,00 sati. 2) Nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene od 1.809.092,00 kn. 3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom plača kupac, kao i troškove uknjižbe. 4) Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 28. ožujka 2011. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun ovoga suda broj 2390001-1300002754, model 02, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti stečajnom sucu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu. 5) Od polaganja jamčevine oslobođen je razlučni vjerovnik. 6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske. 7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenje rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje. Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu. 8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj. 9) Nekretnina se prodaje po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi. 10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe. 11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini. 12) Nekretnina koja je predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098 481 953, te izvršiti uvid na web. stranici Visokog trgovačkog suda i Hrvatske gospodarske komore.“


Urbana kultura 25

15. ožujka 2011., br. 356

OTVORENO Željko Joksimović ususret velikom koncertu u Varaždinu

Važno je slijediti osjećaj... Art/media Potresi

Pjevač i autor najavljuje sjajno i iskreno druženje uz glazbu Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Da, sviram mnogo instrumenta, a harmonika mi je Ove subote u dvoranu na prvi. Ostali su sporedni. Pjesmom “L ane moje” Dravi dolazi Željko Joksimović. Varaždinci će prvi put osvojili ste drugo mjesto uživo čuti najveće hitove na Eurosongu, “Lejla” koju poput Lane moje i Leđa o ste pisali za Hari Mata Hari osvojila je odlično leđa. Ususret koncertu Joktreće mjesto. simović nam je odgovorio U čemu je na nekoliko pitanja... svira tajna? Studirali ste na GlazTajna je b e n oj a k a d e m ij i, 1 1 u tome kako to da ste se a, t a n e m tajne nakon toga bacili u instru i mu je što nema. estradu? n e j l i m JednoStudirao sam, ali ao ika stavno nisam diplomirao, armon h je potrebna da m s e i to m e, no slijediti samo da ugrabim malo emociju i nema vremena. Nikad se nisam promašaja. smatrao tipičnim predstavČini se da sve što napišete nikom estradnog miljea. Ali nemam ništa protiv onih koji postaje hit. Napisali ste “Mise smatraju pripadnicima ljacku” za Bešlića, ali komponirali ste i “Nesanicu” i istog. Svirate 11 instrumenata. “Čija si” za Tošu Proeskog. Za koji mislite da najbolje Kako uspijevate pogoditi pjesmu za pjevača? svirate?

T

M

Čim ulovi vremena, završit će Akademiju

Miljacku sam komponirao, a u ostalim pjesmama sam koautor jer sam radio aranžmane. Osjetiti senzibilitet nekog drugog izvođača, a sami ste izvođač, nije nimalo lak zadatak, ali uspio sam. Što mislite o turbo folku? Ne razumijem u potpunosti taj pojam, ali pretpostavljam na što mislite. Nemam

KONCERT Mišo Kovač, legenda zabavne glazbe uskoro u Varaždinu

Svi pjevaju, svi pomažu! Mate Mišo Kovač dignut će ruke u zrak pred varaždinskom publikom za nešto manje od mjesec dana, 9. travnja. “Svi pjevaju” sigurno će biti jedna od pjesama koju će otpjevati legenda hrvatske zabavne glazbe. No koncertom u Gradskoj sportskoj dvorani Mate Miše nećete samo biti dio publike koja će pjevati u jedan glas, već ćete i pomoći djeci sa simptomima autizma. ”Svi pjevaju, svi pomažu” naslov je ovog koncerta, kojim će se pomoći varaždinskoj Općoj bolnici. Naime, od svake kupljene ulaznice 10 kuna će se odvojiti za kupnju neurofeedback uređaja koji omogućava tretman djece sa simptomima autizma. - To je medicinski uređaj čiji se rad bazira na praćenju električne aktivnosti mozga i davanju povratne informacije. Riječ je o metodi koja uči mozak kako poboljšati vlastito funkcioniranje. Tu su terapiju osmislili

u SAD-u kao pomoć pilotima NASA-e za bolju koncentraciju – rekao je ravnatelj bolnice dr. Dubravko Tršinski. Uređaj košta 55 tisuća kuna, a prvi je takav u ovom dijelu Hrvatske. - Kad dođe u naše ruke, bit će odmah spreman za uporabu. Dr. Novosel već je spremna – dodao je Tršinski. - Prvi pravi koncert u našoj dvorani odradio je upravo Mišo

ektonski potresi drmaju svijetom, a politički potresi i dalje tresu našu zemljicu. U tom uzavrelom ozračju pomalo smo zaboravili na 20. obljetnicu Denis Peričić, prosvjeda u Beogradu. mr. sc. islim da je po(r)uka tih prosvjeda nama Hrvatima sada važnija nego ikad. Kao prvo, bili su opravdani jer su bili usmjereni protiv Slobodana Miloševića. Drugo, bili su zloporabljeni jer se u njih uvukla krajnja desnica. Treće, bili su tragični, jer su rezultirali divljaštvom u kojem su poginuli jedan policajac i jedan 18-godišnji učenik. akle, Jadranka Kosor nikako nije Slobodan Milošević i stoga nismo zemlja kojoj je potreban općenarodni ustanak. Zatim, kad prosvjedujemo, trebamo paziti da nas ne zavedu ekstremisti, bilo desni ili lijevi, jer to šteti Hrvatskoj. I, naravno, moramo se čuvati bilo kakvog nasilja, jer bi bilo kakva, pa i slučajna smrtna žrtva, jednostavno razbila sve iluzije koje još ipak svi gajimo o civiliziranoj budućnosti našeg društva. ve iluzije o svojoj novinarskoj profesionalnosti svakako nam je razbila Hrvatska televizija. Poltronsko branjenje vlasti nije u toj kući nikakva novost, ali način na koji je HTV popratio japansku kataklizmu rijedak je primjer novinarske nesposobnosti. O Novoj TV i RTL-u da i ne govorim. Dok su sve svjetske televizije prekidale program, mi smo blejali u – turske i meksičke idiotarije. dje su ona vremena kad nam je Elizabeta Gojan satima objašnjavala prizore iz New Yorka i Pentagona? Gdje su nestale izvanredne vijesti? Obavijesti na ekranu? ar HTV stvarno misli da takav događaj, koji je pomaknuo Zemljinu os i jedan golemi otok te nam nepovratno skratio dan do kraja svijeta, nema nikakve veze s Hrvatima? ve dok će naše televizije misliti da smo obične ovce, nema šanse da postanemo čak niti – čobani!

Kovač. Upravo zato odlučili smo ovaj humanitarni koncert odraditi u suradnji s njim – objasnio je upravitelj dvorane Neven Buljan. Ulaznice su u prodaji po cijeni od 80 kuna za parter i 90 za tribine, a za VIP ulaznice bit će potrebno izdvojiti 250 kuna. Mogu se kupiti u kafiću Time out, Črlenom lajbeku, trgovinama Branke, Ivani u Ivancu i na Radiju 1 u Čakovcu.

neko mišljenje o tome. Koga cijenite od hrvatskih pjevača? Ima dosta izvođača koje cijenim iz Hrvatske, ali ne bih nikoga izdvajao. Što očekuje varaždinsku publiku ove subote? Sjajno i iskreno druženje uz muziku. Siguran sam da ćemo svi dugo pamtiti ovaj koncert.

ELEKTRONSKA SCENA

DJ natjecanje ide dalje... Kyoto bar nastavlja s organiziranjem natjecanja najboljih DJ-a, a ovog vikenda na rasporedu su: petak - DJ Saša Tepšić i DJ Dennie, dok su u subotu za mix pultom DJ Jasmin Barbir i Dj Little boy.

NAJAVA

Noć “metalaca” u Čakovcu!

Ravnatelj bolnice i upravitelj dvorane najavili su koncert

Ashes of eternity, Insolitvs, Inciter, Chained in Agony, Tirania. Bendovi koji će ove subote žariti i paliti u čakovečkom Prostoru. U organizaciji Oganj koncerata, uz ulaznicu od 15 kn i početak u 21 h, zabava je zagarantirana!

D

S

G Z S

POWERED BY


26 Kulturni obzor

15. ožujka 2011., br. 356

KAZALIŠTE Drama hommage redatelju Petru Večeku

Koncert gitarista Maroja Brčića U

Velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu u petak je nastupio je ugledni pedagog i gitarist Maroje Brčić. Maroje je rođen u Dubrovniku (1968.), a diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Darko RUŠEC Darka Petrinjaka. profesor gitare u akon studija zaGlazbenoj školi Varaždin počinje koncertnu karijeru kao solist i kao član Dubrovačkog gitarskog trija. Nastupa na svim važnijim festivalima i koncertnim podijima u domovini. Bilježi i brojne nastupe u Europi te gostuje u Sjedinjenim Američkim Državama. Predstavio se kao solist uz Dubrovački simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Mostarski komorni orkestar, Sarajevsku filharmoniju, Orkestar Makedonske nacionalne opere te uz moskovske Gnjesinske virtuoze. a projekt 15 koncerata za 15 godina djelovanja s Dubrovačkim gitarskim triom nagrađen je Diplomom Milka Trnina, a za koncert sa Zoranom Dukićem na Dubrovačkim ljetnim igrama nagrađen je uglednom nagradom Orlando. Snimio je nosače zvuka za Croatia records, Orfej HRT-a, Bestmusic i Ensemble electronique. Radi kao profesor gitare na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu te na Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku. araždinskoj publici Maroje je izveo Varijacije na Skrjabinovu temu A. Tansmana, iz ciklusa Bardenklänge J. K. Mertza Unruhe, Sehnsucht i Scherzo, Suitu u e-molu D. Buxtehudea, Junto al Generalife J. Rodriga, Ciacconu iz II Partite za violinu solo BWV 1004 J. S. Bacha i Sonatu br. 2 C. Guastavinoa. Brčić donosi zrele interpretacije izabranih djela iza kojih stoji poniranje u strukturu stavaka te stilski vjerno i dojmljivo muziciranje na majstorskom nivou. Razvio je zavidni nivo tehnike sviranja koji je u balansu sa suptilnom interpretacijom i timbrom gitare. aroje je održao i masterclass za učenike srednje Glazbene škole u Varaždinu.

N

Z

V

Prvi put za prvi april Šnajderov mirakul Enciklopedija izgubljenog vremena je drama mirakul koja kroz tri generacije jedne obitelji dočarava hrvatsku svakodnevicu TOMISLAV MAKAJ

U D-duru

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Prvi put na varaždinskim će se kazališnim daskama odigrati predstava nastala po tekstu “Enciklopedija izgubljenog vremena” Slobodana Šnajdera. Dramu za koju je pisac prošle godine po treći put primio nagradu “Marin Držić” režira Snježana Banović. Redateljica, inače i izvanredna profesorica na Dramskoj akademiji, prvi je put u ruke dobila Šnajderov tekst. - Nekad davno, u zemlji u kojoj smo, eto, stjecajem ružnih okolnosti morali zbog premoći Smrti gotovo zaboraviti i ime, bilo je pitanje mladenačkog kompetitivnog “tajminga” kada ćemo se mi mladi redatelji usuditi pomisliti (rjeđe) ili sanjati (češće) da nas netko moćan izabere da baš mi režiramo Šnajdera. Bilo je to skoro pitanje časti, zato je valjda gotovo sve u slučaju Šnajdera i završilo nečasno – navodi redateljica Banović.

Ekipa predstave “Enciklopedija izgubljenog vremena”

Fejs generacija Za “Enciklopediju” kaže da je drama koja uz duh Brechta, Becketa, Pirandella i Krleže u svojoj blizini ima i Kafku, Harmsa, Vvedenskog i Danila Kiša. - Ovaj komad teško je podijeliti jer ima niz sitnih uloga. Težak je i zbog toga što govori o čovjeku koji je uspio pobjediti vlastitu smrt i to duhom i glavom – objasnila

g

lavni junak ove predstave je Hrvat koji se zove Gregor Samsa je Banović. “Enciklopedija” zapravo govori o hrvatskoj zbilji kroz tr i generacije jedne obitelji. Glavni junak (kojeg tumači Mladen Vasary) zove se Gregor Samsa

U predstavi glumi i Leona Paraminski

i stari je radnik Željezare. On je dio generacije koja je ostala izgubljena u tranziciji. Njegov sin Tobias (Marinko Prga) i žena Anica (Sunčana Zelenika Konjević) dio su generacije Hrvata koja je izgubljena u rasprodajama

kapitalističke jeftine robe, a njihova djeca (Matija Kezele i Hana Hegedušić) su budući revolucionari Facebooka. “Enciklopedija“ je mirakul. Temat nikako nije veseo, ali sredstva su vesela. Govorimo neozbiljno o ozbiljnim

stvarima – rekao je na predstavljanju nove predstave u kazalištu Slobodan Šnajder. Predstava koja će prvi put biti postavljena na 1. april nije šala i posvećena je nedavno preminulom redatelju Petru Večeku.

Već dogovoreni London i Beč “Enciklopedija izgubljenog vremena”, prije nego što je dobila nagradu Marin Držić, nagrađena je i u Crnoj Gori i to neposredno prije. Naime, natječaj za dramski tekst inspiriran djelom Danila Kiša raspisalo je Kraljevsko pozorište Zetski dom iz Cetinja, a upravo je “Enciklopedija” odabrana kao najbolja. No čini se da će ovo djelo premašiti granice bivše Jugoslavije. Kako smo čuli od ravnateljice varaždinskoga kazališta

M

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Šnajder ponovo u Varaždinu

Jasne Jakovljević, već su dogovorena gostovanja u Londonu i Beču. Putovanja Europom nisu nešto novo za Šnajderove tekstove. Nakon što su devedesetih zbog političke represije njegova djela isključena iz hrvatskoga kazališta, nije igran sve do Večekove režije “grandguignola” u Varaždinu. Za vrijeme političke zabrane kazališta, od Irske do Izraela postavljali su Šnajderove tekstove.


Kulturni obzor 27 TOMISLAV MAKAJ

15. ožujka 2011., br. 356

sve čenika troje u ke škole ins varažd u različitih ij r je iz t . Luka je iz ja i iz n župa rja, Deniss u i m i nes z Međ ce, a I ca i n v i r v Kop g Buko Veliko

KONKURENCIJA

Na natječaj se javilo 700 učenika Uspjeh varaždinskih mladih dizajnera veći je tim više što je konkurencija bila velika. Iz cijele Hrvatske u tvrtku Mar

DIZAJN Ideje srednjoškolaca Luke, Ines i Deniss završile na bilježnicama

Inspiraciju našli u stripu, ekologiji i jednostavnosti

mar, koja je pokrenula natječaj, pristiglo je više od 8 tisuća radova, a žiri je odabrao sedamsto najboljih. Uz grafičku dizajnericu Gordanu Marković, profesoricu Jelenu Bračun i Koraljku Sopta, radove su ocjenjivali i Maja Brozović s Grafič-

Budući grafički dizajneri na natječaju “Dizajniraj svoju bilježnicu” osvojili svoje prve nagrade Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Još su uvijek u školskim klupama, a već su pokupili prve nagrade za svoj dizajn. Troje učenika grafičkog dizajna iz varaždinske Srednje strukovne škole javilo se na natječaj “Dizajniraj svoju bilježnicu” i prošlo uspješno. Ideja omota 16-godišnjeg Luke Pičuljana, učenika 2. razreda, osvojila je treće mjesto, a među radovima koji se otkupljuje su i bilježnice njegove kolegice iz razreda Deniss Mikulčić Grgić te godinu dana starije Ines Čić. Dizajn su učenici radili uz pomoć svoje mentorice Dunje Dobranić. - Počeli smo s kreiranjem ideje, a završili

samim radom. Na sve skupa potrošili smo oko 12 školskih sati – objasnila je mentorica. Lukina ideja, koja je nagrađena s 1.000 kuna, najbolje je prošla.

Ideja i dizajn - Uočio sam da su na bilježnicama uvijek slike, pa sam htio nešto drugačije, jednostavnije – objasnio je. Njegova je bilježnica bijela, a na sebi ima sivi upitnik i na engleskom napisano “Zašto bi ova bilježnica imala sliku?”. Uz tisuću kuna dobio je još 300 za otkup dizajna, a isto toliko za otkup dobile su Deniss i Ines. Ines se u svom dizajnu primila stripa. - Na poleđini je strip, a na

prvoj strani piše “nastavlja se...”. Ideja je bila da bi se napravila cijela kolekcija bilježnica u kojima bi strip bio u nastavcima – ispričala nam je Ines. Deniss se pak u svojem dizajnu pozabavila ekologijom. - Na prvoj strani na bijeloj podlozi je crno stablo s jednim zelenim listićem, a druga je strana crna. Stavila sam citat “Čovjek je ovladao prirodom prije nego što je naučio vladati samim sobom” Alberta Schweizera – rekla je mlada dizajnerica. Zanimljivo je da je sve troje učenika varaždinske škole iz triju različitih županija. Luka je iz Međimurja, Deniss iz Koprivnice, a Ines iz Velikog Bukovca.

kog fakulteta te dizajner Boris Ljubičić. - Ocjenjivala se više sama ideja nego tehnička kvaliteta – pojasnila je mentorica. Osim što su dobili novčane nagrade, učenici su dobili i 50 bilježnica koje su sami osmislili. Proglašenje pobjednika bilo je u Zagrebu početkom ožujka.

DJEČJA KNJIGA Mali nakladnik uspio izvući i veliku pohvalu

Magareći orkestar i “Vitez” Sa samo jednom knjigom, „Magareći orkestar“ autorice Ljilje Leko i ilustratora Ivana Viteza, varaždinska nakladnička kuća „Katarina Zrinski“ postigla je trostruki uspjeh na dodjeli državnih Nagrada „Grigor Vitez“. Iako „Magareći orkestar“ nije dobio nijednu od četiri nagrade (dobitnici su Sanja Lovrenčić, Nada Mihelčić, Marijana Jelić i Zvonimir Balog), u „Katarini Zrinski“ imaju razloga za zadovoljstvo.

Naime, knjiga „Magareći orkestar“ ušla je u najuži izbor u obje konkurencije – za tekst i ilustraciju. Kako stoji u obrazloženju, Ljilja Leko uspijeva „suvremenom urbanom djetetu približiti već gotovo izgubljen svijet autarkičnog sela kao društvene zajednice sa svojom verzijom vlastite izvorne kulture.“

Dječje zgode U najužem izboru za ilustratora bio je i Ivan Vitez,

koji je već četiri puta dobio nagradu nazvanu prema njegovom pjesničkom prezimenjaku. Stručno povjerenstvo ističe: „Vitez je pomalo opor svijet dječjih zgoda iz Hercegovine približio današnjoj djeci kroz zaigranu, dinamičnu ilustraciju, prepoznatljivog, čvrstog grafizma, reskog kolorita, duhovitih, izražajnih likova i kompozicija”. Ipak, najvažnija je službena pohvala „Katarini Zrinski“ koja je direktorici

Mirjani Ptiček uručena na dodjeli 2. ožujka u Zagrebačkom kazalištu lutaka, i to „za sinergiju uredništva, ilustracije i teksta te sveukupnog oblikovanja knjige”! Ovo priznanje tim je veće jer je posebno pohvaljen samo još jedan nakladnik (veliki „Algoritam“) i to u konkurenciji od 27 nakladnika iz cijele Hrvatske, koji su ukupno prijavili čak 46 knjiga. Denis PERIČIĆ


28 Duplerica

15. ožujka 2011., br. 356

PRIMJER Udruga žena Kučan Don

Vezle velje prelje i mje Ovo je treće predstavljanje udruge čije čla podržao velik broj mladih, koji su s osobitim

KONCERT U subotu u punoj dvorani Graditeljske škole u Čakovcu:

Hit za hitom!

a Udrug 5 1 a m i žena ica. a l č ih n aktivn j je 18, a ađo Najml ja ima 73 ri najsta ine god

Na koncertu “Zlatni hitovi – legende pjevaju” nastupilo je 20-ak izvođača Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Puna četiri sata trajao je koncert “Zlatni hitovi – legende pjevaju”, na kojem je nastupilo 20-ak izvođača koji su nekad žarili i palili bivšom Jugoslav ijom. No koncer t u Čakovcu pokazao je kako njihovi hitovi žive i pjevaju od sveg srca još i danas te bez njih ne može proći nijedno slavlje.

Pun pogodak

dobila vrhunski glazbeni užitak, i to ne za puno novaca. - Mislim da bi češće trebalo organizirati koncerte takvoga karaktera. Sviđaju mi se koncerti na kojima nastupa više izvođača, jer ponekad zna biti dosadno kada moraš slušati jednog te istog dva i pol sata – rekao je Tomislav. Publiku je kroz koncert vodio popularni Drele. Koncert su svi završili na nogama pjevajući s izvođačima popularni hit Novih fosila “Za dobra stara vremena”. Četverosatni glazbeni spektakl bio je pun pogodak i nešto što se u ovim krajevima još nije moglo vidjeti.

Duško Lokin, Seid Memić – Vajta, Mladen Burnać, Đuka Čaić, Rajko Suhodolčan, Marina Tomašević, Džo Maračić Maki, Alen Slavica, Darko Domjan, Dalibor Brun samo su neki od izvođača koji su se u subotu predstavili čakovečkoj publici, koja je zajedno s njima pjevala i s nostalgijom se prisjetila nekih prošlih vremena. Uživao je i Varaždinac Tomislav. - Premda to nije glazba koju slušam, činjenica jest da su to pjesme koje svi znamo pjevati kad se okupimo u berbi, primjerice, ili na feštama. Mnogi su me hitovi koje sam ovdje čuo vratili u djetinjstvo – otkrio je. Zadovoljan dobrom organizacijom, Varaždinac smatra da je ovim koncertom publika

Sead Memić Vajta

Mladen Burnać

Davor Dretar Drele

Na mladima svijet ostaje - znaju to raspoložene zadrugarke VII. osnovne Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Brojna publika pjevala je hitove zajedno s legendama

KUČAN DONJI – Povodom 8. ožujka, međunarodnog Dana žena, u Društvenom domu u Donjem Kučanu ove je subote otvorena izložba ručnih radova Udruge žena iz spomenutog naselja. Osim nakita, izloženi su ukrasni te odjevni predmeti, kao i oni za kućnu upotrebu koje izrađuju mlade članice udruge. No osim njih, vrijedne ruke imaju i bake koje su pregazile 70. godinu života. Ovo je treće predstavljanje Udruge žena, kojom predsjeda Štefica Vidović, a nju, kako kaže, posebno raduje što je proslavu podržao velik broj mladih.

Pregršt svega - Ove godine uz izložbu naših ručnih radova posjetitelji mogu razgledati i predmete koje izrađuju učenici VII. osnovne škole, odnosno, članice i članovi njihove Zadruge „Pinklec“. Ima tu zaista svega. Od heklanih stolnjaka i nadstolnjaka, raznih štrikanih uradaka pa sve do slika i cvijeća izrađenog od papira… Za one pak koji vole starine posebno je zanimljiva

Bolja linija

etnografska zbirka. Izložen je čitav niz autentičnih predmeta, kao što su mužari, drvena kola, jarmovi, sijače, drljače, veliki stec (fiksator za drvo), bajice za mast, stopa za mlaćenje konoplje i neizbježno „korice“ (drveno korito) koje bi žene nekad koristile tijekom pranja rublja na potocima ili većim izvorima – objasnila je Štefica Vidović dodavši da su njezine kolegice spravile i domaće kolače. Nije nam preostalo drugo već pogledati i kušati slastice koje su jeli naši stari. Na stolovima – bilo je svega ko na Božić. Koščičnjaka (kolač spravljen od kaše, bundevinih koštica i luka), orehnjača, gibanica… A kad već spominjemo slatke delicije, treba znati da su tijekom izložbe članovi Društva za zaštitu od dijabetisa Varaždin mjerili posjetiteljima razinu šećera u krvi. Kako doznajemo od Ariane Dvorščak-Glavač, predsjednice spomenute udruge, nakon 80 mjerenja kod sedam osoba utvrđeno je da imaju povišeni šećer. Dakako, mjerenje je kod svih obavljeno prije konzumacije primamljivih slastica, a Udruga žena organizirala je i ak-

Katarina Kovač i u mirovini mjeri tlak


Duplerica 29

15. ožujka 2011., br. 356

nji izložbom obilježila Dan žena

e, prele su erile šećer

lanice posebno raduje što je proslavu m zanimanjem razgledali etnografsku zbirku

Tsunami je nakon katastrofalnog potresa zbrisao s lica zemlje čitave gradove u Japanu, a posljedice se još utvrđuju

TU KRAJ NAS Sanja Željeznjak sa strepnjom prati vijesti iz Japana

Japanci i dalje oprezni Moji prijatelji kažu da stvaraju zalihe, kupuju hranu i vodu, a neke moje poznanice spavaju u dnevnoj odjeći, a ne u pidžamama e škole

ciju mjerenja tlaka. Ovu zadaću revno je obavljala umirovljena viša medicinska sestra Katarina Kovač. Na kraju, dodajmo i to

da Udruga žena Kučan Donji ima 15 aktivnih članica. Najmlađoj je 18, a najstarija ima 73 godine…

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Osjećala sam se vrlo uznemireno kada sam čula u petak da je Japan pogodio razorni potres, a potom tsunami koji je izbrisao gradove uz Pacifik. Odmah sam putem e-maila pokušala stupiti u kontakt s brojnim mojim prijateljima koji žive u tokijskoj regiji. Svi su mi se javili i potvrdili da su dobro i na sigurnom – ispričala je Sanja Željeznjak iz Varaždina, koja je pet godina, od 2005. do 2010. godine, živjela u Japanu.

Najljepša regija

S koricom se negda pralo na potoku

One štrikaju, heklaju, štirkaju, peglaju...

Za područje koje je stradalo od razornog tsunamija koji je bio posljedica potresa kaže da je jedno od najljepših japanskih regija smješenih uz obale Tihog oceana. - Sad se pitam kako to područje izgleda s obzirom na to da sam tamo provela ljetovanje i dobro su mi poznate ljepote tog dijela Japana – kaže Željeznjak koja sa strepnjom prati svaku vijest iz Japana. - Moji prijatelji koji žive u tokijskoj regiji i koji su tamo po 20 godina kažu da nikad u životu nisu osjetili tako nešto, nisu vjerovali što im se događa. U Tokiju se sada pokušava normalizirati život. Tlo i dalje podrhtava, u ponedjeljak ujutro zabilježen je jedan jak potres, no ipak ne toliko snažan kao onaj od petka. Premda Japanci posljedice ove katastrofe dostojanstveno podnose i pokušavaju sačuvati mir, što je i karakteristično za njih, prijatelji su mi ispričali kako stvaraju zalihe, kupuju hranu i vodu. Neke moje poznanice rekle su da su uplašene i spavaju u dnevnoj

odjeći, a ne u pidžamama. Neki su iz Tokija otputovali na zapad Japana, na sigurnije – otkrila je Željeznjak. Trenutno su na snazi redukcije struje i vlasti apeliraju na građane da troše što manje električne energije. - U nekim gradovima nema dovoljno benzina, pa se apelira na građane da ostanu kod kuće i rade online. Za škole ne znam rade li, no koliko sam pratila vijesti s japanske televizije, vidjela sam kako veći dio tvrtki ne radi – rekla je Željeznjak i otkrila kako je preživjela puno potresa dok je živjela u Japanu, no potres ovakve snage nitko nije očekivao. S obzirom na to da se japansko otočje nalazi na trusnom području, koje se naziva pacifičkim vatrenim prstenom, i gdje su potresi svakodnevni, u Japanu se svake godine održavaju vježbe za stanovništvo u slučaju elementarnih nepogoda. - I sama sam sudjelovala na jednoj takvoj vježbi. Japanci, naime, imaju simulatore za potrese, no zanimljivo je da vam se simulira potres koji je jačine do 7 stupnjeva prema japanskoj skali, što je slabiji od ovog razornog koji je pogodio Japan u petak – ispričala je Željeznjak. Na kraju je pozvala sve građane da pomognu Japancima kroz donacije. - Sama sam uplatila novce preko Crvenog križa. Vjerujem da će u idućem razdoblju biti još prilike da se donacijama pomogne Japancima i pozivam sve da to učine. Kad god se u svijetu dogodi katastrofa, Japanci su prvi koji šalju timove za pomoć. Mislim da im se sada imamo priliku svi odužiti - poručila je Željeznjak.

Sanja Željeznjak u doba kada je živjela u Japanu

Eksplozija u nuklearnoj elektrani koja je zaprepastila svijet


30 Putopisi

15. ožujka 2011., br. 356

Izrada ukrasa od listova banane

Ukrašavanje dvorane za kallaripayat

PUTOPIS Marija Zuber-Bengeri sa suprugom Želimirom i sinom Markom posjetila Indiju (3)

Međureligijski brakovi rijetki Svadbena svečanost jedna je od najskupljih stavki kućnog budžeta jedne tradicionalne obitelji Piše: MARIJA ZUBER-BENGERI

S obzirom na to da smo živjeli s tradicionalnom hindu obitelji, čiji su članovi bili u rasponu od 2,5 do 80 godina starosti, imali smo jedinstvenu priliku vidjeti i iskusiti što znači (su)život generacija te sve njihove običaje i navike. Odnos između žene i muškarca u kući je tradicionalan, emocije se ne pokazuju otvoreno ili na javnome mjestu, ali obostrano poštovanje je itekako prisutno i opipljivo.

Malo rastava Saznali smo kako je rastava braka vrlo malo. Brak unaprijed dogovore roditelji i moguć je samo s osobom iz iste kaste tj. sloja društva, što se provodi već tisućama godina. Nije to onaj kruti sistem gdje su djevojka ili mladić prisiljeni vjenčati se s određenom osobom (iako je u pojedinim dijelovima Indije još uvijek prisutan). Ukoliko ne postoji interes jedne od strana, traži se dalje. Prije nego se krene u bilo kakve bračne “pregovore“, uspoređuje se horoskop oba-

Priprema posuda za jelo

Slavili božicu znanja - jednu od svetkovina Naši domaćini su vrlo ugledna obitelj, pa su tako često bili u ulozi organizatora proslava svetkovina. Jednom se slavila božica znanja te je mnoštvo donijelo različite knjige omotane u papir na posvetu. Knjige su bile odložene kraj oltara u dvorani za kalaripayattu (tradicionalnu

borilačku vještinu) te po završetku proslave natrag vraćene vlasnicima. Za tu prigodu došli su učitelji koji su podučavali sanskrtsko pismo i jezik. Cijelo dvorište ukrašavali smo ukrasima napravljenim od listova banane. Svi pomažu, radi se cijeli dan i noć, razapinje se improvizirana

ju osoba, roditelji se sastaju se ugošćuje po 2000 ljudi i i „predstavljaju“ buduće više, sve je posebno i bogato ženike i ono što oni nude/ ukrašeno. Ukoliko obitelj ima više ulažu u novu zajednicu. kćeri, temeljito se plaTada (uglavnom nira „raspored“ i muškarac) do o k i l o k redoslijed udaje. lazi u posjete u Ženska se djeca i oni se upoe ođ d od dana njihova znaju. Ukog o n č liko se oni do bra spora, rođenja daruju zlatom i štedi međusobno g se posebno za slažu, priča sudsko je u a udaju. se nastavlja. žen i t s o S obzirom na to Međureligijski predn da je zlato najveća brakovi su rijetvrijednost, mladenka kost. Svadbena svečanost je zna biti doslovno pod terejedna od najskupljih stav- tom zlata na taj veliki dan. Nakon svadbenog čina i ki kućnog budžeta jedne tradicionalne obitelji (po- slikanja, gosti se cijeli dan sebno ako udaju kćer), jer izmjenjuju u čestitanju i da-

Proslava božice znanja

nadstrešnica, cerada u slučaju kiše. Dva dana prije samog događanja dolazi postariji čovjek koji je zadužen za kuhanje. Žene u kući i susjede pomažu u pripremi hrane. Hrana se kuha u dvorištu na otvorenoj vatri. Tijekom 3 dana izmijenilo se i najelo po 200 ljudi dnevno. rivanju para, pojedu i odlaze kući i tako do navečer. Slavlje je bez alkohola. Par nakon svadbe planira i posebno se priprema za začeće i dolazak djeteta. Žena je u braku poštovana i ukoliko dođe do bračnog sudskog spora, žena je u prednosti. Svakodnevni život je vrlo aktivan i sv i sudjeluju u dnevnim aktivnostima. Postoji tradicionalna raspodjela poslova među spolovima, pa tako žene vode brigu o kuhanju i djeci. Muškarce smo rijetko viđali u nekoj igri s djecom, no zato vrlo rado prenose znanje i vještine koje imaju na djecu.

Kuhanje na otvorenom

Priprema lučica

Knjige na posveti u dvorani za kallaripaty


!

15. ožujka u 14 sati održat će se selekcije ŽNS-a Varaždin i na stadionu NK “Varaždin” za ‘96. i ‘97. godište!

Sport

Uručenje priznanja za Sportski pothvat mjeseca veljače 2011. godine održat će se u sport-caffe baru Sloboda 15. ožujka u 19 sati”

sport@regionalni.com

STOLNI TENIS Petra Petek, najperspektivnija juniorka u Hrvatskoj

Novi biser VŽ sporta TOMISLAV MAKAJ

Potpisala ugovor s najvećim proizvođačem stolnoteniske opreme Butterflyjem, koji ima samo 119 stolnotenisača i stolnotenisačica na svijetu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na prvenstvu Hrvatske u stolnom tenisu za seniorke održanom u Puli mlada varaždinska stolnotenisačica Petra Petek osvojila je treće mjesto i time definitivno skrenula pozornost sportske javnosti na sebe. - Možda je moglo biti i bolje jer sam u polufinalu igrala s juniorkom koja je bolja od mene na rang listi, ali meč je bio jako otvoren – rekla je Petra Petek. - Imala sam dobiveni meč jer sam kod 2:2 u setovima vodila 10:8. Da sam povela, možda bi sve drugačije bilo. Na kraju treće mjesto, i ja sam zadovoljna jer je to seniorski turnir, a iza mene su ostale i neke seniorke, pa je cilj i ostvaren – dodala je Petra.

U pauzi 50 golova U pauzi natjecanja u Premijer ligi rukometaši Varteks Di Caprija odigrali su prijateljsku utakmicu s ekipom Dugog Sela. Varaždinci su pobijedili rezultatom 50:37 (24:17) ekipu Dugog Sela, koja se natječe u 2. HRL Zapad. Ovaj susret bio je priprema za nastavak prven-

stva u kojem Varaždinci u sklopu 21. kola Premijer lige dočekuju ekipu Medveščaka iz Zagreba. Susret je na rasporedu 19. ožujka, a Medveščak je na predzadnjem, 15. mjestu prvenstvene ljestvice s osam osvojenih bodova, dok su Varaždinci deseti s 19 bodova.

Marof bolji od Torcide Malonogometaši Novog Marofa pobijedili su ekipu Torcide 5:4 (1:1) u susretu 21. kola 1. hrvatske malonogometne lige, na gostovanju u Splitu. Tako su Marofčani osvojili vrlo vrijedne bodove u derbiju začelja, koji im mogu donijeti mirniji završetak sezone i prvenstva.

Reprezentativka Druga dobra st var koja se dogodila na seniorskom turniru u Puli je potpisivanje sponzorskog ugovora Petre Petek s najvećim proizvođačem stolnoteniske opreme Butterfly. – Trener seniorske reTreće prezentana mjesto m cije Neven sko Cegnar senior vu razgovast n e rao je s prv ke predstav a v Hr ts nicima Butterflya i dogovorio ugovor, koji sam potpisala. Tako ću već od 1. travnja dobivati kompletnu opremu, rekete, gume i sve ostalo – objasnila Petra Petek jedina je hrvatska stolnotenisačica, uz Tamaru Boroš, koju sponzorira Butterfly je Petra. U Hrvatskoj ugovor s Bu- sret i s njima se mogu dogo- ili ću trenirati u Zagrebu, a drugog mjesta. tterflyem ima samo Tamara voriti oko ispita tako da mi nastupati za Varaždin. Postoji – Odlično igram s Bojanom Boroš, a ukupno na svijetu to olakšava rad u školi. Htjela i varijanta da studiram u Va- Poljak u paru, a na rang imaju svega 119 takvih ugo- bih najprije završiti školu, a raždinu, pa da tu i treniram. listi juniorki sam na trećem vora s vrhunskim stolnoteni- zatim ću možda upisati neki Do ljeta ću jednom tjedno mjestu. Na pozivnom turniru sačima i stolnotenisačicama. faks u Zagrebu gdje ću moći odlaziti u Zagreb na dodatne juniorki u Varaždinu osvojila – Ovaj ugovor je za mene onda i trenirati s reprezen- treninge – dodala je Petra. sam treće mjesto, kao i u dobar znak i veliki poticaj za tativkama. Što se tiče kluba, STK Varaždin je trenutno Dugom Selu na Memorijalu, a dalje. Oni su me primijetili, a nakon završetka škole sjest treći u 1. HSTL-u za stolno- na pozivnom turniru seniorki sigurno im je i trener senior- ćemo i dogovorit ćemo se tenisačice, sigurno ulazi u u Zagrebu, krajem veljače, ske reprezentacije rekao za oko toga hoće li mi omogu- play off, a još uvijek je i u bila sam peta – nabrojala je mene. On mi je rekao kako ćiti da treniram u Varaždinu kombinacijama za osvajanje Petra Petek. dugoročno računaju na mene u reprezentaciji, za koju sam nastupila prvi put 1. ožujka u Mađarskoj – pojasnila je Petra Petek je ugovorom s Butterflyem smo vrlo zadovoljni s njom. Situacija za Petra, koja je i stalna članica ušla u njihov program sudjelovanja u stol- treninge je puno bolja otkad se u Varažjuniorske reprezentacije. noteniskim kampovima. – Petra će ubrzo din preselila Bojana Poljak i u paru imaju Želja trenera reprezentacije na najjači europski stolnoteniski kamp u odličan rezultat, od 15 mečeva 14 pobjeda. Nevena Cegnara je da Petra Düsseldorf – rekao je trener STK Varaždin Osim njih dvije, dugoročno računamo i na više puta dolazi u Zagreb Saša Suhodolčan. – Tamo treniraju Sam- Anju Ivanušu koja se oporavila od monona treninge s reprezentativsonov i drugi ugledni i najbolji europski nukleoze i ponovo je počela s treninzima. kama. igrači i igračice. Osim toga, jedan kamp Nakon njih imamo odlične ml. kadete i Petra je sada treći razred održava se u Japanu, gdje će vjerojatno kadetkinje od kojih bih izdvojio Ratajec, ekonomskog razreda Gostakođer ići. Petra je vrlo perspektivna Brodar i Kereša, koje igraju drugu ligu i podarske škole i nije lako sve igračica, već je osigurala EP u Moskvi, tamo stječu neophodno iskustvo – dodao obaveze uskladiti. koje će se održati krajem lipnja. U klubu je Suhodolčan. – Profesori mi izlaze u su-

Osiguran EP u Moskvi

Prvenstvo u veleslalomu Tradicionalno 7. Otvoreno prvenstvo Varaždina u veleslalomu za skijaše i bordere održat će se na Pohorju, Areh, staza Cojzerica. Prijave se primaju do srijede 30. ožujka, a prvenstvo će se održati 2. travnja. Satnica utrke je: 9,30 - preuzimanje startnih brojeva, 9,45 - ogled staze, 10 sati - start utrke. Svečanost proglašenja pobjednika i tombola je odmah iza

FOTO FOKUS

utrke, a nakon toga poznati Apres ski parti. Svaki natjecatelj veleslalomske utrke dobiva diplomu, ručak te je sudionik tombole. Startnina iznosi 300 kuna, u što je uračunata dnevna karta, startnina, uz ručak i tombolu.


32 Sport

TOMISLAV MAKAJ

15. ožujka 2011., br. 356

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Proljetni optimizam D

olaskom proljeća izgleda da se povećava i optimizam u sportskim kolektivima. Za dio su zaslužni pojedinci koji ostvaruju izvanredne rezultate, a drugima su se po zakonu velikih brojeva poklopili rezultati i sve odmah izgleda bolje. Poticaj za rad s mladima daje i Zajednica sportskih udruga grada Varaždina novim kriterijima za vrednovanje i stimuliranje rada sportskih škola sportskih udruga članica ZSUGV-a. Osnovni elementi po kojima će se vrednovati sportske škole su broj grupa u sportskoj školi, ukupan broj polaznika sportske škole, stručnost voditelja trenera, osigurani uvjeti rada, broj termina tijekom školske godine, sudjelovanje na natjecanjima, novčana stimulacija polaznika sportskih škola, učešće polaznika u sufinanciranju rada sportske škole, postojanje stručnog programa rada sportske škole te opća ocjena. U svakom od ovih deset elemenata pojedina sportska škola može skupiti od cca 10 do 60 bodova. Na kraju se svi bodovi zbrajaju i one sportske škole koje imaju najmanje 300 bodova dobivaju odličnu ocjenu, za vrlo dobru treba skupiti najmanje 220 bodova, za dobru ocjenu treba skupiti najmanje 170 bodova, a za zadovoljavajuću ocjenu treba sakupiti najmanje 120 bodova. Na kraju sve to daje konačnu ocjenu uspješnosti škole. Na temelju tih kriterija trebao bi se objektivizirati rad svake škole te stimulirati kontinuitet, stručnost, upornost, radišnost, broj sudionika, broj termina aktivnosti kao i sve ostalo značajno da jedna sportska škola opravda svoje postojanje i rad. Sredstva za ovu aktivnost ZSUGV-a doznačit će klubovima jednokratno uz praćenje trošenja.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

15.03.2011. - kuglana – KK Varteks – KK Dubravčan s početkom u 20,00 sati 18.03.2011. - mala dvorana – 20. godišnjica osnutka Specijalne jedinice policije PU Varaždinske – Rode s početkom u 12,00 sati - kuglana – KK Ivančica – KK Željezničar s početkom u 18,00 sati 19.03.2011. - velika dvorana – koncert Željka Joksimovića s početkom u 20,00 sati - mala dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka 2 – ŽRK Podravka Vegeta 3 s početkom u 13,00 sati - rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Podravka Vegeta s početkom u 15,00 sati - kuglana – KK Lepoglava– KK Zanatlija SI s početkom u 15,00 sati 20.03.2011. - velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Karlovac s početkom u 15,30 sati - rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Medvešćak NDF s početkom u 18,00 sati - mala dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Koprivnica – žene s početkom u 11,00 sati

Rukometašice Koke pobjedom protiv ekipe Osijeka najvjerojatnije su si osigurale znatno mirniju završnicu prvenstva

RUKOMET ŽRK Koka pobijedio ekipu Osijeka u derbiju začelja 1. HRL-a

Dvostruko vrijedni bodovi Varaždinske rukometašice pokazale su zanimljivu igru i za gledatelje Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

dinke povećavaju prednost i do kraja ostvaruju uvjerljivu Rukometašice ŽRK Koka po- pobjedu od devet golova rabijedile su u susretu 19. kola zlike, 28:19. Do kraja susreta Jalušić je 1. hrvatske rukometne lige za žene ekipu Osijeka 28:19 ukupno postigla sedam golova, Tomašek šest, a Horvat (14:9). U ovom derbiju začelja, Va- četiri. Za ŽRK Koka u susretu protiv raždinke su osvojile vrijedne osijeka nastupile su: bodove, koji će im na kraju osiHajduk, Koširegurati mirniju završnicu. lova, Jalušić, oziv P Horvat, Sigurnost 9. 1 t e r s Mužek, Koka je trenutno su a z v i t Oštarjaš, na 10. mjestu prvenpro a k j u ž stvene ljestvice s 12 o avke Kocijan, r d o M a r osvojenih bodova P ekipe ete ković, ispred ekipe Umaga g Ve P o z d e r, s 10 bodova, Osijeka Halili, Mas 8 bodova i ekipe Izrić, Tomašek, gradnje Zaprešića, koja Furjan, Hadroje istupila iz natjecanja i vić, Haček. svi predviđeni susreti s tom Podsjećamo da su rukomeekipom bit će registrirani 10:0 tašice Koke u 1. HRL-u za žene bez borbe. Susret je bio izjednačen posljednji put pobijedile u 9. samo do 9. minute kada je na kolu, 24. listopada 2010. godisemaforu pisalo 3:3, nakon ne, i to ekipu Arene u Gradskoj toga domaće rukometašice sportskoj dvorani Varaždin. U 20. kolu 1. HRL-a Varažstvaraju seriju do 8:3. Gošće smanjuju na tri razlike, ali do dinke su trebale igrati protiv kraja poluvremena ne uspije- ekipe Izgradnje Zaprešića, vaju se približiti Varaždinkama ali zbog njihova istupanja iz i tako poluvrijeme završava natjecanja susret se registrira 14:9. U prvom dijelu najefi- 10:0 za Koku. Zatim 19. ožujka Koki u goste kasnija je bila igračica Koke Tea Jalušić, koja je postigla dolazi ekipa Podravke, a 2. travnja Varaždinke gostuju u pet golova. U nastavku susreta Varaž- Puli kod ekipe Arene.

U utakmici s ekipom Osijeka, Varaždinke su pokazale potencijal

Kadetkinje desete u Umagu U Umagu je održana završnica prvenstva Hrvatske za kadetkinje HRS u organizaciji ŽRK Umag. U neizvjesnom finalu, ekipa Tvin Trgocentra pobijedila je prošlogodišnje prvakinje, ekipu Dalmatinke iz Ploča 18:17, a u utakmici za 3. mjesto ekipa Orijent Presoflexa pobijedila je Sesvete 12:10. Poredak ostalih ekipa: 5. Podravka, 6. Sinj, 7. Zrinski, 8. Zamet, 9. Lokomotiva, 10. Koka, 11. Vranjic, 11. Rudar. Najbolja igračica prvenstva je Renata Kežić, RK Dalmatinka, najbolja vratarka je Elizabete Domić, RK Dalmatinka, i najviše golova postigla je Ena Konta, RK Orijent Presoflex.

STRELIČARSTVO Iz Hrvatskog streličarskog saveza stigla je i službena potvrda da je članica

Dora Oštrek pozvana u reprezentaciju

Dora Oštrek

“Grebengradskih streličara” iz Novog Marofa Dora

Oštrek, na temelju ostvarene potrebne norme, dobila poziv za nastup u juniorsku reprezentaciju Hrvatske. Dora će nastupiti na 13. Europskom dvoranskom streličarskom prvenstvu, koje se od 20. do 28. ožujka ove godine održava u španjolskom gradu Tarra-

goni. Ovo je još jedna potvrda kvalitetnog rada u ovom streličarskom klubu, a prema najavama iz Hrvatskog streličarskog saveza, tijekom godine trebao bi biti upućen još jedan poziv za priključenje državnoj reprezentaciji, ovaj put u muškoj konkurenciji. (dp)


Sport 33

15. ožujka 2011., br. 356

KARATE Enes Garibović izabran za izbornika reprezentacije

Reprezentacija dolazi u Varaždin Karate trener Esad Garibović pridružio se uskom krugu varaždinskih trenera - izbornika reprezentacija

Malezija - Pet najboljih mladih karat ista putovat će već u listopadu na Svjetsko prvenstvo, koje će se održati u Maleziji - najavio je Esad Garibović. - Širi spisak ima tridesetak natjecatelja koji će dolaziti na pripreme. To su uglavnom svi osvajači medalja s državnog prvenstva i međunarodnih turnira. Hrvatski karate savez je od Ministarstva obrane RH dobio tri mjesta u kojima se mogu provoditi pripreme. To su Vojno učilište u Zagrebu, Vojarna za specijalne namjene u Delnicama i Mali Lošinj. Kad god trebamo, tamo možemo kvalitetno odraditi pr ipreme. Osim toga, jednom ću za vikend mlade reprezentativce dovesti i u Varaždin - dodao je Garibović. Populacija mladih od 12 do 15 godina jedna je od najvažnijih Hrvatskom karate savezu i zato njima poklanjaju veliku pažnju. Osim toga, HKS kao jedan od najvećih i najbrojnijih saveza s mnogo osvojenih trofeja vrlo dobro

Esad Garibović dokazao se dugogodišnjim uspješnim radom s mlađim uzrasnim kategorijama

Uspješan nastup na Slovenija Openu U Sloveniji je u mjestu Laškom 12. ožujka održan Međunarodni karate turnir Slovenija Open 2011. Nastupilo je preko 800 natjecatelja iz 12 zemalja u svim težinskim i dobnim kategorijama. Uz domaćina Sloveniju nastupile su reprezentacije Austrije, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Crne Gore, Češke, Engleske, Švicarske, Italije, Luksemburga i Hrvatske. Našu kadetsku reprezentaciju vodio je izbornik Esad Garibović. Na popisu je bio širi spisak reprezentativaca iz desetak naših klubova pa su tako mjesto našli u

kotira i u Hrvatskom olimpijskom odboru.

p

retendenti za odlazak na Svjetsko prvenstvo su i Enes Garibović, Eugen Kanjir, Robert Fejzulahu i Luka Peti Nije zato bez razloga varaždinski trener odabran za izbornika. Osim toga, Va-

reprezentaciji i članovi karate kluba „Varaždin“: Robert Fejzulahu, Eugen Kanjir i Enes Garibović. Eugen Kanjir je nastupio u kategoriji kadeti do 70 kg i izgubio je u drugom kolu. Robert Fejzulahu u kategoriji +70 kg izgubio je u borbi za treće mjesto. Enes Garibović u kategoriji kadeti do 63 kg zauzeo je drugo mjesto. U finalu je kod vodstva od 1:0 zadao protivniku prejaki nožni udarac od kojeg protivnik nije mogao dalje nastaviti borbu, pa je zbog sudačkih pravila Enes kažnjen te mu je tako izmaklo prvo mjesto.

raždinski karate klub jedan je od najaktivnijih s dugom tradicijom. Osnovan je 1969. godine, a osnovao ga je dr. Marijan Mlinarić, državni prvak, koji je u dva mandata obnašao dužnost predsjednika HKS, a od 1991. bio je i liječnik reprezentacije. Esad Garibović bio je osam godina član reprezentacije, a u trenerskoj ulozi više od deset godina odgaja i trenira stotine mladih u Varaždinu. - U tim godinama mladi ulaze u pubertet i zato je dobro da se, između

ostalog, bave i sportom. Naši najbolji članovi su gimnazijalci i uzorni učenici. U svemu tome sigurno im pomaže i kodeks karatea, koji promovira pozitivne moralne vrijednosti da postanu čestiti mladi ljudi te uspješni učenici i sportaši - dodao je Garibović. Od varaždinski mladih karatista priliku za ulazak u uži odabir dobivaju i pretendenti za odlazak na Svjetsko prvenstvo su Enes Garibović, Eugen Kanjir, Robert Fejzulahu i Luka Peti.

RUKOMET Vidovec Bios nije imao ozbiljnijih problema protiv ekipe Borova, pobijedivši na kraju s uvjerljivih 32:18 (13:8). Kako je Ivanska poražena u Virovitici, prednost je sada povećana na pet bodova, plus utakmica manje za vidovečke rukometaše. Sljedeći tjedan Vidovčani gostuju baš u Ivanskoj, gdje

Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Skidanje kila 2. dio T

rening s opterećenjem jednako je važan dio programa skidanja suvišnih kilograma. Osim što će učvrstiti i oblikovati vaše mišiće, rad na fitnes spravama i utezima aktivirat će najveće potrošače i zaustaviti njihovu razgradnju uslijed smanjenog unosa energije. Povećanje mase mišića povećava tjelesnu sposobnost za izgaranjem masti. Mišićno tkivo troši 25 puta više kalorija od masnog tkiva! Upravo zbog razgradnje mišićnog tkiva, glavnog potrošača energije iz masti, sve dijete lišene fizičkih aktivnosti unaprijed su osuđene na neuspjeh. Prema istraživanjima, održavanje mišićne mase značajno je i zbog boljeg imuniteta organizma, tj. povećane otpornosti na bolesti. eke upute za skidanje suvišnih kilograma: ne započinjite s dijetom izgladnjivanja ili izbacivanja obroka - to može usporiti vaš metabolizam i učiniti vas još masnijim; ne koristite skupe preparate za skidanje kila, koji mogu proizvesti samo kratkoročne efekte, vama je potrebna promjena navika prehrane, što će poboljšati kvalitetu vašeg života, a ušteđeni novac iskoristite za kupovinu nove garderobe koja će vam uskoro trebati; zaboravite razne tablice idealnih mjera, stanite bez odjeće pred ogledalo. Slika govori bolje od sto riječi! Uzimajući u obzir vaše genetske karakteristike, odredite si realne ciljeve; pronađite u svemu zabavu i zadovoljstvo. Ako osjećate napor i radite to “zato što morate”, pitanje je vremena kada ćete odustati. rvo, za one koji još ne znaju: masti se ne mogu skidati samo s pojedinog dijela tijela! Zato, iscrpljivanje ponavljanjem stotina “trbušnjaka” svakako nije pravi način za skidanje sala.

N

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Trener Karate kluba Varaždin Esad Garibović postao je izbornik hrvatske muške kadetske karate reprezentacije. Riječ je o najbrojnijoj populaciji mladih karatista u uzrastu od 12 do 15 godina. Ukupno je riječ o pet težinskih kategorija za europsko i svjetsko prvenstvo. U populaciji od 12 do 15 godina ima oko dv ije tisuće aktivnih natjecatelja karatista iz 150 hrvatskih klubova.

Fitness

bi pobjedom mogli riješiti i

S

ljedeći tjedan odlučujući susret u Ivanskoj ono malo dilema oko osvajača prvog mjesta 2. Hrvatske rukometne lige Sjever.

Boris Vujović bio je vjerojatno i prvo ime susreta, obranivši za 45 minuta igre 20-ak lopti. Najefikasniji je ovaj put bio Lovrenčić sa sedam golova, dok je Turković dodao šest. Za «show» na terenu još se jednom pobrinuo Vladimir Malner, koji je uz pet pogodaka sjajno razigravao svoje suigrače. RK Vidovec Bios

P

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com

Sistemi za ribolov K

lizni sistem. Prvo se postavlja perla - kopča na koju prikvačimo olovo. Težina olova ovisi o daljini koja se želi dostići kao i o jačini struje. Perlu amortizer postavljamo prije učvršćenja najlona koji izlazi iz role na jednom od krajeva vrtilice, dok na drugom kraju vežemo predvez. Pritom upotrebljavamo nešto duži predvez (35 - 40 cm) te olovo težine od 20 do 50 g, tako da kad šaran proguta mamac tijekom nekoliko prvih sekundi ne osjeti nikakav sumnjivi otpor. Odignuti sistem. Ovaj sistem prvenstveno se koristi za ribolov na muljevitom dnu. Koristi se olovo trodjelnog tipa koje ne prodire duboko u mulj. Za izradu ovog sistema jednu vrtilicu postavljamo između dvije perle koje se sa svake strane blokiraju štoperima. Udaljenost između vrtilice i olova koje je pričvršćeno na kraju najlona iznosi 20 – 25 cm. Iako se upotreba plivajuće boile čini najlogičnijim izborom, moguće je upotrijebiti i npr. tigrov oraščić ili kukuruz. U tom slučaju između svakog mamca postavimo neku plutajuću tvar (npr. pluto). Za određivanje dubine na kojoj će djelovati mamac, dovoljno je uštipnuti maleno olovo na predvez. Helikopter sistem. Ovaj sistem prvenstveno je namijenjen ribolovu na velikim udaljenostima. Potrebno nam je olovo torpedastog tipa težine oko 100 g, koje učvrstimo na kraj sistema. Na gornjem dijelu sistema je tvrda silikonska cijev dugačka 50 cm i blokirana s dva mekana olova od 5 g. U donjem dijelu između cjevčice i kopče postavljamo perlu amortizer. Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: budimir.maletajne@gmail.com ili na 091/2002-083. Cijena knjige je 65,00 kuna plus poštarina.


34 Županijski nogometni savez

15. ožujka 2011., br. 356

NOGOMET Davor Daraboš, predsjednik ŽNS-a Varaždin komentira skupštinu ŽNS-a

ŽUPANIJSKI NOGOMETNI SAVEZ IZBORI

Štimac ili Marković? Na skupštini se glasalo za Igora Štimca? Pričinjavaju li izbori za predsjednika HNSa probleme u radu ŽNS-a? Važno je reći da smo od naše izborne skupštine u rujnu prošle godine do izborne skupštine HNS-a održane u prosincu organizirali plenume klubova, koje smo iskoristili i za razgovore na temu programa obaju predsjedničkih kandidata. Velika većina klubova je za promjene i podržava program gospodina Štimca. Na temelju tih informacija IO ŽNS Varaždin je i donio odluku o davanju podrške kandidatu Štimcu i kroz priopćenje za

javnost jasno dao do znanja zašto donosi takvu odluku: program rada, investicije u sportsku infrastrukturu u našoj županiji, kamp u V. Toplicama, kao i spremnost na organizacijske i kadrovske promjene u HNS-u… Kako se od naše prošle skupštine nismo imali priliku vidjeti, želio sam da svi zajedno vidimo jesmo li na istom stajalištu kao i do sada. Pošto nikakvo glasanje na tu temu nije ni bilo točka dnevnog reda, ne možete razmjenu informacija o programu gospodina Štimca niti nazvati glasovanjem. Važno je da i dalje svi zajedno, skupštinari i IO ŽNS-a, imamo zajednički stav. Što se pak tiče vašeg drugog djela pitanja, izbori za predsjednika HNSa stvaraju probleme u radu svim ŽNS-ima. Moram vam iskreno priznati da je krajnje vrijeme da se ova saga oko izbora predsjednika HNS-a završi, kako bismo što prije mogli krenuti vraćati izgubljeno povjerenje u hrvatski nogomet, vraćati gledatelje i sponzore, i dokazati da se može raditi bolje, u interesu hrvatskog nogometa, a ne isključivo osobnom. Koju skupštinu HNS-a podržavate, prvu ili dugu? Treću!

TOMISLAV MAKAJ

Želimo raditi po Statutu Najvažnije je nastaviti raditi prema četverogodišnjem planu Predsjednik Županijskog nogometnog saveza Varaždin Davor Daraboš komentirao je situaciju u ŽNS-u i proteklu skupštinu. Kako biste ukratko ocijenili proteklu godinu u ŽNS - u Varaždin i koja su Cilj najvažnija je NK ostvare nja? st iz Mlado ratiti Vrlo dobro, inca v Družb stav čak i u su odlično anja s obzirom natjec na vrlo tešku situaciju u gospodarstvu, koja se neminov- n o preslikala i na situaciju u sportu. Skupština ŽNS-a Varaždin donijela je nekoliko odluka koje bi trebale financijski rasteretiti klubove Najvažnija ostvarenja su zadržavanje financijske stabilnosti s OŠ i održavanje oglednih ŽNS-a i smanjenje troškova klu- treninga po nogometnim cenbova. Oslobodili smo plaćanja trima. Nastavili smo s informaKako komentirate redovnu izvještajnu nesene su Izmjene i dopune Statuta ŽNS-a sve naše članice plaćanja koti- tizacijom klubova, donesena je VŽ i potvrdili smo Prijedlog plana rada i skupštinu održanu u petak? zacija i službenih osoba. Nasta- odluka o informatizaciji klubova Moram prvo zahvaliti svim skupštinari- Financijski plan za 2011. godinu. vili smo povećanje broja naših iz NS Ludbreg uz planiranu Kako komentirate zadnju točku dnevnog ma na 92-postotnom odazivu, zatim odačlanica. Privremeno je prestao investiciju od cca 110.000 kn. zivu svih naših gostiju, kao i vas medija. reda – ostalo? s natjecanjem NK Mladost, Intenzivirali smo komunikaciju s U najmanju ruku veoma interesantno Veoma mi je žao da se gospodinu Srebriću Družbinec, ali smo u članstvo klubovima, organizirali sastanke i važno. Zapravo, pokušao sam kao nije pridružio gospodin Marković. primili tri nova kluba - ŽNK Trnje, u nogometnim centrima, kako Skupštinari su donijeli i niz vrlo važnih predsjednik ŽNS-a i predsjedavajući naše bi još bolje koordinirali suradTrnovec i MNK Visoko. odluka za daljnje funkcioniranje ŽNS-a: skupštine iskoristiti priliku da se međuNastavili smo rad s mlađim nju, i još djelotvornije pomogli izabrali su nova četiri člana IO-a ŽNSa, kao sobno informiramo, a između ostalog, da uzrasnim kategorijama, konsti- u rješavanju problema. Organii zamjenske članove za Skupštinu HNS-a, utvrdimo već prije zauzete stavove, pošto tuirali Komisiju za rad s mlađim zacijski i financijski stabilizirali prema dogovoru s izborne skupštine kom- smo se zadnji put u ovakvom skupu vidjeli uzrasnim kategorijama, pripre- rad NS Ludbreg. Konstituirana je pletiran je IO po jednoj strani sa „strukom“, prošle godine u rujnu kad je bila izborna mljen je plan i program rada oko Komisija za informiranje, dodatpo drugoj strani s gospodarstvenicima. Do- skupština. organizacije kampova, suradnje na promocija klubova i Udruga ŽNS, koja će pridonijeti dodatnoj popularizaciji nogometa u našoj županiji, kroz još veći odnose isključivo na smanjenje dima, daljnjem smanjenju oba- štinarima objasniti na koji način interes sponzora i animiranje obaveza klubova, a rashode veza klubova, još intenzivnijom i što ne želimo i nećemo raditi, djece za bavljenje nogometom. smo smanjili za 48.000 kn, komunikacijom s članicama, za razliku od nekih drugih „zaSurađujemo s HNS-om, prosli- najvećim djelom zbog optimali- kao i završetak informatizacije interesiranih“. jedili i animirali ostale ŽNS-e da zacije broja zaposlenih (115.000 svih članica ŽNS-a VŽ i NS-a Pa pr ije svega ne želimo podrže prijedloge naših klubo- kn), kao i uključene amortizacije Ludbreg. vlastiti interes i vlastitu korist, va o formiranju pet 3. HNL-a. od 37.000 za nabavljenu i u kluFinancijski plan želimo odr- svi ljudi u nogometu bez obNastojimo da se riješi problem bovima instaliranu informatičku žati na otprilike istom nivou zira na to jesu li nogometaši, liječničkih pregleda. s time da smanjenje prihoda treneri, suci, delegati ili bilo opremu. Kakvo je financijsko stanje u Što biste izdvojili iz plana zbog manjih obaveza klubo- koji drugi funkcioneri, moraju ŽNS-u Varaždin? za rada ŽNS-a za ovu godinu i va nadoknadimo dodatnim imati jednak tretman i važnost, Kao što sam i prije napome- kakav je financijski plan? angažmanom u pronalaženju ne želimo manipulirati našim nuo, vrlo dobro i stabilno. Poljudima u javnosti (uvijek smo Najvažnije je nastaviti prema sponzora i donatora. zitivna razlika između prihoda zacrtanom četverogodišnjem Spominjali ste na protekloj bili i bit ćemo iskreni i dosljedi rashoda je 20.000 kn. Prihodi godišnjem planu, gdje se prije skupštini što ne biste željeli u ni), ne želimo raditi kontra su smanjeni u odnosu na 2009. svega trebamo fokusirati na ŽNS-u Varaždin? statuta i pravilnika nogometne Točno! Želio sam našim skup- organizacije. D. Daraboš, predsjednik ŽNS-a godinu za 56.000 kn, koji se strukturiran i aktivan rad s mla-

Doneseno i više važnih odluka

PODRŠKA ŽNS Varaždin uvijek će se brinuti i o “perjanici” našeg nogometa i sportske kvalitete

Pokušaj “rušenja” sadašnjeg vodstva ŽNS-a Spomenuli ste obilaske klubova i pokušaj „rušenja“ sadašnjeg vodstva ŽNS-a. Nisam spomenuo, već sam argumentirano informirao skupštinare da gospoda Puček, Cvek, Fošnar i Henec uz podršku predsjednika NK Varaždin gospodina Horvata kontaktiraju, obilaze klubove ŽNS-a VŽ, organiziraju skupove (Ivanec, Novi Marof, Nedeljanec…), s ciljem da smijene sadašnje rukovodstvo ŽNS-a. Za to postoji samo jedan razlog: da pokušaju organizirati skupštinarske (HNS) glasove za gospodina Mamića, oprostite, gospodina Markovića. Tu su svoju želju argumentirali egzistencijalnim potreba-

ma NK Varaždin (obećanja o budućim kupovinama igrača NK Varaždin od strane gospodina Mamića, kao i realizacijom kreditnih linija…). Zatim da iza kandidature gospodina Mamića/Markovića stoji Grad Varaždin, ne mogu vjerovati da je naše Poglavarstvo glasalo o takvoj vrsti podrške te da je budžet ŽNS Varaždin prevelik, zar ne bi trebao biti interes da su budžeti što veći, a ne što manji? ŽNS je uvijek bio i bit će na raspolaganju za svu moguću pomoć „perjanici“ nogometa i kvalitete u našoj županiji, ali mi moramo brinuti o svim našim članicama (treneri, delegati, suci) i naših ostalih 78 klubova. Isto tako sam im rekao da sam

uvjeren da današnje vodstvo NK Varaždin ima i snage i znanja, i bilo bi puno produktivnije i pametnije da sve snage posvete poboljšanju uvjeta i organizacije kluba, aktiviraju u animiranju sponzora, upoznaju menadžere, a ne da se uvlače u ovisnički odnos spram gospodina Mamića. Na kraju razmjene tih informacija, zamolio sam naše skupštinare da ako imaju bilo kakve primjedbe na rad i funkcioniranje ŽNS-a neka zatraže izvanrednu izbornu skupštinu, gdje će promijeniti sadašnje rukovodstvo, ali da si nikako ne smiju dozvoliti da pojedinci, čije su namjere u najmanju ruku vrlo čudne, manipuliraju njima.


Savjetnik 35

15. ožujka 2011., br. 356

Veterinarska klinika Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

EU cijena – BIO kvaliteta! Z

a Europu nije fantastika, ali za veliku većinu Hrvata cijena za vrećicu sjemenja od 4 € je doista fantastika! No to bi mogao biti ishitreni zaključak uspoređuje li se cijena sa sjemenjem iz uobičajene domaće ponude, jer činjenice sagledane na brzinu najčešće ne daju realan odgovor. Posložimo li iste činjenice selekcijom, dobivamo jasne i logične odgovore. Naime, sjemenje o kojem je riječ, uz nekoliko otisnutih zaštitnih znakova licence kvalitete, sadrži i zaštitni znak BIO, koji u Europi doista garantira za taj proizvod da je sigurno uzgojen po strogim ekološkim uvjetima. Jedna vrećica takvog sjemenja - u ovom slučaju mrkve - dostatna je za oko 6 - 8 metara četvornih. Vrećica sjemenja spomenute BiO mrkve košta oko 29,6 kn, a po tome za 1 m2 površine gredice trošak za sjeme iznosi 4,20 kn. Dodajmo i to da je maksimalno očekivan prinos od 8 kilograma mrkve po m2. U svemu tome želim naglasiti da je cijenom ovog sjemenja adekvatno nagrađen tj. plaćen rad svih onih koji su sudjelovali u lancu proizvodnje, ocjenjivanjem kvalitete i donošenja odluke da kao takvo može nositi najviše znakove kvalitete. Sve to kupcu garantira da je kvaliteta adekvatna cijeni. Hrvatska ima dovoljno nezagađenih površina obradivog zemljišta neophodnog za proizvodnju BiO sjemenja koje na tržištu postiže izvrsnu cijenu. No ima li volje?

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Stiglo je proljeće, čuvajte se krpelja! N

akon duge i zamorne zime, stiže nam konačno i proljeće! No krpelji nisu mirovali baš cijelu zimu. I ono malo zatopljenja koje smo imali iskoristili su za svoju aktivnost, tako da smo i u tom razdoblju imali nekoliko pacijenata s babeziozom. Ovo je doba kad treba krenuti sa zaštitom protiv krpelja, no na tržištu postoje svakojaki preparati, od kojih je određeni broj u potpunosti nedjelotvoran. To su prvenstveno ogrlice na biljnoj bazi! Što učiniti ukoliko se krpelj već primio za kožu psa?! Krpelj se svojim spiralnim rilom pričvrsti za kožu i, naravno, ako ga pokušate izvaditi čupanjem, odvojit ćete glavu od tijela i tek tada nastaje problem. U glavi, u njegovim slinskim žlijezdama, nalazi se otrov koji prenosi krpelj, a isto tako i uzročnici bolesti! Istu pogrešku načinit ćete ako pokušate krpelja ugušiti uljem ili benzinom, jer gušeći ga, on baš u agoniji počne refleksno ispuštati u tijelo životinje ili čovjeka sve ono što je štetno! Dokazano je, ukoliko se krpelj i primi za kožu životinje, da je potrebno 24 - 48 sati da bi prenio uzročnike bolesti na domaćina. Prema tome, ako niste vični vađenju krpelja pincetom, ne morate panično tražiti intervenciju veterinara, već to možete učiniti i drugi dan. Zaštitna insekticidna sredstva koja postoje na tržištu nisu stopostotna zaštita i to moramo uvijek imati na umu. Također i cjepivo, koje se može odnedavno nabaviti u Hrvatskoj, ne daje garantiranu zaštitu. Cijepljenje je samo u 80% slučajeva efikasno pa je i s obzirom

Autoškola Boris PETROVEČKI

Golubovi listonoše Miroslav BUNIĆ

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Član kluba “ŠKUGL Drava Varaždin” bunicmiro@gmail.com

Prednost prolaska

Uzgoj golubova (1. dio)

P

G

rednost prolaska je termin koji treba nestati iz razmišljanja vozača i koji karakterizira agresivnu vožnju i agresivno ponašanje. Vozači nikad ne smiju razmišljati „ja imam prednost!“ Uvijek im mora biti na pameti „koga ja to moram propustiti?“ Ako vozač, kad se približava raskrižju, ima znak da se nalazi na cesti s prednošću prolaska onda se on, u većini slučajeva, tako i ponaša; „Ja imam prednost i mene svi moraju paziti i propustiti“, a to je ponašanje kakvo želimo izbjeći u zoni raskrižja. Mi želimo da i oni vozači koji imaju prednost budu oprezni i da, u slučaju potrebe, odustanu i odstupe od svoje prednosti. To je osnovni razlog zašto se postavljanje znaka „cesta s prednošću prolaska“ na raskrižjima u većini slučajeva izbjegava. Vozač koji se približava raskrižju na kojem ne uočava nikakav znak koji upravlja prometom, a nema semafora ili prometnika, mora tom raskrižju prići kao da se tu upravlja prometom prometnim pravilima. To znači da po pravilu „desne strane“ mora propustiti vozilo koje mu nadolazi s desne strane. Kad provjerava dolazi li vozilo s desne strane, vidi da vozač tog vozila ima znak STOP i odmah zna (prema obliku znaka) o kojem znaku je riječ i da se on sam nalazi na cesti s prednošću prolaska. Tek tada može nastaviti svoje kretanje normalno dalje. Međutim, prethodno je morao smanjiti brzinu i povećati oprez jer je provjeravao dolazi li mu tko s desne strane – dakle, upravo onakvo ponašanje kakvo želimo na raskrižju!

na cijenu diskutabilna opravdanost takve investicije. Krpelji u Hrvatskoj prenose na pse dva uzročnika - babezije i borelije, no babezioza kao bolest po učestalosti je daleko na prvome mjestu! Specifično za bolest je to da nema više pravila u kakvom će se kliničkom obliku pojaviti pa su oni školski simptomi s visokom temperaturom danas izuzetak! Nema sigurne dijagnoze bez pretrage mokraće, koja će biti tamnija, što je zahvaljujući babezijama propalo više eritrocita. Liječenje je ovisno o zdravstvenom stanju pacijenta, tako da postoje blagi slučajevi koji se mogu izliječiti i s jednom do dvije terapije, a postoje i teški, kod kojih je potrebno stacionarno liječenje pa i transfuzija krvi. Najkompliciraniji slučajevi su u pravilu kada vlasnici čekaju danima da životinja „sama ozdravi“! Tada može nastupiti i akutno zakazivanje u radu bubrega pa je svako liječenje zakašnjelo. Mogući su i kronični slučajevi, kada je broj babezija u cirkulaciji vrlo malen pa su simptomi potpuno nespecifični. Tada je potrebno provesti i laboratorijske pretrage krvi, jer uzročnik može oštetiti i jetru i bubrege, s trajnim posljedicama. Vlasnici mačaka imaju sreću jer su krpelji našeg podneblja za njih bezazleni. Ukoliko su mačke prepune buha, a i krpelja, može nastupiti slabokrvnost te stoga i u ovom slučaju važi poslovica: „Bolje spriječiti, nego liječiti!“

olubovi su mirne i druželjubive ptice. Žive u jatima s jedinkama iste vrste i nikad se ne pridružuju drugim pticama. Izrazito su monogamni: jednom upareni par golubova ostaje u paru cijeloga života ili dok jedan od partnera ne strada. Početkom proljeća i pojavom toplijih dana započinje sparivanje golubova. Nakon što se parovi sastave, počinju praviti gnijezda. Deset dana nakon sastavljanja parova ženka će u gnijezdo snijeti prvo jaje, a poslije 2 dana i drugo jaje. Odmah zatim započinje inkubacija. Na jajima sjede oba roditelja, ženka otprilike od 16 sati popodne do 9 sati ujutro kad je zamjenjuje mužjak, a 17 - 18 dana nakon početka inkubacije počinje valjenje mladih. Mladi su golubovi slijepi i nepokretni, nemaju razvijen termoregulacijiski sustav i u potpunosti su ovisni o roditeljima koji su vrlo brižni prema svojim mladuncima. U prvim danima života hrane se ingluvijalnim mlijekom koje izlučuju oba spola. Mladi golubovi vrlo brzo napreduju: u početku svog razvoja svaka dva dana gotovo udvostruče tjelesnu masu, s 15 dana prekriveni su perjem i nakon tog vremena roditelji ih više ne griju nego se spremaju za novo gnijezdo. Čim roditeljski par osniva drugo gnijezdo, ženka prestaje hraniti mladunce i brigu o njima preuzima samo mužjak. Nakon 30 dana

mladi su spremni napustiti gnijezdo, a to je vrijeme kad započinje valjenje mladunaca iz novog legla – i tako se ciklus zatvara. Takav ciklus odvija se cijelo proljeće i ljeto, sve do jeseni kad započinje mitarenje. Mitarenje je fiziološki proces zamjene perja u golubova i ostalih ptica koji se odvija svake godine. Zamjena perja odvija se prema točno utvrđenom redoslijedu kako ptice ne bi izgubile moć letenja. Nakon mitarenja golubovi se spremaju za prezimljavanje i početak novog reprodukcijskog ciklusa sljedećeg proljeća.


36 Oglasi

15. o탑ujka 2011., br. 356


15. o탑ujka 2011., br. 356

Oglasi 37


38 Zdravlje

U Varaždinskoj županiji muškarci ne zaziru od odlaska na pregled prostate, a zahvaljujući tome veliki broj karcinoma otkriva se u ranoj fazi, što jamči uspješnije liječenje. Velike zasluge za to pripadaju Udruzi “Prostata”, što je na godišnjoj skupštini 2. ožujka potvrdio i dr. Mladen Solarić iz zagrebačke Klinike za tumore. - Dr. Solarić održao je zanimljivo predavanje o raku prostate i zrače-

nju, a ujedno je otkrio da je donedavno većina pacijenata s rakom prostate u toj klinici bila iz Varaždinske županije. U posljednje vrijeme dolazi sve više pacijenata iz Vukovarsko-srijemske županije, gdje smo osnovali podružnicu. Nažalost, u drugim županijama muškarce je još uvijek sram ići na pregled prostate – rekao je Željko Čengić, predsjednik udruge. (vms)

OBITELJSKI CENTAR

Kako biti dobar roditelj? Kako razvijati potencijal svojeg djeteta s ljubavlju i omogućiti djeci da budu uspješna i zadovoljna? Na ta pitanja roditelji odgovore mogu dobiti na radionicama “Rastimo zajedno”, UNICEF-ovom projektu koji će u Varaždinu provoditi djelatnici Obiteljskog centra Varaždinske županije. Program radionica namijenjen je roditeljima djece do četiri godine, a od 23. ožujka odvijat će se jednom tjedno u prostorijama Tehnološkog parka. Predviđeno je ukupno 11 radionica s različitim temama, među kojima su “Slušanje – važna vještina roditeljstva”, “Granice – zašto

OTKRIVAMO Veliko pitanje koliko će timova Hitne službe

Varaždin - dva tima, a samo jedan doktor? Sada na intervencije u županiji istovremeno može izaći pet timova Hitne pomoći s doktorom, pri čemu su dva u Varaždinu, a po jedan u Novom Marofu, Ivancu i Ludbregu. Ne izmijeni li se prijedlog mreže Hitne pomoći, Varaždin će biti zakinut za jedan tim Hitne s liječnikom Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

i kako” te “Kako dijete uči o svijetu oko sebe”. Sudjelovanje je besplatno, a roditelji se prijaviti mogu u Obiteljskom centru, i to što prije jer na radionicama može sudjelovati 10 do 12 roditelja. (vms)

- Zrušil se je! Leži! Dojdite – ovakvi pozivi izrečeni glasom punim straha i panike svakodnevica su djelatnika prijavno-dojavne jedinice Hitne medicinske službe u Varaždinskoj županiji. No od prošlog mjeseca više ih ne možete dobiti direktno na broj 94, jer se svi pozivi prvo preusmjeravaju u Centar 112, a tek potom u Hitnu službu.

Nema broja 94

SLUČAJ ZAVRŠJE

Očit propust, a svi šute Hoće li odgovarati osoba odgovorna za zatvaranje ambulante u Završju budući da je bez ikakvog uporišta dopustila otvaranje još jedne ambulante, što je izazvalo zatvaranje već postojeće? Upitala je to Nadica Dreven Budinski, vijećnica HDZ-a, na skupštini Varaždinske županije prošli tjedan. Župan Predrag Štromar podsjetio je na sve što je prethodilo zatvaranju ambulante, ali nije dao odgovor na upit hoće li itko zbog toga odgovarati. Zbog toga je opet reagirala Budinski.

- Zašto je ravnatelj Doma zdravlja Ivan Crnković na inicijativu MO Završje Podbelsko usmenom dozvolom dopustio otvaranje druge ambulante u naselju koje ima 852 stanovnika i 600 osiguranih osoba preko HZZO-a, što je manje od propisanog minimalnog broja osiguranih osoba po liječniku opće prakse koliko je potrebno za rad jednog tima opće/ obiteljske medicine? Zašto je Crnković i dalje ravnatelj i zašto u Županiji svi šute? – nizala je pitanja, koja su ostala bez odgovora. (ikr)

izlaziti na intervencije. - U županiji sada na pozive zbog gubitka svijesti, prometnih nesreća, teškog disanja, bolova u prsištu, moždanog udara, poroda, trauma ili iznenadne smrti istovremeno može izaći pet timova Hitne pomoć i. Sve su to stanja koja spadaju u prvi stupanj hitnosti, što znači da odmah nakon poziva k bolesniku ili unesrećenome kreću liječnik, medicinska sestra ili tehničar i vozač – kaže dr. Tasjenka Frčko, voditeljica Hitne službe.

To je početak reforme Hitne službe u Varaždinskoj, ali i Četiri punkta svim drugim županijama. Od Pet timova raspoređeno početka sljedeće goje na četiri punkta, dva dine v iše neće tima su u Varaždinu, a djelovati u po jedan u Novom no e đ i v d sklopu Doma Marofu, Ludbregu pre z e b a zdravlja: i Ivancu. Tako je v o Varaždin24 sata dnevno, pet tim , ali nije ska župajer imamo ukučnika e e j j i o l nija mora pno 25 timova. na k o t a n osnovati Upravo je zato poz e će j i c n e Županijski šokantan prijedterv n i i zavod za hitlog mreže Hitne izlazit nu medicinu, pomoći predstavljen koji će djelovati prošli mjesec u resorpod Hrvatskim zavonom ministarstvu. Prema dom za hitnu medicinu, a u njemu bi Varaždinska županija sastavu će imati dispečerski mogla ostati bez pet timova s centar za Hitnu 112. liječnikom, a dobiti pet tzv. T2 No veliko je pitanje koliko će timova koji čine dvojica meditimova Hitne službe i u kojem cinskih tehničara ili sestre. Što sastavu od sljedeće godine bi to značilo u praksi?

TOMISLAV MAKAJ

Veliki uspjeh za Udrugu “Prostata”

15. ožujka 2011., br. 356

U Hitnoj službi u Varaždinskoj županiji radi 25 liječnika

- Budući da na svakom punktu mora biti najmanje jedan tim, u Varaždinu više ne bi istovremeno mogla biti dva tima s liječnikom, nego jedan tim s liječnikom i jedan tim s dva medicinska tehnničara ili sestre. U Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu ostao bi po jedan tim s liječnikom – doznajemo od dr. Frčko. Zasad još uvijek nije poznato na koje će intervencije izlaziti tim bez liječnika. Iako će u tom timu biti iskusni tehničari

i sestre, koji će proći dodatnu edukaciju, na intervencijama će biti ograničeni. Bez liječnika, primjerice, ne smiju dati intravenoznu injekciju, koja je nužna u slučaju reanimacije. Iz toga je jasno da će stanovnici županije biti zakinuti ne promijeni li se prijedlog mreže. Županija je od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu zatražila da ostave svih 25 timova s liječnikom. Hoće li Zavod to prihvatiti? Veliko pitanje zasad je bez odgovora.

Savjeti iz ordinacije Liječenje i terapija bolova u vratnoj kralježnici P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ristup liječenju vratnog bolnog sindroma razlikuje se u akutnoj i kroničnoj fazi. U akutnoj fazi, kad su bolovi intenzivni, a vratna kralježnica ukočena, cilj liječenja je smanjenje bolova i popuštanje mišićnog spazma, odnosno prekinuti začarani krug bol - spazam bol. To postižemo primjenom analgetika i/ili nesteroidnih protuupalnih lijekova u punoj dozi i kortikosteroida koji djeluju na bolnu i upalnu komponentu procesa, a miotonoliticima i sedativima djelujemo na popuštanje mišićnog spazma. Tijekom te faze potrebno je mirovanje

vratne kralježnice u mekom ovratniku (Schantzov ovratnik) tijekom dana i noći, a poslije samo tijekom noći dok traju simptomi. Lokalno, na kožu iznad mišića koji se nalaze uz vratnu kralježnicu, primjenjuje se masaža ledom (kriomasaža). U kroničnoj fazi, kad se smanji intenzitet bolova, a kralježnica postane pokretljivija, primjenjuju se analgetici ili nesteroidni protuupalni lijekovi prema potrebi. Za popuštanje bolova i spazma primjenjujemo toplinske procedure, masažu, elektroterapiju i trakciju (istezanje). Sve navedene

procedure (toplinske, elektro i masaža) služe kao uvod u kineziterapiju (terapija pokretom, medicinska gimnastika). Vježbe istezanja, izometričke vježbe za snaženje mišića, rasteretne vježbe i vježbe posture (držanja) provode se pod nadzorom fizioterapeuta. Bitno je istaknuti važnost medicinske gimnastike u ponovnom vraćanju i/ili održavanju funkcije vratne kralježnice. Liječenje bolnog sindroma vratne kralježnice može se uspješno provesti i metodama kiropraktike, ali samo u rukama dobrih stručnjaka. Operativno liječenje bolnog

sindroma vratne kralježnice rijetko je potrebno. Edukacija je važna u prevenciji bolova u vratu. Zaštitnim položajima i pokretima pri radu, usklađivanjem visine radne površine i stolice, korištenjem valjkastog jastuka, spavanjem na boku ili leđima, izbjegavanjem dulje vožnje automobilom i drugim postupcima smanjuje se stres na vratnu kralježnicu. Svakodnevno 20-minutno vježbanje održat će mišiće vratne kralježnice dovoljno snažnima kako bi sačuvali funkciju i ublažili brojne traume kojima je vratna kralježnica svakodnevno izložena.


Zdravlje 39

15. ožujka 2011., br. 356

e sljedeće godine izlaziti na intervencije

SPASITE ŽIVOT

Što je ABC pristup?

Dišni put, disanje i cirkulacija

Pr imjenom postupka osnovnog održavanja života možete spasiti život bolesnika. Pod tim pojmom podrazumijevaju se postupci koji se provode kod kolabirane osobe bez svijesti do dolaska profesionalnog medicinskog osoblja s opremom za reanimaciju. Cilj postupaka je što je više moguće smanjiti vrijeme bez cirkulacije i disanja. Ako bolesnik ne odgovara na dozivanje, potrebno je slijediti ABC pristup. A (airway, dišni put) se odnosi na otvaranje dišnog puta. To se čini otvaranjem usta bolesnika tako da se dlan jedne ruke položi na

njegovo čelo, a glava zabaci unatrag, dok se kažiprst druge ruke postavi ispod brade (na kost, ne na meko tkivo!) i potisne čeljust prema naprijed. B (breathing, disanje) se odnosi na procjenu disanja, a C se odnosi na cirkulaciju. Ako bolesnik ne diše, treba pristupiti kompresijama prsnog koša, i to 100 pritisaka u minuti. Dlan jedne ruke se položi na sredinu prsnog koša, a drugi dlan se položi na njega. Prsni koš treba pritisnuti za jednu trećinu njegove dubine. Nakon 30 kompresija, slijede dva upuha (uz otvaranje dišnog puta).

VAŽNO Nemojte otežavati posao Hitnoj

Nazovu Hitnu, a ne navedu adresu Ako ne znate kako biste pomogli unesrećenome, ostanite na vezi s dispečerom, jer će vam savjetovati što učiniti Ako se nađete u situaciji da morate nazvati hitnu pomoć, pokušajte isključiti emocije i što kraće i jasnije odgovarati na pitanja medicinske sestre ili tehničara iz prijavno-dojavne službe. To je iznimno važno, jer se na temelju informacija koje ćete dati o svojim ili tuđim tegobama određuje je li riječ o intervenciji prvog, drugog ili trećeg stupnja.

ODGOVARAJTE KRATKO I JASNO

!

Dispečeru kratko i jasno odgovorite na pitanja, jer se na temelju tih informacija određuje stupanj hitnosti.

Otključati vrata - Često se događa da su ljudi u šoku, pa ne samo da ne daju nikakve informacije o stanju bolesnika, nego poklope slušalicu prije nego što su dali adresu. Iznimno je važno dati što točniju adresu, a ako je moguće, bilo bi dobro da nas netko pričeka ispred kuće ili zgrade, kao i to da vrata budu otključana. Nažalost, često se događa da ne dobijemo točnu adresu, a kada stignemo na lokaciju, dočekaju nas zaključana vrata - ističe dr. Tasjenka Frčko, voditeljica Hitne medicinske službe u Varaždinskoj županiji. Hitna pomoć pruža pomoć naglo oboljelima, unesrećenima te osobama kod kojih bi u kratkom vremenskom roku moglo doći do pogoršanja bolesti ili zdravstvenog stanja. No dok čekate Hitnu, možete i sami primijeniti postupke osnovnog održavanja života. - Ako ne znate kako biste pomogli, ne prekidajte vezu s dispečerom, jer će vam savjetovati što učiniti i voditi vas kroz osnovno

Dr. Tasjenka Frčko

održavanje života – savjetuje dr. Frčko. Unatoč upaljenim rotirkama i sirenama, vozila Hitne pomoći za vrijeme prometnih gužvi teškose probijaju do mjesta nesreće. - Nerijetko se događa da nam drugi vozači ne daju pravo prvenstva. Zato želim naglasiti da, kada upalimo rotirke i sirene, time dajemo do znanja da je ugrožen ljudski život. Radi toga molimo sudionike prometa da nam daju prednost, a da pritom, naravno, ne ugrožavaju vlastitu sigurnost – apelira dr. Frčko. Isto tako apelira na članove obitelji oboljelih i unesrećenih da imaju povjerenja u djelatnike Hitne pomoći. - Kada stignemo, važno je da nam dopuste pristup bolesniku, da se maknu kako bismo mogli obavljati svoj posao – kaže voditeljica Hitne pomoći.

REANIMACIJA – ŠOK ZA OBITELJ Reanimacija se mora obavljati na tvrdoj podlozi, a uz to je nužan pristup bolesniku sa sve četiri strane. Upravo radi toga djelatnici Hitne službe pacijenta s kreveta premještaju na pod, što zna i šokirati članove obitelji, jer ne znaju zašto je to nužno i važno. U slučaju da reanimacija ni nakon pola sata nije dala nikakve rezultate, liječnik Hitne službe dužan je proglasiti smrt. Tijelo pokojnika dužni su preuzeti članovi obitelji.

ČEKAJTE ISPRED KUĆE

!

Obavezno navedite adresu i što točnije opišite lokaciju. Ako je moguće, djelatnike Hitne čekajte ispred kuće ili zgrade.

OMOGUĆITE PRISTUP

!

Kada stigne tim Hitne pomoći, odmaknite se i odmah im omogućite pristup bolesniku.

DAJTE IM PREDNOST

!

Kada vozilo Hitne pomoći ima upaljene sirene i rotirke, uvijek dajte prednost – u pitanju je ljudski život.

Izvor: European Resuscitation Council, www.erc.edu

Zdravo tijelo Dijagnostika bolesti srca i krvnih žila P

reventivni sistematski pregled provodi se s ciljem otkrivanja čimbenika visokog rizika za pojavu najčešćih bolesti u populaciji te s ciljem ranog otkrivanja tih bolesti. I dalje su na prvom mjestu po pobolu i umiranju upravo bolesti srca i krvnih žila. Zbog toga je značajan dio preventivnog sistematskog pregleda usmjeren upravo na otkrivanje čimbenika visokog rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila te otkrivanje već postojećih poremećaja, primjerice metaboličkog sindroma. Traže se i već postojeće bolesti kao što je to hipertenzija (povišene

vrijednosti tlaka krvi) ili bolesti srca uzrokovane smanjenom opskrbom srca krvlju, zbog bolesti koronarnih krvnih žila. Laboratorijske pretrage mogu otkriti poremećaj u metabolizmu masti, što se u nalazima vidi kao visoke vrijednosti kolesterola i triglicerida. Mjere se i vrijednosti šećera u krvi, a određuje se i tjelesna težina. Daljnja ciljna dijagnostička obrada potrebna je u slučaju postojanja metaboličkog sindroma, koji uključuje poremećaj u metabolizmu masti i šećera te pretilost i prekomjernu tjelesnu težinu. U slučaju

lošeg reguliranog krvnog tlaka može se raditi 24-satno mjerenje krvnoga tlaka. Kod sumnje na postojanje poremećaja srčanog ritma u svrhu dijagnostike radi se 24-satno snimanje srčanog ritma (holter EKG). Ako je potrebno dobiti jasniji uvid u rad srca i utvrditi stanje krvnih žila, radi se bezbolna ultrazvučna pretraga koju zovemo kolor dopler srca i velikih krvnih žila. Ta pretraga pokazuje protok krvi kroz srce i nepravilnosti u protoku te u kakvom su stanju velike krvne žile. U osoba koje su pod visokim rizikom za razvoj bolesti srca i krvnih

žila, a to su oni koji u obitelji imaju osobe koje boluju ili ranije umiru od bolesti srca i krvnih žila, ili oni koji imaju već razvijeni metabolički sindrom i hipertenziju, može se napraviti i ergometrija. Ergometrijom tražimo pokazatelje nedostatne opskrbe srčanog mišića krvlju u vrijeme izloženosti povećanom tjelesnom naporu. To u svakodnevnim aktivnostima može rezultirati pojavom zloćudne aritmije ili srčanog infarkta, odnosno iznenadnom smrti takve osobe tijekom bavljenja sportom ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću.

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979 www.poliklinika-ziva.hr


40 Zdravlje

15. ožujka 2011., br. 356

SVJETSKI DAN BUBREGA Članovi Udruge bubrežnih bol

Zaštita bubrega Poremećaj rada bubrega povećava i rizik oboljenja od srčanog i moždanog udara, nagle smrti i drugih srčano-žilnih bolesti. Posebno su ugroženi bolesnici s visokim krvnim tlakom i šećernom bolesti

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Podizanje kapaka M

edicinski termin za podizanje gornjih i donjih kapaka je blepharoplastika. To je jedan od najčešćih estetskih zahvata u žena i muškaraca. irurški zahvat koji se najčešće izvodi u lokalnoj anesteziji mijenja umoran, tužan pogled u opet u novi mladenački izraz lica. Koža u području kapaka je vrlo tanka, pa se težina godina na tim dijelovima najranije vidi. To se najčešće događa između 40. i 50. godine života. Osim viška kože često se radi i o višku masnog tkiva koje se također odstranjuje. S relativno kraćim operativnim zahvatom i rijetkim komplikacijama postiže se veliki estetski i funkcionalni efekt. perativni zahavat najčešće se izvodi ambulantno, uz sedativ te lokalni anestetik. Može se učiniti klasičnim načinom kirurškim nožem ili visokofrekventnom radiokirurgijom koja omogućava precizne rezove bez krvarenja – obavlja se posebnim elektrodama koje imaju funkciju skalpela. Radi se visokofrekventnim radiovalovima od više od 4 megaherca koji omogućuju vrlo precizno izvođenje reza bez termičkog spaljivanja rubova rane. Zbog manjih postoperativnih ožiljaka taj aparat je posebno interesantan u kirurgiji lica. rije nego se pristupi operaciji, treba biti siguran da nije potrebno i podizanje obrva jer je onda uspjeh operacije bolji. ostoperativni tretman zahtijeva hlađenje vlažnim kompresama, nošenje sunčanih naočala jer su prvih nekoliko dana nakon operacije prisutni krvni podljevi. Make up i kontaktne leće ne koriste se osam dana. Nakon operacije, prva dva tjedna potrebno je na otvorenom nositi sunčane naočale.

K

O

Matija Červek (36) boluje od kroničnog zatajenja bubrega, liječi se hemodijalizom, a ima problema i sa srcem Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

“Čuvajte vaše bubrege, spasite svoje srce”.

Kronična bolest bubrega Mladost, ludost je „tihi“ ubojica, jer nastane U četvrtak su to poručili i neprimjetno, bez znakova članovi Udruge bubrežnih i simptoma, a na kraju za- bolesnika Varaždinske župahtijeva liječenje dijalizom nije “Dijaliza”, koji su u zgradi ili transplantaciju bubrega. Interne Opće bolnice građaniNo svaki poremećaj rada ma dijelili edukativne letke. bubrega povećava i Oni jako dobro znaju koje su rizik oboljenja posljedice kronične bolesti od srčanog bubrega. Matija Červek, nak z i možda tajnik udruge, ima 36 i t s le o b nog udagodina, a boluje od je a g ra, nagle kroničnog zatajenja ubre z b a l a n smr ti i bubrega. - Odmah rija, u n i e t drugih nakon što sam se pro ina u rodio, v e č n srčanodijagnosticia bjel i ć a žilnih borani su mi policistični r ok m lesti. Uprabubrezi. Oduvijek sam vo je zato znao da ću jednog dana ovogodišnji moto morati na hemodijalizu, tako Svjetskog dana bubrega, koji da u ožujku prošle godine se obilježava 10. ožujka, bio nisam bio iznenađen kada

je stigao i taj dan – rekao je Matija. Puno duži „staž“ ima Ivanka Konjević, koja se hemodijalizom liječi punih 15 godina. – Prvi put sam bila na prvi rođendan svoje kćeri – kaže Ivanka, rođena Vukovarka koja je u Varaždin došla 1991. godine. Zbog bolesti bubrega, i ona i Matija imaju problema sa srcem. - Nisam kontrolirao krvni tlak i posljedica je aritmija srca. Što ćete, mladost ludost – sliježe ramenima Matija.

Važni organi Bubrezi ne samo da čiste organizam, nego reguliraju i krvni tlak, održavaju čvrstoću kostiju i stimuliraju produkciju crvenih krvnih zrnaca, koja nose kisik po našem tijelu. - Kada postupno oslabi spo-

sobnost bubrega da pročišćavaju krv i da iz nje odstrane otpadne tvari, govorimo o kroničnoj bolesti bubrega. U konačnici zahtijeva liječenje dijalizom ili transplantaciju bubrega – upozoravaju iz Udruge bubrežnih bolesnika u letku “Čudesni bubreg”. Pojašnjavaju da su posebno ugroženi bolesnici s visokim krvnim tlakom i šećernom bolesti. Znak bolesti bubrega je proteinurija, nalaz bjelančevina u mokraći. - Količina bjelančevina u mokraći u pozitivnoj je vezi s povećanjem srčano-žilnog rizika – istaknuto je. Stoga su poručili da, ako kod vas postoje rizici za nastanak bubrežne bolest i, porazgovarajte sa svojim liječnikom o zdravlju svojeg srca.

Normalan život s... Obratite pažnju na simptome Č

P P

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

esto se puta u svojoj praksi srećem s roditeljima koji mi kažu: “Da smo barem prije znali na što obratiti pažnju”. Potaknuta njima i njihovim iskustvima napisat ću neke od simptoma na koje bi roditelji trebali obratiti pažnju te se javiti svom pedijatru ili stručnjaku edukacijsko-rehabilitacijskog profila kako bi dobili stručno mišljenje i pomoć. Na temelju ranih znakova prepoznaju se rizična djeca, procjenjuju se te se prati njihov razvoj u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcioniranja i prevencije daljnjih teškoća. Ako dijete ne reagira na

glas bliske osobe te ako se ne odaziva na svoje ime. Ako se ne boji nepoznatih osoba niti s navršenih godinu dana. Ako ne uspostavlja kontakt očima. Ako se često igra sam te ne pokazuje interes za igru s drugim osobama. Ako kasni u razvoju govora, ili koristi repetitivne fraze, ili samo ponavlja riječi koje čuje. Ako se igra stalno na isti način ili ponavlja iste radnje (vrti se u krug, maše rukama, ljulja u nedogled...), ne zna koristiti jednostavne igračke, već ih samo reda, vrti ili promatra. Pokazuje pretjeran i opsesivan interes za

pojedine predmete ili radnje. Ne uočava potencijalnu opasnost i nije prisutan strah od opasnosti. Neka od ovih ponašanja i aktivnosti mogu se javiti i kod djece bez teškoća u razvoju, ali ukoliko su ona jakog intenziteta i dužeg trajanja te utječu na razvoj djeteta da ono odskače od svojih vršnjaka, bilo bi dobro potražiti stručno mišljenje. Ranim prepoznavanjem teškoća, ciljanim intervencijama te izradom individualiziranog programa za svako pojedino dijete može se mnogo učiniti za daljnji razvoj i napredovanje djeteta.


Zdravlje 41

15. ožujka 2011., br. 356

lesnika „Dijaliza“ dijelili edukativne letke

DOZNAJEMO Hrvatski dan nepušenja, 9. ožujka

spas za srce! SEDAM ZLATNIH PRAVILA 1. Budite fizički aktivni i u formi – na taj način možete bolje kontrolirati krvni tlak i tjelesnu težinu.

2. Redovito kontrolirajte šećer u krvi – rano otkrivanje i primjereno liječenje šećerne bolesti smanjuju učestalost dijabetičke nefropatije i zatajenja bubrega. 3. Kontrolirajte krvni tlak – arterijska hipertenzija drugi je po učestalosti uzrok oštećenja bubrega. 4. Jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu težinu – smanjite unos soli na 5 do 6 grama dnevno. Ne dosoljavajte hranu! 5. Ne pušite – pušenje djeluje nepovoljno na cirkulaciju krvi kroz bubrege i na taj način ih oštećuje, a istovremeno povećava rizik od raka bubrega za 50 posto. 6. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove – lijekovi protiv bolova mogu oštetiti vaše bubrege. 7. Provjerite funkciju bubrega - ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika Izvor: Letak “Čudesni bubrezi”, Udruga bubrežnih bolesnika u Hrvatskoj

IZDVOJENO Na hemodijalizi u varaždinskoj bolnici 74 bolesnika

Važna prevencija i dobra kontrola bubrežnih bolesti U Centru za dijalizu Opće bolnice Varaždin kroničnom intermitentnom hemodijalizom zbog kroničnog zatajenja bubrega u terminalnoj fazi liječe se 74 bolesnika, doznajemo od dr. Ivana Bogadija, voditelja Centra za dijalizu. - Hemodijaliza je postupak kojim se iz organizma odstranjuju štetne tvari i višak tekućine. Svaki bolesnik na hemodijalizu dolazi tri puta tjedno, a postupak traje četiri do pet sati – navodi. Riječ je o skupoj metodi liječenja, o čemu govori podatak da jedan postupak košta 979 kuna. Uz bolesnike na hemodijalizi, još osam bolesnika liječi se peritonejskom dijalizom, postupkom koji oboljeli provode sami kod kuće. - Najbolja metoda liječenja kroničnog zatajenja bubrega u terminalnoj fazi je transplantacija. U Varaždinskoj županiji je 51 bolesnik s transplantiranim bubregom, koji normalno funkcionira. Kvaliteta njihovog života je

Ivanka Konjević već 15 godina mora na hemodijalizu

izvrsna i neusporedivo bolja u odnosu na bolesnike koji se liječe dijalizom – ističe dr. Bogadi. Napominje da je transplantacija bubrega u Hrvatskoj na svjetskoj razini, što se tiče broja transplantacija, ali i kvalitete uopće. No u nefrološkoj službi varaždinske bolnice posebno rade na prevenciji i dobroj kontroli bubrežnih bolesti, pri čemu se u prvom redu misli na kontrolu povišenoga krvnog tlaka i šećerne bolesti.

Važna je i uloga doktora opće medicine koji kontroliraju bolesnike s tim zdravstvenim problemima. - Poremećaj funkcije bubrega povećava rizik od srčanožilnih bolesti, tako da se i tom segmentu pridaje velika važnost pri liječenju i praćenju tih bolesnika. To je uostalom glavna poruka ovogodišnjeg Dana bubrega – kaže dr. Bogadi. Navodi da bubreg može biti uzrok, ali je vrlo često i “žrtva” povišenoga krvnog tlaka.

Predrasude: pušači vjeruju da su nepušači dosadniji, a nepušači da su oni pouzdaniji i odgovorniji

Prestanite pušiti, jer možete u spa centar! Kampanja “Bivše i bivši - prekid koji se pamti” traje do 31. svibnja, a cilj je dati potporu pri prestanku pušenja Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Zablude o boljem seksu

Prema istraživanju, samo dva posto građana zna da je pušača tri puta manje od nepušača, a 50 posto pušača nije nimalo motivirano prestati pušiti. To je samo jedan od razloga zašto je na Hrvatski dan nepušenja i prvi dan korizme, 9. ožujka, pokrenuta javnozdravstvena kampanja pod nazivom “Bivše i bivši - prekid koji se pamti”.

- Pušači su skloni vjerovati u pozitivne stereotipe sami o sebi, da su zabavniji i da imaju bolji seksualni život. Sukladno tome, pušači vjeruju da su nepušači dosadniji od njih. Nepušači su pak

pušiti moći će snimiti svoje kratke izjave o načinima, pomoći ili poteškoćama u prestanku pušenja na video kioscima na glavnim trgovima Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke. Također Video kiosci Građanima će biti pružena će biti omogućeno izravno stavljanje video sadržaja podrška u prestanku na internet stranice pušenja, pa do na kampanje, www.bivSvjetskog dana i. s nepušenja, ww.biv jte si.hr – istaknuli su iz w nevladine udruge 31. svibnja, čuna hr izra rošite Difrakcija, koja je svi mogu pot o glavni organizator stati bivši. kolik e t e r kampanje. - Glavni cilj ciga a n Na toj internetskoj kampanje je stranici moći ćete vistvoriti pozitivno djeti snimljene spotove, stajalište građana da je moguće prestati pušiti i glasati za najduhovitiji prekid, stvaranja suportivnog soci- a zainteresirani pušači mogu jalnog okruženja za sve pu- koristiti i kalkulator kako bi šače koji žele prestati pušiti. izračunali koliko novca troše na Tijekom kampanje svi bivši cigarete. Putem stranice www. pušači i oni koji žele prestati bivsi.hr moći ćete odrediti i

skloni vjerovati da su pouzdaniji i odgovorniji od pušača te da su pušači skloniji alkoholu – izvijestili su iz udruge Difrakcija o rezultatima istraživanja koje su proveli prije početka kampanje. koji ste tip pušača, naći korisne savjete o prestanku pušenja te podijeliti svoja iskustva sa svima koji su odlučili postati „bivši“. Svaka objavljena video izjava automatski će uključiti “bivšega ili bivšu” u nagradnu igru koja će završiti 31. svibnja, na Svjetski dan nepušenja. Tada će na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu biti izvučeni dobitnici vrijednih nagrada: tri vikend aranžmana (dva noćenja s doručkom za dvije osobe) u Novi Hotels & Spa Resort. Na završnom događaju organizatori će postaviti “Baltazar mašinu” u koju će svi koji žele prestati pušiti moći simbolično ubaciti posljednju kutiju cigareta i na taj način započeti zdraviji život “bivših”. Isplati se prestati pušiti.

Život i socijalna skrb Je li marihuana opasna droga? (1) Č

esto u javnosti čujemo oprečna mišljenja raznih političkih i društvenih opcija o tome treba li marihuanu legalizirati ili ne, a mladi ljudi često imaju uvriježeno mišljenje da marihuana nije štetna, nego dapače, budući da se koristi ponekad i u medicinske svrhe, da može biti i zdravstveno korisna. S obzirom na mnogo raznih informacija, pokušat ću ukratko obrazložiti kakve

opasnosti i posljedice može izazvati konzumiranje marihuane. Marihuana je službeno svrstana u halucinogene, međutim, neki je smještaju i u vrstu depresora. Najčešće se konzumira u jointu u kombinaciji s duhanom. Ona je još uvijek najpopularnija i najprisutnija droga kod nas. Cilj narko skupina je regrutirati što više heroinskih ovisnika, pa i po cijenu gubitka profita od „lakih

droga“. Dokaz o tome su milijuni dolara narko kapitala uloženih u kampanje za legalizaciju lakih droga u cijelom svijetu. Što je više novih pušača marihuane, veći je postotak u kasnijim godinama pravih ovisnika, stalnih kupaca heroina. Dobna granica konzumiranja prvog jointa spušta se ispod 15 godina. Zbog niske cijene (10 kuna po jointu), marihuana je dostupna svakom

djetetu ili tinejdžeru. Postotak varira po raznim istraživanjima, ali svi se slažu da je velik. Od velikog broja onih koji iz znatiželje probaju joint, dobar dio otpada i prestaje s učestalom konzumacijom. Marihuana stvara osjećaj zajedništva, euforije. Mlada osoba ima osjećaj da mu je otvoren cijeli svijet, da sve može. U dimu jointa nestaju svi problemi. (Nastavak u idućem broju.)

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof


42 Ženski svijet TRENDOVI Torbica oko pojasa

15. ožujka 2011., br. 356

MODA Što to svaka žena treba obavezno imati u ormaru?

Jednostavna za svaku priliku

S obzirom na to da se sve vraća u modu, bilo je samo pitanje vremena kada će torbica oko pojasa ponovo postati trendi. Biti u stanju nositi svoje osobne stvari u stilu, a opet da vam bude udobno – bila je jedna od glavnih preokupacija modnih dizajnera za ovu sezonu, pa ne čudi što je torbica oko pojasa, koja je bila popularna u devedesetima, ponovo uskrsnula, ali na potpuno nov, moderan način, koji će podići i upotpuniti svaku vašu kombinaciju.

Nova generacija torbica oko pojasa pravi je modni dodatak i to je u stvari “2 u 1” proizvod: istovremeno i torbica, ali i remen. Baš kao i kod svake druge torbe, dizajn i boje variraju od hipi do jednobojnih, a mogu biti platnene ili kožne. Torbice oko pojasa idealne su za žene koje ne vole nositi puno stvari, pa u njih stane najpotrebnije: novčanik, ogledalo, mobitel i ruž. Glavna karakteristika ove torbice je jednostavnost tako da se dobro uklapa u sportske varijante kao i u casual kombinacije. Ova vrsta modernih torbi odgovara svakom stilu i prilici, a može se nositi stegnuta u struku ili opuštena na bokovima. Petra MEŠTRIĆ

Neizbježna bijela košulja...

...traperice i vesta...

...vječna mala crna haljina...

...i baloner

Moda za sva vremena Uz malu crnu haljinu i baloner, u ormaru je dobro imati bijelu košulju, crne salonke, vestu i, naravno, traperice Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ako ste mislili da je mala crna haljina i baloner nešto što bi svaka žena trebala imati u svom ormaru, varate se! Postoji tu još i niz druge odjeće i popratnih sitnica koje su uvijek aktualne i iskoristive bez obzira na trendove.

nikad ne možete pogriješiti jer ona ide na baš sve: traper ice, suknju, kratke hlače... Jedan dan u njoj možete izgledati strogo po-

!

na crne klasične salonke uvijek ćete se moći osloniti, sada i za desetak godina

Za sve prilike Jedna od njih je klasična bijela košulja, idealna za sve one dane kada ne znate što staviti na sebe. S njom

slovno, a drugi profinjeno i seksi. Taj opis odgovara i klasičnim crnim salonkama. Možete imati hrpu cipela,

Jeste li pronašli svoje omiljene traperice?

no među njima moraju biti i crne salonke, koje se mogu kombinirati uz sve odjevne kombinacije. Uz njih ne morate straho vati da s e n e će uklapati u ostatak vašeg outfita, na njih ćete se moć i uv ijek oslonit i, sada, i za desetak godina. Ako se još niste sprijateljile s vestama, krajnje je vrijeme da to učinite, jer upravo će vaša vesta postati i vaša najbolja prijateljica. O daber ite neku koju ćete moći kombinirat i za brojne prigode i st ilove, uz haljinu, košulju, majicu, kad zapuše vjetar ili padne k iša... I, naravno, tu su traperice, najprisutniji i najsvestraniji komad odjeće. Dok neke još nose svoje prastare “petstojenke”, druge su pronašle svoje omiljene trendseterske iz novijeg

Tri torbe, jedan sat i naočale Svaka žena mora imati veliku vrećastu torbu u koju stane pola kuće ili stana, klasičnu večernju torbicu u koju jedva stane novčanik i torbu normalne veličine za svaki dan. Tu je i klasičan sat, po mogućnosti posuđen od dečka, muža, tate ili djeda, jer upravo su takvi satovi bezvremenski, tvrde oni koji se razumiju u modu, te velike sunčane naočale.

doba. Bez obzira o kojima je riječ, traperice su komad odjeće idealan za svaku priliku: posao, večernji izlazak ili odlazak s prijateljima na popodnevne kave.

Frizerski salon Zašto ne bojati kosu djeci? U

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

današnje vr ijeme sve više djevojčica i dječaka želi obojiti kosu. Osnovnoškolci, koji apsolutno ne bi smjeli bojati kosu, rade to kojekakvim pripravcima te različitim kemijskim sastavima, ne razmišljajući o tome je li to štetno za njihovu kosu ili ne. aravno da dolazi do loših rezultata, pa bi tada mi frizeri trebali

N

imati čarobni štapić i učiniti čuda s takvom bojom i kosom i ne vršiti više tretmana već s jednim napraviti čudo. ragi moji, to ne ide tako! rije svega, bojenje kose kod djece učinite obavezno u salonima. I, ne zaboravite, kosu nemojte bojiti prije 16. godine jer postoji i zakon o tome.

D P


Ženski svijet 43

15. ožujka 2011., br. 356

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Diana Bulat Vukov, umirovljena fizičarka

Voljela sam šetnje s Vicom uz more Otkako je u mirovini, supruga pokojnog Vice Vukova više ne koristi ekspres lonac, priznaje da je ljubomorna i tvrdi da svaka prava žena nikad ne smije zaboraviti na sebe Piše: GORDANA IGREC

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Koža poslije zime D

uga i hladna zima ostavila je traga na našoj koži! Spektar promjena je vrlo raznolik i varira od osobe do osobe. Najviše to osjećaju osobe s osjetljivom i inače suhom kožom. To su djeca, osobito ona sklona alergijskim manifestacijama. jihova koža je već odavno potrošila svoje “rezerve”, pa je sklona osipima: crvenilu, ljuskanju pa i svrbežu, osobito na licu i rukama. Često je dovoljno samo “pojačati” njegu čestim mazanjima emolijentima, prirodnim uljima te će kupanje u uljnim kupkama znatno ublažiti smetnje. Važno je i izbjegavanje kontakta s nadražujućim tvarima poput, primjerice, isušujućih sapuna. rlo jasni tragovi zime vidljivi su i kod odraslih osoba, osobito na licu. Naime, velik je broj osoba s osjetljivom kožom, uzrokovanom genetski ili djelovanjem brojnih vanjskih i unutarnjih negativnih čimbenika. Osjetljiva koža sklona je isušivanju, osobito zimi, kada topli i suhi zrak u zatvorenim prostorijama djeluje poput velike spužve. Također mraz, hladnoća, pa i uporaba neprimjerene, nedovoljno hranjive njege te preagresivnih sapuna, pojačava pojavu simptoma. Od unutarnjih uzročnika najvažniju ulogu igraju neadekvatna prehrana, nedovoljna konzumacija tekućine, stres te smetnje s probavnim traktom. rlo se često i kod osoba s masnom kožom pojavljuje dehidracija kože tijekom zime, djelomice zbog već gore navedenih razloga, a djelomice i uslijed terapije. Stoga se sada, kada se priroda budi, moramo probuditi i mi! Konzumirajte dovoljne količine tekućine, dvije do tri litre dnevno, jedite hranu bogatu vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima te potaknite tijelo, a i kožu na regeneraciju! rilikom njege kože primjena pilinga je poželjna, čak i kod najosjetljivijih koža. Naime, uklanjanjem mrtvih stanica s površine, koži pružamo mogućnost obnove i regeneracije. Potrebno je izabrati pravilnu njegu (kremu), tako da koža ne bude više crvena, napeta i sklona perutanju, a primjerenim tretmanima kod stručnjaka dodatno upotpuniti kvalitetu i izgled kože!

N

Diana Bulat Vukov potječe iz stare, ugledne, građanske splitske obitelji iz čijeg su se gnijezda iznjedrili gradonačelnici, političari i gospodarstvenici. Danas njihova imena nose ulice i trgovi diljem Hrvatske. U Zagrebu je diplomirala fiziku i radila na Glazbenoj gimnaziji, Školi primijenjenih umjetnosti i Petoj gimnaziji gdje je predavala matematiku i fiziku.

V

Žena i tajnica Uz svojeg supruga, barda hrvatske glazbene scene, koji je s jednakim uspjehom mogao otpjevati “Suze za zagorske brege” i “Pismo ćali”, radila je kao korepetitor, pomagala mu u izboru pjesama, a po potrebi bila skladateljica i tajnica. Bila je uz njega od samih početaka mladenaštva kad su se u Zagrebu upoznali, pa do njegovog prislinog napuštanja domovine gdje se tajno sastajala s njim u Francuskoj dok je njezina majka čuvala malog im sinčića Emila, danas akademskoga glazbenika. Vici je njegova supruga bila potpora u karijeri, u dobru i u zlu, sve do njegova tragičnoga kraja kada je skončao od posljedica pada dok je bio saborski zastupnik, na stubama Hrvatskog sabora. Za Male ženske razgovore svojim decentnim nastupom i nježnim glasom koji kao da se ne “podiže” niti u najgorim životnim prilikama, Diana Bulat Vukov opisala je kako provodi jutra, otvorila sjećanja na supruga i zašto voli miris mora, lavande i bršljana... Kako započinjete jutro? Jutro započinjem bijelom kavom i šnitom kruha s maslacem i džemom. Dok je moj suprug bio živ, to je bilo naše zajedničko vrijeme za izmjenu misli i uživanje u zajedništvu. Kako biste se opisali u tri riječi? Opisujem se kao kći, supruga i majka. Moja me kći opisuje kao prgavu, požrtvovnu i mudru. Što je najvažnije u vezi? Ljubav, povjerenje i intelektu-

Dermatolog

V

Kada smo imali goste, Vice je uvijek bio glavni kuhar - otkrila je njegova udovica Diana

Volim miris mora, lavande, borovine... Knjiga koju biste još jednom pročitali? Volim više puta pročitati knjige koje su za mene značajne. Tolstojevu “Vojnu i mir” prvi sam put pročitala kao tinejdžerka, a kada je prije pet godina izdana u

alna sukladnost. Što vas je privuklo vašem suprugu? Bila je to ljubav na prvi pogled i zajednička ljubav prema glazbi. Upoznali smo se u studentskom zboru “Ivan Goran Kovačić”, a kasnije je slijedio neiscrpni tok razmjene misli i osjećaja. Neprekinuti razgovor o svemu što nas je tištilo ili

Kći me opisuje kao prgavu, požrtvovnu i mudru - otkriva Diana

modernom prijevod kao “Rat i mir”, suprug i ja smo je ponovno pročitali. To je bilo zadnje što smo oboje čitali. Danas želim ponovo pročitati Proustovo “Traganje za izgubljenim vremenom”. Omiljeni parfem?

Miris mora, borovine, lavande, bršljana – sve ono što me podsjeća na Dalmaciju. Najdraži film? Posebno sam uživala u “Neki to vole vruće” i “Victor Victoria”, koje sam s Vicom gledala bezbroj puta.

Zaboraviti na sebe. Kako provodite slobodno vrijeme? Slobodno vrijeme provodim u čitanju, posjećivanju kazališta i koncerata, gledanju televizije, druženju s prijateljima. Bez ekspres lonca Što ste oduvijek željeli, a Najromantičniji trenuci u niste učinili? životu... Suprug i ja željeli smo još Bile su večernje šetnje uz bolje upoznati našu Hrvatsku more s Vicom. i posjetiti sve lijepe predjele Što je za vas uspjeh u žiu kojima do sada nismo votu? bili, ali to se nažalost Pr ihvat it i sreću iti t a v nije ostvarilo. koju život pruža. ih pr Volite li kuhati? Vaš moto u žikoju u ć e r s Volim. Dok sam votu? a ž u r p bila zaposlena sve Jutro je pametživot i n t o živ sam rješavala eknije od večeri. moj je o spres loncem, ali Iz takta me t o m danas ga rijetko upomože izbaciti... trebljavam. Juneći šnicli Nerazumnost. u šugu od kapule i crnog vina Iz kuće ne izlazim... uvijek su pravi uspjeh. I Vice je Bez ključeva. vrlo volio kuhati, pa kada smo Što je za vas majčinstvo? imali goste, uvijek je on bio Izvor najveće sreće i brige. Svaka prava žena nikad ne glavni kuhar. Specijalnost su mu bile, između ostalog, lazanje. smije... veselilo. Jeste li ljubomorni? Pa naravno. Ljubomora je važan sastojak svakog odnosa, ali je povjerenje ipak važnije.

P


44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Spriječite dehidraciju J

utarnju mučninu osjeća oko pedeset posto trudnica. Uglavnom žene s pomanjkanjem određenih hranjivih tvari. Kod nekih žena, iako se zovu jutarnje mučnine, ove tegobe mogu se javljati tijekom cijelog dana. a većinu žena jutarnja mučnina prestaje s trećim mjesecom trudnoće. Problem nastanka jutarnje mučnine nije u potpunosti jasan. Simptomi su: mučnina i povraćanje, obilno lučenje sline, nedostatak teka. Sve to na kraju rezultira umorom. Može ih izazvati razvoj posteljice ili razina hormona, koje vrhunac dosežu između devetog i desetog tjedna. Povraćanjem se tijelo također oslobađa toksina. Jedite hranu koja vas privlači i to češće jer tako ustaljujete razinu šećera u krvi. Mučninu osobito izaziva pomanjkanje vitamina B6 i cinka. ko često povraćate, može vam ponestati magnezija. Mogu vam pomoći vitaminski pripravci, ali ih je teško uzimati ako osjećate jaku mučninu. Kako biste ublažili mučninu, pokušajte izvoditi ovu laganu vježbu disanja: jednu ruku stavite na želudac, a drugu na grudi te nekoliko minuta duboko dišite, usredotočeni na želudac. Pokušajte je izvoditi prije svakog obroka. Pijte puno tekućine kako biste spriječili dehidraciju. Simptomi dehidracije su: ubrzan puls, obložen jezik, neugodan zadah i izlučivanje male količine urina. Odmarajte se kad god možete. Jutarnje mučnine češće se javljaju ako je prehrana neadekvatna. Izbjegavajte masnu ili jako začinjenu hranu. Jedite prije napada mučnine, jer hrana može spriječiti njen nastanak. Prije nego ustanete iz kreveta pojedite nekoliko integralnih krekera ili suhih grožđica. Dobro ih je imati u blizini kreveta, kako zbog njih ne biste morali ustajati. Jutarnju mučninu može ublažiti đumbir. Bogat je cinkom i kliničkim istraživanjima dokazano je da ublažava mučninu i napadaj povraćanja. Ako povraćanje na prestaje, posavjetujte se s liječnikom.

15. ožujka 2011., br. 356

MALE TAJNE ULJEPŠAVANJA Kako istaknuti oči, najjače oružje

Umjetne trepavice Stavite ih onoliko koliko smatrate da je dovoljno, a opet ne pretjerujte kako efekt ne bi bio suprotan, jer previše pramenova djelovat će neuredno Piše: MATEJA PETRIĆ M Style – Studio za nokte i uljepšavanje Franjevački trg 1, Varaždin tel. 098/221-306 i 091/1208-104

3. Pri stavljanju umjetnih trepavica umjereno, ne pretjerujte

pavice) ili u komadu (preporučujemo ženama koje imaju gušće trepavice, pa je tek nekoliko pramenova dovoljno za željeni zavodljiv efekt). Postupak stavljanja trepavica nije kompliciran Povodom 10 0. obljetnice i dovoljno je da odvojite 10-ak minuta. Nakon što vrh Dana žena, ovih se dana trepavice umočite u zbog toga mnogo za ljepilo, pramen se pisalo o ženama i v i j l pažljivo stavlja na njihovom polozavod žaju u društvu. ogled je kapak gdje rastu p prirodne trepaviOd davnina je m jna va poznato da se dovol ra i crni ce kako bi prikrili činjenicu da se od žene očekuje maska š zapravo radi o “lažda na njoj bude tu nim” trepavicama. sve savršeno. Danas Stavite ih onoliko koliko kada je tempo života smatrate da je dovoljno, a opet ubrzan i dalje se očekuje da budu savršene žene, kućanice, ne pretjerujte kako efekt ne bi bio suprotan. Previše pramemajke, ali nadasve dotjerane. nova djelovati će neuredno. Mi smo u ovom slučaju koristili Deset minuta Da, da, to je prokletstvo žena, šest pramenova po oku. I, na jer se od njih očekuje da u bilo kraju, za potpun zavodljiv pokojem trenutku moraju odlično gled dovoljna vam je maskara izgledati. Takva pravila nam i crni tuš kako bi se postigao nameću što televizija, što razni željeni efekt. Malo tko će vam časopisi, ali i utjecaj mladih ostati ravnodušan. slavnih mama. Sreća naša, pa danas postoji niz čudotvornih preparata koji magično uklanjaju bubuljice, sakrivaju pjeTrepavice, osim što lijepo gice i sve nedostatke. U prvom izgledaju i daju nam zavodplanu uvijek istaknite oči, ipak ljiv pogled, imaju veoma su one odraz naše duše. Međuvažnu funkciju. One nam tim, oči su i najjače oružje za štite oko od ulaska prašine i zavodljivost. Efekt zavodljivih znoja. Bademovo ulje pospjeočiju nije teško napraviti, a šuje rast trepavica, ali i hrani treba vam tek nekoliko minuta. ih kako bi bile čvrste i njegoU svim boljim trgovinama naći vane, isto kao i ricinusovo ćete umjetne trepavice kojima i maslinovo ulje. Naravno, ćete to postići. Umjetne trepavažna je i sama prehrana, a vice postoje u pramenovima vitamini B i D veoma su važni (preporučujemo ženama koje za ljepotu trepavica. imaju izrazito tanke i rijetke tre-

4. Na kraju se na trepavice stavljaju maskara i crni tuš

5. Konačan rezultat - zavodljiv pogled

Z

1. Za stavljanje umjetnih trepavica potrebno je 10-ak minuta

A

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

2. Vrh trepavica umočite u ljepilo, a pramen se stavlja na kapak

Vitamini B i D

SAVJETI Nahranite kožu

Neka bude lijepa Želite zdravu i lijepu kožu? Tada se pobrinite da je nahranite i iznutra. No što našoj koži treba? Bjelančevine odražavaju strukturu i elastičnost kože, a ima ih u mlijeku, mliječnim proizvodima, ribi, mesu i mahunarkama. Jedite cjelovite žitarice, suncokret i orašasto voće koje sadrži masne kiseline važne za održavanje vlažnosti kože

te pijte sok od naranče i jedine tamnozeleno povrće, koje sadrži folnu kiselinu zbog koje vaša koža neće biti blijeda. U svim navedenim namirnicama pronaći ćete i ostale vrijedne vitamine koji će vašoj koži pomoći da bude lijepa i zdrava. Naravno, uz sve to ne zaboravite piti puno tekućine, najbolje vode, ali i dovoljno spavati.

Kozmetički savjeti

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Anticelulitnom masažom u borbu protiv celulita S

vakodnevne obaveze ne daju nam puno vremena da se posvetimo vlastitom tijelu, a nepravilna i neredovita prehrana te nedostatak kretanja dovode do pojave celulita. No na početku spomenimo što je to zapravo celulit. elulit je povećana masna stanica ispod površine kože. Kada prođete rukom po koži uz minimalni pritisak, vidjet ćete da koža više nije glatka nego izgleda poput narančine kore. Jedina mjesta gdje ne možemo dobiti celulit

C

su dlan, stopalo i glava. Kada osoba vježba ili se masira, tkivo kože i masne stanice se stežu te nema celulita, a kod opuštenog tkiva lako se stvori. ad tretiramo celulit u kozmetičkom salonu, koristimo tri različite metode za pojačavanje cirkulacije, za smirivanje cirkulacije te za otčepljivanje i poticanje limfe. Preparati koje koristimo su u obliku ampula, mlijeka i gela. Sve te preparate umasiramo kako idu redom da ne bismo poremetili prirodan

K

slijed organizma. rlo je važno da je masaža čvrsta i da se obuhvate svi kritični dijelovi po procjeni stručne osobe koja izvodi tretman. U tretman uključujemo i znojenje u termo deki u svrhu eliminacije štetnih tvari iz organizma. Kako ne bi došlo do dehidracije i da bi čišćenje bilo što uspješnije, potrebno je piti najmanje dvije litre vode dnevno. Vodu konzumirajte i ako nemate problema s celulitom zbog vlastitog zdravlja.

V


Ženski svijet 45

15. ožujka 2011., br. 356

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Pakleni seks! U

Neki su se u korizmi odrekli apstinencije, pa će si u vrijeme odricanja dati oduška

PROVJERILI SMO Čega su se sve Varaždinci odrekli za vrijeme korizme?

Odričemo se – odricanja! Dok se neke Varaždinke odriču čokolade, svinjetine i seksa, jer im po tom pitanju korizma traje već mjesecima, većina poručuje kako se odriču – korizme

Od gluposti do orbitreka

Neki se ne moraju odreći seksa - korizma im već traje - mjesecima Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Kao i svake korizme, i ove sam se odlučila odreći svega slatkog, posebno čokolade, na koju sam slaba. No moram priznati da sam već prvi dan zaribala, jer sam malo srknula vruće čokolade koju moj sin nije popio do kraja – priznala je 35-godišnja Varaždinka, koja se tradicionalno za korizmu odriče svega slatkog.

Sitni poroci Upravo je vrijeme korizme mnogima prikladno za raščišćavanje nekih stvari sa sobom, reviziju i promišljanje što bi mogli promijeniti. Premda su motivi zbog kojih

“Za vrijeme korizme odričem se gluposti”, “Nastojat ću manje vikati, biti smirenija i imati više razumijevanja”, “Ničeg se neću odreći, već ću uvesti vožnju orbitreka”, “Odreći ću se negativnih misli”, “Odričem se seksa i povišice”, “Neću biti tako lajava”, “Odričem se ap-

to rade različiti, većina Varaždinki vrijeme korizme iskoristila je za neka svoja “sitna” ustvrdila je kako se ona za odricanja. vrijeme korizme odrekla sek- Ove godine odresa, jer joj korizma po kla sam se sv itom pitanju traje o k a njet ine, koju već mjesecima, obožavam. a naša mlađa se š Dosad nisugrađanka, m jo e n k e sam imala koja se prošodr da a k a d taj običaj lih godina sa nečeg riču, onda tradicionalo dre ć i s e d o i nečega u no odr icala t v iš se s više n vrijeme kocigareta, ove o n r a v l godine odlust r izme, ali, m ima čila eto, ove godije prestati ne bu ne odlučila sam o dr ic at i s e b ilo naprav iti nešto za čega. - Ove korizme sebe. A svinjetinu oboža- nisam se odrekla ničega. Dovam - otkrila je 50-godišnja sad sam prestajala pušiti, piti Varaždinka. Njezina kolegica kavu ili alkohol... Sada ću pu-

stinencije” samo su neke odluke koje su objavljene na forumima na temu odricanja u korizmi. Jedna forumašica je ustvrdila: “Ne pijem, ne kockam, ne kartam, ne drogiram se, ne jurim frajere ni ženske, nemam love za šopingiranje... Pa što mi u životu preostaje?”... šiti i dalje jer mi se puši, a ako će mi se piti čaša vina, popit ću je. Ova godina mi nije baš dobra za bilo kakva odricanja jer ionako živim skromno – rezignirano je ustvrdila. I mnogi naši sugrađani s kojima smo razgovarali poručili su da se ove korizme, za razliku od prošlih godina kada su se odricali kolača, cigareta i sličnih poroka, odriču bilo kakvih odricanja. I korizme same. - Ako se odreknem još nečeg sada, u korizmi, kada se svi odriču, onda stvarno više ništ ne bum imal – prokomentirao je 29-godišnji Varaždinac.

vijek se pitam da li mi, žene, sve što zbog njih radimo, to činimo iz ljubavi ili iz nekog drugog razloga? Pa i onda kad je riječ o sasvim nevažnim stvarima kao što su promjena boje kose, frizure, make upa ili novog stylinga? Ona mlada žena iz nedjeljnog Tarikovog kviza bila je ošišana potpuno kratko, neuobičajeno muški, a kad se Tarik na svoj simpatičan način našalio kako žena ima lijepu kosu, ona je, uz zagonetni osmijeh, otprilike rekla da ju je na to nagovorio njen muž! Dakle, iz ljubavi prema mužu, ona se odrekla karakterističnih atributa ženstvenosti?! ličnu sam spiku čula i u frizerskom salonu, kad se ženu ni za živu glavu nije moglo nagovoriti da malo skrati kosu i osvježi je pramenovima u boji kako bi izgledala bolje, modernije i mlađe. - Ni za Boga, kaj bi rekel moj muž? Totalno bi pošizil, steral bi me iz kuće! - uspaničila se. I naravno, sve je ostalo po starom. akvih bi se i sličnih primjera moglo nabrojiti na stotine. Ali nije poanta u tome, nego u razlozima ili u uzrocima takvog ponašanja. e li stvarno u pitanju beskompromisna ljubav, zbog koje se odričemo i onog najmanjeg prava na vlastitu osobnost, ili je u pitanju neki bezrazložan strah zbog kojeg nemamo čak ni hrabrosti da budemo ono što želimo? Pa i ljubavi usprkos! Kad smo već kod ljubavi, gdje je onda uzajamna ljubav? Kompromis, razumijevanje, popuštanje, sloboda mišljenja, govora, ponašanja? Pa onda i šminkanja, friziranja, odijevanja i svih tih malih sitnica koje život čine ljepšim. A ne zeznutim. ovim sam razmišljanjima i samu sebe stjerala u kut! Koliko god to ne bih htjela reći na glas, moram priznati da se i sama u takvim situacijama slično ponašam. Naime, već si duže vrijeme želim kosu pofarbati u pakleno crveno! Koja bi to bila promjena!? Ideja je totalno luda, samo je treba izvesti. Ta je misao prerasla u pakleno proganjanje! Ali, kako to izvesti? Ljudi, to bi bio totalni šok! Za koga? Za škvadru, za rulju, za starce? Ili za mojeg komada? Ovi me ne brinu, ali on... Odlučila sam i umjesto da ga pitam, smogla sam hrabrosti i kratko rekla: “Farbam se u pakleno crveno!” Nisam stigla ni provjeriti reakciju, kad je rekao: “Odlično! Pakleni seks sa crvenokosom!?”.

S

T J

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aromaterapija Eterično ulje estragona za alergije i bolju probavu E V Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

stragon (lat. Artemisia dracunculus L.) je začinska biljka. Iz latinskog naziva izvodi se značenje “mali zmaj”. Možda se to odnosi na oštri miris i okus biljke. Nekad se vjerovalo da biljka liječi od posljedica otrovnih životinjskih ugriza. Pinije je tvrdio da sprečava umor, a u narodnoj medicini koristilo ga se za poticanje apetita, ublažavanje nadutosti i grčeva u želucu, za

olakšavanje reumatskih bolova i zubobolje. eliki potrošači ulja su prehrambena industrija i industrija alkoholnih i bezalkoholnih pića, a primjenu ima i u proizvodnji sapuna, deterdženata, kozmetike i parfema. Među aromaterapeutskim uljima, ulje estragona je najsnažniji spazmolitik (protiv grčenja glatkih mišića probavnog trakta, žučnih i

mokraćnih kanala). Djeluje protuvirusno, sprečava razvoj bakterija, djeluje protiv alergija, crijevnih parazita i nametnika, pospješuje mokrenje. Zbog navedenih svojstava može se primijeniti kod neuralgija, PMS-a, grčeva u mišićima, išijasa, reumatizma, artritisa, anoreksije, mučnine, morske bolesti, zatvora, infektivnog proljeva, loše i neredovite probave, nadutosti, kod upale

sluznice debelog crijeva, alergijske astme, alergijskog osipa. Potiče izlučivanje žuči i probavljanje masnoća. Inhalacijom se može primijeniti kod stanja psihičkog šoka kao prva pomoć sve dok ne stigne profesionalna pomoć. lje se može izrazito razlikovati po sastavu, pa njegovo korištenje treba prepustiti iskusnim aromaterapeutima.

U


46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284- 692, www.acd-premier. hr Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c HITNO – kuća 300 m², 99.000 €; kuća 160 m², dvorište 700 m², 65.000 €, obje u Varaždinu, svi priključci, vlasništvo 1/1, tereta nema. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

KUĆE NEKRETNINE CROATIA! Veliki izbor kuća i stanova. Za kupnju/prodaju obratite nam se s povjerenjem! www.nekretninecroatia.com. hr, 091/720-3813 ozn.1023 LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1631e POSEBNA ponuda! Kuća Ivanec novogradnja 150 m² - 53.000 €, jednosobni stan Čakovec 25 m² - 22.000 €, kuća Kneginec Donji 100 m² - 45.000 €, dvosobni stan 66 m² Mursko Središće 45.000 €! Mogućnost kupnje uz povoljne uvjete kreditiranja do dvadeset godina! www. lucerna-nekretnine.com, Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c POTRAŽUJEM vikend kuću ili kuću u bližoj okolici Varaždina

do 20.000 €! Mob. 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Stara kuća u Črncu sa 1500 m² okućnice - 17500 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJE se kuća novogradnja Trnovec 150 m² (svi prikjučci) odmah useljiva -71.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c VIKENDICE! Varaždin Breg - 16.500 €, Kelemen 50 m² - 13.000 €, Črešnjevo 50 m²- 16.000 € (nije fiksno)! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA u Međimurskoj (preko puta Vindije) pogodna za poslovni prostor sa 700 m² zemljišta i stara kuća u Gortanovoj sa 600 m² zemljišta pogodna za gradnju! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c A. B. ŠIMIĆA, Graberje, Bilogorska, Dravska Poljana, Zagrebačka, Križanićeva, P. Miškine, Kraševa, F. Račkog, V. Međerala, Varaždin Breg…Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJEMO kuće u Varaždinu i okolici : Z. Kunc , Trenkova , Trnovec , Kneginec (vila) ... Vrlo jeftino Paurević nekretnine , D. Cesarića 47, Varaždin, 098/9706575 ozn.167c KUPUJEMO vikend kuću ili zemljište ! , te kuću do drugog prstena oko centra Varaždin . Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c VIKENDICU sa vinogradom, Vinica Breg; Renault Laguna, ‘95. g., diezel, prodajem. Mob. 098/798365 ozn.902 STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.1635e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.1635e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1636e KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu, cijena prema dogovoru, prodajem. Mob. 091/768-6670

ozn.956 KUĆU sa dvorištem i garažom, na atraktivnoj lokaciji u Špinčićevoj ulici 2D, prodajem. Mob.098/9238232 poslije 16.00 h. ozn.1638e NOVA VES (nova nedovršena) 60.000 €, Tomaševec 99.000 €, Križanec 110.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/976-7144 ozn.227c KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu. Isplata odmah. Mob. 099/6817936 ozn.1879b KUĆU prizemnicu, 60 m², K. Filića 2, odmah useljiva, garaža, 40.000 €, prodajem. Mob. 091/533-5913, 042/231-724 ozn.998 KUĆU, Pag, dvoetažnu, 300 m² i poslovno-stambenu zgradu u centru Čakovca, 500 €/m², prodajem. Mob. 095/588-1546 ozn.1045

STANOVI GRABANICE prilika! Manji dvosobni 38 m², trosobni 50,80 m², trosobni 69 m², trosobni 79 m², po najnižim cijenama! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c PONUDA tjedna! Novogradnja luxuzni trosobni 84 m² s podzemnom garažom u F. Galinca - 1.250 €/m² (nije fiksno)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVA ponuda! Novogradnja dvosobni stan u Braće Radića 64 m² , I kat! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI novogradnja u Dravskim Vrtovima 31 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

15. ožujka 2011., br. 356

PRILIKA! Dvosobni 40 m² u Milkovićevoj (etažno) po 1000 €/m² i trosobni 68 m² u Vukovićevoj uređen(etažno)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c JEDNOSOBNI stan, 39 m², Trakošćanska 7, trosobni, Z.Frankopana, 62,50 m² 45.000,00 €! i još preko 150 nekretnina! Provjerite:tel/fax 042/321-071, 098/284-692, www. acd-premier.hr ozn.126c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, 48 m², 51 m², 85 m², useljivo travanj/2011. Stanovi Franje Račkog - useljivo odmah. Živiš u višestambenom objektu,a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c 1-SOBNI: Trakošćanska 31 m², Dravska 28 m², Režekova 35 m², Ludbreška 44 m² (et.gr.), Zagrebačka 33 m², Meštrovićeva 38 m2… Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c 2-SOBNI: Z. i Frankopana 52 m² (40.000 €), Vrazova 44 m2 (36.000 €), Vukovarska 65 m² (et.gr.), Zagrebačka 65 m², B. Radića 52 m² i 57 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c 3-SOBNI i 4-sobni: B. Radić 81 m² (et.gr.), Trakošćanska 68 m², Slavenska 91 m², Supilova 64 m², M. Krleže 78 m², Vukovićeva 128 m² i 141 m²2 (dvoetažni)… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Grabanice -70 m² (71.000 €), 81 m², 95 m² (90.000 €), T. Ujevića -65 m² i 58 m² 1.390 €/m², 2-sobni Zagrebačka 46 m². Venek-nekretnine, 042/301-234,

091/301-2335 ozn.72c PRODAJEMO stanove u Varaždinu : četverosobne 106 i 97 m², trosobni 73 m², dvosobni 63 m². Povoljno ! Paurević nekretnine, D. Cesarića 47, Varaždin, 098/9706575 ozn.167c TROSOBAN stan 69,20 m² ,2. kat (dizalo), sa/bez garaže u prizemlju (17,60 m² i 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www.helcom-trade.hr , tel. 098/268-581 ozn.192c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Tel. 098/622-082 ozn.1633e KUPUJEM garažu u ulici Zrinski Frankopana ili u blizini. Mob. 098/413-997 ozn.1637e DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.962 TRAKOŠĆANSKA 31 m², Zagrebačka 33 m², Kozarčeva 40 m², Z. i Frankopana 47 m², V. Novaka 58 m². KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/976-7144 ozn.227c PRODAJEMO nove stanove – Grabanice. Otvorena nova lokacija – Jalkovečka 100A. Tel. 206-923, 098/493-728 ozn.116c GRABANICE, 2-sobni 37,50 m², 3-sobni 59 m², 76 m² (garaža), 95 m², 4-sobni 87 m² (garaža). Mob. 099/800-0557 ozn.1041 DVOSOBAN stan, 65 m², na Banfici, hitno i povoljno. Ispod cijene. Mob. 098/303-366 ozn.1049

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Va-


Mali oglasi 47

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

15. ožujka 2011., br. 356

m² poslovnog prostora i 3000 m² zemljišta, super lokacija, u Svetom Iliji. Mob. 098/205874 ozn.1014 IZNAJMLJUJEM ulični poslovni prostor 15 m², u Meštrovićevoj ulici u VŽ, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874 ozn.1014

NAJAM raždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 091/232-0350. 091/352-0083 ozn.1634e GRAĐEVINSKO zemljište 820 m² u Hraščici, 25 €/m² i kuća u Gornjoj Rijeci s 400 m² šume i 4000 m² zemlje za 10.000 €. Mob. 099/3157242 ozn.1641e PRODAJEMO zemljišta u poduzetničkim zonama Vž. te gradilišta za kuće (okolica) . Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c DAJE se u najam manji vinograd bez naknade, iznad Imbriovca. Mob. 095/908-0094 ozn.966 ZEMLJIŠTE od 2 850 m² i od 1 650 m², pogodno za vikendicu, prodajem. Upitati: 091/549-4363 ozn.1008 GRADILIŠTE u Trnovcu Bartolovečkom, 1 520 m², prodajem. Upitati na mob: 099/807-3205 ozn.1027

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEMO/iznajmljujemo višenamjenski poslovni prostor u Koprivnici, dobra lokacija, trenutno u funkciji auto kuće, ukupne površine 660 m2 na parceli 6000 m2. Info: 098/241-041 ozn.28c POSLOVNI prostor do 1000 m², pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije, iznajmljujemo. Može i u manjim površinama. Mob: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostori na Korzu, 330 m², može pojedinačno, II. kat, iznajmljujem. Mob. 091/514-2884 ozn.105c PRODAJEMO poslovne prostore na izrazito frekventnoj lokaciji u Varaždinu. Paurević nekretnine,

098/9706-575 ozn.167c IZNAJMLJUJEMO - uređenu prodavaonicu; Draškovićeva 120 m², Zagrebačka 110 m², uredski poslovni prostor Cankareva 102 m². KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 091/904-8002 ozn.227c

IZNAJMLJUJE se novi trosobni stan 76 m² u POS- naselju! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c ŠATOR 7 x 5 m 5 x 5 m, za sve prigode, iznajmljujem. Mob. 095/822-3090 ozn.619

SKLADIŠNI prostor 300 + 400 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c

SOBU jeftino iznajmljujem, Anina 15, Varaždin (blizu centra), upotreba kuhinje i kupaonice, centralno. Mob. 098/734-522 ozn.939

POSLOVNI prostor, atraktivna lokacija, veliko parkiralište, pogodno – frizerski salon, mesnica… Jalkovečka 3a. Mob. 091/545-7285 ozn.879

SOBA - jednokrevetna/dvokrevetna/trokrevetna, zaposlenim/ studentima, 600 kn + režije, desno od Optujske. Mob. 098/9197-052 ozn.951

ATRAKTIVAN poslovni prostor 21,18 m² sa spremištem u galeriji iznad lokala u Poslovnom centru Coning, u Varaždinu, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.938

ZAGREB, centar, 2-sobni namješteni stan iznajmljujem, 62 m², I. kat, etažno plinsko. Mob. 091/5093242 ozn.970

POSLOVNI prostor od 21 m2 u samom centru Novog Marofa, na tržnici, iznajmljujem. Pogodno za ured, trgovinu, poslovnicu banke, mjenjačnicu, osiguranje, trgovinu , zlatarnu ili bilo što drugo. Sve po dogovoru, vrlo povoljno. Informacije na: 042/240-980. ozn.1630e POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1634e NAMJEŠTENI kafić sa terasom i manji poslovni prostor (Varaždin). Mob. 091/765-6266 ozn.1005 SERVISNU radionu iznajmljujemo, sa svom opremom i bazom rezervnih dijelova za servisiranje skutera, motocikala, u Varaždinu, odlična prilika i zarada, najam 130 €. Mob. 091/523-7878 ozn.1012 PRODAJEM/iznajmljujem 150

DVOSOBNI stan, 56 m², Josipa Kozarca 26a, etažno plinsko c. grijanje, iznajmljujem. Mob. 091/720-3813 ozn.1023 TROSOBNI stan u kući, blizina grada, iznajmljujem. Mob. 098/1795547 ozn.1872b PODRUMSKI stan u varaždinu, iznajmljujem. Mob. 099/576-6657 ozn.1884b

F. Supila 50. Mob. 091/314-0060 ozn.997 DVOSOBAN stan 50 m² i manju kuću 78 m² - namješteno, vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 098/927-0143 ozn.1022 DJELOMIČNO namješteni, jednosobni stan, iznajmljujem i nudim uslugu pomoći starijim osobama. Mob. 092/220-5161 ozn.1047

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėstakala ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨ ɄġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÿ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄıĨČıûÑġĤÿĉåĺėŀÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232- 800, 231-298 ozn.19c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c

OPEL CORSU, ‘97. g., 119 000 km, 2. vlasnik, potpuno ispravna i u voznom stanju, prodajem. Mob. 091/754-9564 ozn.1635e

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c

OPEL CORSA 1.2, ‘91. g., 140 000 km, reg. 09/’11, povoljno - 4.000 kn. Mob. 091/126-6566 ozn.954

KUPUJEM automobile, motocikle, kombi, ispravne, neispravne, karambolirane, stare olupine; Frontera Kvatra, reg. 12/2011, 2.350 €. Mob. 098/777-095 ozn.1001 OPEL ASTRA 1.7 dizel, 1995. g., reg. 1 godinu, u odličnom stanju, cijena 12.800 kn. Mob. 098/9561241 ozn.1020 FORD ESKORT 13. i, ‘93 g., 5 vrata, odličan, reg. 12/2011, 800 €. Mob. 091/584-8402 ozn.1020 KIA PRIDE, ‘98. g., reg. godinu dana, crvene boje, garažirana, 2. vlasnik. Mob. 091/511-8122

DVOSOBNI, namješteni stan s posebnim ulazom i odvojenim brojilima u blizini Getroa, iznajmljujemo. Mob. 091/589-0981 ozn.1885b KUĆU terenskim radnicima, do deset osoba, raspoloživo odmah. Mob. 098/172-9454 ozn.1886b DVOSOBNI, namješteni stan na Banfici, iznajmljujem povoljno! Mob. 099/673-8411 ozn.1889b MANJI, dvosobni stan, iznajmljujem studentima ili samcima, u

MALI OGLASI već od 40 kuna

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete odmah postati dio našeg uspješnog tima! Novim članovima našeg tima nudimo : ɄáėÜĤÑÿĤåáėĺÿĮÑġĤÿđÑĒĉÑÿĨĮÿđıČÑÝÿĉå ɄĨĮĤıàĒıėÜıĊıÿĨĮĤıàĒėıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦĮåđėûıßĒėĨĮĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑıĊÑĤÿĉåĤÿ ɄĤÑáıėĊĤıłåĒĉııĊėĉåđđėłåĮåġėĊÑŀÑĮÿ_ÑĪåĨġėĨėÜĒėĨĮÿɇĨÑđėÿĒÿÝÿĉÑĮÿĺıȦ odgovornost i kreativnost) ɄĨĺåĨĮĤÑĒåÿėáûėĺėĤĒåŀÑáÑĮĊåıđåäıĒÑĤėáĒėđÿáÿĒÑđÿàĒėđėĊĤıłåĒĉı Od svih kandidata očekujemo : ɄĺÿĨėĊĨĮıġÑĒĉĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿÿġĤåáÑĒėĨĮÿġėĨČı ɄėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦĮÿđĨĊÿĤÑá ɄĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮÿÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

INFORMATIČAR – programer (m/ž) Radni zadaci uključuju: ɄĤÑŀĺėĉıġĤėûĤÑđĨĊėđĉåŀÿĊıG&Gȹ7ĽNI2 ɄġėłåČĉĒėġĤėûĤÑđÿĤÑĒĉåıGȿıɇNGɉ ɄġėáĤĪĊÑĊėĤÿĨĒÿÝÿđÑ   ɄđėáåČÿĤÑĒĉåġĤėÝåĨÑ  

   

  

 

 

Od kandidata očekujemo : Ʉ_PNȦÿĒîėĤđÑĮÿàĊėûĨđĉåĤÑ ɄĒÑġĤåáĒėġėŀĒÑĺÑĒĉåG&GȦ/ÑĺÑÿ7ĽNI2 ɄėÜÑĺåŀĒėĤÑáĒėÿĨĊıĨĮĺėıÿĨĮÿđÿČÿĨČÿàĒÿđġėĨČėĺÿđÑ ɄġėŀĒÑĺÑĒĉåĒĉåđÑàĊėûÿČÿåĒûČåĨĊėûĉåŀÿĊÑıûėĺėĤıÿġÿĨđıȦĒĉåđÑàĊÿĉåġĤåáĒėĨĮ ɄĒÑġĤåáĒėġėŀĒÑĺÑĒĉåĤÑáÑı7N=îîÿÝåėĊĤıłåĒĉı ɄġėŀĒÑĺÑĒĉåÑıĮėÿĒáıĨĮĤÿĉåĉåġĤåáĒėĨĮ ɄġėŀĒÑĺÑĒĉåġĤėûĤÑđÿĤÑĒĉÑġĤėÿŀĺėáĒÿþġĤėÝåĨÑĉåġĤåáĒėĨĮ Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com, tel: 042/404-694


48 Mali oglasi

ozn.1031 DAEWO LANOS 1.5i, ‘97. g., registriran 3/2012, sačuvan, crveni. Mob. 098/517-707 ozn.1031 BMW 318, ‘92.g., reg. 8/2011, solidan, 999 €; skuter, 50 ccm, veći kotači, 3.000 kn; Reno Laguna 2.0i, ‘95. g., full. reg. 1 g., 1.750 €; Daewoo Tico, ‘99. g., bijeli, očuvan, do reg., 900 €. Mob. 098/268-540 ozn.1034 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.1034 FORD ESCORT 1,6, ‘91. g., registriran do 2/2012 g., povoljno prodajem. Tel. 042/260-723, mob. 091/556-5511 ozn.1871b FIAT PUNTO, 95/96, CD radio, 4 nove gume, servisiran, 10.000 kn, prodajem. Tel. 717-217, zvati: 8.00 – 12. 00 h ozzn.1046 KUPUJEM auto od prvog vlasnika u odličnom stanju, sa malo kilometara, do 5.000 €, isplata gotovinom, prekupci isključeni. Mob. 098/922-5282 ozn.1051

POSAO TRAŽE se vozači C i E kategorije za: domaći i međunarodni promet - 2 djelatnika; vozač cisterne (obavezan ADR) – 2 djelatnika. Sve informacije na broj: 091/1730-001 ilI na adresi: HUDEK TRGOTRANS, Biljevec 77, Maruševec ozn.17c

TRAŽI se KV trgovac za rad u trgovini Magro u Ivancu. Molbe sa životopisom dostaviti u trgovinu Magro Ivanec. ozn.88c TRAŽIM frizerku sa iskustvom, rad u Cestici, na broj mobitela: 098/9516-996 ozn.139c PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c PRIMA se ing. ili dipl. ing. građ. (rukovoditelj gradilišta), 5 god. radnog iskustva, položen stručni ispit, poznavanje rada na kompjuteru, B kategorija. Tel. 214-175 ozn.200c INTERNACIONALNA kompanija traži komunikativnu osobu za rad u uredu. Informacije: 095/9141883, 9.00 -15.00 h ozn.294c ELEKTRIČAR, tražim bilo kakav posao, VŽ i okolica. Mob. 098/9984295 ozn.981 TRAŽIM mlađe dvije djevojke, konobarice, za rad u lokalu, centar Vž, može i bez iskustva. Mob. 091/411-9066 ozn.1007 DODATNA zarada bolja od direktne prodaje, osiguranja...i sveg ostalog. Mob. 098/561-824 (upit na sms) scideja@gmail.com ozn.345a OZBILJNA žena, 55 g., sa isku-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

stvom, čuvala bi dijete bez obzira na uzrast kod svoje kuće ili po dogovoru. Mob. 091/9214-146 ozn.1010

RESTORAN u Njemačkoj traži osobu po mogućnosti već upoznatu sa radom u kuhinji. Tel: 00492272-999325 ili Vž: 042/206554 ozn.1024

SERVIS!! Servis svih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala. Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c

KUHARA - dobrog majstora roštilja (leskovačkog) te konobaricu-a, tražim. Mob. 091/5588-772 ozn.1039

vodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

TRAŽI se mlađa KV konobarica ili priučena na tim poslovima za rad u caffe baru Mozaik, Biškupečka 13, Varaždin. Upitati od 18.00 – 20.00 h, u lokalu ozn.1017

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/2519189 ozn.1635e ODČEPL JIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c FASADE i ŽBUKE svih vrsta izvodi kvalitetno uz garanciju građ. tvrtka MAH SPORT graditeljstvo. Mob. 098/242-496 ozn.296c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c ODČEPLJIVANJE svih vrsta od-

15. ožujka 2011., br. 356

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792286, tel.714-521 ozn.174c

AEROBIK, pilates, aeropilates, vježbe za kralježnicu u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5. Mob. 098/763-025 ozn.654

KNAUF – izvodimo, soboslikarske usluge, adaptacije, stiropor fasade. Vrijede zimske cijene. Mob. 098/821-857 ozn.177c

REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda, košnja trave i uređenje dvorišta. Mob. 099/675-9713 ozn.1639e

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.791

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni

FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478- 900, 042/766-119 ozn.834

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.772

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.891

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, sanacija krova, termofasade, Na sve radove dajemo garanciju. Mob. 098/414-128, 091/414-1288 ozn.918 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Mob. 091/762-4286, 641-308 ozn.945

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

OBREZIVAM i špricam voćke i trse. Mob. 095/8516622 ozn.964

sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c INSTRUKCIJE osnovnoškolcima nudi učiteljica s iskustvom. Ponude na br. 095/925-1610 ozn.216c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/8212456, 098/190-0201 ozn.290c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.598

„KNAUF-ARMSTRONG“ spušteni stropovi, pregradni zidovi, soboslikarski radovi, fasade. Mob. 091/5133-367 ozn.969 REZIDBA voćnjaka, vinograda i održavanje travnjaka – košnja, krčenje terena. Mob. 098/9148365 ozn.977 GRAĐEVINARSTVO - GORDAN: novogradnja, adapatacije, fasade; tesarsko - krovopokrivački radovi; centralno, vodovod, keramika; knauf, soboslikarski radovi; uređenje dvorišta; tlakavci, iskop, dovoz materijala. Mob. 092/2929335 ozn.984 NUDIM usluge šetnje i čuvanja kućnih ljubimaca. Cijena po dogovoru. Mob. 091/113-5082 ozn.988 IZVODIM centralna grijanja i vodovodne instalacije i vršim sitne popravke. Mob. 098/9407-908 ozn.993 IZRADA travnjaka, košnja, krčenje i čišćenje terena,šišanje i formiranje živice. Mob. 099/412-7863 ozn.1642e KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098/9163835 ozn.995 PEČAR i KERAMIČAR: slaže i preslaže kamine - kalijeve peći te postavlja keramičke pločice. Mob.

091/570-4956 ozn.1000 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.1006 POVOLJNO vršim sve krojačke popravke. Mob. 091/582-3990 ozn.1009 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 160 kn; 8 cm već od 175 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542-336 ozn.1015 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.1015 INOX, alu ograde već od 450 kn, nadstrešnice, postava keramike, klupčica i uređenje špaleta. Mob. 095/845-5905 ozn.1016 VODOVOD, grijanje, keramika, kompletna obnova kupaonica, kuhinja sa svim radovima, knauf, glazure itd. Mob. 099/683-7902 ozn.1026 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, kvalitetne zemlje, kratko piljena bukova drva, strojni iskopi terena. Mob. 099/3530-180 ozn.1030 PARKETI i laminati: postavljanje, brušenje i lakiranje; keramika, knauf, vodovod, centralno. Brzo i kvalitetno! Mob. 098/906-6889 ozn.1037 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.1042 PROFESORICA engleskog jezika daje instrukcije. Mob. 091/7949936 ozn.1044 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 091/896-1397 ozn.1048 INSTRUKCIJE iz njemačkog jezika za osnovnu školu. Mob. 091/7614335 ozn.1874b USLUGE obrezivanja voćnjaka, vinograda, ukrasnog grmlja, izrada travnjaka, čišćenje terena. Mob. 091/980-0694 ozn.1887b

ŽIVOTINJE ČISTOKRVNU ženku njemačkog ovčara, staru 3,5 mjeseca, bez rodovnice, cijena 400 kn, prodajem. Mob. 099/788-6719 ozn.1640e

OSTALO 100 % za poboljšanje potencije 4 tablete 150 kn! Sigurno i bez nuspojava! Dostava! Mob. 099/7741-575 ozn.963


Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 49

15. ožujka 2011., br. 356

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/3234334 ozn.1632e KUPUJEM „EURO“ palete, 100 x 120 i 80 x 120 (obične); prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338, 098/268-934 - kamen ozn.147c DRVA za ogrjev - cjepanice, industrijska kratka. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201, 095/900-8646 ozn.290c SJEMENSKI krumpir sorte Kondor, Marabel i Mozart, prodajem. Mob. 099/372-0765 ozn.942 NOŽ za krojenje tekstila (štosmeser) KM 7”, prodajem. Upitati na : 099/418-1360 ozn.958 KAUČ, sačuvan, vrlo povoljno prodajem. Tel. 233-976 ozn.971 VRTNA freza euro sistem; traktorska kosa stražnja, nova; rasipač umjetnog gnojiva s adapterom, traktorski; šprica za traktor 300 l, 2 x korištena. Mob. 095/910-2533 ozn.974 HRASTOVE stepenice te novu lamperiju, povoljno prodajem. Tel. 330-093, 099/376-3685 ozn.991 OTKUPLJUJEM rabljene, neispravne perilice, peći na drva, štednjake, frižidere, škrinje. Plaćam 25 kn po komadu. Dolazim na poziv odmah,. Mob. 099/722-4736 ozn.1006 MAŠINU „Einhell“ za rezanje kamena ca 5 cm i pločica, prodajem. Upitati na mob: 099/250-7905 ozn.1882b KOLCI za sadnju (dužine 1,5 i 2 m) piljeni od agacije, kestena i hrasta. Mob. 098/948-2436 ozn.1025 MOTORNA leđna prskalica, atomizer za vinograd, model 3WF-2.6, nova, garancija, prodajem. Mob. 091/621-6504 ozn.1040 KLIMU „Magnum“ - 1.000 kn; centralno rabljeno, plin- 4.000 kn; drva za ogrjev – 290 kn/m³. Mob. 095/588-1546 ozn.1045

KREDITI ZATVARAMO nepovoljna zaduženja, zaobilazimo HROK i C/L te ovrhe. Posebne pogodnosti za zaposlene i umirovljenike bez obustava na platnoj listi ili mirovinskom odresku. Dragan, 098/1893-555, ured 042/210008 ozn.286c PROFESIONALNI tim kreditnih stručnjaka nudi garantirane visokokvalitetne usluge savjetovanja u financijama i kreditima za sve zaposlenike i umirovljenike. Ana, 099/244-5914, ured 042/210-008 ozn.286c AKCIJA inozemnih hipotekarnih kredita, brza realizacija. Pogodnosti za umirovljenike i pozajmice odmah. Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.1038 AKCIJA kredita bez HROK-a i C. L. – 160.000 kn/10 g. za zaposlene u d.d.; za mlade sa 6 mj. stalnog radnog odnosa do 17.000 €/8 g.; suradnja sa 10 banaka, kamate 7,99 – 13,50 %. Gosp. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c BANKARSKI krediti bez jamaca do 2/3 primanja – 30.000 €/10

g.; bez HROK-a i C. L. do 160.000 kn za zaposlene u d.d. i d.o.o.; pozajmice 30.000 kn/24 h, kamate 7,99 – 13,99 %. Gđa. Ivana, 095/885-9230 ozn.176c NOVI uvjeti – krediti bez jamaca od 5.000 – 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, HROK i C/L ne smeta. Mob. 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI, pozajmice preko većine banka u Hrvatskoj, rješavamo za Vas, brzo i efikasno. Mob. 092/134-0472 ozn.277c

ZAHVALA povodom smrti drage sestre Maše i tete

18. 3. 1999. - 18. 3. 2011.

preminule 13. 3. 2011. godine u 79. godini života nakon teške bolesti.

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, položili vijence, zapalili svijeće i bili uz nas na ispraćaju drage pokojnice. Ožalošćeni sestra Beba, brat Milislav, nećak Miljenko, Tatjana i Tamara, nećak Christian i Tanja i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti našeg oca, djeda, pradjeda i tasta

VLADIMIRA BOROVIĆA preminulog 7. ožujka 2011. u 69. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama. Veliko hvala djelatnicima rodilišta, Konzuma P720 i Kauflanda. Zahvaljujemo vlč. Siniši Dudašeku na toplim riječima i dostojanstvenom ispraćaju.

KREDITI za sve! Brza realizacija, zatvaranje C. L. i postojećih zaduženja, pozajmice - odmah. Javite se s povjerenjem! Kreditni ured, 099/216-2747, 095/918-9203 ozn.960

Ožalošćeni: kćerke, sin, unuci, praunuk i zetovi

SJEĆANJE

HIPOTEKARNI krediti – Austrija. Refinanciranje, adaptacija, dogradnja, brza realizacija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c

ANTUN VIDEC 4. 3. 2008. – 4. 3. 2011.

OVLAŠTENO poduzeće za kreditno posredovanje savjetuje i rješava gotovinske i hipotekarne kredite u Hrvatskoj i Austriji. Mob. 092/1119630, 098/920-2090, 091/9169885, 095/578-4932 ozn.985

Supruga Ana s obitelji

SJEĆANJE

AUGUST BUBNJARIĆ 14. 3. 2006. – 14. 3. 2011.

KAKO do novaca? Sigurno, diskretno. Krediti na 2/3 primanja 30.000 €; 160.000 € bez HROK-a i C/L. Robert, 091/7326-652 ozn.1004

BRZE pozajmice! Umirovljenici do 1/3, zaposleni d.d., d.o.o., državne firme na razliku primanja. Mob. 091/301-8507, 099/790-6381 ozn.1043 RJEŠENJE za sve – i do 80 g. starosti; zaposleni i umirovljenici do 30.000 € bez jamaca, pozajmice do 50.000 kn, do 20.000 € bez HROK-a, može C.L., do polovice plaće, na ostatak primanja do 12.000 €. Kreditni ured, 098/905-5687, 098/290-971 ozn.1050

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/ min ozn.166c „AMOR“ – Agencija spaja partnere za vezu, brak, avanturu, seks…064 /550-552, cijena poziva: tel. 3,43, mob. 4,70 kn/min, +18 ozn.926 SAMOĆA ubija, ako si sama javi se samcu srednjih godina. Mob. 091/594-3831 ozn.915

JANKA PASKU

Tvoja obitelj Paska

„TR-AG“ zajmovi na osnovu zaloga pokretnina i prava (zlato, srebro, platina, umjetnine, vrijednosnice). T. Blažeka 3, tel. 042/213-085; K. Filića 39 a, tel. 042/321-701 ozn.1834b

BRZI krediti i pozajmice za zaposlene i umirovljenike bez HROK-a i C.L. Jadranka, 092/263-9070 ozn.1032

SJEĆANJE na voljenog 17. 3. 2009. – 17. 3. 2011. U našim si mislima i srcima zauvijek.

MIKRO ZAJMOVI 500,00 - 1.500,00 Kn. K. Filića 39, tel: 321-701; T. Blažeka 3, tel: 213-085 ozn.284c

KREDITI- pozajmice! Gotovinski, pozajmice gotovinske u 24 h, hipot. – adaptacijski. Novo, hipot. – pozajmice – bez kreditne sposobnosti. Mob. 091/733-1186, 099/417-9895 ozn.1021

BOŠKA GRGURA

MAŠINKE NOVAK

PAZI! Krediti na pola plaće, bez HROK-a, bez AZ-a, pozajmice, Diners i Master. Mob.095/903-4395 ozn.159c

KREDITNI ured u Ivancu! Bez jamaca na 2/3 primanja 30.000 €, pozajmice 50.000 kn bez HROK-a. Marko, 098/1751-719, 091/2260677 ozn.1004

SJEĆANJE na supruga, oca, tasta i djeda

S ljubavlju, tugom i ponosom. Tvoji Ana, Ljiljana i Gordan s obiteljima

SJEĆANJE

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

ANĐELA POFUK 13. 3. 2009. – 13. 3. 2011. Zauvijek s nama u našim mislima. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN KIŠIĆ 14. 3. 2009. – 14. 3. 2011. S ljubavlju Te nosimo u našim srcima. Dom je prazan bez Tvoje dobrote i ljubavi. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na našu dragu

IVANKU MAJCEN 14. 3. 2006. – 14. 3. 2011.

već od

100 kuna

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

DRAGUTIN HIŽAR 18. 3. 2008. – 18. 3. 2011. Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljen tko u njoj počiva. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

DRAGUTINA MARTINCA 14. 3. 1997. – 14. 3. 2011. Supruga, sinovi, snahe i unuci


50 Zahvale i sjećanja

15. ožujka 2011., br. 356

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

UČITELJICA

prof. dr. sc. STJEPAN BRATKO

na dragog supruga, oca i djeda

KATARINA ZMAIĆ

19. 3. 2001. – 19. 3. 2011.

FRANJU CANJUGU

11. 3. 2010. – 11. 3. 2011. S ljubavlju, tugom i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Ne ljubi manje koji mnogo ćuti, on mnogo traži, i on mnogo sluti, i svoju ljubav on brižljivo čuva za zvijezde u visini, za srca u daljini.

14. III. 1998. – 14. III. 2011.

Tvoji najmiliji

U tišini vječnog mira zauvijek Te prate naše molitve, misli i sjećanja. Supruga, sin i kći s obitelji

Tvoji: supruga Justina, djeca Denis, Beba, Maja i brat Ivica s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE na našeg dragog

BORIS TEŽAČKI

SJEĆANJE

17. 3. 1999. – 17. 3. 2011.

IVAN FURJAN

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tvoj lik!

13. III. 2010. – 13. III. 2011.

Tvoja obitelj

U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen.

ZVONIMIRA VITKOVIĆA 16. III. 2010. – 16. III. 2011. Uvijek si u našim mislima i srcima. Tvoja supruga i kćerka s obitelji

Tvoja mama Agata i sestra Marija s obitelji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ADOLF-EDO ZAPLATIĆ 20. 3. 2010. – 20. 3. 2011. Sa svakom smrću samo raste tuga. Sjećanjem se žalost vraća i vlaži vjeđe mučene od plača.

SJEĆANJE

na

na

LJUBICU JERTEC

ĐURU ŠMICA

20. 3. 2010. – 20. 3. 2011.

16. III. 2010. – 16. III. 2011.

Supruga, kćeri, zetovi i unuci

Sin Darko s obitelji

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na našu dragu

IVKA MRAK

ANU KOLARIĆ

13. 3. 2010. – 13. 3. 2011.

ZAHVALA

11. 3. 2010. – 11. 3. 2011.

Mislimo na Tebe.

povodom smrti naše mame, bake, prabake

Zauvijek u našim srcima.

Sin Josip i unuka Marijana s obitelji

Tvoja obitelj

BOŽENE ŽIGMUND preminule 7. 3. 2011. u 77. godini.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj ravnateljici

ZDENKI PERIČIĆ Tužni zbog Vašeg odlaska ostajemo vjerovati u ispunjenje zajedničkog sna. Hvala Vam za sve čemu ste nas poučili.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, znancima, DVD-u Nova Ves, Bolnici Klenovnik, djelatnicima Hugo Boss Varteks i velečasnom Ivanu Sakaču na divnim riječima ispraćaja. Ožalošćeni: kći Anđelka, zet Tomo, unuci Mario s Martinom, Marko s Helenom i praunuk Patrik

Djelatnici Prve privatne gimnazije

ZAHVALA povodom smrti moje voljene mame

JOSIPE POSAVEC - FINE

SJEĆANJE na voljenu suprugu, mamu i baku

preminule 5. 3. 2011. godine.

JANU ŠERJAK

Najiskrenije hvala svim dragim ljudima koji su je ispratili na vječni počinak.

14. 3. 2010. – 14. 3. 2011. S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala za sve što si nam dala.

ZAHVALA povodom preranog odlaska dragog sina, oca, brata, šogora i strica

DRAŽENA NOVOSELA preminulog 5. ožujka 2011. u 44. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, svoj rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim riječima utjehe i sućuti te okićenom odru cvijećem i svijećama. Veliko hvala vlč. Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju od dragog nam pokojnika. Ožalošćeni: majka Nevenka, sin Marko, brat Zlatko, šogorica Renata i nećak Dario *****

POSLJEDNJI POZDRAV

Spomenka

dragom

DRAŽENU NOVOSELU

Obitelji Šerjak i Pintarić

SJEĆANJE

Uvijek ćeš biti u našim mislima i molitvama.

ŠTEFANIJA LESKOVAR

Ožalošćeni: majka i brat s obitelji

SJEĆANJE

20. 3. 2007. – 20. 3. 2011.

ALOJZIJA ŠVARC

Nije Te izbrisalo vrijeme… Niti Te skrila tama. Zvijezda si koja nas pratiš i vječno ćeš biti s nama…

ZAHVALA

Tvoja obitelj

povodom smrti našeg brata, šogora i ujaka

18. 3. 2009 - 18. 3. 2011. Zauvijek živiš u našim srcima. Obitelj Švar i Ipša

MIRKA HENČIĆA ZAHVALA

SJEĆANJE na voljenu kćerku i sestru

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i tete

ŽELJKU FLAJŠEK

ANGELE CIKAČ

19. 3. 2008. – 19. 3. 2011.

blago u Gospodinu preminule 7. ožujka 2011. godine u 89. godini života.

Željana… i treća godina prođe, a Ti nam nikako ne dođeš. Teško je živjeti, a Tebe kraj sebe ne imati. Ni suze, ni bol ne mogu Te vratiti, ali uspomena na Tebe je vječna. O, dušo moja… Jako nam nedostaješ… Čuvali Te anđeli. Mama Milica i brat Ivica

Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i ispraćaju drage nam pokojnice. Ožalošćeni: suprug Stjepan, kći Nada, zet Nenad, unuka Gordana sa suprugom Robertom i nećakinja Danica

preminulog u 63. godini.

Zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su suosjećali s nama, izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama. Zahvaljujemo dr. Fadiga-Brodar iz Vinice, dr. Karmen Šambarek, dr. Dragici Jurišćak i osoblju Bolnice Klenovnik, dr. Koprek i osoblju Kirurgije OB-a Varaždin, kućnoj njezi „Lekić“, djelatnicima skladišta tvrtke „Varteks“, vlč. Valentu Posavcu na dirljivim riječima oproštaja i molitve i njegovim prijateljima iz Ladanja. Bio si naš ponos. Počivao u miru Božjem. Ožalošćene sestre Dragica, Slavica, Tereza i Marija s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV

MIRKU HENČIĆU

SJEĆANJE

SJEĆANJE

U srcima tuga, na grobu tišina, u našem domu velika praznina.

na roditelje

Sestra Dragica i šogor Tomek Grđan *****

ŠEMIGA

POSLJEDNJI POZDRAV ujaku

MIRKA

i

17. III. 1958. - 17. III. 2011.

ŠTEFANIJU 18. III. 2006. - 18. III. 2011.

IVAN DOMBAJ

IVICA DOMBAJ

2003. – 2011.

2008. – 2011.

MIRKU

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

Godine prolaze, tuga ostaje.

Teško je prihvatiti činjenicu da Te više nema. Bio si oličenje dobrote, uzor mnogima i sretni smo što si bio dio nas.

Vaša djeca s obiteljima

Vaši najmiliji

Nećakinja Danijela Kristić sa suprugom Davorom


Zahvale i sjećanja 51

15. ožujka 2011., br. 356

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE na našu voljenu

DESU TKALČEC

na našeg dragog

TOMISLAVU MARUŠEVCU

FRANJU DRUŽINIĆA

† 7. 3. 2011. Ostat ćeš u našim srcima.

16. 3. 2008. – 16. 3. 2011. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomene na tebe!

Od kćeri Irene i unuke Tiffany

7. 3. 2010. – 7. 3. 2011.

Kći Radmila, zet Željko, unuk Tomica s obitelji

Tvoja Boba, unuke i praunuci

ZAHVALA povodom smrti našeg brata, ujaka i nećaka

IN MEMORIAM

BOŽE ŠIMUNCA preminulog u 52. godini života.

MIRJANA MILIĆ † 18. III. 2007.

TUŽNO SJEĆANJE

voljenom tati i djedu

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima koji su nam pružili riječi utjehe i pomogli u našim bolnim trenucima. Zahvaljujemo doktorici Anđi Nikolić i svim djelatnicima Bolnice Klenovnik koji su bili s nama do zadnjeg trenutka, te velečasnom župe Biškupec na dirljivim riječima ispraćaja. Ožalošćeni: sestra, svak, teta Kata, nećakinje i prijatelj Tomica

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog

FRANJU DRUŽINIĆA 16. 3. 2008. – 16. 3. 2011. S ljubavlju i poštovanjem, sin Dalibor, snaha Kristina, unuci Frane i Roko

ZAHVALA U 85-oj godini života zaspala je naša neprežaljena majčica

MATILDA DRAGOJEVIĆ

Zlatan i Vinko SJEĆANJE

DEJANA ŽGANJAR

Dirnuti iskrenom pažnjom zahvaljujemo rodbini, dragim kumovima, susjedima i prijateljima na velikoj pomoći, položenom cvijeću i svijećama. Hvala zdravstvenim djelatnicima na brižljivom postupanju za vrijeme mamine kratke bolesti. Posebno hvala dragoj šogorici dr. Karmen Magaš na požrtvovnoj pomoći i savjetima u našim najtežim trenucima. Hvala PP Plantak na visokoklasnoj usluzi. Veliko hvala svim djelatnicima Dječjeg vrtića, posebno gospođi Ljerki Haslinger na prelijepim riječima oproštaja. Najveća hvala velečasnom Miji Horvatu, brižnom pastiru naše župe, na veličini koju je u našim najbolnijim trenucima pokazao svima željnima utjehe i dostojanstveno ispratio našu majčicu u Mir Božji!

2002. – 2011.

S ljubavlju Tvoji najmiliji

JOSIP CRKVENČIĆ TUŽNO SJEĆANJE

13. 3. 2010. - 13. 3. 2011.

na najdražeg supruga

Prošla je godina dana otkad nisi s nama. Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i srcima.

IVANA BASTALCA – VANJČU 13. III. 2010. – 13. III. 2011. Uvijek u mom srcu, neprežaljen, voljen i nezaboravljen.

Tvoja supruga, kćerke s obiteljima, unuci, tast i punica

Supruga Marija

SJEĆANJE

*****

TUŽNO SJEĆANJE na dragog prijatelja

U moru zvijezda što nebom sjaje i Tvoja plava zvjezdica sja. Spavaj i sanjaj, maleno moje, nek’ bude plava staza Tvog sna.

IVANA BASTALCA – VANJČU Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanje na Tebe ostaju.

ZAHVALA

Mama, tata, sestra i brat

povodom iznenadne smrti naše drage majke, kćeri, sestre, bake i prabake

Obitelj Klen

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog

FEJZO MEŠANOVIĆ

MARKA MARČECA 13. 3. 2008. – 13. 3. 2011. Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo zauvijek u srcu svom.

15. 3. 1999. – 15. 3. 2011. U tišini vječnog doma neka Te prate naše misli i molitve!

Tvoja supruga Danica, sin Miljenko, snaha Silvija i unuk Matija

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragog

Ožalošćeni: majka Cecilija, djeca Josip, Vlado, Milivoj i Anamarija s obiteljima

na roditelje

Ti si tu, gledaš nas s neba, Bog uvijek najbolje kraj sebe treba!

IVANA DARABUŠA VRBANIĆ

Tužan i prazan je naš dom bez Tebe. Hvala svima koji posjećuju Tvoj grob. Tvoja obitelj

FRANJU

i

KAROLINU

† 11. 1. 1998.

† 17. 3. 2006.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na vas izbrisati neće.

POSLJEDNJI POZDRAV

Kćerke Ana i Marija s obiteljima

dragom

PEKOSU

ZAHVALA

Od prijatelja iz caffe bara „Hugo“

Dana 28. 2. 2011. godine napustila nas je naša draga mama, baka i svekrva

VERA JEŽIĆ SJEĆANJE

IGNAC KEČKAN 16. 3. 2007. – 16. 3. 2011.

DRAGICE HERCEG blago u Gospodinu preminule u 74. godini. Dirnuti iskrenom pažnjom u trenucima boli i tuge iskazujemo zahvalnost rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima. Veliko hvala prečasnom Josipu Đurkanu na posebno lijepim riječima ispraćaja, župnicima Ninoslavu Tkalecu, Miji Perošu (Miškecu), kapelanu Tihomiru Kosecu, časnim sestrama, crkvenom zboru župe Presvetog Trojstva u Ludbregu, molitvenoj zajednici, Caritasu, crkvenom odboru Selnik i Ludbreg i svim ostalim dobrim ljudima.

Zahvaljujemo na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Hvala svim susjedima, gđi. V. Pravica i sestri Nikolini i osoblju Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin što su joj posljednje dane učinili ljepšim.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Obitelj Ježić

Tvoji najmiliji

Jer život nas udara kao srdžba i rijeka i krvav tunel otvara tamo gdje nad nama bdiju oči beskrajne porodice bolova.

SJEĆANJE na dragog tatu

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

VIDA STANČIĆA preminulog 3. ožujka 2011. u 77. godini života. Veliko hvala svima koji su bili uz nas i ispratili nam dragog pokojnika do vječnog počivališta. Veliko hvala HMP-u OB-a Varaždin, Odjelu neurologije OB-a Varaždin i Novi Marof, udruzi Hrvatski domobran, ZZJZ-u Varaždinske županije, HŽ-ovoj Vuči vlakova Varaždin, OŠ Beletinec, zboru župe Svih svetih Beletinec, teti Đurđi, vel. Marku Šmucu, vel. Ivanu Koščaku, vel. Ivanu Bajsu. Počivao u miru Božjem. Supruga Gabrijela, djeca Ksenija i Bruno, zet Josip, snaha Davorka, unuci Dijana, Matea i Andrej

Otišo je otac moj polako Otišo je stazom što vijuga Pratile ga neke stare pjesme Pored rijeke kojom teče duga.

SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

FRANJU KOCIJANA

FRANJO MIHALINEC

17. 3. 2001. – 17. 3. 2011. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

19. 3. 2006. – 19. 3. 2011.

IVANA JURINJAKA

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

20. 3. 2006. – 20. 3. 2011. S ljubavlju i tugom uvijek si u našim srcima.

Sin Ivan s obitelji

Tvoji najmiliji

Supruga, sin, snaha i unuci


52 Vaš kutak

15. ožujka 2011., br. 356

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Pazite kad otpirate paštetu V

V

I TOGA IMA Novo vojno „oko“ u zraku

Kolibri – špijun! Kalifornijska tvrtka koja za američku vojsku proizvodi bespilotne letjelice prikazala je novu i jako malu letjelicu, koja nalikuje kolibriju. Ovaj zračni špijun dio je nove vojne tehnologije koja ima i civilnu pr imjenu. Razv ijana nekoliko godina, nova bespilotna letjelica dron - nazvana nano-kolibri, majušna je i iznimno okretna verzija dronova koje trenutno koristi američka vojska u Iraku i Afganistanu. Izgleda poput pravog kolibrija, s krilcima koja brzo mašu i, baš kao i prava ptičica, može lebdjeti u zraku i letjeti natraške. Tvrtka koja je razvila nano-kolibrija, AeroVironment, svoje dronove razvija i testira na pogonu pokraj Los Angelesa. Promatračima nano-kolibriji pružaju oko u zraku te nalaze objekte i prate osobe na tlu. Sićušni dron ima kameru i odašiljač te raspon krila od samo 17 centimetara. Kontrolira ga

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

prošlom broju pisali smo vam kako da granje iskoristite za nadolazeći Uskrs, a ovaj vam put predlažemo kako ukrasiti svoj ulaz. Imate li trupce visine oko metar, izrežite ih na dva dijela po dijagonali. Nakon što ste dobili dva jednaka dijela, okrenite ih tako da vodoravni dio trupca položite na tlo, a dijagonalni presjek gleda prema vama. Taj dijagonalni presjek neka predstavlja njuškicu i uši vašeg zeca. A tada se poigrajte

bojama, izvucite kreativnost iz sebe i nacrtajte nasmiješenog zekana. Takav zeko na vašim ulaznim vratima zaželjet će dobrodošlicu svakome. Naravno, takve zekane možete bolje pogledati ispred našeg dućana, gdje će vam oni poželjeti dobrodošlicu i podržati vas u želji da razgledate naš proljetni ambijent i nađete koju veselu sitnicu za sebe! Veselite se, Letizia

Sound Trek

Željko Funda, Zar mi nisi živa voda?, Tonimir, V a r a ž d i n s k e To p l i c e , 2011. Evo jedne male ekskluzive: varaždinski književnik Željko Funda (na slici) upravo je objavio svoju jubilarnu, desetu autorsku knjigu, u kojoj j e o ku p i o č a k s to t i n u ljubavnih soneta. Već po svom opsegu, ova zbirka nedvojbeno je zamašan i hvalevrijedan pothvat. Funda je nedvojbeno dobar pjesnik, a najuzvišeniju pjesničku formu do kraja j e i s te s a o j o š u s vo m k aj k av s ko m p r ij evo d u „ Soneta“ Williama Shakesp earea, koji su objavljeni 2000. godine. O vdje je Funda (opet) štokavac, ali bez obzira na jezični izričaj, kvaliteta ostaje prepoznatljiva i – v isoka. Pr vo javno predstavljanje ove sasvim nove knjige (koju odlikuje i vrsna grafičko-tehnička oprema) očekuje se sredinom travnja.

Chromeo - Business Casual

se daljinskim upravljačem, a leti mahanjem krila, kaže voditelj projekta Matthew Keennon. - Upravlja ga se i kontrolira tako da leti naprijed, natrag, da se rotira i da se miče postranično. Sve se to događa samo mijenjanjem zavijenosti i oblika te raznih aspekata pokreta krila pri vrlo velikoj brzini – otkriva Keennon detalje o majušnom dronu koji je još uvijek u eksperimentalnoj fazi. Financiranje i zahtjev za razvitak takve letjelice došli su od američke Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte DARPA, koja je zatražila da letjelica nalikuje na nešto iz prirode.

Varaždinci

Zečići za dobrodošlicu U

Piše: RADAR

reme ide, izbori su blizu, pazite kad otpirate paštetu. Kajti bi već ve van z nje i neki naš vrli političar skočiti mogel. Ima ih tak i onak ko kusatih cucki. Se posud. Pa ih je se menje i menje tam di bi trebali biti, na primer vu parlamentu. A se više tam di ih ni treba biti. Na javnoj televiziji na primer. Ve tek budu hodili i larmali okolo. O nečem kaj ni sami ne razmeju preveć. Tak da bu bogečka nacija pak imala prilike živeti izbore. I kusati zmazani veš svih političkih vrsta i krojeva. I folklor kaj k tome ide za glavno jelo. e i kad javni šekret otpiraju vu nekakvoj vukojebini, dojde cela svita njih, z velkimi autimi i murijom vu pratnji. Kajti još jedino vu vukojebinama takve predstave moreju prejti i hoće ih neko gledati. Još ak stoka sitnog zuba dobi besplatno piti i jesti. Kaj hoćete više. Fakat, Bog pomagaj, kaj nas sve čeka. Idućih meseci. Kad se predi izborov te vrle političke gubice počneju kiselo smejati, blejati, naslikavati, glumatati… Se budu delali samo da dojdu ili ostanu na vlasti i vu hladovini vu parlamentu. Ve budu kaj po žnori vulice, trafike i druge velike doprinose razvoju i napretku nacije otpirali. Vu znak velke gospodarske renesanse države kaj crkava i puca po šavovima ii vu dreku je do guše. Zbog političke kamarile kaj ju je tam dopelala.

Što čitati?

Bussiness Casual” je prošlogodišnji treći album kanadskog elektro funk dvojca. Chromeo bismo ukratko Nenad NEMEC mogli opiNMC voditelj @ Totalni FM sati ovako: glazbeni producent/DJ kanadski sound.regionalni@gmail.com židovsko arapski dvojac sjeo je u DeLorean iz filma “Povratak u budućnost”, naoružan sintesajzerom, gitarom i vokoderom te su se odveli u osamdesete gdje su snimili album s nekim trikovima iz “budućnosti”. Razigrani plesni elektro funk pun štimunga iz osamdesetih. Sintesajzerski rifovi, povremeni vokoder na vokalu, plesni groove, uske šarene Adidas trenirke i visoke pump patike, zlatni lanci, disko svjetla, dim, laseri i koturaljke. Sve je tu.

Slušajući ovaj album, sve ovo će vam zvučati cool, iako možda i pokušavate zaboraviti osamdesete. I to zato jer su uspjeli ne zvučati ni previše retro, a daleko od toga da su trash. Povijest se ponavlja, a oni su osvježili današnji zvuk daškom nečeg što je nekad groovalo i tjeralo na ples. Samo je deset pjesama na albumu. A zbog pjesama “Night by Night”, “Don’t turn the lights on”, “When the nights fall” i “Hot Mess” trebat ćete novu play tipku. Mastan elektro funk. jerujte mi, Chromeo je cool.

V

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Ines Hrain, Najdeblja, M o d e r n i s t , Va r a ž d i n , 2009. Iz sve bogatijeg i boljeg nakladničkog programa varaždinskog „Modernista“ valja podsjetiti na jedan posve „domaći“ roman. Iako se već javljala raznim proznim formama, „ N aj d e b lja“ j e p r av i romaneskni prvijenac varaždinske spisateljice I n e s H r a i n . R ij e č j e o čitko pisanoj prozi s vrlo aktualnom tematikom, koju, kako ističe urednik Robertino Bartolec, „karak ter izira urbana, suvremena tematika drskog modernog pisma spremnog deziluzionirati razvikani bourgeois arhitektonski o b z o r ”. P r e k o m j e r n a gojaznost, frustrac ije, stereotipi ženske ljepote, modni diktati… Zanimljivo za najširi krug publike! Autor icu svakako valja ohrabriti na daljnje pisanje.

Denis Peričić


Vaš kutak 53

15. ožujka 2011., br. 356

TJEDNI HOROSKOP (15. 3. - 21. 3.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Bez nekog posebnog razloga osjećat ćete se nezadovoljno i nesigurno. Precijenit ćete tuđe, a podcijeniti svoje kvalitete. Ljubavne nedoumice moguće su tijekom vikenda, kad ćete posumnjati u partnerovu vjernost. POSAO: U danima koji su pred vama povećat će se broj uobičajenih poOvan slovnih obaveza. Više vremena provodit ćete na (21.03 - 20.04) radnom mjestu.ZDRAVLJE: Cirkulacija, zglobovi. LJUBAV: Što god vi mislili o svom ljubavnom životu, imat ćete dosta razloga za sreću i zadovoljstvo, čak više nego što ćete i sami biti toga svjesni. Znat ćete kako udovoljiti i kako partnera iznenaditi sitnicama. POSAO: Nastupat ćete samouvjereno i nećete dozvoliti da vas obeshrabri agresivnost Bik ili zavist suradnika. Težit ćete boljem poslovnom (21.04 - 20.05) odnosu. ZDRAVLJE: Kronične bolesti. LJUBAV: Raspoloženje će vam biti promjenjivo. Pokušajte shvatiti da nećete ništa postići budete li partneru nametali svoju volju i da ćete više postići pomirljivim i kompromisnim ponašanjem. POSAO: Istaknut ćete se novim idejama, kreativnošću te neumornim radom. Nadređeni će cijeniti vašu preBlizanci danost poslu, i to nagraditi povišicom. Vaše ideje (21.05 - 20.06) bit će najbolje.ZDRAVLJE: Noge, stopala. LJUBAV: Osobe suprotnog spola bit će vam prilično naklonjene, a to će umanjiti razočarenje zbog neuzvraćenih osjećaja drage vam osobe. I vi sami ćete često analizirati svoje osjećaje i želje za promjenom. POSAO: Jedna osoba ometat će vaš poslovni napredak. Bit će vam veoma naporno odrađivati sve poslovne obaveze, no nećete se Rak (21.06 - 20.07) truditi uzalud. ZDRAVLJE: Dišni putevi, pluća. LJUBAV: Pripazite se fatalnog šarma jedne zauzete osobe s kojom biste se preko noći mogli naći u kompliciranoj ljubavnoj vezi. Svakako pokušajte to izbjeći i otvorite srce osobi koja je slobodna. POSAO: Dobri radni uvjeti, vaš entuzijazam i dobro raspoloženje pomoći će vam da date ono najbolje od sebe. Čut ćete i neke korisne informaLav (21.07 - 21.08) cije. ZDRAVLJE: Problemi s kožom i noktima. LJUBAV: Duboko u sebi osjetit ćete nemir. Postat ćete svjesni da vas neke stvari opterećuju, ali nećete ništa učiniti kako biste sami sebi oklakšali. Često ćete se nadmudrivati s partnerom, a razlike u mišljenju će biti itekako bitne. POSAO: U tjednu pred vama očekuje vas pojačani poslovni tempo i mnogo obaveza. Nemojte dopustiti da sve ostane Djevica (22.08 - 22.09) na riječima.ZDRAVLJE: Oprez u prometu.

Miss interneta Dora Markotić

FILM I VIDEO

8/10 Bijeg iz gulaga

Jednog zimskog dana 1940. godine, sedam zatvorenika pobjegne iz jednog od sibirskih gulaga Sovjetskog saveza, ravno u mećavu koja prikrije njihov bijeg. To je početak zaprepašćujućeg, godinu dana dugog puta koji ih vodi – pješice! Nekih 6.500 kilometara preko smrznute tundre, spržene pustinje i varljivih planina. Raznorodna skupina bjegunaca uključuje kriminalca, svećenika, poljske ratne veterane, glumca te jednog američkog inženjera. Kad jednom pobjegnu iz logora, oni moraju preživjeti u pustošnom okolišu gdje čak i pomaganje drugim gladujućim putnicima znači riskiranje vlastitih života. Jim Sturgess glumi Janusza, veterana poljske vojske, čija se snalažljivost u divljini pokaže ključnom za preživljavanje bjegunaca. Pripremajući se za ulogu, ovaj se britanski glumac susreo sa stvarnim preživjelim Poljacima iz gulaga, koji sada žive u Engleskoj. Jedan od njegovih sugovornika ne samo da je preživio logor, nego je iz njega i pobjegao! Točno ono što je Sturgessu trebalo kao pravi živi primjer. Ed Harris glumi zagonetnog Mr. Smitha, američkog inženjera koji je otišao u Sovjetski savez kako bi pomogao u gradnji moskovske podzemne željeznice, no, završi kao zatvorenik u Sibiru. Harris kaže da je, pripremajući se za ulogu, saznao mnoge povijesne pojedinosti koje su danas znane tek malom broju ljudi.

Vicevi Chuck Chuck Norris je jedini čovjek koji je našao posao u Hrvatskoj! Fotografija Poslije seksa ljubavnik vidi sliku muškarca na stolu i pita: - Tko ti je ovo? Muž? - Ne. - Drugi ljubavnik? - Ne. - Brat? - Ne. - Pa, dobro onda, tko je? - Ja - prije operacije. Knjiga vs. film Ušla dva miša u videoteku i počela jesti filmsku traku. Pita prvi miš drugog: - Jel’ dobar film? - Dobar, dobar… Samo je knjiga bolja.

Kapi Razgovaraju dva alkoholičara: - Jesi li što doručkovao? - Ni kapi!

LJUBAV: Emotivni život obilježit će burne svađe i strastveni zagrljaji i obrnuto. Nećete znati što vas očekuje sutra. Neke odluke morat ćete donijeti na slijepo. POSAO: Koliko god vam neke obaveze teško pale, nemojte odgađati njihovo rješavanje. Morat ćete razjasniti jedan financijski nesporazum, kako biste slomili otpor suprotne strane. Vaga (23.09 - 22.10) ZDRAVLJE: Bez većih promjena. LJUBAV: Vas na emotivnom planu očekuje poboljšanje. Osoba koju simpatizirate napokon će vam iskazati naklonost. Postojeće veze tekođer očekuju dani neđusobnog povezivanja. POSAO: Splet sretnih okolnosti pomoći će vam ne samo u ispunjenju ambicija, već i u vrlo uspješnoj osobnoj prezentaciji. Vaše kvalitete doći će do izražaja. Škorpion (23.10 - 22.11) ZDRAVLJE: Napetost, nervoza. LJUBAV: Bit će mnogo strasti i uzbuđenja. Sredinom tjedna pripazite da nesporazumi ne izmaknu kontroli. Radije nešto prešutite, vaša prednost je u tome što ćete znati što partner želi. POSAO: Svakako nastojte što bolje organizirati svoje svakodnevne obaveze. Stihijskim poslovanjem naći ćete se u gužvi i oko sebe širiti nervozu.ZDRAVLJE: Strijelac (23.11 - 21.12) Sklonost ozljedama fizičke prirode. LJUBAV: U ljubavi vas očekuje više sreće i ugodnih trenutaka. Partner će vam biti velika podrška i često vas iznenađivati sitnim znacima pažnje. Slobodni pripadnici znaka vodit će intenzivan društveni život. POSAO: Bilo bi najpametnije da malo usporite tempo. Nastojte ništa ne mijenjati u poslovnom okruženju, bez obzira na svoju želju za Jarac (21.12 - 19.01) promjenom.ZDRAVLJE: Problemi s kralježnicom. LJUBAV: Nemojte biti previše izravni i otvoreni, vaša iskrenost mogla bi povrijediti dragu vam osobu. Ljubavni sklad remetit će razlike u karakterima. POSAO: Koliko god se vi trudili, rješavanje nekih poslovnih situacija odvijat će se mimo vaše kontrole. O načinu na koji ćete suradnicima iznosti Vodenjak svoje ideje i planove, ovisit će ne samo ispunjenje (20.01 - 18.02) vaših želja. ZDRAVLJE: Mjehur, bubrezi. LJUBAV: Bit ćete prilično agresivni u želji da dođete do onoga što želite. Sasvim nova taktika mogla bi se pokazati kao pun pogodak. Strast će biti jača od razuma. POSAO: Poslovna situacija poboljšat će se, ali vi još uvijek nećete biti zadovoljni. Bit ćete skloni tome da nešto poboljšate, iako sad Ribe nije najbolje vrijeme za to. Nemojte se dovoditi u (19.02 - 20.03) rizične situcije. ZDRAVLJE: Iscrpljenost, umor.


54 S raznih strana USKORO U ČAKOVCU

Matija Dedić Samo dan nakon nastupa u Lisinskom na zagrebačkoj Proljetnoj reviji jazza, Matija Dedić te američki glazbenici Vicente Archer (kontrabas) i Kendrick Scott (bubnjevi), s kojima je snimio nosač zvuka “MD in NYC” predstavit će se našoj publici 17. ožujka u 20:00 sati na Tribini „Čakovec četvrtkom“. Matija Dedić hrvatski je jazz pijanist i skladatelj rođen 1973. godine u obitelji glazbenika. Nakon završene srednje glazbene škole 1991. odlazi u Graz gdje upisuje jazz akademiju. Diplomirao je 1997. godine u klasi profesora Haralda Neuwirtha. U Zagreb se vratio 1997. godine i ubrzo postigao veliki ugled na hrvatskoj glazbenoj sceni. Tijekom godina svirao je u gotovo svim zemljama Europe te u Sjedinjenim Državama, pa ljubitelji jazza njegov nastup u čakovečkom Centru za kulturu željno iščekuju.

DUHOVNA OBNOVA

Dolazi Dunsford U Varaždinu će idući tjedan boraviti poznati engleski karizmatik Martyn Dunsford, koji će u organizaciji Kršćanskog centra „Svjetlo svijeta“ održati duhovne seminare. On je pastor u Crkvi King’s Community u Southamptonu, a dosad je nastupao u više od 30 zemalja. Već dvadesetak godina vodi dobrotvornu organizaciju CRY. Seminari će se održati 25. i 26. ožujka u prostorijama Kršćanskog centra „Svjetlo svijeta“ na Trgu slobode 2 (dvorište „Fotofan“). Ulaz je besplatan. (dp)

! Slatki Vito Vito je mješanac terijera star oko 1 godinu. Malen je rastom, pametan i umiljat. Vjerujemo da ima vlasnike. Ako se vlasnici ne jave, tražimo nove za ovog preslatkog psića. Udruga Spas 042/330-004

15. ožujka 2011., br. 356

OTKRIVAMO Udruga Moving dovodi capoeiru, borilačko-plesnu vještinu iz Brazila

Ples afričkih robova - efektna rekreacija Prvi trening u Varaždinu bit će otvoren i besplatan za sve zainteresirane, a održat će se u četvrtak 17. ožujka u 19 sati u maloj dvorani Druge OŠ u Varaždinu Udruga Moving iz Novog Marofa u Varaždin dovodi brazilsku borilačko-plesnu vještinu. Riječ je o capoeiri koja se sastoji od elemenata borilačkih vještina, akrobatike, plesa i glazbe, što zajedno stvara zanimljvu i efektnu igru u nenasilnom okruženju.

Zanimljiv ritual - Capoeira je nastala iz otpora i pobune afričkih robova dovedenih u Brazil. Oni su kroz ples i glazbu svoje pobunjeničke ekspresije uspjecapoe l i p re t v o r i t i irom se mo u ritual nazvan capobaviti že sv eira – ponije po atko, jašnjavaju trebno n ik akvo p iz Udruge red Moving. ili pos znanje ebne Pr v i tre sposo nin g u Va bnosti raždinu bit će otvoren i besplaGlazba, zajedno s pjevanjem, daje energiju igračima u krugu. Glavni instrument u capoeiri je berimbau tan za sve zainteresirane, a održat će se u ske vještine. Varaždince će ko-plesna vještina počela četvrtak 17. ožujka u 19 sati trenirati Guillaume Delaitre, smatrati formom pobune u maloj dvorani Druge OŠ u capoeira imenom “Papaga- siromašnih prema vlast i Varaždinu. - Capoeirom se io”. Svatko u capoeira grupi i bila je ilegalna do 1932. može baviti svatko, nije po- dobiva svoj nadimak, koji se godine, pa su ljude i katrebno nikakvo predznanje najčešće odabire po nekim žnjavali. Zato svaki sudionik ili posebne fizičke sposob- posebnostima osobe. - S ima svoj nadimak koji štiti nosti. Svatko ovdje pronalazi vremenom se ova borilač- njegov identitet. Tradicija dio koji ga najviše zanima, se sačuvala i u današnjem neke više privlači glazbeni vremenu – navode u Udruzi aspekt, neki su privučeni Moving. elementima borilačke vještiGlazba je važan dio capoene, dok druge pak privlače ire. - Glazba, zajedno s pjevaakrobatski aspekti. Svatko njem, daje energiju igračima može vježbanje prilagodiu krugu. Glavni instrument ti onome što mu najbolje u capoeiri je berimbau. On “sjeda” te se time koristiti u određuje ton te njime i vrstu sudjelovanju u igri capoeire igre - pojašnjavaju. – pojašnjavaju. Želite li vidjeti kako to Ističu da je njihova želja izgleda uživo, dođite u čepružiti ljudima priliku za t vr tak u dvoranu Druge otkrivanje te bogate brazil- Treninzi u dvorani II. OŠ osnovne škole. Capoeira je bila ilegalna do 1932., pa svi još uvijek imaju nadimke


Vodič 55

15. ožujka 2011., br. 356

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 17.3. do utorka 22.3. SAMO SEKS (romantična komedija) u 18 sati KRALJEV GOVOR (drama) u 20 sati

KAZALIŠTE Srijeda, 6.3. u 19,30 sati LONDON CALLING COMEDY - LIVE Četvrtak, 17.3. u 20 sati LJEPOTICA IZ LEENANEA (crna komedija) Petak, 18.3. u 19,30 sati LJUBICA Subota, 19.3. u 20 sati FAMILIJA U PRAHU (monodrama) Nedjelja, 20.3. u 17 sati MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE (za djecu) KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage MARC ANTONIO CINOTTI, “Metamorfoze”, izložba otvorena do 20.3. Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Boris Strugar

GALERIJE

VREMENSKA PROGNOZA

Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Zlati ajngel Otvorenje izložbe IVANA FIJOLIĆA, 18.3. u 19 sati Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

KONCERTI Petak, 18.3. JAMES CANNON & THE SINERS Lounge & cocktail bar “Mea Culpa”

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka, 18.3. do utorka 22.3. SAMO SEKS (romantična komedija) u 18 sati KRALJEV GOVOR (drama) u 20 sati Nedjelja, 20.3. u 16 sati SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA (animirani)

Predstave

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SUTRA KIŠA Još danas očekujemo većinom suho i toplo vrijeme, a onda bi od srijede ojačao utjecaj sredozemne ciklone s kojom bi do nas stigli kišni oblaci. Kiša je najvjerojatnija oko srijede i ponovno u petak i subotu. Temperatura će se sniziti, ali ne previše tako da i dalje možemo govoriti o relativno ugodnom vremenu. Kiša će dobro doći nekim poljoprivrednicima - od srijede dakle ulazimo u oblačnije vrijeme s češćom kišom i nešto nižom temperaturom. Valja ipak reći da ovog tjedna zime i mraza neće biti. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 14.3.)

ROĐENI: DJEVOJČICE

Filip Dretar, Gabrijel Patrčević, Lovro Kutnjak, Marko Kostrvanj, Fran Pavišić, Tin Hranj, Jan Mesarić, Silvijo Matijaško, Sebastian Ćorić, Matej Sedlar, Lino Slunjski, Leon Horvat, Karlo Bajz, Ivano Žukina, Ruđer Horvat, Karlo Meštrović, Josip Šempet

Koncerti Četvrtak, 17.3. u 20 sati MATIJA DEDIĆ, VINCENTE ARCHER & KENDRICK SCOTT – M.D. In N.Y.C. Subota, 19.3. u 20 sati PRALINE I FAST FOOD

PROSTOR ČAKOVEC Petak, 18.03. KBO! (Kragujevac), PANKERFAUST, ŠANK! Subota, 19.03. TIRANIA, CHAINED IN AGONY, INCITER, ASHES OF ETERNITY, INSOLITVS

VJENČANI: Goran Crnčec i Marija Dolenc, Igor Bušić i Anja Rožić, Mario Grđan i Veronika Težak

Klara Zidarić, Magdalena Mišak, Ema i Ena Plantak, Bernarda Mrazek, Ema Bošnjaković, Katja Mudri, Nika Šincek, Mona Herceg, Sara Grabar, Jana Gonan, Lana Horvatić, Kira Jesensky, Kala Šmic, Emili Šobak

DJEČACI

Četvrtak, 10.3. u 20 sati, ČARUGA, HNK Zagreb Subota, 19.3. u 16 sati, VATROSLAV GROM, Kazališna družina Pinklec, Dramski studio Dada

UMRLI:

Tomislav Maruševac (64), Olga Simon (91), Matilda Dragojević (84), Ana Mudri (69), Gašparlin Božidar (45), Željko Brdar (61), Zvonimir Košić (73), Mašinka Novak (78), Asim Šabić (79)

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Subota, 19.03. u 20 sati ELJKO JOKSIMOVIĆ Gradska sportska dvorana


56 Zadnja

!

15. ožujka 2011., br. 356

Stand up večer s Tinky Winkyjem

Ove srijede u kazalištu s početkom u 19,30 Varaždince će samo uz pomoć mikrofona pokušati nasmijati tri iskusna komičara. Johnny Candon iz Dublina, Novozelanđanin s londonskom adresom Javier Jarquin i Dave Thompson, engleski komičar poznatiji kao Tinky Winky iz

dječje serije Teletubbies pod nazivom “London Calling” dolaze u Varaždin nakon što su već uspješno nasmijali Zagreb i Osijek. Ovaj su projekt u naš grad dovukli Peter Hopwood, Londonac koji živi u Varaždinu, i Nino Bantić, Varaždinac koji radi u Londonu.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović


RT_256