Page 1

INTERVJU Emil Milihram, europski i svjetski prvak u kajaku na divljim vodama LATICA IVANIŠEVIĆ

ZDRAVLJE

STOP INCESTU

Kao i moja majka, volim dobru sapunicu

Dr. Zoran Pitner novi djelatnik Doma zdravlja

Varaždin dobiva udrugu za pomoć žrtvama incesta

Stranica 43.

Stranica 40.

Stranice 6.-7.

Stranica 10.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 342 :: 07. prosinca 2010. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Optimistični tonovi stižu iz varaždinske Gospodarske komore

Gospodarstvo je na putu oporavka! Poslovanje prerađivačke industrije u prvih devet mjeseci ove godine za 2,5% bolje nego 2009.

Stranice 2.-3.

GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN

ZLATNO DOBA

Zapisi jednog biciklista

Franciska Lančić: Varaždinu treba gerontološki tim

Stranica 24.

Stranica 8.

INOVATORSTVO

Indijac našao posao kao kuhar u Varaždinu

Uredne porode i trudnoće vodit će primalje s diplomom Stranice 4.-5.

Inovator poput da Vincija

Stranica 54.

4. RUDARSKI DANI U IVANCU CRNA KRONIKA

M. Mumleku stigla optužnica USKOK-a Stranica 20.

U Ivancu se nekad fest “krampalo” Stranice 28. i 29.

S izumom “spiralne barijere” Lucijano Fajs mogao bi uzrokovati pravu revoluciju

CROATIA OPEN 2010.

Više od 1000 plesača iz 30 zemalja

Stranica 12.

ISSN 1846-8969

  

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Stranics 35.


2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Bez poduzetničkih inicijativa nema razvoja ni napretka

07. prosinca 2010., br. 342

NAPOKON Zabilježeni pozitivni pomaci u kretanjima gospod

Cesarec: Naše gosp na putu je izlaska i

K

oliko ima privatnih poduzetničkih projekata danas u Hrvatskoj? Domaći ekonomski i gospodarski analitičari iz mjeseca u mjesec napominju: premalo. U Europi i svijetu pak situacija je drugačija i upravo privatni poduzetnički projekti dobivaju u ova recesijska vremena sve veću važnost. I svekoliku potporu države, banaka i lokalne zajednice. Zahvaljujući domaćim i stranim tvrtkama u Varaždinu i okolici, privatnih inicijativa u poduzetništvu i gospodarskim djelatnostima ipak ima i one su hvalevrijedne, što god tko o njima mislio. Izdvajam izgradnju podzemne garaže, tvornice MBO, varaždinskog trgovačkog centra, proširenje pogona za proizvodnju čarapa, uređenje aerodroma, nekoliko privatnih manjih projekata u ivanečkoj poslovnoj zoni… eki od tih su kapitalni projekti, koji već jesu ili će otvoriti nova radna mjesta te vežu na sebe zapošljavanje više proizvodnih djelatnosti. Ti su projekti istovremeno značajni i za razvoj lokalnih jedinica samouprave. No da bi se omogućio još širi prostor za privatne inicijative i stvorili uvjeti za nova ulaganja, nužno je, ističu poduzetnici, jačati poduzetničku klimu, osigurati povoljnije bankarske kredite te smanjiti birokratske i administrativne prepreke za njihovu realizaciju. Poduzetnici koji ulažu milijune eura teško se mire s antipoduzetničkom klimom, ali i nemarom državne birokracije. Na to je ovih dana upozorio i Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a rekavši: “Neshvatljivo je da nakon 27 upita u svezi novog ulaganja, tvrtka koja je već u Hrvatskoj investirala više od 100 milijuna eura nije dobila nikakav odgovor od državnog činovnika.” Doista neshvatljivo.

N

Prerađivačka industrija, na kojoj se temelji gospodarstvo Varaždinske županije, oporavlja se brže od ostalih

No dobre naznake, poput većeg izvoza i investicija, nisu dovoljne da se ukupna situacija odjednom poboljša, upozorava Cesarec dodavši da tvrtke moraju povećati produktivnost, biti inovativnije te otvarati nova tržišta i upuštati se u puno veće rizike jer od čekanja - nema koristi Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Gospodarstvo Varaždinske županije na putu je oporavka i izlaska iz krize. Tvrdi to Čedomil Cesarec, predsjednik HGK Županijske komore Varaždin, koji svoju ocjenu potkrepljuje podacima o poslovanju gospodarskih subjekata s područja Varaždinske županije tijekom devet mjeseci ove godine.

Rasle i - plaće! - Prerađivačka industrija, na kojoj se temelji gospodarstvo Varaždinske županije i koja nas može izvući iz sadašnje situacije i krize, oporavlja se znatno brže. Njezini ukupni prihodi dva i pol posto su veći u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Investicije u prerađivačkoj industriji rastu 26 posto. Čak su i plaće po

zaposlenom u njoj porasle 3,5 posto, dok u ukupnom gospodarstvu još uvijek zaostaju - rekao je Cesrec tijekom sjednice održane u Županijskoj komori Varaždin. Za razliku od prerađivačke industrije, kako je dodao, neke druge grane još su u teškoj recesiji i trebat će im puno više vremena da se izvuku. - No niti u jednoj grani nema poduzeća koje nije jako dobro. Dakle, bez obzira na krizu, ako se menadžment potrudi, zna svoje ciljeve i kako ih postići, onda takva tvrtka manje osjeća posljedice recesije i puno brže izlazi iz krize - upozorio je Cesarec. Ukazavši na rast investicija u gospodarstvu, kao i izvoza za 11 posto, predsjednik Županijske komore napomenuo je da ipak ne treba biti previše optimističan. - To u svakom slučaju jesu

dobre naznake, ali nisu do- istovremeno generira visoku voljne da se ukupna situacija poreznu presiju, a potonja odjednom poboljša niti će priječi povećanje konse poboljšati ako ne kurentnosti, rast i napravimo strukrazvoj. Strukturturne reforme ne reforme icije t s e v n i - upozorio je trebaju oslou su Cesarec do bodit i naš j o davši da tvrtpotencijal, vačk i đ a r e ke moraju pr 26, a var iraju e l s a r i povećati prood najjedrij indust 0 posto duktivnost, nostavnijih 1 z o biti inovativnije do složenijih. izv te otvarati nova One trebaju tržišta i upuštati se dovesti do smau puno veće rizike jer njenja poreznog od čekanja - nema koristi. opterećenja, a da bi se to moglo, moraju se smanjiti rashodi i potrošnja države. Premalo 1,6 posto O strukturnim reformama To znači da reforme moraju govorio je i Zdeslav Šantić, zahvatiti i mirovinski sustav i ekonomski analitičar Splitske sustav socijalne zaštite, kao i banke, na forumu 2. gospo- javnu upravu, i to ne samo radi troškova, nego i uklanjanja darskog sajma u Ivancu. - Naša poduzeća imaju nisku barijera za strane i domaće konkurentnost. Posljedica je investitore - naglasio je Šantić to prevelike uloge države koja dodavši da među dugoroč-

IZDVOJENO Prevelika razlika između plaća u gospodarstvu i javnom sektoru

Za čistačicu u bolnici - 200 molbi?!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Bunić: 2011. godina bit će bolja

Izvoznici, koji su prvi osjetili krizu, vjerojatno prvi iz nje i izlaze, dok će graditeljstvo, koje je krizu kasnije osjetilo, sporije iz nje izlaziti, rekao je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, izražavajući nadu da će već iduća godina biti bolja za gospodarstvo, pa tako i

graditeljstvo. - Zbog oporavka zemalja središnje Europe, u deset mjeseci promet nam je porastao za 23 posto u odnosu na prošlu godinu koja je bila katastrofa - naglasio je Dragutin Kranjčec, vlasnik TTI Transporta, ali i upozorio na preveliku razliku između plaća

u gospodarstvu i javnom sektoru, zbog čega se za čistačicu u bolnici javlja 200 osoba, a u tvrtki nekolicina. Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, izdvojio je nelikvidnost, odnosno međusobne obveze koje se ne ispunjavaju, kao gorući problem koji prijeti još većim teškoćama.


Aktualno

07. prosinca 2010., br. 342

darstva Varaždinske županije

STAV Bernard Jakelić, zamjenik gl. direktora HUP-a

podarstvo z krize! ANKETA Poduzetnici o izlasku iz krize

Ulaganja i izvoz vode k oporavku Ključni problem je što u nas gotovo ne postoje ulaganja, što je investicijski ciklus stao, upozorava Franjo Turek, predsjednik uprave MIV-a, ukazujući na strukturni problem jer je dosad najveći investitor bila država, koja više nema novaca, što se vidi i iz proračuna za 2011., a privatne investitore ne privlačimo. Ulaganja padaju, dodaje direktor Stanoinga Eduard Brumen, jer su kamate velike, dok su vani tri posto. - Takve kamate otvaraju mogućnost da se sve opet pokrene, što potvrđuju vijesti o izlasku nekih zemalja iz recesije. Nasuprot tome, kamate od desetak posto ne mogu biti poticajne - upozorava Brumen dodavši da bi država trebala voditi računa o tome da nema gospodarstva bez novca koji troši na razne oblike subvencija. I u KTC-u ukazuju na to da je za gospodarski oporavak nužno stvoriti okruženje u kojem će uspješni dobiti priliPoslovanje poduzetnika Varaždinske županije

FINAN. POKAZATELJI Uk. prihod (mil. kn) Ukupni rashod Investicije Nadnice i plaće ROBNA RAZMJENA Izvoz (mil USD) Uvoz Bilanca Indeks pokrivenosti OSTALI POKAZATELJI Neto plaća Broj zaposlenih Broj pravnih osoba

ku za nove investicije, a time i zapošljavanje. - Dobit koja se reinvestira potrebno je osloboditi od poreza jer ide u pravcu novog zapošljavanja, a gospodarstvo od nekih parafiskalnih davanja. Nužno je i eliminirati sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju te efikasnije rješavati pitanja zaštite vjerovnika. Isto tako treba ograničiti djelovanje uvoznih lobija, koji uništavaju domaću proizvodnju, što znači i dosljedno primjenjivanje pravilnika o kvaliteti proizvoda - ističu u KTC-u. Na nužnost veće zaštite vjerovnika, odnosno rješavanje ovrha i povećanje discipline kod plaćanja, ukazuje i Boris Kos, predsjednik varaždinskih obrtnika i direktor Kos Transporta. - Proizvođači hrane i još neki imaju dobre proizvode za izvoz, koji je preduvjet razvoja i investiranja, a ulaganja pokreću gospodarstvo, pa tako i uslužne djelatnosti obrtnika - ističe Kos.

Gospo- index Udio u prerađ. index I-IX 2010./ I-IX 2010/ darstvo I-IX 2009. RH indust. I-IX 2009. 14.368 13.832 738 1.139

95,4 95,4 120,1 96,0

3,4 % 3,4 % 2,5 % 3,3 %

6605 102,4 6275 102,4 334 126,2 532 99,7

595 423 172 140,8

111,0 98,6 160,1 112,5

531 286 245 185,8

3582 35.319 2.531

99,9 96,3 101,7

7,0 % 2,9 % 243,6% ind. 78,9 4,2 % 2,8 %

nim zadacima svakako valja izdvojiti reformu obrazovnog sustava kako bi se razvio ljudski kapital. Govoreći o aktualnim gospodarskim prilikama, Šantić je upozorio da statistika često puta dosta toga otkriva, ali isto tako skriva. - Pozitivni podaci, poput rasta BDP-a, sigurno ohrabruju, bez obzira na to što se radi o skromnim iznosima. Međutim, veliko je pitanje je li taj rast održiv, budući da je ostvaren dobrim dijelom zahvaljujući pozitivnim kretanjima u inozemstvu, odnosno oporavku gospodarstva u eurozoni, koji se odrazio i na naš turizam. Stoga u idućim tromjesečjima postoji velika opasnost da

110,5 103,2 120,3 107,2

3381 103,5 17491 96,3 424 98,1

ćemo opet imati negativnu stopu rasta gospodarstva, što zbog pada potrošnje, što zbog izostanka državnih kapitalnih investicija - rekao je Šantić upozorivši da planirani rast

Šantić: Pomaci ohrabruju, no veliko je pitanje je li rast održiv

od 1,6 posto u 2011. neće biti dovoljan za potrebiti val otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja, odnosno zaustavljanje trenda rasta javnog duga.

Sudionici tribine na otvorenju Drugog ivanečkog sajma gospodarstva, održanog ovaj vikend

Javne tvrtke kočnica gospodarskog rasta

3

IZDVOJENO

Problemi i u javnoj upravi Optimist sam jer trebamo riješiti jednostavne stvari. Moramo dovesti u red neke procese, a neke naučiti kako trebaju raditi. Jedan od problema svakako je menadžment državne uprave. Još 2008. bivšem smo premijeru ukazivali na ozbiljnost situacije, a on nas je zajedno s ministrom financija prozvao katastrofičarima koji preuveličavaju stvari jer je u nas samo da ne teče med i mlijeko. No nedugo nakon toga rekao je da smo u banani, prisjetio se Jakelić naglašavajući da iz krize ne možemo izaći po Šukerovom receptu „recite mi kome da uzmem da bih vama dao“, što je nedopustivo za ministra financija koji je na bini rekao da je on taj koji zna rješenja.

I javna poduzeća mogu dobro raditi ako ih vode i nadziru sposobni, a ne podobni, smatra Jakelić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Jedna od kočnica našeg razvoja su i javna poduzeća, koja su predmet najvećeg broja pritužbi, prije svega HEP. Nedopustivo je da jedan investitor koji ulaže ogroman novac mora još HEP-u izgraditi trafostanicu, prije toga mora riješiti i imovinsko-pravne odnose oko zemljišta na kojem lokalna samouprava, iako se obvezala u projektu, nije izgradila ni pristupnu cestu jer je novac nenamjenski potrošila.

Zaustaviti zaduživanje Ekonomija je vrlo jednostavna matematika, barem na razini koja govori da ne možemo više potrošiti nego što zaradimo. Zapravo možemo jedno određeno razdoblje, ali tome mora doći kraj. Ne možemo u nedogled dobivati kredite za pokrivanje

transfere te vrlo rigidno i nefleksibilno radno zakonodavstvo. Posljedica svega toga je proračunski manjak na koji utječe i pad industrijVlastite snage Istaknuo je to Bernard Ja- ske proizvodnje te BDP-a, odnosno pad potrošnje i kelić, zamjenik glavnog investicija - upozorio direktora Hrvatske je Jakelić. udruge poslodane Sve to, kako je vaca, govoreći e s a r o dodao, doprio planovima i m a d i t nosi stvaranju instrument ioda sve pr ješno ant ipoduzetma za prevlap s u ničke klime u davanje antibi se lo kojoj ulice i trpoduzetničke a v o l s po govi postaju zaklime u Hrvatmjena za dijalog skoj na drugom kojim se treba naći ivanečkom sajmu rješenje za izlazak iz krize, gospodarstva koji se odrprije svega vlastitim snagama žavao ovaj vikend. - Imamo fiskalnu neuravno- i pameću. - Rasprodali smo banke. teženost, neodrživ mirovinski sustav, nepovoljnu strukturu Znamo kakve su bile prije zaposlenih, visoke socijalne prodaje, a kako rade danas.

NAŠA POSLA

naših manjkova jer će nam padati kreditni rejting pa će nam kamate biti sve veće, a otplata kredita bit će otežana. Onda će redom dolaziti vjerovnici i uzimati nam i to malo obiteljskog srebra koje nam je ostalo, upozorio je Jakelić. Očigledno, mogu vrlo profitabilno poslovati. Međutim, to se ne bi trebalo dogoditi s HEP-om, JANAF-om i drugim tvrtkama. Treba razbiti stereotip da se sve mora prodati kako bi uspješno poslovalo jer to nije nužno. Gotovo svaka njemačka pokrajina, primjerice, ima landesbanku. I sve dobro posluju, izuzev onih koje su išle u prevelike rizike, kao bavarska, ali u prevelike rizike išle su i privatne banke, osobito u SAD-u. Dakle, ne mora baš sve biti privatizirano. I javna poduzeća mogu dobro raditi ako ih vode i nadziru sposobni, a ne podobni koji su došli političkim uhljebljivanjem upozorio je Jakelić te izrazio nadu u to da smo tu lekciju napokon svladali.

Reforma socijalne politike? Stvorili smo okruženje u kojem se raznim socijalnim transferima kupuje socijalni mir, a time destimulira izlazak na tržište rada. Tako sam gotovo na svakom trećem uglu zgrada u jednom dijelu Splita vidio po pet-šest ljudi kako sjede na sanducima s pivom u ruci. S obzirom na njihovu dob i na to da ne rade, vjerojatno dobivaju neki oblik socijalne potpore, bilo da se radi o prijevremenoj mirovini, naknadi s burze ili sličnom. Zbog toga je njihov svijet pred trgovinom, a perspektiva ustanova za socijalnu skrb i liječenje od alkoholizma. Dakle, još ćemo povećati probleme i troškove, umjesto da ih poticanjem razvoja i otvaranjem radnih mjesta smanjimo, upozorio je Jakelić govoreći o reformi socijalne politike.

DOZNAJEMO Nakon obustave, proizvodi se u najvećem varaždinskom drvnom poduzeću

U Mundusu se normalno radi U desetak Mundusovih poduzeća normalno se u ponedjeljak radilo, a većeg zastoja nije bilo ni protekli tjedan, iako je u srijedu manji dio od četiristotinjak radnika prekinuo rad i izašao na ulicu. - Plaću nismo dobili od rujna, izuzme li se akontacija od 1.500 kuna za taj mjesec, a potražujemo i troškove prijevoza. Više ne možemo plaćati račune, kredite niti rješavati ostale egzistencijalne potrebe, pa ni karte za prijevoz - istaknuo je Željko Dolenc, sindikalni povjerenik Regionalnog industrijskog sindikata.

Uslijed svega toga, kako je rekao, došlo je do spontanog bunta i prekida proizvodnje koji bi mogao prerasti u štrajk. Do njega ipak nije došlo jer je u četvrtak većini stigla plaća za listopad, pa se krenulo u otklanjanje posljedica bunta. “Paća je kasnila svega jedan dan, pa nije bilo razloga za spontani prekid rada, niti pak za nastavak procedure koju je potrebno provesti prije štrajka, veli Vladimir Peković, sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije. (ikr)

Dolenc: Spontani bunt, a ne štrajk


4

Aktualno

07. prosinca 2010., br. 342

Sedam dana

USPJEH U varaždinskom rodilištu prve primalje s

Uredne trudnoće v

Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

INA postaje MINA 30. 11.

Cijene goriva, zbog novog poskupljenja od desetak lipa, veće za oko 14 posto u odnosu na početak godine. Osim INI, nakon što smo ih (ras)prodali, dobro ide i bankama, javlja HNB. To ne čudi s obzirom na to da se opća kamatna razlika popela na (pre)velikih 7,31 posto! Prosvjedi, ali u Britaniji zbog povećanja školarina, dok u Italiji prosvjeduju zbog štednje na sveučilištima.

Vesna Bednjanić i Alenka Blaži završile su stručni studij primaljstva pri Medicinskom fakultetu u Rijeci i među prvima stekle zvanje stručnih prvostupnica primaljstva

1. 12.

I cijena autoplina skočila na 5.30 kuna, što je skuplje nego u Sloveniji, pa i Mađarskoj. Dakle, valja nam preko granice. A preko granice, i to u sunčanom Egiptu, već je Kosor, dok Josipović kroči tragovima varaždinskog izaslanstva: boravi u Kazahstanu, zemlji mnogih (političkih) osobitosti.

2. 12.

MOL ponudio za dionicu 2800 kuna, dvostruko više od cijene na burzi, pa će INA i formalno postati M(ađarska)INA. To, naravno, naši ne komentiraju, kao ni objavu dopisa na WikiLeaksu u kojem bivši povjerenik za vanjske poslove EK još 2004. Veli da je Hrvatska vjerojatno mnogo pripremljenija za članstvo u EU-u od Bugarske i Rumunjske, ali će one vjerojatno prije ući.

3. 12.

Dok Popijač „očekuje poziv na razgovore da vidi što je zapravo namjera MOL-a“, Amerikanci ukinuli domenu WikiLeaksu i traže njegovog osnivača, a u Sloveniji pritvoren bivši direktor Merkura, dobitnik nagrade menadžera godine, osumnjičen za malverzacije i financijsko iscrpljivanje tvrtke u procesu menadžerske privatizacije.

4. 12.

Svatko se mora zapitati - što sam učinio za svoj narod i za Hrvatsku i što mogu učiniti još bolje i čvršće za svoju Hrvatsku, a ne - što sam učinio za svoj džep, poručuje pred utemeljiteljima HDZ-a Kosor te obilazi poplavljeni Metković. A da bi se osigurala dodatna sredstva za otklanjanje šteta od poplava, preraspodijelit će se stotinjak milijuna kuna u Hrvatskim vodama, a zapravo bi ih trebalo „pročešljati“.

5. 12.

Državne tvrtke, njih 57 od 67, s 86 milijardi obveza potkopavaju financijsku stabilnost države i proračuna, vele naši analitičari. A, prema BBC-u, EU potkopava mafija koja je iz fondova izvukla milijune namijenjene za energetske projekte, za to ima kompanije koje pobjeđuju na natječajima, ucjenjuje političare za zemljišta i prijeti kompanijama koje po potrebi i - pali.

6. 12.

Bivši ministar Rončević dobio četiri godine zatvora, ali i obvezu da zajedno s pomoćnikom vrati 10 milijuna preplaćenih za kamione. Možda će mu od pomoći biti izmjene Zakona o deviznom poslovanju prema kojem ćemo od iduće godine moći štedjeti i dizati kredit i u inozemstvu?

Naš zdravstveni sustav ženama ne omogućava da biraju babice Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kada su u varaždinskom rodilištu prošle subote Anica Košćak i Zrinka Ričko-Vuković treći put postale majke, uz njih su tijekom cijelog poroda bile primalje Vesna Bednjanić i Alenka Blaži. No, rođenje Paule Ko šćak i Tare Vuković nije bio poseban događaj samo za njihove obitelji, nego i za varaždinsku bolnicu. Iako dvije babice imaju bogato radno iskustvo, ovo su bili među prvim porodima na kojima su uz rodilje bile kao stručne prvostupnice primaljstva. Vesna i Alenka prve su

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

primalje s višom stručnom spremom u varaždinskoj bolnici nakon gotovo punih 30 godina.

Jedini studij Daljnje školovanje primalja nije bilo moguće tri desetljeća, sve do 2007. godine kada je Medicinski fakultet u Rijeci uspio osnovati stručni studij primaljstva. Dvije Varaždinke su među prvih pet diplomantica jedinog studija za primalje u Hrvatskoj, a školovanje je financirala Opća bolnica Varaždin. Visokoobrazovane primalje važne su za Varaždin, ali i cijelu Hrvatsku. - Danas primalje sa svojim

JESTE LI ZNALI? U Hrvatskoj je prve primaljske tečajeve u 18. stoljeću održavao varaždinski liječnik Ivan Krstitelj Lalangue koji je 1777. godine izdao “Kratek navuk ot meštrie pupkorezne”, prvi udžbenik za primalje na hrvatskom jeziku, pisan kajkavskim narečjem.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

osoba koja je uz ženu pri obrazovanjem nisu porođaju, a trebala bi na razini kakvu biti uz nju i tijekom zahtijeva o t s e cijele trudnoće – m o d e r na umj navode. Europa. svoju a a d No ovo je Kod nas zn o p u u v až n o z ani se još e, abic ć b o n d manje kod uv ijek m tru nas desetljeobratijeko a ju danas c i ćima bilo zazuju na trudn će tek u nemar ivano, srede r s su pa danas uglavnjoškolu t š i l i nom još samo skoj razini, rod naše bake točno a Europska znaju što rade babice, unija takav naa dobro pamte i to da je za čin školovanja primalja ne prepoznaje – po- ženu, ako je trudnoća uredjašnjavaju Vesna Bednjarić i na, na porodu najvažnija upravo primalja. Alenka Blaži. U Europi je potpuno druNovostečena znanja itekako će im pomoći u radu, a to gačije: primalje samostalno za rodilje znači da će imati vode urednu trudnoću i porođaj, skrbe za novorojoš kvalitetniju skrb. đenče, a ako dođe do komplikacija, primalja pomaže Promjene uskoro Ističu da primalja nije ni li- kao dio zdravstvenog tima. Naš zdravstveni sustav već ječnik ni medicinska sestra. - U hrvatskom nazivu je godinama ne prepoznaje zapravo jasno vidljivo da je takav oblik skrbi, pa trudnica to osoba koja prihvati, primi svoju babicu upozna tek kad novorođenče, a u narodu stigne u rodilište. Međutim, uskoro više neće je zovu i babica. Primalja je

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

voditeljica prodaje

Dragutin Kliček

zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776


Aktualno

07. prosinca 2010., br. 342

diplomom nakon gotovo 30 godina

vodit će babice SKRB Što može raditi primalja u zemljama Europske unije?

Recite svojoj primalji sve svoje želje i strahove “Primalja može djelovati posvuda, uključujući kuću, zajednicu, bolnice, klinike ili medicinske jedinice”, samo je dio definicije primalje Svjetske udruge primalja, koju su potvrdile Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska udruga ginekologa i opstetičara. U Hrvatskoj primalje danas rade uglavnom u rodilištima, no njihovi poslovi bit će prošireni kada naša zemlja uskladi zakone s direktivama EU. U zemljama EU primalje dijagnosticiraju trudnoće i prate normalni tijek trudnoće, skrbe i pomažu majci tijekom poroda te prate stanje fetusa

u maternici, a vode i spontane porode uključujući po potrebi epiziotomiju i u hitnim slučajevima porode na zadak. Isto

s

vaka bi žena trebala imati mogućnost izbora kako se ne bi osjećala kao broj tako, prepoznaju znakove koji upozoravaju na nepravilnost kod majke ili djeteta, koji traže upućivanje k liječniku i pomoć liječnika. Primalja ujedno ima važnu ulogu kod davanja

Alenka Blaži s malom Paulom i mamom Anicom

biti tako, jer će naša zemlja s ulaskom u Europsku uniju morati mijenjati zakone. - Našim prvostupnicama primaljstva u svakodnevnom se radu na prvi pogled ništa neće bitno promijeniti. Međutim, puni opseg rada i djelovanja primalje tek predstoji u budućnosti, jer slijedi usuglašavanje hr vatsk ih zakona s onima u Europskoj uniji. Za očekivati je da će primalje u budućnosti voditi uredne trudnoće i porođaje te skrbiti za majku i novorođenče, za što se zalaže

savjeta u vezi zdravlja i edukacije, ne samo za ženu, nego i unutar obitelji i zajednice. U našem zdravstvenom sustavu sve to još uvijek nije moguće. - Zato je važno da, čim žena dođe u rađaonicu, upozna osobu koja će joj pomoći i voditi je kroz porođaj. Vaša primalja će biti spona između vas i ostalih zdravstvenih djelatnika u rađaonici. Recite joj svoje želje i strahove, ona će znati kako pomoći i savjetovati vas. Svaka žena bi trebala imati mogućnost izbora i ne bi se trebala osjećati kao broj u sustavu – poručuju varaždinske primalje.

Vesna Bednjanić s Tarom i mamom Zrinkom

!

!

Primalje će u Hrvatskoj moći samostalno voditi trudnoće i porode kada naša zemlja usuglasi zakone s onima u EU.

Daljnje školovanje primalja nije bilo moguće od 1982. godine, pa sve do 2007. kada je osnovan stručni studij primaljstva u Rijeci. Hrvatska komora primalja – ističe Erika Spirić, viša primalja i glavna primalja rađaonice. Napominje da će, s druge

strane, trebati vremena kako bi buduće majke dobile osjećaj sigurnosti i stekle povjerenje u rad i samostalnost primalje.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5


6

Intervju tjedna

07. prosinca 2010., br. 342

OTVORENO Emil Milihram, član Kajak kanu kluba Varteks, više

Ne zanima me pol Trenutno imam u planu upisati Višu trenersku školu smjer kanuistika, i pokušavam se pripremiti za Svjetsko prvenstvo u sprintu u njemačkom Augsburgu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Emil Milihram, član Kajak kanu kluba Varteks i jedan od najuspješnijih varaždinskih sportaša ove godine nastavio je sjajni niz uspjeha i osvajanja naslova i medalja na europskoj i svjetskoj kajakaškoj sceni na divljim vodama. Tako je između ostalog ove godine osvojio prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu C1 u klasičnom spustu u Sortu u Španjolskoj, zatim drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu C1 u sprintu, održanom također u Sortu u Španjolskoj te prvo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa “divljevodaša”.

Karijera Emil Milihram rođen je u Varaždinu 21. listopada 1982. godine i posljednjih godina ostvaruje iznimno vrijedne sportske rezultate pa je samo u 20 0 8. go dini osvojio prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu u spustu - kanu jednosjed pojedinačno, u talijanskom mjestu Ivrea, četvrto mjesto

n

e pratim nogomet i ne znam apsolutno ništa o izbornoj kampanji Markovića i Štimca, oba su mi antipatična s tim da mi je Štimac malo manje na Svjetskom prvenstvu u sprintu - kanu jednosjed ekipno, također u Italiji, četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u spustu - kanu dvosjed ekipno, također u Italiji, drugo mjesto ukupnog poretka Svjetskog kupa u kajak kanu spustu - kanu jednosjed, prvo mjesto ukupnog poretka Europskog kupa u kajak kanu maratonu - kanu jednosjed, prvo mjesto Prvenstva Hrvatske u kajak kanu spustu - kanu jednosjed, prvo mjesto Prvenstva Hrvatske u kajak kanu sprintu - kanu jednosjed. Tada je već bio sportaš prve kategorije po kriterijima Hrvatskog olimpijskog odbora, a nastupao je i kao član hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u talijanskom Ivreu i na Svjet-

skom kupu u kajak kanu spustu u Češkoj i Austriji te na Europskom kupu u kajak kanu maratonu u Češkoj i Italiji. Godinu U dana kasnije popis om osvojenih natjematičn d 1990. canja znatno se sam o povećava. klubu , uglavnom i, ž e N a Eu r o p godin sjećanje slu u skom prvenž e e v m d ja stvu u spustu otka rija sjećan ku ta ra i sprintu u talia najs drvenu ba e, janskom Vallad uz o v e z m e teliniju osvojio ce, b nja m a č a je prvo mjesto u z i grija kanu jednosjedu struje pojedinačno, pr vo mjesto u istoj disciplini ekipno, drugo mjesto u kanu jednosjedu sprint pojedinačno i drugo mjesto u istoj disciplini ekipno. Pobjednik je ukupnog poretka kanu jednosjeda na Europskom kupu u maratonu: prvo mjesto u Češky Krumlovu u Češkoj, prvo mjesto u Veroni u Italiji, te prvo mjesto u Ardecheu u Francuskoj. Na generalnoj probi za Svjetsko prvenstvo u spustu i sprintu u Sortu u Španjolskoj osvojio je prvo mjesto u disciplini kanu jednosjed pojedinačno i prvo mjesto u ekipnoj konkurenciji. Na Prvenstvu Hrvatske u kajak kanu spustu i sprintu osvojio je prvo mjesto u kanu jednosjedu pojedinačno, drugo mjesto u kanu jednosjedu ekipno, drugo mjesto u kanu jednosjed sprintu pojedinačno, drugo mjesto u kanu jednosjedu ekipno. Ponovo je kao prvi član reprezentacije nastupio na Europskom pr venst vu u spustu u talijanskom mjestu Ivrea, na generalnoj probi za Svjetsko prvenstvo u spustu i sprintu u Sortu u Španjolskoj te na Europskom kupu u kajak kanu maratonu u Češkoj, Italiji i Francuskoj.

Vrhunski rezultati Kako već posjedujete iznimno bogatu sportsku karijeru, koje biste rezultate posebno izdvojili? Posebno bih izdvojio Europsko juniorsko pojedinačno prvenstvo održano na Soči 1999. godine, zatim Svjetsko juniorsko prvenstvo održano u Vipitenu u Italiji 2000. godine, Karlovy Vary u Češkoj 2006. godine, Ivrea u Italiji 2008. godine, Sort u Španjolskoj 2010. godine te

Emil Milihram


Intervju tjedna

07. prosinca 2010., br. 342

7

estruki europski i svjetski prvak u kajaku na divljim vodama

litika i nikad neće ovogodišnju ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu. Što trenutno radite i za što se pripremate? Trenutno imam u planu upisati Višu trenersku školu - smjer kanuistika, i pokušavam se pripremiti za Svjetsko prvenstvo u sprintu u njemačkom Augsburgu. Kako izgledaju pripreme za jedno veliko natjecanje i gdje ih provodite? Pripreme za Svjetsko prvenst vo uglavnom traju devet mjeseci. Pripremam se sistematski uz trenera Tomislava Hohnjeca, koji je bio svjetski prvak iz Garmisch Partenkirchena 2004. godine. Pripreme obuhvaćaju rad na vodi i to i mirnoj i divljoj, zatim teretani, pa snijegu uz skijaško trčanje. Kroz zimski per iod uglavnom kombiniram jedan trening na vodi dnevno, a drugi u teretani, dok vikendom trčim na Ivančicu. Cilj je spojiti aeroban i anaeroban trening u adekvatnom omjeru, otprilike 1/3 u korist anaerob-

p

ratio sam slučaj Fak i mogu reći da ga potpuno razumijem, svima koji imalo prate triatlon jasno je da je on potpuno slovenski proizvod nog. Na proljeće svaki dan treniram uglavnom na vodi i odlazimo na pripreme na divlju vodu od kojih najviše preferiram Soču. Koliko ste u Varaždinu, a koliko provodite izvan Varaždina mjesečno? U Varaždinu sam često, a kad krene sezona, izostajem

9

gotovo svaki vikend i obično jednom mjesečno odlazim na pripreme na divlje vode ili more. Sezona počinje uglavnom s početkom ožujka.

mjeseci traju pripreme za Svjetsko prvenstvo za koje se Emil priprema uz trenera Tomislava Hohnjeca

Vjernost Koliko ste dugo član svog matičnog kluba KKK Varteks? U matičnom klubu sam od 1990. godine, uglavnom otkad me sjećanje služi, a najstarija sjećanja vežu me uz drvenu baraku za čamce, bez vode, struje i grijanja. Ima li u klubu talentiranih dječaka koji bi mogli krenuti vašim stopama? U klubu imamo nekoliko bez sumnje talent iranih dječaka, ali ne bih iznosio svoje mišljenje o tome da li netko može krenuti mojim stopama. Jeste li pratili slučaj Fak i kako ga komentirate? Pratio sam slučaj Fak i mogu reći da ga potpuno razumijem, svima koji malo prate triatlon je jasno da je on potpuno slovenski proizvod, trenira pod vodstvom Slovenca, sa slovenskom ekipom, a Hrvat je na papiru. Mislim da je donio dobru odluku ako želi trenirati pod stručnim vodstvom i natjecati se na najvišem nivou. U p o s lj e d nj e v r ij e m e puno se govori o prehrani sportaša. Koliko vi polažete pažnje prehrani? Savjetujete li se s nekim stručnjakom s tog područja? Kako izgleda vaš meni tijekom priprema, a kako tijekom natjecanja? Moram reći da sam malo specifičan po pitanju prehrane, jer ne vodim posebno računa o vrsti hrane, nego mi je najbitnije da tri puta dnevno jedem. Hrana koju jedem tijekom priprema i tijekom natjecanja ne razlikuje se.

20 Emil Milihram s pravom je uzor mnogim mladim sportašima i djeci koja tek ulaze u svijet sporta

godina Emil je član KKK Varteks, a najstarija sjećanja vežu ga uz drvenu baraku za čamce, bez vode, struje i grijanja

5 sati treninga dnevno: ujutro je na rasporedu glavni trening na vodi od 2 sata, zatim drugi trening na vodi od 60 do 90 minuta i na kraju teretana Varaždinski kajakaš često je na pobjedničkom tronu u zemlji i svijetu

IZDVOJENO Emil Milihram do sada nije imao problema s ozljedama, a od zdravlja ga za sada muči jedino astma

Dnevno imam tri treninga - dva u vodi i jedan u teretani Kako izgleda vaš radni dan tijekom priprema? Glavni je jutarnji prv i trening na vodi, a traje od dva sata do dva sata i dvadeset minuta. Zatim, drugi trening, ponovo na vodi od šezdeset do devedeset minuta te treći u teretani. Jeste li imali problema s ozljedama i zdravstvenim problemima tijekom natjecanja? Ako jeste, s kojim? Kako rješavate zdravstvene probleme? Od zdravlja me muči astma, a rješavam je predviđenim lijekovima.

Kako uspijevate financirati nastupe na natjecanjima, ali i pripreme i svakodnevni život? Troškove priprema i natjecanja zasad uspješno financira Savez, a ja sam posljednje dvije godine u olimpijskom programu, a pomoć mi pruža gradska i klupska stipendija. Pratite li druge sportove i koje? Pamtite li posebno neku sportsku manifestaciju ili utakmicu? Od drugih sportova najviše pratim skijanje. Kako komentirate izbor-

nu kampanju Markovića i Štimca u izboru za predsjednika HNS-a? Ne pratim nogomet i ne znam apsolutno ništa o izbornoj kampanji Markovića i Štimca, oba su mi antipatična s tim da mi je Štimac malo manje. Pratite li hrvatsku političku scenu i koje stranke ili stavovi kojih političkih lidera su vam bliski? Ne pratim politiku, nikad me nije zanimala i najvjerojatnije nikad neće. Koje novine i časopise pratite redovno?

Uglavnom čitam dnevne novine te, naravno, Regionalni tjednik. Koju vrstu glazbe i koje izvođače slušate, imate li nekog glazbenog favorita kojeg možda slušate prije natjecanja ili nešto slično? Uglavnom slušam sve osim hip-hopa i narodnjaka, posebno volim rock i glazbu iz 80-ih. Pratite li filmove? Koji ste posljednji gledali i koji vam je najdraži žanr i filmovi? Gledam filmove, volim

sve žanrove, nemam neki najomiljeniji, a zadnji koji sam gledao su bile Piranhe u 3D verziji. Od svih filmova koje sam gledao, najdublji dojam je na mene ostavio Lov na jelene s Meryl Streep, Christopherom Walkenom i Robertom de Nirom. Imate li neki hobi ili kućnog ljubimca? Nemam kućnog ljubimca, ali živim sam i fali mi neko živo biće uz mene pa mi je u planu nabaviti nekog sićušnog ljubimca za mali stan.


8

Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Nevenka SUHIĆ

Bez iskorištavanja roditelja! K

oliko god smo sretni da su naši roditelji svoj radni vijek završili zdravi i takvi otišli u mirovinu, njih se ne bi smjelo iskorištavati ni u kojem smislu. Prema zapažanjima gerontologa, roditelji su odlaskom u mirovinu, kao bake i djedovi, preuzeli «servis» ne samo za čuvanje unuka, nego i za brojne druge poslove u kući i izvan nje. Iako oni u odrastanju djece imaju posebnu ulogu, njihov odnos s djecom treba biti ravnopravan! To znači da u najmanju ruku raspored poslova i obaveza, ali i njihovih privatnosti mora biti ravnopravan. Djeca moraju voditi računa, ali i prihvatiti činjenicu, da njihovi roditelji, odnosno i baka i djed, trebaju tijekom tjedna imati nekoliko slobodnih dana za sebe, svoj privatni i društveni život, za bavljenje nečim ili za svoj odmor. Tada će se osjećati poštovanima, slobodnima, voljenima i, nadasve, korisnima!

USKORO

Vodič za treću dob! Uskoro će iz tiska izaći zanimljiv i sadržajem koristan vodič za osobe treće životne dobi, koji priprema županijska Agencija za razvoj AZRA. U okviru vodiča bit će poglavlje koje je pripremio Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, a pod nazivom «Savjeti i preporuke» obuhvaćena je problematika starenja, s posebnim osvrtom na bolesti koje se češće pojavljuju u toj životnoj dobi. S tim u vezi stručnjaci Zavoda dali su i nekoliko praktičnih savjeta kojima se mogu koristiti u raznim situacijama – primjerice, što

poduzeti kad im padne šećer, kako prevenirati padove, kako se ponašati na visokoj ili niskoj temperaturi, kako brinuti o oralnom zdravlju, kako se hraniti te kako održati mentalno zdravlje i slično. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, na našem su području na prvom mjestu u toj životnoj dobi bolesti srca i krvnih žila, na drugom su mjestu zloćudne bolesti, od kojih je kod muškaraca karcinom pluća i bronha, a kod žena karcinom dojke, zatim slijede bolesti dišnog i probavnog sustava.

Mislim - još uvijek jesam

Za božićne blagdane starim osobama ne trebaju darovi, nego da ih netko posjeti da ne budu sami i tužni.” MARICA BERNARDIĆ, VARAŽDIN

07. prosinca 2010., br. 342

DOZNAJEMO Za treću životnu dob trebaju kvalitetniji sadržaji

Gerontološki timovi U Varaždinskoj županiji ima sve više dugovječnih stanovnika Piše: NEVENKA SUHIĆ

S obzirom na činjenicu da se životni vijek ljudi produžava, očekivano je da će u broju ukupnog stanovništva rasti i udio osoba treće životne dobi. O njihovom zdravlju, održavanju funkcionalne sposobnosti i kvalitete života trebalo bi se i na području Varaždinske županije ozbiljnije raspravljati, kako bi se oformili gerontološki timovi liječnika za utvrđivanje prioriteta i stručan pristup u praćenju potreba osoba treće životne dobi. O tome kakva je situacija na našem području te koja je u tome uloga Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, razgovorali smo s ravnateljicom Zavoda, dr. Franciskom Lančić. Kako nam je rekla, preporuka je republičkog Zavoda za javno zdravstvo da svaka županija, pa tako i Varaždinska, ima svoj gerontološki tim s liječnicima specijaliziranim za javno zdravstvo ili epidemiologiju te medicinskom sestrom posebno educiranom za područje gerontologije. Međutim, kako još uvijek nije riješeno sustavno financiranje javnog zdravstva na razini države, već je to prepušteno lokalnoj zajednici i financijskim mogućnostima županije, neizvjesno je i financiranje takvih timova. Iako Varaždinska županija ima razumijevanja za pitanja javnog zdravstva i svake godine izdvaja određena sredstva za neke od tih potreba, to još uvijek nije dovoljno da bi se mogao oformiti i financirati kompletan gerontološki tim. Pojedine aktivnosti u toj domeni ipak se provode i to tako što dr. Irena Stipešević Rakamarić, specijalistica javnog zdravstva i voditeljica te djelatnosti, zajedno s ravnateljicom F. Lančić, specijalisticom školske medicine, koordinira i radom liječnika drugih specijalnosti na organiziranju i provođenju pojedinih projekata i programa iz domene gerontologije, održavanju predavanja i tribina za osobe treće životne dobi, kao i tiskanja raznih brošura s preporukama i savjetima za one kojima je cilj da na stručan

Dr. Franciska Lančić

Svjetska i naša kretanja? U razvijenim se zemljama puno više čini za treću životnu dob, ali i sami su pojedinci svjesniji o značaju vlastite brige o sebi. Osim toga, vani postoji mogućnost da osobe i pravilan način pristupe osobama treće životne dobi.

Nedostaju analize! Ravnateljica dr. Lančić posebno je naglasila važnost praćenja zdravstvenog stanja osoba treće životne dobi, kao i njihovih potreba. Smatra, s obzirom na to da o tome nema dovoljno podataka, da je nužno krenuti u izradu kompletne analize stanja i utvrđivanja prioriteta osoba treće životne dobi. Pripreme su započele, i već iduće godine, na temelju prikupljenih podataka, išlo bi se i u edukaciju zdravstvenih i socijalnih djelatnika, njegovatelja i drugog osoblja koje se brine o osobama treće životne dobi bilo na bolničkim ili izvanbolničkim odjelima te ordinacijama i domovina za stare i nemoćne osobe, kako bi im se pristupilo na što stručniji način s osnovnim ciljem poboljšanja mentalnog i fizičkog zdravlja te produljenja njihove funkcionalne sposobnosti.

treće životne dobi koje su funkcionalno sposobne mogu sasvim legalno raditi, naravno, ne osam sati dnevno jer to ne mogu, nego dva do tri sata tjedno, čime produžuju svoju fizičPoseban bi se naglasak u toj brizi trebao posvetiti i osobama koje se spremaju u mirovinu! Ravnateljica Lančić smatra da se o toj populaciji našeg stanovništa premalo brine, ne samo zbog toga što je riječ o velikoj životnoj promjeni onoga koji odlazi u mirovinu, nego i o njihovom funkcioniranju u novim uvjetima za koje većina nije pripremljena, za što također nisu napravljene stručne analize ni prikupljeni relevantni podaci o stanju na tom području.

Vježbanje memorije - Iako imamo dosta domova na ovom području koji se brinu za stare i nemoćne, kao i agilnih udruga umirovljenika u kojima se okupljaju nakon umirovljenja, mislim da bi bilo dobro kad bi se s njima malo više povezalo zdravstvo i socijala, kako bi se proširile pojedine usluge i aktivnosti za osobe treće životne dobi. Trebalo bi organizirati i više radionica na kojima bi se

ku i psihičku sposobnost, ali se i osjećaju društveno korisnima. I što je još pozitivnije, na taj način nisu izgubili kontakt s društvom, što je jako bitno za njihovo mentalno zdravlje. mogli upoznati i s nekim novim sadržajima i zanimacijama, a sve s ciljem održavanja psihofizičkih sposobnosti. Bitno je da se ljudi u toj dobi odmaknu od televizije, od sjedenja u kući, da se nečim bave, da se kreću i druže, razgovaraju, čitaju i vježbaju memoriju. Često je problem i u tome što i obitelj ima krivu predodžbu o potrebama starih ljudi. Oni često znaju reći: »Kaj im fali, imaju svoju sobu, toplo im je i čisto, imaju kaj za jesti...», što zapravo ukazuje na to da su sami, zatvoreni, izolirani od društva i najčešće usamljeni. I nemaju nikoga tko bi s njima bar pola sata dnevno porazgovarao! - tvrdi Lančić. Zbog toga, kako smatra ravnateljica Lančić, dok nema većih pomaka, i ovi mali koraci koje poduzima Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije od višestruke su koristi za osobe treće životne dobi, ali i za one koji s njima žive ili se o njima brinu.


07. prosinca 2010., br. 342

KTC

9


10 Život

07. prosinca 2010., br. 342

OTVORENO Šokantno svjedočanstvo 46-godišnje Varaždinke, žrtve zlostavljanja

U Varaždinu udruga za pomoć žrtvama incesta ISPOVIJEST O seksualnom zlostavljanju

“Nije rekao da mu je žao. Ništa nije rekao.”

U Varaždinskoj županiji u zadnje dvije godine nije bilo evidentiranih incesta, no naša sugovornica vjeruje da ih ima, ali se o tome šuti

Potaknuta osobnom tragedijom i činjenicom da je incest još uvijek tabu tema, danas 46-godišnja Snježana odlučila je pokrenuti Udrugu “Incest boli” te pomoći svima koji su doživjeli neki oblik seksualnog zlostavljanja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Slijede prezentacije po školama

- Od moje osme godine otac me mazio na ne baš očinski način, a od 11-te godine uzeo je potpuno pravo na moje tijelo. Od tog trenutka u meni je “živjelo” mrtvo dijete u živom tijelu – priznala je danas 46godišnja Snježana Rugani iz Varaždina, žrtva incesta.

Sklone suicidu Premda su iz PU varaždinske izvjestili kako tijekom prošle i u ovoj godini nisu imali evidentirano ni jedno kazneno djelo rodoskrvnuća. naša sugovornica vjeruje kako takvih slučajeva ima, a podaci koje je iznijela doista su šokantni. - Za Hrvatsku, nažalost, nema podataka, ali prema nekim studijama napravljenim na svjetskoj razini, svaka treća djevojčica do 18. godine na neki je način seksualno zlostavljana, te svaki sedmi dječak. Većina seksualnih zločina, preko 80 posto, počinjena je na djeci od članova obitelji u koje djeca imaju povjerenje, od onih najužih, očeva i starije braće, do bra-

Osim osnivanja udruge, Snježana Rugani početkom studenog održala je u varaždinskom Centru za socijalnu skrb prezentaciju “Prekinimo šutnju – žrtve incesta su oko nas”, kojom je skrenula pozornost na probleme s kojima se susreću žrtve incesta i važnost osnivanja Udruge “Incest boli.” tića i šogora – upozorila je Snježana. Problem je u tome što žrtve incesta u pravilu o tome šute, a ono što proživljavaju čuvaju duboko u sebi. - Postoji nešto ružno i od-

!

grupa za potporu žrtvama incesta strogo je povjerljiva i u njoj je osobna sigurnost i dobrobit člana na prvom mjestu

bojno u incestu i to sprečava ljude da čak i priznaju da on postoji. O tome što se događa u našoj kući, među četiri

- Cilj mi je održati te prezentacije i djelatnicima Policijske uprave, liječnicima obiteljske medicine, ginekolozima, učenicima i profesorima u školama te svim institucijama koje su važne za prepoznavanje i pružanje pomoći žrtvama incesta – najavila je Snježana Rugani.

zida, nisam govorila nikome. Mislila sam, tko će mi uopće vjerovati, jer bili smo - sretna obitelj – ispričala je Snježana. To što je godinama ona proživljavala, ali i brojne druge žrtve incesta, teško je uopće i zamisliti. - Riječi su tako nemoćne da iskažu kroz koji pakao treba proći da bi se konačno pronašlo cijelu sebe... Žrtve su prisiljene žrtvovati se kako bi prikrile ludost u obiteljskom sustavu i žive u ogromnoj emocionalnoj patnji. Takva suluda situacija žrtve često dovodi do ruba. Samookrivljavanje, autodestruktivna ponašanja i depresija samo su neki od glavnih simptoma žrtve incesta, koje su nerijetko sklone i suicidalnim mislima

– tvrdi naša sugovornica, koja je sve to osjetila na vlastitoj koži. - Kao djevojčica sve više sam gubila samopouzdanje i želju za životom, željela sam dići ruku na sebe. Počela sam se buniti. Otac mi je zaprijetio da će me strpati u popravni dom ako ne budem poslušna – prisjetila se.

”Incest boli” Premda još uv ijek osjeća posljedice seksualnog zlostavljanja, danas, nakon dvadeset i više godina o svom traumatičnom iskustvu može otvoreno govoriti. Štoviše, odlučila je krenuti korak dalje. Potaknuta osobnom tragedijom, činjenicom što takve stvari u pravilu ostaju među

Rodila sam se kao izvanbračno dijete, ne znajući tko mi je otac. Živjela sam malo s majkom, malo kod tete na selu. Nakon što mi se majka utopila, s četiri i pol godine ostala sam sama s tetom. Tada se pojavio moj otac, koji je bio u braku i imao kćer stariju od mene sedam godina te me uzeo u svoju obitelj. Imala sam napokon tatu! Mislila sam da nema sretnijeg djeteta od mene. Svaki njegov zagrljaj kao da su me dizali u nebesa, a on me, malo po malo, pripremao kao janje za klanje, pod kr inkom svoje beskrajne ljubavi za mene, tako da je u potpunosti počeo koristiti “svoje pravo” da me seksualno iskorištava kad sam imala 11 godina. Svi su bili uvjereni da me bezgranično voli i štiti, a ja sam se osjećala kao stvar s kojom se poigrava. Pomajka nije imala pravo glasa. Dobro je osjećala što se zbiva, a da prekine tu prljavu igru i zaštiti me? Ne, ona je radije živjela zadubljena u neki svoj svijet... Jedinu utjehu mi je činilo učenje i pjevanje. Istina, izgubila sam glas zbog jake hipotireoze, autoimune bolesti uzrokovane trajnim stresom. Nakon završene Više kemijske škole, dobila sam stipendiju za VII. stupanj i otišla u Zagreb. Moj je “otac” poludio govoreći

četiri zida i što je u današnjem društvu incest tabu teba, Snježana je odlučila pokrenuti Udrugu “Incest boli”, te tako pomoći svima onima koji su doživjeli neki oblik seksualnog zlostavljanja od članova obitelji. Riječ je o prvoj takvoj udruzi u Hrvatskoj. - Želim da žrtve incesta znaju da postoje osobe kojima se mogu obratiti jer one dobro razumiju sve što proživljavaju te im mogu uz pomoć svih drugih institucija i stručnjaka pomoći jer incest ostavlja posttraumatski stres najgore vrste. Namjera mi je pomoći žrtvama da ublaže patnju, ponovno vrate izgubljenu osobnost i samopoštovanje – tvrdi Snježana. Naglašava kako će u sklopu

mi da što si ja zamišljam, da ja nisam u stanju ništa završiti bez njegove kontrole, jer sam neuravnotežena, poremećena i pokvarena, da ću se samo vucarati po Zagrebu i sramotiti i njega i cijelu obitelj. Što je najgore, bojala sam se ići, jer sam donekle i osjećala da on možda čak i ima pravo. Ipak, znala sam da, ostanem li, neću preživjeti. Tog ljeta, prije početka fakulteta, moja je polusestra došla iz Zagreba na nekoliko dana kući. Bila sam u jednoj od svojih depresivnih faza, a ona mi je odlučila očitati bukvicu jer nemam za to razloga. Kada sam joj rekla što mi otac radi, ostala je šokirana i počela je urlati da će ga strpati iza rešetaka. Kad se otac vratio s posla, nahrupila je na njega, udarala ga je i vikala, a on? On je samo skrušeno šutio i počeo cendrati i preklinjati da se stišamo i da će mama svaki čas doći doma. I nije rekao ni da mu je žao, ni zašto… Ništa!

JAVITE SE Svi koji žele mogu se javiti Snježani Rugani i punopravno sudjelovati u osnivanju i radu Udruge Incest boli. Broj telefona je 095/9026-032, a e-mail stop.incest10@ gmail.com

Udruge s radom započeti i grupa psihološke potpore žrtvama incesta, za koju je osiguran prostor i vrijeme jednom tjedno. Gdje će se grupa sastajati, znat će samo žrtve incesta koje mi se mogu s punim povjerenjem javiti na mobitel ili e-mai. I nije važno imaju li 18, 30 ili 55 godina... Ako trebaju pomoć i psihološku podršku, dobro su došli. Zajedno ćemo lakše izaći iz patnje, jer - istina oslobađa! - poručila je Snježana. Jer, incest se ne događa samo u socijalno ugroženim obiteljima ili među roditeljima koji su alkoholičari. - Moji roditelji su bili dobro obrazovani i situirani, pa sam bila žrtva – upozorila je Snježana.


Oglasi 11

07. prosinca 2010., br. 342

SRAČINEC Udruga žena “Preslica” 11. i 12. prosinca

Prodajna izložba radova Udruga žena „Preslica“ poziva vas na prodajnu izložbu božićnih i ručnih radova koja će se održati 11. i 12. prosinca 2010. godine u velikoj dvorani Doma kulture u Sračincu.

Program izložbe Subota, 11 . prosinca 2010. Od 10 do 20 sati otvorena izložba božićnih dekoracija i ručnih radova. U 18 sati prigodan kulturno-umjetnički program

uz nastup: - dječjeg vrtića „Zeko“, - KUD-a „Varteks“ - KUD-ova općine Lipovljani (ukrajinske, češke i slovačke nacionalne manjine). Nedjelja, 12. prosinca 2010. Od 10 do 19 sati otvorena izložba božićnih dekoracija i ručnih radova. U 15 sati prigodan kulturno-umjetnički program uz nastup:

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

- dječjeg vrtića „Varaždin“ - KUD-a „Benedikt“ iz Svibovca Podravskog - ženske vokalne skupine „Kajda“ - dramske skupine KUD-a „Cestica“. U određenim vremenskim periodima, udruga žena „Preslica“ prigodnim poklonima daruje svoje posjetitelje. S radošću očekujemo vaš dolazak i veselimo se zajedničkom druženju.


12 Život

07. prosinca 2010., br. 342

OSOBNO

Šah – mat, na inoksu Lucijan Fajs, čovjek koji ideju po ideju, izum po izum radi na oblikovanju budućnosti, rođen je u Varaždinu 1975. godine. Još u osnovnoj školi u Nedelišću bavio se aviomodelarstvom, a svoje stremljenje nebeskim visinama konkretizirao je u čakovečkom Aeroklubu. No našeg pilota jedrilica, pravog zaljubljenika u letenje – prizemljile su druge zanimacije. U Tehničkoj školi Čakovec stekao je diplomu strojarskog tehničara, a najdraži predmeti bili su mu tehničko crtanje i mehanika. Član je Udruge varaždinskih inovatora, a u slobodno vrijeme rado s kolegama „skoči“ na partiju snookera (vrsta biljara). Lucijan rado priča o svojim izumima i inovacijama od kojih se poneki ekskluzivni primjerci mogu nabaviti isključivo kod njega (više na www.fajs-info.com). S našim domaćinom odigrali smo i jednu brzopoteznu partiju šaha, čisto da provjerimo kakav je osjećaj pomicati po tabli od inoksa

Lucijan Fajs ne pouzdaje se u zlatnu ribicu, njemu su više nego dovoljna zlatna odličja za osebujne inovacije

TU KRAJ NAS Lucijan Fajs, inovator i dizajner sa znatiželjom da Vincija

Svijetu je izumima vratio više nego što mu je uzeo Može li projekt „spiralne barijere“ koju Lucijan Fajs razvija u Nedelišću dovesti do prave male revolucije pri ulazu i izlasku osoba u štićeni prostor? Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

posebno dizajnirane šahovske figure. Naime, svaki komplet je unikat, a osebujne topove, kraljice i kraljeve, Lucijan je „finiširao“ pjeskarenjem (crne) ili poliranjem (bijele figure). Posebno se ističu kralj i kraljica, koje možemo čak opisati i kao raskošne. Što sve u budućnosti možemo od njega očekivati – zaista je teško prognozirati. No jedno je sigurno. Svaki izum, novi dizajn ili inovacija s potpisom „by Fajs“ potvrđivat će da je vratio svijetu više nego što je uzeo.

NEDELIŠĆE – Iako nije fakultetski obrazovan i ima samo 35 godina, inovator Lucijan Fajs iz Nedelišća u sebi je spojio tehnološka znanja inženjera 21. stoljeća sa širokim interesima i znatiželjom jednog Leonarda da Vincija. Njegova tri izuma, koje štiti čak 30 patenata, nemaju pandana na svjetskom tržištu. To ne čudi jer kad je netko posvećen tehnici do te mjere da o njoj neprekidno razmišlja, vrijednih, u svijetu zapaženih rezultata mora biti. Lucijan Fajs danas radi posao koji ga ispunjava, a kako kaže - našao ga je upravo zahvaljujući tome što se bavio izumiteljstvom.

Akvarij na plafonu - Nakon mature nisam uspijevao odmah pronaći zaposlenje, pa sam umjesto besposličarenja pokušao osmisliti nove uporabne predmete. Moj prvi izum bio je osebujni akvarij. Ne običan, već viseći koji se vijcima fiksira na strop prostorije u kojoj je

Elektromotor je malen ali učinkovit

smješten. Izrađen je od pleksiglasa te ovješen na teleskopske vodilice koje pokreće maleni elektromotor. Inovacija je toliko uspjela da je 2005. godine nagrađena zlatnim odličjem na Svjetskom sajmu novih tehnologija u Bruxellesu – istaknuo

t

a vas barijera pri prolasku neće lupati po bubrezima, a bome ni po stražnjici… je Lucijan Fajs dodavši kako mu je ovaj uspjeh pomogao pronaći toliko potrebno prvo zaposlenje. A danas Lucijan radi u tvrtci Arteferro Dohomont iz Goričana. U tom nesvakidašnjem svijetu kovanih metala, ograda i dijelova za ograde, kao tehnolog konstruktor zadužen je za dizajniranje novih proizvoda i posebno različitih izvedbi stepeništa. Njegov izumiteljski um i maštu pokreće neutaživa znatiželja, a finalnu realizaciju

Prvi izum i odmah zlatno odličje

projekta u nekoliko je navrata poduprlo Ministarstvo malog i srednjeg poduzetništva. Primjerice, za razvoj hidroradijalnog prijenosnika Lucijanu je doznačeno čak 100.000 kuna! O kakvom se to zapravo izumu radi? - Spomenuti prijenosnik može se između ostalog koristiti u automobilskoj industriji. Odnosno, svugdje gdje su takvi pogonski sistemi primjenjivi. Radi se o kompleksnom i velikom projektu čija je funkcija zaštićena s 15 različitih patenata. Trebate znati da i razvoj manjih inovacija ponekad zahtijeva značajna novčana ulaganja – kaže naš pomalo tajanstveni domaćin. A kako i ne bi bio kad će u skoroj budućnosti njegova „spiralna barijera“ možda dovesti do prave male revolucije pri ulazu i izlasku osoba u štićeni prostor. Iako smo obećali da nećemo, moramo vam otkriti (jer probali smo!) kako vas ta barijera pri prolasku neće lupati po bubrezima, a bome ni po stražnjici…

Jedino spiralna barijera djecu ne udara po glavi

Sjaj figura posebno je upečatljiv


07. prosinca 2010., br. 342

Oglasi 13


14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti OPASNOST

Nitko ne reagira Ispred kuće koja se nalazi na Trgu Ivana Perkovca 19 u varaždinskom prigradskom naselju Biškupec nalazi se odvodni šaht, čiji je poklopac viši od asfalta, što zimi, prilikom čišćenja snijega, predstavlja problem. Naime, svake zime kad ralica čisti snijeg, udari u poklopac i odbaci ga s njegovog ležišta. To se dogodilo i sada. Poklopac obično odleti sa strane na nogostup, pa šaht ostaje otvoren i kao takav opasan da netko od pješaka upadne u njega. Znalo se događati da poklopac šahta odleti i nekoliko metara dalje, na cestu, što je pak opasno za vozila koja tuda prolaze, jer lako mogu naletjeti na poklopac šahta kojemu nije mjesto na cesti. Kako se ne bi dogodila nekakva nesreća, prošle zime o tom smo problemu obavijestili Gradski reklamacijsko-informacijski centar (GRIC). Obećali su nam da će netko od odgovornih doći pogledati o čemu se radi i sanirati, ali stigla je već nova zima s novim snijegom, a problem je ostao. Stoga apeliramo na odgovorne da saniraju šaht kako ne bi došlo do nekakve, ne daj Bože, teže nesreće. A.H. i T.K. (podaci poznati redakciji)

ZAŠTO TAKO

Snijeg guraju drugima Smiju li građani snijeg ispred svojih vrata gurati drugima i smiju li snijeg s nogostupa bacati na kolnik? Naime, svaku zimu borim se s ogromnim grudama snijega koje mi ralica nagrne duž ulaza i ograde, dok neki građani “svoj snijeg” odmah s nogostupa pobacaju na kolnik ili na suprotnu stranu, pa ga ralica odvuče drugima. Neki ispred svojih kuća drže automobile, pa ih ralica ionako zaobilazi. Čitateljica iz Hallerovog naselja (podaci poznati redakciji)

VARAŽDINSKE TOPLICE

Za koga je most?

07. prosinca 2010., br. 342

ČITATELJI PIŠU OŠ Trnovec jedina u županiji domaćin Line višebojca

Cijela škola pozvana na veliko finale! Himna „Lino višebojac“, koju izvodi Vilibald Kovač, „Moje ime je Medvjedić Lino...“ te mnoge druge navijačke pjesme orile su se 2. prosinca u OŠ Trnovec. Naime, trnovečka je škola bila izabrana kao jedina škola u Varaždinskoj županiji da bude 108. domaćin sportskog događaja Lino višebojac. Taj projekt, prema ideji Zvonimira Bobana, koji je u njega ugradio posebnu dimenziju prijateljstva i iskrenih, ljudskih vrijednosti, već šestu godinu zaredom, uspješno provode Sportske novosti i Podravka. I učenici i djelatnici okupirali su svoju školsku dvoranu kao navijači, natjecatelji ili izvođači, a crveno-bijela boja prevladavala je na majicama, transparentima, na licima i učenika i učitelja. Svi su navijali za svoje favorite, a Lino je navijao za sve, on je bodrio sve i još je više podizao adrenalin. Na svaki Višebojac dođe netko od vrhunskih sportaša pa su tako nama u goste došli pobjednik Supertalenta Tihomir Bendelja, koji nas je sve razveselio svojom točkom, rukometna reprezentativka Ivana Petković, a totalni

je urnebes nastao kad je na s p o r t s ko bor ilište istrčao Davor Vugrinec, nogometaš svjetskoga glasa - rođeni Trnovčanin, učenik naše škole. Naravno, dijelile su se i nagrade. Poklon paket Podravke dobila je Ela Moharić, učenica 5. b razreda za najbolji rad na temu „Svijet po mom“, a David Stanša, učenik 8. b razreda koji je u natjecateljskom dijelu pobijedio sa 160 bodova i Elena Tuđan, učenica 5. b razreda sa 120 bodova uz poklon-pakete, na Lino postolju dobili su i pehare te će se natjecati i u fina-

lu. Nagrađeni su bili i navijači. Dijelila se nagrada i za najbolji transparent tj. za najvatrenije navijače, ali budući da su svi bili vatreni, cijela je škola, što je jedinstveni slučaj, pozvana na veliko finale Višebojca u svibnju sljedeće godine. OŠ Trnovec

PRIJATELJ DJECE Vinička djeca osmi put zaredom dočekala svetog Nikolu

Podijeljeni pokloni za četiristo mališana Četiri stotine mališana u pratnji svojih roditelja u nedjelju je nestrpljivo očekivalo svetog Nikolu u dvorani Općine Vinica. U očekivanju najvećeg prijatelja djece, prigodni program izveli su učenici Osnovne škole Vinica – mali zbor pod vodstvom učiteljice Gordane Kos-Kolar i dramska grupa pod vodstvom učiteljice Božidarke Hošnjak. Djeca su pjesmom dozivala sv. Nikolu, a kad se konačno pojavio, dvoranom se pro-

Ne možemo više gledati kako se u okolnim općinama i gradovima gradi, a da se ne osvrnemo na naš Grad Varaždinske Toplice. Naime, ovdje se ne gradi ništa. Lokalne ceste propadaju, snijeg se ne čisti redovito... Primjer je cesta prema OŠ Svibovec. Ovim putem molimo gradonačelnika Kranjčeca da se primi posla i da više gleda na opće dobro, a ne samo na vlastito! Most koji gradi u Varaždinskim Toplicama 98 posto pogoduje samo njemu i njegovoj tvrtki. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Dnevne vijesti čitajte na

www. regionalni. com

širilo oduševljenje. Sv. Nikola odgledao je do kraja priredbu u čast svog imendana, pa čak i zaplesao s Krampusom, a djeci je poželio da budu sretna i vesela. Na kraju priredbe sv. Nikola osobno je podijelio darove najmlađoj skupini djece, dok su mu za ostale uzraste pomagali njegovi “anđeli“. Potrebno je naglasiti da su novčana sredstva za nabavu prigodnih poklona i ove godine osigurana u proračunu Općine Vinica, pokloni su podijeljeni djeci od navršene godine dana do zaključno učenika 4. razreda osnovne škole, a nisu zaobiđena ni djeca s posebnim potrebama. Ovaj već osmi dolazak sv. Nikole u Vinicu organizirale su članice Odbora na čelu s predsjednicom Mirjanom Jambriško, koja je na početku druženja i pozdravila svu djecu i roditelje. Općina Vinica


Život 15

07. prosinca 2010., br. 342

DOZNAJEMO Zahuktali radovi OBI-ja i njegovih volontera u domu obitelji iz Trnovca Bartolovečkog

OGLAS

OBI anđeli za sretnije djetinjstvo

Postavljanje izolacije u potkrovlju

Napreduje i obnova domova socijalno ugroženih obitelji u Sisku te Slavonskom Brodu Blagdani su nam svakim danom sve bliži. I dok mnogi razmišljaju što i kome pokloniti, jedna obitelj iz općine Trnovec Bartolovečki veseli se što će ih dočekati u svom novoobnovljenom domu. I to zahvaljujući projektu OBI anđeli. Naime, čak sedamnaest volontera zaposlenika OBI prodajnog centra u Varaždinu, ovih dana intenzivno radi na renovacijskim poslovima u domu šesteročlane obitelji iz općine Trnovec Bartolovečki pored Varaždina.

Uveli i struju Kako doznajemo, sedamnaest stručno osposobljenih radnika, zaposlenika OBI centra u Varaždinu, nizom renovacijskih radova učinit će dom šesteročlane obi-

v

rijednost radova s materijalom utrošenim u Trnovcu iznosi oko 110 tisuća kuna telji ljepšim i udobnijim za život. Pritom će obitelji preurediti dječju sobu, spavaću sobu roditelja, kupaonicu te sanirati krov kako bi se riješio problem loše izolacije. Neuređeno potkrovlje

Uz OBI, svaka avantura je laka Trošni i neuređeni prostori potkrovlja, zahvaljujući spretnim rukama volontera - zaposlenika OBI-ja i akciji OBI Anđeli dobivaju posve novo ruho, a već za nekoliko tjedana mališani ove obitelji moći će se igrati u svojim novim sobama, uređenom dnevnom boravku i kuhinji. Djelatnici OBI-ja tako su na nekoliko tjedana svoj radni prostor u varaždinskom prodajnom centru zamijenili radom na terenu u obiteljskoj

obiteljske kuće u kojoj ž iv i mlada obitelj s četvero djece u dobi od tek nekoliko mjeseci do šest godina, iz dana u dan zaista se pretvara u pravo malo obiteljsko carstvo. I ne samo to jer su u međuvremenu na katu obiteljske kuće već kompletno uveli struju! Ukupna vrijednost radova na obiteljskoj kući u općini Trnovec Bartolovečki uključujući i sav potreban materijal iznosi preko 110 tisuća kuna. OBI, europski lider u trgovini za kuću i vrt, pokrenuo je premijerno u Hrvatskoj projekt OBI Anđeli, namijenjen obiteljima s više djece koje nisu u mogućnost i same poboljšati svoje stambene uvjete. Ova humanitarna akcija realizirana je u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Varaždin te lokalnim vlastima te je odraz politike društveno odgovornog ponašanja OBI-ja koje njeguje s lokalnom zajednicom. OBI Anđeli obnavljaju domove socijalno ugroženim obiteljima u Sisku i u Sla-

kući, nesebično darivajući svoje vrijeme i umijeće boljitku mlade obitelji. Vrijedni su djelatnici OBI-ja spremno krenuli u avanturu uređenja doslovce od poda do stropa. I dok OBI-jevci rade u Trnovcu, njihovi kolege u prodajnom centru u Varaždinu spremno ih zamjenjuju. Ne nedostaju im previše, reći će, jer znaju da zapravo svi zajedno daju svoj doprinos u poboljšanju životnih prilika mladih ljudi.

OBI-jev majstor keramičar u poslu

BLAGDANI S OBI „ŠTIHOM“ Projekt OBI anđeli pokrenut je upravo s ciljem pomoći višečlanim obiteljima u uređenju njihovih životnih prostora. OBI ne samo da osigurava radnu snagu, već i daruje cjelokupni potreban materijal za uređenje, pa se vrijednost donacije penje i iznad 110 000 kuna. I dok će ovoj obitelji blagdani ove godine biti mnogo ljepši od prošlih jer će ih moći dočekati u svom novouređenom domu, OBI-jevi volonteri postat će bogatiji za nova životna iskustva i spoznaju da su svojim radom mogli pomoći onima kojima je pomoć uistinu potrebna. vonskom Brodu, a projekt će u budućnosti u suradnji s centrima za socijalnu skrb obuhvat it i i znatno v iše obiteljskih domova kojima

je neophodna pomoć. Treba znati da će ukupna vrijednost radova iznositi 230.000 kuna za sva tri obiteljska doma.


16 Općina Visoko

07. prosinca 2010., br. 342

USPJEH Ova je godina bila vrlo plodna i uspješna za Osnovnu školu Visoko

“Škola bez nasilja” s dobrim rezultatima Ova je godina bila vrlo plodna i uspješna za ovu školu. Naime, uz plasmane učenika na Državnu smotru iz glazbene kulture, likovne kulture, učeničko zadrugarstvo i predstavljanje Varaždinske županije na državnoj smotri Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje 2010. godine, 11. studenog ove godine na IV. susretu Mreža škola u Zagrebu, škola je dobila status UNICEF-ove “Škole bez nasilja”. Mreža škola bez nasilja najveći je forum za prevenciju nasilja u školama, a program se provodi kroz

Mala škola velikih rezultata

sedam zacrtanih koraka koji uključuju edukaciju učenika, učitelja i roditelja za prepoznavanje svih oblika nasilja kao i rad na smanjivanju vršnjačkog nasilja i zlostavljanja. Ovogodišnji četvrti susret Mreže škola bez nasilja okupio je oko 400 sudionika, a predstavnicima škole, ravnateljici Nadi Horvat, školskom koordinatoru programa, pedagogu Tiboru Martanu i učenici predstavnici vršnjaka pomagača Tei Jež, priznanje su uručili Lora Vidović, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Vinko

Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje i Vini Rakić, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Sva ova vrijedna priznanja nagrada su učenicima i djelatnicima škole, ali i roditeljima koji podržavaju i pomažu školi u realizaciji projekata za njihov predan i marljiv rad kojim školu čine sigurnim i poticajnim mjestom za učenje, ali i za razvoj svih onih kulturnih i odgojnih vrijednosti koje čovjeka čine čovjekom.

DOZNAJEMO U Općini Visoko nalazi se najljepši školski vrt kontinentalne Hrvatske PRIZNANJE za najljepši vrt

Nagradu je s ponosom preuzela ravnateljica

Svoj doprinos samoj svečanosti proglašenja najljepših školskih vrtova dali su učenici

Zlatna povelja za najljepši vrt stigla je u prave ruke Ova nagrada samo je logičan slijed kontinuiranog uređenja okoliša Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

“Naš okoliš je naše ogledalo, zato mijenjajmo sebe, a ne prirodu!”, kodeks je učenika i djelatnika Osnovne škole Visoko. Da učenici i djelatnici ove škole žive svoj eko-kodeks svjedoči još jedno veliko priznanje jednoj od najmanjih škola Varaždinske županije.

Zlatna povelja Naime, 26. studenog na svečanosti proglašenja pobjedničkih školskih vrtova u Hrvatskoj, upravo Osnovnoj školi Visoko dodijeljena je Zlatna povelja HRT-a za najljepši školski vrt kontinentalne Hrvatske u 2010. godini. Natjecanje za izbor najljepšeg školskog vrta traje već punih 17 godina. Idejni začetnik projekta je novinarka Lidija Komes,

Svoj dopr inos s amoj svečanost i proglašenja najljepših školskih vrtova dali su učenici Petar Bejuk, Tea Jež, Leona i Sandra Kuzmić, Vanesa Glanjar, Josip Deglin, Filip Hadrović, Martina Antolić i Marko Miklečić koji su uz Baletni studio Centra za kulturu Jastrebarsko, Marija Perlu iz Kamanja i novu hrvatsku zvijezdu Kim Verson nastupili u samom svečanom kulturno-zabavnom programu. Uime Osnovne škole Visoko nagradu je preuzela ravnateljica Nada Horvat, a na dodjeli je bio i načelnik Općine Visoko Dragutin Mateković, voditelj učeničke zadruge Zlatko Rusan,

pedagog škole Tibor Martan, a pridružio se i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport

n

a dodjeli je bio i načelnik Općine Visoko Dragutin Mateković, voditelj učeničke zadruge Zlatko Rusan te pedagog škole Tibor Martan mr. sc. Miroslav Huđek koji je u ime Varaždinske županije primio nagradu “Zlatni ključ uspjeha” za poticanje uređenja školskih vrtova.

urednica emisije “Slušaj kako zemlja diše”, a projekt se provodi u suradnji Hrvatske radiotelevizije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. - Brojni ukrasni grmovi, ukrasno drveće, sezonsko cvijeće, trajnice, sukulentne biljke, ljekovito i začinsko bilje, travnjak,

š

Vrt i u monografiji “Najljepši školski vrtovi u Hrvatskoj”

vodena površina za uzgoj vodenog bilja i životinja, voćnjak, povrtnjak, vinograd, kompostište, slobodno rastuća živica, plastenik, sjenica za nastavu na otvorenom i opća uređenost cjelokupnog prostora doprinijeli su odluci Prosudbenog povjerenstva da upravo Osnovnoj školi Visoko pripadne Zlatna povelja. Ova nagrada samo je logičan slijed dugogodišnjeg kontinuiranog uređenja okoli-

ša. Naime, trajno opredjeljenje prema razvijanju ekološkog načina razmišljanja kod mladih započelo je još 2002. godine kada se škola intenzivno uključila u provođenje programa eko-škole koji u Hrvatskoj provodi Udruga Lijepa naša. Radi se o međunarodnom programu i škola bi u proljeće 2011. nakon punih osam godina ustrajnog provođenja programa trebala steći srebrni certifikat. Za brižan odnos i uređenje preko 20.000 m2 školskog vrta, škola je dobitnik Zelenog cvijeta s brončanim znakom za opću uređenost i uređenost okoliša

kola bi u proljeće 2011. trebala steći srebrni certifikat zbog provođenja programa eko-škole

za 2006. godinu te Zelenog cvijeta sa zelenim znakom za kontinuirano uređenje okoliša 2007. godine – nagrada koje dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica Varaždinske županije. Osim toga, školski vrt ove škole našao je svoje mjesto i u monografiji iz 2007. godine “Najljepši školski vrtovi u Hrvatskoj”. Izgradnjom sportske dvorane 2008. godine velik dio okoliša zbog građevinskih je radova bio devastiran, no ustrajnim radom spremačica, domara, učenika i učitelja školski je okoliš zasjao punim sjajem – rekla je ravnateljica Nada Horvat.

Nagrada je samo logičan slijed dugogodišnjeg uređenja

Prigodni program uz dobiveno priznanje


Školstvo 17

07. prosinca 2010., br. 342

DOZNAJEMO Učenici i nastavnici Elektrostrojarske škole u Njemačkoj

Tvornica BMW-a u Leipzigu za nas znanstvena fantastika Od 30 prijavljenih, varaždinskom ESS-u jedinom odobren projekt mobilnosti u sklopu programa Leonardo da Vinci Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Učenici i nastavnici varaždinske Elektrostrojarske škole jedini su iz Hrvatske imali priliku sudjelovati na stručnom usavršavanju i praksi u Leipzigu. Naime, toj je školi od 30-ak prijavljenih na natječaj odobren projekt u području mobilnosti.

Dva projekta - Riječ je, zapravo, o dvama projektima mobilnosti u sklopu Leonardo da Vinci programa, jednom za učenike, a drugom za nastavnike. Naziv obaju projekata je Stjecanje i kompetencija u stručnom području grafike, tiska i multimedije. Na temelju tog projekta u Njemačkoj je preko Instituta Vitalis 14 dana bilo šestero učenika i osmero profesora – pojasnio je Josip Zdelar, autor i voditelj projekta. Primarni cilj projekta bio je da učenici odnosno nastavnici iz prve ruke vide kako se

grafika, tisak i multimedija rade u Njemačkoj, zaostaje li Hrvatska značajno u tim područjima, ali i da učenici i nastavnici vide mogu li što primijeniti u praksi. - Na temelju svega što smo vidjeli i prošli u Njemačkoj zaključili smo da Hrvatska u područjima grafike, tiska i multimedije ne zaostaje puno. Ono u čemu zaostajemo i gdje ima prostora za

n

jihove tvrtke uopće nemaju komercijaliste, sve se odvija online Praksu su učenici imali u Robotron centru

napredovanje je organizacija. Naime, njihove tvrtke i tvornice uopće nemaju komercijaliste, već se sve odvija online. Najbolji primjer za to je tvornica koju smo posjetili, koja se bavi tiskom na majice. Oni godišnje naprave 1,1 milijuna

U Leipzigu nastavnici i profesori Elektrostrojarske škole

majica, a nemaju nijednog komercijalista, sve se odvija putem interneta – rekao je Zdelar. Učenike se pak najviše dojmila tvornica BMW-a u Leipzigu. - To je prava znanstvena fantastika! Roboti i robotske ruke upravljaju proizvodnjom i nevjerojatno je koliko je sve to precizno. Samo smo gledali i divili se – rekao je Marko Bosak, učenik 4. h. Osim što su puno toga vidjeli i doživjeli, on i njegovih sedmero kolega u Leipzigu odradili su stručnu praksu i dobili certifikate, a o svemu tome napravit će multimedijalni CD, koji će ujedno biti njihov završni maturalni rad. Svi se slažu da je ovakva stručna praksa važna. - Ne samo da na taj način imamo priliku vidjeti kako se radi u drugim zemljama

Strojevi rade, a ljudi? - Osim što smo posjetili tvornicu BMW-a te tvornicu za tisak na majice, učenici su praktični dio odradili u Robotron centru, što je nešto poput našeg Instituta cjeloživotnog obrazovanja. Posjetili smo Visoku školu za umjetnost i grafiku te Centar za obrazovanje mladih sa socijalnim statusom. Nastavnici su bili u tiskari

posao za koji se školujemo, nego nam je važno i zbog daljnjih planova, a možda i zapošljavanja jednog dana – ustvrdili su. Da su takv i odlasc i na stručnu praksu i usavršavanje korisni uvjeren je i

gdje se tiskaju poznate novine Bild te u poznatoj nakladničkoj kući Klett. Fascinirala nas je, kao i u BMW-u, činjenica što strojevi rade, a ljudi uopće nema, odnosno nema previše – rekao je Josip Zdelar. Kako je cilj projekta i upoznati kulturu, učenici i nastavnici posjetili su Berlin i Dresden.

ravnatelj Igor Kos. - Smatram da su učenici ovim boravkom u Njemačkoj shvatili da ako žele dobro živjeti i imati dobar posao te time osigurati sebi i svojoj obitelji materijalnu egzistenciju, najvažnije je učiti

TKO JE BIO U LEIPZIGU? Od učenika u Njemačkoj bili su Mario Pristavec, Josip Uranić, Dalia Tkalčec, Anica Šimunec, Marko Cerjan, Marko Bosak, Matija Dorčić i Filip Jurčić. Uz voditelja i autora projekta Josipa Zdelara, u Leipzig su od nastavnika putovali Sanja Đolonga, Milivoj Vražić, Valentina Bračko, Ana Jelčić i Tibor Bun.

i raditi, a ne samo čekati da se nešto dogodi samo od sebe ili misliti da se na brz i lak način može dobro živjeti. U zemljama EU koje imaju visok ekonomski standard osnova svega je znanje i rad - rekao je Kos.


18 Poslovni svijet

07. prosinca 2010., br. 342

STANOGRADNJA Stanovi u sklopu društveno poticane stanogradnje najbolje su rješenje za mlade

Stanovi POS-a optimalno su rješenje stambenog pitanja Nije bilo novog stana ispod tisuću eura po kvadratu osim u Jalkovečkoj, prisjeća se 30-godišnjakinja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zašto POS? Zato jer je to bilo najpovoljnije rješenje stambenog pitanja s obzirom na cijene ostalih stanova, veli nam 30-godišnja Varaždinka koja je prije tri godine odlučila kupiti stan iz programa poticane stanogradnje na prostoru bivše vojarne u Jalkovečkoj ulici.

Kamata od 4,98% - Prije odabira POS-a, raspitivali smo se za stan u Vukovićevoj ulici, i to u stambenoj zgradi staroj otprilike dvadeset godina, ako ne i više. Zato je stan od 80 kvadrata nužno bilo renovirati, ali vlasnica ga nije nikako željela dati ispod 1.100 eura/kvadrat, prisjeća se Varaždinka. Budući da su se cijene novih stanova izvan POS-a kretale od 1.200 eura/kvadrat naviše, cijena kvadrata POS stana i dizanje potrebitog kredita u to vrijeme činilo joj se najpovoljnijim

z

a POS stan od 60 kvadrata mjesečno plaća 1520 kuna tijekom 30 godina

rješenjem. - Dvosobni stan površine 60,34 četvornih metara kupila sam za 892 eura po kvadratu, pri čemu je otac dao još 10 tisuća eura učešća. Ukupno je to bilo oko 60 tisuća eura, odnosno oko 400 tisuća kuna prema tečaju HNB-a u ožujku 2008. godine. Za to sam uzela kredit, i to, hvala Bogu, u

kunama, pa danas ne strepim zbog rasta tečaja stranih valuta, osobito švicarskih franaka ističe vlasnica stana iz II. faze poticane stanogradnje u Jalkovečkoj ulici Stanovi na četvrtom katu i visokom prizemlju, kako upozorava, bili su jeftiniji, dok su oni na ostalim katovima bili skuplji. - Kredit sam uzela uz rok otplate od 30 godina, pri čemu prvih 15 godina otplaćujem komercijalnoj banci, a drugih 15 godina Javnoj ustanovi gradski stanovi. Ugovorena kamatna stopa iznosila je 4,98 posto, no visinu kamatne stope banka može promijeniti, što je i učinila, ali samo jedanput u protekle tri godine. Tako danas imam ratu nešto veću od 1500 kuna, što je 90-ak kuna više nego u početku, veli vlasnica stana u Pos naselju u Jalkovečkoj.

Kvaliteta izvedbe i položaja POS naselja, a posebno uvjeti financiranja kupnje, elementi su koje gledaju kupci stanova

Stan ili stanarina Da nije uspjela tu kupiti stan, kako napominje, danas bi vjerojatno bila podstanarka. - To znači da bismo tri godine plaćali stanarinu koja bi bila oko 400 kuna niža od rate kredita, odnosno oko 1.100 kuna mjesečno, ali za garsonijeru od 35 četvornih metara, doduše, bliže centru grada. No u svom vlasništvu ne bih imala ništa. Stoga da sam mogla birati stan koji hoću, izabrala bih trosobni stan za koji bi mi, koliko se sjećam, rata bila otprilike 500tinjak kuna više, upozorava te dodaje da joj se čini kako je cijena POS-a i danas povoljna u usporedbi s drugima, bez obzira na najave da će cijena kvadrata u novom POS naselju biti maksimalno 1.100 eura.

PRIMJER Što se dogodilo kupcima koji su uzeli kredit u eurima

Bolje nego kredit u “švicarcima” I 30-godišnji Varaždinac, koji je kupio POS-ov stan na istoj lokaciji u Jalkovečkoj ulici, ali još 2006. godine, veli da je glavni razlog za to bio najbolji omjer između onog što se plati i dobije, kako glede kvalitete izvedbe stana i položaja novog POS naselja, tako i ostalih uvjeta, među kojima su svakako najvažniji uvjeti financiranja kupnje. - Kupio sam troipolsobni stan od 85 kvadrata po cijeni nešto manjoj od 900 eura po četvornom metru. Uzeo sam

ga na kredit, i to na 24 godine, od čega prvih dvanaest plaćam komercijalnoj banci,

r

ate vezane uz eure, pa je kamatna stopa nepromjenjiva i iznosi 5,9 posto a drugih dvanaest Gradskim stanovima. Mjesečne rate vezane su uz eure, tako da mi je mjesečna rata s 2.300 kuna

porasla na oko 2.500 kuna. Budući da su rate vezane uz eure, kamatna stopa je nepromjenjiva i iznosi 5,9 posto, što mi se činilo optimalno s obzirom na to da je bilo i nižih, ali i viših. Mogao sam, doduše, dobiti manju kamatu da sam uzeo kredit u švicarskim francima, a ne eurima, ali sva sreća što to nisam napravio s obzirom na veliki rast „švicaraca“, veli vlasnik stana koji je prilikom kupnje stana također trebao dati učešće od deset tisuća eura. Stan, uz POS dostižan san

IZDVOJENO

DOZNAJEMO Što se predviđa u novom Planu društveno poticane stanogradnje do 2020.

Kupcima POS stana krediti po povoljnijoj kamatnoj stopi

Do 2020. godine još 934 nova stana

Prednosti POS-a? Podnošljiva rata kredita s obzirom na primanja, premda danas imati kredit i prije tri godine, kad sam ga uzimala, ipak je drugačije s obzirom na neizvjesnost oko stalnih primanja, zaposlenja i sličnog, veli vlasnica POS-ovog stana.<br />Upravo zbog promijenjenih okolnosti, misli da je glavni nedostatak u njezinoj odluci da kupi stan kreditno zaduženje na 30 godina.<br />- Dok sam uzimala kredit, to mi se nije činilo kao neki veliki problem, ali danas, s obzirom na situaciju u kojoj jesmo, više mi baš nije svejedno, jer ipak treba imati svaki mjesec

Od 2003. godine do ove godine na prostoru bivše vojarne u Jalkovečkoj izgrađeno je 13 stambenih zgrada s ukupno 441 stanom, na listi reda prvenstva iz 2008. godine još uvijek je 687 podnositelja zahtjeva.

Plan za 934 stana Krediti za stan i do 30 godina 1.500 kuna za ratu. I tako još, 27 godina, otprilike. No da sam stan kupovala izvan POSa, za istu kvadraturu morala bih plaćati mjesečno i tisuću kuna više, budući da ne bih mogla dobiti kredit po tako povoljnoj kamatnoj stopi upozorava.

Uz pretpostavku da će određeni dio odustati od kupnje ili je u međuvremenu riješio stambeno pitanje, procjenjuje se da bi stan iz programa društveno poticane stanogradnje kupilo oko 400 zainteresiranih s liste, a javljaju se i novi zainteresirani. Upravo zbog toga išlo se u donošenje novog Plana društveno poticane stanogradnje do 2020. godine u kojem je utvrđeno ukupno šest lokacija. Na lokaciji Hraščica – Rajčul već je kupljeno zemljište za dva stambena niza s ukupno 60 stanova,

vanjem zemljišta na još od kojih je ugovorena izgradnja 48, dok dvije lokacije s 210 je za preostalih 12 potrebno provesti a n i 140 stanova, i postupak javne nabave za izgradnju to na lokacijai nadzor. reda 8. i t s i l ma Banfica i Zemljište je kupljeno i za objekt 200 z i a v Čikovec gdje C-D na lokaciji Hraščica gdje je st prven još uvijek je potreb započela izgradnja 28 stanova. e no donijeti Grad je kupio zemljište i u godin dnositelja plansku doistočnoj zoni Varaždina, između po e s 7 8 u j 6 a je kumentaciju ulica V. Novaka i A. Wisserta, i javlj a , a i v i naprav iti to na lokaciji gdje je predviđena zahtje potencijaln određene zagradnja četiriju objekata sa 166 vi o n i hvate na infrastanova za koje je već odabran i pci u k strukturi. Postoji izvođač radova, ali još treba riješiti i interes vlasnika suimovinske odnose zemljišta za infrastruksjednih čestica na lokaciji turu. Neposredno uz tu lokaciju Planom je predviđena i druga faza V. Novaka u sklopu Čikovec za zamjenu zemljišta za lokaciju koje bi se gradilo 330 stanova, a za to je Banfica, čime bi se, ukoliko se pokaže opravdanost takve zamjene, povećalo potrebno otkupiti zemljište. Gradski stanovi započeli su s osigura- zemljište na lokaciji Banfica.


Poslovni svijet 19

07. prosinca 2010., br. 342

DOZNAJEMO Nakon Dana otvorenih vrata, radovi stanara Centra kreativnih industrija i u ateljeu u Bakačevoj ulici

Originalni božićni darovi

Modna revija Melite Kukec, Alenke Mikulan i Sabine Sokač

VARAŽDIN - Da bi se što više približili tržištu, stanari varaždinskog Centra kreativnih industrija predstavili su svoje proizvode i projekte na Danu otvorenih vrata. Nakon uvodnih riječi gradonačelnika Ivana Čehoka, uslijedila je revija Melite Kukec, Alenke Mikulan i Sabine Sokač, dizajnerica koje rade u Centru. Predstavio se i glazbeni producent Emil Herceg, zatim

umjetnički fotograf Krešimir Geci te likovne umjetnice Suzane Bernat i Lila Herceg, kao i keramičarski Atelier Berga te Udruga Era slobodnih ruku. Uz njih, predstavio se i slikar Željko Prstec, suradnik Centra. Njihovi radovi idućih dana bit će izloženi i u ateljeu uređenom u Bakačevoj ulici. - Vjerujem da će svi koji navrate u atelje pronaći originalan i zanimljiv božićni

dar - rekao je Andrija Petrović, direktor Tehnološkog parka. Udruga za očuvanje starih zanata Era slobodnih ruku i portal za okupljanje kreativaca OMNIS ART ovaj vikend, 11. i 12. prosinca, organiziraju u Centru kreativnih industrija u Miškininoj ulici Kreativni vikend tijekom kojeg za djecu i odrasle priređuju desetak radionica za izradu božićnih ukrasa.

PRIMJER Najveći domaći proizvođač obuće drži korak s novim tehnologijama

Suvremeni sustav za upravljanje sigurnošću informacija u Ivančici Norma HRN ISO/IEC 27001:2006 obuhvaća čak 134 sigurnosne kontrole Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

IVANEC - Ivančica, najveći domaći proizvođač obuće za djecu i mlade, uvela je novi sustav za upravljanje sigurnošću informacija, odnosno računalnim i komunikacijskim sustavima.

Sigurnosne prijetnje Sustav informacijske sigurnosti, koji se temelji na dva VMware ESX poslužitelja i HP High Avialibility Cluster konfiguraciji, osmislili su stručnjaci zagrebačkog Infosistema na poticaj stručnjaka varaždinskog Infodesigna, koji su neposredno radili na njegovom uvođenju. - Moderne tvrtke i organizacije, čiji je rad nezamisliv bez EAS/ERP informacijskog sustava, suočene su s brojnim sigurnosnim prijetnjama, od neželjenih ulaza, pa do iznenadnog prestanka rada uslijed raznih vanjskih i unutarnjih čimbenika. Stoga je upravljanje sigurnošću informacija za ozbiljne tvrtke od presudnog značaja. Da bi informacijski sustav bio zaštićen na primjeren način, potrebno je uspješno uskladiti, implementirati i nadzirati sve potrebne mjere zaštite sukladno najvišim stan-

dardima i normama - ističe Josip Brlek, direktor prodaje u Infodesignu, jednom od domaćih informatičkih tvrtki s najduljim iskustvom u radu s poslovnim sustavima.

Korisni savjeti Uprava Ivančice, kako dodaje Brlek, važnost upravljanja sigurnošću informacija i rizicima odavno je prepoznala, što se vidi ne samo po tome kako je prihvatila inicijativu Infodesigna, nego i po korisnim savjeti-

t

vrtke su suočene s brojnim prijetnjama, upozorava Josip Brlek iz Infodesigna

ma kojima je značajno pomogla tijekom pripremnih radnji za uvođenje novog sustava koji je sukladan hrvatskoj normi sustava upravljanja sigurnošću informacija HRN ISO/IEC 27001:2006, kopije istoimenog međunarodnog standarda koji se sastoji od niza pravila čija je svrha pružanje smjernica organizacijama za ustroj informacijske sigurnosti. - Norma HRN ISO/IEC

OBRTNIČKA KOMORA

Habek i dalje predsjednik Vladimir Habek opet je izabran za predsjednika Obrtničke komore Varaždinske županije. Na izbornoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Varaždinske županije za potpredsjednika je izabran Slavko Dvorski, prijevoznik iz Novog Marofa. Upravni odbor čine Nedeljko Črepinko i Branko Brežnjak (Ivanec), Neven Mihalić i Saša Kišić (Ludbreg), Dražen Slunjski i Slavko Dvorski (Novi Marof), Boris Kos i Vladimir Kaniški (Varaždin) te Martin Plantak iz Udruženja ugostitelja. U NO-u bit će Jasenka Kancijan (Ludbreg), Tomo Kudeljnjak (Ivanec) te Dražen Roginek iz Udruženja ugostitelja. Za Skupštinu HOK-a izabrani su Nedeljko Črepinko, Neven Mihalić i Dražen Slunjski. Članovi Skupštine još su Zlatko Bednjički, Ivan Čibarić i Josip Županić (Ivanec), Helena Par-Crnković, Stjepan Tenčić i Krešimir Vinković (Ludbreg), Petar Klopotan i Mario Milak (N. Marof), Vilko Adamić, Vid Benček, Branko Bogović, Zdravko Cafuk, Ksenija Plavec-Fiket, Ivan Hohnjec i Velimir Plantak (Varaždin) te Nikica Šanjek iz Udruženja ugostitelja.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije velika su potpora našoj tvrtki, ističe Nadica Zver

S primjerenim partnerima Nadica Zver, direktorica Ivančice, zadovoljna je suradnjom s Infodesignom i Infosistemom. - Usmjereni smo na kontinuirane procese učenja i stjecanje dodatnih znanja koja su danas nužna u uvjetima stalno rastućih prijetnji i novih izazova na globalnom

270 01:20 0 6 obuhvaća 134 sigurnosne kontrole čijim se poštovanjem pokrivaju opća pravila uspostave, nadzora i poboljšavanja sustava uprav-

PODUZETNIŠTVO

tržištu. Informacijsko-komunikacijske tehnologije tu imaju posebno mjesto i velika su potpora našoj tvrtki, pa ih stoga treba učiniti sigurnijima i naprednijima. Za to treba imati primjerene partnere, kao što su Infosistem i Infodesign, koji imaju višegodišnje akumulirano

iskustvo na tržištima informacijsko-komunikacijskih tehnologija, najbolje računalno sklopovlje, provjerene informacijske infrastrukture, kompetentne i korektne usluge. Naravno, i punu slobodu izbora idealne platforme za sustav informacijske sigurnosti - ističe Nadica Zver.

ljanja sigurnošću informacija. A radi usporedbe implementiranih sigurnosnih procedura i mjera zaštite informacija s odrednicama ove nacionalne

norme provodi se gap analiza, odnosno proces analize raskoraka između zacrtanih ciljeva i postojećih mogućnosti - pojašnjava Brlek.

Ambasadorice iz Varaždina VARAŽDIN - Zita Bračko Matulić i Mirjana Rinkovec dvije su Varaždinke od ukupno deset hrvatskih poduzetnica koje su izabrane u europsku mrežu ambasadorica ženskog poduzetništva koje će na seminarima po Hrvatskoj promovirati žensko poduzetništvo, ali i sudjelovati na konferencijama u Bruxellesu.

Prava odluka Čimbenici odlučivanja Č

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

imbenici odlučivanja djeluju na sve faze procesa odlučivanja i utječu na kvalitetu rezultata procesa odlučivanja, a to je odluka. Čimbenici mogu raditi za nas ili protiv nas na putu do prave odluke. Sigurno je to da moramo dobro razmotriti sve čimbenike i njihov utjecaj na naše odlučivanje, kako bismo donijeli najbolju moguću odluku. Čimbenike odlučivanja možemo podijeliti na: ograničenja u odlučivanju, okolinu u kojoj se odlučuje, tehnologiju i me-

tode odlučivanja, okolnosti u kojima se odlučuje, međusobnu povezanost odluka, sposobnosti donositelja odluke te subjektivne čimbenike odlučivanja. graničenja u odlučivanju kao prvi čimbenik odlučivanja mogu biti raspoloživa sredstva, dostupne informacije i raspoloživo vrijeme. Raspoloživim sredstvima u prvom redu možemo smatrati novčana sredstva budući da njima možemo priskrbiti ljudska i osigurati materijalna

O

sredstva. Kakva sredstva i u kojim količinama ćemo ih trebati ovisi o problemu odlučivanja. Možemo reći da smo raspoloživim sredstvima u mogućnosti prikupljati informacije unutar vremenskog okvira definiranog raspoloživim vremenom. Informacije su nam potrebne, kako bi naše odlučivanje bilo racionalno, a budući da i one imaju svoju cijenu, pravilo je da se one prikupljaju sve dok je korisnost informacija veća od njihove cijene. Treći faktor ograniče-

nja može biti vrijeme koje definira vremenski period koji nam stoji na raspolaganju za proces odlučivanja. Ono značajno utječe na način odlučivanja jer zbog nedostatka vremena, donositelj odluke se ne odlučuje za grupno odlučivanje, nego sam donosi odluku, a nedostatak vremena za sobom često povlači i primjenu intuitivnog odlučivanja, za razliku od racionalnog pristupa odlučivanju za koji je potrebno više vremena kako bi se prikupile potrebne informacije.


20 Crna kronika

07. prosinca 2010., br. 342

I TOGA IMA Optužni prijedlog ivanečke stalne službe Općinskog državnog odvjetništva

NAPOKON

Istraga u OŠKZ ide kraju VARAŽDIN - Godinu dana nakon otvaranja, saslušavanjem svjedoka privodi se kraju istraga protiv Josipe Osonjački, v. d. upraviteljice u propaloj Obrtničkoj štedno-kreditnoj zadruzi Varaždin, te Vladimira Smrtića, bivšeg upravitelja, a kasnije savjetnika u OŠKZ koji je stvarno vodio njezino poslovanje. Njih se sumnjiči za zlouporabe ovlasti te prijevare u gospodarskom poslovanju kojima su za OŠKZ pribavili oko 15 milijuna kuna na štetu 153 vjerovnika. Iz postupaka protiv dužnika izgledna je naplata, kako je na Trgovačkom sudu rekla stečajna upraviteljica Marija Domijan, oko deset posto od tog iznosa.

NASILNIŠTVO

Razbijen nos, izbijeni zubi VARAŽDIN/LEPOGLAVA - U ponedjeljak, kada je na putu do škole pretučen dječak za čijim se napadačem još traga, na Šetalištu J. J. Strossmayera oko 4.20 došlo je i do fizičkog obračuna u kojem je 20godišnjaku razbijen nos te zubi. Policija osnovano sumnja da je ozljede udarcima ruku nanio 23-godišnjak. Kazneno će biti prijavljen i 18-godišnjak koji je u Varaždinskoj ulici u Lepoglavi tijekom verbalnog sukoba fizički napao 17godišnjaka. - Srušivši ga na tlo, zatvorenom šakom udario ga je par puta u glavu, a zatim ga je uhvatio za glavu i njome udarao po asfaltnoj površini - izvijestili su iz PU varaždinske.

Zbog uskraćivanja prava iz rada, direktor i tvrtka na sud! Optuženi su Mladen Smontara i tvrtka SMIV-Nova, koja je otišla u stečaj Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

IVANEC - Zbog toga što je zaposlenici uskratio pravo na odlazak na godišnji odmor, protiv Mladena Smontare, direktora SMIV-Nove, podignut je optužni prijedlog. U Varaždinskoj županiji to je ove godine drugi slučaj policijske prijave protiv poslodavca koji nije poštovao radna prava zaposlenika, budući da je u siječnju 26-godišnji vlasnik obrta, temeljem nalaza inspektorata, prijavljen zbog neisplate plaća 19-godišnjem radniku.

Hrabra mlada majka Optužni pr ijedlog protiv Smontare, kao i njegovog poduzeća, podignula je ivanečka Stalna služba Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu temeljem posebnog izvješća ivanečke policije koja je obavila kriminalističko istraživanje nakon što je zaprimila kaznenu prijavu Regionalnog industrijskog sindikata Varaždin (RIS). - Nakon što se 2008. godine vratila s porodiljnog, 31-godišnja zaposlenica ivanečke tvrtke SMIV-Nova, koja šiva odjeću za svjetske marke kao što su Benetton, Stefanel, Maxfashion i Carlo Caluci, nikako nije mogla dobiti godišnji odmor. Više puta upozoravali smo direktora da je to zakonska obveza, ali za

to nije htio čuti, pa nismo imali drugi izbor nego da ga kazneno prijavimo, budući da je svjesno kršio čl. 114 Kaznenog zako-

p

rije optuženja Smontare i SMIVNove, osnovana nova tvrtka SMIV-Tekstil na - objašnjava Siniša Miličić, predsjednik RIS-a, dodavši da je prijava podnesena u srpnju prošle godine. Za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada, kako napominje Miličić, predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

A sad - SMIV-Tekstil - Nije mi poznato je li ikada bilo koji poslodavac zbog uskraćivanja prava na odmor završio u zatvoru, ali znam da su izrečene novčane kazne koje su posebno velike za poduzeća. Vjerojatno zbog toga, ali i izgubljenog spora sa zaposlenicama kojima je nelegalno uskratio dio plaća, Smontara je odlučio da SMIV-Nova ode u stečaj, što se i dogodilo u srijedu na varaždinskom Trgovačkom sudu. Proizvodnju, međutim, nastavlja u novom poduzeću SMIV-

IVANEC - Zbog nasilničkog ponašanja u obitelji te zapuštanja i zlostavljanja djeteta, ivanečka policija prijavljuje 42-godišnjaka. - Pod utjecajem alkohola od 2.43 g/kg vikao je i pogrdnim riječima vrijeđao 39-godišnju suprugu koju je i fizički napao. Od udarca, ogrebeno joj je lice te je zadobila hematom lijevog uha. Nakon toga je otišao u drugu prostoriju kuće gdje je i dalje vrijeđao suprugu te dvoje djece - izvijestili su iz PU varaždinske.

Udariti ih po džepu! Prijavljivanje poslodavca zbog povrede prava na rad i drugih prava iz rada pozdravio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sever veli da je u Hrvatskoj trenutno čudna atmosfera, budući da poslodavci stalno govore o teškoćama kojima su izloženi zbog krize, dok Tekstil, koje je osnovao na istoj adresi i s istim zaposlenicima, a proizvodni prostor i strojeve i dalje unajmljuje, kao što je to činilo propalo poduzeće SMIV-

zaposlenici uglavnom šute, iako se većina problema uslijed krize prelama preko njihovih leđa, o čemu najbolje govori rast nezaposlenih. ”Od izbijanja krize 80 tisuća osoba u realnom sektoru ostalo je bez posla, zbog čega je nastala psihoza u kojoj su ljudi spremni dopustiti Nova. Jednostavno, koristi ono što omogućavaju zakoni - veli Miličić dodavši da je od stotinjak radnica zatraženo da same daju otkaz u bivšem poduzeću

zloupotrebe na svoju štetu, a pod motom da će zadržati posao. To je i razlog zašto su rijetki spremni goniti nesavjesne poslodavce. No ukoliko bude više toga, shvatit će da im se ne isplatiti ne poštovati prava radnika”, veli Sever u Novom listu dodavši da je za to najbolja strategija - udarac po džepu. kako bi se zaposlile u novom, dok je u propaloj tvrtci ostala zaposlena samo 31-godišnjakinja te još dvije radnice koje su bile sindikalno aktivne.

NAŠA POSLA Kako se sindikat misli izboriti za prava zaposlenika SRC-a Aquacity, a osobito plaću za listopad

Ili plaća ili - prijava državnom odvjetništvu!?

DOZNAJEMO

Pijan vrijeđao i tukao ženu

I nakon stečaja šiva se za poznate svjetske marke na istoj adresi i strojevima, ali u novoj tvrtki

Veble: Dok se političari međusobno prozivaju, tvrtka im propada

VARAŽDIN - Ako se do 7. prosinca ne osiguraju novci ili ne postigne dogovor oko isplate plaća zaposlenicima Aquacityja, državnom odvjetništvu ide prijava zbog sumnje u nezakonitosti! Najavio je to Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH za sjeverozapadnu Hrvatsku i predstavnik podružnice u Aquacityju, osvrćući se na aktualne prilike u tom sportsko-rekreacijskom centru, odnosno njegovom restoranu. - Restoran još uvijek radi i ima posla, no nedostaje robe i sredstava za rad, pa je pitanje do kada će se tako moći, tim više što su primanja zaposlenika već prije smanjena bez konzultacija, a nije isplaćena ni plaća za listopad. Ako se dokaže da se nisu uplaćivali ni doprinosi, onda kaznene prijave u svakom slučaju slijede, pa ma

USKOK

Optužnica i protiv Miljenka Mumleka ZAGREB – Protiv Miljenka Mumleka i još 18 hrvatskih te dvojice slovenskih državljana USKOK je, nakon provedene istrage, podigao optužnicu zbog kaznenog djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela te više kaznenih djela davanja i primanja mita te prijevara i protuzakonitog posredovanja. Riječ je o slučaju Offside, odnosno namještanju utakmi-

ca koje su, prema optužnici, organizirali Vinko Šaka, Dino Lalič i Admir Suljić. Oni su od ožujka do svibnja ove godine organizirali više igrača, trenera i sportskih direktora klubova kojima su predavali ili obećavali različite novčane iznose radi namještanja rezultata. Potom su u kladionicama uplaćivali znatne novčane iznose. Ne znajući da su unaprijed dogovorili rezul-

tat, kladionice su im isplaćivali tako ostvarene dobitke.

kako se netko zvao. Naša premijerka veli da nema nedodirljivih, dakle svi smo pred zakonom isti, bez obzira na to radi li se o gradonačelniku i saborskom zastupniku - najavio je Veble dodavši da će prijave podnijeti i protiv bivše uprave i članova Nadzornog odbora, odnosno njih sedam na 14 zaposlenika, koji su primali naknade od po 4000 kuna mjesečno. O stanju u kojem se našao Aquacity, koji je 2006. Grad Varaždin kupio od Ceste Varaždin za 6,6 milijuna kuna, namjerava obavijestiti i europske gradove, prijatelje Varaždina. - U sjeni međusobnih prozivanja u Gradskom vijeću, poduzeće propada, a najavljivanog i priželjkivanog novog, privatnog vlasnika Aquacitya, niotkuda - upozorio je Veble.

POMOZIMO

Gdje je nestali M. Janjić? KLENOVNIK - Iz Bolnice za plućne bolesti u Klenovniku u ponedjeljak 8. studenog udaljio se pacijent Marko Janjić, hrvatski državljanin, rođ. 27. studenog 1965. godine, s prebivalištem u Bosni i Hercegovini. Mršavog je stasa, visok oko 190 centimetara. Iz Policijske uprave varaždinske mole sve

koji imaju možebitna saznanja

J

anjić je otišao iz specijalne bolnice u Klenovniku o nestaloj osobi da se jave na broj telefona 192.


07. prosinca 2010., br. 342

Oglasi 21


22 Oglas

07. prosinca 2010., br. 342

DOZNAJEMO Pekara Edi i Lory bar prepoznatljivi su superbrandovi obitelji Filipa Perdedaja

Edi - s okusom kvalitete! Kolači pekare Edi pravi su raj za nepce

Pekara u Nedeljancu

Pekarski proizvodi obitelji Perdedaj nesumnjivo su s godinama postali jedan od zaštitnih brandova Varaždina Uz pekarske, tu su

mliječni proizvodi i pića

Za sladokusce, pekara Edi

pravo je mjesto kupnje

Atraktivan prosto r Lory bara u Optuj skoj ulici

SAMO NAJBOLJE - Pekara Edi certificirana je po HACCP-u Pekara Edi u cjelokupni je svoj proizvodno-tehnološki proces implementirala HACCP sustav. Naime, svi preduvjeti za certifikaciju ostvareni su asortimanom kvalitetne, zdrave i higijenski ispravne hrane, koja je u skladu sa zahtjevima općeprihvaćenih standarda za zadovoljavanje rigoroznih kriterija europskog tržišta. Osnovni sastojci njihovih pekarskih proizvoda, kao što

VARAŽDIN – U svečanim pri- ski stol? likama na blagdanskom stolu - Prije svega morate znati se zna pronaći pregršt ukusne kako je izbor oblika gotovo hrane, no poseban ugođaj nepregledan – pogače, pecinezamisliv je ako na njemu va, žemljice, štangice, kiflice, nema vrhunski spravljepletenice, kruh iz kanog kruha ili peciva. lupa... Najlakši krio S obzirom na to da terij bit će ukus sam ga u našem podvaših uzvanin a s i r p neblju jedemo ka – ako se m i j o v s u zna č ajnim z a s to l o m s sa o n d i o č količ inama treba nać i prili a m i i da često uz nekoliko c kup koj najmlađih, s j l e svaki zalogaj t i b o j hrane ide i zajako ćete ih pravo logaj kruha, jako razveseliti tvrtci je važno kakvog je kruhom razlion okusa i kvalitete čitih blagdanskih – doznajemo od Filipa oblika. No igrati se moPerdedaja. žete i s vrstom brašna od kojeg je kruh spravljen te s dodacima poput klica, posija ili sjemenki. Kako odabrati? Naime, pekarski proizvodi Pustite da kruh uistinu odražaobitelji Perdedaj nesumnjivo va vaš kulinarski stil, a mi smo su s godinama postali jedan od tu sa svojim proizvodima kako zaštitnih brandova Varaždina i bismo vam pomogli da svoje okolice. Zanimalo nas je kako uzvanike doslovno oborite s i što od pekarskih proizvoda nogu – rekao je Filip Perdedaj odabrati za osebujni blagdan- istaknuvši kako u paleti njiho-

PEKARA EDI NEDELJANEC RADNI DAN 5 - 20 h NEDJELJA I PRAZNICI 6 - 13 h robe u Kučanu Donjem Prodavaonica mješovite

ANINA 2 RADNI DAN 6 h - 20 h NEDJELJA I PRAZNICI NE RADIMO

VARAŽDIN JALKOVEČKA 3 RADNI DAN 5 - 21 h NEDJELJA I PRAZNICI 6 - 13 h

je primjerice voda, neprekidno su pod kontrolom Zavoda za javno zdravstvo. A vrhunsko brašno koje se koristi u proizvodnom procesu mora od strane dobavljača imati i potvrde o svim izvršenim analizama na GMO! Treba znati kako je i nadaleko poznat kukuruzni kruh pekare Edi spravljen od biranih sastojaka po vlastitom receptu.

Uvijek svježe pecivo

vih 100 posto hrvatskih pekarskih proizvoda, koje spravljaju po tradicionalnoj obiteljskoj recepturi, postoji čak dvanaest vrsta kruha! A između njih posebno je prepoznatljiv slasni domaći kukuruzni kruh. Noviteta u ponudi Pekare Edi nikada nije nedostajalo. Filip Perdedaj podsjetio nas je kako je tvrtka koja danas ima šest prodajnih i dva proizvodna mjesta s još dva ugostiteljska

objekta te prodavaonicom mješovite robe svoj intenzivni razvojni put započela u Nedeljancu. - Pekara Edi osnovana je 1997. godine kada je u Nedeljancu otvoren naš prvi maloprodajni objekt. Počeli smo raditi s pet zaposlenih ljudi, a danas s ponosom možemo reći kako zapošljavamo 40 stručno osposobljenih djelatnika. U Nedeljancu je sjedište poduzeća i proizvodni pogon koji trenutno opremamo novim strojevima. Implementiranjem najsuvremenije tehnologije ostvarujemo ne samo povećanje kvalitete finalnih proizvoda već osiguravamo i obujam proizvodnje koja može zadovoljiti najprobirljivije kupce. Od iznimne nam je važnosti da iz prošlih vremena zadržimo prisan odnos sa svojim kupcima, kako priliči pravoj obiteljskoj tvrtci koja se želi kontinuirano razvijati – zaključio je Filip Perdedaj.

PEKARA I TRGOVINA EDI

PEKARA EDI I LORY BAR

KUČAN DONJI VARAŽDINSKA 128 RADNI DAN 5-20 h NEDELJA I PRAZNICI 6-20h

M. KRLEŽE 1/1 RADNI DAN 6 - 23 h NEDJELJA I PRAZNICI 6 - 22 h

OPTUJSKA 48 PEKARA RADNI DAN 5 - 22 h nedjelja i praznici 6 - 22 h LORY BAR RADNI DAN 6 -23 h NEDJELJA I PRAZNICI 6 - 22 h


Urbana kultura 23

07. prosinca 2010., br. 342

Art/media Čizmica N

Pirotehnički show kakvim se mogu pohvaliti tek rijetki bendovi ostavio publiku bez daha

ALTERNATIVA Najpoznatiji hrvatski metal bend iz - Varaždina!

Cold Snap “zapalio” binu! Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Ono što nisu uspjeli u Varaždinu, uspjeli su u Zagrebu, i Zagreb im je bio zahvalan! Perjanica hrvatske metal scene te najbolji varaždinski metal bend Cold Snap održao je promociju svog novog albuma Perfection protekle subote u zagrebačkom klubu Boogaloo. Pun autobus, i to onaj na kat, prevozio je varaždinske fanove do Zagreba, a zagrebačka publika je uz varaždinsku popunila Boogaloo. Sam koncert otvorili su Varaždinci Sagan, a nakon njih zasvirali su još Kryn i Wrong side of Wall (Mađarska). Finale je pripalo Cold snapu, a show koji su dečki

napravili rijetko se viđa na ovim prostorima. Uz bogatu pirotehniku atmosfera se digla do usijanja, a u više od sat vremena dečki su pokazali zašto i čime su se probili na strano tržište. Uz materijal s novog albuma, prisjetili su se i onih starih stvari poput Mea Culpe. Sada im slijedi europska turneja, a europske i svjetske pozornice već su spremne!

I

B J

N

Sagan za zagrijavanje

Mooshpit za pamćenje

M A

HUMANO Mladi donirali igračke za siromašne obitelji s više djece

Alternativci velikog srca

Alternativci složno i humano

isam jedini kojeg uz blagdane obuzme sjeta, ona neka istinska tuga, ono prisjećanje na djetinjstvo, kada je sve bilo lijepo i čarobno, ma koliko je, zapravo, i tada često bilo vrlo teško. pak, kao da je prije uvijek bilo bolje. Praznici Denis Peričić, nam stižu, eto već su tu, mr. sc. a mi se probijamo kroz mećave, zbrajamo račune, psujemo sve po spisku, a noću, izmoreni i prehlađeni, tupo i bezidejno zurimo kroz prozor, tamo negdje, u bjelinu… io je opet sjajan film „Istinite laži“. U jednom trenutku Jamie Lee Curtis kaže, otprilike: „Toliko sam toga očekivala od života, a tako mi je još malo preostalo“. Sjeta je neprotumačiv osjećaj, a javlja se posebno uz blagdane, čak se razvija i do teških depresija. O tome mogu više reći stručnjaci. a znam samo da nas muči to što smo toliko toga sanjali u djetinjstvu, a tako se malo toga ostvarilo. Štoviše, kao da je u nekom trenutku sve otišlo do – Krampusa. e znamo točno gdje je pošlo po zlu. Možda su krivi drugi, možda je svijet loš, ali vjerojatno mi nismo imali snage nositi se sa svime, a ponajmanje sa samima sobom. I to sve teže uspijevamo. ožda smo nekom sebi dragom zaboravili staviti čizmicu? Sigurno. Pa kome je to još važno… možda se možemo i iskupiti. Možemo se prisjetiti dječice koja neće ništa dobiti za Božić, pa umjesto u trgovački centar, iz kojega nam ionako ništa ne treba, kriomice svratiti u Caritas ili do prve škreblice. Ili do prvog susjeda, ili do starog prijatelja. Ponekad je dovoljan jedan bombon. Možda samo lijepa riječ. ožemo nekog sebi dragog odvesti, recimo, na krasne izložbe Širole i Klaića, zašto ne i na izložbu Društva invalida koja se otvara u petak, možda pustiti neku lijepu pjesmu, ili samo pogledati dobar film. ajbolje stvari u životu još uvijek su besplatne.

Varaždinska Udruga mladih V.U.K. protekli je petak organizirala humanitarnu akciju “Igračka + kuna = osmijeh djeteta”. S ciljem prikupljanja igračaka i sredstava za pomoć najpotrebnijima, na kultnoj podrumskoj sceni “Rogoz” u podrumu HNK okupili su četiri sastava alternativnog prizvuka, a svoj doprinos dao je i poznati varaždinski umjetnik Mario Sokolić. Prvi su zasvirali mladi rockeri The Old Smugller, a nakon njih poznati Varaždinci Sagan. Svoj doprinos dali su i zagrebački metalci Throattwister te gosti

iz Slovenije, progresivci The Equasion. Sama akcija vodila se po principu ulaznica: 10 kn + igračka ili 15 kn, pri čemu je prikupljeno više od dvije kutije plišanaca i ostalih igračaka, ali i financijskih sredstava koja će se donirati za liječenje trogodišnjeg djeteta. Skupljene igračke podijelit će se zajedno s udrugom “Bedem ljubavi” obiteljima s više djece, a lošije financijske situacije. Na koncertu je ujedno održan i Warm Up party za WMF 17. prosinca u Koprivnici kada nastupaju poznati metalci Belphegor.

Skupljene igračke

M

Mario Sokolić s modelom

N

POWERED BY


24 Kulturni obzor

U D-duru

Drugi koncert VKO-a u sezoni D

rugi koncert u sezoni 2010./11. održao je Varaždinski komorni orkestar u nedjelju 5. prosinca. ost koncert majstor bio je Ukrajinac Taras Pecheny, violina solo i umjetničko vodstvo, i njegova kći Oksana Pecheny, violina. Darko RUŠEC et menueta sa šest profesor gitare u trija za gudače i konGlazbenoj školi Varaždin certni komad u D-duru za violinu i orkestar Franza Schuberta ispunio je sjajan prvi dio koncerta. Koncertni majstor, violinski virtuoz i glazbeni pedagog Taras Pecheny rođen je u Dnjepropetrovsku, južno od Kijeva. Godine 1973. počinje njegova karijera koncertnog majstora. Prvo takvo iskustvo stječe u Kvartetu Kijevske filharmonije, nakon čega je godine 1975. postao koncertni majstor Ukrajinskog državnog simfonijskog orkestra. Godine 1991. napušta Ukrajinu i nastanjuje se u Mariboru gdje neko vrijeme radi kao koncertni majstor Mariborske opere, no ubrzo stiže u Zagreb i godine 1993. preuzima mjesto koncertnog majstora Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije na kojemu ostaje do danas. rugi dio koncerta započeo je „Sonatom za violinu i klavir u g-molu, Đavolji triler“ Giuseppea Tartini ja. Solistica na violini Oksana Pecheny fascinantno je izvela svoju tehnički vrlo zahtjevnu solističku dionicu. Rođena je 1983. u Kijevu, gdje je u dobi od 5 godina krenula u školu za iznimno nadarenu djecu. Na Glazbenoj akademiji u Ljubljani završila je poslijediplomski studij. Još kao studentica primila je Prešernovu nagradu, najviše slovensko državno priznanje za doprinos u kulturi. nastavku programa publika je još imala prilike slušati koncertantni duo Navarra Pabla de Sarasatea što je za ovu prigodu obradio Krešimir Lazar. Posljednje djelo programa bila su dva stavka Adagio i Allegro iz 10. simfonije u h-molu za gudački orkestar Felixa Mendelssohna. KO i njegovi gosti Taras i Oksana Petcheny pružili su veliko zadovoljstvo svojim skladnim muziciranjem vjernoj publici koja ih je ispratila dugim aplauzom.

07. prosinca 2010., br. 342

GMV Izložba fotografija Damira Širole

Majstorski zapisi jednog biciklista

G

P

D

U

V

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

„Na krovu“

Predsjednik Udruge „Biciklist“ višestruko je nagrađivani umjetnik Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Nakon izložbe Gorana Vranića, razmjerno nov prostor salona palače Sermage definitivno je zaživio istupom još jednog vrsnog fotografa, Zagrepčanina Damira Širole. Gradski muzej Varaždin opet je odlično odabrao, jer je Širola mnogima znan već desetljećima, ali izlaže razmjerno malo, tek od prošle godine, pa ova izložba, naslovljena „Zapisi/osobno“ predstavlja pravi fotografski događaj i u hrvatskim okvirima.

Nostalgičar Damir Širola, čovjek u najboljim godinama (50), višestruko nagrađivan na salonima u Zagrebu, Vinkovcima i Beogradu, afirmirao se još 80-godina u vrijeme legendarnog „Poleta“ i kultnoga Novog vala, kada je stasala iznimna generacija hrvatskih fotografa – Mio Vesović, Goran Trbuljak, Igor Kelčec i drugi. Za razliku od spomenutih, Širola nije postao naširoko poznat baveći se filmskom ili rock fotografijom, no može

se bez ikakve dvojbe reći da je ponajbolje zadržao izvornu poletovsku poetiku. Njegov crno-bijeli prosede, nalik, recimo, vizualnom identitetu i ozračju Tadićevog filma „Ritam zločina“, temelji se na nostalgiji – na ljubavi za kadrove predgrađa, siromašne vizure, portrete malih ljudi… Ali i onih poznatijih, poput umjetnika Toma Gotovca ili pjesnika Davorina Žitnika, koji su, jednostavno, tu: srođeni s tim večernjim, umornim i sjetnim Zagrebom. Upravo je u tome ljepota Širolinog opusa. Koliko god se trsio tragati za „neuzvišenim“ motivima, Širola ih prezentira i na samo sebi svojstven način „uzvisuje“ nevjerojatnom toplinom, razrađenim crnobijelim grafizmom, ali prije svega tehničkim i artističkim umijećem realizacije koja promatrača ostavlja – bez daha. „Širolinim fotografijama vjerujemo“, jednostavno je zaključio predgovornik Željko Marciuš, dodajući: „Retrospektivan raspon autorovih slika memorijski je nenametljiv, kulturno breme-

“Mali Budha“

nit, a motivska razina sugerira humanu i ljudsku distancu zasnovanu na uživanju snimatelja u snimljeno“.

Humanist Humanu i ljudsku dimenziju Širolina opusa potvrđuje još jedan kuriozitet. Autor je, naime, predsjednik Udruge „Bicikl“. Stoga je i ova njegova izložba, postavljena upravo u Varaždinu, gradu bicikala, dobiva posebno opravdanje. U medijima se zalaže za uspostavu javne službe bicikala i uređenje biciklističkih

Fotografirao Kroniku! Kako je u Varaždinu boravio nekoliko dana povodom otvaranja svoje izložbe, s Damirom Širolom dogovorili smo mali umjetničko-medijski projekt. Zamolili smo ga, naime, da za naš list snimi nastup varaždinske grupe Kronika u cafe baru Cream. Rezultat je, kao što možete vidjeti, odličan – baš

staza, a voli citirati H. G. Wellsa: „Kada vidim odraslog čovjeka na biciklu, znam da postoji nada za spas čovječanstva“. Isto bismo mogli reći i pro-

kao što je to bio i koncert Dančija Kuserbanja i ekipe. Autorske obrade Zvijezda, Patrole, Boe, Valjka i drugih te praizvedba vlastite stvari „Između stvarnosti“ potvrdile su ugled Kronike kao jedne od najvećih varaždinskih glazbenih atrakcija. Art-rock za sladokusce. U „Creamu“ najavljuju koncerte svake subote! Koncert Kronike u „Creamu“

Š

irola na najbolji način čuva izvornu poletovsku poetiku matrajući Široline fotografije. Izložba je otvorena do 19. prosinca.


Kulturni obzor 25

07. prosinca 2010., br. 342

NEVJEROJATNO U Knjižnici u četvrtak

Nova promocija Izgubljenog grada! Repriza zbog – iznimnog zanimanja

GALERIJSKI CENTAR Dvostruki izložbeni program uz Dan grada

D. Klaić i M. Stančić Damir Klaić izlaže osebujne i osjećajne fotografije međimurskih pilova, a tu je i novi, tematski postav zbirke Miljenka Stančića Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Ovotjednu, umnogome „fotografsku“ inačicu našeg Kulturnog obzora upotpunjujemo osvrtom na izložbu „Međimurski pilovi (pilovi/ poklonci/raspela)“ provjerenog čakovečkog fotografa Damira Klaića (46), otvorenu dan nakon Široline izložbe u palači Sermage, tek nekoliko metara dalje, u Galerijskom centru na istom, Stančićevom trgu.

Senzibilitet Koncepcijski posve različita od Široline, jer je usredotočena isključivo na međimurske pilove, te krajputaše i svjedoke jednog iščezlog vremena, Klaićeva izložba plijeni pozornost podjednakim tehničkim umijećem i iznimnom osjećajnošću kojom je autorovo oko kamere zabilježilo sjetu iskrene, duboke vjere žitelja naše najsjevernije županije. Predobro je Branka Hlevnjak govorila na otvaranju a da bi se išta posebno dodavalo. Valja nam ponoviti da je posr ijedi višeslojni

projekt, koji objedinjava Klaićev autorski domet, ali i transpoziciju autorskog dometa zaboravljenih kipara u novi medij, u novi ž ivot. Stoga ova izložba ima i dimenziju očuvanja zanemarenog dijela naše materijalne, ali i duhovne baštine, ostvarujući „građu koja daleko premašuje ovu izložbu i zaslužuje mjesto u posebnoj monografiji“. Nadamo se da će do toga i doći, jer su vrijednost Klaiće-

D

amir Klaić izrazio je vrijednost baštine, ali i pružio osobnu viziju

va rada već prepoznale institucije poput Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu, koja je i organizator projekta, pa su tako „Međimurski pilovi“ premijerno bili izloženi u Londonu. Klaić stvara još od sredine 80-ih godina, a afirmirao se u kazališnoj, modnoj, por-

Ukratko: nevjerojatno, nezabilježeno, bez presedana! Knjiga „Izgubljeni grad“ Miroslava Klemma, svečano predstavljena 28. listopada u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“, bit će ponovno predstavljena u istom prostoru u četvrtak, 9. prosinca, s početkom u 19 sati! Razlog ovoj drugoj promociji Klemmove knjige je – iznimno zanimanje građana Varaždina. Prvi put ćemo doživjeti reprizu predstavljanja jedne knjige, i to unutar 40-ak dana. Očito, tvrtka Modernist, urednik Robertino Bartolec i autor Miroslav Klemm ovom su knjigom povukli, u najmanju ruku, potez godine. Bartolec kaže: „Izgubljeni

grad – knjiga koju bi svaki građanin ovoga grada trebao prolistati prije nego što se usudi upustiti u neutemeljeno patetiziranje o najočuvanijoj urbanoj sredini kontinentalne Hrvatske. Izgubljeni grad – knjiga koju bi svaka sredina ove zemlje morala imati na dispoziciji, ako ne zbog njene plemenite namjere, svakako zbog nužne prevencije ataka na urbano, na bezvremeno”. (dp)

POVJESNIČARI Palača Herzer, četvrtak

Dvadeseta obljetnica „Božićnog Ustava“ Neće biti lako u četvrtak 9. prosinca odlučiti kamo poći… U isto vrijeme (19 sati) kad se u Knjižnici reprizno predstavlja „Izgubljeni grad“ Miroslava Klemma, u palači Herzer Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije organizira predavanje „Božićni Ustav i dvadeset godina hrvatske tretnoj i rock fotografiji.

Stančićeva sjeta Otvaranje Klaićeve izložbe u petak, 3. prosinca, bila je samo polovica dvostrukog programa, jer je Galerijski centar uz Dan grada, uz popratne riječi Ivana Meseka i Ksenije Plavec, predstavio i novi postav stalne zbirke Miljenka Stančića. Za ovu su prigodu posuđena djela iz fundusa Gradskog muzeja i Stančićeve zbirke u Gradskoj vijećnici, isključivo s motivima dječaka odnosno obiteljskih motiva.

Pružilo je to jedan možda ne nov, ali svakako drugačiji, tematski zaokružen uv id u opus velikog majstora, uvid koji se ne iscrpljuje na veličanstvenim varaždinskim vizurama, nego se usredotočuje na intimne trenutke što se odvijaju unutar zidova poluzamračenih soba, ili pak unutar osobnih, često i mračnih sjećanja. Prizori su to one sjete i onog spleena, ali i one neke iskrene topline kakvu vidimo i na Širolinim i Klaićevim fotografijama, i kakva nam je svima potrebna u ovim zimskim danima…

ustavnosti“. Kako navodi tajnik Društva Ivan Obadić, Božićni Ustav predstavlja najvažniji pravni i politički dokument naše novije povijesti. Predavanje će održati dr. sc. Robert Podolnjak, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. (dp)

NAJAVA

KUD Marof slavi 30 godina Prije nekoliko dana navršilo se 30 godina od osnutka KUD-a Marof. Osnivanje kulturno-umjetničkog društva bila je posljedica želje da se u Novom Marofu stvori žarište kulturnih zbivanja vezanih uz njegovanje narodnih običaja, pjesama, plesova i etnografskog blaga novomarofskog kraja, Hrvatskog zagorja, ali i cijele Hrvatske. Svečani koncert povodom

ovog vrijednog jubileja održat će se 11. prosinca u novomarofskoj sportskoj dvorani gdje će se cjelovečernjim programom predstaviti brojni članovi ovog društva, od najmlađih uzrasta do veterana koji su pjevali, plesali i svirali u KUD-u prije tridesetak godina. Posjetitelji će također moći pogledati i izložbu u predvorju dvorane na kojoj će biti predstavljeno 30 godina rada ovog društva.

IZDVOJENO Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida

Nakon pjesnika nastupaju – slikari! Društvo distrof ičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina osmislilo je niz javnih nastupa prigodom Dana Grada i predstojećih blagdana. Nakon što su se u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ prošlog tjedna predstavili pjesnici iz Novinarsko-literarne grupe „Korak života“, u petak 10. prosinca u Galeriji LUV na scenu stupaju – likovnjaci.

Na glazbeno-pjesničkoj večeri „Voljenom gradu za rođendan“, održanoj u četvrtak 2. prosinca u Gradskoj knjižnici, nastupili su Marijeta Kramberger, Đurđica Trtinjak, Stjepan Graš, Ljiljana Novak, Jasminka Matoković, Ivana Jelenski, Maja Brkinjač, Marko Lukić, zatim pjesnici iz prijateljske Udruge osoba s invaliditetom Grada Siska Ramiza Jakopović, Ankica Petrović, Ana Sokolova Ličina te pjesnici iz prijateljske

Udruge osoba s invaliditetom Koprivničko-križevačke županije Suzana Puljko i Đuro Belušić, kao i glazbenici Božidar Habek, Ljubomir Benjak i Mirjana Pospiš. Program je vodila Jasminka Matoković.

Hobica „Varga“ U Galeriji LUV u petak 10. prosinca u 19 sati bit će otvorena izložba slika nastalih na likovnim radionicama „Boja ži-

vota“ u protekle dvije godine, koja se tradicionalno održava na Aquacityju. Izložbu organizira matično Društvo i Hobica „Jurica Varga“. Bit će izložene 53 slike čijem je nastanku doprinijelo 26 slikara iz Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije koji su se odazvali pozivu organizatora. Izložba je prodajnog karaktera i ostaje otvorena do 24. prosinca. (dp)


26 Oglasi

07. prosinca 2010., br. 342


07. prosinca 2010., br. 342

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

Oglasi 27


28 Duplerica

07. prosinca 2010., br. 342

TU KRAJ NAS Ivanečki rudarski dani oduševili brojnim sadržajima poput Pr

U Ivancu se itekak kra

Rudarski party iskoristili su članovi rudarske čete kako bi malo predahnuli i nadoknadili snagu utrošenu na trodnevnoj manifestaciji

Tijekom svečanog programa, prikazan je i dokumentarni film o ivanečkom rudniku iz 1948. godine Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

IVANEC – Četvrti Ivanečki rudarski dani, čiju organizaciju potpisuju Turistička zajednica Sjeverno Zagorje i Turističko društvo Grada Ivanca te Grad i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, i ove su godine održani uz spomendan svete Barbare – zaštitnice rudara – rekao nam je u petak nakon svečanog otvorenja Boris Jagetić Daraboš, voditelj Turističkog ureda.

Rudari i pomoćnice

držaja, Ivanečki rudarski dani svake godine postaju sve zanimljiviji, atraktivni i gospodarski

n

akon osebujnog rudarskog domjenka kušala su se autohtona jela ivanečkoga kraja opravdani. Tako je ove godine upriličen Prvi sajam suvenira, rukotvorina i proizvoda na državnoj razini. Već tijekom svečanog programa, osim podjele rudarskih priznanja i zahvalnica, prikazan je dokumentarni film o ivanečkom rudniku iz 1948. godine te je otvorena izložba fotografija, razglednica te poštanskih maraka na temu

Domaća žganica i viljamovka Milivoja Petkovića

Iako smo u godini opterećenoj teškom ekonomskom globalnom kr izom, prema njegovim riječima, u Ivancu su uspjeli spomenutu trodnevnu manifestaciju oplemeniti novim sadržajnim značajkama. - Osmišljavanjem novih sa-

Članice udruga Margareta i Cofik majstorice su pletenja

Suveniri i broševi kakvih se ne bi postidjela ni Jadranka Kosor

rudarstva – istaknuo je Boris Jagetić Daraboš, alfa i omega organizacije Ivanečkih rudarskih dana, manifestacije koja je nesumnjivo kvalitetan spoj baštine, kulture, gospodarstva i turizma. Nakon osebujnog rudarskog domjenka u petak je pravi raj za nepce bila prezentacija (čitajte – degustacija!) autohtonih ivanečkih jela, a sve to uz glazbeni ugođaj koji je osiguran nastupom Brass ansambla iz susjedne Lepoglave. Program Rudarskih dana nastavljen je u subotu otvorenjem izložbe na temu rudarstva u izlog-galeriji u Malezovoj te šetnjom „Putem ivanečkih rudara“. Povorka se u pratnji članova Ivanečke rudarske čete, između kojih su i dvije rudarske pomoćnice, kretala od izlog-galerije sve do separatora tvrtke „Kartonaža-

Boris Jagetić Daraboš

jedinstvo“. Subotnja večer bila je obilježena mimohodom povijesnih rudarskih postrojbi ivanečkim ulicama s bakljama te odlazak na rudarsku misu u župnu crkvu sv. Marije Magdalene. I ne samo to jer pripremljen je i Rudarski party, uz glazbeni program Regional banda.

Ovako je izgledao ivanečki rudnik 1929. godine


Duplerica 29

07. prosinca 2010., br. 342

rvog sajma suvenira…

ampalo

NOVO Gledalište HNK Varaždin dobilo novi zastor

Inspiracija za zastor: G. Klimt i bečki teatar U varaždinskom kazalištu na Dan grada bilo je veselo, a sve se vrtjelo oko novog zastora. No ne bilo kakvog već kazališnog.

Glumci i orkestar

Rudarske pomoćnice Dajana Varga i Kristina Paska

Od broševa do „žganice“ Sajam kao sajam – ali ne i u Ivancu! Naime, kud god smo pogledali, uz štandove samo nasmijana lica, a posebno na onom Udruge vinogradara Peharček. Njezin predsjednik Dragutin Mesec povjerio nam je kako najtrofejnija vina u ivanečkom kraju proizvodi Vinko Kihas. Nismo kušali jer pažnja nam je bila usmjerena i na štand Snježane Planinc iz Zagreba te Draženke Pohulek iz Varaždina. Da je Jadranka Kosor znala kakve broševe one izrađuju – avionom bi došla u Ivanec! Pravo čudo dočekalo nas je pak na štandu Milivoja Petkovića iz Šenkovca. Naime, izložio je domaću žganicu te rakiju viljamovku, a u svakoj flaši ima uzgojena 1, 2 ili čak tri kruškina ploda…

Na oslikavanje platna veličine šesnaest puta četrnaest metara umjetnik Antun Boris Švaljek potrošio je pedeset kilograma boje, a platno je, kao i boja, dopremljeno iz Njemačke. Švaljek, poznat po svojim slikama velikog formata i kolorita, tvrdi da je inspiraciju za zastor našao u radu

Gustava Klimta i starom Kralj Novak. Još jednim monologom, onim iz Krbečkom teatru. Zastor, koji je platio Grad ležinog Hrvatskog boga Varaždin, trebao je biti Marsa svečanom podizanju gotov još prošle godine za zastora pridonio je i Stojan Dan grada, no nakon što Matavulj. Svečanost su upotpunije završen ovog svibnja, li i glazbenici Vaodlučili su ga svečano predraždinskoga staviti ovaj šesti prosinca. komornog A zastor je otkriven uz Za orkestra. pratnju onih iza kojih u d a r z i će najčešće stajati o Zs ae s pt oo rn e j l b glumaca i orkestra. je upotri grama dignuo Program je počeo o l i k te smo bez ikakve najave 0 5 u njihomonologom koji je u boje voj izvedcrvenoj fotelji nasred bi čuli djela pozornice izvela Jagoda

Antun Boris Švaljek

triju autora – Davora Bobića, Benjamina Brittena i Ivana Padovca.

USKORO Cjelovečernji koncert Regional banda u Leonhartu na Banfici

U subotu svirka uživo Nakon nastupa u ivanečkom klubu Inferno prošle subote Regional band svoj sljedeći koncert ima već ovaj vikend u Varaždinu, točnije u Billard Clubu Leonhart na Banfici.

Početak cjelovečernjeg koncerta je u 21:30 sati, a članovi benda program su podijelili u dva dijela. U prvom će izvoditi vlastite autorske songove, a u drugom vlastite obrade pjesa-

ma Azre, Mlinarca, Kanzasa, Morissona, Dylana... Regional band će nastupiti u punom sedmeročlanom sastavu. Nakon ovog predstoje nastupi u Čakovcu, Zagrebu i Novom Marofu.

Članovi Regional banda zaposlenici su i suradnici 7Plus Regionalnog tjednika Mnogi su izložbu razgledali sa zanimanjem


30 Oglas

07. prosinca 2010., br. 342


07. prosinca 2010., br. 342

Oglas 31


32 Putopisi

07. prosinca 2010., br. 342

Slapovi Karpuzkaldiran

PUTOPIS Posjetili smo zapadni dio zemlje Šeherezade i Onura iz serije “1001 noć”

Najbolje naranče - u Turskoj U Turskoj nas je najviše oduševila njihova hrana, a poseban je ugođaj bio ručati na ribnjacima Zemlja koja je svoju popularnost u zadnje vrijeme stekla zahvaljujući sapunici “1001 noć”, bila je i naše odredište. Posjetili smo zapadni dio te države koja se prostire na dva kontinenta - Tursku.

Prvi dojmovi

Show s devom

Prvo smo stupili na tlo regije Kemer, u kojoj smo vrlo brzo uočili kontrast - s jedne strane našeg puta pružale su se visoke planine prekrivene snijegom, a s druge strane toplo more. Prekrasnu prirodu prate i vrhunski plodovi - nema boljih naranči nego u Turskoj i njihov okus nema veze s narančama koje smo dotad u životu jeli. Govoreći o hrani, spomenimo da je uobičajeno ručati na ribnjaku i to svježe ulovljene pastrve, koje se jedu uz tradicionalnu lepinju i salatu sa sitno sjeckanim povrćem. Posebnost je bila i u ugođaju - pastrve su servirane u glinenoj posudi za pečenje i dok uživate u okusima na terasi, ispod vas teče slap ribnjaka u kojem osim riba prebivaju i patkice koje se nisu bunile komadićima lepinje... Drugi dan našeg boravka u Turskoj prošli smo pitoresknom mediteranskom obalom Demre

Orijentalni slatki specijaliteti

Ostaci antičkih građevina

Tipična ulica s mnogo dućana

te posjetili grad Myru, gdje smo imali prilike ući u crkvu sv. Nikolasa, mirskog biskupa, da-

P

amukkale oduševljavaju izgledom, ali i termalnom vodom koja godi tijelu

nas poznatijeg kao darivatelja djece. U drevnom gradu Myri imućni su ljudi nekad gradili grobnice u stijenama, no one su bile najčešća meta bezobzirnih pljačkaša te su danas potpuno prazne.

IZVORNO TURSKO Naši su se turski vodiči potrudili prezentirati nam što izvornije turske posebnosti. Nezaobilazan je tako bio posjet džamiji, a usput smo naučili da što ima više minareta, to je džamija bogatija, i to je bogatiji i kraj u kojem se ona nalazi. (Obavezno izuvanje cipela i nošenje marama kod žena, ne treba ni spominjati.) U regiji Belek imali smo pak prilike vidjeti izvorno tursko selo, odnosno primjer privremenog staništa turskih nomada. Posjetili smo i tvornicu tepiha, gdje su nas upoznali sa svim fazama ručne izrade tepiha, slično kao i u tvornici satova i nakita, dok je tvornica kože priredila za nas i modnu reviju...

Kršćanski tragovi Ali i dan danas začuđuje umjetnost gradnje na tako strmom i nepristupačnom terenu. U podnožju te planine-groblja nalazi se koloseum, tj. jedan njegov očuvani dio, a rimske iskopine pratile su nas cijelim putem, sve do Pamukkala sedrenih stijena i terasa uvrštenih u popis svjetske baštine UNESCO-a. Prekrasan krajolik pun palmi i blagih brežuljaka, predivno uređen za brojne turiste, odmah nas je oduševio. Prirodni fenomen sedrenih stijena, koje na prvi pogled djeluju

Svježe pečene pastrve poslužene u glinenoj posudi

kao snijeg, oduzeo nam je dah. Nismo mogli odoljeti te smo se malo i okupali u termalnim vodama Pamukkala nakon šetnje kroz ruševine antičkoga grada Hierapolisa s velebnom nekropolom i drevnim kazalištem.

Nezaobilazan posjet džamiji

Predivno mjesto s brojnim uređenim šetalištima zadržalo nas je sve do večeri, nakon čega smo nažalost krenuli dalje. No utjeha je bila u tome što smo bazene s vrućom termalnom vodom imali i u hotelu!


Sport

!

NK Varaždin dobio kredit od 8 mil. kuna kojim će biti podmirena potraživanja

sport@regionalni.com

Na turniru nogometnih trenera LendavaTurniši varaždinski treneri osvojili 1. mjesto”, Damir Jagačić

KARATE Tradicionalni Međunarodni karate turnir “Sveti Nikola”

“Berba” medalja Članovi organizatora turnira KK “Varaždin” osvojili su čak osam medalja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Maksimiru su bili bolji uvjeti za igru nego protiv Splita

Međunarodni turnir Sveti Nikola u organizaciji Karate kluba Varaždin, pod pokroviteljstvom Grada Varaždina, održan je u subotu 4. prosinca u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin na Dravi. Nastupilo je 270 natjecatelja iz 46 klubova i iz tri zemlje: Hrvatske, BiH i Slovačke.

Veliki bod iz Maksimira

Rezultati Za Karate klub „Varaždin“ nastupili su: Jelena Puzak, Viktor Kociper, Sven Stanisavljević, Bruno Pavlic, Jana Skender, Helena Bogov ić, Tara Nikolić, Elma Garibović, Nika Juraga, Mislav Mlinarec, Ante Tadić, Mislav Antunović, Tin Kirić, Borna Antonne čić, Josip Skender, Luka poseb le Peti, Enes Garibović, a v poh jima Vedran Vujec, Eugen atel Kanjir, Robert Fejzunatjec ždin” idu lahu i Maks Morić. ara KK “V ima koji su U katama za KK e kad t vojili “Varaždin“ nastupio os je Borna Antončić u lje kategoriji mlađi kademeda ti i izgubio je za treće mjesto. U borbama medalje su osvojili: Josip Skender - 3. Čak su i najmlađi sudionici priredili atraktivne borbe na Međunarodnom turniru Sveti Nikola

NK Varaždin odlično je odigrao u Maksimiru i vraća se u Varaždin s velikim bodom. Dinamo je u posljednjoj utakmici 18. kola 1. HNL-a poveo golom Moralesa iz dvojbenog jedanaesterca u 55. minuti a Filip Škvorc izjednačio deset minuta kasnije.

Drugi u jesenskom dijelu Odbojkaši OK Varaždin pobijedili su i u 9. kolu Superlige na gostovanju u Karlovcu kod istoimene ekipe 3:1 (16:25, 25:21, 25:13, 25:23). Slijedi zimska stanka do 22. siječnja kada se nastavlja liga odigravanjem utakmica 10. kola. Varaždinci tada odlaze na susret u Osijek gdje će se sastati s ekipom od koje su jedino izgubili u jesenskom dijelu prvenstva. MOK Mursa Pan u dosadašnjem dijelu prvenstva ostvario je svih devet pobjeda i vodi na prvenstvenoj ljestvici, dok su Varaždinci drugi sa 8 pobjeda i 1 porazom.

Pavlic u Poljskoj i Švedskoj Jurica Pavlic potpisao je ugovore za sljedeću sezonu s poljskim klubom Unia Leszno te švedskim klubom Dackarna iz Malille. Jurica već četvrtu godinu zaredom vozi za Uniju Leszno, s kojom je dva puta osvojio zlatnu medalju u poljskoj ekstraligi - 2007. i 2010. godine. Ugovor s Unijom Leszno potpisao je na dvije godine, a u ekipi se nalaze J. Hampel, svjetski viceprvak i J. Kolodziej, dobitnik wild carda Grand Prix sezonu.

FOTO FOKUS E. Garibović, trener

mjesto u kategoriji učenici 34 kg, Nika Juraga - 3. mjesto u kategoriji učenice - 28 kg, Elma Garibović 3. mjesto u kategoriji mlađe kadetkinje 45 kg, Luka Peti osvojio je 1. mjesto u kategoriji kadeti - 57 kg, Enes Garibović osvojio je 1. mjesto u kategoriji kadeti 63 kg, Eugen Kanjir osvojio je

Međunarodni turnir Sveti Nikola ove je godine okupio čak 270 natjecatelja iz 46 klubova

1. mjesto u kategoriji kadeti 70 kg. U kategoriji kadeti + 70 kg. Robert Fejzulahu osvojio je 1. mjesto dok je 2. mjesto pripalo Maksu Moricu. Trener Karate kluba „Varaždin“ Esad Garibovic vrlo je za-

NOGOMET

Očuvanje tradicije Na varaždinskom stadionu Sloboda osnovana je Udruga za promociju i očuvanje tradicije nogometa u Varaždinu „Đuro Kulčar“. Inicijativni odbor činili su bivši varaždinski nogometaši, a sada treneri i sportski djelatnici Dražen Besek, Marijan Hižak, Branko i Zlatko Ivanković, Josip Piskač i

Drago Posavec. Na osnivačkoj skupštini udruge istaknuto je da je prvenstveni cilj udruge oteti od zaborava povijest varaždinskog nogometa i varaždinske nogometne legende, a jedan od prvih zadataka udruge bit će stvaranje poticaja za osnivanje Muzeja sporta u Varaždinu. (di)

dovoljan uspjehom članova kluba i posebno je pohvalio članove koji su prvi put nastupili na turniru te kadete KK “Varaždin“ koji su osvojili zlatne medalje. Karate klub “Varaždin“ kao

organizator zahvaljuje Gradu Varaždinu na pokroviteljstvu i poslovnom sustavu Vindiji na sponzorstvu. Organizacija turnira i ove je godine bila na zavidnom nivou pa su sudionici pohvalili organizatora.

Varaždin će tako jesenski dio prvenstva završiti na 8. mjestu sa 25 osvojenih bodova. Ovaj susret bio je oproštajni i za varaždinskog kapetana koji Josipa Brezovca koji se već priključio ekipi Dinama. Za tro vrijeme Varaždinci će mirno krenuti na zimsku stanku.


34 Sport

U zaleđu

07. prosinca 2010., br. 342

GIMNASTIKA Varaždinci uspješni na državnom prvenstvu

Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Sport i muzej S

portska tradicija u Varaždinu i Varaždinskoj županiji zaslužuje primjerenu prezentaciju i očuvanje od zaborava. Jedan od načina je objavljivanje raznih monografija i knjiga o pojedinim sportovima, ali i sportu u gradu uopće; drugi način bio bi prezentacija arhivske građe u obliku muzejske zbirke o sportu ili cijelog muzeja posvećenog sportu. od pojedinaca koji se dugo godina bave sportom kao natjecatelji i sportski djelatnici, kao i brojni ljubitelji sporta, nalaze se veće ili manje količine izuzetno vrijedne sportske građe. Najbrojnije su fotografije uz pomoć kojih se može pratiti razvoj pojedinog sporta, ali i sporta uopće u Varaždinu i Varaždinskoj županiji. Osim toga, postoje i prave zbirke sportskih rekvizita kojima su se tijekom godina služili sportaši i klubovi, a zatim su otišli u povijest. Zatim još uvijek se mogu pronaći, na primjer, iskaznice sportskih udruga i klubova i slični dokumenti. Iz novije povijesti tu su i TV i video snimke pojedinih susreta ili igrača. očuvanju tradicije i formiranju ovakvih zbirki sigurno će svoj veliki doprinos dati i Udruga rukometnih veterana te novoosnovana Udruga za očuvanje tradicije u nogometu. Ovim putem mogu krenuti i drugi sportovi te udruge sportskih veterana, ali i zajednice sportskih udruga iz pojedinih općina i gradova. Svojom pozicijom mogu djelovati na one koji imaju takve zbirke da od njih nastanu knjige ili čak muzejske zbirke. okretanjem tih aktivnosti zasigurno bi se podigla svijest o potrebi očuvanja tradicije u svim sportskim granama, ali bi se i dodatno otvorio put prema sponzorima i donatorima koji bi svojim potpomaganjem kluba, udruge ili sporta na taj način ušli i u društvenu povijest cijeloga kraja.

K

U

P

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

srijeda, 08.12.2010. - velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Nexe u 19:00 sati petak, 10.12.2010. - velika dvorana – koncert zabavne glazbe Karlovačko live sa Halidom Bešlićem i Crvenom jabukom u 20:00 sati subota, 11.12.2010. - mala dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Orao 2 u 11:30 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Varteks u 15:00 satia – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Sisak u 18:00 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Vinku Kiriniću, najboljem konjašu u konkurenciji, na državnom prvenstvu zamalo je izmaklo zlato

Vrhunski program Kirinić, Vugrinec i Ratković imat će novu priliku već za dva tjedna na međunarodnom turniru u Novome Sadu Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Odgađanje gorućeg problema - Volio bih da naš grad i ljudi koji ga vode, kao i sportske strukture, napokon prepoznaju naš rad i želju da radimo sportske rezultate, da radimo s malom djecom i mladim ljudima koji su spremni trenirati i po pet sati dnevno, sport koji nije nimalo lagan, što svi dobro i znaju, te da nam napokon nađu neko rješenje po pitanju prostora - dvorane, jer uvjete koje imamo, već smo odavno prerasli po svim pitanjima; brojnosti, kvaliteti, a pogotovo re-

Proteklog vikenda, gimnastičari i gimnastičarke gimnastič- posljednjem elementu učinio kog kluba “Vindija”, nastupili su je malo odstupanje, čime je mona državnom prvenstvu u sport- rao prepustiti zlato protivniku skoj gimnastici, koje je održa- iz Zagreba. no u organizaciji GK”Hrvatski Martin Ratković iz Varaždinsokol” Karlovac, u prepunoj skih Toplica, sa svojim prvim dvorani “Mladost”. nastupom na državnom prvenNatjecanja su započela s ju- stvu i zasigurno najatraktivniniorkama B, gdje je jedina jom vježbom u konkurenciji, Varaždinka Hanja Hainš osvojila ali s bolnom povredom noge, srebrno odličje, odličnim na- osvojio je šesto mjesto. Kirinić, stupom na preskoku i tlu, Hanji Vugrinec i Ratković imat će sljedi Božićni međunarodni priliku već za dva tjedna na turnir u Samoboru, gdje međunarodnom turniće pokušati uhvatit ru u Novome Sadu, i j n a H izlato u višeboju. pokušati odraMatija Vugriditi vježbe bez š Hain nec osvojio grešaka, čime i n ć i ž je dva srebra di Bo urnir, z a s i g u r n o e j l s na preskoku, u finale odni t i ulaze gdje je odrapo spravama. đunar t e a š m u k dio bez grešDrugog e po gdje ć i zlato dana natjecake d v a jaka t i t a skoka, no za zlanja, jedini Varažuhv to su nedostajale dinac koji je uspio dvije desetinke. osvojiti zlatno odličje, je Matija Bistrović koji je u višeboju osvojio po peti put za Sreća Za Vinka Kirinića sa sigurno- redom odličje visokog sjaja. Vašću možemo reći da je najbolji raždinska ekipa, prošlogodišnji konjaš u konkurenciji, no u prvaci u ekipnom sastavu (Jakov

zultatima. Na žalost, mi smo dali sve od sebe, dok grad još nije, a bojimo se da ni neće naći rješenje, jer su vojarnu koju smo spominjali u prethodnim izvješćima, odbili “kao ideju koja nije dobra iz razloga jer se ne zna što će biti u kasarni”, što nije objašnjenje, već samo odgađanje ovog gorućeg problema, za nas od egzistencijalnog pitanja za bazični sport u Varaždinu - izjavio je Emil Šanjek, glavni trener MSG/ŽSG GK”Vindija” Varaždin.

Juniorska ekipa osvojila je odlično drugo mjesto

Premužić, Davor Filipašić, Ivan Avirović, Matija Bistrović), morali su se zadovoljiti srebrnim peharom. Nera Hainš pod vodstvom trenerice Marije Zemljić, s odličnim nastupom na svim spra-

vama osim na preskoku, nije uspjela osvojiti medalju. Matija Brković i Jaša Kocijan nastupili su u kategoriji c kadeta, te su solidno nastupili, ali do sada još nisu dostavljeni rezultati posljednjih turnusa.

TAEKWONDO

Uspješni članovi ivanečkoga kluba

Na 6. ITF Otvorenom prvenstvu Slovenije UniorSkala Zreče sudjelovalo je oko 230 natjecatelja iz pet država. Taekwondo klub Hwarang Ivanec ostvario je sljedeće rezultate: 2. mjesto Michael Koranić, juniori forme, plavi pojas, dok je u borbama u kategoriji juniori do 73 kg osvojio 3.

mjesto; 2. mjesto osvojio je Leo Koranić u borbama, kadeti do 35 kg; 1. mjesto osvojila je Marija Hodalj, juniorke forme, žuti pojas; 3. mjesto osvojile su Tea Marković i Vlatkica Cafuk u formama kadetkinje, žuti pojas; 1. mjesto osvojila je Nikolina Cafuk borbe kadetkinje do 25 kg.


Sport 35

07. prosinca 2010., br. 342

SPORTSKI PLES X. Croatia Open okupio plesne parove iz 30 država

Svjetska plesna elita Na natjecanju je nastupilo više od 1000 plesača iz 30 zemalja, dok je kvalitetu njihovog nastupa ocjenjivalo 20 međunarodnih sudaca iz 13 zemalja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U organizaciji Spor tskog plesnog kluba “Harmony” u Sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu održano je jubilarno deseto po redu najznačajnije međunarodno plesno natjecanje u standardnim i latinoameričkim plesovima u ovom dijelu Europe – Croatia Open Varaždin 2010. Natjecanje je to koje je pobudilo izuzetno veliko zanimanje ne samo stanovnika Varaždina već i ljubitelja plesa iz cijele Hrvatske, ali i iz mnogih europskih zemalja.

Deseti Croatia Open 2010

drugih svjetskih plesnih metropola. Pravi užitak i zadovoljstvo bilo je pratiti natjecanja parova iz samog svjetskog vrha, točnije od prvih 36 plesnih parova sa svjetske rang ljestvice, na ovom prestižnom natjecanju nastupi-

Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Savjeti za vježbanje (2) N

emojte zaobići instruktora. Instruktor fitnessa važna je osoba. Njemu ćete kod upisa objasniti: Kakav je vaš način života (da li se dosta krećete ili pretežito sjedite), Što želite postići vježbama u teretani (učvrstiti mišiće, smršavjeti, povećati mišićnu masu) i Kakve vježbe zbog zdravstvenih ograničenja ne smijete izvoditi. nstruktor će sve to unijeti u vaš osobni karton i osmisliti program vježbanja koji je vama prilagođen. Prvi će vam puta pokazati svaku vježbu i paziti da je pravilno izvedete. Nakon mjesec ili dva treba zatražiti od instruktora da prilagodi vježbe, jer primjerice želite pojačati intenzitet vježbanja za određene skupine mišića ili smanjiti broj napornih vježbi. Kako biste sačuvali zdravlje, a posebno da se zaštitite od ozljeda mišiće, kralježnicu i zglobove, nemojte vježbati na svoju ruku. Prije nego počnete vježbati raspitajte se o vrsti treninga koji se nudi u vašem fitness centru i koji su mu učinci. Step je odličan za kondiciju, izgradnju mišića nogu i stražnjice, ali i sagorijevanje kalorija. Pilates je izvrstan za jačanje gipkosti, istezanje i lijepo oblikovanje mišića. Disanje tijekom tjelovježbe posebno je važno. Često nastojimo disati samo kroz nos i ne uzimati zrak tijekom vježbanja misleći da ćemo tako duže izdržati napor. No na taj način cijeli organizam, uključujući mišiće, zapravo ne dobiva potreban kisik. To stvara teškoće, posebno kada je riječ o mišićima. 1. Udah - izdah. Pravilno disanje tijekom vježbe: 2. Udahnite u trenutku vježbe kada je napor najmanji. 3. Izdahnite zrak u trenutku najvećeg napora. Uz ovaj način disanje mišići će biti optimalno opskrbljeni kisikom i vježbat ćete uz najmanji napor.

I

Priznanje Croatia Open Varaždin jedno je od rijetkih plesnih natjecanja koje je dobilo licencu i odobrenje IDSF-a (International Dance Sport Federation), krovne udruge sportskog plesa u svijetu, za uvrštenje turnira u prestižnu IDSF International Open klasu – najcjenjeniju u plesnome svijetu. Na natjecanju je nastupilo više od 1000 plesača iz 30 zemalja, dok je kvalitetu njihovog nastupa ocjenjivalo 20 međunarodnih sudaca iz 13 zemalja delegiranih od strane Međunarodne sportske plesne federacije. Prema rang ljestvici plesnih natjecanja kategoriziranih od strane IDSF-a, ovogodišnji varaždinski turnir spada u kategoriju pet najznačajnijih i najjačih plesnih natjecanja u svijetu što ga stavlja uz rame gradova poput Beča, Stuttgarta, Londona, Moskve, Barcelone, Šangaja, Singapura, Tokija i

Fitness

rnir t ki tu riju pe s n i žd go vara u kate jetu i a v d spa čih u s a j j na

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com Croatia Open 2010 i ove je godine pružio užitak svim ljubiteljima plesa

lo je njih čak 20. Nakon izuzetno žestokih i atraktivnih nastupa u elitnoj International Open kategoriji standardnih plesova, prvo mjesto pripalo je drugo plasiranom plesnom paru na svijetu i ujedno prvacima Danske Taniji Kehlet i Emanuelu Valeriju. Drugi su bili Margarita Klimenko i Ivan Novikov iz Rusije, dok su treći bili aktualni svjetski prvaci u kategoriji 10 plesova Ashli Williamson i Bjorn Bitsch. U International Open kategoriji latinoameričkih plesova na veliko zadovoljstvo domaće publike pobijedili su vice-prvaci svijeta, hrvatski par Zoran Plohl i Tatsiana Lahvinovich. Drugi su bili Andrea De Angelis i Uliana Fomenko iz Italije dok je treće mjesto pripalo prvacima Austrije Anni Ludwig-Tchemodourov i Zufaru Zaripovu.

Najveći uspjeh kod mladih Od hrvatskih plesnih parova najveći uspjeh postignut je u mlađim starosnim razredima gdje su u izuzetno jakoj međunarodnoj konkurenciji plesači iz Harmonyjeve škole plesa Vedran Sraga i Iva Risek u kategoriji mlađa mladež u standardnim plesovima osvojili prvo mjesto, a u latinoameričkim plesovima četvrto mjesto. U konkurenciji odraslih jedini hrvatski parovi koji su uspjeli izboriti ulazak u drugi odnosno treći krug natjecanja bili su Patrik Majcen i Emina Mušanović, iz kluba domaćina Sportskog plesnog kluba “Harmony” i Ištvan Varga i Gabriela Pilić iz Zagreba.

Predstavile su se i Zumboline - rekreativni zumba aerobik

Visokoproteinski mamci B

oile su visokoproteinski mamci. Sastoje se od različitih vrsta brašna (pšenični griz, kukuruzni griz, kukuruzno brašno, sojino brašno, proseno brašno, riblje brašno, rižino brašno i dr.) te različitih dodataka (npr. ptičja hrana, mljeveni tigrov oraščić, mlijeko u prahu), plus danas već pomalo neizbježnih aditiva raznih renomiranih i manje poznatih proizvođača (npr. ekstrakt jetre u prahu, razni ugljikohidrati, proteini, aminokiseline, Red factor, Robin red, i dr.) i na kraju - neizostavnih mirisa. Postoje različiti mirisi: na bazi alkohola, uljni, voćni, na bazi mirisa ribe, školjaka, rakova, jetre i dr. Kao što smo već rekli, boile su specifični žganci, tj. specifični su po tome što kada se odredi točan omjer svih sastojaka (brašna, ostali dodaci, aditivi) i napravi smjesa tj. po šaranaški “miks”, isti taj “miks” umijesimo u određen broj jaja kojima smo dodali (a i nismo morali) mirise i ostale tekuće aditive i raznorazne dodatke. (Otprilike je to kg miksa na 10 jaja, no to ponajprije ovisi o vrsti miksa). Nakon što miks umijesimo u jaja i dobijemo kompaktnu smjesu (ne presuhu, niti premokru tj. preljepljivu) od dobivene mase radimo valjke (ručno ili špricom za valjke) te ih stavljamo u roler i izrolamo boile. Boile su različitih promjera, no najčešće su od 12, 14, 16, 18, 20 do 22 mm. Nije uvjet da boile radimo rolerom, niti da one budu savršeno okrugle. Ako nemamo roler, rukom napravimo valjke te ih nasječemo nožem. Zatim ih možemo dlanovima zaokružiti ili pak ostaviti takvima kakve smo dobili nakon rezanja.

Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: budimir.maletajne@gmail.com ili na 091/2002-083. Cijena knjige je 65,00 kuna plus poštarina.


36 Sport

07. prosinca 2010., br. 342

MALI NOGOMET

Bodovi otišli u Split U 8. kolu 1. hrvatske malonogometne lige Novomarofčani nisu uspjeli osvojiti tri boda na domaćem terenu. Iako je sve krenulo po planu i već u petoj minuti u novomarofskom ŠSD-u domaćin je poveo pogotkom Tomislava Turkovića. Od 11. do 18. minute Splićani su preokrenuli rezultat i došli do vodstva od 3:1. U 38. minuti u pokušaju da poravna rezultat na 4:4 Mladen Hasija zadobio je prijelom obje lijeve potkoljenične kosti i prebačen je u Opću bolnicu u Varaždinu. Nakon Mladenove povrede Nikica Škerbić ipak je poravnao rezultat na 4:4, ali 40-ak sekundi prije kraja nadmetanja gosti su postigli pobjedonosni pogodak. Ovaj utorak Novi Marof će biti gost ekipe Mejaša u Splitu, a u petak im u goste dolazi branitelj naslova prvaka Nacional. (pd)

STRELIČARSTVO

Medalje u Varaždin i Novi Marof Članovi Grebengradskih streličara nastupili su u nedjelju na streličarskom turniru u Sisku “Sveti Nikola 2010” i vratili se u Novi Marof s novim medaljama. Tako je Dora Oštrek osvojila zlatnu medalju u složenom luku u kategoriji kadetkinja, Martin Rabuzin zlatni je kod juniora u složenom luku, a Davor Pejnović prvi je u standardnom luku. Nina Herceg osvojila je srebrnu medalju kod seniorki u golom luku, a Zlatko Zubović bio je drugi u tradicionalnom dugom luku kod veterana. U kategoriji dječaka do 14 godina Jakov Sić u olimpijskom luku bio je osmi, a Dobroslav Oštrek bio je deveti u golom luku kod seniora. Dobar “ulov” imali su i streličari Cekina. Seniorka Ana Zorman osvojila je zlatnu medalju u olimpijskom luku, dok je srebro osvojila Ana Stolnik, a Marko Međimurec bio je četvrti u kategoriji dječaka do 14 godina. Zoran Marenčić osvojio je srebro u golom luku, a kod seniora, u složenom luku, Tomislav Mlinarić zauzeo je šesto mjesto, Alen Ružić osmo, Dario Gregec dvanaesto, a Stjepan Gašparić trinaesto mjesto. (pd)

Najboljim igračem susreta proglašen je Vladimir Malner, koji je postigao 10 golova

RUKOMET Hit iz Vidovca došao pogledati i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša

Potvrđen jesenski naslov i naziv favorita za Prvu ligu U punom gledalištu mogli su se vidjeti i brojni uspješni sportaši, između ostalih trener NK Varaždin Samir Toplak i nogometaš Josip Brezovec Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Rukometaši Vidovec BIOS-a nastavili su sjajnu seriju nepobjedivosti i osvojili su naslov jesenskih prvaka 2. HRL Sjever uoči posljednjega kola prvenstva. Osmu pobjedu, iz osam odigranih utakmica, ostvarili su u subotu protiv Nove Gradiške, gdje su pobijedili s uvjerljivih 47:30.

Zvijezde Utakmicu su pohodila i dva najznačajnija imena varaždinskog nogometa ove jeseni, Samir Toplak, trener Varaždina, kao i kapetan Josip Brezovec, također dobivši poklone uoči susreta, ali i pljesak okupljenih gledatelja. Od početka utakmice bilo je jasno tko je favorit u ovom ogledu te da jesenski naslov vidovečkih rukometaša ne

dolazi u pitanje. Gosti su se držali samo do 5:4, a tada domaći rukometaši serijom 5:0 rade veliku prednost, koja je do poluvremena narasla do 24:12. U nastavku igre prigodu

u

školskoj sportskoj dvorani u Vidovcu okupilo se oko četiristo navijača dobivaju i igrači koji su zbog ozljeda manje igrali tijekom sezone, a utakmica je bila više revijalnog karaktera. Na kraju je semafor pokazivao 47:30. Najboljim igračem susreta proglašen je Vladimir Malner, koji je postigao 10 golova, a za to je dobio i poklon od HOO-a, od strane Zlatka Mateše. Lovrenčić je posti-

gao šest, kao i N. Melnjak, dok su Lilić i Golub postigli pet pogodaka za osiguranje jesenskog naslova prvaka. U redovima gostiju, koji su stigli s tek devet igrača, trojac Sertić, Prša i Zaužel postigli su po osam golova svaki. Vidovec BIOS – Nova Gradiška 47:30 (24:12). Vidovec BIOS: Benko, Dobovičnik 4, Lilić 5, Kežman 1, Brkinjač, Svetec 2, Malner 10 (3), N. Melnjak 6, Posavec, M. Melnjak 2, Jergan, Breljak 3, Vujović, Lovrenčić 6, Golub 5, Turković 3. Trener: Zvonimir Melnjak. Nova Gradiška: Penić, Orej 4, Miletić 2, Dujić, Milinović, Zaužel 8 (1), Prša 8 (2), Sertić 8 (3), Latal. Trener: Ivan Sertić. Sedmerci: Vidovec BIOS 4/4; Nova Gradiška 7 (6) Isključenja: Vidovec BIOS 12 min, Nova Gradiška 4 minute.

Lijepa rukometna priča U dvorani u Vidovcu okupilo se oko četiristo gledatelja, no Vidovec je imao svojeg posebnog navijača. Prvi put u povijesti Vidovec je posjetio Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. Uoči utakmice vidovečke mažoretkinje uručile su mu poklon kluba, knjigu Krešimira Petanjeka “Varaždin kolijev-

ka rukometa”. - Želio sam doći večeras, na poziv mojih prijatelja iz RK Vidovec BIOS, uvjeriti se na licu mjesta kakva je kvaliteta rukometa u drugoj ligi, i mogu reći da sam zadovoljan viđenim. Drago mi je da jedno malo mjesto poput Vidovca ima ovako lijepu rukometnu priču – istaknuo je Zlatko Mateša nakon susreta.

Zlatko Mateša prvi je put bio u Vidovcu

RUKOMET Dvije zanimljive utakmice RK Varteks Di Caprija

Bod u susjedskom derbiju

Vrhunski rukomet u Gradskoj sportskoj dvorani

Rukometaši RK Varteks Di Caprija odigrali su proteklog tjedna dvije utakmice. Najprije su odigrali sa ekipom RK CO Zagreb u novoj dvorani 25:38. Rezultat je bio prema očekivanju, “krojači” su poraženi, ali je oko tri tisuće gledatelja bilo zadovoljno jer su gledali najbolji hrvatski rukometni klub i

dobar otpor Varaždinaca. Ove utakmice uvijek privuku velik broj gledatelja što daje dodatnu promociju i varaždinskom rukometu. Mnogo neizvjesniji bio je susret koji je odigran u nedjelju. Varaždinci su se sastali u susjedskom i međužupanijskom derbiju Premijer lige sa RK

Međimurje u Čakovcu. Podijelili su na kraju bodove, nakon rezultata 26:26. U sljedećem kolu koje je na rasporedu 8. prosinca Varteks dočekuje ekipu Nexe. Na prvenstvenoj ljestvici Varaždinci su šesti, Međimurci četvrti a ekipa Nexe nalazi se na drugom mjestu. (di)


07. prosinca 2010., br. 342

Oglasi 37

Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije su naš imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, na njihovom znanju, predanosti i želji za uspjehom. Za naš pogon šivaone u Trnovcu traže se:

ŠIVAČI

s kojima se odmah po stupanju na rad zaključuje ugovor o radu NUDIMO: ɄĤåáėĺÿĮÑġĤÿđÑĒĉÑ ɄėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒÿÑıĮėÜıĨĒÿġĤÿĉåĺėŀ ɄĒÑĉđėáåĤĒÿĉÑġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦėġĤåđıȦÑıĮėđÑĮåŀÑĮėġČåÿþČÑáĒåĒÑġÿĮĊå ɄĨĮÿđıČÑĮÿĺĒıĤÑáĒıÑĮđėĨîåĤı ɄġėĺėČĉĒÿĉıĊıġĒĉıĤėÜåĪÿĤėĊåġėĮĤėĪĒĉåĊėáĮĤûėĺÑàĊÿþġėáıŀåßÑĨėáûėáėđ plaćanja , mogućnost kupnje školskog pribora s popustom OD KANDIDATA OČEKUJEMO: ɄĒÑĉđÑĒĉåĮåàÑĉŀÑėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉåĒÑġėĨČėĺÿđÑĪÿĺÑĒĉÑÿČÿ0_ĮåĊĨĮÿČĒėûÿČÿ obućarskog smjera ɄĤÑáĒėÿĨĊıĨĮĺėĒÑġėĨČėĺÿđÑĪÿĺÑĒĉÑ Naša vrata su uvijek otvorena osobama koje vjeruju da mogu doprinjeti postizanju zajedničkog uspjeha i žele biti dio društva koje pruža trajnu sigurnost svojim zaposlenicima. Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: ġėĨÑėɝÜėļđÑĤĊȩÝėđȦÿČÿėĨėÜĒėıĊÑáĤėĺĨĊÿėáĉåČȩNĺåáėáÑĮĒåÿĒîėĤđÑÝÿĉå na broju: tel: 042/404-694


38 Savjetnik

07. prosinca 2010., br. 342

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Zimske večeri...

Radikalni kirurški zahvati na ljubimcima

U

V

jednom društvu rukujući se s prisutnima netko reče: „Život s cvijećem je ljepši“ kako bi slikovito prisutnima dao do znanja čime se bavim. Potaknuti tom natuknicom razvila se rasprava o cvijeću u sasvim, za mene, neočekivanom smjeru. Naime, jedna konstatacija prisutne gospođe zbuni većinu nas prisutnih, ali za razliku od ostalih, od mene se očekivalo da uđem u raspravu. Naime, jedna gospođa smatrala je da je ubrani cvijet odvojen, silom otkinut od matične biljke lišen svog prirodnog staništa i osuđen na ubrzano propadanje zbog nekoliko trenutaka ljepote u stručku, vazi ili aranžmanu, a sve zbog nečijeg uživanja. I postavlja pitanje: “Je li doista sudbina tog divnog cvijeća takva da bude besmisleno uništeno?!” Protutezom odgovorih cijenjenoj gospođi, a i vama dragi čitatelji koji se slažete u tom razmišljanju. Moram priznati da je konstatacija na mjestu, ali samo onda kada se to odnosi na prirodno izniklo bilje. Zato smo svjedoci da se danomice apelira i donose zakoni, a kroz razne institucije dodatno nastoji zaštititi priroda, a tu spada i kidanje samoniklog bilja. A kada se pak radi o uzgajanom cvijeću, spomenuta konstatacija ne stoji. Jer tada na našem stolu ne bi bilo kruha, kolača i ostalih za život važnih namirnica koje hrane tijelo. Naprotiv tome, cvijeće ne hrani tijelo već dušu čije je raspoloženje uz ostalo uvjetovano i ljepotom okoline. Zbog toga su razvijene razne grane poljoprivrede čija je jedna od grana i uzgoj cvijeća za rez. Tom cvijeću je namjena da bude ubrano isto kao klas kukuruza, glavica kupusa... Njemački pisac Knez Puckler (17851871) jednom prilikom zabilježio je: „Od svih korisnih stvari najkorisnije su one koje su lijepe!“.

rlo su česti slučajevi da vlasnici, došavši u panici u ambulantu zbog stanja svojeg kućnog ljubimca, pristaju na sve, ni ne shvativši koju su to odluku donijeli u ime svog miljenika. Naravno da je uloga i odgovornost ordinariusa u takvim situacijama vrlo bitna, no konačnu odluku uvijek donosi vlasnik. Veterinar nije dužan samo vlasniku kao laiku objasniti situaciju u kojoj se nalazi pacijent, o dijagnostičkom postupku koji treba provesti ili kirurškom zahvatu koji je neminovan, već i posljedicama koje slijede nakon kirurškog zahvata. Vlasnici najčešće nisu svjesni svoje odgovornosti i brige koju preuzimaju nakon odlaska iz ambulante te često nesvjesno podcjenjuju tu situaciju. Stoga nije više ni iznenađenje da nakon operacije pacijent sam „ordinira“ po rani, pojede šavove ili proučava vlastitu anatomiju. Stoga je poznato da vlasnici u sve većem broju praksi, privatnih ili fakultetskih klinika u Europi, prije kirurškog zahvata potpisuju svoju privolu na određeni kirurški zahvat, a prilikom odlaska kući i dokument kojim se obvezuju da će poštovati sve što im je bilo rečeno o postoperativnom tretmanu njihovog kućnog ljubimca. Time svaka komplikacija koja nastaje nevezano izravno uz provedeni kirurški zahvat je zapravo odgovornost vlasnika! S obzirom na cijene veterinarskih usluga u Europi i eventualan ponovni kirurški zahvat zbog nemara vlasnika, vlasnici su vrlo odgovorni i brižni za svog ljubimca. To pravilo vrijedi u svakoj situaciji, bez obzira na opsežnost ili delikatnost kirurškog zahvata. Kakva je situacija kod

Normalan život

Život i socijalna skrb Siniša ČESI

Eva MAKOVEC

dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

Downov sindrom D

ownov sindrom genetski je poremećaj pri kojem dolazi do trisomnije na 21. kromosomu, odnosno umjesto 46 kromosoma (ili 23 para kromosoma) postoji višak jednog kromosoma ili jednog dijela kromosoma na 21. paru. Prosječno jedno od 700 novorođene djece rađa se s Downovim sindromom. Može se pojaviti u bilo kojoj obitelji bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života. Sindrom je naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika, a ime «Down» potječe od imena engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je 1866. prvi opisao sindrom. Najčešća karakteristična tjelesna obilježja djece s Downovim sindromom su: smanjen mišićni tonus, specifičan oblik lica i uški, sredinom dlana može se protezati specifična poprečna brazda, mala usta s neproporcionalno velikim jezikom… Ove i neke druge karakteristike mogu se pojaviti i kod ostale djece, stoga je za postavljanje dijagnoze potrebno učiniti i dodatne pretrage. Potrebno je već od najranije dobi posavjetovati se sa stručnjacima koji će dati roditelju potrebne informacije te osigurati podršku obitelji. Naime, primjereno odabrane vježbe za poticanje ranog motoričkog razvoja važne su za daljnji razvoj fine motorike. Primjerenim i pravodobnim poticanjem može se utjecati na motorički, spoznajni i komunikacijski razvoj djeteta. Važno je naglasiti da sva djeca s Downovim sindromom prolaze kroz iste razvojne etape kao i djeca «urednog» razvoja, samo je njihov ulazak u pojedinu etapu nešto sporiji i kasniji te se duže zadržavaju na pojedinoj etapi. Svaki roditelj i stručnjak koji se bavi ovim područjem ima isti cilj, a to je pružanje prilike osobama s Downovim sindromom da postignu svoj puni potencijal u svakom pogledu života u zajednici.

nas?! Kao prvo, vlasnici ne žele potpisivati nikakav dokument kojim preuzimaju odgovornost na sebe, no praksa je takva da se svi dogovori o kirurškom zahvatu provode javno pred nekim svjedokom, što je s forenzičkog stajališta tj. sudske veterine legalan i priznati postupak. Postoperativno pak, svaku komplikaciju koja nema izravne veze s provedenom operacijom, a posljedica je nepažnje, nebrige ili nemara vlasnika o njegovom kućnom ljubimcu, vlasnici u pravilu žele pripisati veterinaru. Puno puta smatraju da je dovoljno staviti psa u „boks“ ili na kauč u toploj sobi ili zatvoriti ga u garaži. Naši pacijenti trebaju isto tako pažnju, nježnost i skrb, kao i ljudi nakon težih operacija. To je posebice bitno kad se provedu teže odnosno zahtjevnije operacije ili operacije sa specifičnim postoperativnim tretmanom. Tako se sjećam jednog pacijenta liječenog dulje vrijeme u drugoj ambulanti, kojem je morala biti amputirana prednja noga. Već drugi dan došao je na kontrolu s otvorenom ranom, prepunom zemlje! I što sad?! Čija je to odgovornost? Također je kod nekih operacija potrebna posebna pažnja kao npr. nakon operacija na oku, odstranjivanja analnih vrećica, postavljanja vanjskih fiksatora nakon otvorenih prijeloma kostiju itd.. Ponekad vlasnici, izgleda ne shvativši posljedice operacije ili postoperativni tok na koji su bili upozoravani, jednostavno izgube strpljenje i živce, i u konačnici zahtijevaju eutanaziju.

Udomiteljstvo - kako postati udomitelj (1) K

ada ste razmišljali o izboru životnog zanimanja vjerojatno se mnogi od vas nisu sjetili udomiteljstva kao jednog od izbora. Iako se u posljednje vrijeme ponešto čuje o udomiteljima, još uvijek je za većinu ljudi ovo plemenito zanimanje nepoznanica. Udomiti nekog, bilo dijete, bilo stariju i nemoćnu osobu, iznimno je velika odgovornost i žrtva, ali s druge strane, pomaganje drugima kod većine ljudi stvara osjećaj zadovoljstva i samoispunjenosti. U ovo recesijsko doba kada većina ljudi teško pronalazi posao, ili je samo jedan od supružnika zaposlen, ovo zanimanje može biti jedno od rješenja kojim možemo trajno osigurati egzistenciju, a pri tome pomoći drugim ljudima. Udomiti se mogu bilo djeca, bilo stare i nemoćne osobe, psihički bolesne osobe, a moguće je i tzv. specijalizirano udomiteljstvo za djecu s poremećajima u ponašanju. ve ovisi o željama, mogućnostima i sposobnostima udomitelja. Centri za socijalnu skrb smje-

S

štavaju djecu ako im je pravilan psihofizički rast i razvoj u obitelji ugrožen ili ako se iz nekog razloga roditelji ne mogu brinuti za njih, dok odrasle osobe smještavaju na njihov zahtjev ili po službenoj dužnosti ako se radi o osobama koje su lišene poslovne sposobnosti. Hrvatskoj je na snazi promicanje deinstitucionalizacije čiji je cilj postizanje promjene u omjeru između institucionalnih i izvaninst ituc ionalnih oblika skrbi u korist izvaninstitucionalnih oblika. Smještaj u udomiteljsku obitelj prepoznat je kao čovječniji, prirodniji i jeftiniji i njegova je primjena u stalnom porastu. Udomiteljstvo, kao alternativa institucionalnom zbrinjavanju djece, ima prednost upravo u činjenici obiteljskog okruženja. domiteljstvo se kao alternativni oblik skrbi preferira i popularizira kako u razvijenim državama Europske unije i u SAD-u, tako i u tranzicijskim zemljama u kojima je mahom na djelu proces deinstitucionalizacije sustava, osobito što se tiče djece.

U

U


07. prosinca 2010., br. 342

Oglasi 39


40 Zdravlje

07. prosinca 2010., br. 342

ALKOHOLIZAM

Godišnje na liječenju više od 300 ovisnika Alkoholizam je bio i ostao veliki problem u Varaždinskoj županiji. Kolika je važnosti borbe protiv ovisnosti o alkoholu, prepoznato je još u prošlom stoljeću, točnije 1975. godine kada je osnovan Odsjek za bolesti ovisnosti koji djeluje u sklopu Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu varaždinske bolnice. Godišnje se na odsjeku liječi od 300 do 350 ovisnika o alkoholu, a kroz Ambulantu za bolesti ovisnosti svaki utorak prođe od 20 do 25 bolesnika. Povodom 35 . godišnjice rada tog odsjeka, a u mjesecu borbe protiv ovisnosti, zamjenica župana Blanka Glavica-Ječmenica u ponedjeljak je sa suradnicima posjetila Odsjek, koji vodi mr. sc. Zemira Medved, a s njom u timu su socijalna radnica Smiljana Jankov ić i psihologinja mr. Draženka TopolnjakPavišić. Iznimno je važno što je prije četiri godine u županiji ponovno počeo raditi Klub liječenih alkoholičara, koji

je u Varaždinu osnovan još 1965. godine kao treći takav klub u bivšoj državi. Radi stigme koju nosi, taj naziv preimenovan je u Udrugu zdravog življenja - Obiteljski klub Varaždinske županije. Time je poboljšana skrb za ovisnike o alkoholu, jer su ponovno stvoreni uvjeti za povezivanje ambulantnog i bolničkog liječenja s programom rehabilitacije alkoholnih ovisnika zajedno s članovima njihovih obitelji. Inače, osnivač i voditelj Odsjeka za bolesti ovisnosti varaždinske bolnice bio je neuropsihijatar Emil Makarić. Tijekom 80 -ih godina zahvaljujući prim. dr. sc. Pavlu Brajši počinje se primjenjivati sistemska terapija, pa se alkoholna ovisnost od tada liječi kao problem obiteljskog sustava. Velika promjena dogodila se 2001. godine kada odsjek iz Bajnskih dvora seli u krug opće bolnice, a važno je i to što je 2003. godine osnovana Dnevna bolnica za bolesti ovisnosti. (vms)

Iako se protiv dvojice liječnika vodi kazneni postupak, formalnih prepreka za zapošljavanje nema

DOZNAJEMO Natječaj Doma zdravlja za prijem ginekologa uspješan

Dr. Pitner i dr. Fara novi djelatnici Doma zdravlja! I dok će dr. Pitner preuzeti ambulantu dr. Majcen, dr. Fara će raditi u ambulanti u Ludbregu ili Ivancu, koje su bez nositelja ginekološkog tima Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Manje narkomana U Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika Varaždinske županije, koji sada djeluje kao Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, javilo se samo 19 novih ovisnika, izvijestila je prošli tjedan dr. Franciska Lan-

čić, ravnateljica Županijskog zavoda za javno zdravstvo. Na liječenje su se do kraja listopada prijavila 232 ovisnika, dok su u županiji registrirana ukupno 772 ovisnika o drogama. Najviše je ovisnika o heroinu, a predoziranja je svake godine, srećom, sve manje. (vms)

Bivši voditelj Odjela za ženske bolesti i porodništvo dr. Zoran Pitner, koji je s varaždinskom bolnicom potpisao sporazumni raskid ugovora o radu, postaje novi djelatnik Doma zdravlja Varaždinske županije! On preuzima ordinaciju u Kolodvorskoj ulici koju je dosad vodila dr. Tatjana Majcen. - Doktorice više nema, ali ambulanta će i dalje normalno raditi. Umjesto dr. Majcen radit će dr. Pitner. Ako treba, mogu vas odmah naručiti – ljubazno je objasnila medicinska sestra u ponedjeljak kada smo nazvali ambulantu i predstavili se kao jedna od pacijentica. Dr. Pitner je trenutno na bolovanju, a kad počne raditi skrbit će o više od 7.200 pacijentica, koliko ih je u skrbi tog ginekološkog tima. No, bivši zaposlenik varaždinske bolnice

nije jedini koji će raditi u Domu zdravlja. Na natječaj koji je raspisala ta zdravstvena ustanova javio se i dr. Davor Fara, koji je s varaždinskom bolnicom također potpisao sporazumni raskid ugovora o djelu. On će vjerojatno preuzeti ambulantu u Ludbregu ili Ivancu, koje su bez nositelja ginekološkog tima. Službeni odgovor od ravnatelja Doma zdravlja Ivana Crnkovića o novim zaposlenicima do zaključenja ovoga broja nismo dobili. U petak je bio na službenom putu, a očito je i u

r

avnatelj Crnković je toliko zauzet da na pitanja koja zanimaju javnost nije odgovorio ponedjeljak imao važne obveze kad nije imao vremena sročiti ni nekoliko rečenica kako bi odgovorio pitanja koja zani-

Skupo platila odlazak Dr. Tatjana Majcen u ponedjeljak je počela raditi na Odjelu za ženske bolesti i porodništvo varaždinske bolnice. Iz Doma zdravlja Varaždinske županije je na novo radno mjesto prešla nakon što je toj ustanovi platili prilično veliku odštetu. Prema neslužbenim informacijama navodno je morala izdvojiti više od 100.000 kuna. S Domom zdravlja je, naime, potpisala ugovor o specijalističkom usavršavanju, a ravnatelj Ivan Crnković je prošli mjesec izvijestio da ugovorene obveze nije ispunila, pa je Upravno vijeće te ustanove utvrdilo “uvjete pod kojima se može zaključiti sporazum o raskidu ugovora o radu”.

maju javnost. Dom zdravlja je natječajem tražio tri specijalista ginekologije, a je li na natječaj stigla i treća molba, nismo uspjeli doznati. No, poznato je da su dr. Pitner i dr. Fara optuženi za kazneno djelo zlouporabe položaja te se protiv njih vodi sudski postupak na Općinskom sudu u Varaždinu. Upravo je u ponedjeljak bilo zakazano ročište, ali je odgođeno zbog bolesti jednog od optuženika.

Informacija da su dr. Pitner i dr. Fara novi zaposlenici Doma zdravlja iznenadila je mnoge s obzirom na to da se protiv njih vodi kazneni postupak. No formalno gledajući, prepreka za zapošljavanje trenutno nema, jer postupak nije okončan. Ako ih sud oslobodi za djela koja im državno odvjetništvo stavlja na teret, onda neće biti prepreka da nastave rad u novoj radnoj sredini.

Savjeti iz ordinacije Što i kako jesti tijekom blagdana (1) B

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ožić i novogodišnji blagdani tradicionalno su vrijeme pripremanja obilja hrane, jede se previše i tijelo opterećuje suvišnom energijom (kalorijama). U to blagdansko vrijeme mnogi od nas sami sebi gledaju kroz prste i svaki put iznova kažu da će na “dijetu” kad prođu blagdani! Blagdansko slavlje može biti ugodno i uz jela koja su pripravljena na primjereniji način. To znači da su jela pripravljena s manje masnoće uz dodatak biljnih začina ipak ukusna. Uz jelo nije neophodna i konzumacija alkoholnih napitaka.

O

dabir recepta sa sastojcima koji su siromašni kalorijama smanjuje i ukupni energetski unos tim obrokom. Svaki recept koji se priprema od namirnica bogatih energijom, može se pripremiti i sa sastojcima siromašnim energijom ili se smanji količina namirnica bogatih energijom. ri spravljanju mesnih obroka, mesu odstranite svu vidljivu masnoću, a pri pečenju dolijevajte vodu. Kada je meso pečeno, sok od pečenja bacite jer sadrži masnoću bogatu energijom i kolesterolom. Dok pečete komad

P

mesa kojem niste mogli odstraniti vidljivu masnoću (odojak, svinjski kare), podlijevajte tekućinom bez masnoće (za odojak je najprimjerenije bijelo pivo jer alkohol pečenjem ishlapi, a svinjski kare treba podlijevati vodom). Perad (pile, purica, patka) kod pečenja u komadu treba zalijevati mješavinom 2/3 vode i 1/3 ulja. Sok od pečenja nemojte upotrebljavati. Masnoće od pečenja nikada ne upotrebljavajte za varivo ili bilo koje drugo jelo, jer su te masnoće vrlo štetne. Kod zagrijavanja masnoće se mijenjaju i potpomažu

razvoju aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. reba izbjegavati recepte za pripravljanje slastica koji sadrže obilje sastojaka bogatih energijom (jaja i masnoće) i izabrati one čiji su sastojci manje kalorični. Kod pripravljanja različitih krema s jajima nikada ne upotrebljavajte sirova jaja, posebno žumanjke. Mogu izazvati trovanje salmonelom, što može biti vrlo opasno za zdravlje, posebno za one koji već imaju tegoba s probavom. Samo jedno sirovo jaje može biti kobno!

T


Zdravlje 41

07. prosinca 2010., br. 342

PRVE SLANE SOBE Dođite u Miškininu 6 u Varaždinu, kod male pošte

IZDVOJENO

Oaza zdravlja i opuštanja

Varaždin - prva Sigurna zajednica

Pomoć pri liječenju astme, bronhitisa, prehlade, alergija, stresa... Haloterapija ili „liječenje solju“ metoda je pripomoći u liječenju kroničnih bolesti respiratornog trakta poput astme i bronhitisa, ali također čisti dišne putove, djeluje protiv upala i alergija, kroničnih kožnih bolesti (ekcem, psorijaza) te uklanja napetost, umor, iscrpljenost i stres. Mnogi liječnici, od kojih su mnogi članovi ERS-a (European Respiratory Society), podižu haloterapiju na višu razinu pripomoći liječenju.

“Morski” ambijent Metoda se zasniva na doziranom boravku u atraktivno dizajniranoj sobi, posebno osvijetljenoj, izgrađenoj od prirodne kamene soli koja je na stropu, zidovima, na podu... Pa se tako djeca igraju 20 minuta, koliko traje jedna terapija za djecu (dok iz zvučnika odjekuju vesele pjesmice), grabeći u kantice i kamiončiće čistu krupnu sol, a odrasli se u nešto smirenijoj atmosferi odmaraju od napornog dana. Za odrasle terapija traje 40 minuta, što brzo prođe jer ležimo u udobnim relax-foteljama, slušajući opuštajuću, ugodnu glazbu ili čitajući. Novost je da sada radimo s novim, visoko sofisticiranim halogeneratorom koji posjeduje certifikat medicinskog uređaja i koji čestice soli – aerosol upuhuje u doziranoj koncentraciji i stvara mikroklimu identičnu onoj uz more. Takav, pravi morski ugođaj, dočekat će vas u „Oazi soli“ u Miškininoj 6 u Varaždinu. Glavni ljekoviti čimbenik slane sobe su mikročestice slanog aerosola, koje pročišćavaju zrak. Minerali iz aerosola

Titulu Sigurne zajednice nosi 200 gradova u svijetu

li Oaza6,so Varaždin

Miškinina e: Radno vrijem h 09.0 0 – 21.0 0 m) (radnim dano h 09.0 0 – 15.0 0 (subotom) Kontakt: 042/20 0-133 098/9720 -810 ail.com oazasolivz@gm jačaju imunitet epitela u nosu, sinusima, bronhijima pluća, pa se tako može spriječiti bolest.

Preventivan učinak Zato se osobama koje imaju kronični sinusitis, kronični bronhitis, astmu ili drugu kroničnu plućnu bolest i preporuča periodično primati terapije 2 puta na godinu: u jesen i kad zima prolazi... Isto vrijedi za pušače. Haloterapija djeluje baktericidno - što znači da se ubrzava ozdravljenje, a npr. dokazano je da se kod alergijske astme s vremenom značajno smanjuje potreba za održavajućim lijekovima (pumpice). Koncentracija mikročestica slanog aerosola u slanoj je sobi puno veća nego npr. na moru ili u slanim spiljama, što znači da jedan

NOVO U PONUDI - Individualno savjetovanje s liječnikom s ciljem da proširite spoznaje o aktualnom zdravstvenom problemu koji imate vi ili vaše dijete! Saznajte više i predbilježite se za termin... - Za organizirane dolaske grupa umirovljenika, đaka, studenata, vrtića - posebne pogodnosti! Saznajte više na tel. 042/200-133, mob.: 098/972-0810.

tretman u slanoj sobi može biti ekvivalentan trodnevnom boravku na moru, što zasigurno pomaže u liječenju nabrojenih bolesti. U slanoj sobi održava se mikroklima rudnika soli, stalna temperatura, vlažnost i ioniziranje zraka. Mnogi su se pacijenti uvjerili u djelotvornost haloterapije, pa terapiju koriste i u preventivne svrhe. Naime, dokazano je da haloterapija, tj. boravak u slanoj sobi pomaže i u prevenciji sezonskih bolesti poput gripe.

!

PROMOTIVNA PONUDA: Uz svaki peti posjet, koji je uobičajeno besplatan povodom nadolazećih božićnih blagdana, nudimo vam i mogućnost kupnje poklon-bonova po promotivnoj cijeni za vaše najmilije.

Grad Varaždin u nedjelju je i službeno postao prva Sigurna zajednica u Hrvatskoj. Vrijedni certifikat Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na svečanoj su sjednici Gradskog vijeća potpisali dr. Bo Henricson uime WHO-a, dr. Mirjana Milankov uime Međunarodne mreže Sigurnih zajednica za jugoistočnu Europu, gradonačelnik Ivan Čehok uime Grada Varaždina i dr. Ivica Škvorc uime Udruge Involvo, koja je provela projekt za Grad Varaždin. - Grad Varaždin provedenim programima za sigurnost i prevenciju ozljeda i nasilja prvi je u Hrvatskoj uspio zadovoljiti svih šest propisanih kriterija Sigurnih zajednica koje propisuje i njihovo provođenje nadzire Svjetska

zdravstvena organizacija. Tako Varaždin postaje Sigurna zajednica – zajednica koja aktivno i kontinuirano radi na poboljšanju kvalitete života svojih građana, bez obzira na spol i dob – izvijestili su iz Udruge Involvo. Istaknuli su da titulu Sigurne zajednice ima 200 gradova širom svijeta, a na imenovanje čekaju i brojni drugi gradovi u Europi i svijetu. - Uključenje Varaždina u ovu međunarodnu mrežu znači ravnopravnost, prijateljstvo i partnerstvo s drugim sigurnim zajednicama u Europi i svijetu, suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom te razmjenu međunarodnih iskustava, programa i projekata vezanih uz sigurnost života u zajednici – zaključili su. (vms)

Dan osoba s invaliditetom

HALOTERAPIJA pomaže kod sljedećih tegoba: 1.

astma

2.

teško disanje, poteškoće prilikom disanja

3.

prehlada i gripa

4.

kronični bronhitis

5.

respiratorne infekcije

6.

kašalj (noću, te kod pušača)

7.

teško iskašljavanje viskozne sluzi

8.

rinitis i alergije

9.

laringitis

10.

dermatitis i psorijaza

Podovom međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu u rad je pušten lift vrijedan 267.000 kuna, koji služi osobama s invaliditetom. U toj školi četiri godine djeluje zaštitna radionica u kojoj je danas zaposleno 17 osoba s različitim vrstama invaliditeta, a šivaju i izrađuju školski namještaj. Zahvaljuju-

ći tome što imaju posao i za to primaju plaću, 17 osoba s invaliditetom ravnopravni su članovi društva za razliku od brojnih drugih invalida, koji ne rade, pa su ovisni o pomoći drugih. Inače, povodom Međunarodnog dana u Županiji i Gradu Varaždinu održani su prijemi za predstavnike udruga osoba s invaliditetom. (vms)

Zdravo tijelo Gastroskopija nije bauk? (2) G

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

ornja endoskopija, koja se popularno naziva gastroskopijom, može izazvati laganu nelagodu, koja se može bitno umanjiti dobrom pripremom i razgovorom s liječnikom. Neki ljudi koji prvi put rade pretragu mogu biti uplašeni i imati ideju da je pretraga i strašnija no što to u stvarnosti jest. Prije pretrage ne smijete jesti. Prazan želudac (na tašte) nužan je kako bi se mogao napraviti nesmetani pregled. Prije pretrage moguće je lokalnim anestetikom smanjiti podražaj instrumenta kada prolazi kroz

ždrijelo. Može se dati i blaži sedativni lijek. retraga se radi tako da bolesnik prvo legne na lijevi bok. Instrument se polako uvodi kroz usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Medicinska sestra pomaže da sve protiče lagodno i bezbolno. Instrument ne smeta pri disanju. Većina bolesnika nema pri pretrazi doživljaj značajnije nelagode. I taj se osjećaj nelagode može bitno umanjiti ako slijedite upute osoblja koje vodi pretragu i ako ste unaprijed upoznati s načinom na koji se pretraga

P

izvodi. Stoga slobodno unaprijed pitajte liječnika sve što vas zanima. Nakon pretrage može zaostati blagi podražaj u ždrijelu, nadutost u trbuhu od zraka koji je korišten tijekom pretrage kako bi površina želuca bila raširena i vidljivija. Nakon odlaska možete normalno jesti, osim ako vam liječnik ne kaže drugačije. Liječnik vam može nakon pretrage reći je li uočio kakve vidljive promjene na sluznici i što je u tom slučaju potrebno dalje poduzeti. Ako su nužne dodatne pretrage uzetih uzoraka tkiva, treba pričekati nekoliko

dana kako bi se utvrdilo o kakvim se promjenama radi. Komplikacije pretrage su moguće, ali su izuzetno rijetke. Ako ste iza pretrage primijetili bilo kakve neuobičajene znakove, važno je da to odmah javite svom liječniku. Ove su informacije općenite i služe za dobivanje jasnije slike o dijagnostičkoj pretrazi. Savjetujte se s liječnikom i pitajte svog liječnika o svemu što vas zanima ili vam nije jasno o pretrazi. To će uvelike doprinijeti da pretraga protekne bez značajnije i nepotrebne nelagode.


42 Ženski svijet EKSKLUZIVNO Ulomci iz biografije

07. prosinca 2010., br. 342

MODA Odjevni hit-komad sezone koji čak (malo) i grije

Angelina nije bila sretno dijete (1)

Knjiga A. Mortona u prodaji je na kioscima Tiska Kožne rukavice za rokerice

Ne treba čuditi da je Angie bila posve drukčija od djece koja su uživala bliski odnos s majkom. Kasno je naučila pričati, nikad nije puzala, ali je prohodala s deset mjeseci, nije se igrala s lutkama ili plišanim životinjama i držala se po strani. “I danas kaže da ne voli da je se zagrli. Mogu razumjeti zašto”, kaže Krisann. “Mogli ste je držati, no ja sam mogla osjetiti njezinu patnju. Ja nisam bila njena mama. Angie je imala i sretnih trenutaka, no u prve dvije godine života ona nije bila sretno dijete. Mrzim to

reći, no to je istina. Mogu razumjeti da se Angie bavi s pitanjem napuštenih, jer je i ona kao dijete bila napuštena. Makar ona ne zna zašto je to tako.” Način na koji je Angie bila podizana u prvim mjesecima svoga života pali crveno svjetlo među kliničkim psiholozima i psihoanalitičarima. Ključ za razumijevanje tog problema je činjenica da se bebe rađaju bez sposobnosti da razlikuju ili oblikuju svoje osjećaje i potrebe. One se nalaze u stanju koje se naziva “ukupno neizdiferencirano stanje”, a njihove emocije, ako ne dožive ispunjenje, posrću od uznemirenosti do panike i konačno do raskidanja veza.Tek pažnja i reakcija majke ili nekog drugog stalnog njegovatelja omogućuje djetešcu da razvije osnovno povjerenje, sposobnost da upravlja svojim emocijama. (U idućem broju donosimo nastavak neautorizirane biografije Angeline Jolie.)

Svečano izdanje

Vunene su dobar odabir

Rukavice bez prstiju Prstići će vam u njima biti otkriveni, no to ipak ima i svojih prednosti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Volite li izgledati ženstveno, tajanstveno i romantično? Umjereno ekstravagantno, pa čak i zimi? Ako volite, nabavite par rukavica bez prstiju jer ćete njima privlačiti pozornost. Ali ne samo zato jer su ove godine u modi, već zbog svoje svevremenske posebnosti.

kući, već na nešto elegantniju varijantu. Doduše, vuneno je poželjno, ali mora biti šik. Kad smo već kod materijala, s kožom nećete pogriješiti. Još ako su na

!

ako znate plesti, obavezno sebi i prijateljicama ispletite nekoliko parova Obavezno ženstvene rukavica!

Pod pojmom “rukavice bez prstiju” ne mislimo na one grube i ofucane vunene koje nose lopovi u svima omiljenom božićnom filmu Sam u

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Čipka je ženstvena

takvim rukavicama dodane zakovice, dobit ćete “look” rokerice. Čipka je ove sezone totalni hit, pa tako i na rukavicama. Možete birati između čipkastih rukavica i onih koje imaju samo neki detalj od čipke. Posebnost je čipkastih rukavica u tome da se one u pravilu ne skidaju ni u prostoriji, ustvari, one ni ne služe nošenju radi grijanja, već radi stila i to prvenstveno večernjeg. Ako ih noste u funkciji grijača, neće vas toliko grijati kao vunene - poanta je da u njima izgledate poprilično zavodjivo i “šik”. Ako pak trebate gr ijače,

odaberite ipak vunene.

U službi grijača Možda vam se ne čini smislenim nositi rukav ice bez prstiju, budući da su prsti ti koji su osjetljivi na hladnoću, ali imaju takve rukavice ipak i svoju praktičnu stranu. Prsti će vam biti slobodni, pa nećete

morati skidati rukavice kad u trgovini vadite novac iz novčanika, što vam je inače kod “običnih” rukavica problem... Mi vam nudimo nekoliko ideja, a ako ste vješti s vunenim klupkom i pletaćim iglama... požurite i ispletite još nekoliko parova za božićne darove prijateljicama!

U tonu s kapom

Može i samo prsti Postoji i obrnuti hit umjesto rukavica bez prstiju, one bez “dlanova”, tj. rukavice koje imaju samo prste. (Ustvar i, mogu li se nazvati ru-

kavicama ili prstenicama možda?) Pobornica tog najsvježijeg hita je - Paris Hilton! Njihove prednosti još nismo promotrili...

Frizerski salon Zimi kosa traži više njege K

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

osa se zimi može poprilično oštetiti ako je pravilno ne zaštitite. Kosa ljeti izgleda sjajnije, svjetlije i zdravije jer više reflektira svjetlost, dok ćete se zimi morati sami pobrinuti za efekt sjaja. Ako bojite vašu kosu, posebno ako je bijelite, izgledat će suho. Upravo je zato važno zimi koristiti maske i općenito puno više preparata da

kosi vratite živost. Pametno je zimi smanjiti upotrebu uvijača i pegli ako ne želite često skraćivati oštećene vrhove i presuhu kosu općenito. Najbolji savjet koji možete dobiti je da kosu zimi držite što prirodnijom, odmorite se od bojanja i peglanja, osim ako ste ovisnik o njima. Kvalitetu kose održavajte

koristeći preparate koji odgovaraju vašem tipu kose.


Ženski svijet 43

07. prosinca 2010., br. 342

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Latica Ivanišević, scenografkinja i kostimografkinja

Volim dobru sapunicu pa pratim Šeherezadu Latica je ranoranilac, pati na urednost i voli dobro izgledati, kuha od 14. godine, a jede iznutrice i još koješta drugo što drugi ne bi nikada stavili u usta Piše: GORDANA IGREC

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080

Frekvencija ljepote U

ređaji za pomlađivanje uz pomoć radiofrekvencije apsolutni su hit u Americi! Riječ je o revolucionarnom, bezbolnom, brzom i nekirurškom pomlađivanju lica, vrata, dekoltea, ali i ostatka tijela. ajaktivniji sloj kože je njezin srednji sloj takozvani dermis. U njemu se nalaze brojna kolagena i elastična vlakna, stanice koje ih proizvode takozvani fibroblasti te međustanična tvar bogata vodom i hijaluronskom kiselinom. Kroz godine, pod utjecajem nasljeđa, hormona te brojnih vanjskih čimbenika (osobito sunca), u koži nastaju oštećenja, koja je čine obješenom, mlohavom i naboranom. Osobito su značajna oštećenja kolagenih i elastičnih vlakana. U čemu je tajna radiofrekvencije? Njezin terapijski učinak temelji se na kontroliranom, blagom zagrijavanju dubljih slojeva kože i potkožja i to prvenstveno u području dermisa. Takvim načinom rada dolazi do razbijanja starih i oštećenih kolagenih vlakana, a istovremeno se pobuđuje stvaranje vlastitih, novih i zdravih vlakana. Nastupa proces takozvane neokolageneze. Zahvaljujući tome koža postaje glatka, napeta, svježa i mlađa. ednako dobro radiofrekvencija utječe i na površnije slojeve kože, a zbog poboljšane cirkulacije pospješuje se i prodiranje aktivnih tvari u kožu. Radiofrekvencijom se mogu tretirati i “sitne” bore oko očiju i usta, ublažiti nazolabijalne brazde (bore koje povezuju nos i kut gornje usne), a učvršćivanjem kože brade i podbratka postiže se dodatni lifting efekt. Osim kože lica, učvrstiti se može i koža vrata, dekoltea i ruku. rvi rezultati primjetni su već neposredno nakon tretmana, no izgled kože poboljšavat će se i tijekom sljedećih četiri do šest mjeseci. Preporuča se serija od četiri do šest tretmana u razmaku od tjedan dana, a u kombinaciji s mezoterapijom i manje. Tretmani su neagresivni, pa se nakon njih može nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima. Radiofrekvencija se jednako uspješno primjenjuje i kod tretmana tijela. Pa tako prilikom tretiranja nogu, stražnjice ili trbuha dolazi do “rastapanja” masnih naslaga, uz istovremeno snažno učvršćivanje “mlohave” kože tijela.

N

Kad je tih ratnih godina za vrijeme NDH ugledala svijet u Zagrebu, njezin otac - poznati pjesnik, prevoditelj i slikar Drago Ivanišević znate tog je proljetnog i je što m ad dana trč a o k ’o K ? opijen do bolnice uspjeh jnica u Merkur u kojoj joj a g a je djed bio primame bl prepozna ni i rijus ne bi li vidio v o g r t kako svoju djevojčicu. i pita Po njemu su padale sam latice cvjetova rascvjetalih voćaka i kad je uletio u sobu gdje je bila majka novorođene djevojčice uzviknuo je: “Zvat će se Latica!”

Latica, Đurđica… Osim što se naša sugovornica, scenografkinja i kostimografkinja Latica Ivanišević zove Latica, nosi još i ime Đurđica, te krsno ime Ozana Kotorska, ali i Slobodna, jer je bio rat, pa joj je otac dao i ovo ime kao nagovještaj slobode koja je kucala na vrata. Mnogi će se na spomen imena Latica sjetiti scenografija za novogodišnje noći na HTV-u ili njezine suradnje u filmovima Zrinka Ogreste te ostalih značajnih hrvatskih redatelja. O njezinu radu koji plijeni svojom originalnošću, ali začinjenom uvijek porukom mira, dobrote i ljudske topline, redatelj Petar Krelja snimio je i dokumentarni film. Svoje “zlatne godine” provodi ukrašavajući jaslice iz godine u godinu u zagrebačkoj prvostolnici i to na poziv kardinala Josipa Bozanića, pripremajući izložbe poput one koja se upravo otvara u Vrbovcu i pišući autobiografsku knjigu o svojoj obitelji koja je zadužila Zagreb i hrvatsku kulturu, a koja će pod nazivom “Slušaj Latice, gledaj Latice” biti predstavljena 7. prosinca u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Za Male ženske razgovore progovorila je s decentnošću i samozatajnošću prave zagrebačke dame. Jutro započinjete sa… Ranoranilac sam. Bez obzira

Dermatolog

J

Kad spavam, ispod jastuka je križić koji je nosila moja nona na vjenčanju, otkriva Latica

Glupost, zlobu i zavist prepoznajem - odmah Svaka prava žena nikad ne smije... Zapustiti se. Vaš moto u životu? Meni je moto sreća i dobrota. U ovom periodu u kojem živimo imam osjećaj da su zli ljudi nadvladali, a vjerujem da nisu. Oni samo prividno vladaju. Ali ja uvina to je li nedjelja, je li praznik, jesam li lumpala, dižem se u sedam sati. Napravim čaj, okupam se. Kad pijem čaj istovremeno se i šminkam i onda izlazim na kavu, to mi je nekakav ritual. Nakon kave krećem na posao. Ili otrčim na plac koji je pet minuta do mene. Imam nekakav kompleks da moram stalno nešto raditi. Kako biste se opisali u tri riječi? Neki dan sam razmišljala o sebi: jesam li hohštaplerka ili su to genski korijeni? Jer, strašno volim – lijepo! Mislim da znam biti nagla, a opet sam strpljiva. Vaš uzor u životu?

Poznata kostimografkinja i scenografkinja stalno je u pokretu

jek mislim da je dobrota ta koja pobjeđuje. Iz takta me izbacuje... Glupost, zloba, zavist koju odmah prepoznajem i odmah reagiram. Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio? Varaždin je k’o jedna divna scena. K’o jedan dragulj. U Ne mogu reći da sam imala uzore, jer su svi ljudi oko mene bili uzori, počevši od bake, pa od mame, to su bile tako divne osobe. Mama jedna od osnivača Lada, skromna, pravedna, divna intelektualka, takav je bio i tata. Nastojala sam iz svega izvući pozitivnu stranu. Nisam zaneseni vjernik, ali jako vjerujem. Koji put se okrenem prema nebu, pa pitam: “Kak’ imaš za mene vremena?” Netko nas prati, nešto postoji. Što je najvažnije u vezi? Ljubav. Vi kad nekog volite, to se dogodi, to je jedna divna magija, kemija. Najromantičniji trenutak u životu bio je... Kad mi je čovjek kojeg sam voljela jedan dan rekao: ”Stani, idemo odlučiti da nam je ovo najljepši trenutak u životu.” Što je za vas uspjeh u životu? To nije pitanje za mene. Nisam bahata, ali nisam niti skromna. Nisam težila za uspjehom, bila sam sretna s okruženjem, poslovima, sa srećom stvaranja. Znate što mi je uspjeh? Kad me blagajnica u trgovini prepozna i pita kako sam. Imate li fetiš?

njemu imam drage prijatelje. Imam jednu anegdotu iz Varaždina. Išla sam jednom u susret gradonačelniku Ivanu Čehoku i pružila ruku da mu se predstavim, a on je prije toga već počeo recitirati stihove mojeg oca. Bila sam ganuta i ugodno iznenađena. Ako se fetišem može nazvati jedan križić koji je nosila moja nonica na vjenčanju iz njihovog maslinika optočen baroknim srebrom. S tim spavam ispod jastuka. Kako provodite slobodno vrijeme? Radim po kući: volim pegla-

k

ad nekog volite, to je jedna divna magija, kemija ti, prati, patim na urednost. Ili čitam, slušam glazbu, vezem, gledam televiziju... Na televiziji nikad ne propuštam... Šeherezadu. Volim dobru sapunicu. To je i mama voljela, kad je bila iz Brazila. Volite li kuhati? Beskrajno. I volim jesti. Sve od reda, iznutrice i sve ono što ljudi obično ne vole. Počela sam kuhati s 14 godina, a naročito se kod nas držalo do običaja: Božića, Uskrsa i ostalih blagdana. I sestra i ja smo dobre kuharice. Imam jedan svoj dijapazon koji volim kuhati i onda pozivam svoje goste.

P


44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Mentalne pripreme P U

rva tri mjeseca donose uzbuđenja, ali mogli biste osjećati napetost, bez obzira na to jeste li trudnoću planirali ili vas je iznenadila. tih prvih nekoliko tjedana priviknut ćete se na promjene tijela, ali i na spoznaju da u vama raste novi život. Odvojite vrijeme za prilagodbu, koliko vam treba. Doživljavat ćete emocionalne uspone i padove pa biste se mogli osjećati iscrpljeno. Mnogi dolazak prinove drže u tajnosti prva tri mjeseca kako bi razvili samopouzdanje kad je riječ o trudnoći. obro razmislite o svojoj prehrani. Vrlo vjerojatno vam nedostaje niz hranjivih tvari potrebnih za razvoj djetetovih organa. Suvremene metode uzgoja, prerade i pripreme hrane često uništavaju vitamine i minerale. Pokušajte što više konzumirati svježu organsku hranu. Vašem je organizmu potreban sveobuhvatni vitaminski dodatak te dodatak folne kiseline. Izbjegavajte alkohol, kavu i visokoprerađenu hranu. obar je san najbolji temelj za početak novog dana. Bitno je da večera bude lagana kako ne biste opteretili probavni sustav prije spavanja. ijekom dana pronađite vremena da se odmorite podignutih nogu, a poslijepodne pokušajte kratko odrijemati. Naravno ako vam to posao ili druga djeca dopuštaju. U ovom se stadiju trudnoće ne prisiljavajte vježbati ako vam nije do toga. Blagi oblici tjelesne aktivnosti, kao što su hodanje, istezanje i plivanje, primjereniji su od napornog vježbanja u teretani. Nemojte se pretjerano naprezati i ne pregrijavajte se. entalno se pripremite. Svaki dan pronađite vremena za sebe, da se povučete u mir i tišinu. Ovo je period kad razmišljate o onome što vam se događa i o životnim promjenama. za sva pitanja o kojima morate razmisliti, važno je i da vizualizacijom počnete uspostavljati odnos sa svojom bebom. Slušajte glazbu ako vam to pomaže umiriti um i opustiti tijelo.

07. prosinca 2010., br. 342

MALE TAJNE ŠMINKANJA Za dramatičan, mističan pogled

Umjetne trepavice Prije nanošenja trepavica iscrtajte crtu tušem – ako se i dogodi da između prirodnih i umjetnih trepavica ostane praznina, bit će manje vidljiva Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Već sam nekoliko puta u svojim člancima napomenula kako su za dramatičan, mističan pogled odličan odabir umjetne trepavice. No još se uvijek niste odvažile na njihovo nošenje jer ne znate kako? Evo nekoliko savjeta.

Nemojte žuriti

D

Trepavice neka budu što kvalitetnije

D T

M U

Izbor umjetnih trepavica danas je stvarno velik

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Za najhrabrije - papirnate trepavice s konjićima

Ukoliko umjetne trepavice želite koristiti više puta, maskaru na prirodne trepavice nanesite prije stavljanja umjetnih. No ukoliko se radi o posebnoj prigodi te želite da trepavice čitavu večer stoje čvrsto na mjestu, preskočite ovaj korak te sačuvajte maskaru za kasnije. Svakako prije nanošenja trepavica iscrtajte crtu tušem – ukoliko se i dogodi da između prirodnih i umjetnih trepavica ostane praznina, bit će manje vidljiva. Trepavice najprije, nježno ih uhvativši pincetom za vanjski rub, odvojite od pakiranja. Na trepavicama će se nalaziti tvorničko ljepilo koje će vam olakšati o k mjerenje. Stoa e c i ga prislonite v a p e r trepav ice, su t , e g predu ak na i d a l j e r is te ć i ite viš , ne ko pincetu, odrež tu u k m o uz rub privanjsk arnjem rodnih treunut pavica tako da se unutarnji kut umjetnih trepavica podudara s početkom prirodnih trepavica, a nikako s kutom oka (u tom slučaju povećavate šanse da se trepavice kasnije odlijepe). Ukoliko umjetne trepavice duljinom prelaze vanjski kut oka, odrežite višak (na vanjskom kutu, nikako unutarnjem). Ukoliko ga ne odrežete, opet povećavate šanse da se trepavice kasnije odlijepe. Sada kada imate trepavice savršene duljine, vrijeme je za nanošenje ljepila. Nanesite ga čačkalicom ili direktno iz tube, ukoliko je otvor manji. Poveće

Kozmetički savjeti

grudice ljepila nanesite na kuteve trepavica. Zatim uhvatite trepavice za vanjske kutove i savijajte ih dok čekate da se ljepilo dopola posuši. Ovako ćete ih dodatno „razgibati“ i omekšati. Sušite ljepilo otprilike pola minute. Zatim uhvatite trepavice pincetom u sredini (izbjegavajući trakicu s ljepilom) te stavite ogledalo ispod brade. Gledajući prema dolje, sredinu trepavica prislonite na sredinu kapka što bliže prirodnim trepavicama. Bez žurbe – ne morate cijela trepavice nalijepiti iz prve. Zatim pincetom zalijepite vanjski, pa unutarnji dio trepavica. Nakon lijepljenja suprotnom stranom pincete gurajte trepavice prema korijenu prirodnih. Što se boje ljepila tiče – bez brige. Ljepilo će nakon sušenja postati ili prozirno ili crno. Nakon što se ljepilo na objema trepavicama potpuno posušilo, povucite još jednom crtu tušem kako biste ispravile eventualne pogreške. Uvijte trepavice zajedno kako bi se što bolje sjedinile. Nanesite sloj maskare za ekstra učvršćivanje. U torbici nosite ljepilo i čačkalicu za slučaj da se rub trepavica tijekom večeri odvoji.

Osnovna greška

Osnovna greška koju žene rade prilikom „učenja“ jest eksperimentiranje s trepavicama čija je cijena niska. Ovo je pogrešno zato jer su jeftinije trepavice uglavnom plastične i nesavitljive te ujedno i najteže za baratanje. Stoga si priuštite par dobrih trepavica s tankom savitljivom trakom i dobrim ljepilom. Osjećat ćete se kao da iza vas stoji višegodišnja praksa stavljanja umjetnih trepavica.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Pojava bora prvi je znak starenja kože O

d dvadeset i sedme godine života koža počinje stariti zbog toga jer se stanice sporije obnavljaju resorbiraju manje bjelančevina. Starenje kože možemo prepoznati u tri koraka: pojava bora, produbljivanje bora te opuštanje i suhoća. Što se tiče bora, nisu svi jednako tome podložni nego na to utječe više čimbenika kao što je genetika, život u zagađenoj okolini, pušenje, sunčeve zrake, manjak sna i prehrana. Znakovi starenja često su različiti i ovisno o tipu

kože možemo očekivati njihovo pojavljivanje. Naime, suha će koža dobiti bore već u ranoj mladosti, dok masna koža tek oko šezdesete godine, naravno ako se pravilno i pravovremeno počne njegovati, njihovo će se pojavljivanje odgoditi. O odluci koji preparat koristiti ovisi i koje je godišnje doba, a vrlo je učinkovito koristiti serume, ali je bitno i procijeniti koji proizvod kada koristiti pa je najbolje da oko toga potražite savjet stručne osobe. Uz

sve te svakodnevne preparate jednom mjesečno posjetite kozmetičara koji će vam napraviti profesionalni tretman visokokoncentriranim i učinkovitim preparatima. Koriste se preparati koje ne možete koristiti svakodnevno, pa se stoga niti ne nalaze u slobodnoj prodaji. Najosjetljiviji i najviše izložen pojavi bora je dio oko očiju i usana te vrat, koji moramo posebno njegovati i na tim mjestima moramo upotrijebiti ciljanu njegu posebne teksture.


Ženski svijet 45

07. prosinca 2010., br. 342

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Muž mi je na “službenom putu”! V

Ugodna iznenađenja uvijek su dobrodošla

ISTRAŽUJEMO Što partneri najčešće zamjeraju jedan drugom

A gdje je mjesečina? Nedostatak spontanosti, romantike, premalo vremena za razgovore i hladnoća najčešće su zamjerke partnera koji su u vezi ili braku Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kada ste zadnji puta sa svojim partnerom šetali mjesečinom ili se ljubili pod prvim pahuljicama snijega? Ili, možda nešto jednostavnije, kada ste zadnji put bili negdje na kavi i čavrljali, baš kao što ste to rado činili na početku svoje veze?

Nema ružica Većina parova na ovo pitanje neće moći odgovoriti, a tome su dva razloga: ili je to bilo tako davno da se ne sjećaju ili se tako nešto otkako su u vezi, odnosno braku ne događa. Glavna je pogreška što većina parova smatra da se ulaskom u vezu ili brak više ne treba truditi. Na početku veze oba partnera nastoje pokazati kako su super, seksi, romantični, uvijek na raspolaganju, pažljivi… Ni jednom od njih ništa nije teško, planiraju izlete, kupuju poklone iznenađenja i imaju vremena za njezine, odnosno njegove problema te razmišljanja. Ali tome brzo dođe kraj, pa s vremenom partneri jedan drugog počinju uzimati zdravo

za gotovo. Nema više ružica: djeca, posao, karijera i novac postaju prioritetnije stvari od partnera. Dugoročno gledano, to su prvi znakovi koji mogu uzrokovati krah veze, odnosno braka. Kako vaša veza ili brak ne bi postali prošlost i bili izvor nezadovoljstva te dosade, dobro je znati nekoliko najvećih zamjerki koje partneri zamjeraju jedan drugom. To su nedostatak spontanosti, seksa i romantike, premalo vremena za razgovore, gubitak povjerenja, manjak zajedničkih planova za budućnost i hladnoća jednog od partnera.

Partner drag i dobar, ali... Šest od deset ispitanika u istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji na uzorku od 3.000 parova smatra svog partnera dragom i dobrom osobom i jednak broj njih voli što ih partner zna dobro nasmijati. U istom tom istraživanju čak 63 po-

sto ispitanika izjasnilo se kako nije potpuno sretno u braku. Čak štoviše, smatra da je njihova veza u ozbiljnim problemima koje treba hitno riješiti.

!

za početak svom partneru poklonite osmijeh – sigurno je to nešto što dugo niste učinili Sada kada znate u čemu je problem, treba raditi na promjenama. No ne morate raditi drastične rezove i promjene preko noći te odmah po dola-

eć dulje vrijeme znam da moj frend živi dvostrukim životom. Uz svoju ženu, moju prijateljicu, spanđal se s nekom slobodnom frajericom iz predgrađa, koju ne samo da uredno posjećuje, nego je kod nje vrlo često po nekoliko dana «na službenom putu». Nije riječ o nekoj usputnoj vezi, jednodnevnoj avanturi ili brzinskom seksu, nego o nečem što neprekidno traje više od godinu dana bez ijedne naznake da bi moglo prestati. A najgore od svega je da ga uopće ne dira to što ja znam za tu vezu! Valjda je uvjeren da ga ja, kao njegova frendica, neću izdati?! otalno sam u glupoj situaciji. Jučer sam bila s njegovom ženom na kavi jer joj je muž na službenom putu. Kad je on doma, što i nije tako često, onda su toliko posvećeni jedno drugom da nema vremena za čvenk s frendicama. Pa smo sad mogle klafrati do mile volje. Slušala sam je i promatrala. Dok je veselo pričala o njemu i njihovom skladnom bračnom životu, njen je izraz lica bio bezbrižan, gotovo sretan. Za razliku od mene, u kojoj se nešto prelomilo. Kao da je došlo do rascjepa ličnosti! Sukobili su se moja Savjest i Ja! Proganjala me moja dvoličnost! Moj osjećaj krivnje! To što sam prešutjela nešto što sam joj trebala reći. Jer, mi smo dobre prijateljice. Ali, prijatelj mi je i on, njen muž. Čak što više, posjećujemo se i družimo. I nije fer da si lažemo... djedanput mi je došlo da joj velim. Samo - kako? Umalo sam otvorila usta kao da ću reći, kad me u toj nakani spriječila neka unutarnja dvojba: zašto bih joj to trebala reći baš – ja? Otkud mi pravo da se miješam u njen ili njihov bračni život? Što ako ona to zna, ako joj je rekao i ako su si tako uredili život? Ako i ništa ne zna, nije li bolje da – ne zna? Možda će s vremenom sama saznati. A može biti da neće za to nikad ni doznati! Odustala sam. Sjetila sam se kolegice s faksa koja je svojoj najboljoj cimerici u dobroj namjeri rekla da ju dečko vara s frendicom iz grupe. Nastala je tarapana! No nakon žestoke svađe, cimerica se s frajerom pomirila, a sa svojom kolegicom nikada više nije prozborila ni riječ! edan je psihić rekel: »Uvijek je bolje da te upamte po dobrim vijestima. O lošima nek govore drugi...!» Mudro, kaj nije?!

T

O

J

Veza može biti dobra, no treba ju oplemenjivati

sku kući navaliti na partnera ili ga “romatnično” baciti u snijeg. Bit će dovoljno da mu

za početak, kad stignete kući, poklonite osmijeh – sigurno to već dugo niste učinili.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aromaterapija Eterično ulje lovora dobro je za bronhitis i upale uha B

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

iljka lovor je simbol mudrosti, slave, zaštite i mira. Ima dugu tradiciju korištenja u fitomedicini. Rimljani su vjerovali da ima sposobnost sprečavanja širenja zaraznih bolesti, u srednjem vijeku drvo se smatralo zaštitom od zla, zaraznih bolesti, uroka i udara groma. Eterično ulje lovora ima široki spektar primjena pa se koristi u kozmetičkim, parfemskim i prehrambenim industrijama, a u aromaterapiji zauzima jedno od vodećih mjesta

kad je riječ o jačanju imuniteta i za prevenciju mnogih tegoba, a jednako tako dobro potiče obnavljanje svih fizioloških funkcija nakon infektivnog procesa. Zbog svojih protuvirusnih, protubakterijskih i protugljivičnih svojstava vrlo je dobra pomoć pri raznim zdravstvenim tegobama kao što su gripa, upala grla, upala uha, upala sinusa, bronhitis i slično. Često se koristi u preparatima za poticanje cirkulacije krvi i limfe, a naročito za

tretiranje otečenih limfnih čvorova. Odlično je sredstvo za smanjenje bolova i grčeva u mišićima, koristi se za tretiranje istegnuća, uganuća, artritisa i išijasa. Preporuča se za korištenje kod infekcija probavnog trakta, nadutosti i loše probave, regulira rad jetre i bubrega. Ovo ulje potiče i regeneraciju stanica, pa se koristi kod raznih kožnih poteškoća i problema kao, primjerice, za tretiranje akni, ranica, ogrebotina, psorijaze, šarlaha

i vodenih kozica. Također se zbog tih obnavljajućih svojstava često primjenjuje i kao pomoć kod gingivitisa (upala zubnog mesa), paradontoze, kod rana nakon vađenja zuba i za ublažavanje dekubitusa. Eterično ulje lovora mora se pažljivo koristiti jer u suprotnom može izazvati nadraženja na osjetljivim tipovima kože te glavobolje. Stoga je bitno ulje koristiti u niskim koncentracijama i nikada ga ne stavljati direktno na kožu.


46 Mali oglasi KUĆE KUĆE: B. Slukan 70.000 €, Istarska 90.000 €, J. Kraša, Križanićeva, V. Međerala, F. Košćeca. I. G. Kovačića, Bartolovec…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1499e KUĆA s dvorištem, Cestica, 565 m², 35.000,00 €, prodajem. Zvati na: 214-311 ozn. 274c KUPUJUTE, prodajete, mijenjate nekretnine u Varaždinu, Čakovcu, Zadru? Obratite se s povjerenjem! www.PANADRIA.hr, Varaždin, B. Radića 7 (nasuprot suda), mob. 098/211-084, 099/215-7037 ozn.282c N E K R E T N I N E C ROAT I A – kuće.: Wissertova, Kumičićeva, Gupčev trg, Kozarčeva, Supilova, Slavenska, Ivanečka, Hanžićeva, Istarska, Zagrebačka, Režekova, Kolanderova, Krapinska. www.nekretninecroatia.com.hr, 091/7203813 ozn.3889

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

prema dogovoru, prodajem. Mob. 091/768-6670 ozn.3929 PONUDA tjedna! Kuća 160 m² i 700 m² dvorišta u Katarine Patačić kraj VI. OŠ i kuća u Bartola Kašića 150 m², super povoljno! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c KUĆE okolica! Manja novouređena kuća u Gojancu 90 m² - 39.000 € i novouređena u Trnovcu 100 m² - 45.000 € i dr… Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuće! Prekrasna vikendica u Ledincu od 40 m² - 8.0000 € i dr…! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVA kuća 250 m², velika okućnica, 135.000 €. Moguća zamjena za manji stan. Mob. 099/4088-832 ozn.313a HITNO! 55.000 € - kuća 250 m², svi priključci, Kuršanec, odlično stanje. MENARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEMO kuće u Vž i okolici: Trenkova, Z. Kunc, Krapinska, Patačićeva, A. B. Šimić, …, Kučan, Kneginec (vila)… Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

TURČIN 65.000 € i 150.000 €, Nova Ves 60.000 €, Kučan G. 75.000 €, N. Marof 195.000 €. KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c

KUĆU u Varaždinu na atraktivnoj lokaciji, iza bolnice, sa garažom, na zemljištu 505 m², papiri uredni. Mob. 091/782-0057 ozn.1506e

VA RA Ž D I N : P r i m o r s ka 65.000 €, Istarska 115.000 €, I. Zajca 120.000 €, O. Župančića 115.000 € (2 stana), Fabijanska 120.000 €. KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 1499e

KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu, cijena

STANOVI

07. prosinca 2010., br. 342

DVOSOBNI stan u Koprivničkoj ulici u Varaždinu, 64 m², južna strana, klimatiziran, uređen, odmah useljiv. Informacije: 098/435-119 ozn.116c NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 37,25 m² i garsonijera 29,00 m² u Dravskoj ulici. Odmah useljivo. Informacije: 099/708-7528 ozn.116c NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 36,20 m² i 58,60 m², 3-sobni 58,60 m² i 4-sobni 87,70 m² Grabanice. Odmah useljivo. Informacije: 099/708-7528 ozn.116c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622-082 ozn.1501e STANOVI - višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel. 042/351-777; 098/379- 660 ozn.61c NAJNIŽE akcijske cijene! Grabanice, novogradnja: jednosobni 31 m² ; dvosobni: 37 m² i 44 m²; trosobni 58 m², 68, 79 m². Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Novogradnja trosobni u Zagrebačkoj 68 m² kraj Euroherca te novogradnja dvosobni 48 m² u Zagrebačkoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI! Prekrasan trosobni 84 m² u urbanoj vili, blizina bolnice i centra, s pripadajućom garažom! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c BLAGDANSKI popust! Trakošćanska 54 m² , MasarykovA 69 m², B. Radića

56 m², Zrinskih Frankopana 54 m², Ludbreška 64 m² i dr! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI novogradnja: Supilova 40 m², 57 m² i 65 m²; T. Ujevića 58 m² i 62 m²; Jurkovićeva 68 m² 1.050 €/m²; Vukovićeva 124 m² 590 €/m²...Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBNI: Vrazova 44 m² 818 €/m², Z. i Frankopana 52 m² 769 €/m², Trakošćanska 59 m² 749 €/ m²,Vukovarska 65 m² 800 €/m²…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: Z. i Frankopana 62 m² 700 €/m², F. Galinca 74 m², B. Radića 80 i 84 m², Slavenska 88 m² (etažno grijanje) 636 €/m²…Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ČETVEROSOBNI: Grabanice 88 m² i 95 m², 1.000 €/ m²; Slavenska 92 m²; Draškovićeva 105 m²…Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c 850 €/m² - centar grada, novija zgrada, 2-soban, 60 m², balkon. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c GOTOVI, etažirani stanovi u Grabanicama, 2-sobni 48 m² i 3-sobni 59 m². Mob. 099/8000-557 ozn.171c EKSKLUZIVNI dvosobni stan „ključ u ruke“, 57 m², 6.kat, Ulica Tina Ujevića/

Aleja kralja Zvonimira, VŽ, 1.950 €/m².Useljivo. Info: 091/2690-265 ozn.223c DVOSOBNI stan 44,10 m²: dvije sobe, kuhinja, predsoblje, kupaonica s wc-om (sa pripadajućom šupom u dvorištu), prodajem. Mob. 099/212-3130 ozn.3786 TROSOBAN stan od 70 m² u strogom centru Varaždina, ulica V. Nazora, prizemlje, adaptiran 2009. godine u uredski prostor, etažno centralno, alarm, nove instalacije prodajemo. Pogodan za urede, ordinacije i slično, a može i za stanovanje. Stanu pripada spremište i parkiralište u dvorištu. Upitati: 042/332670, 098/446-710 ozn.280c DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.3891 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.3896 2-SOBNI: Zagrebačka 33 m² i 56 m², Z. i Frankopana 47 m², M. Krleže 57 m² - novo, V. Novaka 58 m², B. Radić 59 m². KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c GARSONIJERU 38 m², F. Supila - novo; 3-sobni - Grabanice, 70 m² - novo, Gajeva 300 m². KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

NOVI trosobni stan 71 m², vlasništvo 1/1, Jalkovečka ul., prodajem za samo 67.000 €. Mob. 091/9048002 ozn.227c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626545, mob.098/608- 952 ozn.3927

ZEMLJIŠTA NUDIMO na prodaju gradilišta u Varaždinu za individualnu stambenu izgradnju površina cca. 400,00 m², na lokciji Jalkovečka - Grabanice. Informacije: 042/290-240 ili 098/493-731 ozn.116c

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1503e GRADILIŠTE u Hrašćici kod zaobilaznice, lijepi kvart, 500 m² i 600 m², prodajem. Mob. 099/853-0930 ozn.3923

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO do 1000 m² poslovnog prostora pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359- 404. ozn.54c POSLOVNI prostor u samom centru Varaždina na adresi Petra Preradovića 4, iznajmljujemo. Prostor je potpuno uređen i pri-


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

07. prosinca 2010., br. 342

kladan za uredski posao, te je pod tehničkom zaštitom i ima čuvani vlastiti parking. Za sve dodatne informacije nazvati u radno vrijeme na: 042/407555 ozn.276c D VA P O S L O V N A prostora, 50 i 100 m², nasuprot ZA-BE, prodajem. Mob. 098/593803 ozn.1544b POSLOVNI prostor u S. Vraza 15, kuću 55 m² (ured, ordinaciju, kancelariju…) i parkiralište, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.3842 DIO UHODANOG kozmetičkog salona dajem u povoljan najam ozbiljnoj djevojci. Mob. 091/5663328 ozn.3884 ULIČNI poslovni prostor u centru, za sve namjene, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.3906 PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268919 ozn.3916 VARAŽDIN, centar, iznajmljujem dućan 30 m² ulični i manji posl. prostor, frekventno mjesto. Mob. 098/792-016 ozn.3930 POSLOVNI prostor 70 m², u Optujskoj 81 - sve namjene, moguća prenamjena u dva manja, iznajmljujem. Upitati: Optujska 81, 09.00 – 15.00 h ozn.3938 P O S LOV N I p ro s to r n a Trgu kralja Tomislava 4, iznajmljujem. Pješačka zona.Mob: 099/ 5033-741 ozn.311a

NAJAM KUĆU površine cca 130 m²

mlju, iznajmljujem. Mob. 091/577-2922 ozn.3944

i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241-041 ozn.28c NOVI dvosobni stan u zgradi, blizu bolnice, iznajmljujem bračnom paru/2 studentima-cama. Povoljno! Mob. 091/511-2153 ozn.1505e APARTMAN, prednost muškim osobama, iznajmljujem. Mob. 092/285-1856 ozn.3888 ZAPOSLENA žena sa djetetom traži dvosoban stan u Varaždinu. Mob. 098/9544-478 poslije 15.00 h ozn.1586b DVOSOBNI stan 56 m², Josipa Kozarca 26 a, etažno plinsko centralno grijanje, iznajmljujem. Mob. 091/720-3813 ozn.3899 NOVO uređeni stan u Ulici Z. i Frankopana, namješten, etažiran, vodomjer, iznajmljujem. Mob. 098/240071 ozn.3915 SOBU u stanu, preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.312a N A M J E ŠT E N U s o b u s a kupaonom i kuhinjom, iznajmljujem muškoj osobi (samac, student, penzioner), 900 kn - režije uključene. Mob. 091/914-6282 ozn.3917 DVOSOBNI stan u prize-

NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem. Mob.098/607- 093 ozn.3946 KUĆU/stan u Ivancu do 1.000 kn s režijama, namješteno, u najam traži par. Mob. 091/513-1218 ozn.3951

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

Mali oglasi 47

098/551-100 ozn.3881 KUPUJEM automobile, traktore, kombi, motocikle, bagere, ispravne, neispravne, novije, starije, olupine; Toledo diesel, 399 €. Mob. 098/777-095 ozn.3935 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/9656624 ozn.3938 PEUGEOT 206 XR 1.1i, ‘00. g., 87 000 km, 1. vlasnik, reg. 1. g., full , bez klime, 3.300 €, odličan i Daewoo Nubira 1.6i-16 V, ‘99. g., full, bez klime, odlična, do registracije za 6.999 kn! Mob. 098/268-540 ozn.3938 MERCEDES 190 E, 1988. g., reg do 10. mj., met. srebrni, odličan, cijena 9.000 kn. Mob. 091/3368-303 ozn.3940

POSAO ZA RADNO MJESTO: Vozač za domaći i međunarodni promet 2 djelatnika. Uvjeti su C i E kategorije. Nude se vrlo stimulativna primanja i beneficiran radni staž. Sve informacije na broj tel. 042/729-255, 091/1730- 001 ili osobno na adresi: HUDEK TRGOTRANS d.o.o., Biljevec 77, 42243 Maruševec ozn.17c

BISTRO & PIZZERIA traži djevojke za rad, za šankom te kuhara ili kuharicu. Mob. 095/911-5102 ozn.218c NUDIM usluge čišćenja i pomoći u kući. Mob. 091/9896136 ozn.3809

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

NJEGOVATELJICU/medicinsku sestru s iskustvom u njezi za stare i nemoćne osobe, tražim. Mob. 091/753-2807 ozn.3879

PEUGEOT 307 XS 2.0i. metalik crni, 2002. g., 142 000 km, potpuna oprema, registriran do 08/2011, 5.000 €, prodajem. Mob.

TRAŽIMO ozbiljnu mlađu žensku osobu za čišćenje objekta i pomoć u kuhinji. München, 004917620043767

ozn.3903 TRGOVKU sa iskustvom za prodaju kolača na placu, tražim. Mob. 099/831-8720 ozn.3942

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob: 098/329811, 042/311-434 ozn.7c

ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203-367 ozn.15c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.3028 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Uz narudžbu kuhinje, sudoper i napa gratis, ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c


48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! Tel.714-521, mob.098/792286 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o. na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.t-com.hr ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/8011776 ozn.209c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c SOBOSLI KARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova,

bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c GEODETSKA izmjera, uređenje međa, situacije za legalizaciju objekata, upis kuća, parcelacije, PGP. Obratite se s povjerenjem! Mob. 098/9814-734 ozn.240c VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364-242 ozn.254c DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/8621230 ozn.3535

07. prosinca 2010., br. 342

IZVOĐENJE građevinskih radova, spušteni stropovi, pregradne stijene, uređenje interijera. Mob. 092/2536617 ozn.3764 SELIDBE i prijevoz robe obavljamo u varaždinskoj županiji, Hrvatskoj i inozemstvu, cijena 100 kn/h. Mob. 098/704-257 ozn.3818 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/9662307 ozn.3851 AKCIJSKE cijene knauf sistema: izrada potkrovlja, spuštenih stropova, pregradnih zidova, gletanje, malanje, fasade. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.3860 IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/169-7838 ozn.3883 OBAVLJAM sitne kućne popravke, el. instalacije, knauf obloge, laminat. Mob. 097/797-4823 ozn.3885 UREĐENJE dvorišta, rušenje drveća, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. Povoljno! EKOFRUT d.o.o. 091/1140598 ozn.1502e PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam kamine ( Kalijeve peći); postavljam keramičke pločice. Mob. 091/570-4956, 042/330-893 ozn.3919 KRATKO piljena industrijska drva 1 200 kg /750 kn, cjepanice bukove, najpovoljnija dostava šljunka, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci. Mob. 099/3530-180 ozn.3921 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.3922 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.3925 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, po-

pravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3926 OBRT za završne radove: „knauf“ sistemi, soboslikarsko-ličilački radovi, stiropor fasade. Mob. 099/814-1001, 091/513-3367ozn.1592b IZVODIM manje građevinske radove te keramiku, knauf, malanje. Mob. 098/5749451 ozn.1595b IZVODIM centralna grijanja i vodovodne instalacije i vršim sitne popravke. Mob. 098/940-7908 ozn.3934

ŽIVOTINJE PURANE i purice težine 6 - 9 kg žive vage, cijena 20 kn/ kg, prodajemo. Primaju se narudžbe za očišćene po cijeni 30 kn/kg. Moguća zamjena za suhi kukuruz ili isti kupujem. Upitati kod: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581 i 098/284 807 ozn.83c PILIĆI za klanje dohranjeni šrotom, težine 3 kg, cijena 9 kn/kg. Greda 140, kod Horbeca, tel. 729-027 ozn.176c SVINJU oko 150 kg i vikendicu sa malim vinogradom, prodajem. Tel. 724- 077 ozn.3874 SVINJE za klanje 110 - 150 kg, prodajem. Mob. 098/9473562 ozn.1585b PILIĆE žive 10 kn, očišćene 18 kn, prodajem. Bartolovec, Varaždinska 81, tel. 657-172, mob. 098/651-089 ozn.3905 DVIJE svinje 170 – 190 kg i jednu oko 240 kg, prodajem. Tel. 683-896, 092/2981269 ozn.3836 PILIĆI 2,5 kg, živi/očišćeni; odojci 25 kg i svinje, mogućnost klanja, dostava. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.3931 KRMAČE za klanje, više komada, cijena 9 kn po kilogramu žive vage, prodajem. Mob. 098/725-602 ozn.3939


Mali oglasi/Sjećanja 49

07. prosinca 2010., br. 342

struju. Tel. 214705 ozn.3928 02. 12. izgubljeni su ključevi sa znakom Chevrolet u Ulici B. Radića, između Friga i Općinskog suda. Te l . 7 1 4 - 2 7 0 ozn.3932 PILIĆI – živi ili očišćeni, dostava moguća. Vlahović, Štefanec, Ludbreška 55, 042/657-484, 098/942-3373 ozn.3943 SVINJE od 100 kg do 170 kg , više komada, prodajem. Mob. 091/511-7252 ozn.3947

OSTALO KUPUJEM starinski namještaj, sliku, sat i razne starine. Mob. 091/250-4765, tel. 350-471, 214-616 ozn.3950

KUPUJEM „EURO“ palete, 100 x 120 i 80 x 120 (obične); prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828338, 098/268-934 - kamen ozn.147c VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1500e KUPUJEM bijeli kukuruz, raž i hajdinu. Mob. 091/5052265 ozn.1504e CRNO vino portugizacte, ujedno se prodaje crno vino portugizac vino sovignoun, sivi pinot, i mješane sorte. Tel: 042/647-164, mob: 098/792-289 ozn.165c BRAČNI krevet, 2 ormara i kuhinjsku komodu, sve novo, povoljno prodajem. Mob. 091/566-3328 ozn.3884 MASAŽNU fotelju Fercom, pod garancijom, prodajem. Tel. 350-575 ili 098/793-230 ozn.3895 RADIJATORE različite dužine, automatske ventile i bakrene cijevi za radijatore, prodajem. Mob. 098/9452951 ozn.1575b DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201, 095/9008646 ozn.3912 ŠKRINJU I frižider Gorenje, staro 2 godine, prodajem. Mob. 091/630-9630 ozn.3586 OGRIJEVNO drvo bukva, grab, hrast, cjepanice, suho, dostava. Mob. 098/9830979 ozn.3924 DVA muška odjela, 1 muški kaput, 110 l bačva – sve novo i Singer mašinu na

SUŠENJE kobasica i mesa, povoljno, 3 - 4 kn/kg. Mob. 091/555-0314 ozn.3936 PRIRODNI gel –Kamagra, spas za one koji žele maksimalnu potenciju, bez nus pojava. Hit u svijetu! Mob. 092/298-4441 ozn.3937 ZBOG zatvaranja trgovine prodajem dj. pamučne hlačice (10 kn), piđamice, traperice i robu (odrasli). Mob. 091/585-9775 ozn.3937 DASKE jelove 2,5 cm (dužine 2, 4 i 5 m), prosušene i suhe fosne bora, oraha i smreke. Mob. 098/948-2436 ozn.3948

KREDITI NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

DO KRAJA godine bez HROK-a, hitne pozajmi-

ce, por. naknade. Mob. 092/2929-106 ozn.159c AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima! Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.3897 BRZO i efikasno do gotovine putem Diners i MasterCard (do 36 rata), American kreditnih kartica (do 60 rata). Mogućnost prijevremene otplate. Mob. 091/110-5024 ozn.3949 KREDITI: Novogodišnja akcija, bez gledanja HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima. Mogućnost rate do 2/3 primanja. Više od 7 godina iskustva. Mob. 098/137-5727 ozn.314a

ISKORISTITE još bez HROK-a i C. L., exspres pozajmice, por. naknade. Mob. 099/1958-034 ozn.159c F E N O M E N A L N A a kc ij a još samo do kraja godine! Krediti bez HROK-a do 160.000 kn/10 g. Pozajmice do 50.000 kn/48 h. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 095/8859230 ozn.176c KREDITI bez HROK-a i C.L., na trajni nalog, super hipotekarni, porod. naknade, pozajmice. Mob. 092/1340472 ozn.277c MI KRO zajmovi, 500 – 1.500 kn. Tel. 042/213-085 ozn.1545b NOVO ! Akcija kredita bez

HROK-a do 210.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c SVE vrste kredita i pozajmica. Mob. 095/579-4224 ozn.3849 NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/1816 9 6 1 , 0 9 1 / 9 2 7 7-2 0 9 ozn.3913 KREDITI do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a. Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn. Zatvaramo postojeća zaduženja i rješavamo C. L. Pozajmice - umirovljenici do 95 g. Kreditni ured Novi Marof. Mob. 098/9645711 ozn.3952

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

JOSIPA VUPORU 05. 12. 2009. – 05. 12. 2010.

Prošla je duga godina dana, ali bol i suze ostaju. Tvoj lik ne mogu kiše isprati, Tvoje tragove ne mogu snjegovi pokriti. Ostaješ uvijek u našim mislima i molitvama. Tvoja supruga Ana, kćeri Marija i Štefanija s obiteljima

SJEĆANJE na dragog supruga i tatu

PETRA BARTOLA 05. 12. 2006. - 05. 12. 2010. Supruga Dragica i kći s obitelji

SJEĆANJE

KORALJKA RAKIČEVIĆ 12. 12. 2009. – 12. 12. 2010. Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom. Tel: 064/400-909, 3,49 kn/ min ozn.166c AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822-362, 099/5166780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 1k0 una


50 Mali oglasi

07. prosinca 2010., br. 342

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

DUNJA IVKOVIĆ

JURICA VARGA

SAŠA LAZAR ĐURĐEK

02. 12. 2008. – 02. 12. 2010. Sjećanjem zagrljena, u suton uronila, dok valovi odnose tužne trenutke, ostavlja Tvoj lik beskraj spokoja u meni.

2008. – 2010.

21. 06. 2001. – 06. 12. 2008.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

S ljubavlju i ponosom sjećamo se Tebe, anđele.

Supruga Božena, sinovi Igor i Miljenko, snaha Vera

Roditelji, sestre i bake

Tvoj 8. d s razrednicama Jadrankom Vlah i Anđelom Pintarić

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MILAN HARAMBAŠIĆ

SJEĆANJE

STJEPAN PERŠI 2001. – 2010. Kažu da sutra bit će bolje, da vrijeme liječi sve. Ja samo spustim glavu dolje, kako kad više nema Te? Draženka i Rade s obitelji

SJEĆANJE na voljenu tetu

OLGU HORVAT 11. 12. 2006. – 11. 12. 2010. U tišini vječnog mira nek’ Te prate naše misli, sjećanja i molitve.

PAVAO USKOKOVIĆ

09. XII. 1993. – 09. XII. 2010.

05. 12. 2008. – 05. 12. 2010.

Ne postoji zaborav, samo uspomena, ljubav i sjećanje na Tebe.

Tvoja obitelj

Tvoji: supruga i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MILAN TROJKO

na našeg voljenog

06. 12. 2008. – 06. 12. 2010. Tvoj lik ne mogu kiše isprati, Tvoje tragove ne mogu snjegovi pokriti. Lako je obrisati suzu, zapaliti svijeću, teško je izbrisati iz srca tugu vječnu.

DRAGUTINA GALOVIĆA 30. 11. 1991. – 30. 11. 2010. S nama si u našim mislima zauvijek. Toni, Joško i Mirjana

Tvoji: supruga Ana, tast Ivan, kćeri Karmela, Božica i Nadica s obiteljima

SJEĆANJE

Marija, Štefanija i Dragica s obiteljima

na našeg dragog

SJEĆANJE

DRAGUTINA GALOVIĆA

na voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

30. 11. 1991. – 30. 11. 2010.

na

STJEPANA DUGI

U našim mislima uvijek smo s Tobom.

08. 12. 2008. – 08. 12. 2010.

Tvoje: Ana, Duška i Petra

dr. NADU VUKOVIĆ

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

05. 12. 2009. – 05. 12. 2010.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji Vera, Željko i bratići

na dragog supruga i oca

IVANA ĐURASA U SPOMEN

SJEĆANJE

07. XII. 2005. – 07. XII. 2010.

na

S ljubavlju i poštovanjem,

na dragog i voljenog

Tvoji najmiliji

JOSIPA DUKARIĆA

GABRIJELA HABEKA

10. 12. 2009. – 10. 12. 2010.

12. 12. 2008. – 12. 12. 2010.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj Tvoja obitelj

na našeg

ANDRIJU MOŽANIĆA – MOŠU 09. 12. 2004. – 09. 12. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju Te se sjećamo.

na našeg dragog supruga, oca i djeda

na naše roditelje

STJEPANA IVAČIĆA 03. 12. 2009. – 03. 12. 2010.

Tvoja obitelj

Tvoji: supruga Vika, kći Zdenka, sinovi Tihomir i Zlatko te Tvoji unuci i unuke

SJEĆANJE na voljenog supruga

STJEPANA KRANŽELIĆA

SJEĆANJE

AGATU IVKO

VLADIMIRA IVKA

2005. – 2010.

1981. – 2010.

TOMO VRAŽIĆ 09. 12. 1991. – 09. 12. 2010.

S ljubavlju i štovanjem čuvamo uspomenu na vas.

U tišini vječnog mira neka Te prate naša sjećanja i molitve.

Obitelj Hohnjec i Imamović

Tvoja obitelj

09. 12. 2009. – 09. 12. 2010. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek.

ZAHVALA

Supruga Milka s obitelji

povodom smrti našeg dragog brata

SJEĆANJE

ANA NOVOSEL 06. XII. 2002. – 06. XII. 2010. Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcima zauvijek čuvamo! Obitelji Keretić i Bužanić

SJEĆANJE

U SPOMEN

GABRIJEL HRMAN 07. 12. 1990. – 07. 12. 2010.

ZVONIMIRA LUKAČEKA

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječno u nama.

koji je preminuo 25. 11. 2010. nakon kratke i teške bolesti u 57. godini života.

Tvoji: Anđelka, Predrag i Željka s obiteljima

Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i svim ljudima koji su ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak te okitili odar cvijećem i svijećama. Zahvaljujemo osoblju Opće bolnice Klenovnik i doktorici Nikolić na pruženoj pomoći. Hvala obiteljskoj liječnici dr. Maji Dokuzović i sestri Mariji. Zahvaljujemo velečasnom Ivanu Košiću na lijepom ispraćaju i dirljivim riječima.

SJEĆANJE na drage roditelje

Ožalošćeni: sestre Elizabeta, Štefanija, Slavica, Danica i brat Franjo s obiteljima

na našu voljenu

MARIJU FODER 06. 12. 2009. – 06. 12. 2010.

ZAHVALA

I prošla jedna godina, prošla kao tiha rijeka, al’ sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

povodom smrti supruge i tete

Ožalošćeni: sin Damir i snaha Kristina

SJEĆANJE

IVKU NOVOSEL

JOSIPA NOVOSELA

† 04. 12. 2009.

† 29. 10. 1976. Vaši najmiliji

VJEKOSLAVE BRANILOVIĆ koja je preminula 28. 11. 2010. u 88. godini života.

SJEĆANJE na dragog

U molitvama i mislima uvijek si s nama.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i susjedima na dostojnom ispraćaju naše drage. Posebno zahvaljujemo dr. Velimiru Đurasu koji joj je pomagao u njenoj bolesti. Hvala dr. Čelar i sestrama na pomoći u teškim zadnjim trenucima. Hvala i sestrama Vlatki, Danijeli i Zvonki koje su je njegovale.

Godina prva je prošla kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat’ će dovijeka.

Tvoja obitelj

Ožalošćeni suprug Miško i ostala tugujuća obitelj

Tvoji: supruga Ljubica, sin i kći s obitelji

RUDOLF LAKUŠ 09. 12. 2006. – 09. 12. 2010.

MARIJANA MIHALIĆA 09. 12. 2009. – 09. 12. 2010.


Mali oglasi 51

07. prosinca 2010., br. 342

ZAHVALA

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE na drage roditelje i brata

povodom smrti našeg oca, djeda i pradjeda

povodom iznenadne smrti naše drage supruge, majke, bake, svekrve, punice i sestre

ANE SOKOL

EDUARDA NOVAKOVIĆA

blago preminule 01. 12. 2010. u 80. godini života.

02. 11. 1921. – 30. 11. 2010. Zahvaljujemo rodbini i prijateljima na iskrenoj sućuti te na ispraćaju dragog nam pokojnika. Veliko hvala pastorima Tihomiru Sabou, Dragi Marinu i crkvenom zboru Kršćanske adventističke crkve na dirljivom ispraćaju i molitvi. „…jednog dana opet ćemo čuti Tvoj glas…“ Kćerka, unuci s obiteljima te praunuci

Dirnuti pažnjom, izrazima sućuti i riječima utjehe, najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima te svim poznanicima koji su u ovim teškim trenucima iskazali poštovanje pri ispraćaju naše drage Ane na vječni počinak. Ožalošćeni Suprug Josip, kći Jasmina, sinovi Zlatko i Vladimir, unuci Tomislav i Marko, snahe Ružica i Katarina, zet Boris

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti našeg anđela

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim ljudima koji su ispratili našeg pokojnika na vječni počinak. Hvala svim liječnicima varaždinske bolnice i liječnicima Bolnice za dječje bolesti u Zagrebu koji su brinuli o zdravlju našeg anđela, kao i sestrama koje su ga njegovale. Hvala „Kućnoj njezi Kancijan“ i fizioterapeutima koji dolaze u naš dom. Hvala velečasnom Alojziju Pakracu na divnim riječima oproštaja, a posebno hvala njegovoj teti Eti i stričeku Duji koji su i u najtežim trenucima bili uz nas.

Kći Milena s obitelji, sin Dubravko s djecom

Ožalošćeni: mama Sanja, otac Ante, sestre Patricija i Ema

Tvoji najmiliji

ŠTEFICA SAČIĆ 09. 12. 2009. – 09. 12.2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

IVANA MIKULČIĆA

i

MARIJU MIKULČIĆ

1970. – 2010.

1971. – 2010.

Obitelji Mikulčić i Špaček

VALENTA ZAHVALA

† 10. 1. 1985.

povodom smrti naše drage supruge, majke, punice, svekrve, bake i prabake

SJEĆANJE

ŠTEFANIJE BUBNJARIĆ rođ. DREVEN

na voljenog supruga, oca i djeda

umrle 29. 11. 2010. u 78. godini života.

GABRIJELA ADAMIĆA 09. 12. 2009. – 09. 12. 2010. Prošla je godina dana otkad Te nema. S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Obitelj Pongračić

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše najmilije i voljene mame, svekrve, bake i prabake

LJUBE ZAGOREC rođ. MAŠIĆ koja je preminula blago u Gospodinu 29. studenoga 2010. u 71. godini života.

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

PAVLU KRANJČIĆU

SJEĆANJE

na drage nam

ANU

Blanka, Branko, Tina, Ivana, Jelena Robi, Matej, Jana Nikola, Fran jura i Dino

dragom

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

† 04. 12. 2007.

Bolno i teško je živjeti bez vas. Počivajte u miru.

POSLJEDNJI POZDRAV

preminulog 28. 11. 2010. u 11. godini života nakon duge i teške bolesti.

SJEĆANJE

ŽELJKO 18. 10. 2008.

na mamu

13. 12. 2009. – 13. 12. 2010.

LEVANIĆ

ANA 03. 12. 2009.

MARIJU BORŠĆAK

DOMINIKA ERŠEGA

na drage roditelje

MARKO 18. 05. 1994.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na iskrenoj sućuti i svim ljudima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak i okitili odar cvijećem i svijećama. Veliko hvala dr. Čelar, Zember i Špiranec i svem medicinskom osoblju te svećeniku Josipu Vidoviću na riječima oproštaja i dostojanstvenom ispraćaju. Ožalošćeni: suprug Stanislav, sin Stjepan, kći Bernarda, snaha, zet, unuci i praunuci

U trenucima boli i tuge dirnuti izrazima sućuti, riječima utjehe i pažnje najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima te svima ostalima koji su ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak te joj okitili odar cvijećem i svijećama. Veliko hvala kapelanu Nikolu Bukovčanu, DVD-u Vidovec – limenoj glazbi, članovima i članicama Udruge proizvođača povrća i voća „Zeljari“, zadrugarima i djelatnicima PZ „Varaždinsko povrće“, Zajednici udruga hrvatskih povrćara, ravnatelju i djelatnicima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, načelniku i Općinskom vijeću Općine Vidovec, podružnici HNS-a Vidovec, osoblju Odjela neurologije. Posebno hvala prim. dr. Stareu, dr. Dolovskom i ostalom osoblju Abdominalne kirurgije te dr. Premužić i osoblju Jedinice intenzivnog liječenja Kirurgije. Ožalošćeni: sinovi Zlatko i Božidar, snahe Marica i Antonija, unuci Silvija, Nikola, Maja,Natalija, Marko i Martina, Ivica i Nives, praunuci Alen, Leona i Zara *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj i voljenoj mami, svekrvi, baki i prabaki

LJUBI ZAGOREC rođ. MAŠIĆ Tvoja slika i djela ostat će trajno u našim mislima i sjećanju. Počivaj u miru Božjem! Tvoji najmiliji

na voljenu

MARIJU JAMBROVIĆ 12. 12. 2009. – 12. 12. 2010.

ZAHVALA

Ti živiš u našim mislima zauvijek.

povodom smrti naše drage supruge, majke i bake

Tvoj suprug Viktor i sinovi s obitelji

ZAHVALA

ANASTAZIJE BOŽIĆ

Dana Gospodnjeg 15. 11. 2010. napustio nas je u 56. godini života naš voljeni suprug, otac, djed i svekar

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, braći koji su podijelili s nama tugu i bol u teškim trenucima našeg rastanka. Hvala na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Posebno hvala velečasnom Josipu Vidoviću i djelatnicima firme „B.M.V.“.

IVAN ŽLIBAR

Ožalošćeni: suprug Antun, kćeri i unuci

Dirnuti pažnjom, izrazima sućuti, molitvama i pomoći u teškim trenucima, najtoplije zahvaljujemo susjedima, prijateljima, znancima te cijeloj rodbini koji su iskazali poštovanje te cvijećem i svijećama okitili odar i otpratili ga na vječni počinak. Posebnu zahvalu upućujemo Sindikatu Koka, Laser graditeljstvu, 1. k razredu i njihovoj razrednici Srednje škole Arboretum Opeka. Veliko hvala svećeniku vlč. Martinu Mezaku na lijepim riječima utjehe i svetoj misi i dr. Nenadu Turkalju na brizi i suosjećanju.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, djeda, pradjeda, svekra i šogora

STJEPANA PETROVIĆA preminulog 1. prosinca 2010. u 87. godini života nakon duge i teške bolesti. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima koji su vijencima, cvijećem i svijećama okitili njegov odar i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo osoblju bolnice Klenovnik te dr. Videk na pruženoj mu pomoći. Svima još jednom veliko hvala. Ožalošćeni: supruga Verica, sinovi Milan i Dario, snahe Anica i Ljiljana, unuk Ronald, praunuk Marko i Jan, sestra Evica, šogor, šogorice te ostala tugujuća rodbina *****

ANASTAZIJI BOŽIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je, a ljubav za Tobom vječna je. Na Božjem putu, na Božjoj cesti, ponovno ćemo se sresti.

voljenom i nikad zaboravljenom suprugu i tati

STJEPANU PETROVIĆU

Suprug Antun

Uspomena na Tvoj lik ostat će zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama. Počivao u miru Božjem.

*****

Supruga Verica, sin Dario i snaha Ljiljana

Ožalošćeni: supruga Đurđica, kći Ivana, sinovi Ivica, Stjepan i Andrija, snahe i unuci

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

dragoj mami i baki

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

ANASTAZIJI BOŽIĆ

dragom tati, svekru, djedu i pradjedu

dragom djedu

IVANU Uspomena na Tebe živjet će vječno. Tvoji unuci Veronika, Valerija, Jan, Luka, Patrik, Mateja i Mihaela

† 28. 11. 2010. Zašto snovi ne postanu java, moja majka sad mirno spava. Svjetlost vječna uvijek nek’ joj svijetli, vječno ćemo Te mi, mama, voljeti. Tvoja kći Jadranka, zet Željko, unuci Nikola i Dominik

*****

STJEPANU PETROVIĆU Bol i tuga ne mogu Te vratiti, ali ljubav i molitve uvijek će Te pratiti. Sin Milan, snaha Anica, unuk Ronald i Katarina, praunuk Marko i Jan


52 Vaš kutak

07. prosinca 2010., br. 342

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Čvarki, losos i diplomatske depeše Piše: RADAR

V

eli mi včera pajdaš Štefek da bu imal kolinje. Pajcek kaj ga već mesecima tovi nabral je blizu 200 kil žive vage kaj je taman dosti za klanje. A i vreme je za klati. Svinje. A i zima kaže zube i ko zna kulko bu dugo trajala. A jesti treba. Plača kaj dobi vu Bibiču ni mu dost ni za režije a kamoli za kaj drugo. A ima školarce. I koga to briga. Čvarke bu, veli, prodal, kajti ih ve rado kupuvleju. Čak i oni kaj su negda huncmuntarije z čvarki delali. Vu Agramu na placu čvarke tržiju kak suho zlato. Tulko ih hoćeju jesti da su skuplejši nek sibirski losos. Tak jer pisalo vu cajtungu. Ali, koga briga za sibirske losose. I ko opće to kupuvle vu Hrvackoj. Oni kaj imaju plače kak socijalni dodatak ziher ne. Penzionerima je praznik dok hrenovke kaj pucaju glediju. Marica trgovka veli da losose radi jeju diplomati. Kak međuobrok, dok pišeju depeše vu konzulatima. Kaj ih ve celi svet more čitati. Za kaj je zaslužni Wikileaks. Radi tega se tulko prašine zdiglo da nemreš verovati. I vu Hrvackoj se čita diplomatska proza i eseji. O Misteru Meduzi, Fuck Marku, Mister Plastelinu, Silikonki i pitaj boga kome sve ne. Svet fakat sve više postaje globalna selendra.

BIZARNO Zaboravljeni američki zakoni

Pravila luda nalaze se svuda Mnogi Amerikanci, i ne znajući, krše zakon. Naime, na nižim razinama vlasti, u mnogim okruzima i saveznim državama, još su uvijek na snazi zakoni stari desecima godina, pa i više, koje je vrijeme odavno pregazilo, a javnost zaboravila. U okrugu Prince George u Marylandu ne možete bojati zečeve. Na ulicama Washingtona ne možete igrati nogomet, a u saveznoj državi Virginiji ne smijete varati bračnog druga! Tako kažu tamošnji zakoni. Dnevnik “Washington Post” sastavio je svojevrstan popis bizarnih propisa, koji su još uvijek na snazi diljem SAD-a, iako za njih danas malo tko zna. Na primjer, u mjestu Rockville u Maryladnu, psovanje je kažnjivo s 90 dana zatvora, a u susjednom Greenbeltu zabranjeno je zviždati između 21 sat navečer i 7 sati ujutro. A u obližnjem Bowieju, prolaznici ne smiju voditi ili jahati krave po pločnicima. Na drugoj strani ove velike zemlje, u kalifornijskom Carmelu, čiji je gradonačelnik svojedobno bio Clint Eastwood, osobe koje žele nositi visoke pete, moraju za to prethodno izvaditi dozvolu. A u Fresnu, također u Kaliforniji, zabranjeno je točiti benzin osobama u

alkoholiziranom stanju. Ova potonja uredba dobro bi došla i nama u RH! Vjerovali ili ne, u Fayettevilleu u Arkansasu, zabranjeno je prodavati mlijeko bez dozvole za uzgoj stoke. U Chicagu je donedavno na snazi bio propis koji je dozvoljavao policajcima da bacaju zaplijenjeno oružje u jezero Michigan, no – na udaljenosti od najmanje deset kilometara od obale. Također je bilo zabranjeno transportirati mrtvace javnim prijevozom, osim ako se radilo o djetetu mlađem od osam godina!? Odakle uopće ovakvi bizarni propisi? Mnogi od njih su, kažu stručnjaci, odraz drugačijih vremena, kada je, primjerice, trebalo regulirati pranje konja na pločnicima ili ocrnjivanje nečije čednosti – odatle zabrane jahanja krava i psovanja. S druge pak strane, neki od bizarnih, davno zaboravljenih zakona ponekad iskrsnu na svjetlo dana, pa se čak i počinju ponovno provoditi.

Advent i mali Beč D

raga moja gospodo Varaždinci, eto nam adventa u Varaždinu. Ovih dana, dok vas želimo obasuti sjajem i u vama potaknuti svečarski duh, nadamo se da Leticija vam uspijevamo ZADRAVEC prenijeti duh euKukuljevićeva 17, Varaždin ropskih grado042/212-362 va kakvima bi letiziazadravec@gmail.com Varaždin trebao pripadati. Našom izložbom „Kristalni advent“ u kavani Grofica Marica, željeli bismo zajedno s vama zadržati nivo na koji su Varaždinci s pravom ponosni. Varaždin je stari grad, grad s poviješću i kulturom, koji zaslužuje da njegovi građani prošeću centrom i uživaju u njegovim baroknim pročeljima koja bi bar ovih dana trebala zasjati zlatnom bojom s mnogo žaruljica. No ne vidimo svi Varaždin jednako, ali bitno je da vi, gospodo Varaždinci, znate razliku između maloga kulturnoga grada i planinskog sela, pa i po cijenu seoske idile. Zadržite svoj građanski ukus. Zato vam prilažemo slike adventa u Beču nadajući se da će Varaždin ponovno jednom biti „mali Beč“. Vaša Letizia

Što čitati? Sveci za svaki dan

Z vo n i m i r Z l o d i , Sv. Nikola biskup, čudotvorac i dobročinitelj, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Zagreb, 2002. Već je, eto, osam godina na tržištu ova knjiga za koju se malo zna, jer tko još čita životopise svetaca… A trebali bismo, ne samo uz prigodne datume, nego i dan poslije, i svaki dan. Naročito to vrijedi za sv. Nikolu, koji je zaštitnik Varaždina, pa bi bilo dobro da se svi mi Varaždinci svakodnevno prisjećamo svega što nam Nikola poručuje, a poručuje nam da budemo plemenit i i dobri. Kažu: “Čudesa po njegovu zagovoru ne prestaju se događati ni danas. Djeca to mogu najbolje posvjedočiti”. Knjiga je ilustr irana Giot tov im slikama sv. Nikole i njegovih čudesa (vitraji i freske iz kapele sv. Nikole iz asiške Bazilike sv. Franje).

Sound Trek The Adventures of Bobby Ray – B.O.B O

vaj alb u m donosi osvježavajuć novi hip-hop. Nenad NEMEC Mogli biNMC smo ga svrvoditelj @ Totalni FM stati u laglazbeni producent/DJ dicu smart sound.regionalni@gmail.com h o p a . B.O.B je relativno novo ime na sceni, a iza njega se krije reper Bobby Ray Simmons koji je u kratko vrijeme postigao prilično veliki uspjeh ovim prvim albumom. Debitirao je pjesmom “Nothing On You”, koja je postala veliki hit, a usljedila je ništa manje poznata “Airplanes”, na čijoj se dodatnoj verziji pojavljuje i Eminem. lbum je diljem svijeta pokupio pozitivne kritike i recenzije, prvi single je dospio i na prvo mjesto Billboarda, a dosegao je i platinasti status. B.O.B odlično kombinira repanje i pjevanje, a na albumu mu pomažu i Bruno Mars, Lupe Fiasco, T.I., Janelle

A

Monae, Harvey Williams i ostali. Moderna osvježavajuća produkcija i zanimljive priče, tj. lirika Bobbyja Raya zasigurno će privući vašu pažnju. Album je vrlo radiofoničan, a posebno se ističe način repanja i vokal Bobbyja Raya, koji je prilično jedinstven. u je sveukupno dvanaest pjesama na ovom albumu i prilično su različite i kolažne, što dodatno čini ovaj album vrlo slušljivim i zanimljivim. sim prije navedenih hitova, izdvojio bih odličnu “Past M y S h a d e s ”, “Ghost In The Machine” i “Magic” koja je iskor ištena i za novu Adidas reklamnu kampanju. Ako za poklon ili za svoju kolekciju tražite novi, fresh, new school album, onda s Adventures of Bobby Ray ne možete pogriješiti. Album potražite u distribuciji Dancing Beara.

T

O

Maksimilijan Kolbe, Dnevnik, Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, Zagreb, 1984. S nevjer icom sam, potpuno slučajno, saznao da još od Orwellove godine postoji hrvatski prijevod Dnevnika, ali i Pisama Maksimilijana Kolbea. Riječ je o suvremenom svecu, poljskom svećeniku. Nacisti su ga uhapsili 1941. godine i odveli u Auschwitz. Kad je pobjegao jedan zarobljenik, zapovjednik logora Fritzsch izabrao je desetoricu koje će ubiti za odmazdu i upozorenje. Među njima je bio jedan mladi narednik koji je molio za milost, jer ima ženu i djecu. Kolbe se ponudio da ga zamijeni, a Fritzsch je pristao. Kolbe je umro 14. kolovoza 1941. u predvečerje blagdana Velike Gospe od injekcije karbolne kiseline. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je svetim 10. listopada 1982. Spomendan mu je 14. kolovoza. Treba li išta dodati?

Denis Peričić


Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

07. prosinca 2010., br. 342

TJEDNI HOROSKOP (7. 12. - 13. 12.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Uzburkani i snažni osjećaji obilježit će predstojeće dane. Bit ćete skloni preuveličavanju, tako da ćete nekim događajima pridavati veću pažnju nego treba. POSAO: Do izražaja će doći vaša tvrdoglavost i nestrpljivost, pa ćete često iznalaziti prečac kako biste ostvarili svoje ciljeve. Ovan Mogući su nenadani novčani dobici. ZDRAVLJE. (21.03 - 20.04) Kontrola krvne slike. LJUBAV: Prijateljstvo i odnos povjerenja bit će vrlo važni, pa će se mnogi od vas ljubavnog partnera naći u osobi koju ste smatrali prijateljem. Porast će vam i samopouzdanje. POSAO: Mnogi od vas susrest će se sa zahtjevnim zadacima i poslovima, a od vas će se očekivati da ih obavite Bik što brže i učinkovitije. Biti ćete vrijedni , marljivi (21.04 - 20.05) i ambiciozni. ZDRAVLJE: Probavne smetnje. LJUBAV: Slobodni pripadnici znaka vodit će dinamičan i buran život. Upoznavat će nove osobe, ali će sve ostati na simpatijama. POSAO: Bit ćete zaokupljeni rješavanjem dugoročnih materijalnih planova i ciljeva. Novčani dobici bit će povezani s partnerstvima. Mogući su Blizanci dobici kroz nasljedstva, ali i honorarni posao. (21.05 - 20.06) ZDRAVLJE: Stabilno. LJUBAV: Ljubavne odluke donosit ćete naglo i bez razmišljanja. Bit ćete brbljavi i nećete razmišljati o posljedicama izgovorenog. POSAO: Poslovne okolnosti će vas poticati na aktivnost, vremena za čekanje nećete imati te ćete se morati suočiti s problemima i njihovim rješavanjem. Prihvaćat ćete i cijeniti mišljenje suradnika. ZDRAVLJE: Rak (21.06 - 20.07) Želučane tegobe. LJUBAV: Bit ćete ovisni o ljubavi, odnosno o partnerovim nježnostima, a on će od vas zauzvrat dobiti ono što već dulje vrijeme priželjkuje, uzvraćene osjećaje. POSAO: Imat ćete posla preko glave. Dobivat ćee polovične informacije, stoga svakako provjeravajte njihovu vjerodostojnost. ZDRAVLJE: Mokraćni Lav (21.07 - 21.08) kanali, bubrezi. LJUBAV: Djevice u vezi bit će izložene povećanom partnerovom pritisku i uvučene u rješavanje njegovih interesa. Neće biti ravnoteže između vaših i partnerovih želja. POSAO: Mnogi od vas će kontaktirati velik broj ljudi i raditi na sklapanju partnerstava koje bi vam trebalo omogućiti kvalitetniji i brži prodor na Djevica (22.08 - 22.09) tržište. ZDRAVLJE: Umor.

Žanamari u Areni...

Vicevi!!! PLJAČKA Opljačkali Mujo i Haso poštu i svaki uzme po jednu vreću. Za nekoliko mjeseci, Mujo pita Hasu: - “Šta je bilo u tvojoj vreći?”- “Oko pola milijuna eura. Kupio sam kuću, auto, jahtu… A u tvojoj?” - “Ma, puna vreća računa. Plaćam pomalo, koliko mogu… SPOMENIK Zašto muškarci poslje 60. godine puštaju trbuh? - “Dižu spomenik palom borcu!”

MOGU LI? - “Mama, mama, mogu li nositi minice?” - “Ne!” - “Mama, mama, mogu li nositi tvoje naušnice?” - “Ne!” - “Mama, mama, mogu li nositi štikle?” - “Ne!” - “Mama, mama, mogu li se šminkati?” - “Ne!” - “Ali mama, ja imam 18 godina!” - “Znam, Ivice, znam.”

CHUCK Chuck Norris može jednom pticom ubiti dva kamena!

7/10 Grad lopova FILM I VIDEO

Triler o Dougu (Ben Affleck) koji nastavlja obiteljski posao pljačkanja banaka, no kada se zaljubi u svoju lijepu taokinju, počinje razmišljati o novom životu. U Bostonu se svake godine dogodi 300 pljački banaka, a četvrt Charlestown, koja pokriva samo jednu kvadratnu milju, dala je više pljačkaša banaka i blindiranih vozila nego bilo koje mjesto u Sjedinjenim Državama. Jedan od tih pljačkaša je Doug MacRay, no on nije poput ostalih lopova. Za razliku od njih, Doug je imao priliku da prestane slijediti zločinačke korake svoga oca. Umjesto toga postao je vođa ekipe nemilosrdnih pljačkaša banaka, koji se ponose time što uzimaju što žele i što prolaze nekažnjeno. Jedina Dougova obitelj su njegovi partneri u zločinu, osobito Jem (Jeremy Renner), koji je Dougu poput brata unatoč svojoj opasnoj, naprasitoj naravi. Međutim, sve se promijenilo na njihovom posljednjem poslu, kada je Jem nakratko uzeo taoca: Claire Keesey (Rebecca Hall), voditeljicu poslovnice jedne banke. Kada otkriju da ona živi u Charlestownu, Jem postaje nervozan i želi provjeriti što je ona možda vidjela. Znajući za što je Jem sposoban, Doug preuzima vodstvo. On pronalazi Claire koja nema pojma da njihov susret nije slučajan i da je ovaj šarmantni stranac jedan od ljudi koji su je terorizirali samo nekoliko dana ranije.

LJUBAV: Predstojeće dane neki od vas će iskoristiti u svrhu produbljivanja postojeće veze, a drugi za nove početke koji će biti bazirani više na intelektualnom skladu. Prihvatit ćete i partnerove mane. POSAO: Tjedan pred vama je naročito povoljan za potpisivanje ugovora, bilo da se radi o promjeni posla ili kreditima. Vaga (23.09 - 22.10) ZDRAVLJE: Kontrola vida. LJUBAV: Osjećaji će vam čitavog tjedna biti uzburkani i pojačani. Bit ćete željni promjena. Oni slobodni krenut će u potragu za osobom uz koju će se osjećati sigurno dok će oni koji su u vezi razmišljati o prekidu. POSAO: Za mnoge od vas predstojeći dani bit će u znaku novih poslova. Osjećat ćete da možete više i bolje. Škorpion (23.10 - 22.11) ZDRAVLJE: Kašalj, prehlade. LJUBAV: Zračit ćete pozitivnom energijom koja će privlačiti tuđe poglede i osvajati . Do posljednjeg trenutka nećete znati koja je osoba najpogodnija za vas, ali ćete na kraju donijeti dobru odluku. POSAO: Planirate li putovanje u inozemstvo, sada je pravi trenutak. Poslovna partnerstva sklopljena u udaljenim mjestima donijet će vam materijalnu Strijelac (23.11 - 21.12) dobit. ZDRAVLJE: Oprez u prometu. LJUBAV: Nećete baš birati riječi, govorit ćete stvari koje i ne mislite, uživati u provociranju partnera zajedljivim kritikama. POSAO: Pred vama su dani puni iznenađenja. Neka od njih će biti neugodna, pa se pripremite na moguće teškoće. Promijenit ćete i mišljenje o nekim osobama, pa je moguće i odustajanje od nekih planova. Jarac (21.12 - 19.01) ZDRAVLJE: Napetost, nervoza. LJUBAV: Vaša ljubomora mogla bi izmaknuti kontroli pa biste zbog silne želje za pretjeranom ljubavlju partnera sputavali i tjerali ga od sebe. Sve će to biti plod vaše mašte. POSAO: Bit ćete temeljiti i isključivi u svojim stavovima i razmišljanjima. Hrabro ćete ići prema zadanim Vodenjak ciljevima, ne pitajući za posljedice. ZDRAVLJE: (20.01 - 18.02) nervoza, živci. LJUBAV: Od svojih kriterija i principa odstupat ćete samo u iznimnim slučajevima. Ići ćete na sve ili ništa, i pritom riskirati da budete ostavljeni. Neki od vas bit će skloni povremenim tajnim susretima. POSAO: Iako ćete biti manje aktivni nego inače, ostvareni rezultati bit će bolji nego Ribe ikad. Naići ćete na osobe s kojima ćete imati iste (19.02 - 20.03) interese. ZDRAVLJE: Sklonost prehladama.


54 S raznih strana ZELENDVOR

Novi lovci

ZELENDVOR – Dvanaesterima kandidatima iz desetak lovačkih društava, među kojima je bila i jedna dama - Ivana Kutnjak iz LD Šljuka, u Zelendvoru su na prigodnoj svečanosti uručene diplome o uspješno položenom ispitu. Kako doznajemo iz Lovačkog saveza Varaždinske županije, tijekom ove godine ispit za lovca položila su 52 kandidata i dvije kandidatkinje, što je šest lovaca više nego 2009. godine. U organizaciji LS-a Varaždinske županije u proteklom desetljeću ispit za lovca položilo je 716 kandidata među kojima je bilo oko 30 lovkinja. Najveći interes za lovstvo zabilježen je u periodu od 2002. do 2005. godine kada je ispitima pristupalo oko 90 kandidata. (jn)

! Labrador Ovaj odrasli mužjak labradora pronađen je na Banfici. Tražimo mu vlasnike jer je pas socijaliziran i naučen na život u kući. Nažalost ima povrijeđene prednje noge pa molimo vlasnike da nam se čim prije jave u udrugu. Udruga Spas 042/330-004

KOLEKCIONARSTVO

Sajam militarije... VARAŽDIN – Ove subote, 11. prosinca, u vremenu od 10 do 16 sati u Domu željezničara, (Kolodvorska 17 a - iza Hotela Varaždin), održat će se izložbeno-prodajni sajam kolekcionarstva. Spomenutu priredbu prvi put u našem gradu organiziraju dvije udruge i to Hrvatska udruga kolekcionara militarije “Trolist” te Varaždinska udruga kolekcionara “Varaždin”. Kako doznajemo, organizatori očekuju sudjelovanje brojnih izlagača iz Hrvatske, Slovenije te Nizozemske. Osim razgledavanja, zainteresirani pojedine izloške mogu kupiti, prodati ili pak procijeniti predmete poput ordenja, uniformi, bodeža, numizmatike, filatelije te raznih predmeta iz naše i svjetske povijesti. Ulaz za posjetitelje priredbe je besplatan. (jn)

07. prosinca 2010., br. 342

I TOGA IMA Kuhar iz New Delhija posao našao u Varaždinu

Najteže mi je raditi na roštilju i okretati ćevape Proputovao je pola kugle zemaljske da bi Hrvatima spremao indijske specijalitete Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Naš grad manji je od kvarta u kojem je živio do svoje 25. godine. Slučajni susreti i životni putevi odveli su 35-godišnjeg Sanjaya Naithanija iz rodnog New Delhija u Varaždin. - U Zagreb sam došao prije 10 godina. Radio sam u hotelu u Dela hiju gdje je ravljen ila nap e i dolazio moj k 0 5 1 k sunarodpeć od , šećerne trs nom e io njak koji živi od glin Indije je av in u Hrvatskoj. iz d a ž t a a r a in V šp Upoznali smo ljena u s e i p oz va o doprem me da dođem raditi u njegov indijski restoran u Zagrebu. To sam i prihvat io - pomalo sramežljivo objasnio je Sanjay. Kasnije je promijenio još dva restorana, da bi na kraju, u potrazi za poslom, ove jeseni počeo raditi u Varaždinu. Kolege su ga dobro prihvatili, a prije nekoliko tjedana izveli su ga u pr ijena biljar, koji je igrao prvi put vodu na u životu. engleski zajedno smo se izgubili. No na poslu Bečki šnicli U 10 godina naučio je dosta na kojem je trenutno ne mora hrvatskog, ali i naše kuhinje vrtjeti ćevape ni peći štrukle za koju kaže da nije tako jer priprema ono u čemu je raznolika kao indijska. - Kod majstor – indijsku klopu. vas nema toliko začina. Budući da ne jedem puno mesa Peć 150 kila (govedinu uopće ne jedem, a Kako bi mogao spremati svinjetine vrlo malo), dosta hranu karakterističnu za svoj mi je ograničena ponuda. potkontinent, u restoran su Ipak, mislim da mi je najbolji bečki šnicl - kaže Sanjay. U doVaraždin je manji movini je završio za kuhara, a kaže, već je nakon školovanja od kvarta u znao sve o internacionalnoj kojem je živio, a prvi kuhinji. Ipak, nisu ga podučili pečenju ćevapa. - Najgore put je kod nas zaigrao mi je bilo raditi taj roštilj, biljar pogotovo ćevape. Njih stalno treba okretati pa mi nisu baš mili - otkrio je. Pitali smo ga preko pola kugle zemaljje li naučio raditi štrukle, a ske dovukli peć od 150 kila.

Dopremljena je avionom, a zajedno s uvozom stajala je kao polovni auto. - Tandoor je tradicionalna indijska peć napravljena od gline, šećerne trske i špinata, a temperatura koju postiže je 450 stupnjeva. Priprema je brza, a sve se peče okomito pa masnoća iscuri prema dolje. Zdravije je nego na ulju - pojasnio je simpatični kuhar.

Curry - Curry nije začin, to je u biti umak. Može biti s povrćem ili piletinom, svejedno - otklonio je svaku sumnju Sanjay. Inače, upravo su začini ti zbog kojih je indijska kuhinja posebna. Koreandar, kurkuma, feferoni, đumbir, češnjak i prah gar masala

IZLOŽBA Filatelistička izložba „Božić u filateliji“

Tradicija slanja čestitki VARAŽDIN - U prostorijama Hrvatske pošte Varaždin 3. prosinca otvorena je tematska filatelistička izložba „Božić u filateliji“. Njezin je autor poznati varaždinski filatelist Stjepan Kovačić, a spomenutom izložbom želio je pokazati poštanske marke na božićnim motivima iz raznih zemalja. No razgledati se mogu i prekrasne čestitke iz Kovačićeve impresivne zbirke. - U izložbenim vitrinama svoje su mjesto pronašle

čestitke koje su u proteklih 100 godina ljudi iz raznih zemalja slali svojim prijateljima, znancima te dragim osobama. Na taj način uveseljavali bi ih za Božić. Srećom, dosta raritetnih čestitki, ostalo je sačuvano na tavanima i u ladicama odbačenog starog namještaja. Na žalost, nastupilo je vrijeme interneta koji reduciraju slanje čestitki tradicionalnim putem – istaknuo je Stjepan Kovačić dodavši da pošte raznih zema-

lja nastavljaju tiskanje marki s božićnim motivima. No njih na poštanskim šalterima frankiraju uglavnom automatom. Ova izložba zapravo naglašava svu ljepotu običaja slanja čestitki, a posebno kad one sadrže božićni motiv na poštanskim markama koje su po mogućnosti s prigodnim žigom. Dodajmo i to kako će u utorak 7. prosinca drugi dio izložbe biti otvoren u poštanskom uredu Ludbreg. (jn)

Sanjay u Santa Mariji već poslužuje svoje specijalitete

ono su što Sanjay najviše upotrebljava, a zato što ih nema u Hrvatskoj nabavlja ih u sjevernijoj Austriji. Nama je pripremio chicken tikka - iznimno mekano i lagano

začinjeno bijelo pileće meso s mljevenim jabukama. Uz to, poslužio nam je nan, indijsku pogaču pečenu u istoj peći, i malo svježeg povrća. Taman za gablec.

HUMANO Akcija za Dječji odjel bolnice

“Kad srce kaže da” Poduzeće BRANKA d.o.o. je poznato po tome što svake godine radi predbožične humanitarne akcije , počevši od 2008. kada je donirala Varaždinskoj Općoj bolnici vrijedne aparate gotovo 80.000,00 kn te 2009. organizirala koncert Borisa Novkovića u HNK Varaždin te se prikupljenim iznosom kupio aparat Varaždinskoj Općoj bolnici vrijedan 50.000,00kn. Ove godine je krenula u humanitarnu akciju pod nazivom “KAD SRCE KAŽE DA“ te je zaštitno

lice ove humanitarne akcije poznati hrvatski pjevač Sandi Cenov. Kako sudjelovati u humanitarnoj akciji? Potražite i kupujte posebno označene proizvode u hipermarketu i supermarketu “BRANKA“ koji sudjeljuju u humanitarnoj akciji “KAD SRCE KAŽE DA“ i time pomažete kupovini sljedećih aparata za dječji odjel Opće bolnice Varaždin (ASPIRATOR, PULSNI OKSIMETAR, PULSNI OKSIMETAR mini). BUDITE I VI SUDIONIK OVE VELIKE HUMANITARNE AK-


Vodič 55

07. prosinca 2010., br. 342

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 9.12. do ponedjeljka 13.12. 72 SATA (hrvatska komedija) u 18 sati AMERIKANAC (američka krimi drama) u 20 sati U subotu 11.12. i nedjelju 12.12., slobodan ulaz BOŽIĆNA PRIČA (animirana fantazija) u 16 sati

KAZALIŠTE Utorak, 7.12., Velika scena BREZA u 19,30 sati Četvrtak, 9.12., Z. Rogoz VOLIM NJOFRU u 20 sati Petak, 10.12., Z. Rogoz FAMILIJA U PRAHU u 20 sati Subota i nedjelja, 11.12., Velika scena MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE u 17 sati

KONCERTI Subota, 11.12 u 21 sat ANIMA kvartet (jazz koncert), besplatan ulaz u Z. Rogoz Ponedjeljak, 13. 12. u 19,30 sati, KONCERT VARAŽDINSKOG KVARTETA, Velika koncertna dvorana HNK

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu: Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica: Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI

Klara Meštrović - Jesenski motivi

VREMENSKA PROGNOZA

Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora “ZAPISI/OSOBNO”, izložba fotografija Damira Širole; otvorenje u četvrtak 2.12. u 20 sati, razgled do 19.12. Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca “TEKUĆA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ”, razgled do 19.12 Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića “PILOVI”, izložba fotografija Damira Klaića, razgled do 10.1.2011. Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – U ČETVRTAK NOVO ZAHLAĐENJE VREMENSKA SLIKA: Prvu polovicu tjedna obilježit će osjetan porast temperature zraka koja bi se mjestimice mogla približiti vrijednosti od 15 Celzijevih stupnjeva. Može povremeno biti i slabe kiše. Novo jače pogoršanje vremena sa zahlađenjem očekujemo tijekom četvrtka kad bi moglo biti i snijega. Radi se o jednoj vrlo brzoj i nagloj hladnoj fronti koja će u samo 24 sata prijeći veliki dio Europe i pomesti toplinu natrag prema jugu. Temperatura zraka će naglo pasti pa nam drugi dio tjedna ponovno nosi niske temperature zraka, osobito u noćnim i jutarnjim satima. Podsjećamo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 6.12.).

Kino Četvrtak, 9.12. u 20 sati CIRKUS COLUMBIA (drama) Petak 10.12. i subota 11.12. MAKSIMUM (animirana komedija) u 17 i 18:30 sati JEDI, MOLI, VOLI (romantična avantura) u 20 sati Nedjelja12.12 i ponedjeljak 13.12., MAKSIMUM u 18 sati, JEDI, MOLI, VOLI u 20 sati

PROSTOR

ROĐENI: Djevojčice Lea Sakač, Karla Martić, Nikolina Mihaljković, Dunja Putanec, Mateja Granda, Tihana Denkmajer, Angelina Bogović, Vanessa Vincek, Eva Vidović, Dora Kokoška, Elena Marković, Ana Marie Fridelj, Katarina Klasić, Dijana Domiter, Lorena Črlenec, Branka Rak

Dječaci Neo Vugrek, Renato Mešnjak, Jakov Šemuga, Karlo Kolačko, Nikola Korša, Filip Korša, Erik Višnjić, Ivan Strelec, Hrvoje Vincek, Jan Zvonar, Josip Sedlar, Niko Komes, Andrej Popović, Gabrijel Vidaček, Leon Melinček

VJENČANI:

Edin Čočoć i Maja Kocijan, Dean Korošec i Sandra Rožić, Miroslav Pozder i Maja Rogina

UMRLI: Terezija Mihalić (86), Nikola Bokor (71), Ana Sokol (79), Stjepan Petrović (86), Ružica Capek (81), Agneza Trstenjak (79) i Julijana Klun (90)

Subota, 11.12. u 22 sata DEAFNESS BY NOISE, koncert

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Nedjelja, 12.12. u 16 sati PONOĆNA OGRLICA, premijera dječje predstave Dječjeg gradskog kazališta Čakovec


56 Zadnja

07. prosinca 2010., br. 342

USPJEH Humanitarna akcija „U rukama anđela“ kulminirala je nedjeljnim koncertom

Građani opet darežljivi! Call centar zaprimio skoro 60.000 poziva iz čitave RH VARAŽDIN - Zaklada solidarnosti Grada Varaždina, Koncertni ured i Grad Varaždin uspješno su zaključili vrijednu humanitarnu akciju „U rukama anđela“ za projekt Asistent u nastavi, kojom je prikupljen novac za edukaciju asistenata u provođenju nastave za djecu s posebnim potrebama. Naime, krunu spomenute akcije činio je nedjelj n i

megahumanitarni koncert koji je 5. prosinca održan u Gradskoj sportskoj dvorani (Areni) na Dravi. Varaždinskoj, pretežito mladoj publici pod svjetlima reflektora predstavljene su poznate zvijezde hrvatske estrade. Njihovo pjevanje izazvalo je oduševljenje te salve aplauza, a br iljirala je i pratnja - orkestar Nikše Bratoša. Cijeli događaj prenosio je HRT na svojem Prvom programu, a gledateljima je omogućeno doniranje novca pozivima

putem telefona. U pozivnom centru oni nisu prestajali zvoniti pa je samo tijekom trajanja koncerta zaprimljeno preko 51.000 poziva građana iz čitave Hrvatske! Odnosno, tim putem prikupljeno je oko 350.000 kuna. Na pozive je odgovarao velik broj poznat ih Varaždinaca, te izvođači programa i gosti organizatora. Cilj humanitarne akcije je prikupljanje 400.000 kuna, odnosno novca koji je potreban za

rad trinaestero asistenata u nastavi za djecu s posebnim potrebama. Treba znati da samo u osnovnim školama u Varaždinu treba njih minimalno 50, a na području čitave Županije čak 150! Dodajmo i to da je u Varaždinu ministar znanosti obrazovanja i sporta dr. Radovan Fuchs obećao kako će Vlada iz proračuna n a sav novac prikupljen humanitarnom

akcijom “U rukama anđela” nadodati još 300 tisuća kuna. (jn)

KOCKICE

Lego čuda Da se od lego kockica mogu napraviti čuda, vidjet ćemo u subotu u varaždinskoj Prvoj gimnaziji. Tamo će svoju treću po redu izložbu održati članovi kluba Kockice. Do Prve gimnazije dovući će cijeli kamion lego građevina i kreacija među kojima je zagrebački HNK te Umjetnički

paviljon. Grad u legicama radilo je više od 20 autora, članova kluba, a neki su svoje radove poslali iz SAD-a i Norveške. Uz izložbu koja će se moći posjetiti od 10 do 18 sati za mlađu djecu osigurat će se kreativni kutak, a organizirat će se i tombola u kojoj će uz prilog za 5 kuna svatko nešto dobiti. (td)

POZIV

Darujte igračke, odjeću i obuću Klub Mama organizira božićno prikupljanje i razmjenu dječje odjeće, obuće, opreme i igračaka. Stoga pozivaju ljude dobre volje da im pomognu u prikupljanju kako bi djeci potrebitih roditelja uljepšali božićne blagdane. Prikupljanje i razmjena održat će se u ponedjeljak 13. prosinca od 10 do 14 sati, a od 14. do 17. prosinca od 10 do 17 sati, i to na sljedećim adresama: u Sračincu u Dravskoj 23 te u Zelendvoru u Ulici grofa Bombellesa 27. Trebate li kakvu informaciju, možete kontaktirati Šteficu Sambolec (099/409-7128), Jasminku Fotes (098/9770-778) ili Ružicu Kovačić (098/1852133). (vms)

!

Podijeljena kolica, a stižu paketi za Božić

U prostorijama varaždinskog Gradskog društva Crvenoga križa upriličena je podjela invalidskih kolica za nepokretne i polupokretne osobe s područja Varaždinske županije. Kolica je hrvatskom Crvenom križu donirala Crkva Isusa Krista, a dio te donacije usmjeren je na Varaždinsku županiju.

Inače, i ove godine u povodu božićnih blagdana Gradsko društvo Crvenog križa podijelit će 300 prehrambenih paketa osobama slabijeg socijalnog statusa na području grada Varaždina i pripadajućih općina. Paketi su kupljeni iz novaca prikupljenih u akciji “Solidarnost na djelu”.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović

RT_342  

Regionalni Tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you