Page 1

INTERVJU Prof. Miroslav Klemm: Varaždin bez šansi na popis UNESCO-a! SUZANA RITZ

LIHVARI I OVRHE

“Što me ne ubije, to me ojača”, moj je životni moto

S računa moguće skinuti samo 30% primanja

Stranica 43.

Stranice 6.-7.

Stranica 17.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 332 :: 28. rujna 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Rizično ponašanje tinejdžera moglo bi imati kobne posljedice

Prijete: hepatitis, HPV i klamidija! I odrasle osobe često nepromišljene: zaraze se nakon seksa za jednu noć

Stranice 2.-3.

NOVO: KRUHA I IGARA

ZLATNO DOBA

Svemirska sapunica

Tko će doživjeti stotu u Domu umirovljenika?

Stranica 24.

Stranicea 8.

INOVACIJE

EKSKLUZIVNO

Tko je bio vitez, tajni agent i žigolo na dvoru Marije Terezije?

Pad leteće tvrđave u Vratišincu

Stranica 37.

Stranice 28.-29.

40. VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI SUDSKA POSLA

Još se ne zna tko će biti predsjednik Županijskog suda Stranica 4.-5.

Varaždin i Hrvatska spojeni s Europom Stranice 26.-27.

“Vodozemac” Alena Šlibara Inovator iz Sutjeskih Toplica autor osebujnog prometala, bicikla za vodu i kopno Stranica 10

ŠKOLSTVO

Nastava u Trnovcu u dvije smjene Stranica 14.

ISSN 1846-8969

  

t41035Varaždinski streličari sezonu okrunili zlatom Stranica 31. t 7*%0,36(Ferenčina iz Novog Marofa ratovao putem radio valova Stranica 38. t Ç*705 Hrvatska u srcu, no dom u zemlji Aboridžina Sranica 11. tÇ&/4,*47*+&5Bez mame - bez gaća Stranica 45. ;%3"7-+& Znakovni jezik želi naučiti sve više ljudi Stranice 40.-41.t 16501*4Čelična disciplina i naporan rad - recept kineskoga uspona Stranica 30.


2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Poučak jednog natječaja U

gledni varaždinski gospodarstvenik Damir Kirić, vlasnik tvrtke Gumiimpex, potvrdio mi je da definitivno odustaje od svoje ponude za kupnju SRC-a Aquacity. Na Željko PAVLEK to ga je, kaže, pourednik@regionalni.com nukalo negativno ozračje koje se stvara u javnosti, nakon što je Grad raspisao javni natječaj o prodaji Aquacityja na koji se javila svojom ponudom i njegova tvrtka Gumeko. Poznato je već da je na sjednici Gradskog vijeća tema o prodaji Aquacityja skinuta s dnevnog reda, a u međuvremenu su čelnici varaždinskog HNS-a istakli da će njihovi vijećnici zatražiti poništenje natječaja jer tom prodajom Grad financijski gubi nekoliko milijuna kuna. Kirić očito ne želi i ne dopušta da se njegovo ime i tvrtka uvlače u politikantska prepucavanja i političke igre. Jer, njemu to doista ne treba. Sve što su on i njegova obitelj do sada stvorili u gospodarstvu, stvorili su desetljećima, radeći časno i pošteno, a to znaju svi u Varaždinu i šire. Kirić će ono što je naumio graditi u SRC-u Aquacity napraviti negdje drugdje i time je priča o tome s njegove strane završena. A što preostaje Gradu? Poništiti natječaj o prodaji Aquacityja? Bolje pripremiti i raspisati novi natječaj? ešto se učiniti mora jer SRC Aquacity grca u gubicima koji se procjenjuju na više od milijun i pol kuna. No, tko će u ovakvim okolnostima, stvorenoj klimi nepovjerenja i podmetanja, ulagati ogromne novce u nove sadržaje, infrastrukturu i novo zapošljavanje u SRC Aquacity? Ali i druge važne poduzetničke projekte?

N

28. rujna 2010.

OTKRIVAMO Rizično spolno ponašanje među mladim

Među tinejdžerim zaraza HPV-om i

Smatra se da je klamidija kod muškaraca odgovorna za rak prostate, dok neki tipovi HPV-a kod žena izazivaju rak grlića maternice

I dok su bolesti kao što su sifilis i gonoreja postale rjeđe u zadnjih 20 godina, raste broj zaraženih hepatitisom C i B, ali i HIV-om, bolestima koje se prenose virusima i neizlječive su Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kronična upala jajnika, neplodnost i izvanmaterične trudnoće samo su neke od teških posljedica neliječenih spolno prenosivih bolesti (SPB), koje se u čak 25 posto slučajeva javljaju već u tinejdžerskoj dobi. Upozorava na to dr. Jasna Meštrović, specijalist za kožne i spolne bolesti iz Opće bolnice Varaždin, koja napominje da do pojave spolno prenosivih bolesti može dovesti spolni odnos već s prvim ili drugim partnerom.

Velika četvorka - Neke SPB imaju dugoročne posljedice po zdravlje, a neke su čak i smrtonosne – ističe dr. Meštrović. Koje sve posljedice po zdravlje mogu ostaviti neliječene spolno prenosive bolesti, ali i neodgovorno spolno ponašanje, provjerili smo nakon što je udruga Zora objavila zabrinja-

e

dukacija nužna: većina zaraznih bolesti prenosivih spolnim kontaktom, lako se liječe

vajuće rezultate prvog istraživanja o spolnom ponašanju mladih u Međimurskoj županiji. Kao što smo izvijestili prošli tje-

dan, svaki drugi srednjoškolac spolno je aktivan, no čak njih 86 posto nikada se nije testiralo na neku od spolno prenosivih infekcija. Dodatni problem je to što kondom, kao jedinu vrstu zaštite i od neželjene trudnoće i od spolno prenosivih bolesti, neredovito koristi 59 posto spolno aktivnih ispitanika, a uz to nemaju gotovo nikakvo znanje o spolno prenosivim bolestima. - Američki znanstvenici upozoravaju da se četvrtina svih SPB-a javlja u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, pri čemu su najčešće bolesti klamidija, gonoreja, herpes i HPV, poznate kao “velika četvorka” – pojašnjava dr. Meštrović.

Kronične upale Spolno prenosive bolesti predstavljaju drugu najčešću skupinu bolesti žena između 15 i 45 godina, a javljaju se s učestalošću od oko 10 posto. - Bolesti kao što su sifilis i gonoreja postale su rjeđe u zadnjih 20 godina. Međutim, sve češće su bolesti uzrokovane bakterijom klamidijom, a još teže i češće su bolesti koje se prenose virusima. HPV ili humani papiloma virus već poprima epidemijske razmjere širenja, a broj zaraženih adolescenata herpes virusima posljednjih je pet godina povećan čak pet puta. Često se osoba može zaraziti s dvije do tri spolno prenosive bolesti. Raste i broj

zaraženih hepatitisom C i B, ali i HIV-om, koje se prenose virusima i neizlječive su, pa tijekom godina izazivaju teška oštećenja cijelog organizma, bolesti mnogih organa, pojavu

z

djelična upalna bolest koja uzrokuje neplodnost najčešća u adolescentskoj dobi tumora i smrt - iznosi dr. Meštrović šokantne podatke. Srećom, većina spolno prenosivih bolesti lako se izliječi, bez većih posljedica. S druge strane, posljedice jedne ili više spolnih bolesti, koje su kasno prepoznate ili neliječene, kod zaražene osobe su teške. - To može dovesti do kronične upale jajnika i jajovoda, na engleskom PID - pelvic inflammatory disiase ili zdjelične upalne bolesti. Razviju se poteškoće kao što su začepljenost jajovoda, neplodnost i izvanmaternične trudnoće. Poznato je da je nakon prve pojave te bolesti mogućnost pojave neplodnosti 15 posto, nakon druge 35 posto, a nakon treće čak 55 posto – kaže liječnica. Napominje da se zdjelična upalna bolest javlja najčešće u adolescentskoj dobi: obolijeva jedna od osam djevojaka!

Rizični faktori za spolne bolesti Dob, početak spolnog života s 15 i manje godina: zbog imunološke i anatomske nezrelosti vrata maternice, upalni se procesi u mlađih djevojaka brže razvijaju i težeg su oblika, često su pritajene, a otkriju se kad su nastale poteškoće zbog trajnih oštećenja općeg i reproduktivnog zdravlja. Podložnije su djevojke: posebno su podložnije mlađe koje zbog menstrualnog ciklusa bez ovulacije nemaju hormon progesteron zbog čega je cervikalna sluz rijetka pa mikroorganizmi prodiru brže u gornje dijelove spolnih organa. Broj partnera: 3 ili više partnera znatno povećava rizik od spolno prenosivih bolesti. Spolni odnosi bez zaštite i nepravilno postavljenim prezervativom. Spolni odnosi pod utjecajem alkohola, droga i drugih opojnih sredstava obično su odnosi bez zaštite s više partnera, a time se i mogućnost zaraze povećava.


Aktualno

28. rujna 2010.

ma moglo bi imati vrlo teške posljedice

3

OPREZ I odrasle osobe (pre)često nepromišljene

ma širi se i klamidijom Dva slučaja sifilisa u 10 godina - Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, u Hrvatskoj se obavezno prijavljuju ove spolno prenosive bolesti: kapavac ili gonoreja, klamidijaza i ostale srodne spolno prenosive bolesti, venerični limfogranulom, sifilis, sindrom stečenog nedostatka imuniteta, a u tu grupu možemo uvrstiti hepatitis B i C. U Varaždinskoj županiji najviše se prijavljuje klamidijaza – izvijestila je dr. Katica Čusek Adamić, voditeljica Higijensko-epidemiološke djelatnosti Zavoda za

javno zdravstvo Varaždinske županije. U razdoblju od 2000. do 2009. godine godišnje u prosjeku imaju 157 prijava klamidijaza i srodnih spolno prenosivih bolesti, pri čemu je četiri puta više prijavljenih oboljenja u žena nego muškaraca. U 65 posto slučajeva obolijevaju osobe u dobnim skupinama od 20 do 39 godina. Međutim, pitanje je radi li se o stvarnom broju oboljelih budući da Županijski zavod prijave većinom dobiva iz svojeg mikrobio-

loškog laboratorija, a rijetko od obiteljskih liječnika i specijalista. Od AIDS-a, koji je također spolno prenosiva bolest, u Varaždinskoj županiji je od 1986. godine, kada je počela registracija oboljelih, do 2009. godine oboljelo je ukupno sedam osoba od kojih su tri umrle. - Unatrag desetak godina imamo sporadična oboljenja od gonoreje, od koje je oboljela jedna osoba, dok su dvije osobe oboljele od sifilisa – izvijestila je dr. Čusek Adamić.

U rizičnu skupinu spadaju i osobe koje često odlaze u inozemstvo ili tamo duže borave

Seks na jednu noć često rezultira hepatitisom C Dosta i slučajeva zaraze hepatitisom C ili B kod mladih koji se pod utjecajem alkohola ili droga upuštaju u seksualne odnose sa zaraženom osobom Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

TREBA ZNATI Najčešća spolna oboljenja Gonoreja

Sifilis

Klamidija

U rizične seksualne odnose ne upuštaju se samo tinejdžeri, nego i mlađi punoljetnici, ali i odrasli ljudi. U praksi se iznova pokazuje da je iznimno rizično upuštanje u seks na jednu noć s nepoznatim partnerom, posebno u inozemstvu.

Testovi – jednostavni i pouzdani - Testovi za otkrivanje bilo kojeg uzročnika spolno prenosivih bolesti su jednostavni, brzi, pouzdani i ne bi ih trebalo izbjegavati kod bilo kakve sumnje na moguću zarazu. Pravovremenim otkrivanjem bolesti, uspjeh liječenja je bolji – naglašava dr. Jasna Meštrović. Njezina ambulanta za spolno prenosive bolesti na Odjelu za kožne i spolne bolesti Opće bolnice Varaždin radi svake srijede, a po potrebi i ostale dane.

Ciroza jetre Uzročnik je bakterija Neisseria gonorrhoeae, a isključivo se prenosi spolnim putem. Kod muškaraca: Upala mokraćovoda, crvenilo na ulazu u mokraćovod, žućkasti iscjedak, upala spolovila, pojava gnoja, poremećaj mokrenja. Kod žena: Često blagi tok ili čak bez simptoma, vagina obično nije zahvaćena već grlić maternice, jajnici i jajovodi. Važno: liječi se antibioticima.

Rijetka, ali teža bolesti koja se razvija u tri stadija. Prvi stadij: Pojavom otvorene rane na mjestu kontakta sa zaraženom osobom (npr. spolovilu). Drugi stadij: Osip po cijelom tijelu, na tabanima, dlanovima, otekline limfnih čvorova, simptomi poput gripe,... Treći stadij: Nakon više godina nastaju granulomatozna upalna žarišta (gume) na koži, kardiovaskularnom sustavu, zahvaćenost mozga i živčanog sustava.

Najčešću bakterijsku spolno prenosivu bolest uzrokuje Clamydia trachomatis. Komplikacije kod muškaraca: upala prostate, u novije vrijeme se smatra da je odgovorna za rak prostate, epididimitis. Komplikacije kod žena: upala maternice, jajnika, jajovoda, upala zdjelice, poteškoće u trudnoći, porodu, neplodnost. Važno: Ako je u pravo vrijeme otkrivena, može se u potpunosti izliječiti antibioticima.

HPV infekcija

Herpes simplex tip 2

Candida

Dr. Jasna Meštrović, specijalistica za kožne i spolne bolesti, ističe da su posljedice toga najčešće zaraza hepatitisom C, uz mogućnost zaraze još jednom spolno prenosivom bolešću. - Mladi u inozemstvu, nažalost, nepromišljeno stupaju u intimne odnose s nepoznatom osobom, a rizična skupina su i ljudi

k

od rutinske pretrage u trudnoći pozitivan nalaz na HIV koji duže borave u drugim zemljama – navodi dr. Meštović. No, upozorava da kobni mogu biti i spolni odnosi s poznatim partnerom. -

Humani papiloma virusi (preko 60 tipova) koji izazivaju male bradavičaste tumorozne tvorbe, spolne kondilome - bradavice na mjestu infekcije najčešće na vanjskom spolovilu, ušću mokraćovoda, oko anusa. Rizik: Neki tipovi (tip 16, 18, 39) predstavljaju rizik od maligniteta. Kod žena izazivaju rak grlića maternice. Liječenje: Problematično jer se radi o virusima, pa se provodi ovisno o kliničkoj slici.

Virus koji je uglavnom spolno prenosiv izravnim kontaktom. Simptomi: Javlja se crvenilo, mali sitni mjehurići, bol i peckanje, cijeli kroz sedam do deset dana bez ožiljaka. Ponovno javljanje u osoba s oslabljenim imunitetom. Rizik: Rizik od recidiva kod tipa 2 je 60 do 70 posto. Liječenje: Lokalni i sistemski virostatski lijekovi i masti. Nema uspješnog izlječenja.

Od gljivica najčešći uzročnik spolno prenosivih bolesti je Candida. Riječ je o vrlo čestoj upali koja se prenosi spolnim putem. Simptomi: I kod muškaraca, a češće kod žena javlja se crvenilo, bjelkaste siraste naslage, svrbež i pečenje kod mokrenja. Liječenje: Terapija antimikotičkim kremama i ponekad sistemska terapija antimikoticima.

droga. Bilo je slučajeva mlađih punoljetnika koji su se kod prolaznog odnosa sa zaraženom osobom sami zarazili hepatitisom C ili B. U većini slučajeva riječ je o ovisnicima o drogama. Riječ je o velikom problemu, jer su hepatitis C i B, slično kao i AIDS, dugo bez simptoma, a dovode do ciroze jetre, ali i raka jetre – upozorava specijalistica za kožne i spolne bolesti.

- Poznato je da je pojava side (HIV-a) češća kod homoseksualnih skupina. Naime, sluznice spolnih organa imaju prirodnu otpornost, a analna sluznica nema tu pri-

Analni seks

Ima i primjera upuštanja u spolne odnose s poznatim a zaraženim partnerom, posebice ako su osobe pod utjecajem alkohola ili

Međutim, u praksi ima još šokantnijih primjera. - Bilo je slučajeva kada je kod rutinske pretrage tijekom trudnoće nađen pozitivan nalaz na HIV, a trudnica je došla radi druge spolno prenosive bolesti – navodi dr. Meštrović. Upozorava da se neke spolno prenosive bolesti mogu prenijeti oralnim i analnim putem.

Dr. Jasna Meštrović

rodnu zaštitu, vulnerabilnija je i kod mikrotrauma lakše dolazi do prodora virusa uzročnika side - pojašnjava specijalistica za kožne i spolne bolesti iz varaždinske bolnice.


4

Aktualno

28. rujna 2010.

Jeftina i laka roba

I TOGA IMA Ponovno zavrzlame oko izbora novog pre

Opet na čelu suda vršitelj dužnosti, dokle

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

21.9.

Novac za referendum isplatite oštećenima u poplavi, mudro poručuju seljaci Slavonije i Baranje. Josipović pak tvrdi da Bajić treba ostati jer je „zajašio konja korupcije“, i to dan nakon što je na HTV-u bivša Kutlina šefica financija posvjedočila kako je još 2000. tužiteljstvu otkrila da je novac išao i Sanaderu, a onda sve to pročitala u medijima.

22.9.

S dnevnog reda Sabora maknute izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je izazvao negodovanje zbog povećavanja dobne granice za odlazak žena u mirovinu, kao i kažnjavanja prijevremenog umirovljenja. Prije toga SDP-ova zastupnica ustvrdila da pola Vlade treba u zatvor da bi se zatvorili pregovori i prošla bez opomene, za razliku od kolege koji vrh HDZ-a vidi kao kriminalnu organizaciju.

Zbog prekasno pokrenutog natječaja, čime je ministar pravosuđa prekršio Zakon o sudovima, novi predsjednik suda još nije imenovan, a zbog izmjena Ustava sada to nije ni moguće, pa se varaždinski Županijski sud našao u situaciji da će vrlo brzo morati dobiti novog v. d. predsjednika

23.9.

U Hrvatskoj su investicije gotovo zamrle, primijetio Šuker na sjednici Vlade gdje jeprihvaćen prijedlog s 30 investicijskih projekata vrijednih 13,85 milijardi eura čiji su nositelj javna poduzeća koja bi sve to tek trebala razraditi. Političari su roba na tržištu koja se može kupiti lako i jeftino, tako da uvijek možemo imati većinu, priznao splitski gradonačelnik, a mogao bi još koji.

24.9.

Dok se istražuje uzrok pada dvaju zrakoplova HRZ-a, u Napulju sukobi građana s policijom jer je grad opet zatrpan smećem zbog starog, ali još uvijek neriješenog pitanja zbrinjavanja otpada.

25.9.

Hrvatska je pokradena s računa u Villachu koji se granao na čak 88 drugih, veli Bajićev zamjenik koji već osam godina istražuje slučaj Hypo zbog nesuradnje Austrijanaca. A zbog sve starijeg stanovništva, Kina planira ublažiti drakonsku kontrolu rađanja.

26.9.

Je li bivši šef INE lažno prijavio prebivalište i tako na otpremnini uštedio 200.000 kuna, pitanje je u središtu nove afere. A Kosor, dok boravi u SAD-u, pokušat će rasvijetliti jednu staru: zatražit će imena iz afere Daimler.

27.9.

Radnice Kamenskog, nakon osam dana, prekidaju štrajk glađu zbog neisplate plaća zadnjih pet mjeseci. No zato su se radnici splitske Željezare popeli na dimnjak tražeći razgovor s premijerkom koja iz New Yorka najavljuje promjene u svojem timu i žestoku borbu protiv korupcijske hobotnice, ali se protivi prijevremenim izborima te dolasku MMF-a.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Damir Kontrec - državni tajnik

Usprkos natječaju raspisanom početkom godine, Županijski sud u Varaždinu od idućeg mjeseca neće voditi niti jedan od tri kandidata za predsjednika. Čast i priliku da nakon odlaska u mirovinu Ivana Mastena bude na čelu najviše sudske razine u Varaždinskoj županiji, a u skoroj budućnosti i šire, dobit će, ako je suditi po sadašnjim prilikama, kontroverzni sudac Zlatko Lodeta, predsjednik Građanskog odjela, i to zahvaljujući spletu okolnosti među kojima se posebno izdvaja kršenje zakona od strane bivšeg ministra pravosuđa Ivana Šimonovića.

Masten mora otići Kako to da ni Stanka Vuk Pinterić, ni Snježana Hrupek Šabijan niti Zdravko Pintarić, neće sada, a možda ni nikada, doći na mjesto Mastena, koji zbog 70 godina mora otići u mirovinu? Ministarstvo pravosuđa, kao što smo već pisali, objavilo je početkom veljače ove godine oglas za izbor predsjednika više sudova. Među sudovima čijeg je prvog suca

n

ovom ministru pravosuđa ne pada na pamet imenovati predsjednika jer je izmijenjen Ustav

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

budući da je predsjedniku Ivanu Mastenu istekao drugi četverogodišnji mandat još prošle godine. Međutim, umjesto da je još lani ministar pravosuđa raspisao natječaj, odlučeno je da Masten i dalje vodi Županijski sud kao v. d. predsjednika. Budući da se nije dogodila nikakva izvanredna situacija koja bi opravdavala takav potez, već istek mandata predsjednika suda, to je bila krajnje neočekivana odluka tadašnjeg ministra pravosuđa Šimonovića jer je izbjegavanjem pravovremenog raspisivanja natječaja za Mastenovog nasljednika prekršio Zakon o sudovima koji veli da „postupak za imenovanje predsjednika suda pokreće ministar pravosuđa najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata predsjednika suda“.

Zašto, Šimonoviću?

hitno trebalo izabrati bio je i varaždinski Županijski sud,

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

Damir Kontrec

Zašto si je jedan ministar dopustio kršenje jasne zakonske odredbe, može pouzdano reći samo Šimonović. No, neovisno o tome što je bio razlog za ministrovo svjesno kršenje Zakona o sudovima, prekasno pokrenuta procedura imenovanja predsjednika varaždinskog Županijskog suda ne bi sama po sebi bila prepreka

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Na to da Lodeta preuzima vođenje suda, nesumnjivo je utjecalo i to što je Damira Kontreca, zamjenika predsjednika varaždinskog Županijskog suda, Vlada RH imenovala državnim tajnikom u Ministarstvu pravosuđa. Prije nego što je izabran županijskim sucem, Kontrec je bio predsjednik varaždinskog Općinskog suda. Usporedo s time, bio je aktivan na nizu područja vezanih uz struku, pa je tako vodio varaždinski ogranak Udruge hrvatskih sudaca.

za imenovanje novog da u lipnju ove godine nije primijenjen Ustav RH. Tako je radi jačana neovisnosti pravosuđa i osiguranja neovisnog izbora pravosudnih dužnosnika izmijenjen članak 123. Ustava koji sada veli da „Državno sudbeno vijeće, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda“. To što u imenovanju predsjednika sudova više ne sudjeluje ministar pravosuđa ni Vrhovni sud, nego samo

d

ok aktualni v. d. predsjednika koristi godišnji odmor, sudac Lodeta obavlja neke njegove poslove

DSV, otvorilo je pitanje kako privesti kraju sadašnji natječaj za predsjednika Županijskog suda u Varaždinu i drugim sredinama, odnosno treba li poništiti još aktualni natječaj te ponoviti kandidiranje ili

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

pak samo promijeniti završnicu natječaja.

Kontinuitet Dok se ova dvojba ne razriješi u sklopu posebnog Ustavnog zakona za provedbu Ustava i drugih zakona koje tek treba donijeti, novom ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću ne pada na pamet imenovati predsjednika suda jer bi takva njegova odluka pala zbog izmjena Ustava. To, međutim, otvara novi problem. Naime, što zbog izmjene Ustava, što zbog prekasno pokrenutog natječaja za predsjednika suda, varaždinski Županijski sud našao se u situaciji da će vrlo brzo morati dobiti novog v. d. predsjednika. Zapravo, na neki način se već našao u takvoj situaciji. Naime, dok aktualni v. d. predsjednika Masten koristi godišnji odmor uoči odlaska u mirovinu 17. listopada, sudac Zlatko Lodeta obavlja neke poslove predsjednika suda jer to ne mogu tri suca koja su se kandidirala za predsjednika. A ne dogodi li se neko iznenađenje, Lodetino vođenje varaždinskog Županijskog suda moglo bi se uskoro i pokriti formalnom odlukom.

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776


Aktualno

28. rujna 2010.

edsjednika Županijskog suda u Varaždinu

IZDVOJENO

Tko zapravo vodi sud? Tko sada zapravo vodi varaždinski Županijski sud, ne formalno, nego stvarno, dvojba je koja se nametnula u petak oko 9 sati. Za tada je, naime, na varaždinskom Županijskom sudu zakazan početak rasprave u suđenju okrivljenicima zbog nezakonitih radnji oko robnih rezervi šećera. S obzirom na težinu optužnice i broj okrivljenika, tijekom redakcijskog kolegija Regionalnog tjednika odlučeno je da ćemo izvještavati o ovom nesvakidašnjem slučaju. Sukladno tome, novinar je nekoliko minuta prije rasprave došao do pravosudnih policajaca na ulazu u zgradu varaždinskog pravosuđa te se uredno predstavio, objasnio kuda

e?

ide. Međutim, iako je prošao detektor metala, pravosudna policajka nije mu dopustila odlazak do velike raspravne dvorane gdje je zakazano suđenje. - Idem pitati možete li prisustvovati raspravi - pojasnila je policajka na zaprepaštenje novinara koji se još nije susreo s takvom procedurom, iako na sud dolazi već 15-ak godina. Nakon što je ipak pušten, policajka je zamoljena da pojasni zašto odjednom treba nečije dopuštenje za prisustvovanje javnim raspravama. - Samo postupam po pravilima predsjednika - ustvrdila je policajka, ali nije pojasnila niti kojim pravilima niti kojeg predsjednika.

O spornoj presudi Z. Lodete, koja je “blagoslovila” višemilijunsko oštećivanje RH, već je izvještavano

PODSJEĆAMO Omogućeno nezakonito stjecanje državne imovine

Zašto preinačili presudu? Kao sudac izvjestitelj, Zlatko Lodeta sudjelovao je u donošenju jednog od najspornijih rješenja varaždinskog Županijskog suda. Naime, još sredinom 90-ih godina Županijski sud dopustio je dr. Ines Marko, poduzetnici iz Crikvenice, uknjižbu prava vlasništva nad 17 hektara državnog zemljišta u Varaždinskim Toplicama koje joj je nezakonito prodala

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

PZ „Sloga“. Uknjižbu prava vlasništva odbio je Općinski sud u Novom Marofu, upozoravajući da se nekretnine nalaze izvan građevinskog područja, i to u zoni poljoprivrednog zemljišta, pa su vlasništvo RH. Međutim, na takvo je rješenje Marko uložila žalbu varaždinskom sudu koji je ukinuo rješenje novomarofskog suda te predmet vratio

na ponovni postupak. No i u ponovnom je postupku Općinski sud ostao pri svom tumačenju, ali uzalud, jer Županijski sud i po drugi put prihvaća žalbu. Štoviše, ovaj put preinačuje prvostupanjsku presudu te dr. Marko dozvoljava upis vlasništva, što je osporeno u svim kasnijim postupcima koji se vode već 15-ak godina.

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5


6

Intervju tjedna

28. rujna 2010.

OTVORENO Prof. Miroslav Klemm povodom svoje knjige “Izgublje

Varaždin nije ni ima Najgore intervencije: robna kuća na Kapucinskom trgu, uništenje kapucinskog samostana, autobusni kolodvor, Vodotoranj, neboder u Cesarčevoj ulici... Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Miroslav Klemm već je desetljećima jedan od najutjecajnijih kulturnih djelatnika u Varaždinu. Rođeni je Zagrepčanin, profesor povijesti umjetnosti i književnosti, ali njegovo djelovanje neraskidivo je povezano s Gradskim muzejom Varaždin, na čijem je Kulturnopovijesnom odjelu zaposlen već više od 37 godina kao kustos, viši kustos

P

redavanje u četvrtak 30. rujna u 19 sati u palači Herzer

te muzejski savjetnik, što je najviše zvanje u struci. Postavio je stotinjak izložbi, inventirao oko 13.000 predmeta, napisao desetke stručnih članaka, proveo kroz postave tisuće ljudi... Nekoliko je izravnih povoda za ovaj razgovor. Prije svega, to je Klemmova knjiga “Izgubljeni grad”, “foto-esej o neskladnim građevinskim intervencijama u pov ijesnom tkivu Varaždina”, koju je upravo objavila tvrtka Modernist nakladništvo. Zatim, u četvrtak 30. rujna u 19 sati u palači Herzer prof. Klemm održat će predavanje s bliskom temom “Povijesni planovi Varaždina od 16. do 19. stoljeća”. Na kraju, tu je i – Klemmov skori odlazak u mirovinu...

Ignorancija Iako ste pred odlaskom u mirovinu, čini se da ste aktivniji nego ikada. Siguran sam da će vaša knjiga “Izgubljeni grad” postati prava senzacija, jer je riječ o izdanju koje na svima razumljiv način objašnjava neskladne građevinske intervencije u gradskoj jezgri. Kada su počela takva narušavanja varaždinske izvornosti? Knjiga koja je povod ovom razgovoru nije problemska i samo dijelom govor i o neskladnim gradnjama u povijesnoj jezgri Varaždina. One su pak toliko poremetile sklad renesansnog i baroknog Varaždina da ih je

nemoguće ignorirati! Ljudi su se na njih već navikli, a to je možda i najveći problem. Mnogi izgradnju staklene piramide pred Louvreom smatraju skladnom intervencijom.

Sklad i nesklad O skladu i neskladu svatko sudi drugačije. Oni koji vješto barataju riječima mogu svakoga uvjer it i u svoje mišljenje. Tako i u opravdanost izgradnje u povijesnom središtu Varaždina. Ali, graditeljski nesklad lako je uočljiv svakome. On se nameće oku mimo bilo kakvog opravdavanja. Prve graditeljske intervencije u povijesnom tkivu Varaždina događale su se spontano i nitko u njima nije vidio ništa zla. Bilo je to uklanjanje gradskoga ziđa i niveliranje gradskih opkopa u prvoj polovici 19. stoljeća. I vi poznajete njemačke gradove Nördlingen, Dinkelsbühel, ili Rothenburg na Tauberu, i znate da je njihovo još sačuvano gradsko ziđe s brojnim vratima prava senzacija za svakog namjernika. U sklopu rušenja gradskih zidina pao je i jugoistočni bastion starogradske utvrde i dio južnog tvrđavskog bedema. Zamislite da to još danas imamo u Varaždinu!

Stisnuli Vijećnicu Kad dolazi do najvećeg nesklada? Najveći je nesklad potom nastao na Trgu kralja Tomislava u zadnjoj četvrtini 19. stoljeća. Tada su dvije neorenesansne dvokatnice, jedna na početku Gajeve, a druga na početku Kukuljevićeve ulice, posve poremetile sklad prostora kojim je do tada dominirala Gradska vijećnica. Svojom velikom masom one su je stisnule i umanjile oduzevši joj značaj koji zaslužuje. Ljudi s više vizualnog iskustva to odmah primjećuju. Koje su najgore moderne intervencije, najveće “šake u oko”? Intervencije novog doba uočljive su posvuda i prepoznatljive svakome. To je probijanje dvosmjerne ceste kroz Trg sv. Vida, izgradnja robne kuće i dogradnja pošte na Kapucinskom trgu,


Intervju tjedna

28. rujna 2010.

7

eni grad” ekskluzivno o neskladnim građevinskim intervencijama

ao šanse za UNESCO PROFESOR Klemm poznavatelj je mnogih umjetnosti

Ljubitelj slika, pjesama, glazbe, fotografije, filma... Poznavatelj ste mnogih da spomenem najdražu sliku, umjetničkih grana - koja vam neka to bude “Cinik” Vilka Gecana. je najdraža? Otkad znam za sebe, znam Nijedna! Skladba Theloniusa Monka “Round about Midnight” jednako mi je draga kao Patinierova slika “Krštenje Isusovo” koju u Beču uvijek idem pogledati. Galovićeva pjesma “Crn- Najdraža slika - Gecanov “Cinik” bel” lijepa mi je kao i Sluterov “Mojsijev i za film. Među rijetkim knjizdenac” u Dijonu u Burgundiji. gama koje sam u djetinjstvu Worms na Rajni jednako mi imao bila je “Filmska kultura” je lijep kao i Petrovaradin na Bele Balasza. Od “Tisuću i jedDunavu, Trogir kao Korčula, nog filma koje morate vidjeti” Veliki Tabor kao Varaždin. spomenutih u istoimenoj Pravi povjesničar umjetno- knjizi, gledao sam ih više od sti ne može, niti smije imati 900. I stotine drugih o kojima svoje “favorite”. On tek može se u njoj ne govori. Ako pak ocijeniti je li unutar nekog ustrajete na najdražem filmu, povijesnog i umjetničkog raz- neka to bude “Atalanta” Jeana doblja neki umjetnik bolji od Vigoa. Više u šali negoli u zbilji, i drugoga. Ako ipak ustrajete

sâm sam snimao 8-milimetarske filmove. Niti jedan nema ikakvo značenje, ali su velika emocionalna vrijednost. Imam tri filmske kamere i desetak klasičnih fotoaparata kojima se koristim. Posebna mi je ljubav Cine canonet 8, prekrasna mala 8 mm kamera kakvom sam prije 40 godina snimio prve filmove. Nabavio sam za nju filmsku traku, uskoro počinjem ponovo snimati! Imam i Leicu i Rolleicord, Minoltu i Pentax, Canon i Olympus. S njima je predivno slikati. Digitalna tehnika, unatoč svim prednostima, nije mi bliska. Ničim se ne da nadoknaditi onaj divan zvuk Minoltinog zatvarača. Snimio sam tisuće fotografija. Neke od njih zaista su dobre. Prepoznajete li lokaciju Coningove zgrade?

uništenje kapucinskog samostana i izgradnja autobusnog kolodvora, izgradnja Vodotornja udaljenog tek stotinu metara od crkve sv. Nikole, podizanje nebodera u Cesarčevoj ulici, izgradnja hotela preoblikovanog u trgovačko središte nasuprot crkve Uznesenja Marijinog,

J

edino su glupost i svemir bezgranični, rekao je još davnih dana Einstein

dogradnja Prve gimnazije, čak i potpuno preoblikovanje istočnog dijela Ulice braće Radić. Neke od

njih uistinu su prava “šaka u oko”, primjerice robna kuća i Vodotoranj.

Identitet grada Nasreću, imamo i sjajan primjer sklada s prostorom. To je nedavno podignuta privatna kuća na početku Ulice Frana Kurelca. Iako mnogo veća od drugih kuća, volumenom i nagibom krova savršeno se uklopila u ambijent ulice. Čestitam! Ipak, kao da se namjerno ruši identitet grada... Što je uzrok? Glupost, novac, ili nešto treće? Ima li mogućnosti nešto promi-

Kapucinski trg: na ovom je mjestu sada robna kuća

jeniti ili je već previše toga nepovratno izgubljeno? Ne mislim da se namjerno ruši identitet grada. To nije moguće. Einstein je pak govorio da su jedino glupost i svemir bezgranični, ali da za svemir nije posve siguran. A Srbi kažu: “Para vrti di burgija neće”. Počinjene pogreške mogu se ispraviti tek rušenjem. Stoga nema šansi da se išta od toga promijeni. Možemo se tek nadati da će budući graditelji voditi brigu o postojećem nasljeđu, paziti na smjerove gradnje, gabarite, odabir materijala. Talentiranima će to biti lako! Jao si netalentiranima!

Ova se kuća urušila sama od sebe

IZDVOJENO Kako (za)voljeti Varaždin?

Nasljeđe za visoke standarde Niste rođeni Varaždinac, ali ste zavoljeli ovaj grad... Zavoljeti Varaždin nije teško. Bio sam u stotinama europskih gradova, mnogima sličnim Varaždinu, pa mogu uspoređivati. Jedan je od onih lijepih malih gradova u kojima čovjek može spokojno živjeti. Varaždin je postao predmet moje ljubavi, pažnje i razumijevanja. Stoga sam sve vrijeme života u njemu pokušavao uvjeriti naše sugrađane da su mali oblici, koje oni gotovo i ne

primjećuju, prava vrijednost grada. I da ih trebaju čuvati. Neke od najdragocjenijih već su prepustili zaboravu. Na pr imjer, u hr vatsk im stranama najljepšu gradsku vedutu, sliku grada koju sad zaklanja podivljalo raslinje na Bašti. Ona je na naslovnici knjige. Suvremena arhitektura u gradu? Gradi se mnogo. Varaždin svojim nasljeđem zahtijeva visoke standarde. Volio bih da Varaždin ima suvremenu

građevinu pred kojom bi svojim apsolventima nastavu držali profesori najprestižnijih europskih arhitektonskih fakulteta. Takve građevine u Varaždinu nema. Je li Varaždin imao šanse doći na popis svjetske baštine UNESCO-a? Ne, nije imao. Prvi je razlog tome što poticaj za to nije došao izvana, od neke autoritativne svjetske ustanove ili pojedinca, nego iz samog Varaždina. Drugi razlog je sve ovo što spominjemo.

Gdje je prizemnica kraj Kule stražarnice?


8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još... ? Piše: Nevenka SUHIĆ Stižu novi popusti!

28. rujna 2010.

TU KRAJ NAS Uz 1. listopad - Međunarodni dan starijih osoba

Godinama dodajemo život Dom umirovljenika Varaždin – planirana briga o zdravlju korisnika

I

ako u saborskoj proceduri s prihvaćanjem izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju ne ide onako kako su umirovljenici priželjkivali, bolje vijesti za njih nastavljaju se na lokalnoj razini. Naravno, riječ je o popustima koje u dogovoru sa Savezom umirovljenika županije i udrugama nude još neke trgovačke kuće. Novom Marofu jučer je potpisan ugovor s trgovačkom firmom “Trgonom”, koja i na našem području ima svoje prodavaonice. Umirovljenicima je i ova trgovačka kuća odobrila popust na svu robu od 5 posto! Mic po mic, kako bi se reklo, penzići će grickati, štedjeti i – preživjeti. a koliko god se neki tome rugali, za one kojima je voda stvarno došla do grla, i to nešto znači! U tijeku su pregovori i s velikim Konzumom, kao i još nekim trgovačkim lancima, a u podružnice umirovljenika već je odaslano preko 2000 članskih kartica, koje su potrebne da se ostvare prava na popuste. Ide polako, ali - ipak se kreće! Zato, ne treba se bojati...

U

P

Poruka “godinama dodajemo život” stoga je i osnovni pokretač svih aktivnosti koje se organiziraju i provode za njih i s njima Piše: NEVENKA SUHIĆ

To je motiv koji ne pokreće samo gerontologe i druge stručnjake u proučavanju i pronalaženju načina za kvalitetan život ljudi treće životne dobi, nego i svih onih koji žive i brinu se o njima!

Neumorna Milena!

Tribina o zaštiti zdravlja starijih

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, danas će se na zagrebačkom Kaptolu održati 172. gerontološka tribina - stvaraonica na temu “Perspektive zaštite zdravlja

starijih osoba”. Na tribinu su pozvani doktori medicine, medicinske sestre, socijalni radnici i drugi stručnjaci koji brinu o zdravlju starijih osoba, ne samo iz Zagreba nego i iz drugih gradova Hrvatske, pa tako i iz Varaždinske i Međimurske županije. Gerontološku tribinu, koja je ujedno i stvaraonica, vodit će prim. dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, kao i osnivači novog Gerontološkog centra Zaklade “Biskup Josip Lang” p. Antun Cvek i p. Mijo Nikić.

Poruka “godinama dodajemo život” stoga je i osnovni pokretač svih aktivnosti koje se ipak, više i planirano, organiziraju i provode za njih i s njima u domovima umirovljenika. Djelić tih aktivnosti vidjeli smo u varaždinskom Domu umirovljenika u Zavojnoj ulici, prilikom uvježbavanja glazbenih, zborskih, plesnih, folklornih, dramskih, recitatorskih i drugih točaka, koje već tradicionalno sa svojim voditeljima korisnici pripremaju za centralnu priredbu uz Međunarodni dan starijih osoba. Milena Klinec je radno-oku-

pac ioni terapeut u Domu umirovljenika Varaždin, u kojem radi već 30 godina. Jednostavnim rječnikom rečeno, ona osmišljava, vodi i organizira cijeli niz zanimacija za korisnike doma, pa je u neku ruku i “zaštitni znak” domskih aktivnosti! Iako dosljedna i stroga, korisnici je odlično prihvaćaju zbog vedrog duha, volje i entuzijazma za rad, a posebno zbog razumijevanja za osobe treće životne dobi. Za njih organizira svakodnevne vježbe razgibavanja i relaksacije, folklorne i standardne plesove, zborno pjevanje, kao i modernije glazbene sadržaje. Posebno atraktivan je “Domski bend”, koji je odnedavno oformila uz kolege glazbenike i u kojem je bas gitaristica! Ulovili smo je iza jutarnjeg vježbanja i pitali otkud joj toliko energije uz navršene 63 godine života, kao i činjenicu da za godinu i pol dana ide u mirovinu! - Mene takav život veseli

Zakaj popuste umirovljenicima ne daju Termoplin, Elektra i Varkom, koji mogu i imaju?”

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Svirači - Evo, i ja sam prije dvije godine prosvirala na bas gitari, a odnedavno i solo pjevam u našem malom sastavu, koji zovemo Domski bend, jer mu još nismo našli pravo ime. Članovi benda su još Josip Grđan i Dragec Božak na gitari, a Miro Rogar, naš zborski dirigent, vođa je benda u kojem svira harmoniku. A što je još zanimljivije, dvije osamdesetogodišnjakinje su nam odlične vokalistice. To su naše korisnice doma, Štefica

Marija Kišić doživjela stotu

Banfić i Lucija Antolković! Pa od sada nijedna priredba ne prođe bez njih i ovog benda. Već se javilo i nekoliko novih ženskih vokala, tako da iznenađenjima nikad kraja! Na repertoaru su poznati šlageri i starogradske pjesme! Isto je i u ostalim grupama i zanimacijskim sadržajima, što nas sve u ovoj kući posebno veseli - zaključuje Milena.

Proslava stotog rođendana u domu

Mislim - još uvijek jesam

IVANKA ROGINEK, VARAŽDIN

i jako sam sretna. Posebno sam zadovoljna kad vidim da smo i moji kolege suradnici i ja uspjeli raznolikim animacijama i zanimacijama pokrenuti naše korisnike bez obzira na njihove godine, kako bi bili u psihički i fizički u što boljoj formi! Da budu što duže zdravi i da se osjećaju mlađima! To je predivan osjećaj i za njih, kao i za nas koji živimo s njima uvjerava nas Milena.

Kako nam je rekla ravnateljica doma Vesna Vidović Oreški, niz je programa kojima je cilj poboljšanje kvalitete života starijih osoba. Putem Kluba za starije

osobe, koji djeluje već sedam godina i danas okuplja oko 200 aktivnih članova, od kojih je oko 130 vanjskih i sedamdesetak korisnika doba, nastavlja se vizija ši-

reg okupljanja osoba starije životne dobi koje nisu smještene u ovoj lokalnoj zajednici. Po njihovom interesu i ponuđenim sadržajima, klub postaje sve popularniji i mjesto brojnih susreta i druženja. To na neki način potvrđuju i pojedini nazivi održanih tematskih glazbeno-plesnih i recitatorskih večeri sa živom glazbom i aktivnim sudjelovanjem članova kluba kao što su: ”Sreća je u nama”, ”Godine nisu važne”, “I starost je lijepa”. Već je postala tradicija da se jedanput mjesečno u domu proslavljaju rođendani korisnika. Uz rođendansku tor tu, zdrav ice i čestitke, glazbu i ples, kao i

prigodni domjenak, Marija Kišić proslavila je ove godine svoj 100. rođendan! Kad smo je posjetili, doduše u stacionaru, još uvijek vrlo kontaktibilna i raspoložena odlučno je rekla:

Treba delati - Čovjek treba puno delati, boriti se za život i čim manje se srditi! Treba se truditi da bude uvijek dobro raspoložen, mora pjevati, plesati i družiti se. Nesme preveč jesti, ali je dobro ako svako jutro popije štamprlek prave šljivovice za cirkulaciju i bistru pamet! Tak sam ja delala! - nasmijala se M. Kaniški i napomenula da to preporučimo svima koji hoće doživjeti stotu!


28. rujna 2010.

KTC

9


10 Život

28. rujna 2010.

OD 30. IX. do 2. X.

Sajam inovacija “ARCA 2010.” u Zagrebu ZAGREB - Osmi međunarodni sajam inovacija, novih tehnologija i proizvoda ARCA 2010. održat će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici od 30. rujna do 2. listopada uz sudjelovanje 250 izlagača iz 8 zemalja i Međunarodne federacije IFIA-e. Glavni organizator je Udruga inovatora Hrvatske, suorganizator NSK Zagreb, a pokrovitelji dva ministarstva - za gospodarstvo, rad i poduzetništvo te znanost, obrazovanje i

Alen Šlibar na Varaždinskim bazenima na svom biciklu za vodu i kopno

ERA INOVACIJA Alen Šlibar, elektromehaničar i inovator iz Sutinskih Toplica

Novi bicikl vodozemac U Varaždinu održana prva prezentacija još jednog (jer nije i jedino) rješenja za opću uporabu bicikla Piše: iVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

sport RH. Velik broj inovacija prezentirat će i hrvatska sveučilišta i znanstveni instituti. U hotelu International bit će uz to I. konferencija “Inovacijama do konkurentnosti” s 40 predavača iz Hrvatske, SAD-a, Rusije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Rumunjske. Osnovna namjera organizatora jest predstaviti hrvatskom gospodarstvu i državnoj infrastrukturi segment kvalitetnih rješenja čijom primjenom se mogu poboljšati postojeće stanje i konkurentnost. Među sudionicima bit će i varaždinski inovatori.

Hoće li i biciklima svanuti toliko da će napokon i oni biti ne samo kopnena nego i vodena čeljad? Na Varaždinskim bazenima u subotu, 25. rujna bila je prva javna prezentacija još jednog rješenja za to pitanje. Svoju varijantu zamisli za univerzalni bicikl (kako ga je sam nazvao) predstavio je osobno autor Alen Šlibar, 46-godišnji elektromehaničar iz Sutinskih Toplica (općina Mače). On se svojom dvokolicom dovezao pred zgradu bazena, malo se provozao njime po bazenu i zatim kako je stigao tako je i otišao - na dva kotača!

- Ja ne namjeravam proizvoditi bicikle - kaže Alen Šlibar - nego taj dodatak koji će mu omogućiti da se na uobičajen nožni pogon kreće i po vodi. Ostvarenjem te ideje zaokupljen je otprije šest godina. - Veoma sam zadovoljan i počašćen odazivom na prezentaciju svoje inovacije - njegov je prvi komentar nakon izlaska iz bazena. Inovacija je već prijavljena Patentnom uredu i pod nazivom Univerzalni vodeni bicikl sadrži zapravo skup dodataka

B

icikl za vodu i kopno - ovaj put iz Sutinskih Toplica

Rođendan DIVž-a Zbilo se to točno na 26. obljetnicu osnutka Društva inovatora Varaždinske županije (što je održano 1984. u Sindikatu u Gajevoj 1/I) kojeg je on član od proljeća ove godine i pod njegovom će zastavom sudjelovati na Sajmu inovacija “ARCA 2010.” u Zagrebu.

za bicikle (s bilo kojim pedigreom): to je metalna konstrukcija četiriju nogara, to su lopte ili zračni jastuci, pumpa za zrak i akumulator (radi mobilnosti). - Ovisno o jakosti pumpe traje i montaža svih dodataka, najčešće oko desetak minuta objašnjava Alen. - Kad je bicikl

na kopnu nogari su podignuti a lopte se ispušu, dok su u vodi nogari spušteni a ploveće lopte napumpane. Lanac pak treba nauljiti biljnim uljem. Ima u planu još poboljšati konstrukciju dodataka (npr. nogari će biti od inoxa) kao i prijenos za ubrzanje propelera. Nastojat će da vožnja po vodi bude brža nego što je sada. - Poticaj mi je bio u tome da svima omogućim vožnju po moru, jezerima ili rijekama, tako da ne bude ograničena samo na one koji si mogu priuštiti vodene skutere, pedaline, glisere... - Ovaj vodeni bicikl prilagodljiv je i svim dobnim skupinama te mu je trajnost neograničena - tvrdi Alen Šlibar. Dok je na javnom predstavljanju ovog vozila u varaždinskom bazenu bio u kupaćim gaćicama, prvu probnu vožnju u veljači protekle zime imao je u bazenu u vlastitoj garaži u Sutinskim Toplicama i to u - tenisicama i bundi. Naime, vani je temperatura bila dobrano ispod ništice te je

Alen stiže pred bazene

nakon pokusne vožnje morao odmah ispustiti vodu da se ne smrzne.

Na sajmu ARCA - Sve što vidite uvijek se može dotjerati! - jasno opisuje on svoje inovatorske sklonosti. - Bicikli, motori i automobili uvijek su mi bili bliži nego što drugo. Kao učenik OŠ “Nikola Tesla” u zagrebačkom Prečkom istaknuo se u Klubu mladih tehni-

čara, završio je zatim srednju tehničku “Rade Končar”, a budući da mu je otac Juraj bio automehaničar - “najviše je utjecao na to što sam se bavio svim i svačim, uvijek smo nešto šarafili, i to mi je ostalo u krvi”. ”Brže, lakše, bolje” - taj svoj moto primjenjivao je gdje god je dosad radio - u Rakitju u tvornici vatrogasnih aparata, u stolariji “Čiček” u ZlatarBistrici, a već tri i pol godine zaposlen je u Mihovljanu u kanadskoj tvrtki “Caristrap” koja proizvodi tkane i netkane trake za osiguranje transporta i Alen je ondje, uz skladištara, “blažen među ženama” kojih je trideset. Spomenimo da je prije 12 godina za svoju inovaciju Vodocikl nagrađivan varaždinski inovator Ljubomir Patafta (koji je ostvario i bicikl-amfibiju), a priločki konstruktor Đuro Fleten za oblikovanje svoga tricikla za vodu (odnosno vodeno-kopneni motorni zmaj) također je stekao značajna priznanja.

PREDSTAVNIK VARAŽDINA Alen Šlibar, jedini izlagač iz DIVž-a na predstojećem zagrebačkom sajmu ARCA

Obitelj - podrška na vodi i na kopnu U povodu 26. rođendana Društva inovatora priređena prva javna vožnja

Neformalni skup inovatora DIVž-a na bazenu

SUTINSKE TOPLICE - Obitelj Alena Šlibara doselila se u Zagorje prije dva desetljeća. - Kao u pjesmi Divljih jagoda “Kr ivo je more!” tako je objasnila Alenova supruga Murisa kako su se upoznali u Selcu. Ona radi u Općini Mače kao komu-

nalna referentica, redovito bilježi suprugov biciklistički “hod loptastim perajama po vodi”, a sin Muris koji je na varaždinskom FOI-u diplomirao Poslovne sustave, zaposlen je u “Dekoru”, zabočkoj tvornici rasvjetnih tijela, kao projektant rasvjete i jedva čeka da mu

otac restaurira oldtimerski moped iz šezdesetih 20. stoljeća. Dotle Alenova kći Tea apsolventica je Učiteljske akademije (odgojiteljski smjer), a on sam ukratko ističe o svojoj obitelji: - Mi smo živi, zdravi i sretni!, i još dodaje: - Uvijek postoji potreba za poboljšanjima...

Sa sinom Murisom


Život 11

28. rujna 2010.

TU KRAJ NAS Dragica i Antun Vrček već više od četiri desetljeća žive u Mona Valeu u Australiji

Srce u Hrvatskoj, no dom u zemlji Aboridžina U Australiju se Tonček uputio u proljeće 1966. , a nakon godinu i pol, za njim su stigle supruga Dragica i kći Irmica Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Dragica i Antun Vrček, samo nekoliko dana nakon što su doputovali iz Australije, u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Biškupcu obnovili su zavjete nakon 50 godina braka. Upravo u toj crkvi, 1. svibnja 1960. godine, obećali su jedno drugom vječnu ljubav.

Šef Aboridžin - Veliku proslavu zlatnog pira imali smo u Australiji, s obitelji, no 50 godina braka željeli smo obilježiti i ovdje, gdje se sve i odigralo prije pola stoljeća, tako da smo se samo nekoliko dana po povratku iz Australije u svibnju ponovno vjenčali – ispričali su simpatični supružnici iz Biškupca s australskom adresom. Već više od četiri desetljeća žive u Mona Valeu kraj Sydneya u Australiji, u koju su se uputili šezdesetih godina prošlog stoljeća “trbuhom za kruhom”. - Supruga Dragica je radila u Varteksu, a ja sam se bavio poljoprivredom. Dosta smo teško živjeli. No, tada nam se ukazala prilika, te sam se u proljeće 1966. godine

uputio u Australiju – prisjeća se Tonček, kako ga svi ovdje zovu i znaju. Premda mu nije bilo lako kod kuće ostaviti suprugu Dragicu i još malu kćer Irmicu, u daleki kraj odvela ga je želja za boljim životom. - Nisam znao ni riječ engleskoga jezika, što mi je u početku bio

n

isam znao ni riječ engleskoga jezika, što mi je u početku bio veliki problem strašno veliki problem. Zbog toga sam morao prihvatiti bilo koji posao koji mi se ponudio, a posla je, hvala Bogu, bilo. Počeo sam raditi u tunelu. Bilo nas je iz svih krajeva svijeta, Portugala, Španjolske, Grčke, a “boss” nam je bio Aboridžin. Srećom, bio je tu i jedan Istranin, s kojim sam pričao “po domaći” – ispričao je. Kasnije je radio kao zamjenik majstora u jednom komunalnom poduzeću, otkuda je otišao u mirovinu. Odmah na početku se pokazalo kako je u Australiji ipak

bolji život nego u Hrvatskoj, pa su za godinu i pol u Manly doputovale supruga Dragica i kći Irmica. - Odmah sam dobila posao u jednoj maloj tvornici jer sam znala šiti. Tu sam radila sve dok se nakon čet ir i i pol godine nije rodila naša druga kći, Angela. Nakon toga ostala sam kod kuće – rekla je. Već nakon tri godine života u Australiji, supružnici Vrček kupili su prvu kuću te su se iz Manlyja preselili u Mona Vale pored Sydneya, gdje i danas žive. - Premda je i u Australiji bio težak život, bilo nam je bolje nego ovdje. Suprugova plaća odlazila je za otplatu četverogodišnjeg kredita za kuću, dok je moja bila za režije i kućanske potrepštine. Na početku smošparali, ali ničeg nam nije nedostajalo – otkrili su supružnici koji nijednom nisu požalili što su napustili rodni kraj i otišli u dalek svijet. - Premda srce kuca za Hrvatsku, Australija je naš dom – zaključili suna kraju simpatični supružnici Vrček. Iako im je u rodnom kraju lijepo, jedva čekaju da se vrate kući, u Australiju

DOZNAJEMO Hrvati i stanovnici zemalja bivše Jugoslavije složni

Tri hrvatske crkve, prva susjeda Dalmatinka Da nas ima sve po svijetu, pa i u dalekoj Australiji, potvrđuju susjedi obitelji Vrček. - Naša prva susjeda u Mona Valeu je Dalmatinka, odmah do nje žive Makedonci, a malo dalje u našoj ulici žive Srbi. “Naši” ljudi drže se skupa, međusobno se družimo, odlazimo na zabave,

postoji i hrvatska škola, koju je pohađala i naša mlađa kći Angela, a cijela naša obitelj odlazi i u hrvatsku crkvu, gdje sam ja zvonar. Da je tamo puno Hrvata, možda najbolje potvrđuje to što u Sydneyu postoje tri hrvatske crkve – doznali smo od Antuna Vrčeka. A da je Australija zemlja brojnih nacija,

najbolje potvrđuju njihovi zetovi, Paul i Graham. - Dok je suprug Irmice, Graham, tipični Australac, roditelji Angelinog Paula su porijeklom iz Nizozemske. Naši unuci, Catherine, James, Matthew i Lanhlan su Australci, svi su tamo rođeni – doznali smo od Dragice i Antuna Vrček.

Pogled na Mona Vale gdje žive četiri desetljeća

Dragica i Antun s kćerima, zetovima i unucima

SLIČNOSTI I RAZLIKE Australija, zemlja mnogobrojnih nacija, velikih mogućnosti, ali i dosta strogih pravila

Ako radiš, bit ćeš dobro plaćen

Puno mogućnosti, no i strogih pravila

- U Hrvatskoj, posebice u varaždinskom kraju, ljudi su izuzetno ljubazni, ali jako teško žive. Nije lako ni onima koji su završili visoke škole, a kamoli tek umirovljenicima, koji jedva preživljavaju iz mjeseca u mjesec. U Australiji se, primjerice, ne može dogoditi da ljudi šest mjeseci rade, a za to ne dobiju plaću. Ako radiš i ne zabušavaš, za to ćeš biti i adekvatno plaćen – kažu supružnici Vrček. No, dok se u njihovo vrijeme u Australiju moglo doći lako, jer tada je radna snaga bila tražena, danas za dolazak u tu zemlju trebate imati dobar razlog.

- Danas Australija traži samo osobe određenih zanimanja. Traže se inženjeri, liječnici, odnosno postoji cijeli popis zanimanja koja su toj zemlji potrebna. Uz to, jedan od glavnih preduvjeta je znanje engleskog jezika – rekao je Antun. Velike su razlike između Australije i Hrvatske i po pitanju prometne kulture. - Nikako se ovdje ne mogu priviknuti na vozače, koji voze ludo i ne poštuju prometna pravila. Primjerice, kod nas je nezamislivo da pješaka ne pustiš na pješačkom prelazu. Ako to učiniš, začas ti pozvoni policija na vrata i naplati kaznu – rekao je.

NEKAD I SAD

Danas avion, nekad brod Dok danas do Australije avionom možete stići za 24 sata, Dragica i Antun Vrček u dalek svijet otputovali su brodom. - Bilo je to najduže putovanje ikad. Meni je do Manlyja trebalo 28 dana, jer smo išli kroz Sueski kanal, no Dragica i Irmica putovale su 33 dana. One su putovale taman u vrijeme kad se kod Sueskog kanala ratovalo. Kanal je bio zatvoren, pa je njezin brod morao obići cijeli Afriku – prisjetio se Antun Vrček.


12 Oglas

28. rujna 2010.


Općina Sračinec 13

28. rujna 2010.

TU KRAJ NAS Bogatim programom za sve uzraste, na osobito svečan način u Sračincu se obilježava Dan općine

TOMISLAV MAKAJ

Zabava je trajala sve do zore na Danima Miholja Redali su se koncerti, sportski susreti, zabavne večeri, smotra folklora, dječji programi, duhovna obnova, a iznad Sračinca zasvijetlio je i spektakularni vatromet… SRAČINEC - Ovogodišnji program proslave Dana općine Sračinec pod nazivom Dani Miholja 2010. započeo je u petak 24 . rujna svečanom sjednicom u Domu kulture gdje su čestitke uz Dan općine uputili saborski zastupnik Zlatko Koračević i varaždinski župan Predrag Štromar, dok su o učinjenom na području općine govorili predsjednik Općinskog vijeća Davor Majcen i načelnik Božidar Novoselec. Za uzvanike je upriličen prigodan kulturno-umjetnički program, a u večernjim satima isti dan na sportskim terenima NK Sračinec mještane i mnogobrojne goste izvođenjem pop-rock klasika zabavljao je sastav „Simfoni“.

Nadmetanja Program proslave Dana općine nastavljen je u subotu prijepodne sportskim nadmetanjima udruga branitelja, dok je poslijepodne neriješenim rezultatom (1:1) odigrana prvenstvena nogometna utakmica između NK Sračinec i NK Plitvica iz Gojanca. Iako je kiša omela defile folklornih društava na otvorenom, zaba-

ve nije nedostajalo u Domu kulture, gdje su se spletom koreografija na Međunarodnoj smotri folklora predstavili domaći i gostujući folkloraši. Iste večeri iznad Sračinca zasvijetlio je spektakularni vatromet nakon čega je pod

n

akon spektakularnog vatrometa, pod šatorom je nastupila Neda Ukraden šatorom nastupila Neda Ukraden. Slijedio je nastup sastava „Jackpot band“ koji je publika oduševljeno pozdravila, a treba znati, i ove su godine organizatori svečanosti osigurali iznimno bogatu gastronomsku ponudu. Zvona crkve sv. Mihaela Ark. već u osam sati ujutro u nedjelju su dozvala vjernike na duhovnu trodnevnicu koju vodi pater Zvonko Vlah, a tradicionalni Plac na gmajni ispred Doma kulture od jutarnjih sati okupio je majstore starih zanata te obrta. I ne

samo to. Posjetitelji su na štandovima mnogobrojnih udruga s područja općine i gostiju mogli degustirati izvorne proizvode te razgledati izložbu radova i rukotvorina. Predstavili su se i najmlađi, odnosno članovi učeničke zadruge „Zvir“ Osnovne škole Sračinec.

Plac na gmajni - Naša zadruga osnovana je prije 6 godina te u 5 sekcija okuplja sedamdesetak djece od 1. do 8. razreda, koja vezu, oslikavaju svilu, izrađuju nakit, čestitke te razne ukrase. Sudjelujemo na međužupanijskim smotrama učeničkih zadruga, Špancirfestu…, a izlošcima nastojimo podjednako prezentirati rad svih sekcija – rekla nam je Barbara Jovan, voditeljica spomenute učeničke zadruge. No, po broju učlanjenih, te najraznovrsnija po djelatnosti, udruga je žena „Preslica“ – doznajemo od Spomenke Ranković iz Sračinca. - Pogledate li izložene radove mojih kolegica, nemalo ćete se iznenaditi s kolikom pedantnošću izrađuju cekere od kukuruzne komušine, miri-

Predstavili su se i najmlađi, odnosno članovi učeničke zadruge „Zvir“ Osnovne škole Sračinec

sne jastučiće (punjene biljem koje raste u domaćem kraju!), vezene eko torbice, heklane ukrase za bor, fortufe (pregače) za žene i muškarce, ili pak stolnjake tradicionalnim tkanjem tehnikom duplanja i običnog prebora – istaknula je gospođa Spomenka, no mi nismo mogli ne zamijetiti zidnice na kojima su utkane narodne mudrosti kao: „Voće slatko, voće zrelo, stvorio je Bog za jelo“ ili pak jedna koja bi trebala visjeti u varaždinskom Varkomu, a kaže: „Čista voda snagu daje, da ti život duže traje“! Nedjeljno poslijepodne obilježio je koncert Varaždin-

skog tamburaškog ansambla, nastup Udruge kuburaša „Sračinec“ i „Maruševec“ te pokazne vatrogasne vježbe članova DVD-a Svibovec Podravski. Noć je bila rezervirana za nastupe sastava „Prvi srakarski tamburaši“, „Astra benda“ iz Sračinca i specijalnog gosta – Željka Pervana, a u ponedjeljak, uz poslijepodnevni zabavni program pod šatorom, na svoj su račun došli ljubitelji nogometa jer je održana još jedna prvenstvena utakmica, a glazbena večer kulminirala je nastupom sastava „Jackpot“ koji je mnoge parove izmamio na plesni podij…

Pecala se i zlatna ribica

Program ide skroz do nedjelje Ovogodišnji program proslave Dana općine Sračinec nastavlja se u utorak cjelodnevnim zabavnim programom pod šatorom, a u 18 sati počinje Dječji dan uz nastupe polaznika dječjeg vrtića „Zeko“ te KUD-a „Zavičaj“ iz Sračinca. Nastavlja se duhovna trodnevnica, dok tijekom glazbene večeri pod šatorom nastupa Casablanca band. Za vjernike u srijedu od 11 sati misno slavlje predvodi

biskup Josip Mrzljak kao i posvećenje kipa arkanđela Sv. Mihaela u dvorištu crkve, a osim zabave, na sportskim terenima bit će odigrana prijateljska nogometna utakmica između NK Sračinec i NK Podravka s početkom u 16 sati. Nastupom Astra banda iz Sračinca, počet će još jedna glazbena večer, a u nedjelju od 10 sati počinje Ribički kup općine Sračinec u lovu ribe na plovak.

Izložbeni štand Udruge žena “Preslica”

Čipkarice KUD-a “Zavičaj” iz Sračinca

DOZNAJEMO Usprkos recesiji, radovi u općini Sračinec ne staju, najavljuje načelnik Božidar Novoselec

Uspjeli smanjiti broj nezaposlenih u općini!

Božidar Novoselec, načelnik

Iako postoje objektivne financijske poteškoće, komunalni radovi na području općine ne samo da nisu stali nego su kanalizaciju tijekom 2010. godine dobile još tri ulice – Matije Gupca, Miroslava Krleže i Sv. Antuna. I ne samo to, jer kako doznajemo od načelnika Općine Sračinec Božidara Novoselca, iduće godine čitava Dravska ulica dobiva kanalizaciju i preuredit će

se u modernu prometnicu s biciklističkim i pješačkim stazama. Nastavlja se i pro-

u

z komunalno uređenje, nastavlja se proširenje poduzetničke zone širenje poduzetničke zone, te je za njezino opremanje

komunalnom infrastrukturom Općina prošle godine dobila 700.000 kn od Ministarstva gospodarstva. Uz to, uspješno se smanjuje broj nezaposlenih. - Proteklih mjeseci konačno je preokrenut negativan trend porasta broja nezaposlenih na području općine. Prijašnjih se godina brojka ustaljeno kretala oko 200 nezaposlenih, a ove je godine u jednom trenutku

ona narasla na čak 308 nezaposlenih. Ipak, ta vršna brojka kontinuirano opada i u lipnju je zabilježeno 258 nezaposlenih. To još uvijek nije kao ranije, ali je porast nezaposlenosti ne samo zaustavljen nego čak i smanjen – istaknuo je između ostalog načelnik Božidar Novoselec. Dodajmo još kako se općina može podičiti najmodernije opremljenom osnovnom školom

u županiji! Naime, dok je Općina financirala kabliranje, Županija je osigurala neophodne projektore i prijenosna računala koja se koriste u nastavi. Školska djeca ne samo da su prošla školu plivanja, već će uskoro zaživjeti projekt postavljanja ćelija na sportsku dvoranu u svrhu rasvjete škole iskor ištavanjem solarne energije jer je u tijeku projekt njihova postavljanja.


14 Život BROJ DJECE

Krivo je masovno doseljavanje? Zašto je u OŠ Trnovec velika gužva bila već prošle godine i kako je moguće da u Varaždinskoj županiji, prije odluke o dogradnji, nisu analizirali broj budućih učenika? - Projektna dokumentacija za novodograđenu dvoranu i šest učionica izrađena je tijekom 2006. godine, a tada je obavljena analiza broja učenika. Međutim, zbog velikog broja doseljenja mladih ljudi u općinu Trnovec Bartolovečki, došlo je do neplaniranog povećanja broja školske djece. Zbog toga se pristupilo preuređenju stare sportske dvorane u učionički prostor, a sam projekt podijeljen je u tri etape – navedeno je u pisanom odgovoru iz Varaždinske županije. Od ravnateljice Radmile Sačić doznajemo da imaju 63 učenika prvih razreda, od kojih gotovo dvije trećine žive u novim ulicama. Ipak, teško je povjerovati u navode iz Županije, jer iz toga proizlazi da je čak 40-ak obitelji u samo godinu dana istovremeno dovršilo nove kuće i uselilo se s djecom u njih. Uz to, broj razreda u toj školi raste posljednje tri godine, a tako će biti i sljedećih godina. Zato su nove učionice u staroj dvorani iznimno važne. - Važno je istaknuti činjenicu da izgradnjom triju učionica tek rješavamo problem unatrag. Ne pristupi li se realizaciji druge etape (izgradnja blagovaonice i kuhinje) i 3. etape (početak gradnje učionica na katu dvorane), mi ćemo sljedeće jeseni imati isti problem. Prema podacima o broju rođene djece u proteklih pet godina, OŠ Trnovec ubrzo će imati 24 razredna odjela, po tri u svakoj generaciji – navodi ravnateljica Radmila Sačić.

28. rujna 2010.

LOŠE PLANIRANJE Zbog premalog broja učionica, nastava u OŠ Trnovec ponovno u dvije smjene

Lani svečano otvoreno 6 novih učionica, sada nedostaju tri!? Županija je u lipnju potpisala ugovor za prenamjenu stare dvorane u učionice, ali radovi još nisu gotovi Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Osnovnoj školi Trnovec nastava se ove školske godine ponovno održava u dvije smjene. To možda i ne bi bilo čudno da prije samo godinu dana nije svečano otvoren dograđeni dio škole sa šest novih učionica, kao i nova sportska dvorana. Još je gore to što u školu zajedno s djecom dolaze građevinski radnici: u učionice se ovaj put preuređuje stara školska dvorana. Međutim, radovi koje je naručila i financira Varaždinska županija, a izvodi Meteor grupa, još nisu gotovi.

Roditelji zapanjeni Većina roditelja ostala je, najblaže rečeno, zapanjena. – Kada smo u rujnu prošle godine otvorili dograđeni dio škole i dvoranu, problem nedostatka učionica već je bio prisutan. U tom trenutku imali smo 18 razrednih odjela, a

Radmila Sačić, ravnateljica

16 učionica. Rasformirali smo stari kabinet informatike, preuredili ga u učionicu razredne nastave i posložili se u toliko

Ravnateljica Radmila Sačić: U kolovozu je bilo jasno da nove učionice neće biti dovršene

željenu jednu smjenu. Naravno, u otežanim uvjetima; neki su razredi započinjali s nastavom tek od trećeg sata, nismo imali ni osiguran prostor za produženi boravak, a najviše problema stvarao nam je premali broj učionica za predmetnu nastavu – navodi ravnateljica OŠ Trnovec Radmila Sačić. S tim sv im problemima upoznali su Varaždinsku županiju, pa je pokrenut projekt prenamjene stare dvorane u učionički prostor, odnosno u prostor kuhinje i blagovaonice. - Projekt je podijeljen u tri etape; u prvoj su trebale biti izgrađene tri učionice i uređen stari aneks dvorane. Za taj dio Županija je raspisala natječaj, posao je dobila Meteor grupa, a radovi su prema ugovoru zaista trebali biti završeni u rujnu – kaže ravnateljica. Nova školska godina je počela, broj razrednih odjela sada se povećao na 19, a broj učenika porastao na 404. Bez

nove tri učionice nastavu nije bilo moguće organizirati u jednoj smjeni. - U drugom dijelu kolovoza postalo je jasno da nedostatne učionice neće biti dovršene. Jednosmjenska nastava s novim povećanjem broja razrednih odjela nije bila provediva, nego se najboljom pokazala dvosmjenska nastava – pojašnjava ravnateljica.

Dva roka Ističe da su na sastanku održanom 7. rujna predstavnik izvođača i nadzorni inženjer potvrdili da je rok za završetak radova 1. studenoga. - Ispoštuje li se taj rok, mi smo spremni za jednosmjensku nastavu odmah 2. studenoga – kaže Radmila Sačić. Međutim, u Županiji ističu da rok za dovršetak radova još nije istekao, pa iz toga proizlazi da radovi uopće ne kasne. - Javna nabava za radove na adaptaciji i prenamjeni dvorane objavljena je 16.

travnja, a od osam ponuda kao najpovoljnija je odabrana ona Meteor grupe za cijenu od 696.628 kuna. Ugovor je potpisan 17. lipnja, a rok za izvedbu radova definiran ugovorom je tri mjeseca od dana uvođenja u posao tako

u

Županiji tvrde da radovi uopće ne kasne, jer je rok za dovršetak 9. listopad da je krajnji rok za izvedbu radova 9. listopada – navode u Županiji. Ističu da je nadmetanjem postignuta niža cijena od planirane, pa je Županija odlučila izvestio dio radova druge etape adaptacije, dakle da se nad cijelim prizemljem izvede armirano-betonska stropna ploča i armirano-betonske stepenice radi zatvaranja funkcionalne cjeline i završetka svih grubih radova

u dvorani. - Kako rok za izvedbu radova još nije istekao, Županija nema osnove po kojoj bi zatražila plaćanje penala zbog kašnjenja s radovima. S obzirom na to da su radovi u tijeku te da se izvodi više nego što je ugovorom definirano, sukladno potrebama i zahtjevu izvođača, razmotrit će se produljenje roka. Stoga se mole svi roditelji čija su djela polaznici OŠ Trnovec za razumijevanje i suradnju, jer se navedeno čini za dobrobit njihove djece – poručuju iz Županije.

Kada kraj radova? Kada će u OŠ Trnovec nastavu biti moguće organizirati u jednoj smjeni, nemoguće je reći. No, s obzirom na situaciju na gradilištu i svega tri radnika koje smo tamo zatekli prošli tjedan, teško je vjerovati da će radovi biti do 1. studenoga, a kamoli do 9. listopada, što navode u Županiji.

PROBLEMI Učenici zakinuti jer zbog dvosmjenske nastave ne mogu na treninge, u Glazbenu školu, škole stranih jezika

Roditelji su bili čak i za nastavu u vatrogasnom domu

Premala je i blagovaonica: 200 djece na 69 kvadrata

Veliki broj roditelja svakako je želio da njihova djeca i ove školske godine pohađaju nastavu u jednoj smjeni. Velika većina, naime, djecu vozi u Varaždin na treninge, u škole stranih jezika ili u Glazbenu školu. S obzirom na to da je u varaždinskim školama nastava u jednoj smjeni, sve izvanškolske aktivnosti su u ranijim poslijepodnevnim terminima. Zbog toga su mali Trnovčani ostali zakinuti, posebno kada je u pitanju Glazbena škola, koja svoje termine nije uspjela prilagoditi novoj situaciji, doznajemo od roditelja.

Ne čudi stoga što su neki čak predlagali da se nastava održava na Sportskom centru “Trnje” i u vatrogasnom domu! – Da, i do mene su došli takvi prijedlozi, ali to, naravno, nismo ni uzeli u obzir. Znam da je većini roditelja sada teško organizirati izvanškolske aktivnosti za djecu, ali nismo mogli početi raditi u jednoj smjeni. Dodatni razlog za to jest i činjenica što je trećina škole gradilište, kraj kojeg bi istovremeno u školu dolazila 404 učenika – kaže ravnateljica Radmila Sačić. Osim toga, veliki problem je i neprimjerena blagovaonica, koja ne samo da

je premala (69 četvornih metara), nego se zapravo nalazi na hodniku. U takvim uvjetima na svakom velikom odmoru istovremeno mora jesti 200 djece, što je na rubu sanitarne ispravnosti. Međutim, kada završe radovi u staroj dvorani, škola će konačno dobiti kuhinju i blagovaonicu primjerenu broju učenika, a odahnut će i školska knjižničarka. Knjižnica je, naime, sada toliko velika da u nju, uz knjižni fond od 7.000 knjiga, stane samo jedan učenik, a u planu je njezino preseljenje na mjesto sadašnje kuhinje i blagovaonice.


28. rujna 2010.

Oglas 15


16 Oglasi

28. rujna 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA, OPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 604-02/10-01/1 URBROJ: 2186/025-03-10-3 Ljubešćica, 27.rujna 2010. Na temelju stavka 2.članka 10. Odluke o stipendijama Općine Ljubešćica („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 32/08 i 38/09), općinski načelnik raspisuje

NATJEČAJ za dodjelu stipendija studentima Općine Ljubešćica za akademsku godinu 2010/2011. I. PREDMET NATJEČAJA Stipendija za studente koji studiraju na području Varaždinske , Međimurske i Koprivničko-križevačke županije iznosi 500,00 kuna mjesečno, a za studente koji studiraju na području grada Zagreba i ostalih županija u Republici Hrvatskoj iznosi 700,00 kuna mjesečno. II. OPĆI UVJETI Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju studenti za vrijeme trajanja programa propisanog statutom obrazovne ustanove koji ispunjavaju sljedeće uvjete: - da su državljani Republike Hrvatske, - da imaju prebivalište na području općine Ljubešćica najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu stipendija, - da su redovni studenti i - da nisu korisnici drugih novčanih primanja koja imaju obilježje stipendije (na posebnom obrascu koji se može preuzeti s internetske stranice www.ljubescica.hr ili podići u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Ljubešćica). III. DOKAZI O ISPUNJAVANJU UVJETA Uz zahtjev za dodjelu stipendije treba priložiti slijedeću dokumentaciju: - dokaz (potvrdu) fakulteta o redovnom upisu u akademskoj godini 2010/2011. s naznakom godine studija/struke, - potvrdu o prebivalištu studenta u posljednjih pet godina izdanu od MUP-a, - presliku domovnice ili osobne iskaznice, - izjavu studenta da ne prima niti jednu drugu stipendiju ili novčanu pomoć. IV. ZAHTJEVI Zahtjevi s navedenom dokumentacijom podnose se Općina Ljubešćica -Povjerenstvo za dodjelu stipendija, s naznakom „NATJEČAJ ZA DODJELU STIPENDIJA“ na adresu: Zagrebačka 22 b, 42 222 Ljubešćica, u roku od 8 dana od dana objave u 7PLUS Regionalni tjednik i na internetskoj stranici www.ljubescica.hr i to na posebnom obrascu koji se može preuzeti s internetske stranice ili podići u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Ljubešćica, svakim radnim danom od 7 do 15 sati. Nepotpuni i nepravovremeno podneseni zahtjevi neće se razmatrati. V. Lista prijavljenih kandidata za dodjelu stipendija koji su ostvarili pravo na stipendiju objavit će se na oglasnoj ploči Općine ljubešćica, a protiv nje se u roku od 8 dana od dana objave može uputiti pisani prigovor općinskom načelniku. Na temelju konačne odluke sklapa se ugovor o korištenju stipendije kojim se reguliraju međusobna prava i obveze. OPĆINSKI NAČELNIK Nenad Horvatić


Čitatelji zovu 17

28. rujna 2010.

LIHVARENJE Očajnički vapaj gospođe koja je uzela zajam preko kreditnog ureda Verte

Pomozite! Nemamo za kruh, blokirali i moj i račun jamaca Nužno je potražiti pomoć u slučaju blokade računa, s kojeg se smije uzeti samo 30 posto mjesečnih primanja, ističe Vesna Kovačić iz društva “Potrošač” a OR: N UGOV dan iznos, e ruke j voru drugi o g u na

1.

2.

OSIGURANJE: Zajmoprimci ne gledaju i ne čita ju što sve potpisuju

3.

ZASTRA Š Prijetnja IVANJE: ovrhom u kojem o drastičn snovni dug o raste Zbog blokiranih računa i stalnih prijetnji, oštećeni su u sve težem psihičkom i fizičkom stanju Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Pomozite mi! Uzela sam krajem prošle godine zajam preko kreditnog ureda Verte, ovaj mjesec sam 22 dana kasnila s

plaćanjem rate i blokirali su bankovni račun, ne samo moj i suprugov, nego i naših jamaca. Ostali smo bez ijedne lipe, nemamo za kruh. Kome bih se obratila, koga bih molila za pomoć? – plačući je pitala gospođa (podaci poznati redakciji), samo jedna od pre varenih građana koji svakodnevno zovu u našu redakciju. S obzirom na telefonske pozive i osobne

NAJPOPULARNIJI ZAJMODAVAC

“Cristian Rodriguez mlad, tamnoput, niskog rasta” Najveći broj čitatelja koji se obratio u našu redakciju, ugovor o zajmu potpisao je s Cristianom Rodriguezom iz Los Angelesa. I dok su svi bili uvjereni da Rodriguez nikada nije kročio na hrvatsko tlo, mlađi muškarac rekao nam je da je državljanina SAD-a vidio u Zagrebu, kamo su obojica stigli ne bi li potpisali ugovor.

- Nizak je, tamnoput, ima bradicu i izgleda poput Meksikanca. Ima samo 22 godine – rekao nam je čitatelj, jedan od rijetkih koji je odbio potpisati ugovor o zajmu. Naime, kod javnog bilježnika je zatražio čitanje ugovora, pa je vidio da u njemu ne pišu dogovoreni iznosi. - Ugovor sam poderao i bacio u smeće – rekao je.

dolaske u našu redakciju, broj oštećenih u Varaždinskoj županiji zbog zajmova preko Međunarodnih konzultacija Verte daleko je veći od 30 osoba, koliko ih se do početka rujna javilo u Policijsku upravu varaždinsku i Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu.

Nužno strpljenje Kriminalistička istraga vezana uz Verteov ured u Varaždinu, koju zajednički provode policija i odvjetništvo, još uvijek je u tijeku. - Oštećenima kojima bankovni račun nije u blokadi, nažalost, ne preostaje ništa drugo nego strpljivo čekati kraj istrage, odnosno čekati da se prevarantima i lihvarima konačno stane na kraj. Bez obzira na to što su bili obmanuti i prevareni, ljudima savjetujem da mjesečne rate

pokušavaju uredno plaćati – rekla je Vesna Kovačić, predsjednica udruge “Varaždinski potrošač”. Ističe, međutim, da građani čiji je bankovni račun blokiran svakako potraže pomoć. - Ljudi moraju znati da im

u

Potrošaču građanima savjetuju da mjesečne rate pokušavaju plaćati redovito nitko ne smije uzimati cijelu plaću, nego samo 30 posto mjesečnih primanja. Stoga im savjetujem da bilo gdje zatraže pomoć, a ponajprije kod odvjetnika zbog deblokade računa, potom i kod policije

i državnog odvjetništva – savjetuje Vesna Kovačić.

Dovršite istragu! Nažalost, ni prijava policiji i državnom odvjetništvu ne jamči deblokadu računa i prestanak telefonskih prijetnji. Potvrđuje to slučaj druge gospođe iz okolice Varaždina koja nam je plačući ispričala da je njezin suprug preko ureda Verte uzeo zajam kako bi kupili automobil. Međutim, vozilo već godinu dana stoji na dvorištu, ne mogu ga registrirati, jer nemaju potrebne dokumente, a uz to im je bankovni račun mjesecima u blokadi. - Bili smo na policiji, ali nismo uspjeli deblokirati račun, mjesecima ne možemo do plaće. Ne znamo što učiniti, ne znamo kamo dalje. Suprug je sve bolesniji i bolesniji, a ja

Vesna Kovačić

sam psihički uništena. Ovako više ne možemo – drhtavim je glasom ispričala gospođa. Ona, ali i brojni drugi oštećeni mole policiju i državno odvjetništvo da što prije završe istragu i spriječe kalvarije njihovih, ali i svih drugih obitelji.

IZDVOJENO Na koji se način u kreditnim uredima obračunava dug zajmoprimaca?

Osnovni dug uvećan za 5.000 kuna! O tome na koji način kreditni ured Verte uvlači ljude u sve nepovoljnija zaduženja, već smo pisali: u slučaju da kasne s plaćanjem rate, zajoprimcima šalju poziv na plaćanje s opomenom pred ovrhu, a potom slijedi blokada računa, nakon čega nude pomoć u obliku još nepovoljnijeg zajma. No, zanimljivo je na koji se način obavlja obračun duga. Umirovljenik iz okolice Varaždina lani je dobio 4.000 kuna zajma, no u ugovoru je navedeno da je dobio 9.800

kuna. Prve dvije rate u iznosu od 845 kuna

u

govoreni penali u iznosu od čak 3.400 kuna

je na vrijeme platio, a nakon što u siječnju nije uspio platiti ratu, početkom veljače primio je opomenu pred ovrhu, u kojoj je navedeno da njegov ukupni dug iznosi

13.200 kuna! Do te svote su u kreditnom uredu Divus promet iz Velike Gorice, čiji je pečat na dokumentu, došli tako što su osnovnom iznosu duga od 8.200 kuna pribrojili troškove opomene (200 kuna), odvjetničkog dopisa (250 kuna), pokretanja pravnog postupka (600 kuna) i “prekida” (500 kuna), ali i ugovorene penale u iznosu od čak 3.437 kuna. Međutim, u ugovoru u zajmu nema niti jedne točke u kojoj se spominju bilo kakvi penali.


18 Mozaik

28. rujna 2010.

REAGIRANJE

USPJEH IzviÄ‘aÄ?i iz VaraĹždina i Lepoglave na natjecanju “Lipsusâ€? u FuĹžinama

U pitanju jal, a ne krave Treće i peto mjesto u poplavljenoj Istri ),"&

ÄŒlanak objav- !*%('$%!#!1-!"*+! ljen u 7 Plus R e g i o n a l n o m       tjedniku od 21. rujna poÄ?inje rijeÄ?ima Ä?itatelja “U biti - krave su u pitanjuâ€Śâ€œ. Kod nas, znam iz iskustva, nisu u pitanju samo krave, nego viĹĄe ljudi i jal!       Moj poznanik  iz jedne prekrasne doline je prije desetak godina krenuo u „biznis“ s kravama te je izgradio farmu s dvadesetak vezova. Budući da je već imao popriliÄ?nu koliÄ?inu zemljiĹĄta, a joĹĄ je pokupovao od sumjeĹĄtana, ogradio je elektriÄ?nim pastirima i sve je bilo idealno! Sve dok nije prvi put morao na svoju oranicu voziti – gnojnicu, tj. ostatke kravljeg izmeta. Tada mu je jedan sumjeĹĄtanin zaprijetio da će ga „ubiti“ ako sljedeći put to ponovi jer mu je jadniku zasmetao miris, a kuća mu je udaljena od oranice oko 500 metara! Kako da taj moj poznanik dalje napreduje uz takve ljude? Toliko o tome i joĹĄ usput, bio sam u NjemaÄ?koj na sluĹžbenom putu u okolici Hannovera u jednom selu i odsjeo u hotelu sa Ä?etiri zvjezdice, a pored nas je bilo nekoliko farmi i, naravno, mirisi tih farmi, ali u NjemaÄ?koj, zamislite, time se ponose‌ Je li kod nas u pitanju zagorski jal‌ ili neĹĄto drugo? Mladen Magdić $'-&*#! &%#)-.).$!#,'* !%$!-%!(1&"!% 3  /1+'&&1

2 ( ( 6 <0 26 ,@ <( (H 0*, ;1;

:502 (1, 6+( ;7,

06 9(4 ; % )0:0 ? 28(<, 9; ; 70:(51; 05:,8,9(5:5, ,31; 5( )8:50C264 9(14; (69(4 9:<(80=(<0+1,:0076.3,+(:0!86C +51(? 286='(.681,&(8(D+05?<(5,*?,  (2 B;:50*(?F;84(5,*.8(50*(05(:0/ H6<1, 20364,:(8(509(492686<0+06501,+56. 6509(4 2(6904(;:646)030=08(50/(09:6:(2 ,5(G,51,8 9:(69(40=5 <0+06501,+5,28(<, :051(2 9;6+4(/0=(936<,592, .8(50*, 5( 7(C51(2; 4,:(8( 6+ 8(47, )03, 28(<,  :(26 6.8(G,564 ,3,2:80H504 7(9:0864

28(<, !( 9, 70:(4 =(C:6 5(C, /8<(:92, 1,)03609<0/69:(30/  (2 8,H(<( :(265,D0<,0C:6030:260/;:64,97 20364,:(8( +6 ,31( .+1, (+8(:(0 4(4264(+=,431,5,20/ 2< .6+769:61,;<1,:0+(28(<, 28(<; :8,5;:568(=40C31(46:64,+(2;704 7(9;65,:(467(9; (8D0*, 63(:68,08,*04620364,: !0:(49,+(309,:6#36 0978(<31(H0= (04(4 +(92,0>C:(-3,@5(703(505,C:6(3(: <,5*04( 0973(:0 0 2(26 076:62 0=5(49,93;D0:05104,&6+(78086+5 04 9, 0973(:0 6+56956 8;2,030 2610:,H,0=6)30D51,.)8+(1,5(+6/<(: )631,1,70:(51,=(C:69,5, 09(40=(40930 51;C2,8(<31, 9:(3646D,:, 0973(:08<(:04(;+046 (:09<6 956+(308< :060+(31,40501,1( 8,(3506+&(8(D+05(+6 2;6+#36<,5(*(2610 <(1;=(8(=30 1,28(<,9280 936<,592, .8(50*, 04( +(9,<0+,030+(9,5104(/<(3, 456.61(26456.630<( 0/7;9:,<(5 28(<,+8;.(H01,3792, +(7(C51(2(0:8(<5(:0/ 309;510/6<, .+1, (;;9:8010 4(405,2630267801(:,31 76<8C05(7626104()028(<,46.3, 026109;40;:64 ;<1, 28(<,09:6:(267(9;<(5 7(9:00)0:0;5,2(2<04265:86308(504 10/6<,28(<,97,*0 (8(9:, 09:64,31;780H(30+(9;5 <,0+,95,)8,.6<, :04(%=:6 1,+;78086+5;/8(5;261 5,4( -0H5,04(1;28(<,=(301, H;<(8( ,3,2:80H56. 301,<, 6904 0 28(I, 626 510/ )8,.6<, 04(1; H6<1,2( 2610 )0 8(<, =( 301,<, :(1(:05(>301,<64@ +8;.0/ 05<,9:0*01( 1,8 D0<6. #(14; 56.,+()046.3,8(<569 0/H;<(6<0+06509(4(9501,9(45( (I(:,<,I 8,G,50 )801,.;+62+,95,#/< 01,7( ;,31;+6=5(6+(:,28(<,04(1;6+ !(9,65+( 70:(426+5(91,8(<5 5( 0=(G; ;1;:86 =5(51, 8,D04 030 6+8,G,56 50:0 ;<6=0:0 >301,<,@ 030 (1; 5, :8,)(46 :8(D0:0 7(C;(5(<,H,89,9(4,<8(:,;9:  5(C, +64(I, 9; 9(9<04 ; $(26G,8 :, 09:, >+,95,@ 28(<, #<61,<895( 28(<31( 936)6+( 9<6104 8,+;+(1;4301,26    28(<, 0=.3,+(1; 5,2(26 =(+6<63156 28(<3104D0<6:64

!'*+&"- 4&"&5$&!#(4!&!& )2!&*#2,(&!"&()!'( 

  5!+'-&"

Mladi ďŹ latelisti u TrakoĹĄÄ&#x2021;anu Klub mladih filatelista â&#x20AC;&#x17E;TrakoĹĄÄ&#x2021;anâ&#x20AC;&#x153; u suradnji s OpÄ&#x2021;inom Bednja, Muzejskom ustanovom Dvor TrakoĹĄÄ&#x2021;an i Hrvatskim filatelistiÄ?kim savezom priprema 1. meÄ&#x2018;unarodnu filatelistiÄ?ku izloĹžbu mladeĹži zemalja Alpe-Jadran. Manifestacija Ä&#x2021;e se u TrakoĹĄÄ&#x2021;anu odrĹžati od 15. do 24. listopada. Na viĹĄe od 160 izloĹžbenih vitrina, svoje Ä&#x2021;e filatelistiÄ?ke izloĹĄke prikazati mladi iz Austrije, Slovenije, MaÄ&#x2018;arske, Ä&#x152;eĹĄke, SlovaÄ?ke, Srbije i cijele Hrvatske. OÄ?ekuje se i dolazak izlagaÄ?a iz drugih zemalja regije Alpe-Jadran. Bit Ä&#x2021;e odrĹžana i MeÄ&#x2018;unarodna ĹĄkola mladih filatelista, u Ä?ijem Ä&#x2021;e radu sudjelovati 170 djece i mladih iz osnovnih ĹĄkola i filatelistiÄ?kih druĹĄtava iz Slovenije, Austrije i MaÄ&#x2018;arske te iz Vukovarske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, LiÄ?ko-senjske, KarlovaÄ?ke, Krapinsko-zagorske, MeÄ&#x2018;imurske i cijele VaraĹždinske Ĺžupanije. Otvaranje ĹĄkole bit Ä&#x2021;e u subotu 16. listopada u 9.30 sati, a srediĹĄnja sveÄ?anost, s otvaranjem 1. meÄ&#x2018;unarodne filatelistiÄ?ke izloĹžbe mladih iz zemalja Alpe-Adria, bit Ä&#x2021;e isti dan, na bedemu dvorca TrakoĹĄÄ&#x2021;an, s poÄ?etkom u 17 sati. Pokroviteljstvo nad manifestacijom, koja je namijenjena prvenstveno mladima i pobuÄ&#x2018;ivanju njihova interesa za skupljanje filatelistiÄ?kog materijala, preuzeo je Hrvatski sabor. Klub mladih filatelista â&#x20AC;&#x153;TrakoĹĄÄ&#x2021;anâ&#x20AC;?

UspjeĹĄna sezona folkloraĹĄa VaraĹždinski folklorni ansambl zaokruĹžio je ovogodiĹĄnju uspjeĹĄnu sezonu sudjelovanjem na meÄ&#x2018;unarodnom folklornom festivalu koji je poÄ?etkom rujna odrĹžan u prekrasnom austrijskom gradiÄ&#x2021;u Bruck an der Mur. Festival se organizira bienalno, a ostali sudionici bile su folklorne grupe iz Portugala, Nizozemske, Rumunjske, Bugarske, NjemaÄ?ke, Sicilije te nekoliko druĹĄtava iz Austrije. NaĹĄ ansambl je u postavi od 12 plesaÄ?ica, 10 plesaÄ?a i 7 glazbenika izveo svoj standardni program sastavljen od plesova iz svih hrvatskih krajeva. VKV

Obavijest Ä?itateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje iskljuÄ?ivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri Ä?emu Ä&#x2021;emo poĹĄtovati Ĺželju da zaĹĄtitimo vaĹĄ identitet. PiĹĄite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, MilÄ?etiÄ&#x2021;eva 13, VaraĹždin uz naznaku â&#x20AC;&#x153;Za Reagiranja Ä?itateljaâ&#x20AC;? ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Ekipa â&#x20AC;&#x153;Mravâ&#x20AC;? Odreda izviÄ&#x2018;aÄ?a â&#x20AC;&#x153;Siriusâ&#x20AC;? iz VaraĹždina osvojila je 3. mjesto dok je ekipa â&#x20AC;&#x153;Zlatorog IIâ&#x20AC;? Odreda izviÄ&#x2018;aÄ?a â&#x20AC;&#x153;Lepoglavaâ&#x20AC;? iz Lepoglave osvojila 4. mjesto u ukupnom poretku od 26 ekipa na izviÄ&#x2018;aÄ?kom orijentacijskom natjecanju â&#x20AC;&#x153;Lipsus 2010â&#x20AC;? odrĹžanom od 17. do 19. rujna u FuĹžinama. Ekipu â&#x20AC;&#x153;Mravâ&#x20AC;? saÄ?injavali su voditelji Odreda izviÄ&#x2018;aÄ?a â&#x20AC;&#x153;Siriusâ&#x20AC;? Haritina Jerec, Miroslav Komes, Marjan PaviÄ&#x2021;, Miljenko Ĺ tumerger i Oskar JeĹžovita, dok su ekipu â&#x20AC;&#x153;Zlatorog IIâ&#x20AC;? saÄ?injavali voditelji Odreda izviÄ&#x2018;aÄ?a â&#x20AC;&#x153;Lepoglavaâ&#x20AC;? Davor MaÄ&#x2018;ar, Silvija MaÄ&#x2018;ar, Alen AnÄ&#x2018;el, Krunoslav Ĺ piranec i Ivon PavloviÄ&#x2021;. VeÄ&#x2021; u petak naveÄ?er ekipe su se natjecale u slanju poruke Morseovim znakovima. U subotu ujutro prije starta odrĹžane su discipline signalizacije mornariÄ?kim zastavicama i kretanje po azimutu nakon Ä?ega je uslijedio start za stazu. Sve ekipe dobile su topografske zadatke koje su morale rijeĹĄiti na karti kako bi uopÄ&#x2021;e znale kuda se treba-

se trebale pronaÄ&#x2021;i mrtve kontrolne toÄ?ke s peÄ?atima, sliÄ?no kao na orijentacijskom trÄ?anju. Jedan dio puta ekipe su se morale razdvojiti i otiÄ&#x2021;i svaka na svoju kontrolnu toÄ?ku. BuduÄ&#x2021;i da su se zbog obilnih kiĹĄa rijeke i potoci razlili, dio Ä?lanova ekipa â&#x20AC;&#x153;Mravâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Zlatorog IIâ&#x20AC;? zapao je u novonastalu moÄ?varu iz koje su se jedva izvukli. Nakon sat vremena gacanja po moÄ?vari konaÄ?no je uslijedio sastanak s ostatkom ekipe na za to predviÄ&#x2018;enom mjestu. Nakon toga uslijedila je joĹĄ jedna kontrolna toÄ?ka, dovrĹĄenje topografskih radova te povratak na cilj. Samo je sedam ekipa uspjeĹĄno pronaĹĄlo sve kontrolne toÄ?ke dok je samo Ä?etrnaest ekipa dovrĹĄilo stazu, a ostale su zbog nepripremljenosti na loĹĄe vremenske uvjete morale odustati. UnatoÄ? velikom naporu po kiĹĄnom vremenu, ovaj uspjeh ekipe â&#x20AC;&#x153;Siriusaâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Lepoglaveâ&#x20AC;? dugo Ä&#x2021;e pamtiti. Marjan PaviÄ&#x2021;

ju kretati. Nakon toga su ekipe krenule na stazu koja se sastojala od osam kontrolnih toÄ?aka. Staza je bila dugaÄ?ka od 13 do 19 km ovisno o tome jesu li su se ekipe kretale po putovima ili su iĹĄle izvan izgraÄ&#x2018;enih putova. Ekipe su prosjeÄ?no na stazi bile oko 10 sati od kojih su samo 2 sata bila bez kiĹĄe. Neki od zadataka koji su se trebali rjeĹĄavati na stazi su topografski radovi profil terena, skica terena, kroki terena, skica hoda po azimutima te skica dijela puta. Uz sve to trebalo je izraditi herbarij i voditi dnevnik puta. Postojao je i brzinski dio staze na kojem su

Ä&#x152;ITATELJI PIĹ U Mali VaraĹždinci na Suzuki glazbenom festivalu u austrijskom MĂźrzzuschlagu

Glazbom do nesluÄ&#x2021;enih sposobnosti Po peti put, u malom austrijskom gradiÄ&#x2021;u MĂźrzzuschlagu, u kolovozu je zapoÄ?eo Ä?etverodnevni Suzuki glazbeni festival. MjestaĹĄce koje broji 9.000 stanovnika poznato je po glazbenoj ĹĄkoli â&#x20AC;&#x17E;Johannes Brahms Musikschuleâ&#x20AC;&#x153; koja je dobila naziv po slavnom kompozitoru koji je tu davne 1884. godine napisao svoju Ä&#x152;etvrtu simfoniju te se iz tog razloga mjestaĹĄce ponosi Brahmsovim muzejom. Ĺ kola veÄ&#x2021; niz godina poduÄ?ava djecu svirati violinu Suzuki metodom â&#x20AC;&#x201C; metodom obrazovanja talenata, Ä?iji je moto â&#x20AC;&#x17E;Glazbom do nesluÄ&#x2021;enih sposobnostiâ&#x20AC;&#x153;. Taj je meÄ&#x2018;unarodni susret okupio 80-ak malih violinista i profesora Suzuki metode iz cijelog svijeta u dobi od 4 do 18 godina. ZajedniÄ?kom muziciranju pridruĹžila su se i dvojica djeÄ?aka â&#x20AC;&#x201C; ĹĄe-

stogodiĹĄnji Tin Herceg iz VaraĹždina i osmogodiĹĄnji Borna KadeĹžabek iz Ä&#x152;akovca â&#x20AC;&#x201C; polaznici Radionice sviranja violine Suzuki metodom u DruĹĄtvu NaĹĄa djeca VaraĹždin u suradnji sa dr. Suzuki glazbenim studiom. Dobra organizacija grupnih satova s profesorima violinistima, druĹženja uz glazbu, izlete i igru rezultirala je jednosatnim koncertom u Grazu, gdje su djeca nakon samo dva dana uvjeĹžbavanja odrĹžala open-air koncert izvodeÄ&#x2021;i djela dr. Sinichija Suzukija, Mozarta, Brahmsa, Beethovena... SliÄ?an festival odrĹžan je i u Hrvatskoj, toÄ?nije u Selcu, samo desetak dana kasnije kada su u Hrvatsku stigle trenerice Suzuki uÄ?itelja violine pri Europskoj Suzuki asocijaciji, voditeljica Belgijskog

Suzuki instituta prof. Jeanne Janssens te prof. Veronika Kimiti iz NjemaÄ?kog Suzuki druĹĄtva, koja predaje violinu pri Montessori ĹĄkoli u Ingolstadtu u NjemaÄ?koj gdje odnedavno djecu poduÄ?ava i VaraĹždinac prof. Danijel Zeljak. Tom su druĹženju, u organizaciji Hrvatskog Suzuki centra, prisustvovali Tin Herceg i Ä?etverogodiĹĄnji Erik Hunjek iz VaraĹždina. Voditelj varaĹždinske radionice sviranja violine prof. Damas LaziÄ&#x2021; proveo je tjedan dana u druĹženju s poznatim pedagozima i violinistima, uÄ?enicima dr. Suzukija. Zainteresirani roditelji se za sudjelovanje u programu mogu prijaviti prof. LaziÄ&#x2021;u na broj telefona 098/932-8696 ili direktno u DruĹĄtvo â&#x20AC;&#x17E;NaĹĄa djecaâ&#x20AC;&#x153;, u Ulici kralja Petra KreĹĄimira IV. 15. T.N.H.

REAGIRANJE ZagaÄ&#x2018;ene podzemne vode mogu oneÄ?istiti pitku u vodocrpiliĹĄtu

Puno neodgovornosti prema graÄ&#x2018;anima ProÄ?itavĹĄi Ä?lanak u Regionalnom tjedniku pod nazivom â&#x20AC;&#x153;ZagaÄ&#x2018;ene podzemne vode mogu oneÄ?istiti i pitku u vodocrpiliĹĄtuâ&#x20AC;? od 14. rujna 2010., koji govori o zagaÄ&#x2018;enosti podzemnih voda u Brezju, ostala sam zaprepaĹĄtena i vrlo uznemirena. Naime, kao Ä?ovjek pitam se ĹĄto mi graÄ&#x2018;ani moramo i moĹžemo poduzeti u zaĹĄtiti svojeg prirodnog prava na zaĹĄtitu zdravlja i Ĺživota. Ako su navodi u Ä?lanku toÄ?ni, tada bi odmah trebalo podnijeti kaznene prijave protiv odgovornih osoba u Gradu VaraĹždinu i gradskom trgovaÄ?kom druĹĄtvu â&#x20AC;&#x153;Varkomâ&#x20AC;? zbog toga ĹĄto su organizirali odlaganje otpada u Brezju tako da je postao vrlo realna prijetnja zdravlju ljudi ili, toÄ?nije, ĹĄto su taj posao obavljali protivno vaĹžeÄ&#x2021;im propisima i pravilima struke s joĹĄ nesagledivim posljedicama. Ako pak navodi u Ä?lanku nisu toÄ?ni, tada je potrebno dati razuman demanti

i umiriti ljude. Naprosto ne mogu vjerovati kako je moguÄ&#x2021;e da naĹĄi predstavnici u lokalnoj vlasti (Gradsko vijeÄ&#x2021;e, Ĺ˝upanijska skupĹĄtina), a posebno â&#x20AC;&#x153;Varkomâ&#x20AC;? mogu na sve ovo ĹĄutjeti. Zaboga, ĹĄto se dogaÄ&#x2018;a? Odkud toliko mnoĹĄtvo neodgovornosti prema graÄ&#x2018;anima? Ili je to moĹžda samo jedna od â&#x20AC;&#x153;igaraâ&#x20AC;? sadaĹĄnjih i buduÄ&#x2021;ih investitora oko odlaganja i zbrinjavanja smeÄ&#x2021;a. Otkud toliko mnoĹĄtvo neodgovornosti prema graÄ&#x2018;anima? Ujedno Ä?estitka i veliko hvala na poĹĄtenju i hrabrosti doc. dr. KovaÄ?u i autoru Ä?lanka gospodinu Kruhobercu koji su javno progovorili o ovoj straĹĄnoj prijetnji. M.K.P.

Zapisnik sa sastanka skupine

za praÄ&#x2021;enje i k

./.# 2 /0 4-., $     &    $  

doÄ?i kako je sve bliĹže konaÄ?no

(6$       



2   3     .5 *+/()'  ,..  %)$# $ *+' %)(. )+ ) *+/. ( *+#,-.* #( '#$  (&5( 1 ,*) #/()! 6$.(!+)/.,&. *+# +$4($ 1"-$/ 1 $ ,-.* #( )+'#$  ,/ #1!&(#$ )*#$ . (4' /#4'$,6()'(,-)$($. )7'))*)-%) "() 1&)8.(# ,'+-(),-#) /)-/)+#(.+5#(.

 %     #$    $    

ja baliranog otpada u Brezju

rjeĹĄavanje problema zbrinjavan

*0(2$0()(,  & +(62 13/0.2- 5 *.-1*(,   .# *.#.#+

)3 5.0"(4.#$(5 0$5) (,  /0$4(6$ ,.-() * #36(*

)!.8(),-1!7($*) 1'(#"/)%)$,.. +1$. ( .#-# ) ,/! $()! '-+ $( $ ) ($/8#" )*,(),-#%),-)/8#( )!7 #' #1 #1#%&()%'#$ ,% (&#1 .1)+% )-*(

        



Rezultati ďŹ zikalno-kemijske

Rezultati mikrobioloĹĄkog

analize uzorka vode iz

Brezja

ispitivanja uzorka vode

iz Brezja

 /) .1- %) )&!&#4)/#" & . +1$. %)$. $ ((*+/#)/)1$/() 1+/,-/) +5#(,%5.* (#$/##,*)/8(%)(( -+#$ ')(#$% .%.*()!  # .4#% 5&$1   ,.,*(#+(-/+#  )1#+)' ( -) .1)+% /)()!)/+%+#-+#$#'  1 #,*.4-($ . *)/+4#(,% /).*)1)+/$.,-+.6($# #1 $&-(),-#11+/,-/(. %)&)!#$. %)$# ,. (*+/#&#  # '#%+)#)&)4%) #,*#-#/($ )- .1)+% !$ ,. -%)7+ $ . %+#/( (% ),-.*( )(),.(1%)(,%!+(#6( /+#$(),- #

)(+ ,)1#+) ,-+#$. ) ,   )#,-.*# #'%)4-),')/8 6&(#% *#,&#( *+#-#,%#46( .-/+#& %)$# !)#('  .*)1)+  '-+( /$. ( 4--( *),&$# .%.*( -/) + #(+#$ #(#,-+, )1#+) 1+/,-/ #,)#$&(,%+# #1#+( (*)%)($.,-+)$#&),/)$. 1&)8. +(.,%.*#(.1*+8($  # %))+#( #$. *+)/ *#'#)&)4%)! #,-+5#/  ($# ($.-)'!+.-+.6  -)!-#$&'")'&#$6(## 1 #1 +/-,%)!  1/)  $/() 1+/,-/) .-/+#&# *+#   ,.  , #,% (&1# /+".*+)'-+(#"!+)/ )&,-# ( )1#+)'  , - #,*+ +,*#+-)+()! ,.,-/ 1.1 1(6$()),%6).%. ) *()!*+),$%1+/-,%.



(1  !3#38$!

$12) 4-.&(%)()*+/.(*+ #,-.* $ #( )+'#$' %)$# $ ( ) %&$.6(#" *+)*#, #$ . 1 +1/)$ ')%+ ,.1#$($.%)+.*#$#-8 *))&$4(.,%&)*.#1'$( %)$ 8 , (8# . )+. ) -#$%)' +.$( )1($' ))+#,&/ (-.(-+) /#8 *+,$(#% .+.! +(,*+(0(-+(-#)(& +/-,%)1#-#/(#,%)+% $ %%) )$ ./)7($

A


28. rujna 2010.

Oglasi 19


20 Poslovni svijet

28. rujna 2010.

PRIMJER Nova tvornica Haix u Međimurju zaposlila 560 obućara

IZDVOJENO

Međimurje, a ne Daleki istok SAJAM LOVA

Od izložbi do Pan festivala VARAŽDIN - Ovaj vikend, od 1. do 3. listopada, u novoj varaždinskoj sportskoj dvorani održat će se 15. sajam “Priroda, lov, ribolov i turizam”, središnja priredba takve vrste u Hrvatskoj. Organizatori najavljuju najbolje izdanje sajma do sada. Na ukupno 2.500 četvornih metara bit će gotovo 250 izlagača na 100-tinjak izložbenih prostora te nekoliko atraktivnih i izuzetno zanimljivih izložbi i predavanja. Uz ostalo, održat će se revija lovačkih pasa, kup u lovnom streljaštvu, a prvi će se put održati i Pan Band Fest, festival glazbenih sastava s kajkavskog govornog područja.

GRAD VARAŽDIN

Javna garaža, ali i naplata VARAŽDIN – Crtorad i Zagorje-Tehnobeton u ponedjeljak su potpisali ugovor o izgradnji podzemne garaže na Kapucinskom trgu gdje se zatvara parkiralište. Dok garaža ne bude gotova, ako takav prijedlog Gradske uprave prihvate gradski vijećnici, u Ulici braće Radić od Trakošćanske do R. Hercega naplaćivat će se 132, a u Zagrebačkoj 16 parkirališnih mjesta. Uz to, parkiranje će se plaćati na dosad besplatnom parkiralištu u Ulici kralja Petra Krešimira IV. To je ukupno više mjesta nego što je na Kapucinskom trgu, pa se očekuje i povećanje koncesije.

ZELENI NATJEČAJ

75.000 kn za tri projekta Carlsberg Croatia širi projekt Zelena stipendija i pokreće Zeleni natječaj koji je namijenjen svim organizacijama, udrugama i društvima koja se bave zaštitom okoliša. Najbolji projekt iz svakog od tri područja natječaja – zaštita zraka i vode te energija, dobit će nagradu iz ukupnog fonda od 75.000 kuna. Natječaj je otvoren do 22. listopada, a proglašenje dobitnika održat će se 10. studenog na prigodnoj svečanosti kojom će se ujedno proslaviti rođendan Carlsberga. Pravilnik natječaja i obrazac su na www.carlsberg.hr.

Tvornica Haixa u Maloj Subotici jedna je od najmodernijih tvornica obuće u svijetu, koja jako brine o ekološkim standardima

Tek je otvorena, a već se planira novo proširenje Više od pet milijuna eura vrijedna, nova tvornica dnevno proizvede između 2500 i 3000 pari profesionalnih cipela za vatrogasce, policiju, šumare, vojsku… Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Za izdavanje građevinske dozvole, i to za poslovni objekt od gotovo 6000 kvadrata, bilo je potrebno svega tri tjedana, a to nije moguće ni u Njemačkoj, ustvrdio je u petak Franz Xaver Haimerl, direktor Haix obuće, hrvatske tvrtke u sastavu njemačke grupacije Haix pr igodom svečanog otvorenja nove tvornice u Maloj Subotici vrijedne više od pet milijuna eura.

Vodeći u svijetu Haix, jedan od vodećih svjetskih proizvođača profesionalne obuće, počeo je poslovati u Hrvatskoj prije deset godina kada je s čakovečkim Jelenom ugovorio poslove u lohnu. Nakon četiri godine pokrenuo je vlastitu tvrtku Haix obuća koja je donedavno poslovala u iznajmljenim prostorima. - Kada smo prije deset godina došli u Hrvatsku, odnosno u Čakovec, nismo ni zamišljali da ćemo s vremenom doći do

vlastitog proizvodnog i logističkog centra u kojem 560 zaposlenika, od kojih je ove godine zaposleno 60, dnevno proizvede između 2500 i 3000 pari obuće - istaknuo je Ewald

z

a pet godina Haix planira udvostručiti godišnji prihod od 50 milijuna eura Haimerl, jedan od suvlasnika Haixa, dodavši da proizvodnja u Maloj Subotici, gdje se radi obuća za vatrogasce, vojsku i policiju, poprima sve veći

značaj jer se zasniva na kvalitetnoj radnoj snazi, blizini sjedišta tvrtke u Mainburgu te sličnom mentalitetu.

Rekordi u gradnji Od podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu pa do preseljenja iz iznajmljenih prostora u Čakovcu u potpuno novu tvornicu, prošlo je svega osam mjeseci. - Odluka o gradnji donesena je u vrijeme gospodarske krize dok su mediji izvještavali o problemima u gospodarstvu. No, zahvaljujući vlastitoj snazi, bankama te pomoći i potporama hrvatske vlade krenuli smo, nakon dužeg traženja, s

izgradnjom u poduzetničkoj zoni u Maloj Subotici gdje smo kupili 28 tisuća četvornih metara zemljišta, koje je bilo potpuno komunalno opremljeno, a bili su napravljeni i svi potrebni prostorni planovi, tako da smo mogli odmah početi s gradnjom - rekao je Ewald Haimerl dodajući da već danas trebaju veći prostor. Naime, zahvaljujuć i do brim rezultatima grupacije, koja kroz pet godina planira udvostručiti godišnji prihod od 50 milijuna eura, već je u planu i proširenje prostora u poduzetničkoj zoni u Maloj Subotici.

- Mnogi su me pitali zašto nismo ulagali na Dalekom istoku. Više je razloga za to. Našim kupcima u vatrogastvu, šumarstvu, policiji i vojsci obećavamo kvalitetu kod koje zahtijevamo više od normi jer su za nas one samo minimum. Zato je obućarskom poduzeću nužna kvalitetna radna snaga koje treba imati u dovoljnim količinama. Tu je i blizina našem sjedištu u Njemačkoj, što je važno zbog transfera znanja i robe. Važna je i kompetentna dobavljačka industrija koja mora biti blizu kako bi se moglo brzo reagirati sukladno zahtjevima tržišta. Uz to, u Međimurju i Maloj Subotici osjećamo se jako ugodno i podrške nam ne nedostaje - rekao je Franz Xaver Haimerl, naglasivši da se danas vidi kako se nije pogriješilo ni kod odabira Međimurja, ni općine Mala Subotica. Ova je općina, kako je dodao njemački veleposlanik Bernd Fisher, pokazala kako lokalne vlasti mogu stvoriti dobre uvjete za strane ulagače. - Stvorite uvjete za ulaganja i onda će doći njemački investitori - istaknuo je njemački veleposlanik tom prigodom te dodao da se nova tvornica grupacije Haix otvara u pravo vrijeme s obzirom na skoro pristupanje Hrvatske EU.

Dobrog poslodavca zaposlenici znaju cijeniti Iako je poslovodstvo planiralo pozvati stručnjake iz Njemačke, zaposlenici Haix obuće su sami uspjeli preseliti sve strojeve i to za vrijeme kolektivnog odmora. Danas zato rade u jednoj od najmodernijih tvornica obuće u svijetu, koja jako brine o ekološkim standardima i okolišu, pa tako svako radno mjesto ima pose-

ban odvod zraka koji se filtrira prije ispuštanja. Tvrtka im, uz plaće 20 posto veće od prosjeka, osigurava besplatnu vodu i voće u neograničenim količinama, a brine i o rekreaciji. - Zauzvrat imamo nadprosječnu produktivnost te bolovanje od 2,5 posto - naglasio je Franz Xaver Haimerl.

Franz Xaver i Ewald Haimerl

DOZNAJEMO Otvoren drugi krug natječaja Programa provjere inovativnog koncepta za istraživače i poduzetnike

Bespovratno od 35.000 do 350.000 kuna Tehnološki park zaprimio je već 30 -ak pretprijava na drugi krug natječaja Programa provjere inovativnog koncepta (PoC) u sklopu kojeg poduzetnici mogu bespovratno dobiti od 35.000 do 350.000 kuna, odnosno od 25 do 75 posto ukupnih troškova, a ostatak treba snositi prijavitelj. - Nadamo se da ćemo i u novom krugu, koji traje do 15. listopada, imati najviše odobrenih projekata, kao što je to bio slučaj u prethodnom, kada je od ukupno 21 projekta iz Hrvatske

čak osam prijavljeno u suradnji upravo s nama - rekao je Andrija Petrović, direktor Tehnološkog parka Varaždin, predstavljajući novi krug PoC-a koji vodi Poslovno-inovacijski centar BICRO. U Tehnološkom parku, koji je jedan od partnera BICRO-a, pretprijave će zaprimati tjedan dana prije zaključenja natječaja. Istraživači te mali i mikro poduzetnici pretprijave mogu predati za financiranje provjere i zaštite intelektualnog vlasništva, demonstracije tehničke izvedivosti te izradu funk-

cionalnog prototipa. Sredstva se mogu iskoristiti i za analizu tržišta, poslovno planiranje, razradu koncepta i/ili strategije za razvoj ili komercijalizaciju proizvoda te poslovnu podršku za utvrđivanje tržišne isplativosti. - Pretprijave mogu se u pravilu ispuniti za jedan sat. Ovo je prvi slučaj u našoj zemlji da jedan fond ima tako jednostavnu dokumentaciju - istaknuo je Petrović, napominjući da je vrijednost 21 projekta odobrenog u prvom krugu nešto veća od sedam milijuna kuna.

U prvom krugu PoC-a prijavljeno 69, a odobren 21 projekt


Poslovni svijet 21

28. rujna 2010.

DVOJBA Tko je odgovoran za to što u našim poduzetničkim zonama nema više ulagača

Kriva samouprava ili država? U ovakvim gospodarskim prilikama Općina ne može puno pomoći onima koji žele ulagati, tvrde u Općini Sračinec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

SRAČINEC - Opće gospodarske prilike ne idu na ruku onima koji žele ulagati i imaju gotove planove, a tu Općina ne može puno pomoći. Ne promijeni li se to u skoro vrijeme, investitori koji su kupili kod nas zemljište, a nisu u ugovorenom roku ishodili građevinske dozvole, izgradili objekte te zaposlili naše ljude, morat će platiti razliku do pune cijene kvadrata.

VARTEKS

Novi Marof ili ipak Varaždin? I Varaždin se opet uključuje u pregovore oko preseljenja Varteksa, čija se redovna godišnja skupština, nakon što je u srpnju odgođena zbog nedostatka kvoruma, održala u petak u hotelu Turist. Tu su se okupili predstavnici 37,5 posto temeljenog kapitala koji su prihvatili sve predložene odluke, i to ne samo da će se lanjski gubitak od stotinjak milijuna kuna pokriti iz dobiti u narednim godinama, nego i novom mandatu trojice

cijenu zemljišta do kojih se dolazi po točno utvrđenom načinu, a ne od oka - ističe Novoselec, koji veli da su u istom postotku investitori oslobođeni i komunalnog doprinosa. Naime, popust se izračunava po formuli u kojoj su parametri

i

ako kupuju zemljišta, svi ulagači u Poduzetničkoj zoni Sračinec još ne grade

Parcele - zabadava!? Upozorava to Božidar Novoeselec, načelnik Općine Sračinec u čijoj poduzetničkoj zoni broj izgrađenih poslovnih objekata još nije blizu očekivanog s obzirom na prodaju zemljišta koja je zadovoljavajuća zahvaljujući olakšicama. Naime, da bi privuklo ulaganja u svoju poduzetničku zonu, čelništvo Općine Sračinec daje investitorima osjetne popuste za kupnju zemljišta ovisno o broju zaposlenika koje će zaposliti s područja ove općine. - Prva smo od dvadesetak poduzetničkih zona u Varaždinskoj županiji, a vjerojatno i među prvima među 500-tinjak zona u Hrvatskoj koja ulagača potiče da zapošljava lokalno stanovništvo kroz popuste na

površina parcele, broj zaposlenika u budućem poslovnom prostoru te koeficijent 5000. Tako, primjerice, ispada da ulagač koji zaposli 30 mještana Sračinca može dobiti parcelu od 1500 kvadrata gotovo besplatno, budući da se puna cijena četvornog metra u poduzetničkoj zoni kreće oko svega osam eura.

Zemljišta kupovali - Naravno, to je samo teoretska mogućnost, jer treba uzeti u obzir maksimalni postotak dopuštene izgrađenosti od 60 posto, pa ispada da bi investitor za besplatnu parcelu trebao zaposliti 30 ljudi na oko 800 kvadrata, što je malo vjerojatno. Pokazuje to i praksa, tako

U zoni raste ambrozija, a kanalizacija je postavljena, ali nije do kraja, upozorava oporba u Sračincu

da je do sada najveći popust na zemljište do sada iznosio oko 40 posto - veli načelnik Općine Sračinec koja ima oko pet tisuća žitelja i 200-tinjak nezaposlenih. Zahvaljujući upravo takvim popustima i blizini Varaždina, Poduzetnička zona Sračinec privukla je ulagače kao što su K&B d.o.o, Termosistem i Gumiimpex, a kako interesa ne manjka, krenulo se u proširenje područja zone. - Za razliku od nekih drugih sredina kojima država objeručke poklanja zemljišta, naša općina nije te sreće, tako da ga je i ovaj put morala otkupljivati od privatnih vlasnika. Riječ je o

Oporba: “Gdje su sva ta radna mjesta?” Čelnici oporbenih stranaka u Općini Sračinec, odnosno HDZ-a, HSLS-a, DC-a, HSS-a i Nezavisne liste, drukčije vide prilike u općini, pa tako i općinskoj poduzetničkoj zoni. ”Gospodarska zona u Ulici Vilka Novaka, slučaj je za sebe. Iako je kao sve rasprodano, u istoj raste ambrozija, kanalizacija je postavljena, a da nije uopće prikopčana na glavni vod udaljen stotinjak metara. Gdje su sva ta obećana radna mjesta”, pitaju u priopćenju oporbenjaci, upozoravajući da sve radove u Sračincu uvijek izvode ista poduzeća.

šest hektara poljoprivrednog zemljišta koje će se izmjenama prostornih planova prenamijeniti u građevinsko, odnosno u novih 28 parcela veličine od 1500 do 3000 četvornih me-

tara, koje ćemo i komunalno opremiti - doznajemo od Novoselca koji dodaje da je dosad za otkup zemljišta utrošeno oko tri milijuna kuna iz općinskog proračuna.

IZDVOJENO Što sve stranim i domaćim ulagačima u svojoj poduzetničkoj zoni nudi Općina Cestica

Bez komunalne naknade i poreza na tvrtku do tri godine I kod odabira pograničnog mjesta Babinec, kao lokac ije novog pogona varaždinskog proizvođača obuće Bambi, kako je istaknula prigodom nedavnog otvorenja direktorica Ariana Pomper, važne su bile posebne pogodnosti koje ulagačima nudi općinska vlast, a ne samo to što na

tom području ima dovoljno radne snage za tu vrstu industrije, što više nije slučaj u Varaždinu. Što to točno Bambiju, ali i ostalim ulagačima nudi Općina Cestica, doznajemo od njezinog načelnika Mirka Korotaja. - Sve ulagače, bilo domaći ili strani, oslobađamo

do 50 posto komunalnog doprinosa. Nadalje, do tri godine oslobađamo ih i od plaćanja komunalne naknade, kao i poreza na tvrtku. Ovisno o broju zaposlenih s područja naše općine, sufinanciramo i izgradnju komunalne infrastrukture u našoj poduzetničkoj zoni gdje je cijena četvornog

metra svega tri eura - veli načelnik Općine gdje tvrtke zbog smještaja uz hrvatskoslovensku granicu, odnosno na području posebne skrbi, dobivaju i posebne porezne olakšice. Međutim, usprkos svemu tome, broj ulagača još nije blizu priželjkivanog. Bambi odnedavno u Babincu

s

vakom pravom Varaždincu, seljenje je neprihvatljivo, ustvrdio Zlatko Horvat

članova Nadzornog odbora, među kojima je i predsjednik Milan Horvat, protiv kojeg je nedavno podignuta optužnica u slučaju Manager. Radi opstanka i razvoja Varteksa u budućnosti, kako je podsjetio predsjednik Uprave Zoran Košćec, Vartes provodi integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja, koji sadrži i razvojne projekte, među koje se može ubrojiti i preseljenje. Potvrdivši da se o tome pregovara s predstavnicima Novog Marofa, Košćec je dodao da su se u zadnje vrijeme intenzivirali i razgovori s čelnicima Varaždina. - Svakom pravom Varaždincu je neprihvatljivo razmišljanje o seljenju Varteksa iz Varaždina. Varteks ne smije ostati sam. Svi moramo pomoći, od Grada i Županije, do države - ustvrdio je na skupštini Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.

Prava odluka Koja zanimanja zahtijevaju viši EQ? R

azličite profesije zahtijevaju različiti stupanj emocionalne inteligencije. Primjerice, ne postoji ista potreba za emocionalnom inteligencijom kod profesora i kod računovođe. Karakteristike profesorskog posla su takve da viša razina emocionalne inteligencije može doprinijeti većoj uspješnosti obavljanja posla nego što je to slučaj kod računovođe. Da bi objasnili razinu emocionalne inteligencije koja je potrebna kod različitih zanimanja, stručnjaci su ih

razvrstali u tri skupine. Prva skupina sastoji se od profesija koje zahtijevaju iznimno visoku razinu EQ-a. Tu skupinu čine umjetnici, marketinški stručnjaci, socijalni radnici, djelatnici u osiguravajućim društvima i dr. Od ljudi tih profesija zahtijeva se da uspješno prepoznaju tuđe i dobro upravljaju svojim emocijama. U drugoj skupini nalaze se profesije koje zahtijevaju nešto nižu, ali još uvijek visoku razinu EQ-a: učitelji/profesori, turistički djelatnici,

menadžeri, poduzetnici, policija, politika, zakonodavstvo. Učiteljska profesija, naročito profesija sveučilišnog profesora, zahtijeva visoku razinu emocionalnih sposobnosti kao što su razumijevanje, fleksibilnost, otvorenost i spremnost na nove ideje, kreativnost. Profesije u trećoj skupini nužno ne zahtijevaju visoku razinu EQ-a. Drugim riječima, dovoljna je prosječna razina EQ-a da bi se uspješno bavilo tim profesijama. Područje informacijske tehnologije zahtijeva

posvećenost poslu i individualni pristup na radnom mjestu. Slično je u medicini, bankarstvu, inženjerstvu i računovodstvenoj profesiji. isoki ili niski EQ ne moraju jednoznačno biti indikatori dobrog ili lošeg u profesiji. Emocionalne sposobnosti je potrebno uskladiti i s drugim sposobnostima koje su važne u određenoj profesiji, ali isto je tako važno naglasiti da kod profesija koje zahtijevaju prosječnu razinu EQ-a, visoki EQ predstavlja prednost.

V

Nina Begičević doc. dr. sc.


22 Crna kronika

28. rujna 2010.

NAŠA POSLA Vozač i suputnik ozlijeđeni jer vozilo nije zaustavljeno usprkos jasnim upozorenjima

Pod vlak usprkos znaku, svjetlu i zvuku TOMAŠEVEC BIŠKUPEČKI - Ni to što je prelazio preko pružnog prijelaza koji je svjetlosnim i zvučnim znacima upozoravao na dolazak vlaka, nije bilo dovoljno 34-godišnjem vozaču da pravovremeno zaustavi svoje vozilo i tako izbjegne prometnu nesreću u kojoj su ozlijeđene dvije osobe.Nesreća se dogodila u četvrtak 23. rujna oko 16.25 sati na prijelazu

ceste preko željezničke pruge u mjestu Tomaševec Biškupečki.

l

okomotiva udarila u prednji lijevi bočni dio vozila Upravljajući teretnim vozilom županijskom cestom br. 2086 u smjeru naselja Doljan, vozač se nije zaustavio kada

je došao do prijelaza ceste preko željezničke pruge gdje su uz odgovarajuće prometne znakove davani i zvučni te svjetlosni znaci kojima se najavljuje približavanje vlaka. Umjesto da se zaustavi, vozilom je ušao na prijelaz u trenutku nailaska putničkog vlaka koji je prometovao iz smjera Zagreba prema Varaždinu, pa je prednji dio lokomotive udario u pred-

nji lijevi bočni dio teretnog vozila. U prometnoj nesreći, kako su izvijestili iz PU varaždinske, vozač teretnog vozila te 28-godišnji putnik zadobili su ozljede zbog čega im je medicinska pomoć pružena u Općoj bolnici Varaždin. Zbog nesreće je gotovo do 18 sati bio zatvoren promet na tom dijelu ceste, pa su vozila upućivana na obilazne pravce.

Žurba ih zamalo stajala života

I TOGA IMA Suđenje okrivljenima za šverc šećera nikako da počne

Rasprava odgođena jer se ne zna gdje je Čosić Optužnica zbog krijumčarenja više stotina tona šećera iz robnih zaliha podignuta još 2007. Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Na Županijskom je sudu u petak odgođena rasprava u postupku koji se vodi protiv Gorana Kovačića i još osam poslovnih ljudi, uglavnom s varaždinskog područja, zbog krijumčarenja više stotina tona šećera iz robnih zaliha. Tako suđenje nije praktički počelo ni nakon više od dvije godine od podizanja optužnice. Dijelom je razlog tome utvrđivanje nadležnog suda, a dijelom zbog toga što na raspravu nije došao drugooptuženi Vladimir Čosić čije prebivalište nije poznato, pa mu sudski poziv nije mogao biti uručen.

Krivotvorenje - Rasprava se neće održati dok nadležna policijska postaja ne utvrdi adresu ili osigura njegovu prisutnost na drugi zakonit način - rekao je sudac Franc Harapin, napomenuvši da postoji mogućnost razdvajanja spisa u odnosu na drugooptuženog. No, kako je upozorio, do tada će proći još neko vrijeme u ovom postupku gdje se već sada trese optužnica koja prvookrivljenog Kovačića tereti za krivotvorenje računa te poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti više vlasnika

trgovina, koji su također među optuženima. Prvooptuženi je 15. svibnja 1997. godine, kao vlasnik i direktor zelinske tvrtke KG promet, zaključio s Ravnateljstvom za robne zalihe ugovor o kupovini 1000 tona šećera po povlaštenoj cijeni od tri kune po kilogramu. Iako se obvezao da će šećer koristiti za proizvodnju robe za izvoz, državno odvjetništvo tvrdi da za to nije imao stvarne namjere.

Gdje je šećer? Naime, kako se tvrdilo, za 750 tona šećera koje je preuzeo od Ravnateljstva za robne zalihe, neistinito je predočio da mu je ukradeno, a zapravo ga je stavio u promet na domaćem tržištu.

Hoće li drugooptuženi biti i kada priveden na varaždinski Županijski sud?

Prodavši ga po tržišnoj cijeni, ostvario je razliku od 1,78 kuna po kilogramu, odnosno 1,2 milijuna kuna koje je zadržao za sebe, a za taj iznos oštetio državni proračun. Kako bi pravdao porijeklo šećera, odnosno mogao prikazivati fiktivni promet šećera i druge robe, od ostalih okriv-

ljenika Kovačić je zatražio krivotvorenje faktura svojih poduzeća. Tako se drugookrivljenog Čosića tereti da je Kovačiću pomagao tako što mu je ustupio svoja poduzeća Gaga muc i Ruža promet. Njihovim je pečatima Kovačić u više poduzeća ispostavljao neistinite fakture kojima je prikazivao fiktivni promet i pravdao porijeklo šećera.

Novac od šećera na žiro-račun Kovačić je, prema optužnici, još 2002. godine zatražio od ovlaštene osobe čakovečkog trgovačkog društva Demetra fakture i otpremnice kojima će biti prikazan izlaz 43 tone šećera iz tog poduzeća, a koji nije imao dokumentaciju o porijeklu. Novac od prodaje šećera upla-

ćivan je na žiro-račun supruge, koja mu je novac predala tako da ga je prikazala kao pozajmicu tvrtki Demetra. Trećeokrivljenog Franca Sterfa potaknuo je da kao vlasnik poduzeća Esarom ispostavi neistiniti račun o isporuci 10 tona šećera za čakovečku Demetru, što je on i učinio.

DOZNAJEMO Dvojicu maloljetnih Turaka uspio ilegalno dovesti do Spuhlje

Umjesto 150 eura - kaznena prijava

Pobjegli, ali ne zadugo

Obračun s bankomatom NOVI MAROF - Nakon jednomjesečnog kriminalističkog istraživanja, policija je došla do osobe za koju se osnovana sumnja da je 24. kolovoza, ispred ulaza u poslovnicu banke u Novom Marofu, razbila kameru sustava video nadzora. ”Revoltiran time što mu je bankomat prilikom podizanja novca zadržao kreditnu karticu, 20-godišnjak s područja Novog Marofa uzeo je u ruke drveni štap koji je našao u blizini, te njime razbio kameru video nadzora”, izvijestili su iz PU varaždinske. Zbog tog čina, kojim je banci nanio štetu od nekoliko tisuća kuna, zamjeniku općinskog državnog odvjetnika za mladež podnosi se posebno izvješće kao dopuna kaznene prijave zbog kaznenog djela uništenja i oštećenja tuđe stvari.

PROMET

z

bog proteka vremena već sada se trese optužnica

IMA I TOGA

Nakon kraće potjere, dvojicu maloljetnih Turaka 36-godišnjak je uspio ilegalno prebaciti u Sloveniju, ali ne zadugo jer su ga zaustavili slovenski policajci na temelju dojave varaždinske policije. U mjestu Zlogonje, neposredno uz granicu sa Slovenijom, policijski službenici Postaje granične policije Varaždin pokušali su u utorak oko 6.30 sati zaustaviti osobno vozilo koje se kretalo iz pravca tog mjesta. Međutim, vozač je bez zaustavljanja nezakonito izašao iz naše zemlje u slovensko mjesto Meje, pa je to javljeno slovenskoj policiji čiji su službeni-

ci zaustavili vozilo u mjestu Spuhlja. - Tom je prilikom utvrđeno da je vozilom upravljao 36-godišnji muškarac

v

araždinska policija javila slovenskoj o ilegalnom ulasku s križevačkog područja, dok su se u svojstvu putnika u vozilu nalazila dvojica maloljetnih državljana Turske u dobi od 15 godina - izvijestili su iz PU varaždinske.

Nakon kriminalističkog istraživanja utvrđeno je da je vozač isti dan oko 5 sati na području Zagreba preuzeo mlade Turke za čije mu je prebacivanje u Sloveniju obećana novčana naknada od 150 eura. No umjesto novca, dobio je kaznenu prijavu za protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice, dok mu je sutkinja odredila zadržavanje od 48 sati. U provedenom upravnom postupku za maloljetne je turske državljane doneseno rješenje o protjerivanju te im je zabranjen ulazak i boravak u Hrvatskoj u trajanju od 6 mjeseci.

Poginuo maloljetnik Na kolniku lokalne ceste u Okruglom Vrhu u nedjelju oko 00.30 sati dogodila se prometna nesreća u kojoj je stradao maloljetni vozač rođen 1996. godine iz tog međimurskog mjesta. „Upravljajući neregistriranim i tehnički neispravnim mopedom, i to prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom, brzinu kretanja mopeda nije prilagodio stanju i osobinama ceste, odnosno zavojima i mokrom kolniku, kao i kiši te slaboj vidljivosti, zbog čega je prednjim dijelom vozila udario u drvo koje se usred dotrajalosti i vremenskih uvjeta srušilo te popriječilo prolaz preko cijele širine kolnika”, izvijestili su iz PU međimurske, napominjući da je vozač mopeda koristio zaštitnu kacigu.


28. rujna 2010.

Oglasi 23


24 Kruha i igara

28. rujna 2010.

Fatal error Povijest video igara (1) K roz povijest, ljudi su oduvijek igrali igre. Kako se razvijao ljudski intelekt i tehnologija, razvijale su se i igre. Povijest video igara počinje 1947. godine u SAD-u kada su Thomas T. Goldsmith i Estle Ray Mann osmislili, za ono vrijeme čudnu, napravu “Cathode-Ray Tube Amusement Device”. Izum je Siniša SOVIĆ koristio katodne cijevi kako foto@regionalni.com bi simulirao ispucavanje projektila na cilj i imao je ručice pomoću kojih su se mogli kontrolirati brzina i kut ispucavanja. ljedeći hrabar korak napravio je A. S. Douglas 1952. godine, kada je osmislio grafičku verziju igre križić-kružić koja je sadržavala prvi oblik umjetne inteligencije. Prvu video igru koja je bila dostupna široj javnosti napravio je William Higinbotham 1958. godine, a igra se zvala “Tennis for Two”. gra je imala bočni pogled na teniski teren i zadatak igrača je bio prebaciti loptu preko mreže. U to vrijeme ideja izrade neke igre bila je potpuno apstraktna i rezervirana za studente koji su se skrivali iza debelih naočala. Zato i ne čudi da je najkreativnija igra tog doba nastala 1961. na Sveučilištu MIT pod nazivom Spacewar u kojoj su dva igrača upravljala svaki svojim svemirskim brodom koji je mogao pucati. Cilj je bio ubiti protivnika i ne upasti u crnu rupu na sredini ekrana. Svi koji se vole igrati na konzolama, trebali bi biti zahvalni Ralphu Baeru koji je 1966. napravio igru Chase. ila je to prva igra koju je bilo moguće igrati na televizoru, a u sljedećih par godina nastao je i pištolj kao prvi oblik analognog joysticka. Bio je to prototip prve video konzole koja je zaživjela 1972. godine pod imenom Magnavox Odyssey. Sedamdesetih godina popularni su postali strojevi na žetone, koji su pokretali arkadne video igre, a mi stariji stričeki sjetom se sjećamo gubljenja vremena u lokalnom lunaparku, upravno na takvim strojevima. Na tom gubljenju vremena najviše su zaradili Nolan Bushnell i Ted Dabney koji su 1972. osnovali Atari i na tržište izbacili i danas poznatu igru PONG. U to vrijeme nastale su mnoge popularne igre poput Space Invadersa, a tada nastaju i novi žanrovi za igre, poput tekstualnih avantura, RPG-a i slično.

S I

B

NAJ IGRE

TJED NA

1. F1 2010 2. Civilization V 3. Starcraft 2 4. Battlefield: Bad company 2 5. Mafia 2

RECENZIJA Nakon dugo vremena pravi blockbuster za PC

Svemirska sapunica Piše: SINIŠA SOVIĆ

vati, a na komandnom mostu birati misije. Unatoč svemu, Blizzard je odlučio podijeliti Starcraft 2 u tri titule, a kao takav, Wings of Liberty se fokusira isključivo na Terran kampanju. Da vas to ne bi zbunjivalo, Starcraft 2 unatoč tome ima dovoljno dugu kampanju, ali nudi i odlično multiplayer iskustvo koje će po-

trajati. Nadograđeni Battle.net pruža novi sustav rangiranja i s dosta novih opcija nudi odličnu zabavu pod uvjetom da imate iza sebe barem pedesetak partija protiv računala, jer ćete u protivnom svaku bitku protiv ljudskog protivnika s iskustvom završiti u rekordnom roku.

Nakon očajnog pokušaja EA LA za promjenom formata igre Command & Conquer 4 ranije ove godine, Starcraft 2 Wings of Liberty dolazi kao osvježavajuće tradicionalno iskustvo. Blizzard kao razvojni studio nije došao u iskušenja da promijeniti srž igre. Dakle, izvor prikupljanja resursa i izgradnja baze još su uvijek jezgra Starcraft iskustva. Nudeći 29 single player misija, Starcraft 2 se isključivo fokusira na budalaštine Raynor i Terransk koji pokušavaju voditi revoluciju protiv tiranske snage Dominiona i osigurati drevni Xel’naga artefakt. Starcraft fanovi odmah će znati što je što u igri, a svi novopridošli u serijalu (i oni s lošim pamće-

njem) bit će na brzinu upućeni u radnju već tijekom procesa instalacije. Od početka single player kampanje vidljiva je Blizzardova briga i za najsitnije detalje. Misije se nude na nelinearan način, što pruža ugodan osjećaj izbora. Sve više RTS naslova djeluje vrlo dosadno, pa čak i sterilno, ali Starcraft 2 je divan primjer kako igru učiniti zanimljivom. Raznolikost u smislu dizajna i ciljeva misije je glavno oružje Starcrafta 2: u jednoj misiji morate braniti bazu svim silama, a tijekom sljedeće ćete pokušati ukrasti relikviju ispred nosa Protossa, dok su oni upušteni u bitku sa Zergom. Blizzard je postavio misije vrhunski. Potiče vas na istraživanje nov ih mogućnosti i taktika kako one postaju dostupne tako da će se i početnici i veterani osjećati kao kod kuće. Relativno rano u kampanji uskočit ćete na brod Hyperion koji dodaje niz daljnjih mogućnosti. U Cantinu ćete izlaziti na trač s plaćenicima (i igrati retro arkadne pucačine), u Armouryju ćete nadograđivati jedinice, u laboratoriju istraži-

HTC Desire HD

Nikon D7000

PowerShot SX30

Razer Lachesis

Nikon je objavio D7000 digitalni SLR srednjeg segmenta. Smješten u tijelo od magnezijeve legure, fotoaparat ima 16.2 Mp CMOS senzor, brži ‘EXPEED 2’ - branded procesor, LCD od 3,0 “ i može snimati 1080p24 Full HD filmove. Fotoaparat se hvali najnovijim AF sustavom izoštravanja u 39 točaka s 3D praćenjem objekta. D7000 će se početi isporučivati s 18105 mm VR kit objektivom od listopada 2010. po maloprodajnoj cijeni od 1.399 €.

Canon je najavio PowerShot SX30 IS Superzoom digitalni kompaktni fotoaparat, nasljednik SX20 IS. U odnosu na svog prethodnika, ima 24-840mm 35 x širokokutni zoom objektiv (za razliku od SX20-a 28 - 560 mm), malo veći 2,7 “ LCD i 14.1 Mp senzor. Objektiv ima ultrazvučni (USM) i Voice Coil (VCM) motor za brže i tiše zumiranje i fokusiranje. Fotoaparat nudi 720p HD način snimanja filmova. Kod fotografiranja pomaže Zoom Assist funkcija koja korisnicima daje mogućnost brzog prebacivanja između tri unaprijed zadane zoom pozicije.

Razer je predstavio svog novog miša za igrače pod nazivom Lachesis. U novom izdanju miš ima Razer Precision 3.5G Laser senzor s rezolucijom od 5 400 DPI-ja te sustav LEDica u 16 milijuna boja.

Prošlo je dugih dvanaest godina otkako je izašao prvi Starcraft, što je jedno od najdužih čekanja na nastavak u povijesti video igara. Ako izuzmemo World of Warcraft, čini se da već dugo nismo imali priliku zaigrati takav blockbuster za PC platformu.

29 single misija

HTC je najavio novi model Desire HD. Prve specifikacije navode 4,3-inčni zaslon, aluminijsko kućište, procesor 8255 Snapdragon radnog takta 1GHz uz 768 MB radne memorije, 1,5 GB podatkovnog prostora, kameru od 8 megapiksela s LED bljeskalicom te mogućnost snimanja 720 p video zapisa. Dimenzije mu iznose 123 x 68 x 11.8 milimetara, a teži 164 grama. Posebno veseli činjenica da HTC Desire HD dolazi na europsko tlo već u listopadu ove godine.

Lachesis gaming miš vraća u svjež izgled, a proizvođač se kune u smrtonosnu preciznost i točnost u svim zadacima. Miš posjeduje i devet programibilnih tipki.


Urbana kultura 25

28. rujna 2010.

portal n a d e j š tiji za jo a g o b n Varaždi

ja otvoren prilikom an par ty je mlada rž la d o ze u a re lp p Mea Cu Varažightlife tail baru rtal Vzn ćni život u tlife. Po bolji no e & cock ar tyjima a Vznigh nogo učinit i za u Loung p al je m rt o lji ak p o et Up najb vije anog že m lom mo inkarnir rmirat i o gađanja, nudi i ja re fo , ci in g n te vo po no do mje ržajem ja svojim aktualnih ojim sad a jednom tvrtka, ko , osim što će sv ta te sv ih ke. Sve će bit i n imit i ra sn d ce n n al ke ko rt vi aja, rubri dina. Po f svaki će a događ nih, te lifestyle ra g am to av fo aj ti ih i slav gradu, n a naš vješ portalu. ljšanju ta poznat onešto, i na na p o b o st i iz sv ije og će se nać i p snije nać je, već će radit i snije i ka ka a ak se , sv in će d iran až , koje stu i za za inform ogat it i zasad Var tografije al fo rt o p lje o k b najb bit i te jima o no go ife neće jim par ty Vznightl nas još m tako svo , očekuje posjet iocima života te ak g o et p ćn i o n prošl ljima, oj licu. g par tyja mo sv im prijate li uzavrel širu oko održano ljuje pridonije spješno ga zahva ojim dolaskom o st , Nakon u ja imljiv ji su sv vih par ty an i zan zanimlji er ima ko dinamič par tijan još jedan ketinga za ar te vjernim m iji j at el g vodit i. or b o atmosfer je internet prost ima as ljen - Od dan - rekao je okup al web port ac. Petar Den portala

ART

/media

Prevara? Z

acijelo već godinama dobivate pošiljke jedne ugledne nakladničke kuće koja vas mami da naručujete njihove knjige i tako sudjelujete u nagradnoj igri. Gotovo uvijek ste u samoj završnici, a da biste konkurirali za glavnu nagradu, koja obično iznosi više Denis Peričić, stotina tisuća kuna, morate naručiti samo još mr. sc. jednu knjigu, pa samo još jednu... aravno, netko uvijek dobije glavnu nagradu, ali to nikada niste vi. U međuvremenu, platili ste stotine, možda i tisuće kuna za knjige koje plijene raskošnom opremom, ali, kako se na koncu ispostavi, i ne tako zanimljivim sadržajem kao što su vam najavljivali. No, ne odustajete, jer vam opet slijedi pismo u kojem vam direktor osobno jamči da ste u najužem krugu kandidata za veliku nagradu, samo, eto, da još nešto kupite, pa je nagrada sigurno vaša... išta to nije strašno, to je samo – marketing. Ipak, nedavno sam naletio na nešto drugo. Stigla je omotnica na kojoj jasno piše: “Čestitamo! Digitalni prijamnik + digitalna kamera za vas besplatno!” Na omotnici nema “malih slova”, nema nikakvih uvjeta. Eto, pomislih, napokon! Kad li, otvorim pismo i saznam da ću dobiti digitalni prijamnik vrijedan 199 kuna ako kupim jednu od knjiga koje vrijede između 648 i 798 kuna. Ako kupim dvije knjige, recimo jednu po 784, a drugu po 798 kuna, ne samo da ću besplatno dobiti prijamnik vrijedan 199 kuna, nego i kameru (koja očito vrijedi manje od 199 kuna). I naravno da ću podići kredit od 1500 kuna, jer je to prilika koja se ne propušta! obro, malo sam ironičan. Tko voli, nek’ izvoli. Nije problem u ponudi, nego u tome što na omotnici piše da ste već osvojili prijamnik i kameru besplatno. A to već smrdi na prevaru. Ako i nije prevara, onda je gadno poigravanje sa živcima i osjećajima ljudi koji uglavnom jedva krpaju kraj s krajem. A takvi smo većinom – svi.

N

N

POWERED BY

ALTERNATIVA

Dead by mistake ponovo

Futura u rock stilu Caffe bar Futura u Optujskoj ulici ovog vikenda ugostio je šaroliko društvo rock usmjerenja. Sam koncert počeo je u neobičnom stilu grupe Pedo16, neobičnog reperskog dvojca koji svoja životna iskustva, strahove i doživljaj svijeta oko sebe pretvara u stihove te repa uz samplove zagorskog disco i sličnog melosa. Nakon njih svirali su Tiha oluja, rock grupa s odličnim ženskim vokalom i autorskim stvarima, te Condor skye,

bend kvalitetog rock prizvuka, ali s dosta eksperimentiranja u stvaranju glazbe. Završnica večeri pripala je jednom od najkvalitetnijih sastava u posljednje vrijeme, varaždinskom Saganu (obogaćenom za još jednog gitarista), bendu koji je teško svrstati u neki glazbeni pravac, koji nema vokala, ali kojem ni ne treba vokal. Bogat zvuk između Toola i Deftonsa, sa sebi svojstvenim prizvukom, lagano se diže u perjanice VŽ scene. (dk)

D

Sagan ima publiku za dobru atmosferu

Prošlo je pet godina otkako je varaždinski Dead by mistake prvi put zasvirao u Rogozu. Uslijedile su turneje, koncerti i nastupi diljem Europe, a onda je došlo do raspada benda. Međutim, nakon 5 godina, ekipa se ponovno okupila i Varaždincima pružila glazbenu poslasticu kakvu nemaju često. Tako je u petak, 17. rujna, uz Kino klub i The Hangover, bendove koji su rasplesali publiku u ritmu Blinka 182, Misfitsa te svojih autorskih stvari; više od 300 posjetitelja uživalo u punom Rogozu u više od 4 sata

kvalitetnih i žestokih svirki. Koncert koji je starije podsjetio na Rogoz vrijeme PrVžiona i koncerata “nekada”.


26 Kulturni obzor

U D-duru

Il Giardino Armonico u crkvi sv. Nikole U

nedjelju 26. rujna u crkvi sv. Nikole održan je koncert festivala Varaždinskih baroknih večeri, a nastupio je Il Giardino Armonico, proslavljeni talijanski ansambl koji je osnovan u Milanu 1985. godine i okuplja glazbenike iz nekoliko europskih vodećih glazbenih institucija koji su svi specijalizirani za izvođenje na instrumentima baroknog razdoblja. Na poDarko RUŠEC dručju izvođenja repertoara 17. i 18. stoljeća ansambl je profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin jedan od vodećih u svijetu, a kao barokni sastav je lociran u Centro Cultural Miguel Delibes u Valladolidu. Prema potrebama programa, uključuje od 3 do 35 glazbenika. nsambl nastupa u gotovo svim uglednim svjetskim koncertnim dvoranama u Europi, SAD-u, Japanu i Južnoj Americi. Snima opsežni repertoar na brojnim CD-ima za Teldec Classics, a od 2008. godine ima eksluzivni ugovor za snimanja s DECCA/L’Oiseau-Lyre. Ansambl je ovjenčan velikim brojem diskografskih nagrada (Fondazione Cini, Venecija, nagrada Caecilia, Belgija, nekoliko puta Diapason d’Or, Choc de la Musique, Grand Prix des Discophiles, nagrada Grammy za CD s Cecilijom Bartoli i dr.). Ansambl nastupa samostalno kao i u opernim produkcijama i na tom je području ostvario izuzetne uspjehe u postavljanju baroknih opera Monteverdija, Händela i Pergolesija. Kod tako uspješnog ansambla ne začuđuje da s njim nastupaju i snimaju najugledniji svjetski solisti (C. Bartoli, K. i M. Labèque, S. Mingardo, B. Fink, M. Kožená, V. Mullova i dr.). lautist Giovanni Antonini bio je među osnivačima ansambla Il Giardino Armonico, a umjetnički ga vodi od 1989. godine. Često kao dirigent nastupa i s drugim orkestrima u Europi i SAD-u, a kritika ističe njegove „jednostavno rečeno, ingeniozne“ interpretacije. Za Sony je snimio sve Beethovenove simfonije. Djeluje i kao operni dirigent u milanskoj Scali, u Beču, Salzburgu, Trentu, Rovigu, Grazu, Liegeu i dr. S Il Giardino Armonico je snimio Vivaldijeva, Bachova, Gluckova, Locatellijeva, Boccherinijeva i druga djela i za brojna je audio izdanja nagrađen najprestižnijim diskografskim nagradama. z izvrsnog flautistu Antoninija, nastupili su i Stefano Barneschi, violina, Marco Bianchi, violina, Lina Mosca, viola, Paolo Beschi, violončelo, Giancarlo De Frenza, kontrabas, Luca Pianca, teorba i Sergio Ciomei, čembalo. rogram je bio stilski i konceptualno vezan uz venecijansku školu, a na programu su bila djela kompozitora Darija Castella, Tarquinija Merule, Giovannija Battiste Buonamentea, Giovannija Legrenzija, Antonija Vivaldija, Baldassarea Galuppija. Glazbenici su svojim visokim umjetničkim dosegom, nadahnutim interpretacijama te baroknim tembrom svojih glazbala prenijeli atmosferu raskošnog venecijanskog glazbenog života 17. i 18. stoljeća. ponzor nastupa ovog koncerta bila je Calzedonia.

28. rujna 2010.

FESTIVALI Svečano otvorene jubilarne 40. Varažd

Barok spaja Va i Hrvatsku s Eu

A

F

U P

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Danas se Varaždinske barokne večeri održavaju u 10 hrvatskih i još četiri inozemna grada Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Barok je, nedvojbeno, ono što spaja Varaždin i Hrvatsku s cijelom Europom. Istaknuli su to, svaki na svoj način, na svečanom otvaranju jubilarnih, 40. Varaždinskih baroknih večeri, kako gradonačelnik dr. Ivan Čehok, tako i dr. Bernd Fischer, veleposlanik zemlje partnera, Savezne Republike Njemačke. Činjenica je, također, da su Varaždinske barokne večeri festival koji je silno evoluirao u protekla četiri desetljeća razvoja. U vrijeme kad su ga prvi entuzijasti osnivali, činilo se to kao nemoguća misija. Ipak, zaživjelo je, a u 90-ima i prilično eksplodiralo, jer su zbog rastućeg

ugleda i sposobnosti organizatora na festivalu u znatnijoj mjeri počeli sudjelovati slavni glazbenici iz mnogih europskih zemalja.

Fenomen Danas su Barokne večeri svojevrstan fenomen, jer se održavaju u 10 hrvatskih gradova (od Samobora do Valpova) i u pet država (Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Njemačkoj). Imaju pokroviteljstvo predsjednika dr. Ive Josipovića (šteta što nije došao na otvaranje, ali bio je u New Yorku) i Ministarstva kulture, imaju kompetentno stručno vodstvo, uhodanu organizacijsku strukturu, a još ih prati i gospodarstvo, koje je već skoro potpuno

izgubilo sluh za potporu kulture. Imaju i zemlje partnere, i to ne bilo kakve zemlje; ove godine je to, primjerice, Njemačka, najveća glazbena sila u povijesti. Na glazbenoj karti Europe ovaj festival ima svoje mjesto i svoj značaj. Pokazali su to već i uvodni koncerti na kojima su nastupili ugledni glazbenici iz Njemačke, Hr-

F

estival koji ima svoje mjesto na glazbenoj karti Europe vatske i drugih zemalja: Hofkapelle München i Chorus

Angelicus, Pantagruel Essen, Detmold Barock Akademie, Andrew Benson Wilson, Il Giardino Armonico, Stefana Temmingh, Olga Wat ts, Trio “Symblema”, Ansambl Flores... Do izlaska sljedećeg broja Regionalnog tjednika, pa tako i do kraja festivala, koji završava dodjelom nagrada i svečanim koncertom Glazbene škole u ponedjeljak, 4. listopada, očekuje nas još niz vrijednih glazbenih i popratnih događanja. Teško je nešto izdvojiti, ali vrhunac bi mogao biti subotnji koncert Bachovih kantata, koje će izvesti Orfeo Orchestra & Purcell Choir iz Mađarske. U utorak su na rasporedu dva koncerta – Hrvatskoga ba-

Priznanje zaslužnima Lijepo je kad ljudi ne misle da od njih povijest počinje, nego su svjesni da je i prije njih bilo mnogih koji su ugradili svoj trud u uspjeh projekta na kojemu sada rade neke nove snage. Stoga valja pozdraviti odluku organizatora da simbolično, počasnim ulaznicama, izraze priznanje i zahvalnost osobama koje su ugradile sebe u festival i imaju zasluge za razvoj Baroknih večeri. Tako su počasne ulaznice uručene supruzi Vatroslava Bogdanovića, Vladimiru Koščecu, prof. dr. Franji Ruži, Darku Sačiću, prof. dr. Miroslavu Žugaju, Josipu Matečaku, dr. Janku Pavetiću, maestru Vladimiru Kranjčeviću i Marijanu Krašu.


Kulturni obzor 27

28. rujna 2010.

dinske barokne večeri

araždin uropom

GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN U subotu, 2. listopada, u 21 sat u palači Sermage

Izložba “200 godina Louisa Braillea” U subotu, 2. listopada, Gradski muzej Varaždin i Lions Distrikt 126 – Hrvatska domaćini su Tiflološkom muzeju iz Zagreba, koji će se u Varaždinu, u salonu palače Sermage na Stančićevu trgu, predstaviti izložbom “200 godina Louisa Braillea”. Tiflološki muzej ovu je izložbu prvi put postavio prije godinu dana, kada se u svijetu obilježavala 200. godišnjica rođenja toga izumitelja reljefnoga pisma za slijepe. Louis Braille još je u ranom djetinjstvu izgubio vid, pa se školovao u

Kraljevskom zavodu za slijepu djecu u Parizu, gdje je potom i sam podučavao. Sustavom pisma za slijepe omogućio je i osobama uskraćenima za osjetilo vida da se što je moguće više integriraju u svijet videćih. O značaju Brailleova otkrića te postignućima prvog hrvatskog tiflopedagoga Vinka Beka govori i ova izložba osmišljena s ciljem da se u tom smislu senzibilizira javnost. Pokrovitelj je guverner Lions Distrikt 126 – Hrvatska Nikola Plavec. Program počinje u 21 sat. (dp)

IZLOŽBA SLIKA

Nikino lišće

Kadar iz filma

DOKUMENTARAC Uspjeh naših filmaša u Americi

Hrvatski film “Astralis” osvojio je New York

Galerija “Zlati ajngel” nastavila je svoju aktivnost izložbom slika mlade slovenske umjetnice Nike Zupančić. Rođena je 1978. godine u Ljubljani, gdje je 2003. godine diplomirala slikarstvo i upisala poslijediplomski studij grafike. O ugledu koji uživa u likovnim krugovima najbolje govori podatak da je dobila čak dvije studentske nacionalne Prešerenove nagrade, kako za slikarstvo, tako i za grafiku. Kao stipen-

Direktor fotografije na filmu je poznati varaždinski snimatelj Branimir Hainš Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

roknoga ansambla i lutnjaša Rolfa Lislevanda. U srijedu će se održati znanstveni skup

d

ovoljno i za nezasitne poklonike, a zadovoljavajuće i za stroge kritičare HAZU “Barokna glazba – jučer, danas, sutra”, a navečer nastupa orguljaš Pavao Ma-

šić. Singer Pur iz Stuttgarta s neobičnom kombinacijom muških glasova i soprana atrakcija su gdje god se pojave, pa će tako biti i u četvrtak u crkvi sv. Nikole. Petak je rezerviran za hrvatsku glazbenu baštinu u svečanoj izvedbi solista i zbora Glazbene škole. U nedjelju je misa zahvalnica te Varaždinski komorni orkestar s Višnjom Mažuran. Čini se – dovoljno i za nezasitne poklonike, a zadovoljavajuće i za stroge kritičare.

Dokumentarni film “Astralis Institucija” proglašen je najboljim međunarodnim glazbenim dokumentarcem, osvojivši nagradu na prestižnom New York Independent Film & Video Festivalu. Riječ je o filmu redatelja Igora Neljaka, koji prati razvoj zagrebačke elektronske scene kroz trojicu DJ-a Astralis tima – Damira Ludviga, Gorana Vlajića i Gorana Štetića. Posebno ističemo da je za uspjeh filma zaslužan i poznati varaždinski snimatelj Branimir Hainš, koji je direktor fotografije “Astralisa”. Hrvatska ekipa, koju je u New Yorku predstavljao Goran Vlajić, zaradila je ovacije u prepunoj dvorani Village East Cinema, a svojim je dolaskom projekciju podržao i generalni konzul RH u New Yorku Marijan Gubić. - To je predivan dokumentarac. Cijenim sposobnost stvaranja nečega u čemu ljudi mogu uživati. Ono što sam vidio u filmu su osmijesi na licima ljudi, oduševljenje i užitak, koji je talent Astralis ekipe prenio na publiku - re-

Redatelj Igor Neljak i direktor fotografije Branimir Hainš

kao je konzul. Osim u New Yorku, film je s uspjehom prikazan i u Miamiju te u Washingtonu, na čijem je festivalu nominiran

N

agrada će biti uručena u Hollywoodu! za najbolji film, režiju i najbolju glazbu. Prije prikazivanja na američkim festivalima, dokumentarac je prošao stro-

gu cenzorsku kontrolu te su iz njega morali biti izrezani svi eksplicitni kadrovi. Naime, u dijelu koji prati gostovanje hrvatske ekipe na berlinskom Love Paradeu, f ilm sadrži scenu grupnog seksa na kamionu, koju američki selektori nisu dozvolili. Astralis ekipu očekuje prikazivanje filma u Los Angelesu te uručivanje nagrade u Hollywoodu, koja je zakazana za studeni 2010. Trailer filma možete pogledati na http://www.youtube.com/ watch?v=t3DVtbY8ZvM

distica slovenskog Ministarstva kulture i Vlade Kraljevine Nizozemske usavršavala se u povijesti slikarskih tehnika. Na varaždinskoj izložbi, koja je dio popratnog programa 40. Varaždinskih baroknih večeri, Nika Zupančić predstavlja se ciklusom “Poetika lišća”, u kojem na zanimljiv način preispituje

strukturu viđenoga i doživljenoga, percepcije i recepcije, figuracije i apstrakcije. (dp)


28 Duplerica

28. rujna 2010.

EKSKLUZIVNO Na sam fašnik ratne 1944. godine desetorica američkih zrakoplova

Zamalo im odzvonilo

I danas su na mjestu pada aviona ovdje polja koja se obrađuju te šuma Bačkovec, u kojoj je završio dobar dio metalnih dijelova zrakoplova koje su mještani okolnih naselja uspjeli poskidati s aviona

O spomenutom događaju stvoreni su mitovi, pa čak i priča o tome da je lokalno stanovništvo dotuklo ranjene savezničke zrakoplovce! Srećom, neumorni istraživač povijesti Vratišinca Antun Bukovec prikupio je brojna svjedočenja mještana koja to demantiraju Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com FOTOGRAFIJE: Muzej novejše zgodovine Slovenije, USAF Archive, Miroslav Lorenc i Siniša Sović

VRATIŠINEC – Nebo iznad Međimurja 1944. godine bilo je vrlo prometno jer Amerikanci su na južnom, oslobođenom dijelu talijanske “čizme” sagradili brojne zračne luke, odakle su tisuće teških bombardera skoro svakodnevno odlazile u Njemačku i druge okupirane zemlje napadati strateške ciljeve. Na tom putu čekala ih je nemilosrdna protuzračna obrana Reicha. Nakon što bi iz svojih utroba istresli smrtonosni tovar na određene im ciljeve, predstojao bi im isto tako rizičan povratak u matičnu bazu.

„Linča“ nije bilo

Povjesničar Antun Bukovec iz Vratišinca

Za posadu jednog ošteć e n o g a n g l o a m e r i č ko g bombardera, rat je završio prisilnim spuštanjem kod Vratišinca. O spomenutom događaju do današnjih dana provlač io se niz mitova, pa čak i priča o tome da je lokalno stanovništvo dotuklo ranjene savezničke zrakoplovce! Srećom, neu-

Prvi let iznad Njemačke bio im je i posljednji! Iz ratnog dnevnika 721. eskadrile 450. bombarderske grupe 15. skupine Zračnih snaga SAD-a doznajemo zašto je desetero članova posade bombardera B-24 koji se prisilno spustio kod Vratišinca – riskiralo svoje živote. Taj je dan (22. veljače 1944.), između ostalog, u Dnevnik zapisano: „Bila je to (Regensburg) izuzetno značajna meta, ali ujedno i najduža zadaća na koju je gru-

morni istraživač povijesti Vratišinca Antun Bukovec, inače umirovljeni nastavnik tjelesne kulture, zapisao je brojna svjedočenja mještana koja to demantiraju. Taj utorak, 22. veljače 1944. godine, proslavu fašnika prekinula im je strahovita tutnjava na nebu. - Spomenuti avion doletio je iz pravca Austrije, a pilot je očigledno teško održavao visinu leta jer kako inače objasniti činjenicu da je pri slijetanju za svega koji metar nadvisio toranj župne crkve Svetog Križa. Do leteće tvrđave, koja je pala u predjelu Rakitovca, prvi je stigao otac Valenta Murikovića, koji je znao engleski jezik. Scena koju je vidio – zaprepastila

pa letjela. Zrakoplovci su prvi put letjeli iznad Njemačke. Tvornica (koju su bombardirali) je proizvodila 50 posto zrakoplova tipa Messerschmitt, odnosno ostvarivala je proizvodnju 1/3 svih jednomotornih lovačkih aviona u Njemačkoj.“ No nisu taj dan stradavali samo ciljevi u Njemačkoj. Naime, bombe su padale na Zagreb, Šibenik i Zadar…

ga je. Naime, avion je sletio na trbuh, bez izvučenih kotača, a svi članovi posade koji nisu bili ranjeni, pristupili

d

o bombardera palog u predjelu Rakitovca prvi je stigao otac Valenta Murikovića su razbijanju instrumenata. Činili su to kako bi avion koji je sletio na tada neprijateljski – mađarski teritorij, prije zarobljavanja onesposobili za popravak i ponovno letenje. No, kad su primijetili užurbani dolazak žandara i

vojnika Honveda, brže bolje prikupili su osobne dokumente te ih uz kratke pisane poruke predali Murikoviću uz zamolbu da „jednog dana“ javi njihovim obiteljima o sudbini koja ih je snašla – istaknuo je Antun Bukovec koji je punih 35 godina vodio poštanski ured, a kroz razgovor s mještanima je bilježio brojne detalje o događajima koji su obilježili prošlost Vratišinca.

Avion je demontiran Od još jednog očevica, koji danas živi u Čakovcu, doznali smo kako je avion prizemljen u neposrednoj blizini željezničke pruge Čakovec – Lendava, odnosno između Vratišinca i


Duplerica 29

28. rujna 2010.

aca preživjela su dramu kod prisilnog spuštanja svoje leteće tvrđave u Vratišincu

na crkvenom tornju! VELIKI TJEDAN Bombarder je sudjelovao u operaciji kodnog imena Argument

Poletjeli iz Mandurije, a „nestali“ kod Czáktornyja Između 20. i 25 veljače 1944., kao dio plana bombardiranja porobljene Europe, Strateško zrakoplovstvo SAD-a (USSTAF) pokrenulo je operaciju Argument. U povijesti zračnog ratovanja, spomenuti niz bombarderskih misija protiv Trećeg Reicha postao je poznat kao Veliki tjedan. Planeri su namjeravali slomiti „kičmu“ Lufttwaffea (ratno zrakoplovstvo Njemačke) napadima na postrojenja zrakoplovne industrije. Saveznici bi time definitivno zagospodarili nebom i napredovanja na europskim bojištima mogla bi se nesmetano nastaviti. Spomenuta posada pilota Williama E. Rena 22. veljače 1944. godine poletjela je u ranim jutarnjim satima s uzletišta Manduria (baza u Italiji), a bombe je odbacila oko 13 sati iznad svog cilja – tvornice za proizvodnju lovačkih aviona Messerschmitt ME-109 kod Regensburga Župna crkva Svetog Križa

(uzletište Obertraubling) u Njemačkoj. Treba znati, taj dan letjeli su u skupini od 42 bombardera B-24 koji su na spomenuta postrojenja izbacili 58 tona bombi. Na povratku, njihovu 721. eskadr ilu u v iše navrata napadali su njemački lovački zrakoplovi, a uletjeli su i u žestoku baražnu vatru protuzrakoplovnog topništva. Njihov avion, jedan je od ukupno četiri koje je tijekom spomenute misije izgubila 450. bombarderska grupa. U jednom arhivskom dokumentu zabilježeno je svjedočenje kolega iz skupine gdje se decidirano navodi kako je Renov avion posljednji put viđen iznad Czáktornyja, odnosno Čakovca i to oko 13.30 sati, te se od tog trenutka njegova posada vodila kao „nestala“. Naime, nitko od članova posada preostalih bombardera nije primjetio da je i jedan član Renove posade iskočio padobranom.

Jedanaest ucrtanih bombi kazuje nam koliko je avion “preživio” borbenih misija do 22. veljače

Po ogromnom Liberatoru (prev. “osloboditelj”) moglo se i trčati

Krištanovca. Spomenutu lokaciju obišli smo s Antunom Bukovcem i doznali još neke detalje.

Pilot W. Reno

- I danas su ovdje polja, koja se obrađuju, te šuma

Bačkovec, u kojoj je završio dobar dio metalnih dijelova zrakoplova koje su mještani okolnih naselja uspjeli poskidati s aviona. Treba znati, pleh od savitljivog aluminija bio je itekako tražen za izradu vedara i raznih uporabnih predmeta u domaćinstvima. No, naoružanje su skinuli odmah prvih dana mađarski vojnici, a „tvrđava“ je na kraju demontirana i željeznicom transportirana u neko rezalište. No kakva je bila daljnja sudbina desetorice zrakoplovaca, koji su, prema sjećanju očevidaca, bili iste visine, nije mi poznato – rekao je Antun Bukovec dodavši kako je u travnju 1944.

Strijelac u repnoj tureli trebao je “tvrđavi” štititi leđa

godine još jedan bombarder pao i razmrskao se kod same željezničke postaje u Krištanovcu.

Posada preživjela rat Detalje o sudbini zarobljene posade tog aviona tek treba istražiti jer su svi na vrijeme iz padajućeg bombardera iskočili padobranima. Za razliku od njihove, daljnju sudbinu posade koja je zarobljena u veljači 1944. godine uspjeli smo doznati nakon analize Missing Air Crew Reportsa (izvješća o nestalim posadama Vojnog zrakoplovstva SAD-a) koje su tijekom (i po završetku) rata sastavljali obavještaj-

ni časnici USAAF-a. Desetak dokumenata, koji se u izvornom obliku čuvaju u Nacionalnom arhivu u Washingtonu, i čija je kopija u posjedu autora, potvrđuju da je pilot poručnik William E. Reno mlađi odveden u

z

rakoplovu B-24 H Liberator prijetila je eksplozija, a bilo je i ranjenih članova posade

zarobljenički logor Stalag Luft 3, a po završetku rata

Jedan od dva ranjena zrakoplovca završio je u mađarskoj bolnici

vratio se u Kaliforniju. Časnik Harold J. Houghton bio je zatočen u logoru Oflag 64 (preživio je rat), potporučnik Louis H. Prentice zatočen je u logoru Stalag Luft 3 i poslije rata vraća se u Washington. Ostali članovi posade - poručnik Jack M. Montgomery, stožerni nadnarednici Harry A. Kandarian, Armond E. Miller, Roger W. Goodson, Arthur H. Mainardri te narednici Henry N. Erickson i Claude D. Day isto se tako nakon proživljene golgote u različitim njemačkim logorima vraćaju svojim obiteljima. U jednom od dokumenata pronašli smo i razlog zbog

čega je pilot William Reno morao žurno spustiti avion.

d

eset zrakoplovaca po zarobljavanju odvedeno je u logore i svi su preživjeli rat Njegovom zrakoplovu tipa Consolidated B-24 H Liberator prijetila je eksplozija (vjerojatno oštećenih motora), a najmanje jedan član posade (narednik Roger W. Goodson) bio je teže ranjen i po zarobljavanju neko je vrijeme proveo u mađarskim bolnicama.

Isti dan kad i Regensburg, bombardiran je i naš Zadar


30 Putopisi

28. rujna 2010.

PUTOPIS Varaždinci Krešimir i Davorka Kovač posjetili Kinu - najmnogoljudniju zemlju (1)

Nemilosrdna borba za mjesto pod suncem Recept kineskoga gospodarskoga uspona je čelična disciplina i težak rad, jedino što može podići tolike ljude iz bijede i gladi Piše: KREŠIMIR KOVAČ Snimila: DAVORKA KOVAČ

Vjerojatno je sva odjeća koju sada nosite na sebi sašivena u Kini. Vjerojatno je polovica predmeta koji vas okružuju proizvedena u toj zemlji. Kako nam se dogodio taj sveprisutni “made in China”? Otputovali smo u tu zemlju i u mjesec dana napravili veliki krug po njezinom najnaseljenijem dijelu, srcu Kine - upravo tamo gdje se to gospodarsko čudo i doga-

K

inezi katkad zapadnjake doživljavaju kao arogantne, “picajzlaste” i spore

đa. Cilj je bio jednostavan: upoznati tu daleku zemlju, vidjeti na čemu se temelji njezin gospodarski uspon. I shvatili smo da smo komunističku Kinu krivo zamišljali. Jer socijalizam je tamo još samo na papiru, na crvenim zastavama i zvijezdama. U stvarnosti, Kina je divlji kapitalizam s čeličnom diktaturom.

Težak život Također ostavimo svjetla Šangaja i glamur Pekinga, Olimpijadu i EXPO - Kina je još uvijek siromašna zemlja. Upoznali smo tamo drukčiji život, težak i nama stran i neprihvatljiv. Velik broj ljudi, osobito oni koji dođu u grad sa sela i nemaju smještaj, rade po 12 sati dnevno

sedam dana u tjednu. Mjesečna plaća? Oko 400 kuna. Uvjeti rada? Jako loši. Prava radnika? Jedva da postoje.

Nema “bečke škole” Kako smo upoznavali Kineze, osjećali smo se nekako europski razmaženo i cmizdravo, ništa nama ne valja i sve bismo mi drukčije. A primijetili smo i da Kinezi katkad na taj način doživljavaju zapadnjake - kao arogantne, “picajzlaste” i spore. U usporedbi s njihovim iznimno grubim svijetom, takvi doista i ispadamo. Nema u Kini “bečke škole”. Na ulasku u podzemnu željeznicu ili vlak, u beskrajnim redovima u kojima čekate kamo god da krenete, na avenijama s deset traka u jednom smjeru, svugdje beskonačne gužve i borba pojedinca za malo mjesta pod suncem. Ta nemilosrdna borba je recept njihovog gospodarskog uspona - čelična disciplina i težak rad, jedino što može spasiti tolike ljude iz bijede i gladi. I možete se ljutiti kad se netko gura, možete izgubiti živce u stravičnim gužvama, buci i strci, kad vam stanu na nogu ili udare ramenom, ali nitko vas neće čuti. Tamo jednostavno živi nevjerojatnih milijardu i tristo milijuna ljudi. I oni žele svoje mjesto na ovom sv ijetu. Do brodošli u Kinu!

Ovakvi prizori podsjećaju na to da je Kina komunistička zemlja

Veliki gradovi svake večeri nude spektakl svjetla i boja

Velika ljudska košnica Kina nije obična država, to je neobična politička megastruktura i megadržavetina koja okuplja nevjerojatnih, fascinantnih, ogromnih milijardu i 300 milijuna ljudi. To je oko 300 zemalja poput Hrvatske zajedno. U Kini živi stanovnika koliko ima cijela Europa i Sjeverna Amerika zajedno! Kinezi su se ovo ljeto hvalili kako je njihova zemlja u 2009. godini bila najveći potrošač fosilnih goriva u svijetu. Da, ali kad vidite stotine i stotine milijuna Kineza koji kao mravi iskaču odasvud, onda shvatite da je to sitna podvala - ako zemlja ima četiri puta više stanovnika od SAD-a, onda znači da troši zapravo četiri puta manje goriva po stanovniku. I da je, zapravo - siromašna. Stoga kad se govori o Kini, nemojte zaboraviti koliko ima Kineza. A onda i svi ti bombastični podaci o najvećem tržištu ili proizvođaču ne zvuče više tako moćno - podijeljeno po stanovniku to još uvijek ispada vrlo, vrlo malo.

Tipična palača Dalekog istoka

Pande - životinje koje bismo rado odnijeli kući

Uličice govore bolje od avenija


Sport 31

28. rujna 2010.

AUTO MOTO Dvije auto-slalom utrke na karting stazi Rauš kod Novog Marofa privukle gledatelje unatoč kiši

Auto-slalom po pljusku

Na slalom utrkama sudjelovali su razni modeli automobila

Ovaj vikend održane su dvije auto-slalom utrke na karting stazi Rauš. U subotu je na programu bila utrka u organizaciji Auto kluba INA, dok je nedjeljni organizator bio Auto klub Zanatlija. Stotinjak vozačica i vozača pokazalo je svoje znanje i sposobnosti po kišnom vremenu koje očito nije previše smetalo sudionike naviknute na sve uvjete vožnje. Osim što su se vozile utrke za Prvenstvo Zagreba, nedjeljna utrka pod nazivom “Jurin slalom” AK Zanatlija obilježavao je i svoj 60. jubilej, a ostvareni rezultati bodovali su se i za Prvenstvo Hrvatske. Na stazi dugoj 1205 metara vozači su pokazali zavidno znanje. Gleda-

jući rezultate u borbi za Prvenstvo Hrvatske, na prvom mjestu u klasi 1 je Ivan Srebačić (Zastava Yugo - AK Sesvete). U klasi 2 prvi je Danijel Babić (Peugeot 106 Rally – AKK Zanatlija), u klasi 3 Goran Laušin (Peugeot 205 – SAK Samobor), klasi 4 Nino Andrejević (Zastave 750 – AK Buzet Autosport), klasi 5 Davor Čosić (Zastava Yugo – AK Duvrava), klasi 6 Marino Milokanović (Ford Fiesta ST -AK Skok Racing), klasi 7 Sanjin Prodan (Autobianchi A 112 – AK Buzet Autosport) i klasi 8 Tomislav Šepić (Zastava Yugo – Ak Rijeka). Kod vozačica i poretku vodi Alenka Jurašić (Autobianchi A 112 – AK RI Autosport). (dp)

STRELIČARSTVO Ekipno zlato u složenom i standardnom luku na državnom prvenstvu

Streličari završili sezonu zlatom na otvorenim terenima u Rijeci Grebengradski streličari osvojili su dvije medalje Piše: DAVOR PEJNOVIĆ davor@regionalni.com

Stotinjak streličara okupilo se u Rijeci na Prvenstvu Hrvatske, koje je održano na stadionu Kantrida. Ni Rijeka, kao ni Bjelolasica, gdje je tjedan dana ranije ovo natjecanje otkazano zbog potopljenog terena, nije bila gostoljubiva što se vremena tiče. No, streličari su i po otežanim vremenskim utjecajima odradili još jedno natjecanje, ovaj put i u znaku domaćina, koji je slavio 50 godina postojanja kluba.

Rukometaše RK Varteks Di Caprija porazila je u susretu 4. kola Premijer lige domaća ekipa Arene Jadrograd iz Pule rezultatom 34:26 (13:13). Varaždinci su se dobro držali do pred sam kraj utakmice kada padaju u igri i umjesto neizvjesne završnice prepustili su domaćinima da ostvare relativno laganu pobjedu. Tako “krojači” ostaju na četiri boda i trenutno se nalaze na devetom mjestu prvenstvene ljestvice. U sljedećem kolu Varteks Di Caprio dočekuje ekipu Karlovačke banke, koja je do sada sakupila također četiri boda, a u susretu 4. kola slavili su protiv posljednje plasirane Moslavine.

Puno gledalište

Borbe za ulazak u finale

Marenčić prvi u Sopronu U mađarskom Sopronu održan je završni turnir 3D E.A.A. kupa za 2010. godinu. Staza je bila vrlo zahtjevna, ali je vrijeme poslužilo natjecateljima. Zoran Marenčić (Cekin) bio je prvi u stilu golog luka na završnom turniru, no nije ušao u ukupni poredak zbog nedovoljnog broja turnira na kojima je nastupio. S obzirom na tešku stazu i uvjete, postignuti izvrsni rezultati i ostalih hrvatskih predstavnika ohrabruju pred 2. europsko prvenstvo u 3D disciplini koje će se od 4. do 10. listopada održati u talijanskom Algheru, na Sardiniji. Na završnom turniru u Mađarskoj kao glavni sudac sudio je Damir Kolarek iz Varaždina.

A

na Stolnik prva je kod seniorki u zakrivljenom luku

dok je Mario Strelec osvojio sedmo mjesto u muškoj konkurenciji. Malo je nedostajalo da zlato oko vrata stavi Stjepan Gašparić, koji je u finalu tijesno izgubio od Kamenka Klofutara (Croatia - Zagreb). Na četvrtom mjestu završio je Cvijetoslav Zorman, a Alen Ružić bio je sedmi. U standardu, Milutin Pavićević bio je drugi, brončanu medalju osvojio je Goran Gojković, a Tomislav Mlinarić bio je peti.

Pad u Puli

RUKOMET

Kruna sezone Slaviti svakako mogu i streličari varaždinskog Cekina koji su bili vrlo uspješni. Ekipno zlato osvojili su u složenom i standardnom luku, a brojne medalje osvojili su i pojedinačno. Ana Stolnik prva je kod seniorki u zakrivljenom luku,

RUKOMET

Ekipno zlato Cekina u standardnom luku i (lijevo) složenom

Grebengradski streličari u Novi Marof donijeli su dvije medalje; Dora Oštrek u složenom luku kod kadetkinja osvojila je broncu, a Zlatko Zubović u tradicionalnom luku srebro u veteranskoj konkurenciji. U golom luku Dobroslav

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR

Oštrek dogurao je do pete pozicije, a u standardu je Davor Pejnović bio četvrti, dok je Đuro Rabuzin natjecanje završio kao šesti.

Pred 400-tinjak domaćih navijača i u odličnoj atmosferi, vidovečki rukometaši pobijedili su križevački KTC rezultatom 31:21, u premijernoj utakmici 2. HRL-a Sjever. Pobjeda od prve minute nije dolazila u pitanje, domaćin je potvrdio epitet favorita i visoke ambicije u prekrasnoj rukometnoj večeri - pravom malom rukometnom spektaklu, začinjenom i atraktivnim programom. Od prve minute Vidovec BIOS bio je dominantija ekipa, tek su ih malo na samom početku sputali puna dvorana i ambijent u Vidovcu. Na odmor su domaći otišli s pet pogodaka prednosti (15:10), a onda se na početku nastavka sve «otvorilo». Nakon par odličnih obrana Vujovića i kontranapada, na semaforu je u 37. minuti pisalo 21:12, i bilo je jasno da je pitanje pobjednika riješeno.Najefikasniji je BIO Vladimir Malner s 8 pogodaka,

28.09.2010. - mala dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka 2 – ŽRK Podravka 2 s početkom u 19,00 sati 30.09.2010. - kuglana – kuglačka utakmica Cesta – Željezničar ČK s početkom u 18,00 sati 01.- 03.10.2010. - velika dvorana - 15. međunarodni sajam “Lov, ribolov, priroda, turizam” 01.10.2010. - kuglana – kuglačka utakmica Obrtnik – Bjelovar s početkom u 18,00 sati 02.10.2010.- kuglana – kuglačka utakmica Varteks – Podravka s početkom u 15,00 sati - kuglačka utakmica Varteks – Zabok s početkom u 18,00 sati - mala dvorana – rukometna kadetska liga - turnir RK Varteks di Caprio, RK Badel, RK Čakovec, RK Samobor s početkom u 10,00 sati - rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Samobor s početkom u 16,00 sati


32 Sport

28. rujna 2010.

SENZACIJA U 1/16 finala Kupa HNS-a dva n

U zaleđu

Festival nogo

Povratak korjenima P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

U utakmicama u Ladanju Donjem i Hrasto uživo vide najbolje nogometaše HNL-a i svoje NOGOMET U Ladanju Donjem Rudar 47 - Hajduk 2:10 i veliko slavlje do jutra

Poraz Rudara 47 nikad se nije toliko slavio U sportskom dijelu mislim da smo dobili nekoliko golova više nego što smo očekivali, ali smo zato postigli i dva gola za radost naših navijača SINIŠA SOVIĆ

rotekli tjedan bili smo svjedoci dvaju sportskih događaja koji su podredili sav ostali život u mjestima Ladanje Donje i Hrastovsko. U pripremi sportskog događaja sudjelovali su svi članovi sportskih klubova Damir IVANČIĆ iz ova dva mjesta, a urednik sportske pridružili su im se i rubrike prijatelji i simpatizeri. Svi su oni ove poslove odradili volonterski znajući da svojim radom pridonose sportskom događaju koji će se pamtiti. Nije u prvom redu bio novac, već sudjelovanje u događaju koji se prije nazivao „događajem od šireg društvenog interesa“. Nekoliko dana uoči susreta, glavna tema razgovora bila je taj sportski susret, komentirale su se šanse momčadi, razmišljalo se o mogućem rezultatskom čudu, sve u svemu, stvorena je prava mala sportska euforija. Oni realni znali su sportske pobjednike, ali pobjednici su također i ova dva sportska kolektiva i mještani koji su uspješno organizirali susrete s klubovima iz znatno višeg ranga. Jedan od uzroka ove male euforije bili su i atraktivni protivnici, dva hrvatska najbolja nogometna kluba, ali mobilizacija, tako reći, svih sumještana županijskih ligaša rezultat je i rada i ugleda ovih „malih“ sportskih kolektiva. Bila je to prilika da se urede prostorije i okoliš prije nego što je to bilo planirano. Iako je organizacija zahtijevala i znatne financijske troškove za njihove proračune, ali uspjeli su na kraju priču uspješno privesti kraju. Za neke je ovo bila priča, a za one koji su igrali protiv ekipa za koje navijaju, kojima se dive i koji igraju susrete na europskom nivou, bila je i bajka. Za neke od njih ovo je bio nastup karijere kojeg će se sjećati i prepričavati još godinama. Rijetko koja druga aktivnost može na takav način mobilizirati toliko ljudi i ispuniti ih zadovoljstvom. Zato sport u tom obliku ima svoje značajno mjesto u društvu. Kada volontarizam i dobru volju za poklanjanje svojeg slobodnog vremena u korist zajednice zamijeni materijalna korist raznih „sportskih menadžera“ i „direktora“, onda prestaje euforija, prestaje priča i bajka i počinje okrutna hrvatska stvarnost. Zato bi bilo dobro da se sport vrati sportašima i sportskom dugu s njegovim osnovnim moralnim vrijednostima.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Ladanju Donjem po raz Rudara 47 nikad se nije toliko slavio. Poraz protiv splitskog Hajduka od 10:2 nije bio neočekivan, a samo gostovanje poznatog prvoligaša u njihovoj sredini u službenoj utakmici značilo je puno više.

Zadovoljstvo - Svi su bili zadovoljni organizac ijom i to nam je najvažnije - izjavio je Marlon Janiček, tajnik NK Rudar 47 iz Ladanja Donjeg nakon Kup utakmice sa splitskim Hajdukom. - Napravili smo maksimalno što smo mogli. U sportskom dijelu mislim da smo dobili nekoliko golova više nego što smo očekivali, ali smo zato postigli i dva gola za radost naših navijača. Nismo gajili iluzije da bismo

Na travnjaku u Ladanju Donjem često se tražila lopta koja kao da je bježala od domaćih igrača

ljedeće sezone bit će zanimljivijih derbija u 1. ŽNL-u, a svi će i financijski puno bolje proći

kakvih drugih incidenata. Na kraju smo i pripadnike Torcide pozvali pod naš šator i feštali smo zajedno - dodao je Janiček. NK Rudar 47 iz Ladanja Donjeg član je Prve županijske nogometne lige i želja im je ostati u vrhu tog natjecanja.

mogli proći, to bi ipak bila senzacija nad senzacijama koja se događa jednom u sto godina. Važno nam je da se 2.500 gledatelja zabavilo, a svi koji su željeli, feštali su s nama do jutra pod šatorom. Što se tiče reda, policija je privela zbog alkoholiziranosti sedam navijača iz Splita i jednu su bengalku zapalili za vrijeme utakmice, ali je nisu bacili na teren, a sve ostalo je bilo više nego korektno, bez svađa, verbalnih ili bilo

- Planiramo u ovoj sezoni ostvariti što bolji rezultat u 1. ŽNL-u, ali nemamo ambicija za daljnja natjecanja. Sljedeće sezone razformirat će se 4. HNL i bit će puno zanimljivije u našoj ligi. Bit će više gledatelja jer će biti zanimljiviji lokalni derbiji i na kraju ćemo svi puno bolje financijski proći. Bit će to prave nogometne fešte, 3. HNL je za nas za sada preskup - najavio je Janiček.

s

Nova sezona Golman NK Rudar 47 bio je na velikim

mukama

Lopta ga je prevarila čak 10 puta

Povijesni golovi rudara Tekića i Petrića NK Hajduk pobijedio je Rudar 47 u šesnaestini finala Kupa HNS-a s 10:2 što nije pokvarilo festival nogometa u Ladanju Donjem. Domaća ekipa nastupila je u sastavu: Čiček, Fiškuš (od 46. Tekić), Martan, Stolnik (od 78. Korpar), Jendrok, M. Možanić,

Žlibar, B. Možanić, Turković, D. Možanić (od 77. Bosak), Petrić. Igrači su igrali pod vodstvom trenera Dalibora Možanića. Povijesne golove za Rudar 47 postigli su Tekić i Petrić što su posebno bučno pozdravili domaći navijači.


Sport 33

28. rujna 2010.

za bolje zdravlje

Sport

najveća hrvatska nogometna kluba gostovala u Varaždinskoj županiji

ometa i zvijezda

Rukomet – dobar izbor II. A TOMISLAV MAKAJ

ovskom okupilo se ukupno oko 5.000 gledatelja da e sumještane u službenim utakmicama

Na igralištu Zadrugara u Hrastovskom potpuno drugačije značenje ima često spominjani izraz “Vritni loptu v kuruzu”

NOGOMET Rezultat od 6:0 malo je razočarao navijače

HEROJI

Nakon posla uređivali teren, pa na utakmicu

Utakmica za sva vremena

Ovo će nam biti uspomena za sva vremena, nažalost financijski nismo posve zadovoljni jer su troškovi veliki Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Hrastovskom će se još dugo prepr ičavati Kup utakmica između njihovog Zadrugara i zagrebačkog Dinama, prvaka Hrvatske. Rezultat od 6:0 za goste malo je razočarao, ali nije rastužio domaće navijače i simpatizere. - Ovo je bio veliki događaj i velika manifestacija za naš klub, ali i za cijelo selo - izjavio je Danijel Kolak, tajnik kluba, ali i kapetan momčadi. - Ovo će nam biti uspomena za sva vremena. Nažalost, financijski nismo posve zadovoljni jer su troškovi za naše prilike bili veliki, tako da se nadam da ćemo na kraju biti na “pozitivnoj nuli”. Okupilo se

oko 2.000 gledatelja i cijelo vrijeme utakmice bila je vrlo lijepa sportska atmosfera, korektno se navijalo na obje stane. Za ovu utakmicu iznajmili smo i tribinu. Iz Uprave NK Dinama

u

Kupu igramo protiv Bednje iz Beletinca i želja nam je ponoviti finale oduševljeni su ambijentom i čestitali su nam na sveukupnoj organizaciji. Na utakmici su naši igrači malo bili impresionirani kada su zaigrali s igračima hrvatskog prvaka, a i čitav am-

Iznajmljena tribina za ovu prigodu bila je puna domaćih navijača

bijent ostavio je traga jer naše utakmice izgledaju inače sasvim drugačije. Utakmica nam je proletjela kao da je trajala deset minuta. Osim toga, bili smo iscrpljeni od priprema jer smo posljednjih dana odmah s posla odlazili na igralište i radili do kasno u noć - dodao je Kolak. NK Zadrugar Hrastovsko natječe se u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi i želja im je ostati i dogodine u istom rangu natjecanja. - Nemamo ambicija za viši rang, za sada smo zadovoljni da ostanemo u ovoj ligi. U sljedećem kolu igramo protiv Bednje iz Beletinca i želja nam je ponoviti finale Županijskoga kupa. Paralelno sa sportskim uspjesima permanentno radimo

Poraz od 6:0 nikoga nije iznenadio u NK Zadrugar Hrastovsko, ali su se svi potajno nadali da će postići barem pogodak u Dinamovu mrežu, kako bi povijesna utakmica imala i svojeg heroja. Ovako su svi heroji koji su radili na uređenju igrališta i nakon toga pružili sportski otpor jačem protivniku. Domaća ekipa nastupila je u sastavu: Piljak, D. Kolak, Marković, Šegović, Novak (od 82. Hrženjak), Bobetić, M. Kolak (od 46. Tukser), Namjesnik, Balažinec (od 67. N. Kolak), Hlebec, Pačko.

i na uređenju naših prostora. Za ovu smo utakmicu napravili i terasu ispred svlačionica uz pomoć tvrtke Dulex, a asfaltiranje parkirališta financirali su nam Grad Ludbreg i MO Hrastovsko. Uz parking smo postavili i jarbole za zastave - nabrojao je Kolak.

Iako se pobjednik znao unaprijed, nije nedostajalo atrakcija

ngažiranje mentalnog potencijala - Ni mentalne aktivnosti nisu zanemarene u rukometu. Angažman umnog potencijala posebno je naglašen u fazi intenzivnog motoričkog učenja, savladavanja pravila igre te u taktičkoj pripremi. Savladavanje taktičkih zamisli, raznih akcija i kombinacija zahtijeva maksimalnu koncentraciju i potpuni umni angažman. Kod brojnih taktičkih vježbi nerijetko treba detaljno upamBojan GOLUB titi shemu i redoslijed kretanja lopte i igrača. Utjecaj na razvoj Kondicijski trener pozitivnih emocija i psihološku fitness cluba stabilnost - Rukometna igra u “Sportlife” znatnoj mjeri potiče pozitivne 042/241-600 emocije i pospješuje psihološku stabilnost. Naglašena suradnja među igračima, stalno situacijsko sučeljavanje i brojni tjelesni kontakti pozitivno pridonose smanjenju anksioznosti kod djece. Dinamika i stalno kretanje ublažuju i kanaliziraju pretjeranu impulzivnost i agresivnost, suradnja igrača usmjerena ka zajedničkom cilju potiče ekstravertiranost i smanjuje psihotične vidove ponašanja. U svakom slučaju, nije dvojbeno da rukometna igra ima pozitivan utjecaj na konativni razvoj djece. Sociološka adaptacija - U rukometnoj su igri akteri usmjereni na zajedništvo i međusobnu suradnju, a to podrazumijeva i odgovarajuću socijalnu odgovornost prema sportskoj grupi. Svaka se greška odražava na cijelu ekipu, ali isto tako svaka se pojedinačna greška može kompenzirati pojačanim angažmanom ostatka ekipe. Stoga se djeca u rukometu navikavaju na međusobnu ispomoć i brže se socijaliziraju.

ribolov

Sportski

Utjecaj ekologije Z

a uspješan ribolov potrebno je dobro poznavati vodu na kojoj lovimo te prehrambene navike riba. Međutim, isto tako, vrlo je važno znati kako pojedini ekološki čimbenici utječu na ponašanje riba kako na otvorenim tako i na zatvorenim vodama. Jedan od najvažnijih čimbenika je atmosferski tlak. Uz pomoć zračnog mjehura ribe reagiraju na svaku promjenu atmosferskog tlaka. Stabilan Budimir Šebečić atmosferski tlak jedan je od autor knjige osnovnih uvjeta za uspješan “Male tajne sportskog ribolov. ribolova” to se tiče temperature budimir.maletajne@gmail.com vode, sa ribolovnog stanovišta postupni porast temp. vode djeluje pozitivno zbog pojačanih aktivnosti riba u smislu intenziteta uzimanja hrane, dok sasvim suprotan efekat ima nagli pod temp. vode, kao i tzv. snježna voda zbog niske temp. i oskudice kisika. Ljetne vrućine izazivaju kod mnogih vrsta riba apatiju, slabiju pokretljivost i izostanak apetita. Riba se tada povlači u sjenovita mjesta, pa tako npr. sitniji šaran, deverika ili crvenperka traže zaklon u vodenom bilju ispod listova lopoča te kraj priobalnog drveća koji nadvisuje vodu. Veći primjerci odlaze u dublje slojeve vode gdje je voda hladnija. U to vrijeme najbolje je loviti rano ujutro i navečer. No u proljeće i ranu jesen kad su dnevne temp. razlike neznatne, s uspjehom možemo loviti tijekom cijelog dana.

Š


34 Sport

28. rujna 2010.

Milihramu i Herkovu zlato Članovi KKK Varteks nastupili su na 43. međunarodnom maratonu od Samoborskog otoka do Zagreba. Iako je rijeka Sava imala povišeni vodostaj, na stazi dužine 30 km nastupilo je 75 posada iz Hrvatske i Slovenije. Od varaždinskih kajakaša najbrže su stazu prošli Emil Milihram i Matej Herkov, koji su za ovaj maraton odlučili nastupiti u kanuu dvosjedu, što se pokazalo pobjedničkom kombinacijom. Isti rezultat i pobjedu ostvario je kod juniora u kajaku jednosjedu i David Rožmarić, dok se na treće mjesto plasirao Luka Pičuljan. U kajaku kod veterana na drugo mjesto plasirao se Michel Ivić,

TENIS RK Varaždin 1181 izborio plasman u Drugu ligu

Uspješni u svim kategorijama

Pobjednici Lacković i Županić Udruga za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ Lepoglava i Zajednica športskih udruga Grada Lepoglave u suradnji s TK Marathon 95 iz Varaždina organizirala je 6. memorijalnu utrku “Josip Putar”. Na utrci je sudjelovalo 6 žena i 53 muškarca.

Prvi je u cilj utrčao prošlogodišnji pobjednik Josip Lacković iz Radovana, član MK Hrvatski sokol iz Osijeka, a treći Igor Goričanec iz Triatlon kluba Međimurje. Među trkačicama pobjedu je odnijela Valentina Županić, individualka iz Ivanca.

Dubravko Banek, predsjednik TK Varaždin 1181 zadovoljan je rezultatima višegodišnjeg rada i priprema

Jurica i Dino na finalnoj utrci Europskog prvenstva parova

Jurica P. i Dino K. treći Na finalnoj utrci Europskog prvenstva parova u speedwayu Jurica Pavlic i Dino Kovačić osvojili su treće mjesto. Ovo je velik uspjeh za naše vozače koji su Hrvatsku predstavljali u Stralsundu u Njemačkoj. Prvo mjesto osvojili su Česi - braća Lukas i Ales Dryml s 24 boda, a za njima bili su Nijemci s 20 bodova. Ovo je veliki uspjeh za hrvat-

ski sport, jer su to mladi vozači – Jurica ima 21 godinu, Dino 16 godina, a nastupili su u seniorskoj konkurenciji. Juricu Pavlica do kraja sezone čeka finale Europskog pojedinačnog prvenstva u Poljskoj te finale Svjetskog juniorskog prvenstva u Češkoj. Također je sa svojim poljskim klubom u finalu ekstralige, čije se finale vozi sljedeće nedjelje u Lesznom.

Škola skijanja Ski kluba

Iztok Rodeš

Bliže se zima i zimski sportovi i Ski klub Varaždin intenzivirao je svoj rad te je ponovo počeo s upisima. U tom su varaždinskom klubu tako u tijeku upisi djece od 6 do 12 godina u Alpsku školu trening skijanja za sezonu 2010./2011. Sve informacije u vezi s upisom mogu se dobiti u Himalaya sportu u Vrazovoj ulici u Varaždinu ili na broj mobitela 091/1313-701.

Jedna pobjeda i jedan poraz Varaždinski nogometni prvoligaš prošao je 1/16 hrvatskoga kupa pobijedivši u Bijelom Brdu ekipu BSK-a 2:0. Varaždin je tako ušao u 1/8 Kupa, koja će se igrati 27. listopada od 15 sati. U prvenstvu je NK Varaždin izgubio bodove u u Splitu od Hajduka, ali je bio ravnopravan suparnik. Prvo poluvrijeme igrački je odradio vrlo dobro, ali varaždinske šanse nisu iskorištene, a Vukušić je u 44. minuti bio precizan

Ovim plasmanom klub se predstavio kao ozbiljna ekipa

USPJEH Samo četiri kluba imaju uspješne i seniorke i seniore

Ulazak u hrvatsku tenisku elitu

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

TK Varaždin 1181 proteklih je sezona bio zapaženiji po izvrsnim rezultatima ženske ekipe, koje su osvajale četvrto, pa dva puta treće i jednom drugo mjesto na prvenstvu države, ali posljednji rezultati govore da će biti i sve više vijesti i o muškoj seniorskoj ekipi. Ekipa TK Varaždin 1181

Ovom sportskom uspjehu treba dodati podatak da su se kroz ovakav sustav natjecanja u Trećoj hrvatskoj ligi, gdje sudjeluje 60-ak ekipa, u viši rang natjecanja uspjele izboriti samo dvije ekipe - TK Varaždin 1181 i TK Iteam iz Zagreba, te se sada nalaze među najboljih 18 ekipa u Hrvatskoj. Važnost ovog uspjeha potkrepljuje i činjenica da još samo četiri kluba u RH imaju

istodobno momčad u Prvoj ili Drugoj saveznoj ligi seniora te momčad u završnici Prvenstva Hrvatske za seniorke. Osim toga, TK Varaždin 1181 ove je godine sudjelovao na svim momčadskim natjecanjima svih kategorija koje organizira Teniski savez Hrvatske, što potvrđuje sustavan rad sa svim uzrasnim kategorijama, što garantira i budućnost kluba.

Prva stepenica - Seniori se nekoliko godina natječu u 3. hrvatskoj teniskoj ligi uz kontinuirani napredak u plasmanu - rekao je predsjednik TK Varaždin 1181 Dubravko Banek. - To je bilo zamišljeno kao prva stepenica za afirmaciju mladih tenisača, posebice juniora. Međutim, već prošle godine postignut je odličan rezultat, plasman u doigravanje skupine Sjeverozapad, gdje osvajajmo 4. mjesto - podsjetio je Banek. Ovo proljeće u doigravanju četiri najbolje ekipe postale su prvaci regije Sjeverozapad i plasirale se kao prvi nositelji u završni kvalifikacijski turnir osam najboljih ekipa. Prošli su tjedan odigrani susreti između najboljih ekipa

Zagrebačke županije i grada Zagreba (TK Rudeš Agram,

p

lasman u Drugu ligu potvrdio je dominaciju kluba u Trećoj ligi TK Iteam, TK Cromos-savica), Istarske županije (TK Pro 2000, Vukovarsko-srijemske (TK Vinkovci ), Osječko-baranjske (TK Đakovo) i Varaždinske županije (TK Varteks i TK Varaždin 1181). U prvom kolu ždrijeb je htio da se sastanu gradski rivali, a bolji su bili igrači TK Varaždin 1181 pobijedivši

TK Varteks rezultatom 6:3. Pobjede su ostvarili u pojedinačnim susretima Hađić, Ježovita, Maravić i Popov, dok je odlučujući par za pobjedu bio Ježovita/Popov.

Težak raspored Pobjedom su igrači TK Varaždin 1181 osigurali dodatni susret u razigravanju. Teški mečevi i zgusnuti raspored te putovanje prije susreta donose i poraz u Vinkovcima od 5:4. No, već sljedeći dan savladan je zagrebački Rudeš Agram s 5:2, pa Varaždinci ostaju i dalje u igri. Pobjede su ostvarili u pojedinačnim susretima Hađić, Ježovita, Maravić i Filković. Nakon tri

dana napornih mečeva, uslijedio je prisilni odmor zbog lošeg vremena, a u nedjelju je odigran posljednji i odlučujući meč s TK Kvarner iz Rijeke. Ovdje Varaždinci slave s uvjerljivih 6:3, što je bilo potrebno za plasman u drugu ligu. Za ekipu TK Varaždin 1181 igrali su: Tomislav Hađić, Tomislav Ježovita, Hrvoje Šipuš, Matko Maravić, Marčelo Manola, Marko Filković, Oto Rihtarić i Dubravko Banek. Ovim plasmanom potvrdila se dominacija u igri, prikazana tijekom cijele sezone, a ujedno se klub predstavio kao ozbiljna ekipa koja će nastupiti sljedeće godine u višem rangu natjecanja.

ŠKOLSKI SPORT Počinje nova sezona natjecanja učenika škola

Prvo dječji županijski kros u Vinici za Hajduk. Drugo poluvrijeme proteklo je u sličnom ritmu, a Hajduk je povećao svoju prednost u 82. minuti zgoditkom Čopa.

Skupština Školskog sportskog saveza Varaždinske županije prihvatila je kalendar i sustav natjecanja te ga objavila na svojim internetskim stranicama. Potpisani su i ugovori za vođenje univerzalnih sportskih škola u 20 osnovnih škola na području Varaždinske županije, čime su

postali savez s najviše USŠ-a. Riješen je i prošlogodišnji spor s Gradom Varaždinom oko financiranja školskih natjecanja. Tako će Grad financirati sva gradska natjecanja, dio rada tajništva ŠSSVŽ-a te županijsko finale u plivanju i atletici. U međuvremenu je uplaćen i gradski dio za

prošlu godinu te je sve spremno za novu školsku godinu. Održana je i prezentacija Svjetskog školskog rukometnog prvenstva, koje će se održati u Varaždinu 2012. godine. Otvorenje školske sportske sezone održat će se 7. listopada županijskim krosom u Vinici. (di)

Svi uzrasti imali svoje grupe


Savjetnik 35

28. rujna 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Bože, daruj nama Hrvatima pamet!

I najteže traume mogu biti sanirane!

B t

ože, čuvaj Hrvatsku, pjevalo se na sve strane! Sada je krajnje vrijeme da se uglazbi ekst „Bože, daruj nama Hrvatima pamet“. Nakon dužeg vremena, putovao sam cestama za Njemačku, kroz Sloveniju i Austriju. Slušam komentare: svaki centimetar obradivih površina je obrađen, livade pokošene, pašnjaci prepuni ovaca, krava što se pasu na ograđenim pašnjaciFranjo Pavetić ma – do samih cesta i autocesta. Zamislite, nikome ne smrdi i “Nije sramota raditi, ne smeta miris po kravicama i a kamoli u vrtu” ovčicama. ledamo u planinskim regijama Slovenije, Austrije i Njemačke livade pokošene na kosinama po kojima jedva da se može ljudskom nogom kročiti, ne mogu vjerovati da su livade, a ne parkovi. A u našoj Hrvatskoj?! Bogatstava na pretek – kome treba obrađivati zapuštena polja kad se baš sve može uvoziti i kupiti? Kome treba ponovo vratiti stoku na pašnjake i mirisati po stoci kad u svijetu ima mesa čuvanog za nas po dvadesetak godina? Ono je odavno izgubilo izvorni miris, pa je nepotrebno donositi uredbe o držanju stoke zbog oneščićenja okoline. Ulaskom u Hrvatsku, pogled mi se zaustavi na nekoliko parova šetača kako vode pse na uzicama zelenim površinama uz nogostup. Prisjetih se ne tako davnih vremena kad su psići uz kravice radosno trčkarali pomažući vlasniku da ih pospremi u staje; da, ali to su bila vremena bez recesije. Bože, koliko smo izvornog, zdravog mlijeka prolili i junećeg, ovčjeg, kozjeg i mesa peradi bacili s naših neobrađenih polja i pustih pašnjaka! oista, nije nam druge do pjevanja: “Bože, daruj nama Hrvatima pamet...”

G

D

Pametan dom

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

P

rema vlastitim istraživanjima, provedenim u Klinici za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, u prometnim nesrećama u pravilu stradaju psi mlađi od jedne godine. Od ukupnog broja svih prijeloma, na zdjelicu otpada čak 20 - 30%. Međutim, prijelomi zdjelice u pravilu nisu jedina povreda. Tako u 2/3 traumi s prijelomom zdjelice, nalazimo i povrede mišićja te prijelome kostiju nogu. Istovremene povrede grudnog koša ili trbuha nalazimo u 23% slučajeva, a povrede živaca u 20%. S obzirom

S I

P

O

ranom pacijentu, no uputno je prijelom sanirati u prvih 24 - 48 sati. irurška obrada je neizbježna ukoliko su pomaknuti prelomljeni dijelovi zdjelice, ukoliko je zbog toga sužen zdjelični prostor, ukoliko životinja uopće ne može stajati i ukoliko zbog prelomljenih dijelova postoje i problemi

K

P

Energetski pregledi

P

M

O

u provodljivosti živaca. dlazak veterinaru s tako teško povrijeđenim pacijentom najčešće završi eutanazijom, no naša ambulanta, zahvaljujući subspecijalističkim edukacijama u inozemstvu, uspješno sanira i te vrste prijeloma. Međutim, nije sve ni u operateru, a ni u operaciji! Vrlo često u situaciji kad životinji treba pomoć, vlasnici će pristati na sve, ali ne shvaćaju svoju odgovornost nakon odlaska pacijenta kući. oseban problem su temperamentni psi koji čim osjete da mogu ponovo trčati, ne mare za dotadašnje probleme. Međutim, ima i pasa koji vrlo teško podnose i fizičke i psihičke traume, a oni su u pravilu najzahtjevniji pacijenti. U takvim slučajevima strpljenje, brižnost i njega vlasnika, od presudnog su značaja.

Energetski kutak

Audio-video distribucija itate se kako vam pametan dom može pomoći u audio-video distribuciji? Specijalizirani proizvodi pametnoga doma, ali i kompatibilni proizvodi drugih proizvođača, omogućuju vam da na jednostavan način pristupate Goran Levanić svojoj audio i video kolekciji. Impressum d.o.o. U današnje vrijeme digitalnih formata audio i video zapisa, Varaždin audio i video zapisi najčešće 091 / 9241-499 su pohranjeni na mrežnom disku (NAS - Network-attached storage). Pametan dom vrlo jednostavno može pristupiti vašoj audio i video kolekciji koja se nalazi na mrežnom disku, a vi imate potpunu kontrolu nad svojom glazbenom i video kolekcijom bilo gdje u vašem domu i bilo kada preko svih sučelja pametnoga doma koja su jednostavna za korištenje. edia player je uređaj koji reproducira digitalne video zapise direktno na vaš TV uređaj, preko HDMI izlaza automatski konvertira video u 1080p HD rezoluciju, podržava mnoštvo video formata i codeca uključujući MPEG-2, MPEG-4, H.264, Windows Media Video i mnoge druge. peaker point služi za reprodukciju digitalne glazbe u vašem domu. Osim žične verzije, speaker point se može i bežično integrirati u sustav pametnog doma te je time idealan za dodavanje glazbenih u postojećim domovima jer nije potrebno vući nikakve žice. dealno je za manje audio sustave u novim domovima ili u već namještenim domovima u kojima je postavljena instalacija za zvučnike. Pomoću zonskog pojačala možete u svoj sustav integrirati postojeću audio opremu, npr. CD player, i distribuirati glazbu u sve prostorije ili samo neke prostorije vašega doma. ristup i upravljanje audio-video kolekcijom vrlo je jednostavan za krajnjeg korisnika, sustav se može podesiti da npr. kada upalite svjetlo u dnevnoj sobi vaša omiljena glazba počinje svirati, jednim pritiskom na tipkovnicu, touch-screen ili iPhone sustav prilagodi rasvjetu i glazbu kako bi se stvorio savršen ugođaj. Na vama je da samo bezbrižno uživate.

na ove brojčane pokazatelje, možemo dakle zaključiti da je pas s povredom zdjelice visoko rizičan pacijent, koji zahtijeva maksimalnu skrb i visoku educiranost ordinarijusa. Tako je najbitnije adekvatno zbrinuti pacijenta, poduzeti mjere sprečavanja daljnjeg ugrožavanja života i tek tada prionuti dijagnostičkim zahvatima. U ovakvim slučajevima RTG dijagnostika je osnova za postavljanje objektivne dijagnoze. Izuzetno je važno da se točno ustvrdi koje su kosti zdjelice prelomljene, jer o tome ovisi daljnji postupak. Mogući su i prijelomi bez pomaka kostiju te će takvi pacijenti biti podvrgnuti konzervativnoj sanaciji, dakle bez operativnog zahvata. No, u tim slučajevima potrebno je strogo mirovanje od nekoliko tjedana. Također je bitno kontrolirati mogućnost fiziološkog obavljanja male i velike nužde. perativni zahvat možemo učiniti tek na stabilizi-

tak, udruga je aktivna i u drugim tiskovinama i web portalima. o ipak, najveći uspjeh ostvarili su prolaskom dvaju zahtjevnih krugova natječaja Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), što je rezultiralo p o tp i sivanjem dvogodišnjeg ugovora. Ugovor je sklopljen za pružanje usluga inicijalnih i detaljnih energetskih pregleda i izrada studija isplativosti u sklopu programa Poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj koji se provodi u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Globalnim fondom za okoliš. Time se Energo Consult svrstao u sam vrh, izravno konkurirajući „velikima“, kao što su Energetski institut Hrvoje Požar i sl. Prvi energetski

N

Davor Cikač dipl. ing. el. davor.cikac@energo-consult.hr www.energo-consult.hr 095 840 8300

V

araždinski Centar za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Energo Consult udruga je osnovana u kolovozu prošle godine, koja je u kratkom vremenu postigla doista zapažene rezultate na polju energetske učinkovitosti. Iako je područje u kojem djeluju relativno novo i nedovoljno poznato široj javnosti, svaki član stručnjak je u svom području, pa tako udrugu čini multidisciplinarni tim dvaju diplomiranih inženjera elektrotehnike, diplomiranih inženjera strojarstva i građevine i arhitektice. Osim pisanja za Regionalni tjednik, gdje ste ih mogli upoznati kroz kolumnu Energetski ku-

pregledi, koje su uspješno obavili, obuhvatili su sedam škola, dječji vrtić i učenički dom na području grada Zagreba. - Energetski pregled građevine sastoji se od uvodnog sastanka s upraviteljem odnosno vlasnikom, pregleda posto jeće projektne dokumentacije i same zgrade te se obavljaju potrebna mjerenja (geometrijske karakteristike građevine, termografija i dr.). Za svaki objekt izrađuje se izvještaj o provedenom energetskom pregledu, koji obuhvaća podatke o toplinskim karakteristikama vanjske ovojnice zgrade, energetskim svojstvima sustava grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije, pripreme potrošne tople vode, potrošnje električne energije i specifičnih podsustava (kuhinja, praonica i dr.). Također, izvještaj

sadrži analizu prikupljenih podataka i analizu troškova za energiju. Postavlja se i proračunava energetski model zgrade, te se identificiraju mjere poboljšanja energetskih svojstava zgrade. alje se vrši razvrstavanje predloženih mjera prema prioritetima te se pronalazi opt imalno rješenje nakon njihovog energetskog, ekonomskog i ekološkog vrednovanja – napominju. - Konkretno, za objekte za koje je Energo Consult proveo energetske preglede, najveća ušteda može se ostvariti na smanjenju troškova za grijanje prostora. Implementiranjem predloženih mjera na sustavu grijanja i sanaciji građevinskog dijela zgrade, uz uvođenje SGE-a (Sustav gospodarenja energijom), ušteda na troškovima grijanja može iznositi čak i do 72%. Uštede potrošne vode, nakon primjene predloženih mjera, obično se smanjuju za oko 30%, dok je potencijal za smanjenje troškova za električnu energiju između 20 i 30%.

D

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com


36 Oglas

28. rujna 2010.


Vidokrug 37

28. rujna 2010.

OBITELJSKI GRB

Borac za očuvanje mira

Vitešku titulu, odnosno plemićku povelju, Stjepan Golub naslijedio je od prapradjeda Jurja, a obiteljski grb nostrificiran je uredbom kraljice Marije Terezije 1756.

DOZNAJEMO Predak Stjepana plemenitog Goluba zadužio je bečki dvor

Primarna i osnovna funkcija svakoga grba, u svim sredinama i svim vremenskim fazama njegove aktivne uporabe, bila je adekvatno i trajno identificirati pojedince, obitelji ili društvene grupe te raznovrsne institucije. Uz pomoć boja, simbola te njihovih kombinacija, dioba i tumačenja, grb je uvijek predstavljao sasvim originalni djelić identiteta svoga nositelja. Zbog toga sadržajni elementi grba obično evociraju nekakav važan događaj iz života svojega vlasnika ili njegovih predaka, odnosno simboliziraju određene njihove karakterne osobine ili fizička obilježja, afinitete ili sklonosti, emocije ili preokupaci-

Vitez, tajni agent i žigolo na dvoru Marije Terezije U 18. stoljeću vođena su tri habsburško-turska rata, a kako se Juraj (Georg) Golub u jednom od njih posebno istaknuo, kraljica koja je na vlast došla 1740. godine, ubrzo ga nagrađuje. I ne samo to KAMENIČKO PODGORJE – Ako vas je kao putnika namjernika, odnosno izletnika, put odveo do Kameničkog Podgorja u podnožju Ravne gore, niste mogli ne primijetiti prekrasnu drvenu tradicijsku kuću u zaseoku Golubi. Na imanju Stjepana plemenitog Goluba postoji i izvorno građena gospodarska građevina. No, kako doznajemo, obitelj Golub je od jednog svojeg zanimljivog pretka, čije pustolovine po predanju podsjećaju na one baruna Münchausena, naslijedila i plemstvo. O čemu se radi?

Plemić i vitez - Vitešku titulu, odnosno plemićku povelju naslijedio sam od svog prapradjeda,

Jurja (Georga) Goluba, koja mu je dodijeljena 1751., a obiteljski grb nostrificiran je uredbom kraljice Marije Terezije 15. rujna 1756. godine. Kraljica mu dodjeljuje i posjed kod Kamenice, a treba znati – sve je on to itekako zaslužio. Naime, u 18. stoljeću vođena su tri habsburško-turska rata, a kako se on svojim vojničkim vještinama istaknuo vjerojatno u onom koji je vođen od 1737. do 1739., kraljica koja je na vlast došla 1740. godine, ubrzo ga nagrađuje. I ne samo to! Bio je on naočit momak, te postaje jednim od brojnih „liebhabera“ (ljubavnika) u kraljičinoj ložnici! A kako je bio inteligentan, usprkos riskantnoj avanturi u koju se upustio s konkurentima,

osvojio je ne samo kraljičino srce nego postaje njezinom osobom od povjerenja. Marija Terezija ga školuje i on ubrzo odlazi u diplomaciju – istaknuo je Stjepan Golub dodavši kako postoje indicije da ga je time željela

p

ustolovine Jurja (Georga) Goluba, po predanju podsjećaju na one baruna Münchausena

zaštititi (i sebe!) od spletki dvorske svite koja je vedrila i oblačila u prekrasnom bečkom dvorcu Schönbrunnu. Iako nije poznato u kojoj su od nebrojenih odaja dva go-

lupčića iz naše priče šaputali na jastucima, Stjepan Golub zna da je kraljičin vitez ipak morao pod nož. Odnosno, jedan vitalni dio njegova tijela.

„Danak“ u krvi - Novi rat s Turcima neprekidno je visio u zraku, pa Juraj Golub dobiva novi identitet. Nakon što su ga obrezali, u svojstvu tajnog agenta uspijeva doći do samog sultana s kojim pregovara i spašava Beč od dodatnog gubitka teritorija. Dok je on bio izložen pogibelji u Osmanlijskom Carstvu, zapravo je čuvao leđa svojoj obožavanoj dragani. Naime, Marija Terezija od 1740. do 1748. godine prvo vodi Rat za austrijsko nasljeđe, a za-

tim od 1756. do 1763. godine ne uspijeva silom oružja povratiti izgubljenu Šlesku i osvetiti se njoj omraženom Fridriku II. Svoje pozne godine, plemić-pučanin Juraj plemeniti Golub vjerojatno nije sa svojim sinom Antunom dočekao na imanju u Hrvatskoj. Sahranjen je u Beču u kojem je pod drugim identitetom stigao zasnovati još jednu obitelj o kojoj se do danas još uvijek ništa ne zna – zaključio je Stjepan plemeniti Golub priču o svojem malo poznatom pretku. A jesu li sva iznesena nagađanja o njegovom burnom životu točna, možda jednog dana potvrde ili demantiraju podaci s dokumenta koji sigurno negdje čuče u arhivima i skupljaju prašinu…

je. U tom je smislu indikativan primjer grba Jurja (Georga) Goluba – objašnjava Stjepan plemeniti Golub. Naime, dio heraldičkoga simbola čuva uspomenu na prezime svojega prvoga nositelja iz vremena dok još nije imao plemićki naslov, a drugi njegov dio asocijativno povezuje izvorno obiteljsko ime s djelima koja su Jurju osigurala plemićki i viteški status. Prema riječima Stjepana Goluba, heraldički elementi čvrsto se stapaju u nerazdvojnu cjelinu, čineći simbol koji redovito prati - identificira mudrog, visokog, razumnog čovjeka, odnosno člana obitelji koji je istinski borac za očuvanje mira...

NAŠA POSLA Od 2008. godine Uprava za zaštitu kulturne baštine vrednuje tradicijske građevine na Golubovu obiteljskom imanju

Klizište prijeti uništenjem građevina

Autohtonoj građevini u podnožju Ravne gore prijeti uništenje

Još 2008. godine Stjepan Golub Upravi za zaštitu kulturne baštine, odnosno njezinom Konzervatorskom odjelu u Varaždinu, uputio je zahtjev za vrednovanjem tradicijskih građevina koje su podignute na obiteljskom imanju. No, kako doznajemo, njihov status do danas se ne rješava, a što je najgore – podignute su na zemljištu koje klizi. - Djelatnice spomenutog Konzervatorskog odjela obišle su na moj poziv građevinu u Kameničkom Podgorju 18. Tom prilikom utvrđeno je da se radi o vrijednoj tradicijskoj građevini, izrađenoj

od drva i zemlje, s autentično očuvanom unutrašnjošću. Odnosi se to na raspored prostorija, zemljani pod u jednom dijelu,

u

tvrđeno je da se radi o vrijednoj tradicijskoj građevini, izrađenoj od drva i zemlje izvornom namještaju i ostaloj opremi. Konstatirano je da su izvorno očuvane i gospodarske građevine. A kako su

smještene u zaseoku Golubi u podnožju Ravne gore, sa svojom okolinom čine ambijetalnu vrijednost koju bi trebalo očuvati. Stoga su odlučili započeti s valorizacijom građevine i njezinim stavljanjem pod preventivnu zaštitu u trajanju od tri godine. No tek nakon proteka tog razdoblja trebali bi odlučiti zadovoljava li ona uvjete za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. No dok papirologija stoji, teren klizi, pa će možda i ti svjedoci davno prohujalih vremena jednostavno propasti – ustvrdio je Stjepan plemeniti Golub.


38 Vidokrug

28. rujna 2010.

SUSRET Radio amater Vladimir Ferenčina svaki dan prenosio ratne vijesti iz okupiranog Bužima

Novomarofčanin koji se borio preko radio valova Sve je počelo jednog dana 1992., “4AKB”. Neđib Vučelj me zamolio da

kada se na mojoj frekvenciji pojavila radio stanica prenesem jednu vijest – prisjeća se Ferenčina

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ davor@regionalni.com

“Na bužimskom ratištu danas je spriječen još jedan pješadijski prodor četnika, koji sada sa svojih početnih položaja djeluju artiljerijom i teškim pješadijskim naoružanjem. Služba za informacije Bužima želi sretan Božić i Novu godinu radio postaji Zagreb.”

Bio najustrajniji

odijeljena mi je zahvalnica za poseban doprinos u informativnoj deblokadi Kada su u Novi Marof stigle izbjeglice iz BiH i napunile sportsku dvoranu, on i njegovi prijatelji iz Radio-kluba “9A1CBB” dogovorili su se da pomognu ljudima koji su morali pobjeći iz svojih domova. - Dogovorili smo se da odrađujemo humanitarne radio veze, iako se radio amateri s tim ne bave, ali bilo je ratno vrijeme i neka smo pravila morali prekršiti – rekao je.

Uspješan sportaš Osim što je dugogodišnji radio amater, Vladimir Ferenčina je svoj obol ovoj udruzi dao kao predsjednik, i to u više mandata, a vrlo je aktivan i u sportu, točnije u streljaštvu, gdje je već dvadesetak godina na čelnom mjestu novomarofskog streljačkog kluba “Termika”. Obaveza Ferenčina ima dosta, a uz sve to, tu je vinograd i sve vezano oko njega. Ovih dana upravo je vinograd glavna njegova preokupacija. Nezahvalno je postaviti Zagorcu pitanje u vezi vinograda i buduće berbe i očekivati kratak odgovor na tu temu, tako da je elaboracija o tome ovaj put izostala.

Tako je glasila u ratna vremena jedna od poruka, pristigla 22. prosinca 1992. godine, koje su svakodnevno stizale iz opkoljenog Bužima do Prvog programa Hrvatskoga radija. Kako i zašto su objavljivane u vijestima Hrvatskoga radija, ispričao je Vladimir Ferenčina iz Novog Marofa koji je na svoj način ratovao u Bosni i Hercegovini.

d

OSOBNO

Vladimir Ferenčina, radio amater velikog srca puno je pomogao narodu Bužima u vrijeme Domovinskog rata

Upravo je on bio najustrajniji od svih radio amatera i odradio je preko 10.000 humanitarnih veza sa svim bivšim republikama i velikim brojem država širom svijeta. - Jednog dana 1992. godine na mojoj frekvenciji pojavila se radio stanica “4AKB” putem koje su me zamolili da prenesem jednu vijest za Pr v i program Hr vatskoga radija. Novinar Neđib Vučelj, koji je doznao za mene i moj humanitarni rad, zamolio me da nazovem tadašnju glavnu urednicu, Ivanku Lučev. Radilo se o informaciji o prekomjernom granatiranju Bužima koje se nalazi u trokutu između Cazina, Velike

Kladuše i Bosanske Krupe. Tako je krenula suradnja, a od 1992. do 1995. godine, za radio, a kasnije i za Večernji list, poslano je više od 750 vijesti. Bilo je slučajeva, uglavnom za jačeg granatiranja, da smo se čuli i dva puta dnevno – prisjeća se Ferenčina.

Dobio zahvalnicu Svakodnevnim kontaktima razvilo se i prijateljstvo Vladimira i Neđiba, a prvi puta su se sreli 1998. godine kad je Neđib došao u Novi Marof. I nije on jedini posjetio ovaj gradić na sjeverozapadu Hrvatske. Zanimljivo je da je dosta stanovnika Bužima koji su živjeli u Njemačkoj,

U Bužimu oko 20.000 stanovnika Bužim je manje naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanska Krupa (na istoku), Cazin (na jugu), Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te s Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito, a tamo živi 20.000 žitelja.

Austriji, Sloveniji dolazilo u Novi Marof kako bi uz pomoć Vladimira uspostavili vezu sa svojim najmilijima koji su ostali na ratom zahvaćenom području i bio je jedini način da uspostave kontakt. - U veljači ove godine bio sam pozvan na proslavu Dana općine Bužim jer je to ujedno bila i njihova 15. godišnjica.

Tom prigodom dodijeljena su priznanja svima onima koji su doprinijeli da Bužim za vrijeme rata ne bude izoliran. Bio sam jedini koji je pozvan izvan granica BiH, a na svečanoj sjednici dodijeljena mi je zahvalnica za poseban dopr inos u informativnoj deblokadi koju mi je uručio načelnik Općine, Mirsad Ša-

Novinar Neđib Vučelj

hirović. Nevjerojatan je to osjećaj. Kroz sve te godine održavanja radio veza, za mene su čuli svi stanovnici tog kraja, a sada sam se s njima mogao upoznati. Bilo je to nezaboravno iskustvo s puno emocija – rekao je Ferenčina.

DOZNAJEMO Vladimir Ferenčina još čuva zapisane sve ostvarene veze i vijesti s Bužimom te razmišlja o objavljivanju knjige

“Knjiga će sačuvati taj dio povijesti od zaborava”

Za pomoć Bužimu dobio zahvalnicu

Priču o čovjeku dobrog srca objavio je “Glas Bužima” u svom 2. broju u studenom 1992. u članku novinara Neđiba Vučelja. U prvom dijelu opisuje kako se neki radio-amateri koriste ratnom situacijuom i naplaćuju svoje posredovanje, a nakon toga, pisalo je: “Pozdrav Bužimi, recite što trebate. Rekao sam da sam nov inar i da treba poslati informacije na Radio Zagreb. QSL - ja ću to uraditi, daj da to zapišem i poslat će telefonom. Izdiktirah tekst i zahvalih se, a on mi uzvrati da je to njegova radio-amaterska dužnost. Zahvaljujem se i ja stotinu puta,

a on se smije i objašnjava da je to njegova dužnost i da mu je drago što nam, makar na takav način, može pomoći... Još uvijek se nismo sreli. Znam da se zove Vlado, da još ni jednom

s

matram ga velikim borcem Bužima, jer na poseban način ratuje protiv agresora, napisao Vučelj

nije zakasnio, da primi izvještaj i da nam od srca želi da pomogne. U znak poštovanja, naši operateri na vezi, koji također

savjesno i dobro rade svoj posao, izuzetno cijene Vladu, a cijene ga i poštuju mnogi naši radnici zaposleni u inozemstvu kojima je mnogo pomogao i uputio ih na pravi put. Ja ga lično smatram velikim borcem Bužima, jer na poseban način ratuje protiv agresora, zajedno s nama.” Tako su 1992. u Glasu Bužima pisali o čovjeku koji je svakodnevno s njima održavao vezu i trudio se da se vijesti iz Bužima prenesu do onih kojima su namijenjene. Kroz te godine javljanja nakupilo se podosta materijala, zapisane su sve ostvarene veze i kontakti, te

vijesti. - Sve sam to sačuvao i arhivirao. Povremeno pročitam nešto od toga i vratim se u one dane rata kada je svaki moj kontakt s tim ljudima puno značio za njih. Jedan dio povijesti nalazi se napisan u tim bilješkama i vijestima, a ja sve češće razmišljam o tome da to objedinim u jednu knjigu kako bih sačuvao od zaborava sve ono što se tada događalo – rekao je novomarofski radioamater velikog srca Vladimir Ferenčina sa smiješkom na licu listajući papire kojih se nakupilo nekoliko kilograma i koji su složeni u fascikle.


Oglasi 39

28. rujna 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE GRADSKO VIJEĆE POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA VARAŽDINSKE TOPLICE KLASA: 061-01/10-01/2 URBROJ: 2186/026-01-10-1 Varaždinske Toplice, 21. rujna 2010.

Na temelju članka 8. Odluke o utvrđivanju javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice («Službeni vjesnik Varaždinske županije» br.19/09 i 26/10), Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice, upućuje

JAVNI POZIV

ZA PREDLAGANJE KANDIDATA ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA VARAŽDINSKE TOPLICE ZA 2010. GODINU I. Pozivaju se građani i pravne osobe te upravna tijela Grada Varaždinske Toplice da dostave prijedloge za dodjelu javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice za 2010. godinu. Javna priznanja Grada su: 1. proglašenje počasnim građaninom Grada Varaždinske Toplice, Za počasnog građanina Grada Varaždinske Toplice može se proglasiti svaki građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima pridonio promicanju, značaju i ugledu Grada, te ostvarivanju i razvoju međusobnih odnosa Grada Varaždinske Toplice i drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj ili gradovima i općinama drugih država. 2. Nagrada Grada Varaždinske Toplice - za životno djelo, - za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju, - za doprinos ugledu i promociji Grada Varaždinske Toplice u zemlji i u svijetu, - medalja Grada. Za nagradu za životno djelo mogu se predložiti pojedinci, hrvatski državljani. Uz nagradu za životno djelo pojedinac prima i novčanu nagradu. Nagrada za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodjeljuje se pojedincu, ustanovama i drugim pravnim osobama za iznimna dostignuća u godini koja prethodi godini u kojoj se nagrada dodjeljuje. Nagrada za doprinos ugledu i promociji Grada Varaždinske Toplice u zemlji i u svijetu, dodjeljuje se pojedincu, ustanovama i drugim pravnim osobama za njihovo djelovanje na promociji Grada u zemlji i u svijetu u godini koja prethodi godini u kojoj se nagrada dodjeljuje. Medalja Grada dodjeljuje se pojedincima, ustanovama i drugim pravnim osobama u znak posebne zahvalnosti, koje su u proteklom jednogodišnjem razdoblju doprinijele razvoju Grada na gospodarskom, društvenom ili političkom planu ili su na bilo koji drugi način doprinijeli uspjehu Grada. Za nagrade za iznimna dostignuća, doprinos ugledu i promociji Grada i medalje Grada, uz hrvatske državljane i pravne osobe iz Republike Hrvatske mogu se predložiti i stranci kao i strane pravne osobe . Kriteriji za dodjelu priznanja su: 1. za pojedince: mora se raditi o istaknutim pojedincima koji su svojim radom u gospodarstvu, znanosti, struci, umjetničkom i pedagoškom radu ili drugim oblicima javnog rada dali trajan doprinos i iznimne rezultate trajne vrijednosti u unapređenju stanja i razvoja Grada, odnosno dali izniman doprinos međunarodnoj promidžbi Grada, a ako je riječ o pojedincu tada osoba mora uživati ugled u svojoj radnoj i životnoj sredini. 2. Za pravne osobe: da su postigli izuzetne poslovne rezultate te druge vrste trajnih vrijednosti u ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju Grada, Varaždinske županije, Republike Hrvatske ili da su doprinijeli njihovoj međunarodnoj promidžbi i ugledu. II. Obrazloženi prijedlozi za dodjelu javnih priznanja dostavljaju se pismenim putem. Osim navedenog, prijedlog mora sadržavati: - ime i naziv predlagača, - životopis kandidata predloženog za nagradu ako je riječ o pojedincu ili kada se radi o pravnoj osobi, relevantne podatke o poslovanju i ostale reference, - iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se pojedinac ili pravna osoba predlaže za dodjelu javnog priznanja. Sve to treba potkrijepiti dokumentacijom koja potvrđuje opravdanost prijedloga. III. Rok za dostavu pismenih prijedloga kandidata za javna priznanja je 17. listopada 2010. godine. Prijedlozi primljeni izvan tog roka, kao i prijedlozi koji ne sadrže odgovarajuću dokumentaciju i obrazloženje iz točke II. neće se uzimati u razmatranje. IV. Prijedlozi se dostavljaju na adresu: Grad Varaždinske Toplice, Maršala Tita 4, 42223 Varaždinske Toplice s naznakom: Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LEPOGLAVA Antuna Mihanovića 12 42250 Lepoglava tel. 042 770 411, fax 042 770 419 email : lepoglava@lepoglava.hr Klasa: 061-01/10-01/01 Urbroj: 2186/016-03-10-1 Lepoglava, 22.09.2010. Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja

Na temelju odredbe članka 10. stavak 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Lepoglave ( „Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 25/05, 23/06 i 39/09), Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja objavljuje

OGLAS

radi predlaganja kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Lepoglave u 2010. godini I. Priznanja Grada Lepoglave su javne pohvale za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značaja za razvitak i ugled Grada, a poglavito za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, prosvjete, sporta, skrbi i zaštite prirodnog okoliša te drugih javnih djelatnosti kao i poticanje aktivnosti koje su navedenome usmjerene. Javno priznanje može se dodijeliti i posmrtno. II. Javna priznanja Grada Lepoglave jesu : 1. Proglašenje počasnim građaninom Grada Lepoglave ( povelja Grada Lepoglave ) 2. Nagrada Grada Lepoglave ( plaketa ) - za životno djelo - za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju - za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu III. Počasnim građaninom Grada Lepoglave može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili strani državljanin koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno pridonio promicanju, značaju i ugledu Grada Lepoglave te ostvarivanju i razvoju međusobnih odnosa Grada Lepoglave s drugim gradovima i općinama u Hrvatskoj i inozemstvu. IV. Nagrada Grada Lepoglave dodjeljuje se za iznimna dostignuća značajna za Grad Lepoglavu na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva i to za životno djelo, iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju, te za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu. Nagrada se može dodijeliti hrvatskim i stranim državljanima, pravnim osobama te udrugama u zemlji i inozemstvu. V. Pravo predlaganja kandidata za dodjelu javnih priznanja imaju fizičke i pravne osobe s područja Grada Lepoglave te gradonačelnik. VI. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja moraju biti pismeno obrazloženi i sadržavati: - podatke o podnositeljima prijedloga, - životopis fizičke osobe, odnosno osnovne podatke o pravnoj osobi i njenu poslovanju, - iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se pojedinac ili pravna osoba predlažu za dodjelu javnih priznanja, - odgovarajuća dokumentacija ( objavljen rad, natjecateljski rezultati, nagrade i sl. ) VII. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja dostavljaju se Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja najkasnije do 31. listopada 2010. godine, na adresu: Grad Lepoglava, Antuna Mihanovića 12, 42250 Lepoglava (s naznakom „ za oglas„ ) Predsjednik Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja

Zorislav Rodek, dr.vet.med.

„ČISELSKO PROŠČEJE V REMETINCU“ PRIJAVA ZA JAVNO NADMETANJE Turistička zajednica Grada Novog Marofa poziva sve vlasnike štandova da dođu na javno nadmetanje u četvrtak 30.09.2010. godine u 16.00 sati u Društvenom domu u Remetincu, radi zakupa javne površine povodom manifestacije pod nazivom „Čiselsko Proščeje v Remetincu“ koja će se održavati od 01.-03. listopada 2010. godine. TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA NOVOG MAROFA

GOSPODARSKA ŠKOLA VARAŽDIN Varaždin, Božene Plazzeriano 4 Školski odbor raspisuje

NATJEČAJ za davanje u zakup poslovnog prostora 1. Predmet natječaja je davanje u zakup poslovnog prostora – sportske dvorane sa svlačionicama i sanitarnim čvorom, ukupne površine 1200 m2. 2. Sportska dvorana daje se u zakup na određeno vrijeme za školsku godinu 2010./2011. u večernjim terminima od 17,00 do 21,00 sat. 3. Sportska dvorana može se koristiti u svrhu rekreacije. 4. Početna cijena zakupa za sportsku dvoranu iznosi 190,00 kuna po satu i utvrđena je Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i postupku za davanje u zakup prostora i opreme, te načinu korištenja vlastitog prihoda u školskim ustanovama nad kojima Varaždinska županija ima osnivačka prava. 5. Ponude se dostavljaju na adresu škole u roku 8 dana od dana objave natječaja u zatvorenoj omotnici s naznakom „Ponuda za zakup školskog prostora“. 6. Ponude će biti otvorene u Gospodarskoj školi Varaždin, nakon isteka natječajnog roka 7. O rezultatima izbora natjecatelji će biti obaviješteni u roku 8 dana nakon završetka natječaja.


40 Zdravlje

Bogatstvo prirode u službi zdravlja Ključ da bismo se dobro osjećali, održali mentalno zdravlje i ostvarili dug život, leži u čistoći i snazi djelovanja cjelov itih namirnica koje dolaze izravno iz prirode. Nažalost, naša suvremena prehrana i način života daju nam sve manje esencijalnih namirnica potrebnih za optimalno zdravlje, bistrinu uma i zdravu dugovječnost. Taj manjak ključnih hranjivih tvari iz cjelovitih namirnica omogućuje oksidaciji i upalama – zlim sestrama blizankama starenja i bolesti – da napadaju i oslabljuju naše zdravlje na način koji nikada ranije nismo mogli predvidjeti. Značajni znanstveni dokazi sada pokazuju da nas loša prehrana izlaže riziku od kroničnih bolesti te može utjecati na zdravlje i na druge načine. GNLD International, tvrtka s 52-godišnjom tradicijom, proizvela je novu bioaktivnu prehrambenu eseciju Tre u kojoj je koncentrirano revitalizirajuće bogatstvo plodova prirode. Više od soka, Tre je bioaktivna prehrambena esencija – čista mješavina tri najsnažnija sastojka iz prirode, koji jačaju zdravlje: šipka, acai bobica i zelenog čaja.

DAN GLUHIH Varaždinska Udruga gluhih i nagluhih dobila staln

Znakovni jezik uči Udruga ima oko 300 članova, među kojima je 40-ak djece. Svake godine priključuje autizma i Downovim sindromom, kojima je znakovni jezik od velike pomoći

Ovo supervoće bogato fitonutrijentima udružuje snage s Infloxom, ekskuzivnom zaštićenom mješavinom tamnog bobičastog voća: borovnice, bazge, američke borovnice, brusnice, crnog ribizla te crnog i bijelog grožđa. Snažna je pomoć kod jačanja imuniteta, upale mokraćnih kanala, poboljšava cirkulaciju, djeluje protuupalno, štiti kardiovaskularni sustav od otvrdnuća arterija i usporava oksidaciju kolesterola, štiti moždane stanice od oštećenja i pomaže u održavanju njihovih važnih funkcija, štiti moždano tkivo od negativnih promjena, usporava starenje mozga, štiti od Alzheimerove bolesti, a uz to doprinosi i zdravlju prostate, dojki, pluća i zglobova. Više informacija na mobitel 098/206-520.

Dovršetak Kirurgije 2013. Bude li sve išlo sukladno planovima, prvi pacijenti će u dograđeni i adaptirani dio Kirurgije varaždinske bolnice biti primljeni krajem 2013. godine. Očekuje to varaždinski župan Predrag Štromar, koji je prošli tjedan potvrdio da očekuju da će građevinski radovi u krugu bolnice početi u proljeće sljedeće godine. - Projekt dogradnje Kirurgije trenutno je na reviziji u Ministarstvu, a nadam se da ćemo uskoro finalno zatvoriti financijsku konstrukciju na način da nam se decentralizirana sredstva povećaju s 21 na 31 milijun kuna – rekao je Štromar. (vms)

Važno predavanje o štitnjači Ovaj četvrtak, 30. rujna, u Općoj bolnici Varaždin bit će održano predavanje pod nazivom “Štitnjača i promjene na njoj”. O toj temi govorit će Karmen-Marija Jelaković,

28. rujna 2010.

specijalistica nuklearne medicine. Predavanje, koje počinje u 17 sati u dvorani za sastanke u zgradi Kirurgije, organizira Udruga umirovljenika zdravstva Varaždin. (vms)

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji, prema procjenama, živi i do nekoliko tisuća osoba koje su djelomično ili u potpunosti izgubile sluh. Svima njima svakodnevno treba pomoć kako bi mogli komunicirati sa svojim liječnikom, službenicima u HZZO-u, na “mirovinskom”, u banci ili u drugim ustanovama i institucijama. No, mnogi od njih ni ne znaju da pomoć mogu zatražiti u Udruzi gluhih i nagluhih grada Varaždina i Varaždinske županije.

Pomoć neophodna Od prošle godine udruga ima dva službena tumača – prevoditelja za znakovni jezik, Zlatu Bahun i Zlatka Friščića, koji su svakodnevno na raspolaganju gluhim i nagluhim osobama. Međutim, uoči Međunarodnog dana gluhih, koji će varaždinska udruga obilježiti ovaj vikend, iz Zagreba su primili odličnu vijest: imaju pravo zaposliti jednoga tumača! - Prema naputku Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koje prepoznaje potrebe gluhih, od ovoga mjeseca ćemo zaposliti vrsnu prevoditeljicu Zlatu Bahun. Nadamo se i da će nas Ministarstvo uvrstiti u redovno financiranje – kaže Zlatko Friščić, koji je punih deset godina na čelu udruge. To će značiti još kvalitetniji život za gluhe osobe, koje se mogu samostalno kretati i relativno samostalno živjeti. Međutim, Friščić ističe da im je za razumijevanje mnogih sadržaja iz životnog okruženja ipak potrebna prilagodba i

Prostorije udruge u Slavenskoj 22 – mjesto na kojem gluhe i nagluhe osobe obogaćuju život

pomoć tumača ili prevoditelja znakovnog jezika, jer komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu, potrebu da budemo u kontaktu s drugim osobama. - Upravo je uobičajena glasovna komunikacija ono što gluhim osobama predstavlja poteškoću, a to je ono po čemu se razlikuju od „čujuće“ populacije – napominje.

Javite se u udrugu - Pozivamo sve gluhe i nagluhe osobe, kao i osobe koje imaju bilo kakve slušne probleme, da slobodno dođu u naše prostorije u Slavenskoj 22 u Varaždinu, učlane se, ostvare svoja prava i sudjeluju u obogaćivanju našeg i svojeg života – kaže predsjednik Udruge Zlatko Friščić. Ujedno poziva i sve zainteresirane za učenje znakovnog jezika da im se također jave. Dostupni su na brojeve telefona 042/320-314 i 091/1177-091, i to, ističu, u bilo koje doba i za bilo kakve informacije. Udruga je osnovana 1947. godine pod nazivom Kotarski odbor gluhih Varaždin.

Premostiti barijere Udruga ima oko 300 članova, među kojima je 40-ak djece. - Svake godine nam se priključi nekoliko djece sa slušnim poteškoćama, a pr imjećujemo da nam se priključuje i sve više djece s drugim dijagnozama kojima je znakovni jezik od vrlo velike pomoći – kaže predsjednik. U udruzi se održava besplatna škola znakovnog jezika koju predvodi Zlata Bahun, a učiti ne dolaze samo gluhe i nagluhe osobe, već i

Savjeti iz ordinacije

osobe koje su s njima u kontaktu. – Projekt edukacije znakovnog jezika od prošle

p

rocjenjuje se da u županiji živi do nekoliko tisuća gluhih i nagluhih osoba

godine provodimo i s djecom s elementima autizma, čiji

su roditelji jako zadovoljni njihov im napretkom. Već sad imamo za znakovni jezik predbilježeno nekoliko djece s elementima autizma, kao i s Downovim sindromom, kojima su liječnici već od malih nogu preporučili učenje znakovnoga jezika. Najmlađe dijete ima samo godinu dana – navodi Friščić. No, svake godine na tečajevima je sve više osoba koje čuju, a žele učiti znakovni

Potpis pod sliku

Liječenje i prevencija mokraćnih infekcija (1) N

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

akon dijagnosticiranja mjesta mokraćne upale traži se, ukoliko ga je moguće utvrditi, mogući uzrok nastale infekcije. To je vrlo važno, jer time možemo spriječiti novonastalu upalu u kratkom vremenu (relaps) ili recidiviranje (ponavljanje upale) u mokraćnom sustavu nekoliko puta tijekom godine. Ukoliko žena ima upalu mjehura ili bubrega, treba utvrditi je li to zato što ima spušten mokraćni mjehur, a ukoliko se radi o muškarcu s mokraćnom infekcijom, treba utvrditi ima li upalu prostate, je li imao ili ima upalu epididimisa ili testisa i ima li uvećanu prostatu.

Z

a oba spola valja utvrditi postoji li anomalija u mokraćnom sustavu (urođene se otkrivaju u dječjoj dobi), međutim mogu biti stečene (uslijed neuroloških bolesti - Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, paraplegija oduzetost dijela tijela i slično). Također se traži postoje li kamenci u bubrezima, mokraćovodima ili mokraćnom mjehuru. Uvijek je pritom potrebno utvrditi postoje li tumori bilo gdje u mokraćnom traktu (bubreg, mokraćovod, mokraćni mjehur, prostata (kod muškaraca starijih od 45 godina, testisi - kod mlađih muškaraca do 40 godina). Također treba obratiti posebnu pozor-

nost ukoliko postoje osobito mikrotragovi eritrocita ili krvi u mokraći koji nisu vidljivi prostim okom, a osobito kod muškaraca i to pušača. Muškarci u dobi iznad 45 godina, pušači, osobito oni koji u svom poslu dolaze u kontakt s raznim bojama (lakovi za parkete, industrija boja i lakova, autolakireri i slična zanimanja ) jer postoji statistički značajna učestalost pojave, u toj dobi raka mokraćnog mjehura i mokraćovoda. Svaka nevidljiva krvarenja prostim okom u mokraći (mikrohematurija, mikroeritrociturija) mora se razjasniti. Ukratko, tragovi krvi i eritrocita u mokraći nevidljivi prostim okom, ne smiju

ostati nerazjašnjeni. Ukoliko svi nalazi dijagnostičkih pretraga budu uredni, pa i citološki pregled mokraće, takve pacijente treba kontrolirati svaka 2-3 mjeseca, ovisno o dobi. akon što smo otkrili mogući uzrok mokraćne infekcije, pristupa se primjeni terapije antibiotikom, ali uvijek nakon davanja uzoraka (mokraće, sperme, obrisaka) na mikrobiološke pretrage. Nakon dobivanja nalaza mikrobioloških pretraga, revidira (preispituje) se prethodno ordinirana terapija i primjenjuje se nova ili se produžuje u skladu s rezultatima mikrobioloških pretraga.

N


Zdravlje 41

28. rujna 2010.

no zaposlenog prevoditelja za znakovni jezik

DOZNAJEMO Obiteljski liječnici ponovno “na nogama”

i mnogo ljudi e im se i sve više djece s drugim dijagnozama, elementima

IZDVOJENO

Djevojka i mladić u izolaciji živjeli više od dva desetljeća Kako je živjeti 36 godina bez mogućnosti normalne komunikacije s osobama koje te svakodnevno okružuju? Upravo je takva sudbina 36-godišnje djevojke, ali i 25-godišnjeg mladića koji su smješteni u Domu za starije i nemoćne osobe Lekić. - Nedavno su nas kontaktirali djelatnici doma i u udruzi ćemo posvetiti posebnu pažnju djevojci i mladiću. Oni su već godinama smješteni u domu, a niti jedan od njih ne vlada

znakovnim jezikom, tako da je komunikacija s njima vrlo otežana. Znakovni bi

jezik. – Upravo je znakovni jezik najistaknutija karakteristika grupe gluhih, jer im je to jedini način komunikacije. Osobama koje čuju vrlo je bitno upoznati se sa znakovnim jezikom ako imaju koju gluhu ili nagluhu osobu uz ili oko sebe. Bitno je da mogu uspostaviti međusobnu komunikaciju – kaže predsjednik. Os im š to kont inuirano podučava znakovni jezik te educira prevoditelje, udruga ujedno pruža pomoć roditeljima djece oštećena sluha, a uz to pomaže i umirovljenicima. - Svojim radom i nadalje planiramo stvarati mjesto na kojem djeca, mladi i starije osobe mogu ostvariti svoje potrebe koje u drugim oblicima odgoja i obrazovanja

ne mogu. Prvenstveni cilj jest nastaviti osmišljavati niz aktivnosti kojima bismo pomogli gluhim i nagluhim osobama u što uspješnijem premošćivanju svakodnevnih

d

jevojka (36) i mladić (25) konačno će početi učiti znakovni jezik jezik počelo učiti i njihovo dvoje voditelja, koji su ih na svoju inicijativu i doveli u udrugu te su s njima voljni početi učiti znakovni jezik, što je vrlo pohvalno – ističe Zlatko Friščić, predsjednik

Udruge gluhih i nagluhih grada Varaždina i Varaždinske županije. Prvi čovjek varaždinske udruge gluhih pojašnjava da će ih prvo pokušati socijalizirati i potaknuti na druženje s članovima udruge, uključiti ih u njima pr ilagođene aktivnosti, kao i sportske klubove koje vodi Nevenka Kolarić, predsjednica Športskog saveza gluhih. Potom će ih vrsna prevoditeljica za znakovni jezik Zlata Bahun početi podučavati, što će im olakšati život.

g

luhe i nagluhe osobe mogu u svako doba dana zatražiti pomoć tumača

Drakonske kazne za “neposlušne” doktore Zagrebačkim liječnicima koji koriste program Lord Primus, HZZO izrekao zadnju opomenu pred raskid ugovora Piše: VESNA MARGETIČ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Obiteljski liječnici iz cijele Hrvatske od prošlog su tjedna ponovno “na nogama”: doktore iz Zagreba koji koriste informatički program Lord Primus u srijedu je HZZO pismeno obavijestio da im izriču posljednju opomenu pred raskid ugovora te da im za 30 posto smanjuju ugovorenu glavarinu.

Čeka dopis...

Zlatko Friščić

komunikacijskih bar ijera. I samu udrugu nastojimo oblikovati kao mjesto gdje se naši članovi, a i sve druge gluhe osobe, ugodno osjećaju i gdje obogaćuju svoj socijalni i emocionalni život. Stoga je rad udruge vrlo važan i ne-

Dr. Korman-Platiša jedna od nekoliko liječnika iz županije na programu Lord Primus

ophodan za gluhe i nagluhe osobe koje su u nju učlanjene – ističe Friščić i zaključuje da imaju sreće što žive u gradu koji ima vrlo razvijenu svijest prema osobama s invaliditetom.

Dr. Mirjana Korman-Platiša, specijalistica obiteljske medicine iz Petrijanca, jedna je od nekoliko liječnika iz Varaždinske županije koji koriste Lord Primus, program kojem je resorno ministarstvo lani oduzelo odobrenje za rad. - Osobno još nisam dobila dopis iz HZZO-a s pri-

jetnjom o drakonskoj kazni. Međutim, i dalje koristim Lord Primus, a iz HZZO-a svakodnevno šalju takva rješenja, pa bi dopis na moj stol mogao stići svakoga dana – rekla je dr. Mirjana

s

manjenjem glavarine za 30 posto, medicinske sestre ostaju bez plaće

Korman-Platiša. U ponedjeljak je u Zagrebu održan skup liječnika obiteljske medicine, a razmatrali su i mogućnost prosvjeda, o čemu će još raspravljati.

A pacijenti? - Iako je ministar zdravstva i socijalne skrbi odredio 31. prosinca kao krajnji rok za promjenu tog programskog rješenja, a Hrvatska liječnička komora je, zajedno s Ko-

alicijom udruga u zdravstvu, zatražila da se ne prejudicira sudski spor koji je u tijeku, drakonske kazne svejedno stižu na adrese ordinacija! Bez 30 posto sredstava nijedna ordinacija obiteljske medicine nije u stanju osigurati odgovarajuću zdravstvenu zaštitu građanima. Čak i kada bi se liječnici pr incipijelno odrekli tog iznosa, koji se kreće od 10.000 do 15.000 kuna, radi zaštite medicinskih podataka svojih pacijenata, ugrožene su i dalje medicinske sestre koje imaju pravo na svoju plaću, a i same ordinacije trebaju podmiriti troškove lijekova, struje, vode, grijanja, sanitetskog materijala i slično – istaknuli su u KoHOM-u. Napomenuli su da obiteljski liječnici više nisu spremni snositi odgovornost za očekivane posljedice takvih jednostranih postupaka.

Zdravo srce Alergije dišnih organa i utjecaj na bolesti srca i krvnih žila TJ

ext: e li, primjerice, alergija na ambroziju tek manje-više bezazlena neugodnost ili potencijalno ozbiljan zdravstveni problem? ve one alergije koje uzrokuju probleme s disanjem, curenje iz nosa i kihanje te suzenje, mogle bi istovremeno biti i dodatni rizični čimbenik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Tako bar pokazuju neka nova istraživanja. Ne zna se još točna povezanost spomenutih alergija i srčanih bolesti, ali rezultati velike Filadelfijske studije, provedene na 8.600 ispitanika pokazuju da se najčešće respiratorne alergije i srčane bolesti istovremeno

S

pojavljuju u velikog broja ispitanika. Ispitanici koji imaju respiratorne alergije s problemima disanja, imali su 2,6 puta veći rizik za istovremeno postojanje bolesti srca, u usporedbi s onima bez alergije. Ispitanici koji su kao vodeći simptom imali kihanje i curenje iz nosa te suzenje očiju imali su i 40% veći rizik za bolesti srca u usporedbi s onima koji nisu imali alergiju. Moguće je da, objašnjava autor istraživanja, upalni procesi povezani s alergijom dovode i do promjena i oštećenja na stijenkama krvnih žila, ili naprosto pojedini ljudi nose gene koji su istovremeno povezani s većom pojavnošću i alergija i bolesti srca. Ono

što su ranija istraživanja jasno pokazala, uzročno je posljedična povezanost astme i srčanih bolesti. Kako su najčešći respiratorni simptomi zajednički astmi i drugim respiratornim alergijama i ovo istraživanje pokazuje u tom smislu dosljednost u povezanosti respiratornih simptoma poput otežanog disanja, curenja iz nosa, kihanja i suzenja s povećanom pojavnosti bolesti srca u istih ispitanika. Ipak, istraživanje nije odgovorilo na pitanje možemo li takve alergije doista smatrati odgovornim čimbenicima visokog rizika za razvoj srčanih bolesti, odnosno jasna uzročno-posljedična veza još nije dokazana. Jedno drugo zanimljivo ispitivanje

pokazalo je neke druge povezanosti. Ispitanici koji su zbog alergije imali teškoće s disanjem, istovremeno su češće imali i druge čimbenike visokog rizika za bolesti srca, kao što su to pušenje, pretilost i povišeni krvni tlak, u usporedbi s ispitanicima koji nisu imali takvu alergiju. U svakom slučaju, spoznaje o učestalom zajedničkom pojavljivanju i povezanosti alergije i bolesti srca i krvnih žila nameću potrebu drugačijeg pristupa bolesnicima koji imaju alergiju. I potrebu daljnjeg dokazivanja važnosti liječenja alergija dišnog sustava zbog prevencije čitavog niza drugih bolesti, između ostalog i srčano-žilnih bolesti.

Dr. Štefica Pukšić, internist Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979


42 Ženski svijet NOVO Prvi thalgo i beauty centar “Čarolija”

Sva ljepota lica i tijela dolazi iz mora

28. rujna 2010.

MODA Kišni ogrtač ni ove jeseni ne izlazi iz mode

Baloner je vječan Može biti bež, nježno ružičast, jarko žut, strukiran ili do polovice listova, samo je važno da je - baloner Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

I Varaždinke imaju priliku isprobati blagodati mora. U Varaždinu, u Ulici Krešimira Filića 78, otvoren je prvi thalgo beauty centar “Čarolija”, koji za njegu lica i kože koristi preparate iz mora i koji je, nakon osam godina radnog iskustva u Thalgo centru u Zagrebu, završene Thalgo akademije u Francuskoj i jednogodišnjeg rada kao thalgo edukator za Hrvatsku, otvorila Petra Kolak Đinđić. U Beauty centru Čarolija nudi thalgo specijalnu njegu lica i tijela pomoću Thalgo Skin expert i Ipulse aparata. Od specijalnih tretmana u “Čaroliji” nude mikrodermoabraziju, gdje se najnovijim kozmet ičko - medic insk im aparatom za kontroliranu mikrodermoabraziju kože inertnim kristalima korigiraju sve abnormalne pojave koži. - Vrlo sigurnim, sterilnim i bezbolnim postupkom abrazije možemo smanjiti bore, riješiti poremećaj pigmentacije, smanjiti ožiljke i strije, riješiti se akni te obnoviti i osvježiti vašu kožu. Mikrodermoabrazijom i tretmanom MESOLIFT, nekirurškim liftingom lica, možete se pomladiti i nekoliko godina bez agresivnih kirurških metoda – rekla

je Kolak Đinđić, te naglasila kako je aparat Thalgo Skin expert siguran i pouzdan te posjeduje ISO certifikat 9001 i ISO medicinski certifikat. Uz to, u thalgo centru nude tretmane mršavljenja na revolucionarnom Thalgo iPulsu. Riječ je o aparatu za mršavljenje koji nudi p e t djelovanja u jednom tretmanu u borbi protiv celulita, viška masnog tkiva i problema zadržavanja vode, a to su multifrekvencija (analiza količine vode, masnog i mišićnog tkiva), ultrazvuk s efektom kavitacije (nekirurška liposukcija), elektrostimulacija (učvršćivanje i oblikovanje tijela), elektrolipoliza (upucavanje aktivnih sastojaka) te limfna drenaža. Od ostalih tretmana, thalgo centar nudi thalgo specijalne maske, njegu ruku, manikuru, depilacije i masaže.

Topao i praktičan kišni ogrtač i ove je sezone “in”. Zapravo, ni ne znamo kada je to prestao biti, s obzirom na to da je riječ o odjevnom predmetu koji je s godinama doživio najmanje promjena i koji je, poput male crne haljine, vječan. To potvrđuje i prošlotjedni londonsk i Fashion

week, gdje kolekcija Burberry Prorsum spring/summer 2011 također nudi upravo ovaj vječni odjevni predmet.

Jarko žut ili crn? Dok druge modne kuće dopuš taju baloneru da bude smeđih i zelenkastih nijansi ili jarkih boja, poput narančaste ili žute, Burberry baloner vidi uglavnom u nježnim bojama, poput ružičaste ili vječne bež boje.

k

olekcija Burberry Prorsum 2011. također nudi baloner, pokazao je londonski Fashion week Njihova je glavna odlika strukiranost, sežu do koljena, a gotovo da nema modela koji nema dvoredno kopčanje. Ako se ne vidite u spomenut im bojama, nećete pogriješiti odaberete li klas ični baloner crne ili bijele boje, a osim strukiranih do koljena, nose s e i o n i ko j i sežu do polovice listova. Želite li upotpuniti svoj “baloner look” ove sezone, svežite debeli

Dvorednog kopčanja i ružičast

Vječan poput male crne haljine

remen u struku, savjetuju modni stručnjaci. Što s e izb or a mater ijala t iče, može biti od balon - sv ile ili impregniranog platna, a nose se i baloneri od satena, a osim izgleda, dobro je naglasiti i njegovu funkcionalnost. Odlično štiti od kiše, topao je i kao takav

kao stvoren za prve hladnije jesenske dane. Dakle, baloner je odjevni predmet koji spada u “must have” svake žene, a njegove jednostavnost i praktičnost nezamjenjive su s bilo kojim drugim odjevnim predmetom. Iz sezone u sezonu dizajneri kreiraju nove modele i ubacuju nove detalje te ga osvježavaju novim modnim idejama. Ne samo da je baloner vječan, on je i vječna modna inspiracija.

Ne na kišu bez - gumenih čizama Vjeruje se da su izumljene u 19. stoljeću i to za vojvodu od Wellingtona. On je gumene čizme nosio kada je šetao svojim velikim posjedima. Naravno, riječ je o gumenim čizmicama, danas poznatim i kao velingtonke, koje su već nekoliko sezona u trendu i postale omi-

ljene među brojnim trendsetericama. Netko ih voli, netko o njima nema baš nikakvo mišljenje, a neki ih ne bi obukli ni za živu glavu. Gumene čizmice raznih boja, modela i dezena i ove su sezone “in” i odlični izbor za kišne jesenske dane.

Stegnut u struku

Frizerski salon Šešir - neprijatelj frizure i volumena S

dolaskom jesenskih dana primjećujemo sve više modnih detalja. Jedan od najčešćih u ovo doba su šeširi različitih boja i oblika. oseći šešir treba imati na umu da će nakon skidanja kosa biti polegnuta, odnosno nećemo imati frizuru i volumen. Da biste izbjegle taj problem, potrebno je napraviti dobru podlogu, ovisno o tome kakav učinak

N

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

želimo postići. ako bi bilo dobro da kratku kosu oblikujete prstima, dok bi za raspuštenu frizuru kosu trebalo prethodno natapirati, i to čvrsto, od korijena, uz obavezno korištenje stylinga. Stavljanjem šešira javlja se još jedan problem, statički elektricitet. Ako vam se to dogodi, najbolje je da vlažnim rukama lagano prođete prstima kroz kosu.

T


Ženski svijet 43

28. rujna 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Suzana Ritz, grafička tehničarka

Dermatolog Rosacea - bolest lica R

osacea je kronična bolest kože centralnog dijela lica. Najčešće se pojavljuje u dobi između 40. i 50. godine, ponekad i kasnije, podjednako kod oba spola. Može započeti kao sklonost k naglom i brzom crvenjenju kože (osobito kod naglih promjena temperature, u stanjima stresa…), a kasnije prelazi u trajno crvenilo nosa, obraza, čela i brade. U rijetkim slučajevima bolest Sanja PETEK-MODRIĆ može zahvatiti i kožu ušiju, dr. med. specijalist prsa i gornjeg dijela leđa. dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, očetni simptomi (crveniVaraždin 042/302-080 lo i pokoji prištevi) mogu se povući spontano, no kada promjene traju duže, potrebno je potražiti savjet dermatologa. Tada su najčešće na koži centralnog dijela lica vidljive crvenkaste, upalne promjene od kojih su poneke prekrivene i gnojnom “kapicom”. Karakteristično je i trajno crvenilo kože uzrokovano brojnim, sitnim kapilarama. U izrazito razvijenim slučajevima rosaceje, dolazi i do razvoja tzv. rinofime (gomoljastog izgleda nosa) uslijed bujanja vezivnog i lojničnog tkiva tog područja. Rinofima se češće pojavljuje kod muškaraca. oko 50% pacijenata s rosaceom, upalom su zahvaćene i oči (konjunktivitis), što često zahtijeva i specifično liječenje. Uzroci bolesti nisu u potpunosti razjašnjeni. Vjeruje se da postoji prirođena osjetljivost kože i krvnih žila lica, na koje negativno utječu i jaki začini, alkoholna pića, hormoni (osobito tijekom menopauze), bolesti probavnog trakta, izloženost toplini i sunčevu svjetlu... Često se takvi pacijenti, potpuno neopravdano, proglašavaju ovisnicima o alkoholu. erapija rosaceje je vrlo zahtjevna i dugotrajna i mora se prilagoditi svakom pacijentu ponaosob. Uključuje specifičnu njegu, lokalne i sistemske antibiotike, različite druge protuupalne preparate, a u rijetkim slučajevima i preparate na osnovi vitamina A. klanjanje upalnih i žilnih promjena kože moguće je i uz pomoć IPL uređaja, bioksidativne terapije te specifične profesionalne njege. o, svim pacijentima se preporučuje izbjegavanje iritirajuće kozmetike, izloženosti vrućini, ljutoj i začinjenoj hrani, alkoholu... Vrlo je važna i odgovarajuća zaštita na suncu.

P

Lukina majka Suzana otvara Savjetovalište protiv nasilja “Luka Ritz”

Moj moto je: “Što me ne ubije, to me ojača” Majka Luke Ritza je rockerica u duši, za sebe kaže da je pomalo tvrdoglava, ali uporna, a voljela bi jednom posjetiti Barcelonu Piše: GORDANA IGREC

Sredinom idućeg mjeseca, u Zagrebu se otvara zagrebačko Savjetovališe protiv nasilja “Luka Ritz”, koje, potaknuta osobnom tragedijom, otvara Suzana Ritz, majka Luke Ritza, mladića koji je život izgubio kao žrtva maloljetničkog nasilja. - Putem Savjetovališta i radionica, djeci koja su pretrpjela nasilje, kao i djeci sklonoj nasilju, pružit će se pomoć – poručila je Suzana Ritz.

Uporna i ustrajna Rođena Zagrepčanka, po zanimanju grafička tehničarka, do nemilog događaja živjela je samozatajnim, mirnim životom na adresi jednog od nebodera u Novom Zagrebu. Svako jutro odlazila bi na posao i s radošću se vraćala kući jer je znala da je ondje

m

ajčinstvo je nešto naljepše što žena može doživjeti

čekaju njezin sin jedinac Luka i dobar suprug. Odškrinimo vrata jednog toplog, mirnog obiteljskog kutka koji je stvarala Suzana Ritz. Dok ovo budete č itali, slobodno se zapitajte posve-

Volim kuhati, ali ne i peći kolače Kako provodite slobodno vrijeme? Pa, sa suprugom uglavnom. Mi smo stalno zajedno. Oduvijek. Čitamo, pričamo, vozimo bicikle. Volite li kuhati? Da. I to sve, osim kolača. Omiljeno jelo? Moja mama je Dalmatinka i strašno volim mediteransku kuhinju, ali omiljeno jelo

ćujete li svojoj djeci dovoljno vremena i živite li život miran, tih ili ste i nehotice “usisani” u veliki životni žrvanj?! Ako ste se ulovili u mašineriji, vrijeme je da “stanete na loptu”. Jer, jedan ugasli, nevini mladi život, dovoljna je opomena za svakoga. Jutro započinjete s... Tuširanjem. Doručak, nažalost, često preskočim, ali se trudim ipak ga ne zaobići. Ipak je doručak najvažniji obrok u danu. Kako biste se opisali u tri riječi? Uporna, pomalo tvrdoglava, ustrajna. Vaš uzor? Moji roditelji. Što je za vas majčinstvo? Nešto najljepše što svaka žena može doživjeti. Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena? Mislim da – ne. Mislim da su muškarci i žene jednaki. Je li netko sposoban, to ovisi o njemu, a ako je netko nes-

bi bilo “ajngemahtec” juha. Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio? Bila sam u Varaždinu u tri navrata. Jednom je bila jedna predstava, a inače dva jako dobra Lukina prijatelja studiraju na FOI-u u Varaždinu i znamo do njih otići vikendom. I naši prvi susjedi na moru su Varaždinci. Varaždin je prekrasan.

posoban, neće mu moći niti jedna žena pomoći. Što je najvažnije u vezi? Ljubav i povjerenje. Što vas je privuklo vašem suprugu? Beskrajna toplina. Jeste li ljubomorni? Ne, jer nemam povoda. A praznovjerni? Mislim da – ne.

nom rado pročitali? “Tkanje života” Mirjane Krizmanić. Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli? Imala bih samo jednu želju: da se Luka vrati. Što nikad niste učinili, a željeli biste? Otići u Barcelonu.

Misliti na sebe Što je za vas uspjeh u životu? Biti dobar čovjek! Vaš moto u životu? Što me ne ubije, to me ojača! Što nikad ne biste oprostili? Opraštam, ali ne zaboravljam. Svaka prava žena nikad ne smije... Misliti samo na sebe! Koju glazbu slušate? Rock. Stara sam rockerica. Najdraži film? “Zapravo, ljubav.” Knjiga koju biste još jed-

Tragično ubijeni Luka Ritz

U

T

U N


44 Ženski svijet

28. rujna 2010.

i zdravlje

Žene

“Imate cistu” (1) G

otovo svaka djevojka i žena tijekom života ima vlastitih iskustava s naslovom današnjeg članka. Kako vrijeme prolazi, neke će se od vas sjećati tog iskustva gotovo kao kroz maglu, potpuno nebitnog podatka u životu, dok će manjina vjerojatno dugo i vrlo zorno pamtiti detalje oko događaja koji je prouzročila cista na jajniku. i ginekolozi često premalo pridajemo pozornosti objašnjavanju spec.ginekologije i kakav daljni tijek može imati cista na jajniku kada porodništva ultrazvukom uočimo, kako mi to volimo reći, simplex (jednostavnu) cistu manjih dimenzija najčešće na jednom od jajnika i često velimo: “Dođite na kontrolu iza menstruacije” ili “Dođite za dva-tri mjeseca”, pritom ne uzimajući u obzir da je ta naša pacijentica možda čula da se radi ciste može završiti na operaciji, bilo dogovorenoj ili hitnoj. A kako je to neusporedivo rjeđe, smatramo da naše pacijentice ne treba plašiti bespotrebnim informacijama i mogućim komplikacijama. vjerojatno smo uglavnom u pravu osim ako naša pacijentica nije čula za jednu jedinu priču o cisti, od primjerice svoje kume, koja je došla u bolnicu radi bolova u donjem dijelu trbuha u gluho doba noći i sljedeće jutro bila hitno operirana. Zanemarujući te činjenice, nerijetko se olako zaletimo, pa kažemo: “Imate cistu na jajniku, no to nije ništa bitno”, pritom zanemarujući činjenicu da jedna cista na jajniku manja od dva centimetra uopće nije cista već folikul ili moguće ovulatorni, ovisno o fazi ciklusa ili zaostali folikul iz prethodnog ciklusa te da su rjeđa stanja gdje uistinu možemo govoriti o mnogobrojnim cistama na jajniku poput sindroma policističnih jajnika (PCO Syndrome). pet i u takvoj se situaciji znamo zaletjeti, pa kod žena s urednim ciklusima i ultrazvučnim nalazom slike policističnih jajnika olako izgovorimo taj naziv, odnosno bolest, a znamo da je slika sama za sebe vjerojatno PCOlike-syndrome, odnosno izgled poput policističnih jajnika, te da takav nalaz nije nužno vijesnik razvoja takve bolesti u životu. ožda se može steći dojam kako ovakvim kritičkim osvrtom na nas ginekologe ovdje samozvano pokušavam opravdati naš liječnički stalež za moguće nejasnoće i probleme koje može izazvati izjava poput: “Imate cistu”, no moja je želja istaknuti kako, kao i svaka struka koja ima svoje korisnike (u našem slučaju – pacijentice), oko vrlo jednostavnih stvari može stvoriti brojne nedoumice. I, naravno, objasniti čitateljicama ukratko o cistama jajnika. Da se i mi trudimo unaprijediti našu komunikaciju s pacijentima na globalnoj, državnoj razini, najbolje potvrđuje nova reforma zdravstva koja upravo komunikaciju ističe kao jednu od njezinih najbitnijih zadaća. (Nastavit će se.)

Dr. Aleksandar JUKIĆ

M

I

1. Brončano sjenilo za plavooke

2. Kraljevsko plava za smeđooke

MALE TAJNE ŠMINKANJA Koje mi sjenilo najbolje pristaje?

Smeđe oči vole - plavo Tamnoplava i srebrna boja sjenila odlično pristaje svima, bez obzira na to kakve oči imale Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Živite u uvjerenju da plavo sjenilo najbolje odgovara plavookima? Varate se. Vrijeme je da ponovimo gradivo o bojama i razriješimo uvijek aktualno pitanje: koja boja sjenila najbolje odgovara mojoj boji očiju?

Sjenila i šljokice Imate li plave ili sive oči, birajte ciglaste nijanse, zatim smećkaste, zlatne, sive, ljubičaste, tamno plave ili crne nijanse sjenila. Plavim očima odlično pristaje smokey efekt, pa se poigrajte

tamnim nijansama. Opcionalno, ovisno o nijansi plave koja krasi vaše oči, isprobajte i srebrnu, tirkiznu ili boju ciklame. Ove posljednje tri nijanse namijenjene su najhrabrijima. Smeđooke će najbolje istaknuti oči dubokom plavom bojom, broncom, šampanjcem, bež nijansama te zelenom. Ukratko – ukoliko imate smeđe oč i, blago vama! Igrati se možete sa uistinu sv im bojama. Za hrabrije kombinacije birajte narančastu, kraljevsko plavu, ružičastu ili limun zelenu. Za zelene oči najbolji odabir su smeđa, boja breskve, ljubičasta, kaki ili tamnoze-

O

Preko dana pokušajte koristiti mat i sedefasta sjenila, dok se navečer možete poigrati šljokicama. Isto tako, kada su vam kapci svjetlucavi, izbjegavajte šljokice na ostatku lica – sjajilo, ruž i rumenilo neka budu

s

jenilo u boji očiju “progutat” će ih, odnosno postići ćete suprotno od onoga što ste željele mat, i obratno. No, oprezno s pretjerano svjetlucavim sjenilima – prilikom njihovog nanošenja ograničite se samo na kapke, nikako ih nemojte nanositi ispod obrva! I pravilo za kraj – koju god boju odabrale, budite umjerene.

Komplementarne boje Sjećate se gradiva o komplementarnim bojama iz osnovne škole? Svakako ga ponovite. Naime, komplementarne boje se međusobno ističu, ukoliko su položene jedna pored druge. Zato isprobajte sljedeći trik: - kako biste naglasile

M

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

lena. Hrabrije nijanse su zlatna, limun zelena ili otrovno ljubičasta, koja je trenutno ultramoderna. No, ovo ne znači da ne možete kor ist it i i druge boje. Bitno je uvijek na umu imati jedno pravilo – nikada, ali baš nikada ne birajte boju sjenila koja je identična boji vaših očiju jer će ih jednostavno “progutati”. Dakle, postigle ste upravo suprotno od onog što ste željele, a to je istaknuti oči. Ukoliko su vaše oči plave, a želite nositi plavo sjenilo, birajte tamnije nijanse plave boje. Ovakve kombinacije posebno su pogodne za večernje izlaske. Postoje i određene nijanse s kojima nećete pogriješiti kakve god vaše oči bile. To su tamnoplava i srebrna. Dakle, ukoliko ste neodlučne, svakako isprobajte jednu od njih ili, još bolje, njihovu kombinaciju. Samo hrabro!

svoju boju očiju, pronađite najsličniju nijansu na krugu boja i naglasite ih nijansom koja se nalazi točno nasuprot te boje. Dakle, ukoliko imate tamnosmeđe oči, najbolje ćete ih istaknuti dubokom plavom bojom.

3. Ljubičasto sjenilo za zelenooke

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Masažom protiv boli i stresa M

asaža je još od davnina poznata kao metoda prevencije i otklanjanja raznih problema. Masaža leđa radi se ponajviše radi uklanjanja boli, ali ona nam pomaže i u otklanjanju stresa. masaži leđa pritisak je čvršći, a sve u svrhu da se poboljša prokrvljenost, cirkulacija, blokada i pokretljivost. Traje trideset minuta. Postoje razni pokreti koji se izmjenjuju tijekom masaže, pa tako tijelo gladimo, stiskamo, gnječimo, kružimo pod određenim pritiskom, pa usredotočeni

U

na leđne mišiće oni postaju gipki, izdržljivi i elastični. Općenito će masaža djelovati na rad ostalih tjelesnih sustava. Odlično je sredstvo tretiranja određenih problema koji nas prate svakodnevno kao stres, mišićni bolovi i kronični umor. Masažom djelujemo na tijelo, emocije, um i duh. Duboka relaksacija tijela i uma omogućava tijelu da se oslobodi stresa i toksina, te poboljša dotok kisika i hrane u organe i cirkulaciju. Kada ste na masaži, potpuno se opustite, pa se uklanja mentalni i fizički

umor. Sjedite li puno u istom položaju, otklonit će napetosti u ramenima, vratu i leđima koje svakodnevno osjećate. U leđima, naime, najviše između lopatica, stvaraju se nakupine mliječne kiseline koje nazivamo miogeloze. Njih je moguće ukloniti jedino redovitom masažom, a to znači jednom na tjedan. Ruke su te koje djeluju na zdravlje i na raspoloženje osobe koja je masirana. Masaža se danas tretira kao dopuna zdravstvu u liječenju i očuvanju vlastitog zdravlja.


Ženski svijet 45

28. rujna 2010.

Bez mame – bez gaća Neki će reći da ne postoje mamini sinovi, no kako nazvati muškarce koji mame prve pitaju za savjet?! Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Iako živi s vama, svakodnevno mora nazvati mamu i detaljno joj ispričati što je taj dan radio. Mama mu i dalje kupuje gaće i čarape jer samo ona zna kakve on voli nositi, a na sve što napravite kaže: “Moja mama to radi drugačije”. Ili, još gore, kad se vozi u automobilu, mama sjedi naprijed, a vi otraga, a osim što ide na ljetovanje s vama, mora na još jedno – sa svojom mamicom jer je to obiteljska tradicija?

Ako ste u svemu ovome pronašli svog dragog, tada, nažalost, imate posla s maminim sinom. Premda će neki reći da mamini sinovi ne postoje,

m mu kadaasasada spavsa d rekla mnom, a nsee sa om, sve mamm enilo pro ij v e ć da postoje samostalni i nesamostalni muškarci, mnogi će se složiti kako su svi kojima je mama na prvom mjestu i koju prvo pitaju za savjet, ti-

Ah, opet ga zove - mamica!

pični mamini sinovi. Štoviše, neki čak tvrde da mamine sinove možemo svrstati u dvije kategorije. U prvoj skupini su muškarc i koji ne mogu živjet i bez svoje mame, a u drugoj su skupini oni koji mogu bez nje živjeti, ali ne znaju ženi koja ih je rodila i koja ih nikako ne želi pustiti na miru, reći ne. Od takvih tipova većina žena bježi glavom bez obzira. S jedne strane, nitko ne voli biti “broj dva” u vezi, a s druge strane, teško ih je promijeniti, jer su odgojeni na takav način i tako naučeni. Da se razumijemo, lijepo je što muškarci vole i poštuju svoje mame, ali sve ima svoje granice. Posla s maminim sinom imala je i jedna Varaždinka. - Dugo je trajalo dok moj dečko nije prestao biti mamin sin. Nažalost, tako ne-

Teško je u vezi biti “broj dva”

što ne može se promijeniti preko noći.

”Broj dva” Puno smo o tome razgovarali, objašnjavala sam mu da to što radi nije u redu. Na kraju je već i meni bilo dosta, te sam mu rekla da sada spava sa mnom, a ne sa svojom mamom. Od tog trenutka sve je bilo drugačije - rekla je. Dakle, mamine sinove moguće je promijeniti. Očito treba samo biti – uporan.

A tatine princeze? Postoje li tatine princeze? Ako postoje mamini sinovi, postoje i tatine princeze, tvrde muškarci. Riječ je o “razmaženkama” koje svi maze i paze, ne znaju nijedan kućanski posao, a kuhanje im je SF. Cijeli život dobijaju sve na gotovo, a najveći događaj dana im je odlazak na kavu s prijateljicama i tračanje.

“Jin” i “Jang”! Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

pogled na svijet iz ženske perspektive

PROVJERILI SMO Mogu li se promijeniti mamini sinovi?

Z

veknula sam na štengama Pošte. Štikle su odletjele na suprotne strane, mobitel se rastvoril, a maskara, šminke, “OB” tamponi, železnjaki iz novčanika i ostale pizdarije iz torbice dokoturale su se sve do trotoara. Osjećala sam se blesavo, ali sam se u tren oka skockala i – nestala. o je tipično ponašanje žena u takvim situacijama. A, kaj sad. Nisam dramila, iako su mi po tijelu izbijale crveno-plave natekline. Moj me frajer gledao sažalno, iako sam znala da se suzdržava kako ne bi prasnuo u smijeh. I prasnuo je, a meni su od bijesa potekle suze. Tako je, zapravo, počela ona druga, ljepša strana priče... ažljivo me podigao na svoje ruke i nježno spustio na postelju. Skidao me još tiše, dok je mekim dodirom prstiju prelazio preko mojih modrica. Svako malo, šapćući bi pitao da li me boli dok sam se ja, bez riječi, smirena i opuštena, potpuno predavala njegovim dodirima. nao je da me boli, ali znao je i još nešto! Da neću još dugo izdržati, tako mirna i pritajena. Jer, ja sam živa vatra. ledala sam ga ravno u oči, liznuvši mu obraz. Kad sam došla do uha, od mog toplog daha je zadrhtao. Još više uzbuđena, vrućim sam mu dlanovima prelazila preko obraza, a vlažnim sam usnama polako i strasno dodirivala njegove, spuštajući se sve niže njegovim napetim tijelom. a čas smo bili okrenuti kao “jin” i “jang”, u otvorenim školjkama tražeći biser. Bila je to raspodija, čija je maestralna izvedba završila snažnim crescendom. Ni sama ne znam kako se dogodilo, ali njegovo se tijelo odjednom nadnijelo nad moje, a njegove su ruke milovale unutarnju stranu mojih bedara. Dok me ljubio i čvrsto privijao uz svoje tijelo, od zanosa više nisam ništa čula osim njegovog sve bržeg i bržeg disanja... Ona prastara uzrečica “svako zlo za neko dobro”, stvarno, ima smisla. Da mi se tog popodneva nije to dogodilo na poštanskim štengama, možda bi taj dan imao i drugačiji svršetak. Stvar je zapravo u tome kako tko gleda na takve stvari. Ja uživam u svakoj, a pogotovo u pruženoj prilici da opet budem zadovoljena i sretna. Samo, kak’ to žene još nisu skužile?

T

P

Z

G

Z

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o. Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Ulje petitgraina za parfeme, ali i protiv bolova terično ulje petitgraina (lat. lje je važna sirovina za in- uljem smilja za poticanje arterijE Citrus aurantium L.) dobiva se Udustriju parfema, sapuna i ske cirkulacije. Kao dobar regedestilacijom lišća i grančica istog ostalih preparata za održavanje nerator stanica, ulje je cijenjen drveta od čijih se cvjetova dobiva eterično ulje neroli, a tiještenjem kore plodova, ulje gorke naranče. Domovine drveta su Kina i Indija, a kultivira se u mnogim područjima s tropskom, suptropskom i umjerenom klimom.

osobne higijene, vrlo je blago i klasičan je sastojak kolonjske vode. Koristi se kod bolova u mišićima, u mješavinama za tretiranje artritičnih tegoba, djeluje protuupalno i dezodorirajuće. Dobro ga je miješati s eteričnim

dodatak preparatima za njegu kože koju tonizira i uravnotežuje funkciju žlijezda lojnica. miruje i jača živčani sustav, okrepljuje i osvježava um. Djeluje relaksirajuće i protudepresivno, pa je dobra alternativa

U

ulju bergamota kada terapija treba trajati dulje vrijeme. Može se koristiti u preparatima za kontrolu astme kod osoba sklonih depresiji, tjeskobi i razdražljivosti. rlo je djelotvorno u vremenskom razdoblju oporavka od bolesti, jer vraća snagu i jača organizam.

V

Marija NEKIĆ Aromamaser


46 Mali oglasi KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177 LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1388e VIKENDICU na Haliću br. 317, pogodnu za stanovanje, prodajem. Tel. 666-114, mob. 091/912-7034 ozn.2888 KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683563, 091/903-8832 ozn.1384e NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu. Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.1306b VIKEND kuće! Prekrasna vikendica 40 m² na Dugom Vrhu - 7.000 € i lijepa vikendica u Ledincu - 9.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE za odmor! Prekrasna kuća 80 m² na Briški te kuća 80 m² na Dugom Vrhu uređene za stanovanje! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE prilike! Gojanec - 80 m²36.000 €, kuća 90 m² Trnovec55,000 €, kuća Kneginec 130 m²- 75.000 €, novogradnja 130 m² u Hrašćici- 100,00 €, Kućan Marof 140 m²- 87.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Prekrasna kuća Bartola Kašića 150 m²,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Adolfa Wiserta 110 m², Kneza Trpimira 180 m², Ratimira Hercega 150 m², Trenkova 80 m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c KAPITAL d.o.o.: Halić 34.000 €, Turčin 65.000 €, Nova Ves 65.000 €, Kučan G. 75.000 €, Kuršanec 80.000 €, Tomaševec 95.000 €, N. Marof 195.000 €, Varaždinbreg 210.000 € (vila). Tel. 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c KAPITAL d.o.o.: Varaždin – Primorska 65.000 €, K. Filića 85.000 €, Istarska 115.000 €, Zajčeva i O. Župančića 120.000 €. Tel. 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c STARIJU uređenu kuću u Gojancu, 2 odvojena stana, centralno-plin, prodajem. Mob. 091/2512-416, 095/903-1861 ozn.2983 NEKRETNINE CROATIA – Kuće: Slavenska, Kozarčeva, Rangerova, Režekova, Kolanderova, Pihlerova, Zagrebačka, Trnovec, Donji Kučan, Jalžabet. Mob. 091/720-3813, www. nekretninecroatia.com.hr ozn.2970

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 1388e

MALI OGLASI već od 40 kuna 3-SOBNI stan 55,80 m2 u Jalkovečkoj ulici sa spremištem u podrumu i podzemnom

garažom, prodajem . Mob. 091/352-0026 ozn.1388e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 37 m² sa garažom (može i odvojeno), prodajem. Mob. 091/934-7262 ozn.1386e PRODAJE se - iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Mob: 091/934-7262 ozn.1386e EKSKLUZIVNI stanovi novogradnja, T. Ujevića, „ključ u ruke“, već od 1.400 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c GRABANICE „ključ u ruke“ 31 m² 33.500 €, 40 m² 44.600 €, 44 m² 46.200 €, 60 m² 65.000 €, 70 m² 72.000 €, 95 m² 95.000 €. Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI Grabanice prilike! Trosobni novogradnja Grabanice - 58 m2 , 79 m² (odličan raspored)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI i dvosobni Grabanice najpovoljnije! Jednosobni 30 m², dvosobni 37, 50 m2 (odličan raspored), dvosobni 44 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SUPER ponuda! Dvoipolsobni 68 m²- novogradnja križanje Aleje k. Zvonimira - T. Ujevića, dvoipolsobni stan 68,50 m² u Masarykovoj i dvoipolsobni od 69,70 m² u Zagrebačkoj vrlo povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VEĆI stanovi prilike! Trosobni novouređeni Dravski vrtovi - 85 m²- samo 75.000 €, četverosobni - Vukovićeva- luxuzni 124 m²- 600 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c TROSOBAN stan 69,20 m², 2. kat (sa dizalom), sa ili bez garaže u prizemlju (17,60 m² ili 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www.helcom-trade.hr,

28. rujna 2010.

098/268-581ozn.192c

ozn.62c

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608952 ozn.2449

GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1387e

DVOSOBAN stan u Zagrebačkoj 19, prodajem. Mob. 099/4000-160 ozn.1391e

VINOGRAD, voćnjak sa gospodarskom zgradom, Beletinec, 3 500 m², prodajem. Mob. 098/9516-214 ozn.1298b

DVOSOBNI stan 54 m² u Trakošćanskoj, vrlo povoljno prodajem. Mob. 091/1241-137 ozn.1300b JEDNOSOBNI stan, 45 m², na Banfici, Ludbreška ulica, prodajem. Mob. 099/694-6018 ozn.2912 STAN od 64 m² u Trakošćanskoj ulici, kompletno uređen. Cijena 64.000 €. Mob. 091/2222301 ozn.2918

ORANICE u Šemovcu od 2303 m² te Žabniku od 1400 i 2451 m², prodajem. Upitati poslije 17 sati na 042/201-885 i 098/932-0258. ozn.1397e GRADILIŠTE od 568 kvadrata u Hrašćici, neposredno uz novoizgrađene gradske stanove, po cijeni od 55 €/m², prodajem. Tel. 098/947-7367 ozn.1397e

POSLOVNI PROSTORI

DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.2973

CAFFE BAR u centru Čakovca (stari passage), povoljno prodajem. Mob. 091/791-7187 ozn.1301b

KAPITAL d.o.o. - 2-sobni: 33 m², 36 m², 47 m², 56 m², 58 m², 60 m², 62 m², 64 m²; 3sobni: 70 m², 77 m², 79 m², 300 m². Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

UGOSTITELJSKI objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem ili mijenjam za stan ili kuću u Varaždinu Mob. 098/801-591 ozn.2906

TROSOBNI stan 70 m², izgrađen 2008., nekorišten, odmah useljiv, prodajem. Cijena 1.030 €/m². Mob. 091/904-8002 ozn.227c NOVOGRADNJA – 890 €/m², Varaždinski vrtovi, 84,3 m², 2 terase, sve etažno, 75.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www. men- ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c NEKRETNINE CROATIA – Exkluzivni trosobni stanovi u Varaždinskim Toplicama. Stanovi u Varaždinu od 800 €/m². Mob. 091/720-3813, www.nekretninecroatia.com.hr ozn.2970 VRLO povoljno prodajem dvosobni stan od 54 m² u strogom centru grada Varaždina. Mob. 091/790-6506 ozn.2969

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA prilike! Stara kuća i gradilište 950 m² u Filićevoj, te gradilište od 650 m² u Sračincu povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241

godno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241041 ozn.28c 2,5-SOBAN stan u Zagrebačkoj 74, I kat, potpuno namješten, etažiran, iznajmljujem. Informacije: 098/284-282 ozn.28c JEDNOSOBNI, namješten stan, 35 m², iznajmljujem. Upitati na tel. 040/364-254 ozn.2892 JEDNOSOBNI stan 33 m², namješten, sva brojila, grijanje plin. Mob. 098/863-700 ozn.125c NAMJEŠTEN stan u Zagrebu (Vrapče), grijanje plinsko etažno, parking, iznajmljujem. Mob. 098/551-171 ozn.1304b NOVOUREĐENI dvosobni stan iznajmljujem studentima/ cama. Upitati: 042/233-722 ozn.1307b ZAGREB, dvosobni stan 43 m², u Sopotu, Novi Zagreb, iznajmljujem. Mob. 095/804-1394 ozn.1308b TRAŽIM cimera u dvosobni stan. Mob. 098/9269-962 ozn.1309b

PRODAJE se ili iznajmljuje trgovina Jelkica – Marčan, Vinička 16. Mob. 091/880-5765 ozn.2923

MANJI stan, blizina centra, iznajmljujemo jednom ili dvoje stanara. Mob. 091/579-1091 ozn.1309b

VARAŽDIN, centar, iznajmljujem ulični dućan 30 m² i manju kancelariju. Mob. 098/792-016 ozn.2953

S TA N u s t ro g o m ce n t r u grada, iznajmljujem. Mob. 098/921-4110 ili 042/231-001 ozn.1323b

ULIČNI poslovni prostor u centru sa skladištem u Bakačevoj 2b kod placa, povoljno iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.2954

JEDNOSOBNI stan u centru Ludbrega, iznajmljujem. Mob. 098/646-473 ozn.1324b

POSLOVNI prostor ugost. namjene u centru Vž, veće površine, idealno za restoran, pizzeriju, iznajmljujem. Mob. 091/508-4906 ozn.2965 SKLADIŠNI prostor 250 m² sa kancelarijama, u Varaždinu, iznajmljujem. Pristup kamionima. Mob. 098/1743-007 ozn.2958

NAJAM KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, po-

STAN na Banfici, namješten, za studente, iznajmljujem. Mob. 091/983-7223 ozn.25f STAN u Kučanu Donjem, kod škole, iznajmljujem. Mob. 091/5933-113 ozn.252c TROSOBNI, novi stan u Jalkovečkoj kod Medicinske škole, iznajmljujem. Mob. 099/8530930 ozn.2940 SOBU, kupaonu, iznajmljujem m/ž osobi, mogućnost kuhanja. Vž, 042/330-268, 099/5760353 ozn.2941 PRIZEMLJE kuće, pos. ulaz, c. grij., Internet, iznajmljujem


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

28. rujna 2010.

odličan, reg. 04/2011, 750 €. Mob. 095/518-4814 ozn.2932 POLO 1.300 €, Audi B4 1.300 €, kupujem automobile svih marki, starije, novije, prijevoz automobila. Mob. 098/777095 ozn.2944 ZIMSKE gume na felgama za BMW 3 i 5, kao novo i različite gume i felge te skuter Baotian za 999 kn! Mob. 098/268-540 ozn.2963

za 1-4 studenta/ice. Mob. 098/690-367 ozn.2942 SOBU, upotreba kuhinje, kupaone, centralno, Internet, poseban ulaz, iznajmljujem studentu/zaposlenoj osobi. Mob. 091/506-7749 ozn.2945 JEDNOKREVETNA soba u studentskom stanu, blizina FOI-a (centar), novo. Mob. 098/274799 ozn.2947 MANJU kuću, vlastita brojila, namješteno, iznajmljujem. Mob. 098/927-0143 ozn.2955 TROSOBNI namješteni stan, centralno, poseban ulaz, iznajmljujem studentima ili zaposlenima. Mob. 098/138-4704 ozn.2961 STAN, novogradnja, Ulica 22. rujna 1991., iznajmljujem. Mob. 098/544-203 poslije 15.00 h ozn.2979

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina

(ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200089, 098/241-161 ozn.148c GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 091/9048002 ozn.227c

NISSAN PRIMERA 1,8, 10/2000, 1. vlasnik, sva oprema, alu felge + čelične felge sa zimskim gumama, 4.000 €. Mob. 098/715-300 ozn.2978

POSAO TRAŽITE posao? Komunikativni ste, odgovorni i ambiciozni, odgovara Vam klizno radno vrijeme i odlična zarada? Kreditni ured, mob. 091/904-3612 ozn.237c

Mali oglasi 47

KONOBARICU/konobara za stalni radni odnos, potražuje ugodan i fin mali restorančić. Mob. 091/5588-772 ozn.2984 KERAMIČARA i električara u radni odnos i ispomoć, tražim. Mob. 098/550-661 ozn.241c DOM za starije i nemoćne osobe u Trnovcu prima u radni odnos med. sestru isključivo sa iskustvom u radu sa starijim osobama. Tel. 042/683-467, 091/5491284 ozn.261c TRAŽI se krojačica sa iskustvom u šivanju vjenčanica i večernjih haljina. Mob. 091/532-2963 ozn.2946 TRAŽIMO radnicu za rad u cvjećarnici. Mob. 099/2151314 ozn.1395e

USLUGE

voljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/5020727 ozn.3c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

KUPUJEM rabljeni auto ili skuter, novije godište, od vlasnika, povoljno, ispod cijene, može oštećeno. Mob. 098/9656-624 ozn.2963

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.2668

TOYOTU YARIS 1,3 VVT, 2005. g., reg. 06/2011, sva oprema, u odličnom stanju, 1. vlasnik, prodajem. Mob. 098/847-911 ozn.1396e

NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744-015, mob. 098/544199, www.miplast.com ozn. 65c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

MERCEDES SPRINTER 208, proizveden ‘98. g., u odličnom stanju, prodajem. Upitati: 098/494-399 ozn.2907

HONDU STREAM 1,7, monovolumen, 2003. g., 7 sjedala ili veliki prtljažnik, kompletna oprema, u odličnom stanju, 1. vlasnik, prodajem. Mob. 098/866-638 ozn.1396e XSARA PICASSO, 2004. g., plin, reg. 07./2011. g., prvi vlasnik, 6.200 €. Mob. 091/2385-407 ozn.2968 AUDI 100 2.8i V6, godište:1991. (registriran do ožujka 2011.), prijeđenih kilometara 198 000, motor: 2800 cm³, 178 KS, V6 (6 cilindara), cijena 2.000 €. Mob. 098/790-281 ozn.2972 GOLF, ‘90. g., 1.3 benzinac,

DOMAĆICU na 2h/dnev., moguće i putem Student servisa. Životopisi se dostavljaju na valdez@valdez.hr ozn.23c PRIMAMO u radni odnos dipl. ing. ili ing. građ., 5 god. radnog iskustva, položen stručni ispit. Tel. 214-175 ozn.79c PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare, KV armirače. Tel. 214-145 ozn.200c PEKARA „EDI“ traži pekara majstora i ž. osobu - rad u kafiću, do 25 g. Mob. 091/5933113 ozn.252c PIZZERIJA traži mlađu žensku osobu za rad u lokalu te dostavljača. Mob. 095/8636-865 ozn.2902

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i po-

ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c

A .D.M. inter ijer i: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) n a m j e š t a j a . Te l . 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c HELP – LINE (0 - 24), 060/341237, 060/341-238 – ciganske karte, tarot grah, rune i visak su način da dođete do odgovora i pogledate u svoju budućnost. Cijena fiks. 1,71 kn/min, mob. 2,92 kn/min. Foša - 7 d.o.o., Jalkovečka 125, Vž, MB:0232092 ozn.187c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c SERVIS svih vrsta skutera, motocikala, kosilica i malih poljoprivrednih strojeva. Narudžbe na telefon: 042/209-978 ili na adresi tvrtke INVENTOR d.o.o., M.Stančića 42, Sračinec. ozn.15c

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon 042/203-367 ozn.15c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob.


48 Mali oglasi 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/5004859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja; izvođenje elektro instalacija. Mob. 098/450-486 ozn.156c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.t-com. hr ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c

VRŠIMO sve vrste iskopa i prijevoza; postava tlakovaca; rušenje objekata i drugo. Mob. 091/507-6922 ozn.2445 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.2462

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.2500

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c

„GRAĐEVINARSTVO GORDAN“ obavlja sve vrste građevinskih radova, povoljno i kvalitetno. Dio može na odgodu plaćanja. Mob. 092/292-9335 ozn.1188b

OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2645

VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364-242 ozn.254c INSTALACIJE vodovoda, ugradnja vodomjera, montaža sanitarija, kompletna obnova kupaona, gipskartonski radovi. Mob. 098/570-158 ozn.258c

FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.2667 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Mob. 091/762-4286 ozn.2736 IZRAĐUJEM sav namještaj po

28. rujna 2010.

mjeri, unutarnju i vanjsku stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/169-7838 ozn.2784 STROJNO žbukanje termo fasade te manji zidarski radovi. Mob. 098/905-7189 ozn.2800 SOBOSLIKARSKI obrt: bojenje fasada, toplinske fasade i izolacije, soboslikarski radovi, povoljno. Mob. 098/812-9075, 092/241-3204 ozn.2809 OBRT ZA ZAVRŠNE radove, soboslikarsko – ličilačke, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob. 091/513-3367, 099/814-1001 ozn.2846 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.2849 IZRAĐUJEMO drvene kuće od balvana svih dimenzija. Mob. 095/5672-658 ozn.296a IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.2864 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2876 STARE i nemoćne, pokretne i nepokretne, primam na smještaj i skrb u dom, med. nadzor, 2.500,00 kn. Mob. 099/4184632 ozn.2874 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob. 095/9155-123 ozn.1385e UREĐENJE DVORIŠTA, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. EKOFRUT d.o.o., 091/114-0598 ozn.1392e KERAMIKA, knauf, izolacije te ostali građevinski radovi. Kvalitetno i povoljno! Mob. 092/232-1285 ozn.1393e KNAUF SISTEMI – sve vrste knauf sistema, uređenje potkrovlja, pregradni zidovi, spušteni stropovi i uređenje apartmana.

Mob. 095/552-9229 ozn.2900 MATEMATIKA i FIZIKA – instrukcije učenicima i studentima daje profesor. Mob. 095/9046053 ozn.2901

sve zidarske radove. Mob. 098/916-3835 ozn.2925 SOBOSLIKARSKI, ličilački, štukaturski radovi i sve vrste fasada. Mob. 091/540-2681 ozn. 38d

SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno uz solidne cijene. Tel. 712-420, 098/957-5725 ozn.2914

ZIDARSKE radove od temelja do krova izvodimo sa ili bez materijala. Mob. 091/927-6830 ozn.2928

ČIŠĆENJE električnih bojlera i sitni elektro popravci. Povoljno! Mob. 091/303-2261 ozn.1292b

PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam kamine (Kalijeve peći) i keramičke pločice. Mob. 091/570-4956, 042/330893 ozn.2931

RADIM generalna čišćenja kuća, poslovnih ureda, stanova, sa iskustvom i svojim sredstvima i još pranje i glačanje rublja, pomoć starijim osobama. S punim povjerenjem. 095/9153720 ozn.1294b NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn. Mob.099/3530-180 ozn.2922 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/4127863 ozn.2939 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.2960 KERAMIKA: novogradnja i adaptacije, brza i kvalitetna postava keramike i svih vrsta kamena. Mob. 091/896-1397, 099/5120-180 ozn.2974 KVALITETNO i povoljno radim

PROFESORICA s dugogodišnjim iskustvom prevodi engleske stručne tekstove iz raznih područja prirodnih i društvenih znanosti. Mob. 091/792-4250 ozn.2943 IZABERI zdravlje! Terapije bioenergijom po metodi Zdenka Domančića. Vjekoslav Mikić, 042/210-966 ozn.2951 PODOVI – postavljanje parketa, laminata, raznih drvenih podova. Obnavljanje starih parketa. Polaganje vanjske i unutarnje keramike. Mob. 095/903-8147 ozn.2964 VODOINSTALATERI i keramičari: kompletna obnova kupaonica, kuhinja, sa svim radovima, glazurei knauf. Mob. 099/7080792 ozn.2966 IZVODIM centralna grijanja te vodovodne instalacije i vršim sitne popravke. Mob. 098/9407908 ozn.2982

ŽIVOTINJE BEAGLE (bigl) štenci dvobojni i trobojni, cijepljeni, stari 2 mje-


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

28. rujna 2010.

NAMJEŠTAJ: garnitura 3+2+1, stolić, TV 72 cm, komplet kupaona, krevet, ormar, stol i stolice, sve za 2.000 kn. Mob. 091/630-9630 ozn.1296b

seca, u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/983-0991 ozn.256c

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1389e KUPUJEM „EURO“ palete 80 x 120 („EUR“ žig) i palete 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338 ozn.147c VINO miješano cijep i crno vino portugizac, prodajem te ujedno prodajem grožđe sovignoun, sivi pinot, portugizac i mješane sorte. Tel: 042/647-164, mob: 098/792-289 ozn.165c TREBILICU za kukuruz, elevator, čekičar i košaru za traktor, prodajem. Nazvati radnim danom od 19.00 do 21.00 sat, na tel. 042/683-762 ozn.2976 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1390e NADSTREŠNICA metalna s piganim lukovima, 5 x 4 m, povoljno prodajem; kupujem Tomos APN 6. Mob. 095/5055386 ozn.2701 VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje potencije, originalno uz hrvatski prijevod. Mob. 091/934-6922 ozn.2743 TRANSPORTER 8 m sa elektro motorom, cijena 3.500 kn i zob 1,30 kn. Tel. 240-510 ozn.2885 PLINSKU zidnu peć 8 KW, ispravna, prodajem. Mob. 099/216-2657 ozn.2891

GROŽĐE, graševina i šipon, povoljno. Mob. 098/267-031, 042/637-925 ozn.2903 SVJEŽI šampinjoni i istrošeni kompost od šampinjona, prodajem. Vidovečka 46, Varaždin, 042/260-429, 098/9466-712 ozn.2912 PELENE! Pelene za odrasle vel. 3, 100-150 cm, 30 kom/pak., 14 paketa. Mob. 091/5862-904 ozn.2915 DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210461, 098/973-3422, 098/1900201 ozn.2959 DJEČJE pamučne hlačice, 10 kn/ komad i drugu robu zbog zatvaranja trgovine, prodajem. Mob. 091/585-9775 ozn.2975 GROŽĐE, graševina i vino, prodajem. Mob. 098/446-333 ozn.1329b IZABELU (brajde), veća količina, prodajem. Mob. 098/9120-733 ozn.1322b BIOPTRON, medicinski aparat (svjetiljka-lampa) – pomoć za reumatske i druge bolove, prodajem. Mob. 091/253-7978 ozn.1321b KUPUJEM oguljenu repu. Mob. 091/935-7211 ozn.1394e USTUPAM dva grobna mjesta (slijepa grobnica) u starom dijelu Varaždinskog groblja, udaljena cca 100 m od mrtvačnice. Tel. 042/350-525 ozn.1398e HITNO prodajem kompletan namještaj radi selidbe – povoljno. Mob. 091/1727-434 ozn.2927 GROŽĐE - cijep, miješano, Halić Breg 185. Tel. 350-252, 690-670, 098/185-6940 ozn.2934 GROŽĐE – cijep, uglavnom graševina i šipon. Upitati na: 091/569-7063, 042/690- 682

ozn.2952 SADNICE za živu ogradu – lingustrun, buksus, tuje, prodajem. Mob. 095/857-7118 ozn.2962 DASKE 2,5 cm (dužine 2, 3 i 4 m) suhe i jelova građa (grede, roženice) piljena po narudžbi. Mob. 098/948-2436 ozn.2977 MOŠT ispod preše, kvalitetne sorte, s viničkog područja i motokultivator Goldoni 14 K s prikolicom. Mob. 091/585-1926 ozn.2977 MUŠKA odijela kupujem. Mob. 091/190-2067 ozn.2981

KREDITI KREDITI: bez HROK-a i crnih lista, mogućnost rate do 2/3 primanja, ograničena i ekskluzivna ponuda. Brižljivo birane kreditne linije, višegodišnje iskustvo. Mob. 091/632-1545 ozn.297a AKCIJA hipotekarnih i stambenih kredita. Gotovinski do 30.000 € bez jamaca. Pogodnosti umirovljenicima i zaposlenima u Boxmarku. Pozajmice do 50.000 kn. Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.2919 LUDBREG – novootvoreni kreditni ured. Krediti bez jamaca do 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK i C/L. Nudimo posao! Mob. 199/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c GOTOVINSKI krediti do 30.000 € bez jamaca. 150.000 kn bez HROK-a i C.L. Akcija hipotekarnih i stambenih kredita! Mob. 098/464-615, 091/254-9800, Robert ozn.2937

NOVI krediti bez jamaca do 30.000 €! U Varaždinu i Ludbregu. Razne mogućnosti. Pozajmice 20.000 kn. Karmen, 095/551-7670 ozn.2933 SUPER krediti! Bez HROK-a do 160.000 kn, pozajmice (18-36 mj.), zatvaranje postojećih kredita (30.000 €). Mob. 095/905-8627 ozn.159c KREDITINI ured sa dugogodišnjim

iskustvom nudi fenomenalne kredite za svakoga! 30.000 € do 2/3 primanja, bez HROK-a i C/L do 10.000 €. Akcija umirovljeničkih kredita i pozajmica 50.000 kn/24 h. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 098/180-7778 ozn.237c KREDITI bez HROK-a i C.L. do 160.000 kn, do polovice primanja 30.000 €. Pozajmice 50.000 kn/24 h. Jasna, 098/792-292, 092/2697985 ozn.237c POZAJMICE 20.000 kn/24 h, rješavamo čiste mirovine manje od 1.000 kn. Marijana, 092/2948635 ozn.237c INSTANT pozajmice – 30.000 kn, umirovljenički krediti – 75.000 kn, gotovinski nenamjenski 220.000 kn. Inf. gđa. Bojana, 092/291-8964 ozn.237c AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 70.000 kn bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c

ZAPOSLENIMA 30.000 € do 2/3 primanja, rješavamo i vlasnike obrta ili d.o.o.-a. Mob. 098/1619629 ozn.237c TREBATE novac? Krediti i pozajmice zaposlenim i umirovljenicima. Bez HROK-a i C. L. 70.000 kn. Bez jamaca 30.000 €. Žan, 091/303-8054 ozn.237c BANKARSKI krediti: 30.000 € bez jamaca uz najniže kamate, 10.000 € bez HROK-a i C/L, pozajmice 30.000 kn/24 h. Diskretno i profesionalno. Mob: 092/2768336, 091/881-7102, g. Josip ozn.237c POZAJMICE (18 – 36 mj.), krediti na trajni nalog, 30.000 € - 10 god., bez HROK-a do 160.000 kn. Mob. 092/2929-106 ozn.237c FENOMENALNI bankarski krediti sa brzom i efikasnom realizacijom te stručnim osobljem koje vam stoji na usluzi. Javite se sa povjerenjem! Mob. 091/8961-591 ozn.237c NOVO! Krediti do 12.000 € bez jamaca te adm. zabrane na ostatak plaće. Do 70.000 kn bez HROK-a i C.L.! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca,

Mali oglasi 49

pozajmice do 30.000 kn/24 h, umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €, nudimo mogućnost prebijanja već postojećih zaduženja. Umirovljenici do 95. g. starosti - kratkoročne pozajmice. Mob. 098/9055-687, 098/290-971 ozn.237c NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo! Krediti do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a. Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn - odmah. Zatvaramo već postojeća zaduženja te rješavamo C. L. Pozajmice za umirovljenike do 30.000 kn. Mob. 098/964-5711 ozn.237c ATRAKTIVNI gotovinski krediti do 220.000 kn bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a i CL-a, pozajmice do 30.000 kn – odmah, na ostatak plaće do 7.000 €, do 1/2 plaće 17.000 €. Umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €. Krediti bez adm. zabrane te zatvaranje već postojećih zaduženja. Mob. 098/669-508 ozn.237c FENOMENALNI krediti bez jamaca do 30.000 €, pozajmice do 30.000 kn/24 h, prebijamo postojeća zaduženja te rješavamo HROK i C.L. Posebne pogodnosti za umirovljenike sa čistim odreskom i krediti do 7.000 € na ostatak plaće. Mob. 091/930-2379, 095/986-0779 ozn.237c BUDUĆNOST koja pruža više, put prema uspješnoj realizaciji kredita, rješavanje C. L., krediti bez gledanja HROK-a. Mi ne obećavamo, mi rješavamo! Mob. 098/138-8354 ozn.237c MUČI vas visina plaće? Već postojeća zaduženja i C. L.? Najbrža i najkvalitetnija realizacija kredita za zaposlene i umirovljenike isključivo u bankama. Javite se sa povjerenjem u kreditni ured sa dugogodišnjem iskustvom. Mob. 095/569-2711, 099/4092351 ozn.237c HIT pozajmice za umirovljenike do 95 g. života, realizacija u roku 24 h, kamata od 5-7 %. Nazovite na: 099/862-7400 ozn.237c KREDITI do 30.000 € bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a i C.L. Pozajmice - odmah. Mob. 091/4144-800,099/315-7255 ozn.237c NOVOOTVORENI kreditni uredi sa dugogodišnjim iskustvom te profesionalnim osobljem. Smješteni smo na području Varaždinskih Toplica 098/669-508 te Novog Marofa 098/964-5711. Bankarski krediti sa brzom i efikasnom realizacijom. Javite se sa povjerenjem! ozn.237c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c

NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/181-6961, 091/9277209 ozn.2820 BRZO rješavanje vaših financijskih problema. Uvjerite se! Mob. 091/303-2261 ozn.1292b KREDITI, pozajmice čak i s nižim primanjima od 1.600,00 kn. Mob. 098/191-9955 ozn.2909 LEGALNI krediti bez agencijskog posredovanja i bez skrivenih troškova. Gotovinski, hipotekarni, stambeni – najniža kamata. Prebijanje dugovanja. Mob. 091/916-9885, 092/111-9630, 095/578-4932, 098/920-2090 ozn.2916 NOVO! Kreditni ured Vž-Novi Marof, profesionalno osoblje, sa i bez HROK-a, C.L. Krediti, pozajmice – odmah. Mob. 091/910-1112 ozn.2948 NOVOOTVORENI kreditni centar (autobusni kolodvor) - Akcija 160.000 kn bez HROK-a i C.L., 30.000 € na 10 g., 7.000 € na ostatak primanja bez skrivenih troškova. Mob. 099/809-1333 ozn.2956 AKCIJA kredita bez C.L. i HROK-a! Novi kreditni centar (autobusni kolodvor). Mob. 091/472-4723, 091/788- 0738, 098/240- 980 ozn.2957 BANKARSKI krediti do 30.000 €. Prebijanje postojećih. Pozajmice 20.000 kn /24 h. Pozajmice za umirovljenike 15.000 kn /24 h. Nudim posao! Slavica: 091/9043612, 095/558-1759 ozn.2967 KREDITI i pozajmice za zaposlene i umirovljenike, domaće i inozemne, zatvaramo postojeće. Nazovite s povjerenjem – 091/541-4868 ozn.2971

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822-362, 099/516- 6780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c RASTAVLJEN muškarac 34 g. traži slobodnu ženu za ozbiljnu vezu, može rastavljena. Mob. 098/1668790 ozn.1896 MUŠKARAC 39 g., u braku, traži udanu žensku osobu do 30 g. za raditi zločeste stvari. Mob. 092/309-0155 ozn.2917 SLOBODNU ženu starosti oko 60 g. za prijateljstvo/vezu, traži muškarac-udovac (66). Mob. 091/936-9382 ozn.1321b


50 Zahvale i sjećanja SJEĆANJE

28. rujna 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog supruga, oca, djeda i svekra

MLADENA GRABARA 30. 09. 2004. – 30. 09. 2010. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

PAVAO GRUBJEŠIĆ

29. 09. 2002. – 29. 09. 2010.

29. 09. 2000. – 29. 09. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Grubješić

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog

MILANA BADANJKA 28. 09. 2009. – 28. 09. 2010. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

TOMICA HERCEG

Tvoja supruga, sin i kći s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

DRAŽEN BENDELJA

MARIJA ZORMAN

30. 09. 2005. – 30. 09. 2010.

26. 09. 2009. – 26. 09. 2010.

Tvoja ljubav, nježnost i dobrota, zauvijek će ostati u našim srcima.

Sin, snaha i unuk Dalibor, kći Ana i kći Andjelka sa svojim obiteljima, unuci sa svojim obiteljima, praunuci i ostala rodbina.

Teta Ljiljana, Stjepan i Tomislav Kežman

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu kćerku

SJEĆANJE

RENATU ROJC 25. 09. 1993. – 25. 09. 2010.

na supruga, oca, djeda i svekra

Daleko na nebu, sedamnaest tužnih godina, Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

JAKOPOVIĆA

BORISA

Tvoji najmiliji

STJEPANA

03. 10. 2000. – 03. 10. 2010.

03. 10. 1975. – 03. 10. 2010.

Nikad zaboravljeni

SJEĆANJE na voljenog

JOSIPA GEČEKA

Supruga Marija i kći Smiljana

ZAHVALA

MARIJE SULIMAN Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su je ispratili na vječni počinak te okitili odar cvijećem i svijećama. Veliko hvala obitelji Erdec. Ožalošćeni: sestra Ana, unuci Mirjana, Ljiljana i Ivan

NADE SOKOLIĆ preminule 13. rujna 2010. Najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima koji su ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Posebno hvala susjedima Koprivničke 6 a. Hvala svećeniku Žmegaču iz župe sv. Josipa u Varaždinu. Počivaj u miru Božjem! Ožalošćeni: sin Krešo, snaha Božica, unuke Maja i Mateja

04. 10. 2004. – 04. 10. 2010. Zauvijek živiš u našim sjećanjima.

povodom smrti naše drage sestre i bake

povodom smrti naše drage mame, bake i svekrve

SJEĆANJE

JOSIP BODALEC 27. 09. 2009. – 27. 09. 2010. Godina od našeg rastanka je prošla, bol manja nije. Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

mr. sci. ANKI KNEŽEVIĆ – OBAD, dr. med. Bila si naš uzor… Tvoja razrednica i kolegice IV. d Gimnazije Varaždin

POSLJEDNJI POZDRAV

LJERKI MERKAŠ TUŽNO SJEĆANJE

Neka Ti je vječni mir i spokoj.

na voljenog

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

IVANA MEDVEDA 30. 09. 2004. – 30. 09. 2010. S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe i Tvoju dobrotu. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VLADO DROŽĐEK 03. X. 2007. – 03. X. 2010. Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijeloga života. Supruga Štefanija, Spomenka i Damir s obitelji

IVANA VUGRINCA

Osoblje odjela IV bolnice Novi Marof

29. 09. 2007. – 29. 09. 2010. Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ne prestaje. Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

VLADIMIRU JANIČEKU SJEĆANJE na dragog

BRANKA HAĐINU 02. 10. 2009. – 02. 10. 2010. U mislima i srcu uvijek s Tobom. Tvoji najmiliji

Bol nije u suzama, ni u riječima, bol je u našim srcima gdje ćeš uvijek ostati voljen i nikada zaboravljen. Supruga Marija, sin Branko s obitelji

SJEĆANJE

IVAN GRABAR 02. 10. 1997. – 02. 10. 2010.

SJEĆANJE na dragog

RUDOLFA HAMELCA

Sa štovanjem i ljubavlju čuvamo Te u sjećanju. Tvoja obitelj

30. IX. 2004. – 30. IX. 2010.

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge i majke

Zauvijek u našim srcima i mislima! Obitelj Hamelec i Sokol

na majku

IVKU SAMBOLEC 02. 10. 2009. – 02. 10. 2010.

NEVENKE JELAK

SJEĆANJE

preminule u 61. godini života.

na voljenog supruga, oca i djeda

Ožalošćeni neizmjernim gubitkom naše drage Nenice, najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, a napose susjedima iz zgrade Z. i Frankopana 4 i bivšim susjedima iz S. Vukovića 3. Posebno hvala gospođi Đuki na toplim riječima ispraćaja i svima koji su na dostojanstven način došli ispratiti našu dragu Nenicu.

TUŽNO SJEĆANJE

Uvijek ćeš ostati u našim srcima. Tvoj sin Andrija, snaha Marija i cijela obitelj

ZDRAVKA MIKULIĆA 28. 09. 2004. – 28. 09. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

27. IX. 2009. – 27. IX. 2010.

Tvoja obitelj supruga Katica, kći Zdravka i sin Željko s obiteljima

Ožalošćeni suprug Jaroslav i sin Luka

MIJO ČANI S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe. Sin Boris i unuka Melita

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

TOMO KIŠIĆ

AGATA PAUROVIĆ

29. IX. 2000. – 29. IX. 2010.

30. 09. 2007. – 30. 09. 2010. Tvoja dobrota i dragi lik uvijek je sa mnom. Lijepo Te je bilo voljeti, a teže bez Tebe živjeti.

Teško je vjerovati da je prošlo deset godina otkada si nas napustio, ali u srcima i mislima uvijek si s nama.

Tvoj suprug Milan

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

STJEPANA LONČARA 26. 09. 2009. – 26. 09. 2010. Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom. Tvoja kći Zora i unuka Renata


Zahvale i sjećanja 51

28. rujna 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

MARIJAN BOGOVIĆ

SUZANA JAČMENICA

30. 09. 2008. – 30. 09. 2010.

na drage

preminula u 51. godini života.

Često se sjetim Tebe, dragi sine moj, a onda suza krene i opet ona ista bol.

ZAJEC

Tvoja mama Josipa i brat s obitelji

Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima, djelatnicima tvrtke „Plima“ što su svojim prisustvom dostojanstveno ispratili dragu nam Suzanu te svim djelatnicima Opće bolnice Varaždin, Bolnice za plućne bolesti Klenovnik te Klinike Jordanovac Zagreb koji su se u zadnjim trenucima brinuli o dragoj nam Suzani. Počivala u miru Božjem.

TILDU

i

VLADIMIRA

20. 09. 2009. – 20. 09. 2010. 02. 10. 2009. – 02. 10. 2010. S ljubavlju

ZAHVALA

Vaši najmiliji

povodom prerane smrti naše drage kćeri, supruge, majke i bake

Ožalošćeni: suprug Darko i sin Matija

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV dragoj supruzi i majci

SUZANI JAČMENICA Fala ti mama za svu ljubav i dobrotu koju si nam svima nesebično pružala. Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijeloga života. Neka Te čuvaju anđeli.

IVAN BOGADI 28. 09. 1993. – 28. 09. 2010. U našim srcima živjet ćeš vječno. Supruga i kći s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

Sin Matija i suprug Darko

dragom stricu

POSLJEDNJI POZDRAV

SUZANI JAČMENICA

VLADIMIRU BLAŽIJU 01. 09. 1944. – 23. 09. 2010.

na našu voljenu

ZDENKU ŠTIBER 28. 09. 2008. – 28. 09. 2010.

dragoj kolegici

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijeloga života.

SUZANI JAČMENICA

Tvoji najmiliji

03. 07. 1960. – 18. 09. 2010. I patnjama dođe kraj, kad duša ode u raj. Tvoga tijela nema više tu, ali mi čuvamo uspomenu, uspomenu na duge godine zajedničkog rada, uspjeha i padova, teške bolesti... žalosti. S ljubavlju i poštovanjem ožalošćene kolegice i svi djelatnici firme „Plima“

Ožalošćeni: roditelji Anđela i Slavko, suprug Vladimir, sin Vedran, kći Vlatka, snaha Sandra, zet Zoran, unuci Tara, Niko i Teo

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

preminule u 51. godini života.

Dirnuti pažnjom i izrazima sućuti te riječima utjehe, najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, kumovima, znancima, susjedima i svim ljudima koji su ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Hadroviću na lijepom ispraćaju. Puno hvala na dirljivim riječima ispraćaja kolektivu Dječjeg vrtića Varaždin, djelatnicima „Merkatora“ te svima ostalima kojih se nismo dosjetili. Veliko hvala svima.

Nećak Damir s obitelji

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Obitelj Gotal

MARJANE ŠMIDLEHNER rođ. ROŠKO

dragoj supruzi

MARJANI ŠMIDLEHNER rođ. ROŠKO U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš sa mnom za sva vremena. Na grobu Tvom tiho se molim, u meni tišina nijema. Toliko Te trebam, a Tebe nema. Suprug Vladimir

POSLJEDNJI POZDRAV TUŽNO SJEĆANJE

dragoj baki

MIRKO MOSLAVAC

MARJANI ŠMIDLEHNER rođ. ROŠKO

28 IX. 2005. – 28. IX. 2010.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te zauvijek nosimo u srcu svom.

Hvala svima koji se sjećaju našeg voljenog Mirka.

Unuci Tara, Niko i Teo

Mama, Matija, Lovorka, baka i dedo

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

dragoj kćeri

PETAR ROŠKO

MARJANI ŠMIDLEHNER rođ. ROŠKO

ANĐELE BAJER

28. IX. 2009. – 28. IX. 2010.

preminule u 79. godini života nakon duge i teške bolesti.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Ni suze, ni bol ne mogu Te vratiti. Vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće. Čuvali Te anđeli.

Supruga Božena

Mama Anđela i tata Slavko

povodom smrti naše voljene

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i susjedima koji su je voljeli i poštovali, a s nama podijelili bol i tugu u najtežim trenucima rastanka. Draga mama! Otišla si u svitanje zore, putem otkud povratka nema. Iza Tebe ostala je praznina jer Te nema više. Daleko na nebu sad Tvoj je tihi dom, al’ mi ćemo Te čuvati u srcu svom. Hvala Ti mama za sve… Tvoji: kći Katica i zet Milivoj, unuci Antonio, Silvija i Velimir sa suprugom Valentinom

ZAHVALA povodom smrti naše drage

ŠTEFANIJE SEDLAR rođ. ŠANJEK koja nas je napustila nakon teške bolesti 20. rujna 2010. u 75. godini života.

STANISLAVA PLANTAKA

Veliko hvala rodbini, prijateljima i susjedima koji su je ispratili na vječni počinak te cvijećem i svijećama okitili njezin grob. Zahvaljujemo medicinskom osoblju Interne - Kardiologija intenzivni odjel gdje je provela svoje zadnje trenutke. Hvala djelatnicima Hrvatskog telekoma, Hrvatske pošte i LU Trčka Šaulovec na izrazima sućuti. Posebno hvala vlč. Kemivešu i pjevačkom zboru „Arka“ na dostojanstvenom ispraćaju.

koji nas je napustio u 70. godini života nakon duge i teške bolesti.

Sin Zlatko, snaha Vesna, unuci Martin, Lucija, Martina, Andreja i Nikolina sa Sinišom, praunuka Ana

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i djeda

dragoj mami

MARJANI ŠMIDLEHNER rođ. ROŠKO Sve što smo htjeli reći, a nismo stigli…. Uvijek ćeš biti prisutna u našim mislima i nikad zaboravljena. Sin Vedran, snaha Sandra, unuk Teo

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

MARJANI ŠMIDLEHNER rođ. ROŠKO Teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti. Duša će uvijek patiti, srce će uvijek boljeti, a mi ćemo Te, draga mama, uvijek voljeti. Kći Vlatka, zet Zoran, unuci Tara i Niko

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su ga poštovali, voljeli i podijelili s nama tugu i bol u teškom trenutku našeg rastanka. Hvala na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Posebno veliko hvala liječnicima i medicinskim sestrama bolnice Novi Marof I. odjel na stručnoj i požrtvovnoj pomoći te velečasnom Izidoru Fereku iz župe Sveti Ilija na toplim riječima oproštaja.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama i koji su ga zajedno s nama ispratili na njegovo posljednje počivalište.

Tvoji najmiliji

Brat Josip s obitelji

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

TOMEKA RUDNIČKOG

najdražoj susjedi i prijateljici

MARJANI ŠMIDLEHNER Otišla si tiho, ali prebrzo stazom s koje povratka nema. Nek’ Te čuvaju anđeli. Obitelj Lacko: Štef, Nada, Goran i Patricija s djecom

ZAHVALA

na našu najdražu

povodom smrti dragog tate

POSLJEDNJI POZDRAV

NADU BRAČKO

TOME RUDNIČKOG

28. 09. 2005. – 28. 09. 2010. U srcima našim ista je rana, iako već pet godina nisi s nama.

Najiskrenija zahvala rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti i prisustvu na posljednjem ispraćaju, cvijeću i svijećama.

MARJANI ŠMIDLEHNER rođ. ROŠKO

Tvoji najmiliji

Kćeri Sabina, Klaudija, unuk Elias i Breda

Tvoj lik i Tvoja dobrota, ostat će u nama cijelog života. Obitelj Kušen – Verica, Branko i Rajko


52 Vaš kutak

28. rujna 2010.

Što čitati?

Barokni izbor

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Održavanje voća svježim U

Hyde Park, klaunovi i larmanje Piše: RADAR

V

u Velkom Selu pri Dravi bi trebalo napraviti govornicu pod vedrim nebom. Kaj bi svako mogel larmati kaj hoće. Kak vu Hyde Parku. Pa više zgubidani i drugi kaj rado soliju pamet, nekome, ne bi samo fest laprdali za šankom vu krčmami, društvenomu domu i drugdi di im se da prilika. Tak bi mali Jožek mogel vu prirodnom ambijentu sto put, a ne jenput, lupetati naredbe kak oberštrumfirer, svom burgemajsteru, da disciplinira nekaj i nekoga. Darkec z brkima bi pak mogel u blaženom tonalitetu šire obrazložiti, široj publiki, uzročno-posljedične veze grčeva vu želucu i glavobolji nogometaša. Zato kaj devet mjeseci nisu plače i premije dobili. Svoju terapeutsku analizu bi mogel dopuniti i na tisuće radnikov bez posla kaj plaće nisu vidli letami i kojima nebu selo kreditom duge otplačivalo. Za govornicu bi mogel dojti i klaun Zdravek kaj igra role tajnog agenta, pilota, plivača i risača. I nastupa uglavnom po toplicami. I sliku svoju ljubi vu nekavom biltenu kaj vu mesec dana tri put koncepciju menja. Takvi bi mogli za govornicom i čobe skup imati i ništ ne pripovedati. Kajti kad pripovedaju zapraf više o sebi nek o drugima i drugome zbore.

Viktor Žmegač, Majstori europske gl azbe: Od baroka do sredine 20. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 2009. A što bih drugo preporučio - u ovom tjednu Varaždinskih baroknih večeri - nego možda najbolju hr vatsku knjigu ikad napisanu o glazbi?! Za Viktora Žmegača kao jednog od naših najvećih intelektualaca danas znaju gotovo svi, a ne samo njegovi studenti germanistike i štovatelji njegova komparativ ističkog rada, ali malo tko je uzeo u ruke ovu knjigu, jer njezinih 900 stranica baš nisu ohrabrujuće. Ipak, kažu da su “Majstori europske glazbe” pisani na “razini suvremenih znanstvenih istraživanja u svijetu, ali unatoč stručnom diskursu, svojom pristupačnošću teži i širem krugu čitatelja pa je s lakoćom mogu čitati svi ljubitelji glazbe”.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

vrijeme plodovima bogate jeseni, sve nas brine kako te plodove što dulje sačuvati svježima. Posebno vas tjeraju u brigu velike količine grožđa koje svi donosimo iz berbi, a ne možemo ga tako brzo pojesti. No ipak, grožđe ćete sačuvati nešto duže ako ga odložite na listove vinove loze, jednako tako stavite i poneki list između plodova. Sve to zajedno možete pokriti onim staklenim zvonom koje ste kupili kod nas, i na taj način ne dozvoljavate pristup zraku. Ako još uvijek imate viška grožđa, skinite bobice s grozdova te ih pravilno podijelite u posudice za pravljenje leda pa ćete tako imati prekrasan, dekorativan led s bobicama grožđa, spreman za koktele u večernjim satima uz kamin. Osim toga, prilikom čuvanja voća obavezno izdvajajte jabuke jer one zbog svojih sastojaka izuzetno pospješuju zrenje voća u blizini, pa ih stoga stavljajte samo pokraj onoga što želite da brzo dozri. Naravno, ako imate dovoljno veliki frižider, on će uvijek riješiti vaše probleme. Letizia

Nenad Turkalj, 100 opera, Stvarnost, Zagreb, 1965. (prvo izdanje) Sve što sam kao klinac saznao o operama, saznao sam iz ove knjige. Prije skoro pola stoljeća napisao ju je Nenad Turkalj, neprežaljeni suradnik i af irmator Varaždin skih baroknih večeri. Za razliku od Žmegačove mega-knjige, koja stoji kao sv. Petra kajgana, “100 opera” je pregledan priručnik koji je doživio više izdanja, a neka od njih mogu se, uz malo truda i za male novce, pronaći u antikvarijatima, na sajmovima i preko interneta. To vrijedi imati, a isto tako i druge Turkaljeve knjige “111 opera” (proširena verzija ove) te “Mala historija muzike” odnosno “Historija muzike”.

Denis Peričić


Vaš kutak 53

28. rujna 2010.

Pozdrav ljetu...

Sound Trek Outasight – Further I

za imena Outasight krije se američki reper Richard Andrew iz New Yorka. Relativno novo i zasad nepoznato ime na sceni. Iako ga se svrstava u rap, Outasight inspiraciju i stil vuče iz rock & rolla i soula. A to se i velikim dijelom odražava i na njegovu glazbu. jevni soul refreni i rap koji se isprepliće s pjevanjem, Nenad NEMEC, te soul instrumentali puni NMC glazbeni producent/DJ truba i violina, izrešetani sound.regionalni@gmail.com gitarama, ukratko opisuju njegov zvuk. amislite Billyja Joea Armstronga da repa karizmom Jay-Z-a te profinjenošću Franka Sinatre. nimio je nekoliko mixtapeova, a ove godine napokon je izdao album “Further” za Asylum. rethodni mixtapeovi bi se čak više mogli nazvati i pravim albumima bez izdavača, poput, primjerice, odličnog “Radio New Yorka”. lbum je nakrcan s četrnaest raznovrsnih pjesama, i ne djeluje dosadno, niti ima skip materijala. rvi single “Catch Me If You Can” je čak doživio i remix s Asherom Rothom. “Better Late Than Never” je rockom nabijena veselica kao i slavljenička “Everbody Gets Laid”. Sve stvari su u biti pozitiva i slavljenički nastrojene pjesme. Uspori na stvarima poput “Brand New Day” ili, recimo, “Downtown In My Mind”, koja odlično zvuči poput lagane vožnje autom na kišnu večer, kada kišne kapi na staklima klize i tjeraju vas na razmišljanje dok čekate zeleno svjetlo. udući je nov na sceni, upravo zato biste mu trebali pružiti priliku i nabaviti album uobičajenim kanalima, ili mu bar dati šansu na YouTubeu. Pravo glazbeno osvježenje.

P Z S P

A P

B

Vicevi!!! DROGERAŠI U ŠUMI Jednog sunčanog nedjeljnog jutra dotrči zeko do lisičine jame, taman kad si je lisica motala joint. - “Srami se! Takav lijepi dan, usred prirode, a ti se hoćeš drogirati! Bolje ti je da ideš sa mnom na jogging!” Lisica si pomisli: - “U pravu je.”, te baci joint i zajedno otrče. Dotrče do vuka, koji si je baš grijao žlicu iznad svijeće. Zeko ponovo: - “Vuče, pusti drogu! Trči s nama, zdravije je, pogledaj kako je danas lijepo jutro!” Vuk malo gunđa, a u sebi si misli: - “Mali je u pravu.” I krene s njima. Tako oni trče okolo, usput pokupe još kunu, koja je snifala koku, medvjeda koji je zapalio vodenu lulu i u ekipi je već lijepi broj životinja kad dotrče do lava, starog junkija i zeko već izdaleka vrišti: - “Hej lave!” A lav kaže: - “Pa zar uvijek cijela šuma mora trčati kad se zeko napuca speeda.” LOPOV Dođe lopov u banku i opljačka je i po izlasku upita jednog čovjeka: - “Jesi li me vidio?” Čovjek: - “Jesam.” I pljačkaš ubije čovjeka. Upita drugog:- “Jesi li me vidio?” On kaže:- “Nisam, ali moja žena je.”


54 S raznih strana

28. rujna 2010.

TEHNIČKA KULTURA

DOZNAJEMO Na Škorinom koncertu u Varaždinu 1800 posjetitelja

Počinju upisi u radionice

Pjevač slavonskih ravnica prodrmao grad na Dravi

Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin upisuje polaznike u programe tehničke kulture radionice za učenike osnovnih i srednjih škola. Svaka radionica održava se u trajanju od 20 sati, a mogu se uključiti početnici i napredni polaznici. Radionice će se održavati u dobro opremljenim prostorijama u Zajednici tehničke kulture Grada Varaždina u Križanićevoj ulici 33. Upisi su mogući elektronskom poštom ztk@vz.t-com.hr, telefonom 091/540 2794, faksom 206-259 ili osobno utorkom poslijepodne. Prvi sastanak za sve polaznike održat će se u utorak 5. listopada u 18 sati u dvorani ZTK-a. Cijena radionica iznosi 200,00 kn za ciklus od dvadeset sati. Polaznici se mogu opredijeliti za robotiku, elektroniku, raketnu tehniku, graditeljstvo, zrakoplovno modelarstvo i digitalnu fotografiju.

Publika svih generacija iz cijele sjeverozapadne Hrvatske pjevala je i plesala uz brojne poznate hitove popularnog hrvatskog glazbenika Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Nije mi žao što sam bila na Škorinom koncertu, odličan je zabavljač i vrhunski profesionalac! Jako mi se svidjelo što je prije svake pjesme ispričao priču i tako zapravo napravio uvod u ono što će otpjevati – otkrila je Varaždinka, jedna od 1800 posjetitelja koji su protekle subote uživali u koncertu poznatog Slavonca Miroslava Škore u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu.

Sa svih strana Time je Škoro ispunio obećanje koje je dao uoči svog varaždinskog koncerta, da će se Varaždincima, koji cijene dobru glazbu i zabavu, predstaviti kako i zaslužuju. Publika svih generacija, koja je na Škorin koncert došla iz susjednih županija, gotovo do ponoći pjevala je i plesala uz brojne hitove popularnog hrvatskog glazbenika. Na varaždinskom koncertu nisu izostale ni aktualne pjesme

! Izgubljeni psić

s posljednjeg albuma “Moje boje”, a popularni Slavonac sve je ganuo na kraju svog koncerta izvedbom pjesme “Ne dirajte mi ravnicu”, čiji je on autor. Dobru atmosferu tijekom koncerta još je dodatno zagrijao nastup popularnih Žige & Bandista, koji su nastupili kao gosti. Škoro, koji je objavio i autobiografiju “Stoput bih isto

koji će se održavati u dvorani uz Dravu.

n

ije mi žao što sam bila na koncertu, Škoro je odličan zabavljač i vrhunski profesionalac ponovo”, u kojoj otvoreno progovara o sebi i svom životu, u Varaždinu je nastupio nakon Zagreba i Osijeka. Iako u tvrtki Max Bögl – Tehnobeton, organizatoru koncerta, nisu previše zadovoljni odazivom na koncert, Škorin nastup zapravo je uvod u jesensko/zimsku sezonu koncerata i događaja

Ovaj pas je mužjak u tipu jack russell terijera bijele boje. Pas zasigurno ima vlasnika, ali je nagon bio jači od njega pa je odlutao u potrazi za curom. Pronadjen je u Gortanovoj ulici sa smeđom ogrlicom sa metalnim kostima oko vrata. Molimo vlasnike da čim prije dođu u udrugu Spas.

NE PROPUSTITE

Proščeje v Remetincu “Čiselsko proščeje v Remetincu” naziv je manifestacije koja se tradicionalno organizira prvi vikend u listopadu u čast Blažene Djevice Marije Kraljice Sv. Krunice Majke Božje Čiselske. Prva tri dana mjeseca listopada održat će se program pod šatorom u centru Remetinca. Petak je namijenjen mlađim posjetiteljima uz nastup rock grupe MC & Luftbrenzeri, a u subotu će nastupiti sastavi Ivanečki bećari i Gazde. U nedjelju program počinje već od 8 sati jutarnjom svetom misom. U 11 sati je podnevna svečana sveta misa. Popodne pod šatorom rezervirano je za XI. folklorni festival, natjecanje u pripremi vinskog gulaša te nastup grupe Ivanečki bećari i Kavaliri. Od 21 sat slijedi bogata tombola... (dp)

Pjevalo se i plesalo uz popularne susjede, Žigu & Bandiste

DOZNAJEMO Vatrogasci te izaslanstvo Županije na dostojanstven način prisjetili se stradavanja kolega

Varaždinci položili vijence na Kornatima

Kornati su spomenik humanoj vatrogasnoj službi

KORNATI - Tri su godine prošle od najveće tragedije hrvatskog vatrogastva u njegovoj gotovo 150-godišnjoj tradiciji. Zato je 30. kolovoza ove godine otvoreno spomen-područje u znak pogibije vatrogasnih heroja na Kornatima u uvali Šipnat podno Velog vrha. Spomen-područje sastoji se od 12 spomen-križeva i memorijalne kapelice na otvorenom posvećene sv. Florijanu. Temeljem interesa iskazanog od strane dužnosnika vatrogasnih organizacija s područja cijele županije, Vatro-

gasna zajednica Varaždinske županije organizirala je posjet spomenutom spomen- po dručju na Kornatima, kako bi se vatrogasci ove županije na dostojanstven način prisjetili spomenutog stradavanja dvanaestorice kolega te položili vijence u memorijalnoj kapelici. Posjet Kornatima organiziran je 20. rujna 2010. godine, a uz 50 dužnosnika vatrogasnih organizacija s područja Varaždinske županije nazočilo je njezino izaslanstvo, kao i Zdravko Vrbanić, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje

Varaždin. Nakon postrojavanja ešalona vatrogasaca, vijenac je položilo izaslanstvo Županije na čelu sa zamjenikom župana Milanom Pavlekovićem, a zatim i izaslanstvo Vatrogasne zajednice Varaždinske županije. Prigodnu službu riječi u ovoj je prigodi predvodio vlč. Blaž Horvat, rektor varaždinske biskupijske katedrale, naglasivši pritom izvorno kršćansko poslanje u davanju sebe drugome kroz prizmu humane vatrogasne službe. Stjepan Kovaček, dipl. ing.


Vodič 55

28. rujna 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 30. rujna do utorka 5. listopada MOJ LJUBIMAC MARMADUK (američka obiteljska komedija) u 18 sati LUĐACI (ZF horor triler) u 20 sati

VBV

FOTO NATJEČAJ

(izbor koncerata iz programa) Srijeda, 29. rujna, katedrala u 19 sati PAVAO MAŠIĆ, „Johann Sebastian Bach u Leipzigu” Četvrtak, 30.rujna, crkva sv. Nikole u 19 sati SINGER PUR, „Ljubav i smrt u renesansi i baroku” Petak, 1. listopad, katedrala u 19 sati FESTIVALSKI ORKESTAR i MJEŠOVITI te DJEČJI ZBOR GLAZBENE ŠKOLE,

„Hrvatska glazbena baština”, koncert povodom 40 godina VBV-a Subota, 2. listopad, katedrala u 19 sati ORFEO ORCHESTRA & PURCELL CHOIR, „Kantate Johanna Sebastiana Bacha” Nedjelja, 3. listopad, katedrala u 19 sati VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR, „Koncert uz 45 godina umjetničkog rada čembalistice Višnje Mažuran”

HNK VARAŽDIN REVIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH 2010. Ponedjeljak, 4. listopada, Velika scena u 19 sati ČEKAJUĆI VOĐU, predstava za tinejdžere i starije Ponedjeljak, 4. listopada, Podrumska scena Rogoz u 20 sati

ŠKOLA GLUME/KROZ TRNJE DO ZVIJEZDA, predstava za tinejdžere i odrasle

KNJIŽNICA Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme Ponedjeljak – petak 7,30 – 19,30 Subota 7,30 – 13.00 Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda 13,30 - 19,30 Četvrtak, petak 7,30 - 15,00 Subota 7,30 - 13,00

MUZEJI ɄNĮÑĤÿûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela

Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ#ÑČåĤÿĉÑNåĤđÑûå #ÑČåĤÿĉÑĨĮÑĤÿþÿĒėĺÿþđÑĉĨĮėĤÑ „SLAVO STRIEGL: Velikan iz tišine“, izložba uz 90 godina života i 70 godina stvaralaštva, razgled do 3. listopada „200 godina Louisa Braillea”, otvorenje izložbe u subotu, 2. listopada u 20 sati, razgled do 31. listopada Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno ɄGÑČÑàÑ&åĤŀåĤ ĒĮėđėČėĪĊÿėáĉåČȦ NĮÑČĒÿġėĨĮÑĺȿNĺÿĉåĮĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Ʉ#ÑČåĤÿĉĨĊÿÝåĒĮÑĤ_ÑĤÑłáÿĒ Zbirka Miljenko Stančić Radno vrijeme: utorak-nedjelja 10- 13 i 17- 20, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ#ÑČåĤÿĉÑeČÑĮÿÑĉĒûåČ „NIKA ZUPANČIČ: Barok”, izložba slika ljubljanske autorice, razgled do 3. listopada Otvoreno: utorak-petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ#ÑČåĤÿĉÑGĤĨĮåÝ S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Željka Prsteca -posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/241-841, 098/569-520 Ʉ#ÑČåĤÿĉÑ=ġÑàÿß Zagrebačka 130 tel. 042/241-841, 098/919-0763 -stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Ʉ0ÿĒė Od subote, 2. listopada do utorka 5. listopada KARATE KID (akcijska obiteljska sportska drama) u 18 sati RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET (akcijski SF horor triler) u 20 sati U nedjelju, 3. listopada u 16 sati PRIČA O IGRAČKAMA 3 (obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski ) Ʉ'ŀČėłÜåĒÿġĤėĨĮėĤ „KRISTINA HORVAT BLAŽINOVIĆ: Crte, trake i stolice“, izložba, razgled do 9. listopada ɄĺėĤÑĒÑe0 U četvrtak, 30. rujna 2010. u 20.00 sati PISMO Z GALICIJE, predstava Kazališne družine „Štolcer”

Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna! Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Rođeni DJEVOJČICE Emilija Horžić, Leona Komes, Nina Valjak, Lana Abramović, Erika Martinković, Sofija Šamec, Barbara Šamec, Valentina Drčec, Ena Posavec, Patricija Jakopčić, Jana Marđetko, Tara Turčin, Mirna Črepinko, Karolina Pavleković, Ena Novačko, Helena Moharić

DJEČACI Adrian Novosel, Petar Kovačić, Petar Bukovčan, Lovro Lamot, Renato Kušenić, Matej Mlinarić, Lovro Ivanušec, Marko Klopotan, Fran Jalšovec, Simon Sabolek, Niko Koren, David Horvat, Niko Videc, Noa Lihtar, Luka Bistrović

Vjenčani Gordana Kačun i Nikola Kosec, Sanda Begičević i Domagoj Matica, Nikolina Đurasek i Antonio Vrček, Andreja Cafuk i Denis Galinec, Davorka Prelec i Tihomir Horvat, Lucija Borovec i Zlatko Katalenić

'ûėĤġėĨĮėČėĺĨĊÿȿNĺĉåĮÿėĒÿĊNĮėĒàÿÝÑ

Umrli

Zlata Moharić (77), Štefanija Sedlar (74), Tomo Rudnički (65), Ante Tomičić (67), Vesna Marciuš (74), Đuro Premec (84), Josip Levak (70), Ljudevit Kranjčić (76), Marijan Perši (78), Ljubica Jakušić (86)

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – KRAJEM TJEDNA TOPLIJE - VREMENSKA SLIKA: Ciklona, koju smo u Crometeo timu nazvali Šemsa, donijela je našem području veliku količinu kiše prošlog vikenda pa se u ta tri dana istočilo između 20 i 40 litara kiše po kvadratnom metru! To je puno, a uz kišu koja je pala prije toga, već smo ušli u kategoriju ekstremno kišnog rujna. Danas i sutra može pasti još samo malo kiše, a sam kraj mjeseca i prvi dani listopada možda nam ipak donesu malo povoljnije vremenske prilike. Ide krajem tjedna na toplije. Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 27.9.).

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni. com


56 Zadnja

28. rujna 2010.

NAJAVA

USPJEH Mladi varaždinski glazbenici u pohodu na svjetsku scenu!

Cold Snap osvaja svijet! 4000 kilometara, 13 novih pjesama, Tue Madsen, novi spot, odličan ugovor za stranu izdavačku kuću... VARAŽDIN - Neki bendovi pričaju o svjetskoj slavi, neki bendovi maštaju o uspjehu na stranom tržištu i proboju na svjetske ljestvice, a oni realiziraju - Cold Snap! Nakon stotinu odsviranih koncerata diljem Hrvatske i okolnih zemalja, nastupa na

U

spjeh kakav do sada nije doživio nijedan varaždinski alternativni bend

MetalCampu, brojnih nagrada poput “Zlatne koogle” za najbolji debitantski bend u Hrvatskoj, demo albuma “Mea Culpa” i albuma “Empty promises” usljedio je 3. album - Perfection!

I takav je - super Sniman u najnaprednijem studiju u Zagrebu - Morris studiju, produciran od jednog od najtraženijih svjetskih metal producenata Tue Madsena i

!

masteriran u Danskoj. Nakon što su dobili snimku svojeg novog albuma u ruke, četveročlana ekipa od tri člana i menadžer benda zaputili su se na put od 4000 kilometara u obilazak najrenomiranijih izdavačkih kuća u Europi. Odgovor je stigao od jednog novog labela MK II, izdavačke kuće MIG music, pod vodstvom Manfreda Schütza (čovjeka koji je imao zlatne naklade Iron Maidena i sličnih bendova). Potpisali su odličan ugovor na 10 godina i 2 nova albuma, a kao singl s novog albuma izašao je odličan novi spot za pjesmu “Bongo Bong” (Manu Chao cover) . Vrhunska produkcija ovog video spota za koju su zaslužni studenti ADU-a, redatelj Goran Rukavina, direktor fotografije Darko Drinovac, montažer Vjeran Pavlinić, već je ostavila svoj trag na Youtube kanalima gdje se brojke pregleda spota već broje u tisućama. - Nije čudo da se album zove Perfection! Najpoznatiji svjetski metal časopis - Metal Hammer najavio j e i n te r v j u i re ce nz iju novog albuma, a dečki najavljuju i ekskluzivnu VIP promociju albuma u Varaždinu. Sam album izlazi 1. stu-

Sezona berbi grožđa u vinogradima

S obzirom na to da su se sva zla ovog svijeta ove godine obrušila na vinogradare, svaki dan bez kiše, za njih je pravi praznik. Sezona je berbi grožđa, pa su tako mnogi od njih protekli sunčani i topli petak iskoristili za berbu. Tako je bilo i kod obitelji Murić, koja je berbu obavila

u svojem vinogradu u voćanskom vinogorju. Premda su zadovoljni s urodom kod starih nasada grožđa, kod novih nasada vlažna je godina ostavila danak i dosta je grožđa zahvatila trulež. Ostaje tek nada da će vino, usprkos svemu, ipak biti dobro.

Bitka za Čanjevo 16. listopada Zbog loših vremenski prilika manifestacija oživljene povijesti pod nazivom „BITKA ZA UTVRDU ČANJEVO“ nije održana. Općina Visoko i Udruga Praškocijeve haramije ovom prilikom pozivaju sve ljubitelje

prirode i povijesne baštine da u subotu, 16.10.2010., dođu pogledati scenski prikaz bitke iz 1590.godine. Također, pozivaju se svi zainteresirani obrtnici koji njeguju stare zanate da sudjeluju sa svojim proizvodima na manifestaciji. Sve dodatne informacije možete pogledati na: www. praskocijeve-haramije.hr

VRGANIJADA

denog u Europi, a zatim kreće pro mocija po Americi, Aziji... U Hrvatskoj će se moći kupit i u trgov inama D a n c i n g B ea r a . Spot će zavrtjeti na TV postajama diljem svijeta, poput VIVE, MTV-a i sličnih, a također tu su i najpoznatiji internet servisi poput Amazona i iTunesa. Nažalost, sve ovo nije bilo dovoljno da se prihvati ponuda da dečki zasviraju na Špancirfestu, tako da će nakon europskih pozornica koncertna promocija novog albuma biti u Zagrebu i još nekoliko hrvatskih gradova. (dk)

Vrganji, jaja i piće - 10 kn

je - novi spot “Bongo Bong” Iz dravske šume na svjetske TV posta

KARIKATURA

Na varaždinskoj tržnici u subotu 2. listopada moći će se od 9 do 11 sati kupiti porcija vrganja s jajima te piće za 10 kuna. Riječ je o humanitarnoj akciji koju pod nazivom „Vrganijada“ organizira RC Varaždin-Jug. - Pikupljena sredstva bit će iskorištena za opremanje Doma za žrtve obiteljskog nasilja “Utočište sveti Nikola”, a s obzirom na svrhu, nadamo se dobrom odazivu. No, u slučaju lošeg vremena, akcija se odgađa za sljedeću subotu - ističe Edita Juraga, predsjednica najmlađeg varaždinskog kluba rotarijanaca, koja ujedno napominje da će Vrganijada biti obogaćena i glazbenim sadržajem.

crta: Željko Pilipović

RT_332  

Regionalni Tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you