Issuu on Google+

INTERVJU Prof. dr. sc. Zdravko Perko o razvoju endoskopske kirurgije, zdravstvu... IVANKA MAZURKIJEVIĆ

ŠKZ “CEKIN”

ČITATELJI ZOVU

Ljubomorna sam s razlogom i to vrlo kratko

Nakon stečaja neće im ostati ni za režije

Nakon što je dobio novce, obrtnik nestao

Stranica 43.

Stranice 6.-7.

Stranica 19.

Stranice 2.-3.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 331 :: 21. rujna 2010. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Prvo istraživanje seksualnog ponašanja mladih u Međimurju

Seksaju se, ali ne koriste kondome Svaki drugi učenik je spolno aktivan, a ne zna ništa o spolno prenosivim bolestima

Stranice 14.

ZLATNO DOBA

EKSKLUZIVNO: D. KIRIĆ

Sve za sport i razne izlete

Aquacity kupujemo ako svi prihvate projekt

Stranica 8.

Stranice 4.-5.

TU KRAJ NAS

INOVACIJE

Kad teta iz vrtića zasuče rukave, nastaje vrt pun iznenađenja

Zlatno odličje za kapaljku za oči

Stranica 38.

Kolumbo iz Strahoninca

Stranica 10.

13. ZELJARIJADA U VIDOVCU CRNA KRONIKA

U tri je dana Varaždinka ostala bez tri bicikla! Stranica 22.

Kilometar sarme i zabava sve do zore Stranice 28.-29.

Z. Jambrović, crtač, brodomodelar i kazalištarac - priređuje samostalnu izložbu Stranica 11.

“INFUZIJA” NOGOMETU

I drugi bi sportaši rado kredit Stranice 32.-33. ISSN 1846-8969

  


2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

21. rujna 2010.

I TOGA IMA Nakon 2001. okupili se oštećeni štediše šted

Pobjeda na ponos gradu U

srijedu 22. rujna obilježit ćemo skromno ali ponosno Dan oslobođenja Varaždina. Bit će to prigoda da se prisjetimo na jednu od najvećih ratnih pobjeda nad okupatorskom Željko PAVLEK JNA ostvarenom tiurednik@regionalni.com jekom Domovinskog rata. Prije devetnaest godina pripadnici Hrvatske vojske, policije, Odreda narodne zaštite i građani Varaždina predvođeni Kriznim štabom, taktički mudrim borbama i pregovorima istjerali su i posljednjeg vojnika garnizona JNA iz Varaždina. Pobjeda je ostvarena uz minimalne ljudske žrtve, a zarobljena je ogromna količina streljiva, naoružanja i vojne tehnike, vrijedna više stotina milijuna dolara. ojni analitičari nedvosmisleno ističu da je varaždinska pobjeda bila prekretnica u Domovinskom ratu i iznimno značajna za daljnji tijek ratovanja, do konačne pobjede nad agresorom. Poznato je već da je zarobljeno streljivo, tenkovi i drugo naoružanje iz vojarni i skladišta JNA u Varaždinu i okolici odmah upućeno hrvatskim braniteljima na ratišta diljem Lijepe Naše, čime je omogućen njihov još žešći otpor u borbama protiv srpskih (para)vojnih jedinica. osebno treba istaći da je oslobođenje grada i okolice ostvareno bez velikih razaranja stambenih, kulturnih i gospodarskih objekata. Ta je činjenica također iznimno značajna u sagledavanju ukupnih učinaka i dosega briljantne varaždinske pobjede nad okupatorskom JNA. Zato hrvatskim braniteljima i svima drugima koji su dali doprinos oslobođenju Varaždina čestitamo Dan oslobođenja.

V

P

Velika raspravna dvorana bila je prepuna štediša propalog Cekina koji su s nestrpljenjem čekali na informacije od stečajne upraviteljice Mar

Od 102 milijuna, do će tek 2,4 milijuna k Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ne budemo dobili ni za režije, zaključio je jedan od stotinjak štediša koji je u petak došao u zgradu varaždinskog

v

elik dio potraživanja, čak oko 60 posto, nije naplativ, upozorila stečajna upraviteljica pravosuđa gdje je, nakon devet godina od prve, održana druga skupština vjerovnika propale Štedno-kreditne zadruge Varaždinski cekin u kojoj je krajem 90-ih godina 1.418 zadrugara izgubilo čak 102 milijuna kuna, od čega na glavnice otpada 58 milijuna

kuna, a 47 na kamate.

Potraživanja - Za djelomičnu diobu sada imamo 2,44 milijuna kuna, što je oko 2,4 posto vaših prijavljenih i priznatih tražbina štediša, dok su zaposlenici i država već namireni. Od otvaranja stečajnog postupka prije 12 godina uspjelo se naplatiti 6,1 milijun kuna. Međutim, 3,3 milijuna kuna otišlo je za troškove stečajnog postupka, a još 360 tisuća kuna podijeljeno je tijekom prve djelomične diobe - izvijestila je okupljene Marija Holetić, napominjući da su još 33 ovršna postupka u tijeku, dok je završilo dvostruko više. Nakon primjedbi na visinu sudskih troškova, Holetić je okupljene upoznala s rashodima za svaku godinu, koji su

se uglavnom kretali između 150 i 250 tisuća kuna, izuzev za prve tri godine kada su dostigli polovicu ukupnih troškova. - Još na prvoj skupštini održanoj 2001. godine upozorila sam da nisu realna prikazana potraživanja Cekina, pa da će se uspjeti naplatiti tek desetak posto od ukupno 106 milijuna kuna. U tabeli potraživanja bili su, primjerice, i oni koji su dali bjanko čekove. Velik dio potraživanja, čak oko 60 posto, nije naplativ, kao što je slučaj s 35 milijuna kuna od Soula, zatim zagrebačkog poduzeća ITS te nekoliko fizičkih osoba jer su tijekom stečajnog postupka dokazale da nisu dužne ili založna prava nad njihovom imovinom prije Cekina imaju drugi - istaknula je stečajna upraviteljica.

Djelomična dioba u listopadu Djelomična dioba, tijekom koje će biti podijeljeno 2,44 milijuna kuna, počet će u listopadu. - Pozvala sam vas već ranije da mi pošaljete tekuće račune kako bih mogla uplatiti 2,4 posto vaših potraživanja. No neki mi šalju devizne knjižice i tome

slično, a na to ne mogu ništa uplatiti. Isto tako svi koji su naslijedili potraživanje od Cekina moraju to dokazati, a sudu se mogu javiti i oni koji do sada nisu evidentirani kao oštećeni da vidimo o čemu se radi - rekla je stečajna upraviteljica Cekina.

Hoće li novi Odbor postići više?

Potraživanja ve Kada sam došla za stečajnu upraviteljicu, stečaj je već trajao dvije godine. Zbog neplaćanja, prostorije štedno-kreditne zadruge bile su bez struje, račun Cekina bio je blokiran sudskim pristojbama za 650 tisuća kuna. Uslijed takve situacije jedno vrijeme nismo mogli provoditi ovrhe kod kojih su naša potraživanja višestruko

SUPROTSTAVLJANJA Ka

„Radilo se Juraj Volarić, Terezija Cecelja, Dragica Darabuš, Saša Rušec, Miroslav Drožđek, Tomislav Kučaj i Ružica Nušak članovi su novog Odbora vjerovnika ŠKZ koji je izabran na skupštini, budući da se prvi raspao, što je sigurno utjecalo na dosadašnji tijek stečajnog postupka. - Radilo se traljavo i netransparentno, ustvrdila je predsjednica Potrošača Vesna Kovačić te u ime te udruge


Aktualno

21. rujna 2010.

3

dno-kreditne zadruge Cekin OTKRIVAMO Proračuni gradova i općina u minusima

Grad Varaždinske Toplice ne spašava ni smanjenje plaća! Država mora dobro razmisliti kako će dalje funkcionirati ne samo Varaždinske Toplice, nego i drugi gradovi od kojih su neki u većim problemima, tvrdi Kranjčec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Svega 33 posto od planiranog iznosili su prihodi gradskog proračuna Varaždinskih Toplica u prvom polugodištu ove godine za koje su prihodi predviđeni u visini oko 12 milijuna kuna, dok je ukupni proračunski manjak dosegao gotovo trećinu planiranog proračuna! Je li riječ tek o lošem planiranju, ili (još) nečem drugom kada je u pitanju osjetno slabije punjenje proračuna ne samo tog, nego i većine drugih gradova i općina u Varaždinskoj županiji, pitali smo topličkog gradonačelnika Dragutina Kranjčeca.

Država ih zaboravila

rije Holetić

obit kuna eća od imovine veća od vrijednosti nekretnina. Na dražbe ne dolazi nitko, pa se pojavljuje kupac kako sve ne bi propalo, a pri tome moramo angažirati i policiju, bravara, kamione, mjesto iseljenja i još niz stvari, upozorila je Holetić, koja je u ožujku 2000. godine imenovana trećim stečajnim upraviteljem Cekina, a do sada je tri put davala ostavke.

IZDVOJENO

Dovedite Tobiasa

- Veliki pad prihoda jedinica lokalne samouprave samo potvrđuje ono što se osjećalo lani, a to je da će ova godina biti uistinu teška. Napravljen je plan gospodarskog oporavka, ali se ne provodi - veli Kranjčec. Da stvar bude gora, kako

dodaje, toplički je proračun, kao i većine drugih gradova, i na kraju prošle godine imao veće rashode od prihoda, ali svoj minus od oko tri milijuna kuna Varaždinske Toplice ne mogu pokriti ni do kraja ove godine. - Uz ukupno loše prilike, lani nismo dobili ni planirane državne potpore za izgradnju

u

kupni manjak dosegao gotovo trećinu planiranog topličkog proračuna sportske dvorane, dok je Varaždinska županija ispunila svoje obveze - pojašnjava gradonačelnik Varaždinskih Toplica, koje su tijekom prvog polugodišta zabilježile manjak od 750 tisuća kuna, pa je ukupni minus porastao na blizu četiri milijuna kuna. Da bi izbjegli daljnji rast proračunskog manjka i zaduživa-

Izvorni prihodi u srpnju pali 38 posto Proračunski manjak od 14,9 milijuna kuna, koliko je u Varaždinskoj županiji iznosio na kraju prošle godine, rastao je i prvih mjeseci ove godine, iako sporije. Zahvaljujući tome, u prva tri mjeseca manjak je smanjen na 11 milijuna kuna, a nepodmirene obveze s 13,9 na 12,1 milijun kuna. Međutim, što zbog općih gospodarskih prilika, a što zbog izmjena stopa poreza na dohodak uslijed kojih su smanjeni prihodi jedinica lokalne samouprave, sredinom godine došlo je do novog pada izvornih prihoda Varaždinske županije koji su, primjerice, u srpnju bili čak 38 posto manji nego prije godinu dana. Usprkos tome, obveze nisu značajno rasle, pa su povećane za 15-ak posto u odnosu na nešto više od prije godinu

ako je radio Odbor vjerovnika ŠKZ Cekin

predložila nove članove Odbora vjerovnika. Takve ocjene oštro je odbacio Josip Kahlina, bivši predsjednik Odbora vjerovnika. - Radili smo onoliko koliko smo mogli. Nismo se sastajali jer smo mogli davati samo prijedloge - rekao je Kahlina, dodavši da ni on, kao ni nazočni, nije uspio naplatiti svoja potraživanja. Govoreći zašto je došlo do pada

zanimanja za rad u Odboru, Kahlina se prisjetio da je na početku stečaja rečeno da je stečajna masa 105 milijuna, a potraživanja 103 milijuna kuna, pa je izgledalo da nema problema. - Već tada sam sumnjao da su veća onim što raspolaže Cekin, ali mi je rečeno da ne trebam širiti paniku - podsjetio je bivši predsjednik Odbora vjerovnika.

Smanjuju manjak Međutim, tih 30-ak tisuća kuna mjesečno ne mogu spasiti situaciju, pogotovo zbog toga što od srpnja županije, gradovi i općine imaju manje prihode uslijed izmjena poreza na dohodak. Stoga će središnja vlast morati dobro razmisliti kako će dalje funkcionirati ne samo Grad Varaždinske Toplice, nego i većina jedinica lokalne samouprave od kojih su neke u daleko većim problemima jer imaju puno veću zaduženost po stanovniku od nas - tvrdi Kranjčec, dodavši da očekuje što skoru decentralizaciju i pravi program gospodarskog oporavka. Iako se bolje puni u odnosu na toplički, proračunski manjak

tijekom prvog polugodišta zabilježen je i u Novom Marofu koji je prihodovao 12 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 13,6 milijuna. Uz to, na kraju prošle godine proračun je bio u minusu od 5,6 milijuna kuna, od čega se polovica odnosi na račune za izgradnju Kulturnog centra. Zbog njegove izgradnje uzet je kredit od 18 milijuna kuna, a još dva milijuna za izgradnju i modernizaciju nerazvrstanih cesta. - Glavni razlog smanjenog punjenja proračuna manji su prihodi od poreza, i to za 32 posto u odnosu na plan. Poslovanje nam je otežano i štedi se na svim pozicijama, no nije bilo smanjenja plaća zaposlenima, dok su plaće dužnosnicima smanjene za 25 posto odmah na početku mandata - doznajemo od novomarofskog gradonačelnika Darka Hrenića koji, bez obzira na pad prihoda, ipak do kraja godine očekuje smanjenje ukupnog proračunskog manjka, i to zahvaljujući uštedama.

DOZNAJEMO I Varaždinska županija u minusu

Dovedite Tobiasa iz Slovenije! Vidio sam ga kako odlazi u kuću na Sajmištu! Zna se gdje je završio naš novac, što u Hrvatskoj, što u susjednim zemljama! Tvrdili su to oštećeni štediše nakon što je stečajna upraviteljica upozorila da su Janez Tobias i Jelica Štefić cedirali na Cekin kredite koje su osobno odobrili. - Nije privođenje naš posao, već drugih tijela, kojima treba na vrijeme javiti što ste vidjeli upozorila je Holetić, dodavši da bi svi voljeli da odgovorni plate štetu. Predsjednica varaždinskog Potrošača Vesna Kovačić napomenula je da je 777 oštećenih podignulo tužbu protiv odgovrnih pred varaždinskim Općinskim sudom. - Zar imamo pravnu državu kada je sve to bilo moguće i sada toliko dugo traje - pitali su okupljeni.

e netransparentno”

nje, odustaje se od planiranih projekata, ali i ne samo to. - Smanjili smo plaće službenika i namještenika za 30 posto prema zakonu. Ne očekujem zbog toga nikakve posljedice jer ne znam koji bi zakon mogao štititi nečeg čega nema.

dana kada su iznosile 17 milijuna kuna. Međutim, kao što smo izvještavali, krenulo se u smanjivanje broja zaposlenih za desetak posto, ali i plaća

u

Općini Vidovec dužnosnicima 10 posto manje plaće koje su pale za trećinu. Zbog aktualnih gospodarskih prilika, plaće se smanjuju i u nekim općinama, a štedi se i na druge načine. Tako su plaće dužnosnicima u Općini Vidovec pale za deset posto, a štedi se i na službenim putovanjima i reprezentaciji kako bi se do kraja godine, uz očekivane potpore, pokrio proračunski manjak od 1,6 milijuna kuna.

Proračun V. Toplica došao je do manjka od 3,7 milijuna kuna

IZDVOJENO Ludbreg, Lepoglava i Varaždin u prvih šest mjeseci pozitivno

Lepoglava u plusu i sada i lani Za razliku od Varaždinskih Toplica, Novog Marofa i Ivanca, čiji su prihodi u prvom polugodištu bili svega 26 planiranih, bolje rezultate u prvih šest mjeseci ostvarili su Ludbreg, Lepoglava i Varaždin, koji je ostvario višak od 2,5 milijuna kuna, ali zbog lanjskog manjka ima minus

od gotovo 20 milijuna kuna, dok njegove obveze iznose 65 milijuna kuna, a potraživanja 73 milijuna kuna. Tako je lepoglavski proračun, usprkos slabijim prihodima od državnih potpora i pomoći, i na kraju lipnja imao 9,9 milijuna kuna prihoda te zabilježio višak od 178 tisuća kuna, dok

je lanjsku godinu završio u plusu od 1,6 milijuna kuna. U lepoglavskoj Gradskoj upravi radi osmero djelatnika kojima je plaća smanjena za šest posto početkom godine. Planirana masa za plaće zaposlenika u ovoj godini iznosi 1,28 milijuna kuna, što je 5,32 posto ukupnog proračuna.

U Lepoglavi mali, ali ipak višak


4

Aktualno

21. rujna 2010.

OTVORENO Damir Kirić, direktor tvrtki Gumiimpex-GR

Poštenjačina i lopovčina

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

14. 9

. Osjećam se kao Josip prodan u egipatsko roblje od strane braće, ustvrdio je Polančec tijekom saslušavanja o prodaji INE, te pobrojao sve koji su u tome sudjelovali, pa i Šukera, koji je to negirao. Upozoren na to, Polančec je rekao da Povjerenstvo ima riječ najvećeg kriminalca u državi protiv riječi najveće poštenjačine, nakon čega je najavljeno njihovo sučeljavanje. Tako bismo, osim odgovora na pitanje tko krade, trebali saznati i tko laže.

“Kupujemo Aquac ponudu prihvate s

15. 9

. Od 100 Hrvata radi 56, po čemu smo pri dnu europskih zemalja, a mogli bismo još i pasti. Naime, najavljeno otpuštanje 1500 djelatnika INE u kojoj se čak četvrtina zaposlenika bavila korporativnim i administrativnim poslovima.

16. 9

. Sa sjednice Vlade, gdje je dovršen konačni prijedlog ovršnog zakona, Kosor poručila da se nastavlja borbu s korupcijom do zadnjeg daha. A nakon što je priznala da ga je hrabrila da o svemu kaže istinu - Polančec izbačen iz HDZ-a!

17. 9

. Polančecu, bivšem potpredsjedniku Vlade, počelo suđenje zbog sporne, pola milijuna kuna vrijedne, studije od 19 stranica. Sud ga čeka i zbog mutnih poslova oko Podravke za koje je znao i Sanader, ukazuju navodno pronađeni dnevnici Milana Horvata. Neki su generali investirali više u svoju, nego hrvatsku neovisnost, ustvrdili austrijski istražitelji afere Hypo koji traže pozadinu spornih bankinih plasmana u Hrvatsku.

18.9.

Sanader me tjerao da HEP-ov novac dajem HDZ-u, navodno priznao Mravak u istrazi. Kosor ustvrdila da se ne boji Polančecove knjige s 42 poglavlja o aferama, a Budiša poručuje da je vrijeme za prijevremene izbore jer je mafijaški način poslovanja premrežio državne institucije.

19.9.

Tu nema ničeg spornog, veli Granić govoreći o 200 tisuća eura koje je od Nijemaca dobila njegova tvrtka za savjet da kod preuzimanja Hypa treba slušati Rohatinskog. Dobar savjet uistinu (zlata) vrijedi! A više milijardi eura vrijedne su vile i druga imovina koju su talijanske vlasti oduzele mafijašima, a sada u njima otvaraju – vrtiće.

20.9.

Dok se dio Hrvatske bori s posljedicama velikih kiša, insolventnost i stečaj prijeti svakoj petoj od 200 najvećih tvrtki, pokazuju istraživanja. Učinili smo mnogo toga, kao što je smanjenje neporeznih davanja, ali javnost malo zna, ustvrdila Kosor nakon primitka Povelje razvoja Hrvatske do 2025. koju je napravilo Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Prof. Fabijančić sa suradnicima osmislio je idejno rješenje za prostor Aquacity

Ako svi prihvate ponudu, realizirat ćemo cijeli projekt sukladno utvrđenoj dinamici. Ako p protiv, neću kupiti Aquacity jer mi nije nužan - ističe Kirić nakon što je prodaja tvrtke skinuta s Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

„Kad sam čuo za Aquatehniku, mislio sam povući ponudu“

VARAŽDIN - Što zapravo želi napraviti Gumeko na Aquacityju, koliko nudi za tu ugostiteljsko-rekreacijsku tvrtku, a što dobiva, neka su od pitanja koja su se nametnula nakon što je njezina prodaja skinuta s dnevnog reda sjednice varaždinskog Gradskog vijeća. Odgovore na ta i druga pitanja potražili smo kod Damira Kirića, direktora Gumeka te Gumiimpex- GRP-a, koji na početku ističe da već dvije godine traži lokaciju na kojoj bi napravio dvoranu za bowling, dakle kuglanje koje nije sportsko, nego rekreacijsko.

Iako je zanimanje za kupnju poslovnog udjela u Aquacityju pokazala Karolina Šprem i poduzetnik Kišiček, ponudu je osim Gumeka dala samo Aquatehnika, poduzeće Varkoma. Ono bi, sudeći po dokumentima prezentiranim na Gradskom vijeću, gradilo prvenstveno bioplinsko postrojenje o kojem ovise turistički, sportsko-rekreacijski i zabavni sadržaji traženi natječajem, zbog čega se povjerenstvo odlučilo za

Ugledni arhitekti - Mnoge tvrtke u inozemstvu više ne rade svoja dru-

ženja i susrete u restoranima, nego na mjestima gdje se ljudi mogu kretati, a ne samo počastiti. Ozračje u dvoranama za bowling, kao što sam se više puta osvjedočio u Sloveniji i Austriji, izrazito je ugodno, pa me to prvenstveno potaknulo na zamisao da takvu dvoranu napravim i u Varaždinu - veli Kirić koji vjeruje da će se takav

Drvene kućice s roštiljem uz obalu

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Nevenka Suhić

Gumeko.- Kada sam čuo za ponudu Aquatehnike, otišao sam do direktora Varkoma jer mi se činilo da ne bi trebao konkurirati gradskoj tvrtki koja se natječe za gradsku imovinu. Mislio sam da tu nemam što tražiti, pa sam bio sklon povući ponudu. Međutim, rečeno mi je da to nije potrebno - rekao nam je Kirić o susretu s Tomislavom Kezeljom koji zbog odsutnosti nije mogao iznijeti detalje ponude Aquatehnike.

oblik rekreacije dobro prihvatiti i u nas, kao što je to slučaj u SAD-u i Europi. Varaždin bi, kako dodaje, po tome bio prvi u zemlji, izuzme li se Zagreb, gdje postoje dvije dvorane za bowling, od kojih je jedna u trgovačkom centru Westgate. Za takvo ulaganje, osim novca, potrebna je i primjerena lokacija.

Plaža se ne prodaje, ali će se o njoj brinuti LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

- Aquacity, usprkos nekim nedostacima, sigurno je dobro mjesto za bowling dvoranu. No ne samo za to, nego i puno više sadržaja koje treba pametno osmisliti. Stoga sam već kada se počelo govoriti o prodaji Aquacityja angažirao prof. Fabijančića i njegove suradnike da osmisle idejno rješenje za taj prostor. Riječ je

Dječje igralište po uzoru na Bundek

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776


Aktualno

21. rujna 2010.

RP i Gumeko, o planovima za Aquacity

city ako našu svi vijećnici!” Milijun odmah, ostalo ovisno o - obvezama Ne kupuje se obala, odnosno plaža, niti cijelo jezero, nego čestica na kojoj je sadašnji restoran, sportski tereni te manji dio jezera. To je 33 tisuće kvadrata zemljišta i 10 tisuća vodene površine, pojašnjava Kirić, dodavši da kupac ima obvezu održavati gradski dio jezera, odnosno plažu, ali pri tome građanima ne smije naplaćivati ulaznice za kupanje. Dok je Aquatehnika ponudila za Aquacity tri milijuna, Gumeko je ponudio 3,2 milijuna kuna. No, ne odjednom, što je izazvalo dvojbe na Gradskom vijeću. - Milijun bismo platili u roku od 15 dana, a ostatak nakon

što se podmire sve obveze Aquacityja. Dakle, ukoliko Aquacity ne bi imao nikakvih obveza, onda bi u gradski proračun stiglo dodatnih 2,2 milijuna kuna. Međutim, dugovi i potraživanja postoje, a nisam do kraja siguran u njihove iznose, iako vidim da se godišnje stvara po 1,5 milijuna kuna gubitka. No, kada preuzimam tvrtku, preuzimam i sve dugove i sva potraživanja, pa se ne bih htio dovesti u situaciju da plaćam nešto za što nisam potpuno siguran koliko iznosi - veli Kirić koji je svjestan da se njegovo ulaganje ne može isplatiti brzo, nego u 15 do 20 godina.

ponuda neće biti prihvaćena, odnosno ako samo jedan vijećnik bude s dnevnog reda sjednice varaždinskoga Gradskoga vijeća o stručnjacima koji imaju veliko iskustvo na tome području, jer su napravili dosta sličnih projekata u inozemstvu, od kojih su tri u Austriji - veli Kirić, dodavši da je jedan od tih centara napravljen prije Graza na mjestu bivše šljunčare.

Ili svi ili ništa Sukladno prostoru ponuđenom na prodaju, novi bi centar imao bowling dvoranu s osam staza, tri otvorena teniska terena i tri zatvorena u dvorani, a u dvorani bi bio badminton, skvoš, badminton, stijena za penjanje visine osam metara, simulator za cijeli golf… Prema zamisli arhitekata, restorana ne bi bilo, ali bi bio centralni kafić s jednostavnim jelima koji bi se noću proširio na diskoteku za mlade. Postojale bi i

zasebne prostorije za biljar i belu, kao i simulatori vožnje. I na vanjskom prostoru bio bi niz sadržaja, kao što su vodeni tobogani, stijene za

z

a pripreme trebaju dvije godine jer samo za projekte treba godinu dana

penjanje na vodi, kanui za iznajmljivanje, autokamp sa svim sadržajima, drvene kućice s roštiljem, dječja igrališta kao na Bundeku, ali manje, a postojeće igralište bi se prekrilo granulatima, dok bi iz Golubovca došao simulator letenja… Cijela ta investicija, koja bi zahvatila 15 tisuća

Dvorane s terenima za bowling, tenis, skvoš... MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

kvadrata, kretala bi se oko 23,6 milijuna kuna. - Gradu Varaždinu dostavljen je projekt sa svim skicama i rokovima. Sve pripreme bile bi gotove u roku od dvije godine s obzirom na to da samo za projekte treba godinu dana. Sve sam spreman prezentirati pred vijećnicima od kojih očekujem što skori odgovor. Ako svi prihvate ponudu, realizirat ćemo cijeli projekt sukladno utvrđenoj dinamici. Ako ponuda neće biti prihvaćena, odnosno ako samo jedan vijećnik bude protiv, neću kupiti Aquacity jer mi nije nužan - ističe Kirić, dodavši da će u slučaju neprihvaćanja ponude dvoranu za bowling graditi na nekoj drugoj primjerenoj lokaciji, ali ne i ostale sadržaje koji su vezani uz lokaciju s vodom.

Varaždin bi konačno dobio i autokamp

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5


6

Intervju tjedna

21. rujna 2010.

OTVORENO Prof. dr. sc. Zdravko Perko s KBC-a Split, predsjednik Hrvatskog dru

Operacija žuči kroz r Prof. Perko nekoliko pacijentica operirao je kroz rodnicu, metodom NOTES, što znači da se trbušnoj šupljini pristupa kroz prirodne tjelesne otvore Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nakon operacije žučne vrećice, pacijenti su prije 20-ak godina u bolnici morali ostajati i više tjedana, a onda su se kod kuće oporavljali još toliko. Danas nakon istog operativnog zahvata idu kući već istoga dana ili nakon nekoliko dana, a za nekoliko tjedana mogu se vratiti uobičajenim aktivnostima. Veliku promjenu omogućila je endoskopska kirurgija, koja se, za razliku od klasične ili otvorene kirurgije, naziva i poštednom operativnom metodom. Umjesto dugačkog reza po cijeloj trbušnoj šupljini, kirurgu je dovoljno samo nekoliko malih rezova da bi izveo operaciju, jer putem optičkog instrumenta endoskopa spojenog na video kameru dobiva sliku trbušne šupljine ili prsnog koša.

Varaždin prednjači I dok su pacijenti tek počeli shvaćati prednosti novih operacijskih tehnika, kirurzi okupljeni u Hrvatsko društvo endoskopske kirurgije razvijaju nove kirurške metode s tek jednim rezom ili bez ikakvih rezova. Posebno se to odnosi na prof. dr. sc. Zdravka Perka, predsjednika društva, koji radi u Klinici za kirurške bolesti KBC-a Split i predaje na Medicinskom fakultetu u Splitu. U Varaždin je stigao radi sastanka Upravnog odbora društva, pa je to bila prilika da doznamo više o novinama iz endoskopske kirurgije, ali i to zašto je Hrvatska vodeća u primjeni ove metode u jugoistočnoj Europi, a Split lider u

m

etodom “bez ožiljka” zasad se u Hrvatskoj obavljaju operacije žučnjaka, kile i crvuljka cijeloj regiji kad je u pitanju edukacija kirurga. O čemu ste s kolegama razgovarali u Varaždinu? Izvijestio sam ih o pripremama za 10. kongres endoskopske kirurgije s međunarodnim sudjelovanjem koji će u studenom biti održan u Splitu, a uz to smo razgovarali o edukaciji, o specijalizantima i drugim temama. Naš domaćin prim. mr. sc. Ranko Stare održao je predavanje o povijesti laparoskopske kirurgije u Varaždinu. Upravo je Varaždin bio među prvim gradovima u Hrvatskoj

u kojem se počela primjenjivati ova metoda. Prim. Stare je prvi zahvat u varaždinskoj bolnici obavio 1992. godine, a inicirao je i osnivanje Društva za endoskopsku kirurgiju.

Skupo, ali jeftino Endoskopske operacije danas su općeprihvaćene i rutinske operacije u našoj zemlji. Da. U regiji, ali i cijeloj Europi

n

ovca u zdravstvu ima dovoljno, ali ga je potrebno drugačije usmjeriti i rasporediti jedna smo od prvih zemalja koje su uvele endoskopsku kirurgiju. Naše društvo osnovano je 1993. godine, iste godine kada je održan 1. europski kongres endoskopske kirurgije. Lideri smo u jugoistočnoj Europi, a i šire. Prim. Stare je u Hrvatskoj organizirao prvi stručni kongres i uvodio endoskopsku metodu u varaždinsku bolnicu, ali i druge bolnice. Važno je i to što je odmah početkom 90-ih bila organizirana edukacija kirurga u Zagrebu, kao i Varaždinu, pa se zahvaljujući entuzijastima kao što su prim. Stare i prof. dr. sc. Zoran Čala metoda proširila po Hrvatskoj. Jesu li endoskopske operacije skuplje u odnosu na klasične? Je li to problem s obzirom na financijsku situaciju u hrvatskome zdravstvu? Te operacije možda jesu skuplje ako bi se zbrajalo samo to koliko koštaju oprema, edukacija liječnika i same operacije. Međutim, ako se uzme u obzir da bolesnici ostaju kraće u bolnici, brže se oporavljaju i vraćaju svakodnevnim aktivnostima, tada se može reći da je ova metoda u konačnici jeftinija. Bolnice troše manje lijekova, infuzija i analgetika, a s druge strane, uštede se ostvaruju i zahvaljujući kraćim bolovanjima. Dakle, endoskopska metoda jeftinija je za društvo u cjelini. No, uopće ne mislim da u zdravstvenom sustavu nedostaje novca. Novca ima dovoljno, ali ga je potrebno drugačije usmjeriti i postaviti dobar menadžment u bolnicama, koji će voditi brigu o tome je li novac dobro raspoređen.

Potpuno opremljeni Za bolesnike ova poštedna metoda znači niz prednosti. Točno, a to nije vidljivo samo u jednostavnijim operativnim zahvatima kao što su odstra-

U endoskopskoj kirurgiji Hrvatska je vodeća u jugoistočnoj Europi, a možemo reći i to da spadamo među vodeće svjetske centre


Intervju tjedna

21. rujna 2010.

7

uštva za endoskopsku kirurgiju o razvoju i primjeni novih kirurških metoda

rodnicu, usta i čmar! njivanje žučne vrećice ili crvuljka, nego i kod zahtjevnijih operacija. Primjerice, nakon operacije debeloga crijeva bolesnici se ranije počinju oporavljati, ranije počinju uzimati hranu na usta, a prema nekim autorima, pacijenti operirani endoskopskim načinom zbog tumora debeloga crijeva imaju čak i bolju stopu preživljavanja. Tako da je endoskopska kirurgija u puno segmenata bolja nego otvorena kirurgija, pa čak i po pitanju preživljavanja. Što se tiče drugih prednosti, manje su opće kirurške komplikacije kao što su infekcije, upale pluća, problemi sa zgrušavanjem krvi nakon operacije... Endoskopska kirurgija ima daleko bolje rezultate nego otvorena kirurgija. Kakve zahvate obavljaju hrvatski kiriruzi? Radimo sve operacijske zahvate koji se obavljaju u vodećim svjetskim centr ima. Štoviše, i mi se ubrajamo u vodeće svjetske centre. Potpuno smo opremljeni, ne samo moja bolnica, nego i druge. Imamo svu potrebnu opremu i instrumente. Osim toga, u Hrvatskoj djeluje nekoliko edukacijskih centara koji imaju akreditaciju Hrvatskog i Europskog društva za endoskopsku kirurgiju, pa kod nas na edukaciju dolaze kirurzi iz cijele jugoistočne Europe. U Hrvatskoj se godišnje održi 15-ak tečajeva, od osnovnih, pa sve do naprednih tečajeva endoskopske kirurgije.

Razvoj, razvoj Uvodite i nove metode, koje zvuče gotovo nevjerojatno. O čemu se zapravo radi? Otkako je početkom 90 ih godina prošlog stoljeća u svakodnevnu praksu ušla endoskopska kirurgija, ta se metoda stalno razvija, i to s ciljem da ozljede organizma prilikom operativnog zahvata budu neznatne ili minimalne. Dva su smjera razvoja novih

Mlade sve manje zanimaju “opasni” poslovi Imamo li dovoljno kirurga u Hrvatskoj? U varaždinskoj bolnici imamo problema jer su mladi kirurzi nakon specijalizacije otišli raditi u Zagreb. U cijeloj je Hrvatskoj prisutan problem premalog broja liječnika, osobito specijalista kirurga. Problem je izraženiji u manjim gradovima, dok veći centri, srećom, imaju dovoljno stručnih kadrova, ponajprije zahvaljujući medicinskim fakultetima. Na našoj Klinici u Splitu problema nemamo, ali to ne znači da ih nećemo imati u budućnosti. Kirurga nema na slobodnom tržištu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu. Očekujem

metoda. Prvi je endoskopska metoda kroz samo jednu inciziju, odnosno jedan rez od svega dva ili tri centimetra. Dakle, to znači da pacijent nakon operacije nema tri ili četiri ranice,

c

ilj novih kirurških metoda jest da ozljede organizma budu neznatne ili minimalne nego samo jednu kroz koju se postave svi instrumenti. U mojoj bolnici u Splitu, kao i još nekoliko bolnica u Hrvatskoj, ta se metoda primjenjuje već duže vrijeme. S obzirom na to da se nakon operacije ožiljak ne vidi, ta se metoda i naziva “operacija bez ožiljka”. No, u Splitu već operirate i po drugoj metodi, kroz prirodne otvore. Riječ je o drugom smjeru, o još poštednijim zahvatima koji se nazivaju NOTES, što je kratica za Natural Orifice Transluminal Endoscopic Surgery ili endoskopsku kirurgiju kroz prirodne tjelesne otvore. Pr itom kor istimo posebne instrumente, dugačke i uglavnom savitljive, pomoću kojih se u trbušnu šupljinu dolazi kroz usta, želudac, čmar i crijevo, dakle kroz probavni

ISKUSTVO U Vukovaru radio poslije rata

Pionir u gradu heroju Tri ste godine radili u Općoj bolnici Vukovar, i to u poslijeratno vrijeme. Po rasporedu ministarstva zdravstva, u Vukovar sam otišao raditi 1997. godine. Tamo sam bio skoro tri godine, u vrijeme kada Vukovar još nije bio pod ingerencijom hrvatske vlasti. Kakva su bila vremena? S psihološkog aspekta, bilo je teško, jer smo radili u srušenom gradu za koji smo svi emocionalno vezani. Međutim, kad je u pitanju struka, to vrijeme je bilo plodonosno. Imali smo mogućnost ponovno organizirati kiruršku

još veće probleme u budućnosti, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Pada li među studentima medicine interes za specijalizaciju kirurgije ili je to još uvijek prestižna specijalizacija? Prestižna jest, ali nije privlačna, jer smo mi ljudi koji rade “opasne poslove”, kako bismo mogli nazvati invazivne kirurške metode. S druge strane, zanimanje za kirurgiju pada i zbog lošeg odnosa društva i medija prema nama, uostalom kao i prema ostalim kolegama. Sve se manje mlađih kolega odlučuje za taj poziv.

službu. Uveli smo nekoliko različitih operacijskih tehnika, pa tako i endoskopske operacije. Najvažnije je što smo razinu zdravstvene zaštite stanovništva uspjeli značajno podići. Tamošnji kirurzi endoskopske operacije nisu prije imali prilike vidjeti, tako da sam ih u Vukovaru prvi počeo raditi. Prije 10 godina vratili ste se u rodni Split. Prihvatio sam ponudu da dođem raditi na Kliniku za kirurške bolesti KBC-a Split, kao i na Medicinski fakultet, gdje predajem studentima i gdje sam postao i profesorom.

Kirurzi putem endoskopa dobivaju sliku trubšne šupljine

sustav, zatim kroz genitalni preko rodnice ili kroz mokraćni sustav. Time se nastoji u potpunosti izbjeći ozljeda trbušne šupljine. Vi ste u Splitu prvi u Hrvatskoj izveli takve NOTES zahvate, i to na ženama. Da, operativni zahvat obavili smo kod nekoliko pacijentica. Instrumente smo uveli kroz rodnicu, koja je samo jedan od prirodnih otvora kroz koji je moguće pristupiti trbušnoj šupljini. Za rodnicu su operacije već uobičajene. No, u trbušnu šupljinu je moguće ući kroz usta ili rektum, ali te operacije još nisu zaživjele. Rade se na svega nekoliko mjesta, jer još

treba riješiti sve probleme ulaska u trbušnu šupljinu. Što je s endoskopskim operacijama kroz jedan rez? Je li sve trbušne organe moguće operirati tom metodom “bez ožiljka”? Zasad se tom metodom operiraju žučnjak, kila i crvuljak. Primjenuje se i pri operaciji debelog crijeva, ali su to ipak birani pacijenti, pa možemo reći da ti zahvati još nisu sasvim zaživjeli. Međutim, takav je razvojni put: uvijek se kreće od jednostavnijih prema složenijim zahvatima. Ni mi ne znamo kamo će nas odvesti dvije nove metode u endoskopskoj kirurgiji.

OSOBNO

“Trojka”, patenti i brodić

Prosječna ocjena tijekom studija na Medicinskom fakultetu u Splitu bila vam je 4,79!? Jedinu trojku na cijelom studiju dobio sam iz obrane i zaštite. Slabo mi je išla predvojnička obuka. (smijeh) Sa samo 30 godina bili ste vlasnik patenta “Nova bipolarna kukica za endoskopsku kirurgiju”. Bila je to moja doktorska disertacija, a patentna prava su istekla. Znači da se oprema stalno mijenja? Oprema i instrumenti su sve bolji i bolji, ali kirurzi uvijek nastoje imati svoj specijalni set, traže baš “one škarice” i “onu hvataljku”. Svaki kirurg ima svoj patent, bilo da ga je stavio na papir ili ga drži u glavi. Koliko vremena provodite na poslu? U Splitu radimo od 8 do podne. U podne smo na rivi i pijemo kavu. (smijeh) Ma, stalno sam na poslu. U ovoj struci radnog vremena nema. Na koji način se opuštate? Nemam zanimljiv hobi. Imam jedino mali brod, ali sam ovo ljeto samo jednom uspio kratko ploviti.

2

nove metode razvijaju hrvatski kirurzi: “single access surgery” naziva se “operacijom bez ožiljka”, jer je potreban samo jedan rez; NOTES metoda je endoskopska kirurgija kroz prirodne tjelesne otvore

10.

hrvatski kongres endoskopske kirurgije bit će u studenom održan u Splitu, a uoči važnog skupa članovi Upravnog odbora sastali su se u Varaždinu

15

tečajeva iz endoskopske kirurgije godišnje se održi u Hrvatskoj

IZDVOJENO Splitska Kirurška klinika i laboratorij vodeći centar za edukaciju

Edukacija na štakorima i svinjama

Niz medicinskih tečajeva

Splitska Kirurška klinika i suvremeno opremljeni eksperimentalni laboratorij Medicinskog fakulteta u Splitu vodeći su centar za edukaciju iz područja endoskopske i otvorene kirurgije za cijelu jugoistočnu Europu. Da, k nama na edukaciju dolaze ne samo kirurzi iz cijele regije, nego i medicinske sestre, kao i ljudi iz medicinske industrije. Organiziramo niz medicinskih tečajeva. Naravno, radimo i sa studentima. Uče li studenti kirurške metode i tehnike na živo-

tinjama? Ne samo studenti, nego i liječnici koji se žele educirati. No, zahvaljujući eksperimentalnom laboratoriju, naši studenti imaju mogućnost raditi na malim i velikim životinjama, što je rezultiralo s više stručnih radova koji su objavljeni u vodećim svjetskim medic inskim časopisima. Osim toga, studenti mogu raditi diplomske radove na eksperimentalnim modelima štakora, svinja i slično. Naravno, imamo sve potrebne dozvole ministarstava znanosti i poljoprivrede. Radi se prema točno određenom protokolu,

pa imamo dozvolu za određeni broj životinja. Imate i štalu za životinje pri Medicinskom fakultetu. Da, ali se u Splitu sada pokraj Medicinskog fakulteta gradi centar u sklopu kojeg će biti i sveučilišna štala za životinje. Riječ je o velikom projektu Sveučilišta u Splitu. U planu je izgradnja nove zgrade kongresnog centra, uz koju će biti i hotel. Bit će to moderan medicinski kampus za edukaciju, u koji će dolaziti gostujući profesori, a uz to će biti organizirani kongresi i slično.


8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još... ? Piše: Nevenka SUHIĆ “Brzi odgovor” D

a gospodin ministar drži sve konce u rukama, pogotovo kad je u pitanju komunikacija s novinarima, potvrdila je i jedna, u biti, manje važna sličica iz varaždinskog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Jedna je ogorčena, ali očito nedovoljno informirana čitateljica nazvala našu redakciju i pitala zašto mora doplaćivati liječničke preglede, kad je prošlu cijelu godinu plaćala dopunsko osiguranje ovoj kući, a od toga nije iskoristila ni lipe? Mislila je, pretpostavljamo, da se radi o obliku štednje koja se kao kvota prebacuje u sljedeću godinu, što je krivo, jer je riječ o – osiguranju. No, problem nije bila toliko naša sugrađanka koja nam je, vidno srdita, spustila slušalicu, nego moja naivnost, kako ću o toj temi, koja može biti zanimljiva i za šire čitateljstvo, dobiti sugovornika i napisati dobar članak! Vrlo ljubazna tajnica odmah mi je telefonski rekla da princip zdravstvenog dopunskog osiguranja ne funkcionira na način kako ga je shvatila gospođa, ali da za sve daljnje informacije moram pitati njenog pretpostavljenog. I gospodin, nazovimo ga “šef”, bio je vrlo ljubazan i strpljiv, čak me pozvao u ured i rekao da će mi dati sve potrebne informacije, ali ne smijem spominjati ni njegovo, ni ime ustanove!? ko želim službeni odgovor, poučio me je, moram poslati pismeni upit ili e-mail s pitanjem glasnogovorniku u matičnu kuću u Zagreb, koji će mi na isti način poslati i odgovor uz dozvolu objavljivanja! Poštujući ovakav sistem modernog i brzog informiranja, nije mi preostalo drugo nego da – odustanem! Nadam se da je bez glasnogovornika, a pogotovo bez ministra, naša čitateljica skužila u čemu je problem.

A

O mirovinama po hitnom postupku! Sutra zasjeda Hr vatsk i sabor, a kako se predviđa, prva će točka dnevnog reda biti rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. To je prilično vruća tema o kojoj smo pisali u nekoliko navrata, kao i o mogućim scenarijima rješavanja ove problematike, koji su zbog odugovlačenja i neizvjesnosti već iscrpili buduće

umirovljenike. Kako će se o ovom dokumentu raspravljati po hitnom postupku, a to znači da se odmah ide u prvo i drugo čitanje, s posebnim ćemo zanimanjem pratiti razvoj situacije. I, dakako, moguće izmjene koje su bitne za izračun mirovinskog staža, a time i za vrijeme odlaska u mirovinu.

Mislim - još uvijek jesam

Blagajnice u samoposluživanjima već su mi nekoliko puta više zaračunale nego što je stvarno koštalo, s isprikom da su se zabunile. Kako to da se nikad nisu zabunile da zaračunaju manje?” IVAN BOSILJ, VARAŽDIN

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

21. rujna 2010.

PUTOVANJA Izleti u Vukovar, Krapinu, Trsat, Istru, Motovun...

Varaždinski umirovljenici najviše vole izlete i sport! U pikadu, streljaštvu, kuglanju i šahu uvijek su najbrojniji i najuspješniji

Zajednička snimka sa susreta sportaša 10 podružnica umirovljenika s područja grada Varaždina Piše: NEVENKA SUHIĆ

Usprkos složenoj gospodarskoj situaciji, u kojoj je sve teže namaknuti financijska sredstva za rad Podružnica, Udruga umirovljenika grada Varaždina uspijeva realizirati programske aktivnosti. Iako se dio sredstava osigurava članarinama umirovljenika, f inanc ijskim pomoć ima i donacijama, kao i nižim cijenama troškova, za organizaciju društvenih i sportskih aktivnosti novaca je uvijek premalo. Kako umirovljenici najviše vole putovati, u rješavanju prijevoza u pomoć

V

ukovar - najljepši i najpotresniji izlet

je pr iskoč ila Varaždinska županija i župan Predrag Štromar osobno. Županija je

na temelju prihvaćenog dogovora o suradnji s Udrugom umirovljenika grada Varaždina omogućila besplatno korištenje autobusa za putovanje umirovljenika, članova deset varaždinskih podružnica. S obzirom na to da su putni troškovi za umirovljenike, kojima su putovanja i izleti jedna od najdražih aktivnosti, uvijek velika stavka, ova ih je svojevrsna donacija posebno obradovala. I tek što je dogovor službeno potvrđen, izlete je u takvom aranžmanu realiziralo šest varaždinskih podružnica! Veći broj umirovljenika treće, četvrte i sedme podružnice grada, te 8. podružnice Jalkovec i 9. podružnice Kučani-Zbelava boravio je na otoku Krku u Malinskoj. Deseta podružnica umirovljenika Gojanec bila je na Trsatu, a predstoje izleti umirovljenika 1. podružnice grada u Krapinu, 5. i 6. u Vukovar, te Udruge grada u

19. rujan – Dan 4. Mjesnog odbora Svečanom sjednicom u petak je, uz članove odbora, goste i uzvanike, obilježen Dan IV. mjesnog odbora grada Varaždina i 19. godišnjica oslobađanja vojarne u Križanićevoj ulici. Kako je tom prigodom istaknuo predsjednik Viktor Drčec, 19. rujan je još prije dvije godine odlukom vijećnika proglašen Danom 4. Mjesnog odbora. Evocirajući uspomene na varaždinska ratna događanja, tom je prigodom podsjetio da su na taj dan 1991. godine postrojbe specijalne i temeljne policije Policijske uprave varaždinske, kao i postrojbe

104. brigade Hrvatske vojske, oslobodile vojarnu u Križanićevoj ulici, čime su stvoreni uvjeti za oslobađanje i ostalih dijelova grada Varaždina od neprijateljskih akcija na ovom području. Dan mjesnog odbora i 19. obljetnicu oslobađanja Varaždina čestitao je i Ivan Rukljić, pukovnik Hrvatske vojske u mirovini, inače i jedan od prvih predsjednika IV. Mjesnog odbora grada Varaždina. Svečanost je završila prigodnim recitalom koji su izveli učenici varaždinske IV. osnovne škole. (ns)

Istru i Motovun. Prošli tjedan 52 umirovljenika 2. varaždinske podružnice bila su u Vukovaru. Predsjednica Katica Vincek rekla je da je umirovljenicima to bio poučan, sadržajan i nezaboravan izlet, pun iskrenih emocija i tužnih sjećanja, ali i posebne radosti što taj grad heroj obnovom sve više poprima svoj nekadašnji izgled.

Vukovar - Prvo smo išli u Zoološki vrt u Našičkom Markovcu, što je umirovljenike razveselilo, a onda smo otišli u Đakovo i posjetili poznatu đakovačku katedralu, potom i Aljmaško svetište s jedinstvenom, novoizgrađenom modernom crkvom. Dolazak u sam grad Vukovar bio je posebno dirljiv, pogotovo posjet Memorijalnom muzeju i groblju, Ovčari te vojarni i njihovom muzeju. I nije bilo nikoga kome nisu potekle suze zbog

tragedije koju je proživio Vukovar. U znak sjećanja na stradale branitelje i civilne žrtve, položili smo cvijeće i upalili svijeće - ispričala je K. Vincek.

Ljeti sport Ovaj je dojmljivi izlet varaždinskih umirovljenika završio malim domjenkom u Kitišancima, poznatom po seoskom turizmu uz prekrasno vrijeme koje ih je pratilo cijelim putem. Umirovljenici IV. podružnice koja ima više od 480 članova, ovo su ljeto, uz organizirani odmor na moru, proveli i u sportskom duhu. Dokazali su se kao aktivni sportaši u streljaštvu, kuglanju, pikadu i šahu, zbog čega su i sudjelovali na susretu sportaša 10 gradskih podružnica. U okviru jesenskih aktivnosti, u pripremi je druženje umirovljenika uz vinski blagdan Martinja.

Od 1. listopada 2010. predaja malih oglasa, zahvala, posljednjih pozdrava i sjećanja obavljat će se na

Kapucinskom trgu 5 (ulaz iz Blažekove ulice), umjesto u Gundulićevoj ulici 4. Radno vrijeme: radnim danom od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.


21. rujna 2010.

KTC

9


10 Život

21. rujna 2010.

Darko Dobošić na ulicama New Yorka: - Oduševljen i zadivljen sam Amerikom!

Hrvatsko izaslanstvo s odličjima i žirijem

USPJEH Darko Dobošić, predsjednik Udruge inovatora Međimurja osvojio zlato u Pittsburghu

“Amerika u mom srcu” Dobošić osvojio zlatno odličje i “Omronovo” priznanje za svoj inovatorski hit - kapaljku za oči Piše: IVICA ZAMODA

- U New Yorku smo odsjeli u hotelu koji je bio nedaleko od Ugla Nikole Tesle - govori Darko Dobošić, predsjednik Udruge inovatora Međimurja “INOMA”. Riječ je o sudjelovanju hrvatske delegacije na 25. po redu izložbi inovacija “INPEX”, održanoj u Pittsburghu (SAD) od 16. do 18. lipnja. Darko Dobošić bio je jedini sudionik iz Međimurja. Osvojio je zlatnu medalju sajma, a i posebno priznanje tvrtke “Omron” - u području medicine - za svoju napravu nazvanu Univerzalna kapaljka za davanje i samodavanje kapljica za oči. Početkom godine, u veljači, za isto je pomagalo na izložbi MTE u Kuala Lumpuru (Malezija) također primio dvije nagrade - brončano odličje te priznanje Tajvanske udruge inovatora. - Kao i iz Malezije, i iz Sjedi-

njenih Država također donosimo brojne dojmove i vrijedna iskustva - tvrdi čelnik međimurskih inovatora koji su u novije doba među najkreativnijima u zemlji.

Sjaj Amerike - Stekli smo mnoge poveznice i s kim god želimo u Americi možemo surađivati u promicanju naših proizvoda. Nikakvi nam posrednici u poslovanju više nisu potrebni. Komunikacije su dostupne svima, a američki poslovni ljudi su konkretni i jasni. Na takvu poslovnost rijetko možete naići u europskim sredinama. Pittsburgh, grad na sto mostova, ugostio je tijekom tri dana 1800 izložaka od 1800 autora iz SAD-a i cijelog svijeta. Hrvatska je opet bila među najuspješnijima. Trinaesteročlano izaslanstvo okitilo se 21 odličjem samo ove godine. - Posjetili smo još i Washington, Cleveland, Grove City,

slapove Niagare. Poseban doživljaj imamo s njujorškog Times Squarea: tamo se naprosto uživa i ljudi su vani i danju i noću - oduševljen je Darko Dobošić vizurama i impresijama koje mu je pružila američka stvarnost. - Primjerice, u Pittsburgh smo doputovali upravo na Dan bajkera i sve je prštalo od motora i motorista, ali i onog što rijetko možete doživjeti. Zadivila me ozarenost lica i doslovno smijeh “od uha do uha” - iskren je on.

Zdrav osmijeh - Bio je to najzdraviji smijeh koji sam u životu čuo. Mladi ljudi koji zbijaju šale poštujući jedni druge. Pri tome osjetio sam u Americi sigurnost kao malo gdje. I - što malo tko može povjerovati - nema nikakve divljačke užurbanosti kako nam to medijski falsifikatori nastoje podmetnuti iskrivljenu sliku Amerike - tvrdi međimurski inovator da nisu naišli ni na

AMERIČKI IZAZOV

U Osijek - po nova odličja?

Kapaljka i pol!

ČAKOVEC - Sljedeći svoj nastup Udruga inovatora Međimurja “INOMA” imat će u Esseker centru u Osijeku od 30. rujna do 3. listopada u sklopu redovitog godišnjeg Hrvatskog salona inovacija “35. INOVA - Budi uzor”. Sudjelovat će svojim najnovijim inovacijskim rješenjima Dragutin Vadlja (Strahoninec), Zvonimir Dolenec (Prelog) i Josip Lončarić (Mala Subotica; nosilac titule najboljeg inovatora Međimurja za 2010.). Dr. Vera Mareš Bratko (Čakovec) predstavit će pritom u Tehnološkom parku “TERA” svoju knjigu “Doktorice, ne mogu se sagnuti i doseći prstima pod” i održati predavanje o svojim inovacijama i znanstvenim spoznajama. Predvodit će ih agilni Darko Dobošić, već desetu godinu predsjednik “INOMA”-e.

- Zainteresiranih je bilo poprilično - zadovoljan je Darko Dobošić kako je u Pittsburghu primljena njegova dvostruko nagrađena Univerzalna kapljka za davanje i samodavanje kapljica za oči. Uspostavljeni su stoga kontakti s etabliranim tvrtkama Omron, Johnson & Johnson, Bausch & Lamb i Eyewear Inventions. - Moguć je, odnosno vjerojatan moj odlazak u SAD i sljedeće godine radi definitivne primjene mojih proizvoda najavljuje čakovečki inovator, autor dosad 80 izuma. - Amerikanci se zanimaju za ono što zaista i žele realizirati. Sada i u obnovljenu dizajnu ta kapaljka požnjela je kao i prije već nekoliko odličja i kao medicinsko pomagalo zacijelo će mnogima poslužiti u liječenju. Na čakovečku je adresu Darku Dobošiću stigla i pohvala ugledne medijske kuće Media Corp.

jednu prometnu nesreću te da ga je gotovo djevičanski krajolik na putu od New Yorka do Pittsburgha frapantno podsjetio na onaj kakvim se diči naša Lika! - Krilatica slavnog izumitelja Thomasa Alve Edisona, koju Amerikanci od školskih dana ponavljaju na svakom koraku, da je vrijednost svake ideje čista ništica dok se ona ne potvrdi novim proizvodom oživotvorenim, primjenjivim i procjenjivim na tržištu, mnoge

kod nas trebala bi dobro prodrmati od glave do pete - kritičan je Darko Dobošić. - Primjerice, razne štetočinske agencije za tobožnji razvoj u Hrvatskoj nisu uopće učinkovite iz najobičnijeg razloga koji nije vidljiv samo njima: stoga jer ne stvaraju nikakve nove vrijednosti ni nove proizvode - kaže on i ipak optimistički zaključuje: - Inovatori ne poznaju ograničenja kao što ni njihova ostvarenja ne poznaju granica!


Život 11

21. rujna 2010.

TU KRAJ NAS Umirovljeni vozač i policajac Zlatko Jambrović iz Strahoninca, brodomodelar, crtač i kazalištarac

SINIŠA SOVIĆ

Kolumbo iz Strahoninca Prvu samostalnu izložbu crteža ugljenom otvorit će u Čakovcu 29. rujna na Dan hrvatskih policajaca Piše: IVICA ZAMODA

Nekome je ova godina bila ovakva, nekome onakva, a Zlatku Jambroviću, umirovljenom profesionalnom vozaču i policajcu iz Strahoninca, godina 2010. koja još teče - bila je i jest već sada godina za pamćenje, pravo turbo razdoblje.

ši muški tradicijski kostim. Tada je izložio osim crteža ugljenom s motivima sakralnim, goričkim, starih zdanja međimurskih i zagorskih još i kao već iskusni brodomodelar makete srednjovjekovnih jedrenjaka kojima su Europljani doprli potkraj 15. stoljeća do atlantskih obala Amerike. Ni to nije sve.

Krštenje na sceni

“Santa Maria” iz 1492.

- Na Dan policije, 29. rujna kad je Miholje, otvorit ću u Čakovcu prvu samostalnu izložbu svojih crteža - kaže ovaj umjetnik samouk i ponosno dodaje - a mojim trima unučicama Alani, Rajni i Zari pridružili su se upravo rođeni unuk Ijan i unuka Korina, dok je prva među njima Zara krenula u prvi razred. To niukom slučaju nije sve. Na ovoljetnom je Porcijunkulovu ovjenčan priznanjem za najljep-

- Ja se volim šaliti, pravi sam komedijaš - širi on ruke kao da se brani - pa su me stoga dobro prihvatili u mjesnom kulturno-umjetničkom društvu. Takoreći cijela strahoninečka Kolodvorska ulica je učlanjena u naš KUD. Ondje je Zlatko Jambrović debitirao početkom ove godine na amaterskim kazališnim daskama. Njegova prva predstava su “Snuboki” u kojoj majstorski igra tatu Martina, oca milovidne Bare. Dosad su izvedbe imali osim u Strahonincu i u Črečanu i

B

rodomodelarska ruta: Strahoninec Amerika Sračincu te na KAM-u, Festivalu kazališnih amatera Međimurja u Prelogu: - Prije prvog izlaska na pozor-

Maketa “Cutty Sarka” u rukama Zlatka Jambrovića

Brodomodelar Zlatko Jambrović s unukom Zarom pred najnovijom maketom “Santa Marije”

nicu tijekom pet minuta izradio sam si lulu koja mi je baš dobro pasala u predstavi - potvrđuje Zlatko i da on voli “preraditi tekstove kak meni odgovara!”. Za suprugu Biserku koja radi u Domu umirovljenika u Čakovcu iskreno tvrdi: - Ona je umjesto mene glava kuće. Dok sam ja zaokupljen svojim poslima, ona vodi svu brigu o obitelji!

”Santa Maria” A jedan od tih njegovih hobija jest i izrada modela jedrenjaka. Supruga mu pritom pomaže jedino kod šivanja jedara a on za to daje nacrte i krojeve. Posebno mu je zapela za oko i srce Kolumbova “Santa Maria” iz 1492. godine. Dosad je izradio šest njezinih maketa pa kome je drago može njome u svojoj mašti još jedanput otploviti u avanturu otkrivanja ili dosezanja Zapadne Indije iliti Amerike. Kao vozač kamiona on nije plovio, ali je nekoć po bivšoj Jugoslaviji te drugim europskim državama prevozeći svašta - sve

od cigle do brašna - i doživio i proživio svašta: - Mogli bi se romani o tome pisati. Bio sam opljačkan u Italiji i Njemačkoj... - A sada, prije podne, dok sam sam, crtam uz zvukove evergreena, a popodneva provodim uglavnom u radionici opisuje on svoju umirovljeničku satnicu. Tako on oblikuje i svoje kentaurske sprave ili priručni alat koji mu služi ne samo za brodomodelarenje nego i izradu skulptura (Autoportret u panju), i drvenih križeva, i akvarija, i božićnih jaslica (i za sebe i za unučad)... - Čim čujem muziku, poput svog oca krenem ja za njom pa makar mi koljeno bilo spotrto kaže u smijehu - to je ono što me drži na ovome svijetu! Kao zrezani Međimurec ne mogu ja bez posla. Inače mi nije dobro ako ne radim. A imam još puno toga u planu - najavljuje Zlatko Jambrović uz upozorenje: - Ja imam šesto čulo u sebi koje me je već nekoliko puta spasilo od mogućeg stradavanja!

Sa suprugom Biserkom i unukama Zarom i Rajnom u vrtu

PLANOVI U dvorištu priprema mali zabavni park za svoju unučad kojih je iz dana u dan sve više

“Kao pravi Međimurec ne mogu ja bez nekog posla...” U svojevrsnoj bilanci svog dosadašnjeg života 50-godišnji brodomodelar iz Strahoninca može nabrojiti i dvojicu svoje braće Dušana i Franju, šest modela “Santa Marije” i svoje “šesto čulo”, petero unučadi zasad na broju, kćeri Martinu, Zlatku i Boženu te sina Nikolu koji je u zvanju viteza Zrinske garde. Za oca Franju, ložača u Ekonomskoj školi, kaže da je poput njega također bio “sam

svoj majstor” u mnogočemu; majka Anica je umirovljena tekstilna radnica MTČ-a.

S

viđaju se meni, lijepi su i drugima - moji crteži ugljenom Kao 14-godišnjak Zlatko je izradio svoj prvi model broda - jahtu “Čiovo”. Sada prima narudžbe, osim za sveprisutnu “Santa Mariju”,

i za dubrovačku navu i galiju te vikinški brod i - “Bounty”! Izrada traje, ovisno o složenosti, od nekoliko mjeseci do 3-4 godine. Želi napraviti uokvireni model broda (svojevrsni jedrenjak na koncu). Njegovi su ribolovni trofeji: šest šarana u isti dan na istoj udici te jednometarski som. Lijepim crtanjem odlikovao se još kao osnovnoškolac i iz tih dana pamti kolegu Franju Horvata koji je po-

stao akademski slikar. Dotle je nekoć mu nastavnik iz tehničkog Dragutin Horvat danas njegov susjed i prijatelj kojega katkad u ponečemu i - poučava. ”Ono što vidim, moram napraviti!” kaže Zlatko Jambrović. Crta prema fotografiji ili razglednici - sve od Frišćićeva mlina u Ivancu i Trakošćana do Starog grada u Varaždinu i međimurskih vinograda i dvoraca i crkve sv. Nikole u Čakovcu.

Zlatko Jambrović: Stari grad Zrinskih (crtež ugljenom)


12 Oglasi

21. rujna 2010.

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad dužnikom RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF, Ljudevita Gaja 68, Zaključkom o prodaji određuje se

ČETVRTA JAVNA DRAŽBA za prodaju nekretnina i pokretnina u vlasništvu stečajnog dužnika I/ Određuje se prodaja u stečajnom postupku nekretnina i pokretnina u vlasništvu stečajnog dužnika RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF , uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i pokretninama i to: 1.Nekretnine kč.br. 395/5, površine 664 čhv, upisane u zk.ul. br. 980 k.o. Majerje, kč. br. 394/6, površine 456 čhv, upisane u zk.ul.br. 1706 k.o. Majerje i kč.br. 394/1, površine 574 čhv, upisane u zk.ul.br. 1679 k.o. Majerje, a koje nekretnine u naravi čine pašnjak i livade u Molvah. Početna cijena za lokaciju iznosi 750.000,00 kuna. Na navedenim nekretninama pod red. br. 1 upisano je razlučno pravo u korist CROATIA OSIGURANJA d.d. ZAGREB, Marimarska 22 , i u korist Republike Hrvatske - Ministarstva financija, Porezna uprava - Područni ured Varaždin, a koje pravo prestaje danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina. II/ POKRETNINE 1. Pokretnine koje se nalaze u Kučan Marofu, a sastoje se od : 1.1. Transportna sredstva (kamioni, prikolice, viličari, utovarivač) prema prilogu Početna cijena za transportna sredstva iznosi 404.176,30 kuna. 1.2. Postrojenja za proizvodnju (stroj za izradu briketa Zenit, stroj za proizvodnju betonskih blokova Simatik sa pripadajućim alatima) prema prilogu Početna cijena za postrojenja iznosi 310.806,10 kuna. 1.3. Uredska oprema i uredski namještaj prema prilogu Početna cijena za opremu i namještaj iznosi 25.017,60 kuna Svi prilozi objavljeni su na stečajnoj oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Varaždinu. III/ NAČIN PRODAJE Nekretnine i pokretnine iz točke I i II ovog rješenja prodavat će se u stečajnom postupku usmenom javnom dražbom . IV/ Ročište za prodaju usmenom javnom dražbom, održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, B. Radića 2, soba 222/II kat, dana

29. rujna 2010. godine u 8,30 sati Ročište će se održati i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj. V/ Ovaj zaključak objavit će se na stečajnoj oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Varaždinu I jednom od javnih glasila. VI/ Stečajni upravitelj dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori dostaviti podatke o nekretninama i pokretninama koja se prodaju u stečajnom postupku, kao i na web stranici Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, a radi uvođenja u očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u stečajnom postupku. VII/ UVJETI PRODAJE 1. Nekretnine i pokretnine iz točke I i II ovog zaključka prodavat će se na prvom ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnina i pokretnina , te se ispod te cijene ne mogu prodati na prvom ročištu za dražbu. 2. Prodajom nekretnina i pokretnina brišu se svi tereti na istima. 3. Ako se nekretnine i pokretnine ne prodaju niti na drugom ročištu za prodaju po utvrđenoj vrijednosti, na narednim ročištima za prodaju nekretnine i pokretnine mogu se prodavati za nižu vrijednost koju zaključkom odredi stečajni sudac. 4. Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju nekretnina snosi kupac. 5. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 10% od utvrđene vrijednosti nekretnina i pokretnina, koja se uplaćuje na račun stečajnog dužnika broj: 2489004-1131202922, otvoren kod VABA banke d.d. Potvrdu o uplati jamčevine svaki sudionik dužan je predočiti na dražbi prije početka dražbe. 6. Sudionici koji ne uplate jamčevinu neće moći sudjelovati u dražbi. 7. Sudionik čija će ponuda biti prihvaćena, jamčevina će se uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima će biti vraćena najkasnije u roku od 8 dana. 8. Jamčevinu nisu dužni položiti razlučni vjerovnici. 9. Kupac je dužan uplatiti razliku između uplaćene jamčevine i postignute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana zaključenja javne dražbe Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud će posebnim rješenjem odrediti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete za prodaju koja je oglašena nevažećom, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i namiriti razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. 10. Nekretnine i pokretnine će se rješenjem o dosudi dosuditi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu. Nekretnine i pokretnine će se dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne ponude kupovninu u roku iz točke 9. 11. U rješenju o dosudi nekretnina i pokretnina, sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisati u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenim nekretninama, te brisati terete na nekretnini, kao i na pokretninama. 12. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupovninu, sud će donijeti zaključak o predaji nekretnine i pokretnina kupcu, čime kupac stupa u posjed istih, s time da će se nekretnine i pokretnine predati u posjed kupcu, najkasnije u roku od 60 dana, računajući od dana uplate kupoprodajne cijene. 13. Ako kupac radi plaćanja kupovne cijene treba uzeti kredit, sud će na prijedlog kupca već u rješenju o dosudi odrediti da će se nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi, te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisati i založno pravo na nekretninama i pokretninama radi osiguranja tražbine po osnovi krediti u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju. 14. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fizičke osobe. 15. Prodaja se provodi po načelu „viđeno – kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. 16. Zainteresirane osobe mogu razgledati predmetne nekretnine i pokretnine, te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor s stečajnim upraviteljem na broj telefona 091 201 0001.


21. rujna 2010.

Oglasi 13


14 Život

21. rujna 2010.

SEKS Udruga Zora provela prvo istraživanje spolnog ponašanja srednjoškolaca u Međimurju

Nevinost gube u 16. godini, a kondome gotovo i ne koriste Zabrinjava što je svaki drugi učenik spolno aktivan, a ne zna gotovo ništa o spolno prenosivim bolestima Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nevinost je izgubio sa 16 godina nakon što se napio, pa nije koristio kondom, ali ga nije bilo strah da će partnerica zatrudnjeti jer misli da trudnoća nije moguća ako muškarac prije ejakulacije izvuče penis iz vagine. Ovako se ponaša i razmišlja svaki treći srednjoškolac, ali i srednjoškolka u Međimurskoj županiji. Pokazalo je to istraživanje pod nazivom „Rizična spolna ponašanja i znanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju srednjoškolaca Međimurske županije“ koje je provela udruga Zora u sklopu projekta „Širi znanje, a ne spolno prenosive infekcije“.

Što je mit, a što su činjenice? MIT: Organizmi koji uzrokuju spolno prenosive bolesti (SPI) mogu ući u tijelo samo kroz vaginu li penis. ČINJENICA: Ova izjava je netočna! SPI mogu ući u tvoje tijelo na različite načine – preko sluznice vagine, penisa, anusa, ustiju, a u nekim slučajevima čak i očiju, odnosno krvlju. Spolno prenosive infekcije uzrokuju bakterije, virusi ili paraziti koji se prenose s jedne osobe na drugu uglavnom razmjenom tjelesnih tekućina (sjemenom, vaginalnom tekućinom i krvlju).

je prvi problem već u roditeljima, potvrđuje podatak da čak trećina ispitanih učenika od roditelja ne dobiva nikakve informacije.

Spolni odgoj

To, kao i činjenica da hrvatski srednjoškolci nemaju edukaciju o spolnom i reproduktivnom znanju, rezultirala je time da se velika većina „seksa“ bez zaštite, ne kontroliraju zdravstveno stanje i nisu svjesni da time riskiraju zarazu klamidijom, HPV-om i HIV-om, samo nekim od spolno-prenosivih infekcija. - Čak 59 posto spolno aktivnih ispitanika neredovito koristi kondom, jedini oblik zaštite od neželjene trudnoće koji ujedno štiti od spolno prenosivih boleBilo mi je 14... Istraživanjem je bilo obu- sti. Veliki postotak ispitanika, hvaćeno 436 od ukupno 4.354 njih 57,5 posto, imao je veći broj partnera od jednog, srednjoškolca, koliko ih je bilo a posebno zabriprošle školske godine. njava podatak - Broj spolno aktivnih je a d o 15,6 poispitanika je 48,6 poi il t e sto ispitasto, od kojih je trećiimalo p nika koji na u spolne odnose lnih više seksua 5,6 tvrde da stupila u dobi od 1 i rd su imali 16 godina, što odpartnera, tv nih pet ili govara podacima ispita o st o p više sekna svjetskoj razini. ca la o šk jo sualnih Međutim, uznemirusredn partnera. je podatak da je 16,5 Zabrinjava i to posto spolno aktivnih što je za čak 37,3 prilikom prvog spolnog odnosa imalo 14 godina ili manje posto ispitanika prvo spolno – rekla je izvršna direktorica iskustvo bilo seks na jednu noć Zore Marina Kolar prošli tjedan – iznijela je podatke Marina kada je zajedno sa suradnicama Kolar. Udruga Zora se protiv zapredstavila rezultate prvog takvog istraživanja u Međi- panjujuće niske razine znanja o stvarima koje srednjoškolci murju. Iako podatak o broju učenika prakticiraju stoga bori na najs prvim seksualnim iskustvom jednostavniji i najučinkovitiji prije 14. godine zabrinjava, način – edukacijom. Prošli ostali rezultati govore da se tjedan počeli su dijeliti brošure srednjoškolci iz Međimurja ne „Širi znanje, a ne spolno prenorazlikuju od svojih vršnjaka iz sive infekcije“. No, upozoravaju drugih europskih zemalja. Me- da je srednjoškolcima hitno pođutim, alarmantni su podaci o trebno omogućiti pristupačniji, rizičnim spolnim ponašanjima i prihvatljiviji i kvalitetniji oblik potpunom neznanju o spolnom edukacije o spolno-reproduki reproduktivnom zdravlju. Da tivnom zdravlju.

BROŠURA

MIT: Oralni seks je sigurna seksualna aktivnost u kojoj je nemoguće dobiti bilo kakvu spolno prenosivu infekciju. ČINJENICA: Ova izjava je netočna! Oralni seks definitivno nije sigurna seksualna aktivnost. Ukoliko ti je partner/ ica inficiran/a, može ti prenijeti neki SPI i nezaštićenim oralnim seksom. Zato bi bilo poželjno koristiti kondome ili dentalne maramice i tijekom oralnog seksa. MIT: Ako djevojka ima spolne odnose za vrijeme menstruacije, ne može ostati trudna.

Svakom trećem spolno aktivnom učeniku prvo iskustvo bilo je „seks na jednu noć“

PRISILA Pet posto učenika prvi spolni odnos imalo protiv svoje volje

200 učenika moguće žrtve silovanja - Moramo uzeti u ozbir da je u ovom trenutku 200 međimurskih srednjoškolaca/ ki izloženo riziku silovanja ili pak trajnim posljedicama koje silovanje može ostaviti, što je zapravo alarmantan podatak! – jedan je od zaključaka istraživanja rizičnih spolnih ponašanja udruge Zora. Naime, 3,3 posto ispitanika, odnosno

sedam učenika odgovorilo je da je glavni razlog njihovog prvog spolnog odnosa prisila, a još njih četvero (1,9 posto) odgovorilo je da je prisila imala prilični utjecaj. U Zori napominju da tome treba pribrojiti i one učenike koji su bili ili će biti prisiljeni na spolni odnos, a da im to nije bilo prvo seksualno iskustvo.

ČINJENICA: Ova izjava je netočna! Djevojka može ostati trudna i za vrijeme menstruacije. Neoplođena jajna stanica može živjeti 24 sata, a spermiji u spolnim organima žene mogu preživjeti nekoliko dana, otprilike tri do pet dana. (Izvor: Brošura udruge Zora)

Marina Kolar

(NE)ZNANJE Čak 86 posto spolno aktivnih srednjoškolaca nije se nikada testiralo na neku od spolno prenosivih infekcija

Srednjoškolke u Međimurju ne mogu na ginekološki pregled

Udruga Zora organizirala je dijeljenje brošura i kondoma

Osobe koje imaju neku spolno prenosivu infekciju ili bolest izgledaju bolesno. To je samo jedan od mitova u koje vjeruju srednjoškolci, a koje udruga Zora pokušava „razbiti“ brošurom „Širi znanje, a ne spolno prenosive infekcije“. Iz brošure srednjoškolci mogu doznati da je moguće da zaražene osobe nemaju nikakve vidljive simptome i izgledaju zdravo, ali su prijenosnici infekcije i mogu ih zaraziti HPV-om, klamidijom ili sifilisom. Upozoravaju ih da infekciju mogu „zaraditi“ samo jednim nezaštićenim spolnim odnosom, uključujući i nezaštićeni oralni seks. - Čak 86 posto spolno aktivnih sred-

njoškolaca nije se nikada testiralo na neku od spolno prenosivih infekcija, što predstavlja veliki rizik za spolnoreproduktivno zdravlje samih ispitanika i njihovih sadašnjih i budućih partnera. Navedena činjenica posebno brine zato što je više od polovice spolno aktivnih ispitanika imalo više od jednog spolnog partnera, pa postoji veći rizik od dobivanja, odnosno prenošenja neke od spolno prenosivih infekcija – zaključak je istraživanja o rizičnim spolnim ponašanjima udruge Zora. Izvršna direktor ica Mar ina Kolar upozorava da je alarmantan podatak da gotovo 70 posto spolno aktivnih dje-

vojaka nikada nije bilo na ginekološkom pregledu. - Svatko od nas poznaje ili je čuo za bračne partnere koji imaju 30-ak godina, a ne mogu dobiti dijete. Mladi ne znaju da je neplodnost jedna od posljedica spolno prenosivih bolesti koje se ne otkriju i ne liječe na vrijeme – kaže Marina Kolar. Navodi da je veliki problem i premali broj ginekoloških ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Međimurju. – Ginekolozi imaju ogroman broj pacijentica, pa djevojke koje bi htjele ići na pregled odustanu, jer ga najčešće moraju platiti – pojašnjava.


21. rujna 2010.

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

Oglasi 15


16 Oglasi

21. rujna 2010.


21. rujna 2010.

Oglasi 17


18 Čitatelji zovu

21. rujna 2010.

OTKRIVAMO Kod Pete OŠ i bivše zgrade Glazbene škole u Varaždinu godinama se baca smeće IZDVOJENO Razbijanje prozora na školi

Prvo čišćenje, a tek onda nastava Osim smetlišta koje se nalazi u njezinoj blizini, varaždinska Peta osnovna škola ima problema s mladima koji se vikendima okupljaju oko škole. - Svakog ponedjeljka kad dođemo u školu prvo dva sata čistimo okoliš škole i sportske terene od razbijenih boca, čaša, igala, šprica i ostalog smeća koje ostaje nakon vikenda, kako bi naši učenici uopće mogli imati nastavu iz tjelesne i zdravstvene kulture izvan prostora škole. Zbog toga smo morali u ponedjeljak i pomaknuti nastavu – rekao je Vladimir Cikač, ravnatelj Pete OŠ. Nered i razbijena stakla dočekali su ih i na početku ovog tjedna.

- Ovo je već treći vikend za redom kako su nas dočekali razbijeni prozori. Zamislite, prije nekog vre-

o

sim što razbijaju prozore, vandali su pucali u prozor mena dočekalo nas je i propucano staklo! To što se događa vikendom kod škole je prestrašno. Svaki puta uredno pozovemo policiju, a potom štetu prijavimo osiguranju. No, glavni problem, okupljanje mladih i njihovo “divljanje”, u većini slučajeva se ne rješava, a krivci se ne sankcioniraju – rekao je Cikač.

Smeće se mjesecima gomila tik do škole - upozorio je Vladimir Cikač, ravnatelj varaždinske Pete osnovne škole

Blizu škole bacaju šprice, pa i životinjske iznutrice Tu gomilu otpada treba hitno ukloniti jer predstavlja prijetnju djeci - upozorio je Vladimir Cikač, ravnatelj varaždinske Pete osnovne škole Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Nema čega nema na smetlištima u gradu

Samo nekoliko stotina metara od varaždinske Pete osnovne škole nalazi se pravo smetlište. Crepovi, boce, sanduci, stari televizori, gume, madraci, ladice, čak i šprice mogu se pronaći na hrpi otpada koja se već mjesecima gomila nedaleko škole, uz samu ogradu varaždinskog Zavoda za zapošljavanje.

Bacili iznutrice

Među otpadom skrivaju se i šprice

- Prije se tu nalazilo grmlje, a kada je ono ovo ljeto uklonjeno, ostalo je smeće. To je pravi pravcati “smetnjak”! Koliko je meni poznato, komunalni redari znaju za to, ali ništa se ne poduzima. Oč igledno je problem to što taj cijeli prostor ima jako puno vlasnika parcela – rekao je čitatelj našeg tjednika (podaci poznati redakciji) iz Varaždina. Ne samo da je nakupljeno smeće ruglo za sve koji tuda prolaze, ono je, po mišljenju nekih, opasno.

- Smeće bi trebalo hitno maknuti jer predstavlja prijetnju djeci. Netko od učenika može se slučajno zaletjeti u tu gomilu otpada, u kojem ima svašta, čak šprica i igli od narkomana – rekao je ravnatelj škole Vladimir Cikač. Prije dvije godine taj je prostor, dodao je, očišćen od smeća. No, ono se s mjesecima opet nakupilo. - U proljeće je na terenu bila i veterinarska inspekcija jer je netko tu bacio životinjske iznutrice. Tako nešto da se

U žbunju kod Društva Naša djeca gomila otpada

poduzeo – naveo je Cikač.

n

etko od učenika može se slučajno zaletjeti u smeće, u kojem ima i šprica događa u samom gradu i još to u blizini škole, prava je katastrofa. Zbog nagomilanog smeća zvao sam komunalne redare. Kažu da znaju za to, no dosad nitko po pitanju njegovog uklanjanja ništa nije

Skriveno smeće To, nažalost, nije jedina lokacija u gradu na kojoj se može naići na smeće, upozorio nas je naš sugrađanin. Ono se skriva i u grmlju kod zgrade bivše Glazbene škole, u kojoj se nalazi Društvo Naša djeca. - Na prvi pogled prostor uz zgradu izgleda kao prava idila. Međutim, u obližnjem grmlju, koje se nalazi uz ogradu obližnje kuće, samo 200

metara od ulaza u Društvo Naša djeca, skriva se hrpa smeća. Razbijene boce, stare plastične kante, žice, crepovi... To je čisto smetlište, gore od onoga koje je nekad bilo u Knegincu, samo što se ne vidi zbog žbunja. Uz studente, tu su i djeca koja u igri lako mogu zalutati na to mjesto i, ne daj Bože, napraviti si neko zlo - ogorčen je Varaždinac, koji nas je upozorio da na takve prizore možemo naići i na potezu između Banfice i Dravske šume.

PROVJERILI SMO Tko kontrolira odvoz smeća s privatnih parcela?

“Poslat ću komunalne redare da to provjere” Marijan Bakulić, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoliša Grada Varaždina rekao je kako nisu upoznati s time da se u blizini Pete OŠ i Društva Naša djeca baca smeće. - Naložit ću komunalnim redarima da odmah idu provjeriti u čijem je vlasništvu spomenuto zemljište. Ako se radi o privatnim parcelama, onda mi tu nemamo ništa, nego državna inspekcija, a u slučaju da se radi o javnim gradskim površinama, smeće će biti uklonjeno. Prema zakonu, mi ne mo-

žemo reagirati u slučajevima kada se radi o privatnim vlasnicima zemljišta, jedino ih možemo upozoriti – rekao je. Premda su naši sugovornici ustvrdili kako su u nekoliko navrata zvali komunalne redare i upoznali ih s problemom odlaganja smeća kod varaždinske Pete OŠ i bivše zgrade Glazbene škole, Bakulić je to opovrgnuo. - Mi na svaku reakciju građana reagiramo - poručio je. Zašto se ništa ne poduzima, zbog čega

se smeće ne uklanja i kakve su zakonom predviđene kazne, upitali smo Državni inspektorat. Međutim, oni su nas uputili da odgovore na naša pitanja potražimo u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. - Prema Zakonu o otpadu proizlazi da bi o čistoći na području jednog grada trebali brinuti komunalni redari. O komunalnom redu grada ovisi i visina kazne - izjestila je u odgovorima na naš upit glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević.

Pravo smetlište u gotovo samom centru grada


Čitatelji zovu 19

21. rujna 2010.

IMA I TOGA Neugodno iskustvo Nevenke Bernik Lončar koja je podigla kredit da bi kćeri adaptirala stan

Obrtnik “nestao” čim je dobio novac za žbukanje Varaždinka je potpisala ugovor s Mariom Štrigom, vlasnikom MKM-a kojem je unaprijed platila 8.000 kuna. Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Je li danas moguće zaštititi se od prevaranata? Pita se to Nevenka Bernik Lončar iz Varaždina, koja je podigla kredit kako bi svojoj kćeri adaptirala stan. Međutim, ostala je bez 8.000 kuna koje je unaprijed platila Mariju Štrigi, vlasniku Obrta za montažu metalnih konstrukcija MKM iz Ljubeščice.

Potrošio novac?! Prema ugovoru, on je u stanu trebao obaviti građevinske radove žbukanja i postavljanja glazure. Štriga je novac uzeo, i to još krajem prošle godine, a radove, koje se ugovorom obvezao obaviti do kraja siječnja ove godine, nikad nije obavio. - Kod njega je ostao ključ od stana, kao i nacrti. Isprva se javljao na telefonske pozive i govorio da je prehladno da bi se radilo. Kad je došlo proljeće, rekao mi je da mu nitko ne plaća, pa ne može kupiti potreban materijal. Tada sam počela naslućivati da njegove namjere nisu poštene, jer sam mu unaprijed dala novac. Nisam ništa poduzimala, nego sam čekala. Međutim, mjeseci su prolazili, a on se prestao javljati

na pozive – navodi Nevenka Bernik Lončar. Početkom lipnja za pomoć se obratila Udruzi “Varaždinski potrošač”, iz koje su kontaktirali Marija Štrigu, a tada je obećao da će se javiti Nevenki Bernik Lončar. - Kao posljednji rok za izvedbu radova dogovorili smo 5. srpanj, ali od lipnja s njim uopće ne mogu stupiti u kontakt. Zbog toga sam zatražila raskid ugovora i povrat predujma s kamatama, o čemu sam ga i pismeno izvijestila. Međutim, preporučeno pismo nije primio, jer na adresi u Ljubeščici, na kojoj je obrt prijavljen, ne živi i ne radi nitko – kaže Varaždinka.

Javna opomena O svojem slučaju odlučila je javno govoriti kako bi druge ljude upozorila da s Mariom Štrigom ne ugovaraju nikakve poslove. - Gledala sam oglase u novinama i vidjela broj mobitela koji mi se učinio poznat. Provjerila sam i otkrila da je riječ je o njegovom broju. Može mijenjati imena obrta i tvrtki, ali svoje ime ne može promijeniti. Nadam se da ću na ovaj naći pomoći drugima da im se

ne dogodi ovo što se meni dogodilo – ističe Nevenka Bernik Lončar. Protiv Štrige je podigla tužbu za povrat novca, a prijavila ga je Poreznoj upravi, gdje je doznala da ima prijavljeno i društvo s ograničenom odgovornošću, zatim Državnom inspektora-

p

rotiv Štrige je podnijela tužbu, a prijavila ga je Poreznoj upravi i Sudu časti HOK-a tu, ali i Sudu časti Hrvatske obrtničke komore. Od Suda časti zatražila je da se vlasniku MKM-a oduzme obrtnica u trajanju od šest mjeseci do pet godina, kao i da mu se izrekne javna opomena uz objavu u glasilu Komore i na njihovim web stranicama. - Ne znam kada ću i hoću li uopće ikada dobiti svoj novac. No, još me više muči kako je moguće da obrtnik, koji je nekoga prevario, može i dalje bez problema raditi. To je nedopustivo – zaključila je Nevenka Bernik.

Pet mjeseci je čitateljica čekala da se u stanu pojave radnici MKM-a i njihov gazda

DRUGA STRANA Mario Štriga ističe da mu je žao zbog nastale situacije

“Vratit ću novac u što kraćem roku” - Radove nismo obavili u roku i nakon roka, jer u međuvremenu nismo imali nikakvog posla iako smo računali na to, pa smo novac iskoristili za plaćanje pristiglih obaveza računajući da ćemo u međuvremenu odraditi nekoliko poslova i da ćemo svakako imati novca za potrebni materijal kako bismo mogli odraditi taj posao. Međutim, to se nije dogodilo i stavilo me u nezavidnu situaciju – ističe Mario Štriga, vlasnik MKM-a. Pojašnjava da račun nisu izdali zato jer nisu obavili radove, dok ključ od stana nije vratio

zato jer se gospođa Bernik Lončar izjasnila da joj ne trebaju jer će promijeniti bravu. Štriga navodi da je ugovorene poslove planirao obaviti kvalitetno i u roku, baš kao i grube građevinske radove po prvom ugovoru, ali se sve zakompliciralo. - Jako mi je žao zbog nastale situacije. Kontaktirao sam odvjetnicu gospođe Bernik Lončar i razgovarao s njom o tome da napravimo sporazum o povratu novca, jer novac svakako mislim vratiti u što kraćem roku – zaključio je Štriga.

Radove koje je platila Štrigi, na kraju je obavio drugi obrtnik

IZDVOJENO Varaždinka je pri odabiru obrtnika postupila prema savjetima građevinskih stručnjaka

Prve radove obavio je besprijekorno! Iako je učinila sve što stručnjaci savjetuju prije ugovaranja bilo kakvih radova, Nevenka Bernik Lončar na kraju je ipak ostala prevarena. Naime, posao nije ugovorila s obrtnikom o čijim prethodnim poslovima nije ništa znala. Upravo je Obrt MKM iz Ljubeščice u stanu njezine kćeri obavio prve, grube građevinske radove. - Potpisali smo ugovor koji su u potpunosti poštovali. U tri dana su sa zidova skinuli staru žbuku, srušili pregradni zid, postavili knauf... Osim što su Mario Štriga i njegovi radnici sve obavili brzo i kvalitetno, bili su i iznimno uredni. Platila sam 7.500 kuna i bila sam jako zadovoljna – kaže Nevenka Bernik Lončar.

Kada su na red došli žbukanje i glazura, Varaždinka sa Štrigom nije odmah ugovorila novi posao. Odlučila je da će najprije prikupiti tri ponude.

č

itateljica prikupila tri ponude: Štrigina je bila najpovoljnija

Tko bi posumnjao u takvog obrtnika?

- Željela sam vidjeti i usporediti cijene, jer nisam imala nikakvog iskustva s bilo kakvim građevinskim radovima. O tome sam razgovarala i s Mariom Štrigom, koji mi je rekao da će mi i on dostaviti ponudu – prisjeća se čitateljica.

Štriga je ponudu dostavio, a bila je najpovoljnija. - Dobila sam tri ponude, a njegova je na kraju iznosila 8.000 kuna i bila je doista najniža. Na temelju toga sam s njim potpisala i drugi ugovor. Još mi je dao i 2.000 kuna popusta na gotovinu, pa sam unaprijed dala novac. Nije mi bilo na kraj pameti da se on više nikada neće pojaviti – kaže Nevenka Bernik Lončar, koja se od tada stalno pita nije li trebala posumnjati u njegove namjere. No, tko bi posumnjao u obrtnika s kojim ste već imali odlično iskustvo i bili zadovoljni sa svime što je dotad napravio? Jedino rješenje možda je nikada ništa ne plaćati unaprijed. Bez obzira na primamljive popuste.


20 Reagiranja Ä?itatelja - Pisma, polemike i VaĹĄe vijesti

21. rujna 2010.

ZAĹ TO TAKO?

ÄŒITATELJI PIĹ U ZaĹĄto na naĹĄim livadama i paĹĄnjacima nema krava, za razliku od slovenskih?

Mali plac postao prava autocesta!?

Krave sim, krave tam, samo ne pri nam

Ĺ˝ivim na Malom placu, VaraĹždincima poznatijem kao “pimpekplacâ€?.Taj trg je dobio status pjeĹĄaÄ?ke zone, koja je obiljeĹžena znakom, bez dozvole za ulazak dostavnih vozila. Bilo bi joĹĄ dobro da se dostava obavlja do 9 sati, kao na Korzu, ali je Mali plac postao autocesta na kojoj svi pjeĹĄaci moraju paziti kako hodaju, jer svi se po trgu voze, a usput i parkiraju satima. A da ne govorim kako prodavaÄ?i s trĹžnice prodaju direktno “iz kombi vozila na klupeâ€?. Naravno, cijeli trg spada u pjeĹĄaÄ?ku zonu. NajviĹĄe me uznemirava ĹĄto se pojedinci (...) voze i do 40 kilometara na sat, a imaju njemaÄ?ke registracijske tablice. Siguran sam da tamo odakle su te tablice ni ne pomiĹĄljaju o neÄ?em takvom. (...) A gradske vlasti prebacuju odgovornost s jednog na drugog i tako već godinama. Da napomenem, postoji stupić koji se da zakljuÄ?ati, ali ga djelatnik Gradske trĹžnice VaraĹždin uredno ostavlja otkljuÄ?anog, tako da je doĹĄlo do toga ĹĄto se sada dogaÄ‘a. Pitam se zato kako bi bilo da svaka kumica s placa na glavnoj trĹžnici vozilom doÄ‘e do svoje klupe ili da svi parkiramo na Korzu. Bi li to kome smetalo? ÄŒitatelj (podaci poznati redakciji)

je bilo i svih ostalih 60-ak kilometara do Celja: gdje god postoje uvjeti da krave pasu, one tamo pasu. Pitam se da li se to Slovencima isplati i kako im se isplati, odnosno bolje je pitanje zaĹĄto se ne isplati Hrvatima. Budimo realni - od VaraĹždina do slovenske granice ima mnogo, jako mnogo livada, paĹĄnjaka i travnatih povrĹĄina po kojima bi krave mogle pasti i biti u nekakvim kontroliranim uvjetima. Uz to jedu prirodnu hranu koja raste oko njih i, osim elektriÄ?nog Ä?uvara, nema drugih investicija, jer Ĺživog Ä?ovjeka koji bi ih Ä?uvao vidio nisam. Kasnije sam na Sajmu u Celju doznao da te krave imaju odreÄ‘eni reĹžim ili odreÄ‘eno znanje: ujutro izaÄ‘u na paĹĄu, a naveÄ?er se same vrate u staju (...). Svojevrsna kravlja sloboda. TakoÄ‘er te iste krave izgledaju nekako zadovoljno svojim kravljim Ĺživotom.

Pa se pitam: zaĹĄto naĹĄe hrvatske krave tako ne Ĺžive i ĹĄto ili tko ih u tome spreÄ?ava? Imam komad zemlje, nekih 2.000 kvadrata i trenutno razmiĹĄljam o tome da kupim kravu, ispravljaÄ?, izolatore i recimo kilometar Ĺžice, daske i â€œĹĄtafleâ€? na pilani, neĹĄto alata imam i znam se sluĹžiti njime. Voda, prirodni potok koji teÄ?e iz obliĹžnjeg brda je nadohvat ruke, ili njuĹĄke. Kravlje. Ostalo moĹžete i sami zamisliti. (...) No, i dalje mi nije jasno da li Hrvati svoje krave skrivaju za razliku od Slovenaca koji ih puste van, da se vide ili da se njima hvale. Ili su njihove krave drugaÄ?ije? Alpske? Imam i nekoliko prijatelja u Austriji (gdje krave isto tako pasu vani), koji su mi u tom istom Celju priÄ?ali da su njihove krave specifiÄ?ne - imaju krave za lijeve i desne bregove. Krave za lijeve bregove imaju kraće lijeve noge, da bi mogle ravno stajati na “lijevomâ€? brijegu; dok desne... Shvaćate već. Pa se onda pitam - kod nas je ravnije, pa ne trebamo traĹžiti niti uvoziti “lijeveâ€? ili “desneâ€? krave. I naĹĄe domaće su sasvim u redu. I daju mlijeko. SreÄ?ko Antolić

ÄŒITATELJI PREDLAĹ˝U

U biti – krave su u pitanju... Bio sam u Celju na ObrtniĹĄkom sajmu, interesantne stvari za vidjeti i pogledati (...). ProĹĄao sam kroz Zagorje, VaraĹždin – Ivanec – Bednja – Ĺ˝utnica – Ä?urmanec - granica i na tih 60-ak kilometara nisam skoro vidio nijednog Ä?ovjeka (osim automobiliziranih), a isto tako nisam vidio nijedne krave. Ostao sam iznenaÄ‘en, jer su odmah iza slovenske granice, 100-tinjak metara od rampe bile krave na paĹĄnjaku ograÄ‘enom elektriÄ?nim pastirom. A tako

U ĹĄkolu biciklom!

REAGIRANJE OÄ?itovanje VaraĹždinske Ĺžupanije na priopćenje naÄ?elnika Općine Vinica M. Kostanjevca

DĹžem u BiĹĄkupcu U skladu s naÄ?elima suvremenog kurikuluma ranog odgoja usmjerenog prema djetetu i njegovim potrebama, djeca djeÄ?jeg vrtića u BiĹĄkupcu nauÄ?ila su kako se pripravlja dĹžem. U suradnji s roditeljima prikupljeno je voće od kojeg su djeca skuhala dĹžem, napisala i izradila etikete za staklenke i na kraju se njime poÄ?astila na zajedniÄ?kom doruÄ?ku. Djeca su i sama zapisala recept kako bi ovakvu aktivnost koja izaziva veliko veselje mogla ponoviti i dogodine. Andreja Sedlar

Obavijest Ä?itateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje iskljuÄ?ivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri Ä?emu ćemo poĹĄtovati Ĺželju da zaĹĄtitimo vaĹĄ identitet. PiĹĄite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, MilÄ?etićeva 13, VaraĹždin uz naznaku “Za Reagiranja Ä?itateljaâ€? ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Vinica dobiva autobusne nadstreĹĄnice na stajaliĹĄtima Općina Vinica korisnik je sredstava pomoći iz Ĺžupanijskog proraÄ?una (...) i sredstva moĹže koristiti sukladno namjeni utvrÄ‘enoj u obostrano prihvaćenom Ugovoru, a to je izgradnja autobusnih nadstreĹĄnica. Ujedno, Općina je prihvatila ugovornu obvezu sufinanciranja prijevoza uÄ?enika srednjih ĹĄkola i dogradnje OĹ  po modelu JPP-a, a iste nije u ugovornim rokovima podmirivala (otvorene obveze od sredine 2009. godine). S obzirom na to da Općina i Ĺ˝upanija imaju meÄ‘usobno dospjele obveze, koriĹĄten je prijeboj kao zakonski naÄ?in prestanka obveza, kako ne bi dolazilo do nepotrebnog dvostrukog ispunjenja meÄ‘usobno postojećih obveza i dodatnih troĹĄkova. Naveden “nenovÄ?aniâ€? naÄ?in podmirenja obveza ne utjeÄ?e na izgradnju autobusnih nadstreĹĄnica, izbjegnuto je samo nepotrebno doznaÄ?ivanje novaca. S obzi-

rom na to da je Općina Vinica prihvatila svoje ugovorne obveze prema Ĺ˝upaniji, duĹžna je sukladno Zakonu o proraÄ?unu za iste osigurati sredstva. Prijebojem sredstava za autobusne nadstreĹĄnice, Općina će ostvariti prihode od pomoći iz Ĺžupanijskog proraÄ?una, a sredstva koje je uredno planirala i namjeravala doznaÄ?iti Ĺžupanijskom proraÄ?unu za prijevoz uÄ?enika i izgradnju objekata po modelu JPP-a, neće nepotrebno opterećivati dodatnim troĹĄkovima platnog prometa, već će ih moći odmah usmjeriti dobavljaÄ?u za izgradnju autobusnih nadstreĹĄnica. Valja napomenuti da, ako Općina ne utroĹĄi sredstva namjenski na izgradnju autobusnih nadstreĹĄnica i dostavi dokaz o tome, ista sukladno zakonskim i ugovornim obvezama mora vratiti u Ĺžupanijski proraÄ?un. TakoÄ‘er, Općini je dostavljena izjava o prijeboju na koju ona

nije dostavila nikakvu primjedbu, a s obzirom na to da je u protekle dvije godine uvijek prihvaćala ovakav naÄ?in podmirenja obveza i to za istu vrstu (namjenske pomoći i ugovorne obveze Općine), ne vidimo potrebe ni svrhu ovakvog naÄ?ina rjeĹĄavanja “neprihvaćanjaâ€? prijeboja. VaraĹždinska Ĺžupanija, zajedno s općinama i gradovima provodi niz uspjeĹĄnih projekata, od kojih su mnogi jedinstveni u Hrvatskoj, dok se neki Ä?ak i kopiraju na drĹžavnoj razini. ProvoÄ‘enjem upravo ovakvih zajedniÄ?kih projekata, VaraĹždinska Ĺžupanija teĹži ravnomjernom razvoju svih njenih općina i gradova, pa već sada – za razliku od drugih Ĺžupanija – naĹĄi srednjoĹĄkolci jedini imaju besplatan prijevoz, jednosmjensku nastavu te adekvatne ĹĄkolskosportske prostore. VaraĹždinska Ĺžupanija

REAGIRANJE DjeÄ?aci iz omladinske ĹĄkole NK VaraĹždin plaćaju mjeseÄ?no po 150 kuna

Gdje je novac od Ä?lanarina? ProÄ?itao sam u proĹĄlom broju 7Plus Regionalnog tjednika da je Grad VaraĹždin digao kredit za isplatu zaostalih plaća nogometaĹĄima i djelatnicima NK VaraĹždin i da je na samoj sjednici Gradskog vijeća gospodin Zlatko Horvat izjavio da se “time spaĹĄava klub, ali i zadrĹžava 300 djeÄ?aka u omladinskoj ĹĄkoliâ€?. Moja pitanja su jednostavna: kolika je Ä?lanarina mjeseÄ?no za te djeÄ?ake, gdje su evidentirane uplate Ä?lanarina za te djeÄ?ake i da li se na izvodima Ĺžiro-raÄ?una NK Varteksa, a sada i NK VaraĹždina vide uplate Ä?lanarine? Jer ako izraÄ?unamo da 300 djeÄ?aka plaća mjeseÄ?no po 150 kuna, to je 45.000 kuna puta 10 mjeseci jednako 450.000 kuna, pa joĹĄ nekoliko godina unatrag i dug bi bio podmiren. Na pismo me potaknula situacija s

vaterpolom i klincima koji su ostali bez mogućnosti treninga. Nadalje, zaĹĄto Zajednica sportskih udruga ne postavi stvar oko financiranja klubova jednostavno: klubovi koji nemaju prihod od Ä?lanarina, ne mogu dobivati dotaciju od Grada pa se prati broj Ä?lanova, uplate... Govori se da u VaraĹždinu ima 8.000 sportaĹĄa: da je Ä?lanarina samo 50 kuna mjeseÄ?no, to je onda 400.000 kuna mjeseÄ?no, odnosno 4.800.000,00 kuna godiĹĄnje. Gdje je taj novac? Ivica (podaci poznati redakciji)

-0&*



'/0(*+

'-"!%/2 "+!+ -%(+)%(%&0*'0*  -!.'+1%&"7

&103-5>/*$* *56&8&/*

%3" 

 

"% ""  

)*B&/#*6>*%*2&,402"%" /"3A-"/12"6&26"43,*) "+"*.* >5.""2,0&5,8#0(3-5A &.&4*/ .&%*+&A*+"+&6-"3/*$"6&B5 +&/"4" $5,"0*/&,*0%/+&8*/*),-* ,0+*)+& A&-/*,"%2?"6/*)10%58&B"*8"A,&" 0%-"8*0/06"$."/+&5342"/ .01-* 6*>&512*6"4/&%?&106&-*B&"3&#& 6"4*8"+&%/0*-*B&3&36"4,08 %35%* 5401*4*0/*+&2&,"0+&%"/0 A&-/*," 0/*,"'".08/0(3"34"/"," %/*, %2?"6/*)4624,*/&(012&%3+&  "220305(0602034"/+5

     

Već duĹže vrijeme razmiĹĄljam o “gotovoâ€? besplatnom uÄ?eniÄ?kom prijevozu i pitam se gdje je nestalo zdravog razuma. Za pohvalu je da se roditeljima olakĹĄa ĹĄkolovanje njihove djece jer prijevozniÄ?ke karte pojedu veliki dio plaće (Ä?ak i previĹĄe za uslugu koja se dobiva). No, zar uÄ?enici iz najbliĹžih mjesta, primjerice Trnovec, Gojanec, Nedeljanec, TurÄ?in, Kneginec i drugih, ne bi dio godine u ĹĄkolu iĹĄli biciklom kao ĹĄto se to do sada radilo. Općina bi taj dio novca mogla uloĹžiti u korisne projekte za mlade. Ili da se mladi oduĹže Općini ĹĄto im plaća kartu volontiranjem? Nemam niĹĄta protiv da im se plati karta za zimski period i za kiĹĄne dane, ali zar se ne mogu barem dio godine voziti 6-7 km i na taj naÄ?in uÄ?initi neĹĄto korisno za svoje zdravlje? Javnosti je ostalo nepoznato i kolike su zapravo cijene mjeseÄ?nih karata. Naime, ako za autobusni prijevoz općine i Ĺ˝upanija plaćaju punu cijenu karte, zaĹĄto joĹĄ roditelji moraju plaćati 100 kuna? ZnaÄ?i li to da općine i Ĺ˝upanija ostvaruju popust ili koncesionari za autobus ubiru dodatnu zaradu? Bilo bi zanimljivo Ä?uti odgovore na sva ova pitanja. ÄŒitateljica (podaci poznati redakciji)



=&-+,0"(-06*+0>420+*$" 5)*B&/*8#0(2"4/0(8-0A* 1202" /"58"460255-*/&"/+", ."/+5+& A5/3,*)12*)0%"10-",03&3 &8" 5/"40A5,*%"/+5,2*8/0(102"6& 53462%*0<5,&21060%0.0#+ A*+"#* ."/+,"0%  .*-*+"2%*,5/"%2?"4** 3&2"8*/".0(-"10,5>"4*8" &120%" /06*.102&80./"6*,&/%*$ +0.%*0/*$""; 0,3&35./+"%"+& 0>4&B&/8".*-*+5/3,& 10%* *8/03&,0%(2"%/+&&>B& /A&$" (/54"0145?/*$"1204*60-" '&2& *3&%.02*$&:31*$&#07"9*8" /,52&/ 0%2"6,"2&."*/%&,35,0 0(" 4/034*6+&43,0("(0310%"23,"8"1&4 '025."26"43,"+&1040/5-$*+5*8 .+&34"0%/03/0/"

108*  .&@50$6"/&*6"4&."-& ,0%06&%&>"2(&4*B" 5&.*3*+53&26*2"4B54* */" 04,"88"12*+&4*-03&/06*/"2,   54*+&,0.12*12&.&&.*3*+&0 "6/"4&-+" "'&2*710/&103-5>/0(2 *%"/+5 ",0+*3&531204*6*05, -"%& "(&/$*+&2"82*+&>*-*A-"/06* 5B*5 4&-&'0/0."%B&26"43," /,06*4" 06*3*4B&040.&,0-*,0+&5A* 4"-/*) 5*.1-&.&/4"$*+*'5/%".&/ /"510 12"6"/"346"2/*?*604(2"@"60+*6>* 802*-"&%*/(5!"(2&#5*8% -&. ,0251$*+5,"0103&#"/120# .+&340%"4&.&-+*40 *342"?*/"60%&035./+* %5342*+& 6*.103-06*."%*0.&3/&*/ *+& 12*+&4*045?#".".&%*+*." *".& 40+&%*/"(-51034%"/"&, *6"/+" 2*A,*1"34020%534"00%31"-+ "/" 52"/"/"0#-+&4/*$5/"1"% -+&/" *",0+&>4&4"6&B/"12"6 A*/" 3".0./"+"60.40((-510( !#0(35,0#"120*860@" A"*%2?"6&0,0$*+&/& *+*5,0+5 /&34">*$"5-+"*.-*+&,"52#!#0( *"45-"?& .*-*+5/"&52" *6>*12& /&."2"5'*/"/$*+3,0+,2*8*#6" -" .*+&23-"/%"*+0>420+&A-"/0 %& %&42&#"+512&% *30,*35%12"6 &/4"2/0 8"42"?*-0+&103&#/01"2-". 106+&2&/3460 2&%*342"?/*.106+&2&/ 3460."#02"012*6" 0%/*) 4*8"$*+*A5-03&./0(08( .*+&B&/ %&4"-+"/0/"+6*>&+&*1",8" "/"%& /&%0-"8",#*6>&(12&.*+&2" 5/*+& 2"/"60%/08#0(40(">40. 34*("0108*6











 

        

    5 Plus

$// 5!.!),<%3)=!

!1!;$).

 ).):!%-"1)( 9%,*+/!5,%+  

9%,*+/!5,%+

 %"" 

'+* *+#+)"/3%* '-0$0%.()% 3)2,*%$%=)( %47%3)!1!;$)./30,!=)5! 7!51(4.2+)20/13 1!$!1!;$).=%+1%$)3+/*)= *)*%401/1!<4.4.!-)*%.*%. $  -),)*4.!+4.!! $%2%3'/$).!)3/./5#%-+/ =%")3)51!=%.$4'4)7./24/ !(5!,*4*4=)+1%$)34)'1!<)-! .! 7!0/2,%.)#)-!  -),)*4.!+4

:90+ 975A15;+ 4/835 35-2/  )'9/0+70+89'25*52'</25*5  (251'*'12:6815-7'D:4''  45;')0+4+1549752/7'455* 5-53+94/12:(%'7'B*/4 2'</5<(5-5;7.''7(/97'B'/ C+ 65*3/7/9/  3/2/0:4' 8:86+4</0'>7+1'50+&2'915 ' 1:4' *:-' <'6582+4/)/3 0+ /89'14:5 *' *:-' 57;'9 150/ /   3/2/0:4' 1:4' 4/3'25 2'15 89'0'9/ 4/0+ 3: /-7'D/3' / 95 <'.;'20:0:C/ 67+* ;/0+C4/)/3' / 5* 40/. 17+*/9: 5* 58'3 3/2/0:4' 97'B/9/8:-2'84589<'17+*/9/  <+9//820+*+C/. 1:4'150/C+: 40+-5;:5962'9: *+8+9 -5*/4' 5962'C/;'9/ "58'33/2/0:4'1:4'12:(  7'*%'7'B*/47+*/9C+(/9/ C+*5C/4'=65</9/;4:4:2:? 150/ 0+ *' C+ <' 5962'C/;'4 45;)+3 <' ' 57;'9 ;0+7:0+  : 6757'D:4: 4'3/0+40+4 .;'20:0:C/953+:860+9/4'C/ ;7.:481/ 86579 ' 67/2/153 8654<57+ / *54'957+ 150/  67/;'9/<')/0+(/9C+67+9;57+4 *58'*4/8:B+20+2/'4/35-2/  :;2'84/D1/:*/57'*': 653'-'9/12:(::5-7534/3 %'7'B*/4: ,/4'4)/081/39+A15C'3' "0+*4+897'4+/3'3580'0 )%%'%, <:29'9+/;+2/1/ 4+8657981+7+ 654+ : #'1;: 8: 5*2:1: /-7'D' /<  659+4)/0'2 32'*/. A152+ *0+20'1;+C/453-2'85;'*5 150/ ;2'89/9+ 532'*/481+  4/0+2/ -7'*81/ ;/0+C4/)/  '8*7:-+897'4+,/4'4)/081: 8: 67/.;'9/2/ 5(7'<25B+40+ (251'*:<(5-D+-'4/0+35   5(;+<+ 67+*80+*4/1'2:('/*5-7'  -:C+ 65*3/7/;'9/ *54'D+24/1'&2'91'57;'9' 67+3' <'6582+4/)/3 ' #5 /  *'8+9/3+86'A';'12:('2 : 4+:90+D+8'354'5<7'D0+:  / <'*7B';'  *0+D'1' 2:(:4+-5/54+35-:C';' > 532'*/48150A152/ 65825;'40+  8;'15*4+;45  $67';' 2:(' 4' D/0+3 7+1'50+57;'9

%3"   6  &"$"  

tren u Ĺželucu i glavobolja, a probleme, kao ĹĄto su grÄ?evi IgraÄ?i imaju zdravstvene   7+1'50+5</4'150/83'97' A4/9:17:.'/8'2'3:9+9'15 *' 0+ 95 4+*56:89/;5 /895 *5 %' 357'0: /<*7B'9/ 8;+ %'7'B*/4/3' 0+ *7 1'5/95*' 7'B*/4' > /2:897/7'5 #$(&')&')% 5;58+28/9:')/0::12:(:: D'16+9*/7+1957' -7'D/3'0+658+(459+A15 150+30+7'*/51'58657981 /  :65<57/50+; /0+C4/1""'  68/.59+7'6+:9 :-2+*4/25-56+**5)*78) 0+-5; 897'4'D1/ 152+-' 0+ / '7155;58+2 57'4 5</4' 59;57/5 -7'D/;+C*+;+930+8+)/ 6/9'40+62'C'40':2'<4/)'$ (+< 4+ 67/3'0: 62'C: '2/ /535067/0'9+20 *7B';/ 357'0: %'7'B*/4:0+( +1'*'A40/45 675A2+ 5(</7' 4' 95 95-' -57@9/3')4 8'3 D+2: 5* 97';40'  8 62'9/9/ 657+< &(5- -53+94/7+67+<+49'9/;')*' -5*/4+ 5*3'. 0+ 17+4:2' /3'0: 7'<2/D/9+ <*7';89;+4+ 0+-'8'36/9'5 7'*/1'24/3659+</3'=817+ 9+-5(+5*-7D+;':B+2:): 4'897+4+715  8+ : 5-53+9 8'2/?83567+3/0+/62'C+9+ *5 -2';5(520+ / 4+7;5<+  8'3 152/15 +28+'-5*/A40+ 58/-:7'2/3/4/3'24'87+*89;' /89'14:50+*75;58+2150/ 45312:(:. / 25B'4/150 12:(' <' ,:41)/54/7'4 0+ -' 97+4+7 62'C'8;+D'4'  0+ 5917/5 / 95 *' : 8;+D'450 25B/ 8/-:7'2/835 3/2/0:4' "'3/7#562'1 D+895<5;+4+ B+2+ 80+*/9/  '0:62'9/9/*;' 1:4'67/.5*''2/0+5*95-'  (/2/*5(/58';0+91'15359/ -5*/A40+357 4'8 3/2/0:4' ,:49/ #15 15* 8'35515 65895/862'C+45 ;/7'9//-7'D+ 2'C'0:4'A/  ' 62'C':2'<4/)+ <'6582+4/)/3 / -5 /-7'D/3'  '154 :9'13/)+ 4' 0+ 4'08/753'A4/0/ ' bolji dani za igraÄ?e 9/ 32'*/ *+D1/ 54/ 12:(' ";+ 589'25 59/A25  89:0:C+3 9+7+4: +(+862'945> Dolaze 7/.5(;+<'5* 8;/589'2/:2'< *5(/0: <'62'C'40+89'  /-7'D/ : ':95(:8: *5 -5*/4+'9+

#*"#$ - ( *"!# &%#'"&)#&'  ( *&$ '"#

    

 1%.!!1!<)).3!1)= ""  

5)#!14(/"%1%#

 "% "" 

   %2.!!1'%3)=,!3+)  &"$" 

/2)0/5!+

 #!"  

%.)2%1)<)=

#"  

 

!5/1%*./5)= !1+/4:%# !-)15!.<)= 5)#! !-/$! 3*%0!./.%5 !.)%,8!.3!,!" /1$!.!'1%# !3%*!!3+/5)= )(!.!14-%5

   2)$/1!4*/:%5)=

# ""  



).):!/5)=

 $ "  

/-)2,!5!+!*

 $ "  

     !.$1!!,%.)#!

!+#)*% 5/$)3%,*)#!'1!&)<+%1%$ #""  

1!'43).,)<%+

 "%$" 

/"%13!1#)4:

" '"  

  $%.+!!')= 5/$)3%,*)#!01/$!*% ("    "$"   

)1!*4")=

%&#"    

5!.!/5/2%,

 & #&#"    


Poslovni svijet 21

21. rujna 2010.

NAŠA POSLA Sve više je tvrtki u kojima se krše prava radnika bez ikakvog straha od posljedica

Ni plaća, ni štrajka, ni stečaja Miličić: Poslodavci su svjesni da neće biti sankcionirani ukoliko daju isplatne liste, ali ne i plaće, jer tako veli zakon Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako uredno rade, zaposlenici transportnog poduzeća s ivanečkog područja nisu još dobili plaću za lipanj, baš kao ni poduzeća s novomarofskog područja koje je ove godine iznenadno palo u velike probleme… Na ove i slične primjere upozorava Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata, tvrdeći da sve više poslodavaca slobodno krši elementarna prava zaposlenika, kao što je pravo na plaću, i to bez ikakvog straha od posljedica.

Ni plaća ni sloge - Ljudi mjesecima rade, a ne primaju plaću. Poslodavci su svjesni da neće za to biti sankcionirani ukoliko daju isplatne liste jer tako veli zakon, pa zato u nekim poduzećima zaposlenici dobivaju obračun plaća, ali ne i novac. Štoviše, nego od njih to i otvoreno priznaju. Neisplata plaća sigurno je dobar razlog za štrajk, ali za to je potrebno radničko jedinstvo do kojeg nije lako doći jer sindikalne svijesti u takvim tvrtkama nema. Isplatne liste mogle bi poslužiti radnicima i za pokretanje ovrha ili stečajnog postupka, ali ni to se ne događa - veli Miličić.

AP U STEČAJU

Dražbe za tri kolodvora

Premda na rubu egzistencije zbog višemjesečnih kašnjenja plaća, kako objašnjava, zaposlenici se ne odlučuju na štrajk ili druge načine utjerivanja svojih potraživanja zbog ak-

z

bog aktualnih prilika, prije svega nezaposlenosti, radnici ne traže svoja prava tualnih prilika u gospodarstvu koje prije svega obilježava nezaposlenost. Na području varaždinskog Područnog ureda, u kolovozu je opet zabilježen njezin rast, tako da je sada evidentirano 9.564 nezaposlenih osoba, gotovo za petinu više nego u isto vrijeme lani.

Partneri ili suparnici - Radnointenzivna industrija, koja je dosta zastupljena na području Varaždinske županije i cijele regije, danas se nažalost temelji na iskorištavanju radnika. Posebice to vrijedi upravo u onim poduzećima gdje zaposlenici mjesecima ne dobivaju plaće, iako poduzeće ponekad nije ni u blokadi. Došli smo u takav kapitalizam gdje su rad i poslodavac nepri-

Svaki poslodavac koji razmišlja dugoročno, sigurno poštuje radnike, tvrdi Miličić

jatelji, a ne partneri, što treba hitno mijenjati. Svaki poslodavac koji razmišlja dugoročno sigurno poštuje radnike i ne ulazi u sukobe s njima - ističe predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata. Izlaz iz ovakve situacije, kako dodaje, nije jednostavan i zahtijeva učinkovitost svih inspekcijskih i drugih državnih tijela zaduženih za nadzor i sankcije, ali i angažman samih zaposlenika na ostvarivanju prava koja im pripadaju. - Prigodom razmišljanja o osnivanju sindikalnih podružnica radnici često pitaju što će sindikat učiniti za njih. Na njihovo iznenađenje odgovaram

“Nema za plaće jer se ne plaća” Zašto poslodavci ne isplaćuju plaće pravovremeno, ponekad sa zakašnjenjem i od nekoliko mjeseci? - Zbog prijetnje blokadom, izmirio sam sve obveze prema državi, pa tako sam platio i doprinose za zaposlenike do rujna. Međutim, novca za plaće nema jer nam neka poduzeća za obavljene usluge duguju i po milijun kuna, i to dulje vrijeme. Možete ih zbog toga tužiti, ali to traje godinama, a s druge strane morate s njima poslovati jer posla je sve manje, pa ulazite u razne kompenzacije - veli nam poslodavac koji zaposlenicima duguje plaće za tri mjeseca.

im da sam neće učiniti ništa, ali da će zato učiniti sve kako bi im pomogao u svemu onome što sami odluče napraviti radi ostvarivanja svih prava na

rad i prava iz rada - veli Miličić koji očekuje da će se s vremenom smanjiti broj poslodavaca koji ne izvršavaju obveze prema zaposlenicima.

IZDVOJENO Nakon stečaja i prestanka rada nekoliko povezanih društava, ista sudbina očekuje i IGM Lepoglavu

IGM u blokadi za 38 milijuna kuna više od godinu dana Nakon stečaja nekoliko povezanih društava, ista sudbina očekuje i IGM d.d. Lepoglava, središnje poduzeće grupacije koja je bila jedan od najvećih domaćih proizvođača opeke i mineralnih sirovina za graditeljstvo. Na prijedlog jednog od bivših zaposlenika, koji potražuje 140 tisuća kuna na ime otpremnine i drugih potraživanja, već je otvoren pret-

hodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečaja. Tako je utvrđeno da je IGM u blokadi od 38 milijuna kuna, i to neprekidno od travnja prošle godine. Najveći vjerovnik, Dom Holding, koji je s 50 posto dionica ujedno i najveći dioničar IGM-a, potražuje na ime pozajmice 11 milijuna kuna. Među većima su Croatia osiguranje te Porezna uprava s dva, odnosno pola

VARAŽDIN – U skladu s odlukom skupštine vjerovnika AP-a u stečaju, varaždinski Trgovački sud donio je zaključak o prodaji autobusnog kolodvora u Ludbregu putem javne dražbe i po početnoj cijeni od 3,3 milijuna kuna. Na prvoj javnoj dražbi naći će se i čakovečki autobusni kolodvor, čija je početna cijena 10,8 milijuna kuna. Na isti način pokušat će se prodati i zgrada te zemljište u Murskom Središću, ali tu je početna cijena 890 tisuća kuna.

milijuna kuna. Bivši zaposlenicima za plaće se duguje više od 900 tisuća kuna, a za otpremnine 1,56 milijuna kuna. IGM ima i velika potraživanja, koja su oko 56 milijuna kuna. Međutim, problem je što čak 44 milijuna kuna potražuje od svoje ciglane u Grahovu, koja ništa ne radi, a imovina je pod hipotekom Zagrebačke banke. Slično ili još

teže stanje je i u ostalim povezanim društvima. Tako stečaj već traje u ciglani Cerje Tužno i Cerovlje, kao i IGM pješčara Jerovec, a prijedlog za stečaj podnesen je za tvrtku IGM Kapmir, dok su ostale uglavnom neaktivne. Odluka o otvaranju stečajnog postupka očekuje se nakon očitovanja Michaela Renza koji je na čelu grupacije od 2000. godine.

TRGOVAČKI SUD

I Krapina pod Varaždinom Trgovački sud u Varaždinu, prema prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova, ne bi trebao biti jedan od samo sedam sudova takve vrste u Hrvatskoj, nego bi se područje njegove nadležnosti trebalo proširiti s Varaždinske i Međimurske županije i na Krapinsko-zagorsku županiju, koja je sada u nadležnosti zagrebačkog Trgovačkog suda. Posljedica je to procesa racionalizacije mreže sudova u sklopu koje je već smanjen broj prekršajnih i općinskih sudova, a sada se očekuje i ukidanje šest trgovačkih sudova u Karlovcu, Sisku, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Šibeniku. Budući da bi zagrebački Trgovački sud ubuduće bio nadležan za područja Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke županije i Grada Zagreba, pod varaždinski sud prebacuje se Krapinskozagorska županija.

Prava odluka Emocionalna inteligencija važnija od kvocijenta inteligencije? D

aniel Goleman, nekadašnji profesor psihologije na sveučilištu Harvard i znanstveni dopisnik New York Timesa, najviše je zaslužan za popularizaciju emocionalne inteligencije. On je proširio značenje termina emocionalne inteligencije izvan njegovog originalnog značenja i definirao je kao: poznavanje vlastitih emocija, upravljanje emocijama, samomotiviranje, „čitanje“ emocija kod drugih i snalaženje u međuljudskim odnosima. U svoj

model emocionalne inteligencije također je uključio i optimizam, motivaciju te socijalne i komunikacijske vještine pojedinca. 1995. godine objavio je knjigu pod nazivom “Emocionalna inteligencija: zašto može biti važnija od kvocijenta inteligencije”, koja je te iste godine bila najprodavanija knjiga u SAD-u. toj knjizi predstavio je novi model emocionalne inteligencije koji znanstveni krugovi nisu prihvatili s odobravanjem. Jedna

U

od najosporavanijih tvrdnji Golemanovog modela je kako je kvocijent inteligencije (IQ) zaslužan samo 20 % za uspjeh u životu, dok se ostatak pripisuje utjecaju emocionalne inteligencije. Goleman naglašava kako osobe s visokim IQ-om nisu uvijek uspješne u realnim životnim situacijama, ukoliko se uspjeh mjeri visinom osobnog dohotka, produktivnošću i statusom u struci, kao i srećom u životu i zadovoljstvom u međuljudskim odnosima. On smatra

da je puno više trenutaka u životu u kojima je važnija emocionalna inteligencija kako bi čovjek unatoč poteškoćama i frustracijama skupio snage da se ponovo motivira i da zahvaljujući uspješnom upravljanju svojim emocijama zadrži sposobnost racionalnog razmišljanja i odlučivanja. Ove sposobnosti Goleman svrstava pod pojam emocionalno inteligentnog ponašanja i tvrdi da su za uspjeh u životu važnije od samog IQ-a.

Nina Begičević doc. dr. sc.


22 Crna kronika

21. rujna 2010.

DOZNAJEMO Varaždincima sve više kradu bicikle, čak i iz garaža i podruma

Netko mi je ukrao bicikl U tri dana Vida Kuhar ostala je bez tri bicikla, a Igoru Čalopi zbog “montića” provaljeno je u podrumsku šupu Piše: TIHANA DRUMEV

Vjerojatno ne postoji Varaždinac (ili Varaždinka) kojem za života nisu ukrali bicikl ili koji ne poznaje nekoga kome su ukrali ovo ekološko prijevozno sredstvo. Naš grad ne samo da je grad bicikala, već i njihovih kradljivaca. U istom tjednu takve krađe na svojoj koži osjetili su Vida Kuhar i Igor Čalopa, sugrađani koje žive na dva suprotna kraja grada.

Tri bicikla Čak tri bicikla nestala su u tri dana iz dvorišta Vide Kuhar u Ulici Dragutina Rakovca. - Ja sam šokirana. U srijedu su mi iz dvorišta ujutro, u vrijeme kad sam bila kod kuće, nestala dva bicikla, a u petak u noći nestao je i treći. Jedan je bio moj, s njim idem na posao, a ostali su bili od djece. Bicikli nisu stari i svakog od njih platili smo 2.000 kuna - kaže Kuhar. Sve krađe prijavila je polici-

s

vaki dan bavimo se krađama bicikala; polovicu uspijemo vratiti vlasnicima

ji, a saznala je da je isti tjedan nestao bicikl iz još jednog dvorišta u ulici. - Policajci su mi rekli da dođem pogledati u postaju jesu li možda negdje nađeni. Mislim da će se naći jer se znaju njihovi serijski brojevi - objašnjava Kuhar.

Provaljen podrum Isti tjedan ukraden je bicikl i Igoru Čalopi iz podruma u Kopr ivničkoj 3. - To je bila ciljana krađa koju je najvjerojatnije izveo netko

iz zgrade, u što sumnja i krim-policija. Kradljivac je ušao u zaključanu zgradu i u zaključani podrum. Onda mi je obio lokot na šupi i uzeo

Č

alopa je već po gradu polijepio tjeralicu za ukradenim biciklom, a nudi i nagradu

zaključani “montić” vrijedan 5.000 kuna. Zanimljivo je da su puno vredniji - restaurirani bicikl te Thule nosači ostali netaknuti - objašnjava ogorčeni Čalopa. Rekao nam je da neće biti na miru dok ne nađe kradljivca, a već je po gradu nalijepio “tjeralicu” za zelenim Genesisom sa serijskim brojem. Nalazniku nudi i nagradu.

Policija Varaždinski plavci svaki dan bave se ovakvim krađama. - Godišnje zaprimimo otprilike 90 prijava o ukradenim biciklima čija je vrijednost od 60 do 80 tisuća kuna. Otprilike pola bicikala vrati se natrag vlasnicima. Sigurni smo da ima još više krađa, samo ljudi ne prijavljuju rekao je glasnogovornik PU varaždinske Igor Planinc. U susjednom nam Međimurju još se više krade, ali manje se slučajeva riješi. - Ove godine zabilježili smo 133 krađe, 16 bicikala vratili smo vlasnicima, a otkrili smo 10 kradljivaca objašnjava glasnogovornik PU međimurske Krunoslav Gosarić. U obje županije bicikli se kradu odsvakuda – iz dvorišta, zgrada, svih mogućih neosvijetljenih mjesta, a parkinzi za bicikle – poput onog kod meteorološkog stupa, popularne su mete.

Kradu se svugdje, ali najviše tamo gdje ih najviše i ima

SAVJETI

Nikad ne ostavljajte nezaključan bicikl U samom obilasku grada našli smo nekoliko bicikala koji nisu bili privezani, a imali su lokot. Bili su stari, ali policija kaže da se i takvi kradu. - Mi stalno nalazimo napuštene bicikle. Kad ih dovoljno skupimo i ako se u određeno vrijeme ne jave vlasnici, organiziramo aukciju. Tamo se može kupiti bicikl i

za nekoliko desetaka kuna - objašnjava Planinc. Ipak, naglašava, najbolje je da se vlasnici sami osiguraju od krađe. - Ni u kom slučaju ne bi trebali ostaviti bicikl nezaključan, pa ni na dvije minute. Bilo bi poželjno kupiti čvršći i deblji lanac koji se ne može lako prerezati škarama za metal i uvijek

Iz dvorišta su joj nestala tri bicikla

zavezati za čvrstu podlogu (novi bicikli lagani su i mogu se utrpati u kombi). Važno je i obuhvatiti i gumu i okvir bicikla lancem - preporučuje. Postoji i tzv. registracija bicikla – na listiću se ispiše ime vlasnika, marka i serijski broj bicikla, a može se dodati i fotografija. Tako se lakše nalazi ukradeno.

Raspisao je tjeralicu za montićem

KRADLJIVCI Rekreativci i profesionalci na istom poslu uspješni

Prepoznati bicikl i raskrinkati lanac

Najbitnije je staviti lanac

Varaždinki iz Kučan Marofa, Jasmini Ivančan, tri puta su ukrali bicikl, no jednom ga je našla. - Prepoznala sam svoj bicikl zaključan na “štenderu” kod Slobode. Pozvala sam policiju i u civilnom autu smo čekali da se pojavi novi vlasnik mog bicikla. Ispostavilo se da ga je kupio za 200 kuna, a odmah je odao i kradljivca. Uz to što sam ukradeno dobila natrag, policija je otkrila cijeli lanac

pljačkaša - kaže Jasmina. U policiji kažu da postoje tri vrste

k

azna za krađu bicikla je od 3 mjeseca do 3 godine zatvora kradljivaca. Oni koji sami ili organizirano uzimaju vrijedne bicikle (poput onog Igora Čalope) i odmah ih prodaju.

Postoje i oni koji uzimaju bicikle, prodaju dijelove, ili pak sastave novi bicikl od nekoliko njih. Posebnu kategoriju čine rekreativci koje policija zove prigodnim kradljivcima. - To su oni koji uzimaju nezaključane bicikle iz zabave, voze se dokle već trebaju i ostavljaju ih. Ponekad ih znaju i prodati - kaže Planinc. Inače, kazna za krađu bicikla čija je vrijednost veća od 1.000 kuna je od 3 mjeseca do 3 godine zatvora.

Kradu se i stari, bez lokota


21. rujna 2010.

Oglas 23


24 Urbana kultura

21. rujna 2010.

Hofkapelle iz Njemačke, ovogodišnje zemlje-partnera VBV-a, nastupit će na ovorenju festivala

FESTIVALI Počinju jubilarne 40. Varaždinske barokne večeri od 24 rujna do 4. listopada

Svetkovina barokne glazbe Njemačka zemlja-partner, koncerti i u Lepoglavi, dvorcu Trakošćanu, Križevcima, Samoboru, Prelogu, Ludbregu... Piše: IVICA ZAMODA

VARAŽDIN - Odavde ove godine kreću glazbeni putovi proslavljene manifestacije Varaždinske barokne večeri (začete 1968., prvi put priređene 1971.) - u susjedne države i njihove glazbene dvorane u Ptuju, Zalaegerszegu i Bratislavi, te u okolna mjesta i županije (Lepoglava, Dvorac Trakošćan, Križevci, Samobor, Prelog, Ludbreg i Varaždinske Toplice). No, glazbenici i ostaju ovdje, u Varaždinu, u žarištu umjetničkog zbivanja sa svojim raznovrsnim koncertnim programima koji u prvom redu su posvećeni, kao i već 40 godina dosad, očuvanju i

prezentiranju kako hrvatske, tako i svjetske glazbene baštine iznikle u ozračju baroka. Svečano otvorenje bit će

M

nogo koncerata, mnogo popratnih programa u petak, 24. rujna, u varaždinskoj katedrali s početkom u 20 sati. Ovogodišnja zemlja-partner VBV-a je Njemačka i na otvorenju će stoga nastupiti ugledna Hofkapelle Muenchen sa Stefanom Teminghom (barokna flauta)

HUMANO Likovna kolonija u kojoj su sudjelovali članovi udruge “Sunce” i umjetnici

“Sa srcem suncu” - više od kolonije U organizaciji udruge “Sunce” u Presečnom kraj Novog Marofa održana je druga likovna kolonija pod nazivom “Sa srcem suncu” u kojoj su sudjelovali članovi udruge, djeca s poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, te roditelji i svi zainteresirani zajedno s likovnim umjetnicima iz Novog Marofa, Stubice i Varaždina koji su se odazvali u vrlo velikom broju kako bi svojim radovima potpomogli rad udruge “Sunce” jer se ona nalazi u vrlo velikim financijskim poteškoćama. - Vrlo je važno da sav trud

koji smo do sada zajedno s roditeljima članova udruge uložili, ne bude uzaludan. Naime, prostorije koje su vrlo lijepo i funkcionalno uređene te zrače jednom pozitivnom energijom i toplinom, potrebne su našoj djeci jer ona prepoznaju svoju sredinu te se u njoj opuštaju i djeluju, pa su potrebna sredstva za plaćanje održavanja kao i grijanja za nadolazeću zimu. Isto tako, udruzi su potrebna sredstva kako bismo mogli platiti i stručno osoblje, koje se s ljubavlju br ine i posvećuje našoj djeci jer samo tako ona

mogu napredovati u razvoju. Vrlo sam zadovoljna odazivom velikog broja likovnih umjetnika koji su sudjelovali u ovoj koloniji, a također napominjem da nas oni nikada ne iznevjere jer imaju “veliko srce” za našu djecu - ističe predsjednica udruge Sunčana Pintač. Tako je nastalo tridesetak radova koji će u studenome ove godine biti predstavljeni na aukciji slika u restoranu “Ključice” u Novom Marofu, a sav prihod od prodaje bit će doniran za potporu rada udruge. Također je važno spomenuti da

su štićenici udruge bili potpuno predani u pomaganju likovnim umjetnicima, te je za njih to jedno novo i lijepo iskustvo. - Najvažnije od svega je druženje i da se djeca osjećaju korisnima te da vide i osjete tu beskrajnu ljubav koju im svi želimo pružiti - kazala je Pintač. Potpora ovoj likovnoj koloniji nije izostala ni od drugih ljudi velikodušna srca, pa su pomoć pružili i Grad Novi Marof, Specijalna bolnica Novi Marof, Općina Breznički Hum, ugostiteljski obrt “Grof”, te roditelji štićenika. Mateja RATKOVIĆ

i Ruedigerom Lotterom (barokna violina i umjetničko vodstvo). Sljedeći dan, u subotu, 25. rujna, u katedrali će Detmold Barock Akademie izvesti Muku po Ivanu skladatelja J. S. Bacha. Osim mnogih značajnih gostiju (Ansambl Flores, Andrew Benson Wilson, Il giardino armonico, Rolf Lislevand, Orfeo orchestra, Purcell choir, i drugih) iskazat će svoje domete i domaće umjetničke uzdanice (sve od Višnje Mažuran i Varaždinskog komornog orkestra do Glazbene škole). Muzikološki znanstveni skup o baroknoj glazbi bit će 29. rujna u palači Herzer.

Višnja Mažuran


Urbana kultura 25

21. rujna 2010.

DOZNAJEMO U Szigetváru Hrvati iz Visokog jurišali u spomen na N. Š. Zrinskog

/media

Praškocijeve haramije ART Vinica branile Siget od Turaka Č Od 10. do 12. rujna odigrana je velika „bitka“ za Siget, u kojoj je sudjelovalo stotinjak autentično obučenih vojnika s cjelokupnim naoružanjem te topovima Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Bitka za Siget vodila se od 6. kolovoza do 8. rujna 1566. godine. Svega 2.500 hrabrih branitelja, među kojima su bili brojni Hrvati, više od mjesec dana odupiralo se vojsci Sulejmana Veličanstvenog, koji je predvodio 100.000 vojnika u pohod na Beč. Obranu grada Sigeta vodio je odvažni Nikola Šubić Zrinski, koji je zadnji dan opsade na čelu preživjelih vojnika izjurio u posljednji juriš te tako ušao u legendu.

R

Legenda još živi Turci su pri opsadi Sigeta imali 30.000 mrtvih te su odustali od pohoda na Beč. Tako bi ukratko bila prepričana jedna od velikih priča iz šesnaestog stoljeća, koja je prerasla u legendu. Povodom obljetnice ove bitke, Mađari svake godine organiziraju mnoštvo događanja u gradu i Sigetskoj utvrdi. Ove godine događaji su organizirani 10. - 12. rujna, a organizatori su Grad Szigetvár, Kulturno društvo Sigetvar, udruge Szigetvári Kultúr-és

u

druga iz Visokog i ove će godine organizirati tradicionalnu „Bitku za Čanjevo“ Zöld Zóna i Bethlen Gábor HagyományÅ‘rség. Jedna od važnih događanja je i predstava “oživljene povijesti” gdje sudjeluju mnoge grupe koje imaju odore i opremu iz doba bitke za Siget, iz 16. st. - Tako je tijekom vikenda i odigrana velika “bitka” za Siget u kojoj je sudjelovalo stotinjak obučenih vojnika s cjelokupnim naoružanjem te topov ima.

itam u jednom našem velikom dnevnom list i inter vju s mađarskim redateljem Mikosom Jancsom. Mlađim čitateljima čovjek nije previše poznat, no radi se o klasiku europskog filma. Razgovor vodi moj novinarski i književni kolega Jurica Denis Peričić, Pavičić, i u jednom trenutku navrate se na Janmr. sc. csov davni film “Vrline javne, poroci tajni”, koji je sniman u Hrvatskoj. iječ je o jednom od lošijih Mađarovih filmova, ali svojedobno je bio vrlo gledan zbog intrigantne priče o samoubojstvu prijestolonasljednika Rudolfa i njegove ljubavnice Marije Večere u dvorcu Mayerling. Kolega Pavičić pita redatelja gdje je to snimano, a ovaj odgovori, otprilike: u nekom dvorcu kraj Zagreba, zaboravio sam mjesto, koji je pripadao grofu “Bombelu”. ećemo redateljskog doajena kriviti što je zaboravio ime – Vinice. Ali nije mi jasno da Jurica nije mogao skočiti na Google i pogledati gdje su to Bombellesi obitavali. Tim više što je na filmu surađivala sjajna hrvatska ekipa. ecimo, moj prijatelj Željko Senečić, odličan slikar i scenograf. Koji je nedavno imao izložbu u Varaždinu. I koji je, samo nekoliko stranica iza intervjua s Jancsom, u istom broju istog lista, priupitan o – desetoj stvari! Naime, o performansu Dimitrija Popovića i Severine. Senečić je našao opravdanje za taj teški kič. To je možda jedina stvar u kojoj se ne slažem sa Senečićem, ali to nema veze s temom. Senečić je trebao biti priupitan po temi – Jancso i Vinica! li da se razumijemo, ne krivim ja Pavičića ni za što. Krivim našu kulturnu i turističku politiku, koja se ni do dana današnjeg nije sjetila u Vinici postaviti informativnu ploču s podatkom: “U ovom je dvorcu sniman poznati film Miklosa Jancsa”. Iz toga se mogao napraviti cijeli brend Vinice. Moglo se svašta, ali sad je sve u ruševinama. Sve.

N

Oživjeti povijest bez autentičnih rekvizita - nezamislivo je

S obzirom na to da su ove grupe vrlo striktne po pitanju autentičnosti, zabranjeni su materijali kakvih nije bilo u 16. st. (plastika, krom i drugi sintetski materijali) te su sve odore i oružje napravljeni prema uzoru na originale. Velika je čast što je naša udruga Praškocijeve haramije Čanjevo dobila poziv sudjelovati u tom igrokazu govori Luka Bekić, čelni čovjek udruge Praškocijeve haramije iz Visokog te nastavlja. - U bitci su sudjelovali i ratnici sljedećih udruga: Bethlen Gábor HagyományÅ‘rzÅ‘ Egyesület (H), Egri Vitézlõ Oskola (H), Bethlen Garde Košice (SK), Altblau Regiment (CZ), Nánai Sólymos Vitézek Egyesület (H), Salva Guardia (CZ), Corporal (CZ), Banderium (SK). U sklopu ove manifestacije održana je i svečana parada svih udruga oživljene povijesti kroz grad Sigetvar, a položeni su i vijenci na spomenike posvećene Nikoli Šubiću Zrinskom i ostalim palim braniteljima

grada. Nadamo se da će se u budućnosti na godišnjicu bitke za Siget pojaviti i više Hrvata, s obzirom na to da je to jedan od najvažnijih povijesnih događaja u našoj, a ne samo mađarskoj povijesti - zaključuju članovi udruge Praškocijeve haramije.

Vitezovi, zmajevi… Upravo će ta udruga i ove godine organizirati tradicionalnu „Bitku za Čanjevo“, koja će se održati u subotu 25. rujna. Uz

sudjelovanje organizatora, sa svojim postrojbama, između ostalih, pojavit će se „Red Srebrnog Zmaja“ i „Vitezovi zelingradski“. Program počinje oko podneva gdje će u organizaciji Društva Naša djeca iz Visokog biti organizirane igre za najmlađe, uz gađanje lukom i strijelom Grebengradskih streličara, a velika bitka na utvrdi Čanjevo zakazana je s početkom u 15 sati.

R

A

Bojovnici u trenucima predaha posvećeni “tekućim pitanjima”


26 Kulturni obzor

U D-duru

Višnja Mažuran na Baroknim večerima

21. rujna 2010.

BAŠTINA 14. međunarodni festival Dani

Čipka kao svje

V

araždinske barokne večeri utemeljene su 1968. godine na bogatoj tradiciji barokne glazbe. Prvi festival održan je 1971. godine. Od tada se u mnoštvu dvoraca i crkava krajem rujna i početkom listopada izvodi barokna glazba hrvatskih i europskih kompozitora. Od 1992. taj je državni festival pod pokroviteljDarko RUŠEC stvom predsjednika države, a organizira ga Koncertni profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin ured Varaždin. Savezna Republika Njemačka je zemlja partner 40. Varaždinskih baroknih večeri koje će se od 24. rujna do 4. listopada održavati u Varaždinu. U nedjelju 3. listopada u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u 19 sati koncert će održati Višnja Mažuran, čuvena hrvatska čembalistica, povodom 45 godina umjetničkog rada. Uz umjetnicu će nastupiti Varaždinski komorni orkestar. išnja Mažuran je hrvatska čembalistica koja je ostvarila zavidnu karijeru na domaćem i međunarodnom planu. Diplomantica na zagrebačkoj Akademiji (klasa Ive Mačeka), usavršavala se na Višoj glazbenoj školi u Münchenu, a čembalo na mnogobrojnim ljetnim školama i kursevima u Njemačkoj i Austriji. Zagrebačkim solistima pristupila je 1971. kao solistica i continuo čembalistica te s njima tijekom trideset godina proputovala svih pet kontinenata nastupivši na više od dvije tisuće koncerata. d mnogobrojnih solističkih nastupa u najjačim svjetskim središtima treba izdvojiti Paris (Salle Pleyel), Washington (Kennedy Center), Toronto (Eaton Centar), Madrid (Teatro Real) i Salzburg (Mozarteum). Partneri u Bachovim trostrukim koncertima bili su joj: Henryk Szering, Felix Ayo, Pavel Vernikov, James Galway, Irena Grafenauer itd.. z umjetničko djelovanje sa Zagrebačkim solistima razvija bogatu solističku karijeru priređujući mnogobrojne recitale profiliranih stilskih sadržaja poput francuske glazbe, Scarlattijevih sonata, Bachovih djela, kojima se iznimnom upornošću posvećuje već nekoliko desetljeća. mjetnička je voditeljica ansambla za baroknu glazbu „Musica viva“, čija je i suosnivačica. odine 1995. utemeljila je na Glazbenoj akademiji u Zagrebu katedru za čembalo i osmislila plan i program studija. Do sada je iz njezine klase proizašlo više mladih zapaženih čembalista koji uporno grade svoje karijere. Sami su pokrenuli Mali festival čembala koji traje već pune četiri godine, a proširio se iz Zagreba na Petrinju i Osijek. a svoje umjetničke domete, Višnja Mažuran višestruko je nagrađivana (Trnina, Lukačić, Orlando, Nazor, nagrada Grada Zagreba, Kantor), a 2006. godine primila je predsjedničko odlikovanje za doprinos u kulturi, Danicu hrvatsku s likom Marka Marulića.

V

O

U U G

Potvrđen značaj lepoglavskog kulturnog dobra dostojnog UNESCO-vog p Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Međunarodni festival Dani čipke, održan od 16. do 19. rujna, po 14. put je potvrdio značaj lepoglavske čipke kao jedinstvenog autohtonog fenomena. Lepoglavska čipka (točnije: lepoglavsko čipkarstvo) jedno je od sedam hrvatskih kulturnih dobara upisano na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, a ovogodišnji festival jedna je od devet manifestacija koje se, u povodu međunarodne godine približavanja kultura, održavaju pod pokroviteljstvom Hrvatskog povjerenstva UNESCO-a. Značaj festivala potvrđuje i visoko pokroviteljstvo pred-

sjednika Republike dr. Ive Josipovića, kao i ministarstava kulture, turizma te poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. No, protokolarne kvalifikacije ponekad mogu biti i isprazne, no u primjeru lepoglavske čipke to nikako nije slučaj. O njoj je već mnogo pisano i jasno je da predstavlja ne samo dekorativni proizvod, nego je i plod stoljetne tradicije koja je obilježila način života lepoglavskoga kraja. Stoga je puno važnije što se u programu festivala lepoglavska čipka stavlja u europski kontekst, povezujući hrvatsku baštinu s baštinom najpoznatijih, ali i manje poznatih središta europskog čipkarstva. Upravo zato kao najvažniju

od brojnih ovogodišnjih izložbi valja izdvojiti onu kojom su predstavljene vrhunska španjolska i belgijska čipka. Time je iskazana ne samo bliskost kvalitativne razine, nego i legitimitet različitosti, odnosno autohtonosti. Kao što su španjolska i belgijska čipka međusobno različite, toliko je od njih različita i lepoglavska, no to ne umanjuje, nego naglašava vrijednost svake od njih. U lepezu različitosti skladno su se uklopile i izložbe čipki iz Mađarske, Estonije, Slovenije, te iz Hvara, Paga, Svete Marije, Sikiriveca, Trga kraj Ozlja i Splita. Za stručnjake, ali i za sve zaljubljenike u čipkarstvo, u četiri je lepoglavska dana uistinu bilo

pregršt zanimljivih sadržaja. Izložene su lepoglavske čipke na oltarnicima, šator od čipke, čipkana haljina, čipka na svečanoj odjeći, predmeti iz zbirki Muzeja za umjetnost i obrt i Etnografskog muzeja u Zagrebu, radovi Zadruge lepoglavske čipke, pa i poštanske marke na temu čipke. Održan je niz predavanja, radionica, koncerata i prezentacija te Sajam tradicijskog rukotvorstva i starih zanata.

Rangerov put Posebno valja istaknuti što je u okviru festivala obilježena 310. obljetnica rođenja velikog baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera. Uz prigodnu

Z

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Ovako je danas - nove čipkarice

A ovako je bilo nekada


Kulturni obzor 27

21. rujna 2010.

i čipke u Lepoglavi (od 16. do 19. rujna)

etski fenomen

NOVA KNJIGA Demografski prilozi

Povijest Židova u ludbreškom kraju

DANI ČIPKE Plodonosan trud organizatora

Visoki pokrovitelji 14. međunarodni festival čipke Dani čipke u Lepoglavi održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Varaždinske županije i Gra-

da Lepoglave. Organizatori su Turistička zajednica Sjeverno Zagorje i Turističko društvo Grada Lepoglave. Nakon pozdravnih riječi gradonačelnika Marijana Škvarića i drugih uglednika, u ime visokog pokrovitelja predsjednika Josipovića festival je otvorio njegov izaslanik, varaždinski župan Predrag Štromar.

popisa i pokroviteljstva izložbu “Rangerov put”, predavanje o Rangerovoj umjetničkoj ostavštini u lepoglavskom kraju održala je ponajbolja poznavateljica njegova opusa Marija Mirković. Trebalo bi, naime, na taj i na slične načine i ubuduće proširivati razmjerno usku tematsku odrednicu Dana čipke, odnosno iskoristiti festival za promicanje drugih kulturnopovijesnih vrijednosti lepoglavskog područja, u prvom redu pavlinske baštine. Također, posjetitelje bi privukli i dodatni, ležerniji sadržaji: od malo više glazbe i, na primjer, domaćih kulinarskih specijaliteta, nikoga ne bi zaboljela glava, niti bi to umanjilo ozbiljnost festivala.

Što povezuje poznatu stilisticu Žuži Jelinek, nekadašnjeg teniskog reprezentativca Sašu Hiršzona i njemačku glumicu Adrianu Altaras?, pita se u knjizi “Židovi u ludbreškom kraju, povijesno-demografski prilozi” njezin autor, prof. Milivoj Dretar. - Svi oni vuku porijeklo od ludbreških Židova - reći će odmah prof. Dretar. Knjiga “Židovi u ludbreškom kraju, povijesno-demografski prilozi” izašla je u kolovozu ove godine, tiskana je u tiskari Tonimir u Varaždinskim Toplicama u nakladi od 500 primjeraka. Knjiga je, prema riječima autora prof. Dretara, posebna zbog toga što se prvi put na jednom mjestu objedinila građa. Slične knjige ima još nekoliko većih gradova, ali zanimljivo je da Varaždin, Koprivnica, Čakovec i slični gradovi nemaju takvu knjigu. Imaju većinom samo kataloge izložbi. - Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja povijesti Židova u Ludbregu i sela Ludbreške Podravine. To je bio jedan moj projekt u vidu mojih interesa – govori autor Dretar. U knjigu su utkana brojna svjedočanstva, arhivski materijal te literatura koja je, prema riječima prof. Dretara, bila relativno oskudna. Brojne židovske obitelji koje su do 1941. godine živjele u ludbreškom kraju dale su svoj doprinos kroz obiteljske priče ili rijetke fotografije. U knjizi je definiran popis žrtava Holokausta, a kako je kazao autor knjige prof. Dretar, radi se o mnogo većoj

brojci od one kojom se prije baratalo; mnogo fotografija (što je dobro jer se Židovi nekad nisu voljeli fotografirati, a nije se niti toliko fotografiralo), te demografski podaci. Također, u ovoj se knjizi prvi put obrađuje ludbreška sinagoga o kojoj se do sada malo znalo, a ne postoji niti jedna fotografija zgrade sinagoge kao i Židovsko groblje koje je na temelju podataka iz knjige stavljeno pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture. Autor ove osebujne knjige Milivoj Dretar predaje povijest i geografiju u OŠ “Petar Zrinski” u Jalžabetu, a živi u Ludbregu. Ovo je njegova prva knjiga. Inače, prof. Dretar je suradnik časopisa Ha-kol,

glasila židovske manjine u Hrvatskoj, piše za Glas antifašista te Hrvatski povijesni portal. Član je Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije. Knjiga će biti predstavljena u listopadu ove godine u dvorcu Batthyany u Ludbregu, te kasnije i u Zagrebu. (gi)

Prekrasna lepoglavska čipka plijeni svojom ljepotom

Regional band snima CD

Gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić pozdravio je nazočne

Regional band počeo ja sa snimanjem svojeg prvog nosača zvuka. Nakon dvadesetak koncerata u Varaždinu, Čakovcu i okolici, odabrano je desetak autorskih skladbi koje će se naći na CD-u. Snimanje se odvija u klubu Euro-

pa Media u suradnji s poznatim varaždinskim glazbenim producentom i dobitnikom nagrade Porin Vladimirom Gotalom. Snimanje i produkcija potrajat će oko četiri tjedna, nakon čega se očekuje svečana promocija.


28 Duplerica

21. rujna 2010.

ZELJARIJADA U VIDOVCU Nije daleko dan kad će se vidovečkoj mega sarmi

Tri dana gurmanskih užitaka

Dok je lani sarma bila dugačka 873 metra, ove godine preciznim mjerenjem utvrđena je njezina rekordna dužina od čak 964 metra

Učenici OŠ Vidovec skuhali su slasnu s

Već nadaleko poznata Zeljarijada održana je od 18. do 20. rujna, a priprema i kuhanje „male sarme“ počeli su u petak, prije svečanog otvaranja priredbe Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VIDOVEC – Ni obilna kiša ni poplave u vidovečkom kraju nisu uspjele pokvariti dobro raspoloženje i atmosferu na trodnevnoj tradicionalnoj

z

a kuhanje mega sarme još u petak pripremljeno 900 glavica vidovečkog zelja

Luciju je mama Ivana prvi put dovela iz Varaždina

manifestaciji u Vidovcu, koja je 13. put po redu upriličena u čast valjda najboljem zelju na svijetu. Već nadaleko poznata Zeljarijada održana je od 18. do 20. rujna, a priprema i kuhanje „male sarme“ počeli su u petak, prije svečanog otvaranja priredbe. Male

kuhare lako smo pronašli – po prepoznatljivom mirisu sarme koju su spravljali u jednom od šatora.

Osebujna zadaća - Moja vam mama kuha najbolju sarmu na svijetu, a meni je pripala čast da s kolegama i kolegicama iz 3. te 7. razreda Osnovne škole Vidovec po prvi put na Zeljarijadi pripremam naš specijalitet. Kao mentor, pomaže nam iskusna kuharica Ljiljana Sedlanić i nema šanse da naša sarmica ne bude za prste polizati – uvjerljivo nam je rekao David Trojko, učenik osmog razreda OŠ Vidovec. Čak je dozvolio da zavirimo pod poklopac „rajngle“ u kojoj se od 13 sati polako krčkala njihova osebujna „zadaća“. U sklopu same manifestaci-

je održani su Regionalni dan polja Pioneer hibrida, a uz gospodarski, posjetiteljima je posebno bio zanimljiv sajam starih, još uvijek nezaboravljenih zanata. Za dobro raspoloženje gostiju i domaćina tijekom dana bili su zaduženi momci iz ansambla Faringaši, a oko 20 sati uslijedio je koncert tamburaškog sastava Carevi te zabavni program „Zeljarijada traži zvijezdu“. Svi programi

n

i obilna kiša ni poplave u vidovečkom kraju nisu pokvarile dobro raspoloženje

Bakina gibanica Zeljar ijade odrađeni pod šatorima kod benzinske postaje u Vidovcu kulminirali su u subotu, kada je oko 15 sati bila gotova - mega sarma.

„Kilometar“ sarme

Veselja i zabave bilo je za sve generacije

Vol na ražnju tradicionalno “cvrči” na Zeljarijadi

rebara i kobasica. Utrošeno je i oko 80 kg riže, 30 kg Fanta, 60 kg luka i četiri kilograma češnjaka. Dok je lani sarma bila dugačka 873 metra, ove godine preciznim mjerenjem utvrđena je njezina rekordna dužina od čak 964 metra – istaknuo je Crleni dodavši kako je u pripremi mega sarme radilo 20 profesionalnih kuhara iz pet županija, a njima je pomagalo i petnaestak učenika srednje škole Arboretum Opeka iz Vinice te Gospodarske škole iz Varaždina. I dok je kiša upropastila očekivanu zabavu kroz zeljarske igre, posjetiteljima je dodatni gurmanski užitak pružen nakon proglašenja najvidovečkog hajdinog gibanika.

Usprkos recesiji, i ove se godine išlo na rekord u njezinoj dužini pa kako doznajemo od vođe kuharske ekipe Damira Crlenija, na sastojcima nije bilo štednje. - Za kuhanje mega sarme još u petak pripremljeno je 900 glavica vidovečkog zelja s kojih je odvojeno 15 tisuća listića! Samljeveno je i narezano 680 kilograma svinjskog i junećeg mesa te oko 200 kg sušene slanine,

Spomenuti specijalitet ovdašnjih baka i prabaka, prema riječima Ivane Trojko, još uvijek se spravlja od grubo mljevenog hajdininog i bijelog brašna, kravljeg sira, kokošjih jaja, žemlji, naribanih tikvi, kravljeg mlijeka, grisa… Večeri su, a kako bi drugačije, bile rezervirane za veselice. Tako je bilo i u nedjelju kad su nastupile grupe Casablanca i Aktiv band. Dodajmo još kako je ovogodišnju Zeljarijadu organizirao KUD Vidovec uz pokroviteljstvo Općine Vidovec, Varaždinske županije, Ministarstva turizma te Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.


Duplerica 29

21. rujna 2010.

i mjeriti „kilometraža“

DOZNAJEMO U Seketinu djeca odmjerila snagu i spretnost

a i zabave

Ovi školarci osim što su pokazali spretnost, itekako dobro znaju da um caruje, a snaga klade valja

Dječje seoske igre jedinstvene u županiji Nakon višesatnog poslijepodnevnog nadmetanja u nogometu, igri s kolutima, kuglani, “Čovječe, ne ljuti se” i potezanju užeta, najviše bodova osvojili su mladi natjecatelji iz Svetog Ilije sarmicu

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

SEKETIN - U okruženju oko 200 posjetitelja, u nedjelju 12. rujna mnoštvo djece došlo je u Seketin u kotlinu Slugovine kako bi zajednički obilježilo Hrvatski olimpijski dan (10. rujna), ali i nastavilo tradiciju dječjih seoskih igara.

Fair play Svoje sudjelovanje prijavila su djeca iz Doljana, Križanca, Tomaševca B., Seketina, Svetog Ilije, Žigrovca i naselja Beretinec. Nakon višesatnog poslijepodnevnog nadmetanja u nogometu, igri s kolutima, kuglani, pikadu, “Čovječe, ne ljuti se” i potezanju užeta, najviše bodova osvojili su mladi natjecatelji iz Svetog Ilije. Drugo mjesto osvojila su djeca iz Tomaševca Biškupečkog, a pehar za treće mjesto otišao je u Žigrovec. Nagrada za fair play tijekom natjecanja pripala je

Vino se ispijalo iz osebujnih vrčeva

Ivana Trojko gibanik sprema po receptu svoje bake

č

itav prostor predviđen je kao edukativnorekreacijski centar za djecu i odrasle djeci iz Križanca. Igre je vodio predsjednik udruge Mario Posavec, ali svoj doprinos dali su drugi članovi Izvršnog odbora udruge Moj hobi. Na prostoru ovog prekrasnog krajobraza često se održavaju razni sadržaji za djecu svih dobi. Svi sadržaji su besplatni, a nerijetko svoj dolazak najavljuju i odrasle skupine

planinara, izviđača, sportski klubovi i udruge. Čitav prostor predviđen je kao edukativnorekreacijski centar za djecu i odrasle, koji je osmislio i vodi animator i učitelj Darko Meštrić, predsjednik Županijske udruge učitelja razredne nastave „Abeceda“, u suradnji s Općinom Sveti Ilija. Potporom Ministarstva turizma protekle je godine ovaj prostor dodatno opremljen i uređen, a sljedeće godine planira se i službeno otvorenje Edukativno-rekreacijskog centra „Slugovine“ s naglaskom na učenje o prirodi i doživljaju neposredne životne stvarnosti. Sve ovo dobar je primjer entuzijazma, volonterstva i želje da se osmisle kvalitetni sadržaji za djecu predškolske dobi, osnovnoškolce i srednjoškolsku mladež. Ovaj projekt pronašao je svoj smisao i opravdanje te se uskoro očekuje i pomoć Varaždinske županije i brojnih donatora.


30 Putopisi

21. rujna 2010.

Nakon kiše (kao i u životu) zasjalo je sunce

PUTOPIS Varaždinska liječnica Maja Horvat posjetila državu New York i Kanadu

Od slapova rijeke Niagare podrhtava tlo i zastaje dah Od posebnog značaja za Hrvate je Nikola Tesla koji je upravo na slapovima Niagare 1867. godine ostvario svoj dječački san. Tada mu je povjerena izrada konstrukcijskog pogona hidrocentrale Piše: MAJA HORVAT

Niagara je rijeka u Sjevernoj Americi koja povezuje jezero Erie s jezerom Ontario. Prostire se dužinom od 58 km i čini dio granice između SAD-a (savezna država New York) i Kanade (pokrajina Ontario). Najbliži veliki gradov i su Toronto i Buffalo. Poznata je po slapovima Niagare koji su formirani povlačenjem ledenjaka u posljednjem ledenom dobu na putu gdje se voda iz Velikih jezera slijeva prema Atlantskom oceanu.

Indijansko ime Dobili su ime po indijanskom plemenu „Niagagarega“ koje je tu obitavalo. Slapovi Niagare su zapravo skupina slapova od kojih je najpoznatiji i najimpresivniji „Horseshoe Falls“. Dvije trećine tog slapa, koji se tako naziva zbog toga jer podsjeća na potkovu,

nalazi se u Kanadi. Na američkoj strani nalazi se „Prospect Point Park“ s tornjem za razgledavanje. Na vrhu tornja je luksuzni restoran koji se vrti ukrug tako da se u jednom satu okrene za

n

ajveća je atrakcija vožnja turističkim brodom Maid of the Mist 360 stupnjeva pa je moguće razgledavanje krajolika sa svih strana s visine od 182 metra. Zanimljivo je razgledavanje slapova helikopterom, a najveća atrakcija je vožnja turističkim brodom Maid of the Mist (Djevojka magle). Ime broda vezano je uz maglu koju stvaraju slapovi. Zvuk vode što se slijeva čuje se izdaleka, a ako se približimo, osjeti se vibriranje tla. Neobičan je i zanimljiv

Visoki toranj s kojeg puca pogled na slapove

Slapovima rijeke Niagare u jednoj minuti proteče nevjerojatnih 100 000 kubičnih metara vode

prizor u kojem se suvremena arhitektura stapa s nedirnutom prirodom, koja čovjeku prkosi svojom snagom, ali istovremeno očarava čistom ljepotom i nedodirljivim skladom. Dan koji sam provela na

Niagarinim slapovima bio je kišan, a u daljini se nazirala samo magla. Nakon kiše (kao i u životu) zasjalo je sunce i iznad slapova pojavila se prekrasna, velika duga. Bio je to veličanstven prizor koji se nikada ne zaboravlja. Približi-

Autorica putopisa ispred jednog od slapova

la sam se slapu. Bezbroj sitnih kapljica iz slapa nježno je dodirnulo moje obraze poput iskrenog poljupca prirode kojoj svi mi pr ipadamo, iako na to ponekad zaboravljamo.

Spomenik Nikoli Tesli

HIDROCENTRALA

Tesla radio na slapovima Na američkoj strani nalaze se slapovi American Falls (Američki slapovi) i Bridal Veil Falls (Slapovi mladenkinog vela). Uz prekrasnu prirodu i turističke znamenitosti, imaju i veliku iskoristivost hidroelektrana koje su glavni snabdjevači električne energije za saveznu državu New York. Od posebnog značaja za Hrvate je Nikola Tesla koji je upravo na slapovima Niagare 1867. godine ostvario svoj dječački san. Tada mu je povjerena izrada konstrukcijskog pogona hidrocentrale na Niagarinim slapovima. Njegov spomenik u prekrasnom parku koji se nalazi nasuprot slapova posjećuje velik broj turista. Velika većina turista (njih preko 20 milijuna godišnje) dolazi na kanadsku stranu Niagare jer imaju bolji pogled na slapove.


Sport 31

21. rujna 2010.

NOGOMET Izborna skupština Županijskog nogometnog saveza

Davor Daraboš i dalje predsjednik

Davor Daraboš

Na izbornoj skupštini Županijskog nogometnog saveza Varaždin za predsjednika sljedeće četiri godine izabran je Davor Daraboš, koji je ovu funkciju obnašao i u protekla dva mandatna razdoblja. U prvim izjavama nakon

izbora rekao je kako će se zalagati za financijsku stabilnost Saveza, te da će smanjiti troškove klubovima i Savezu. - Nastavit ćemo s informatizacijom i raditi na povećanju broja članica Saveza, ustrajat ćemo na radu s mla-

đim uzrasnim kategorijama, povećat ćemo komunikaciju između klubova, organizirat ćemo više radnih sastanaka i tematskih sjednica ŽNS. Pomoći ćemo organizacijski i financijski i Nogometnom središtu Ludbreg te pojačati kominikaciju s medijima.

Potaknut ćemo i rješavanje problema s liječničkim pregledima. Osim toga tražit ćemo u Hrvatskom nogometnom savezu više mjesta za naše članove u komisijama i drugim tijelima HNS-a. - dodao je novoizabrani Davor Daraboš.

RUKOMET Novi trener RK Varteks Di Caprija Željko Golik veliki je optimist

Domaća kvaliteta! Pokazalo se da je loše za klub dovođenje puno igrača sa strane Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Rukometaši RK Varteks Di Caprija od prošlog tjedna rade pod vodstvom novog trenera, Željka Golika. - Pobjeda u našoj prvoj zajedničkoj utakmici je jako velika stvar - izjavio je Golik nakon pobjede protiv RK Bjelovar 33:29 (14:10). Velika pohvala igračima za angažman koji su pokazali. Ekipa je dovoljno kvalitetna za solidan plasman u sredini prvenstvene ljestvice, ali puno toga ovisi o upravi kluba. Sada nam je glavni cilj stabilizirati momčad i osigurati ostanak u ligi. Pokazalo se da je loše za klub dovođenje puno igrača sa

u

svakom slučaju treba pojačati rad s mladima strane, o čemu sam upozoravao i nadam se da će se od sada promijeniti ta politika kluba

Trener Golik

jer je prošlogodišnji učinak na kraju bio čista nula. Domaći dečki imaju kvalitetu i ako budu radili, bez problema će biti u sredini. U svakom slučaju treba pojačati rad s mladima - dodao je Golik u osvrtu na utkamicu. Za ekipu koju je naslijedio smatra da ima potencijala i da bi bez problema trebala osigurati

EVENT CALENDAR

OK Varaždin kreće u novu sezonu ponovo oslonjen na vlastite igrače i s novim trenerom Edom Kleinom. Igrački kadar bit će sastavljen bez prošlogodišnjih pojačanja, od kojih je ostato samo Srdoč. Prvi test za Varaždince bio je 19. rujna na međunarodnom odbojkaškom turniru Trofej Nedelišća, slijedi 26. rujna XVI. Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti” na koji će doći MOK Zagreb, OK Karlovac i OKM Centrometal. Početkom listopada na rasporedu je 1. kolo Kupa s MOK Šibenik te 9. listopada 1. kolo PH. Novi trener Edo Klein radio je prošle godine kao trener za taktičku pripremu reprezentacije Slovenije,

Ambiciozni planovi Ambiciozni drugoligaš iz Vidovca gostovao je na turniru u Italiji, u gradiću Cassano Magnano, gdje je u konkurenciji klubova iz Italije, Švicarske i Slovenije uvjerljivo osvojio prvo mjesto, pobijedivši svih pet suparnika. U Italiju su otputovali na poziv Varaždinca Tomislava Žoldoša, nekadašnje igračke legende Varteksa, koji im je bio domaćin i osigurao gostoprimstvo. Popularni Žoga s 43 godine još igra u HC Cassano Magnano, gdje mu je trener također bivši “krojač” Robert Ha-

Fizička sprema

GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Novi trener i domaće snage

RUKOMET

opstanak u ligi. - Golman Božić je bio bio peti ili šesti golman španjolske lige, osim njega tu su iskusni Jagačić, Gotal, Žnidarić i Prole, zatim svoju šansu imaju Žganec, Štimac, Vidaček, Kavran, Sršen i mladi koji će sigurno također dobiti priliku pokazati se i dokazati se. Ima potencijala među mladima. Važno je da imam izuzetno korektan odnos s igračima naglasio je Golik.

Premijer liga je tek počela i pred varaždinskim rukometašima je duga sezona koju treba igrati u visokom tempu do samoga kraja. - Raspored je sada na početku dosta povoljna za nas, samo je pitanje koliko ćemo fizički izdržati. Što nije napravljeno tijekom ljeta i tijekom proljeća, sada možemo zaboraviti. Treba samo trenirati i raditi. Uvjeren sam da će tako i biti, jer su to već pokazali na terenu. Ja nemam čarobni štapić. Međutim, nisu oni zaboravili igrati, to su sve korektni igrači. Dogovorili smo se da više nema štrajkova i slično. Ako budu pokazali da se trude, onda vjerujem da će biti puno lakše riješiti i sve ostale stvari. Novci su bitni, ali nisu primarni, pogotovo u ovom trenutku - opisao je Golik trenutnu situaciju u momčadi. Na pitanje kako komentira dobre rezultate rukometnih klubova s varaždinskog područja u nižim ligama, odgovorio je da mu je drago da se dobro radi u Vidovcu, Trnovcu, Ivancu i drugim sredinama. - To je dobro za razvoj i budućnost rukometa na ovom prostoru zaključio je Golik.

ODBOJKA

Domaći rukometaši opravdali povjerenje novog trenera i izborili dvije važne

pobjede

“Pala” i ekipa EMC Splita Rukometaši Varteks Di Caprija pobijedili su i drugu premijerligašku utakmicu u proteklom tjednu. Nakon pobjede nad ekipom Bjelovara, u varaždinskoj novoj dvorani “pala” je i ekipa EMC Splita rezultatom 36:32 (17:14). Nakon pobjede

nad Bjelovarom u utorak i ove nad Splitom, “krojači” su nakon tri kola Premijer lige na šestom mjestu prvenstvene ljestvice. Sljedeći protivnik Varaždincima je pulska Arena Jadrograd. Susret 4. kola Premijer lige odigrat će se u Puli 25. rujna.

24.09.2010. - kuglana - kuglačka utakmica KK MIV – KK Varteks u 18 sati. 25.09.2010. - velika dvorana – koncert Miroslava Škore u 20 sati. - kuglana - kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Prosvjetar u 15 sati. - kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Ciglenica u 16 sati. 26.09.2010. - velika i mala dvorana - odbojkaški turnir „16. Memorijalni turnir Hrvoje Nemeti” u 14 sati

vliček. Vidovec je prvom utakmicom protiv Izole, u kojoj je pobijedio 21:12, najavio kandidaturu za prvo mjesto. Niz se nastavio i protiv švicarskog Vispa, a nešto ozbiljnija utakmica bila je tek ona posljednja, protiv domaćina. RK Vidovec Bios bio je ponovo uspješan pobijedivši rezultatom 26:19. Vrijedi istaknuti da je domaćin član najsnažnije talijanske lige, dok su svi ostali drugoligaši. Momčad Zvonimira Melnjaka stekla je u Italiji značajno iskustvo. - Zadovoljan sam nastupom, iako je ritam bio malo naporan, pet utakmica u dva dana. No, na kraju smo vrlo sretni i zadovoljni zbog dobrih igara. Bit će to značajno iskustvo za nas uoči početka prvenstva – istaknuo je trener RK Vidovec Biosa Zvonimir Melnjak. Prvenstvo u 2. HRL Sjever počinje 25. rujna.


32 Sport

U zaleđu

Za i protiv kredita P

rošli je tjedan u sportskim krugovima protekao u raspravama o odluci Gradskog vijeća da iz proračuna osigura sredstva za povrat kredita NK Varaždina u iznosu od 8 milijuna kuna na deset godiDamir IVANČIĆ na. urednik sportske edni su zadovoljni jer rubrike smatraju da se ipak pronašao način da se sport u gradu zadrži na odgovarajućoj razini i za vrijeme recesije, pa makar to bilo kreditom. Neki od njih se nadaju da će i oni na sličan način riješiti svoje probleme. To znači da je Gradsko vijeće otvorilo Pandorinu kutiju i da sada svi koji imaju financijskih problema imaju pravo pokucati na vrata gradskog proračuna i s pravom tražiti i dobiti isti ili sličan tretman. rugi se pak ne žele izjašnjavati držeći se one „Ne bi se štel mešati“ misleći kako nije dobro negativno se izjašnjavati o odlukama Grada očekujući da možda već sljedeći put baš oni dođu na red za neki iznos. reća grupa su oni koji otvoreno govore protiv takve prakse, jer iznos o kojem je sada riječ premašuje više puta iznose svih dotacija za sve ostale sportove zajedno tijekom cijele godine. Osim toga, nakon ovogodišnjih polemika kako Grad nema pravo raspodijeliti 2,5 milijuna kuna u tzv. vrhunski sport bez kriterija i bez Zajednice športskih udruga Grada Varaždina, događa se da opet mimo Zajednice Grad značajno pomaže samo jednom klubu. Oni smatraju kako se sada Grad otvoreno odlučio kome želi pomagati, a kome samo obećavati. S druge strane, svatko bi na taj način znao biti gazda kluba, a kad zagusti, zavuče u džep poreznih obveznika i izvadi koliko mu treba. Zatim, taj iznos je golem za varaždinski sport, ali nije dovoljan da se pokriju svi dugovi i da garantira miran nastavak djelovanja, a postavlja se i pitanje hoće li se ista priča ponoviti i sljedeće godine. Primjer su rukometaši i odbojkaši koji su prošle godine u tišini uzeli kredit, ali se u klubovima ništa značajno nije promijenilo, čak suprotno, problemi su se nastavili i ponovo traže izlaz iz složene situacije. čito je da se bez kvalitativnih promjena u samim klubovima ništa značajnije neće promijeniti.

21. rujna 2010.

FINANCIRANJE Kredit od 8 milijuna kuna NK Varaždin v

Odluka s dugoročn Osim obećanja, ovaj način financiranja ne nudi garanciju za vraćanje kredita, a otvara pravo drugim klubovima da se na isti ili sličan način financiraju

J

D T

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Uprava NK Varaždin ipak uspjela pronaći način da nogometašima i zaposlenicima isplate zaostale plaće i naknade Piše: DAMIR IVANČ damir@regionalni.com

U sportskim kuloarima prošli je tjedan prošao u komentiranju odluke Gradskog vijeća da garantiraju NK Varaždin kredit u iznosu od 8 milijuna kuna. Grad se obvezao da će “u sljedećih deset godina osigurati sredstva u gradskom proračunu za otplatu anuiteta po kreditima koje će uzeti NK Varaždin.”

Povrat od transfera U obrazloženju je predsjednik NK Varaždina Zlatko Horvat naveo kako se zaposlenicima duguje 3,535,789 kuna a igračima 4.319,405 kuna. -

Nogometaši su preplaćeni i otuda je nastao dug Josip Plečko, Streljačko društvo Varaždin - Nogometši su preplaćeni i otuda je nastao taj dug. Slično je i u rukometu, kupuju strane igrače pa nastane dug. Na kraju tko garantira da će oni vratiti taj kredit. Sve su to abnormalne svote koje se troše u usporedbi

NK Varaždin će se obvezati da od budućih transfera osigura najveći dio povrata sredstava koja se u gradskom proračunu osiguravaju za otplatu spomenutog kredita - naglasio je Horvat te dodao kako igrači nisu vezani ugovorima uz bilo kakvu menadžersku agenciju ili pojedine sportske

E. Garibović prva u Sarajevu U Sarajevu je 18. rujna održan međunarodni karate turnir na kojem je nastupilo 540 natjecatelja iz 3 države: domaćina Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Natjecanje se održalo u sarajevskoj općini Vogošća i nosio je naziv „Vogošća open“. Na turniru su nastupili i karatisti Varaždinskog karate kluba. U muškoj konkurenciji prijavljeni su bili kadeti Enes Garibović, Eugen Kanjir, Luka Peti i Robert Fejzulahu. Zbog ozljede prsta na zagrijavanju, na natjecanju nije nastupio Enes Garibović. Eugen Kanjir i Luka Peti nastupili su u kadetima do 63 kg. Izgubili su u prvoj borbi i tako se oprostili od natjecanja. Ni Robert Fejzulahu nije bio bolje sreće. Nastupio je u kadetima do 70 kg i izgubio u prvom kolu. U ženskoj konkurenciji za karate klub Varaždin nastupila je Elma Garibović. Radila je u kategoriji kadetkinje do 42 kg.

Elma na postolju Do finala je imala dvije borbe s domaćim predstavnicama koje je tijesno dobila i popela se na pobjedničko postolje. Svojom osvojenom zlatnom medaljom popravila je prosjek nastupa svojeg kluba na ovom natjecanju i pokazala da se na nju može računati ubuduće. Polovinom idućeg mjeseca karate klub Varaždin ima nastup u Slavonskom Brodu.

s ostalim sportovima. Tako su na primjerskinuli su stipendije sa 1.700 na 1.000 kn za vrhunske sportaše. Neke stvari nisu poštene u sportu. Ako imaju profesionalnce neka se onda njihova uprava namabi potreban novac a ne ovako.

menadžere, već da su igrači isključivo ugovorom vezani za klub i samo klub i nitko drugi ne može sudjelovati u njihovom transferu. - Smatram da bi se takvim modelom ne samo stabilizirao klub u sportskom i organizacijskom smislu, nego bismo i širom otvorili vrata budućim

sponzorima i donatorima koji u situaciji spomenutih dugovanja nisu zainteresirani financijski se uključiti u rad NK Varaždina - smatra Horvat. Što se tiče sadašnjeg stanja u klubu, Horvat je iznio podatak da je u NK Varaždinu ugovorima vezano 29 igrača i da su podijeljeni u četiri kategorije.


Sport 33

21. rujna 2010.

vraćat će se novcima iz gradskog proračuna

nim posljedicama SURADNJA Grad ne informira Zajednicu

Zajednica sportova nije konzultirana

Model finaciranja

p

redsjednik NK Varaždina Zlatko Horvat tvrdi kako igrači imaju ugovore samo s klubom stane čvrsto na vlastite noge i da daljnjim racionalizacijama, uštedama, pojačanim marketingom, novim sponzorima, te kao najvažnije, transferima vlastitih igrača, osigura u potpunosti ser v isiranje budućih obveza NK Varaždin kao nositelja kvalitetnog i kao

Zlatko Horvat

svojevrsnog branda regije i grada - zaključio je Horvat te dodao kako će se NK Varaždin odužiti svome gradu ne samo dobrim igrama i rezultatima, nego i dobrim poslovanjem, pa time i povratom većeg dijela sredstava za vraćanje kredita, koja bi u ovom trenutku bilo potrebno osigurati kroz gradski proračun. Osim obećanja, ovaj način financiranja ne nudi garanciju za vraćanje kredita, a otvara pravo drugim sportskim kolektivima koji se s više prava mogu nazvati vrhunskim sportom da zatraže isti ili sličan način financiranja što bi moglo dovesti u pitanje cjelokupno financiranje sporta u gradu.

To ipak nije bilo u redu Miljenko Tomašek, KKK Varteks: - Nismo još o tome razgovarali u klubu jer smo se pripremali za organizaciju maratona, ali mislim da to ipak nije u redu. Mi smo premali klub i vjerojatno ne možemo utjecati na takve odluke o raspodjeli

Sport

Rukomet - dobar izbor R

Njihove mjesečne naknade za pojedine kategorije iznose: 1. kategorija: 16.000 kn za 75% odigranih utakmica; 2. kategorija: 12.000 kn za manje od 75% odigranih utakmica; 3. kategor ija 8.0 0 0 kn za igrače na klupi i 4. kategorija 5.500 kn za igrače s transfer liste ili koji su odigrali manje od 50% utakmica. U klubu je zaposleno i 29 djelatnika čija se primanja kreću od 3.500 do 14.000 kn.

- Ovaj model financijske konsolidacije omogućit će da nakon ispunjenja sv ih dugovanja prema igračima i zaposlenicima, NK Varaždin

za bolje zdravlje

gradskih sredstava za sport. Gradonačelnik nam je do sada pomagao i uvijek bio od riječi, nadamo se da će tako biti i dalje, a što se tiče ove odluke, vjerujem da ju nije donio sam, već da ih ima mnogo drugih koji stoje iza te odluke, a možda su ga i nagovorili.

ukomet je sportska igra koja osigurava svestran tjelesni razvoj jer podjednako utječe na sve velike mišićne skupine. Kineziološka raznovrsnost i veliki broj različitih kretnih struktura zahtijeva podjednak angažman svih dijelova tijela što osigurava ravnomjeran razvoj svih mišića tijela, kako ruku i nogu, tako i trupa. Stoga je s gledišta biološkog rasta i razvoja rukomet upravo idealan sport za mlađe dobne skupine jer ne zapostavlja niti jednu topološku regiju tijela, Bojan GOLUB a isto tako dominantno ne unapređuje nijednu mišićnu skupinu Kondicijski trener nauštrb ostalih. Raznim kretanjima fitness cluba i skokovima razvija se muskulatura “Sportlife” nogu, a izbačajima i raznim obram042/241-600 benim kontaktnim djelovanjima razvijaju se mišići ruku, trupa i ramenog pojasa. akođer, rukomet je sportska igra čiji kineziološki profil zahtijeva široku lepezu različitih motoričkih sposobnosti. Nema nijedne motoričke značajke koja je irelevantna za rukomet i na koju rukomet kao kineziološka aktivnost ne vrši pozitivan utjecaj. Stalno kretanje, ograničeni prostor, iznenadne situacije, ometanje protivnika, nedostatak vremena zahtijevaju brzinu, snagu, koordinaciju i agilnost, ali isto tako i fleksibilnost, preciznost ili ravnotežu. Brzina je dominantna odrednica kretanja s loptom i bez nje, agilnost je važna zbog učestalog uspostavljanja, zaustavljanja i promjene smjera kretanja, koordinacija zbog manipulacije loptom u kretanju, snaga kod odraza, izbačaja i duela s protivnikom, fleksibilnost i preciznost kod udarca, a ravnoteža kod fintiranja. Rukomet stoga proizvodi raznovrsne motoričke podražaje i u velikoj mjeri unapređuje cjelokupni motorički potencijal.

T

Nijedno tijelo ZŠUGV-a nije upoznato s načinom kreditiranja

U Zajednici špor tskih udruga Grada Varaždina zatečeni su informacijom o ovakvoj vrsti kreditiranja i finaciranja NK Varaždin. - Službena infomacija o ovom pitanju u Zajednicu

u

koliko budemo informirani, tada ćemo moći raspraviti i donijeti zaključak do današnjeg dana nije došla - izjavio je Goran Vučetić, predsjednik ZŠUGV-a. - Nismo bili kontaktirani ni konzultirani o tom kreditu, niti smo o tom postupku raspravljali na

IO ili bilo kojem tijelu ZŠUGV-a, niti smo sudjelovali u donošenju te odluke pa ne znamo detalje. Osim toga ne znamo kako niti od kuda će anuiteti tog kredita biti vraćani. Smatram da to ipak spada u interno poslovanje kluba i u to se mi kao Zajednica sportskih udruga grada Varaždina ne miješamo. Ukoliko budemo informirani i nešto o tome službeno saznali, i ukoliko će se tada od nas tražiti mišljenje ili stav onda ćemo moći o tome raspraviti i donijeti zaključke kao ZŠUGV, a do tada nemamo komentara jer ga nit i ne možemo imati bez relevantnih činjenica. - dodao je na kraju Vučetić.

ribolov

Sportski Nizinske vode N

izinske vode nazivamo i ciprinidnim vodama, prema ciprinidnim vrstama koje u njima žive. Gornji dio ciprinidnih voda proteže se od 250 do 450 metara. Tu žive mrena, deverika, klen i podust. Ispod ovog područja do 150 metara visine nalazi se ciprinidno područje u kojem žive svi predstavnici ciprinida, a uz ostale grabežljivice i štuka, smuđ i grgeč. Dalje nizvodno, do ušća, čista je Budimir Šebečić cipri&#173;nidna regija sa autor knjige šaranom kao najbrojnijom “Male tajne sportskog vrstom.Planinska jezera nalaribolova” ze se na visinama od 1500 do budimir.maletajne@gmail.com 2250 metara gdje žive pastrva i zlatovčica. Visinska jezera nalaze se na visinama od 500 do 1500 metara, također s karakteristikama pastrvskih voda. Ostala nizinska jezera na nadmorskim visinama od 10 do 500 metara imaju pretežno ciprinidne vrste. Velike površine zauzimaju i toplovodni ribnjaci namijenjeni uzgoju prvenstveno šarana, ali i druge konzumne ribe. Uz velike rijeke mnogo je rukavaca gdje je prije teklo glavno ili sporedno korito rijeke. To su bare - stajaće vode koje se samo u slučaju većih porasta vodostaja ponovno popunjavaju vodom. Za ribolov su interesantna i umjetna jezera, tzv. šljunčare koje su nastale vađenjem šljunka. Neke su bogate brojnim ribljim vrstama, naročito šaranom i štukom, ali i somom, linjakom i smuđem.


34 Sport

21. rujna 2010.

BEJZBOL Počinje novi sistem natjecanja u hrvatskim ligama “jesen-proljeće”

RUKOMET

Škola u Cestici i Toplicama U RK Varaždin obilježavaju prvu godišnjicu osnutka kluba upisima novih članova. Trenutno je u Varaždinu 40-ak polaznika rukometne škole, a s podružnicama u OŠ Cestica i OŠ I. K. Sakcinskog Varaždinske Toplice ima ih ukupno 70-ak. U školskoj sportskoj dvorani u Cestici treninzi će biti srijedom i petkom od 16 do 17 sati, a u V. Toplicama ponedjeljkom i srijedom od 16 do 17 sati. Ravnateljice ovih škola prepoznale su kvalitetan i stručan rad s djecom trenera RK Varaždina.- U Varaždinu su treninzi utorkom i četvrtkom od 16 do 17, a u subotu od 10 do 11 sati u TTS-u. - rekao je predsjednik kluba Hrvoje Jembrih. Mlade rukometaše treniraju treneri Siniša Laković i Siniša Kliček, koji ovaj posao rade s puno entuzijazma u svoje slobodno vrijeme. Njihov rad s djecom prepoznala je i Splitska banka te je odnedavno i sponzor kluba. Ostale troškove u klubu financiraju isključivo iz vlastitih sredstava. Ostvarena je odlična suradnja s RK Kneginec s kojima tjedno igraju prijateljske utakmice, kao i s podmlatkom RK Varteks Di Caprio. Svi zainteresirani za treniranje rukometa od 6 do 16 godina starosti mogu se i dalje javiti na tel. 091/255-7142 ili na rk.varazdin@gmail.

Finale prije finala Play off odigravat će se tijekom svibnja i lipnja kada završavaju škola i fakulteti Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Utakmicom četvrtfinala Kupa Hrvatske za 2010. godinu igrači Baseball kluba “Vindija” ušli su u drugi dio ovogodišnje natjecateljske sezone. Po novom sistemu prelazi se na sistem “jesen-proljeće” tj. jesenski dio odnosit će se samo na odigravanje utakmica prvog dijela sezone, dok će se playoff odigravati krajem svibnja i tijekom lipnja sljedeće godine. Ovakva sezona je novina, tj. jedinstvena u svjetskom bejzbolu, a neki od nedostataka i razloga zbog kojeg se Baseball klub “Vindija” i službeno nije složio s njom su i velika natjecateljska pauza tijekom zimskih mjeseci, jer bejzbol za razliku od drugih vanjskih sportova, npr. nogometa, nije moguće igrati po izrazito hladnom i lošem vremenu te na lošem terenu zbog specifičnosti same igre. I još jedan bitan razlog je taj da će se play off odigravati tijekom svibnja i lipnja, kada su i završne obaveze igrača na školama i fakultetima, što je bitna stavka u amaterskom sportu, čime je i ograničena mogućnost kvalitetnog treniranja i u konačnici i kvalitete samih utakmica i postizanja dobrog rezultata. Uz to dolazi i do velikih problema prijavljivanja igrača za novu sezonu, pogotovo mlađih, čija se godišta prate za nastup u određenoj kategoriji, a iznimno

U žaru igre

je otežana i mogućnost dovođenja mogućih stranih igrača jer novi prijelazni rok je krajem osmog mjeseca kada su sve lige još u punom tijeku.

svim igračima početne ekipe, ali i ostalima s klupe. Tako su se na najvažnijoj bacačkoj poziciji izmijenili Marin Farkaš, Jura Abramić, Filip Furjan i Danijel Levak, koji nisu gostima dozvo-

Neslaganje No, stav kluba je bio, unatoč neslaganju s novim sistemom, da će nastupati i dalje u svim službenim natjecanjima koje prihvati skupština Hrvatskog baseball saveza, pa tako i u ovom. No, prije početka nove sezone, odigrana je i četvrtfinalna utakmica hrvatskoga kupa u kojoj su Varaždinci na domaćem terenu dočekali karlovačku ekipu Grabriku, koju su s lakoćom svladali u samo šest izmjena s 15:0. Utakmica je odrađena na zadovoljavajućem i tehničkom i taktičkom nivou, te je menadžer varaždinskih bejzbolaša Goran Vučetić uspio izmijeniti cijelu ekipu, davši potrebnu minutažu

f

inalni turnir održat će se 25. i 26. rujna u Karlovcu lili ni bod, iako im je ovo bio prvi pravi nastup nakon odrađenih priprema. Ostali igrači odradili su postavljene zadatke bez greške, kako u obrani tako i u napadačkoj poziciji, što je dovelo do visokog vodstva već na samom početku igre od čak 10:0. Ostatak utakmice iskorišten je za ulazak svih igrača s klupe, koji su također pružili kvalitetnu igru. Ovom pobjedom Varaždinci su se plasirali na finalni turnir

Bejzbol

Kupa Hrvatske koji će se održati 25. i 26. rujna na bejzbol igralištu u Karlovcu, a vjerojatni protivnik igrača Vindije u polufinalom susretu bit će karlovačka Olimpija. Ovo će biti i finale prije finala, jer će se u drugom polufinalu susresti dvije drugoligaške ekipe Donata iz Zadra i Kaptola iz Zagreba, koji su napravili potpunu senzaciju svladavši

splitsku Nadu SSM na njihovom terenu u četvrtfinalu.

Motiv Varaždinci su posljednje dvije sezone zaredom došli do same završnice u kupu, nažalost ostavši oba puta na drugom mjestu, tako da je motiv izuzetno velik za pokušati doći do naslova pobjednika kupa.

SPORTSKI RIBOLOV Ekipa Varaždin-Interland osvojila prvo mjesto 1. lige HSRS

Pojedinačni prvak - Kristijan Kosmačin Posljednja dva kola 1. lige HŠRS-a u lovu ribe za seniore održano je na jezeru Finzula u Rakitju, a domaćini su bili ŠRK Jastrebarsko i ŠRK Rak Rakitje. Lovila se babuška, deverika, sitna uklija i žutooka, od 0,50 do 12 kg ukupne težine, dirigiranim ribolovom na rolu. U subotu je prvo mjesto osvojilla momčad ŠRU Bjelka-GME iz Sunje, a u nedjelju momčad ŠRK-a Rak iz Rakitja. U ukupnom poretku borba za prvo mjesto vodila se između tri momčadi, a odličnim rezultatima u zadnja 4 kola prvak Hrvatske je postala ekipa ŠRK-a Varaždin-Interland, druga je ŠRD Korana, Karlovac i treća ŠRD

Ilova, Garešnica. ŠRK Azzurro, Varaždin, osvojio je 6. mjesto. Ovo im je ukupno peti naslov momčadskih prvaka Hrvatske za seniore ŠRK-a Varaždin. Sljedeće godine momčad ŠRK Varaždin-Interland nastupit će na 31. Svjetskom klupskom prvenstvu za seniore u lovu ribe. U pojedinačnom poretku prvak Hrvatske je Kristijan Kosmačin (Varaždin-Interland, Varaždin), drugi je Damir Škorić (Varaždin-Interland, Varaždin), a treći Željko Raženj (Rak, Rakitje). Iz lige su ispale 4 zadnje momčadi, a prvih 12 pojedinaca plasiralo se u majstorice za reprezentaciju Hrvatske 2011. godine.

Varaždinci sa dobrim ulovom


Savjetnik 35

21. rujna 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Tisuće lira u Svibovcu Podravskom S

vjedoci smo enormnih klimatskih promjena u svega nekoliko sati. Iza oblaka se pojavi sunce te nagla pripeka čini nepoželjne reakcije u ljudskom organizmu bez obzira na životnu dob. U rano ljetno poslijepodne, prisustvovao sam sprovodu pokojnika na groblju u Vinici. Doista, sunce je pržilo nemilice, nigdje nijednog stabla u blizini mjesta za ispraćaj Franjo Pavetić pokojnika, a jedna mlada djevojka “Nije sramota raditi, pada pokošena toplotnim udarom, a kamoli u vrtu” zamalo teško povrijedivši se na kamenom grobu na koji je pala, a gdje su prisutni tražili barem trunku zaštite od nepodnošljive vrućine, u škrtoj sjeni oblikovanih čempresa. Igrom sudbina, nakon nekoliko dana prisustvujem pogrebu u Svibovcu Podravskom. Pogreb se održao u primjerenije vrijeme za ljetno doba, ali sunce je još uvijek pržilo. Većina prisutnih bila je zaklonjena granama prekrasnog stabla stručno odabranog i posađenog sa svrhom da pruža hladovinu. Malo tko od prisutnih zna da je to vrlo rijedak zasađeni primjerak listopadne vrste na širem području ove regije. Radi se o drvu čiji je botanički naziv Liriodendron tulipifera (tulipanovac). A botanički naziv te biljke nagovještava porijeklo svoga naziva! Listovi svojim oblikom podsjećaju na glazbala lire, a lira na tisuće, tvore ogroman orkestar te lepršeći na povjetarcu izvode prigodnu glazbu... A cvjetovi koji podsjećaju na cvijet tulipana, a tulipana na stotine, tvore ogroman buket. Listovi i osušeni cvjetovi idealni su za jesenske dekoracije pogotovo u vrtićima i školama čije lišće i cvjetovi potiču maštu. Zanimljivo je da to stablo vuče porijeklo iz Arboretuma “Opeka” kod Vinice. Ono je doista zasađeno na pravo mjesto, ljeti štiti od vrelog sunca, a u jesen, kad izgubi lišće, škrto zimsko sunce neograničeno prodire kroz granje i grije prisutne. Siguran sam da će generacije mještana zahvalno čuvati ovo drvo ne samo zbog sjene koju stvara, već zbog rijetkosti i ljepote kojom očaravajuće djeluje. Možda će i ponetko barem u mislima zahvaliti onome tko ga je zasadio baš na tome mjestu.

Ultrazvuk je ponekad nezamjenjiv! su na RTG stavan. Veliki obol kvaliteti (koji zrači), dijagnostike ultrazvuk je dao u l t r a z v u k na području urologije, gdje je nema nika- zapravo nezamjenjiv. kvih štetnih najbitnije je naglasiti da je posljedica. za korištenje ultrazvučnog M e đ u t i m , uređaja potrebna subspeciu o d n o s u jalistička edukacija. Naime, n a R T G u u okviru studija veterinardijagnostici ske medicine dobivaju se graviditeta, samo osnovne informacije o ima svojih primjeni i dijagnostici ultranedostata- zvukom. Također je bitno da Ultrazvukom dijagnosticirani mokračni kamenci ka, jer kod ga dijagnostičar često rabi u većeg broja praksi, jer je iskustvo u radu plodova ne i dijagnosticiranju izuzetno način dijagnosticiranja koji će otkriti sve zamršene dija- možemo odrediti njihov broj. bitno. S obzirom na njegovu gnoze i riješiti sve nedoumice Prednost je pak što se gravi- neizostavnost u dijagnostii probleme, ali je izuzetno ditet može odrediti već u ranoj ci, ultrazvuk osobno već koristan pri dijagnosticiranju dobi, dok je za RTG potrebno godinama koristim u praksi jednog dijela patologije jetre, oko četrdeset dana od oplod- i zahvaljujući toj dijagnostičslezene, bubrega, mokraćnog nje, kada počnu okoštavati koj metodi mnogim kućnim mjehura, maternice te srca, ali lubanja i kralježnica ploda. ljubimcima spašen je ili proi druge anatomije, kao npr. U dijagnostici bolesti srca, duljen život! mišićja, zglobova, ovisno o ultrazvuk je tehničkim mogućnostima. veliki napreUltrazvučnu dijagnostiku dak, budući smatramo pomoćnom meto- d a m o ž e dom, jer dijagnozu u pravilu mo «ući» u postavljamo na osnovi svih srce i vidjeti elemenata kojima raspola- unutrašnju žemo, od anamneze, kliničke anatomiju, slike, pretrage mokraće i krvi, dakle i patologiju. No, za RTG-a i ultrazvuka. ajveća prednost ultra- potpunu konzvuka je njegova nein- t r o l u r a d a vazivnost, tj. bezazlenost za srca, EKG je pacijenta. Tako npr. u odno- i dalje neizo- Potvrda dijagnoze nakon kirurškog zahvata

I

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

N

ovim pravilnikom o uvjetima za otvaranje specijalističkih veterinarskih praksi, uvjet neće biti samo završen poslijediplomski specijalistički studij, već i opremljenost prakse određenim dijagnostičkim uređajima. Naravno, jedan dio kolega koji su i do sada otvarali ambulante za male životinje bez potrebne edukacije ili opreme takav pravilnik dočekali su s velikim negodovanjem. Tako je i ultrazvuk, kao pomoćno dijagnostičko sredstvo, našao svoje mjesto u obveznoj opremi specijalističkih praksi! Naravno, ultrazvuk nije svemogući

N


36 Oglasi

21. rujna 2010.

USPJEH Laberna vodeća u sjevernoj Hrvatskoj u opskrbi materijalima za krovišta i fasade

U prodajnom centru Laberna, koji se prostire na 12.000 četvornih metara, trenutno je čak 20.000 artikala, od čega je 1.000 raspoloživo na skladištu za trenutnu isporuku

Novo - fasadne izolacije i sistemi U Laberni velik izbor crepova vodećih svjetskih i domaćeg proizvođača, a u ponudi i velik izbor piljene drvene građe, laminiranog drva, lamperije i OSB ploča te krovnih izolacija od staklene i mineralne vune Tvrtka Laberna osnovana je 1992. godine. Od 1998. godine kreće u smjeru specijalizacije za pokrove i pripadajuće proizvode. Nekoliko godina kasnije u prodajni program uvodi drvene konstrukcije za krovišta i sve ostale potrebne proizvode od drva (drvene obloge – brodski pod, lamperiju, OSB i tako dalje).

Do 2008. godine bila je usko specijalizirana za krovišta, a nakon toga širi prodajni asortiman na fasadne sisteme. U ponudi trenutno ima 20.000 artikala, od čega je 1.000 raspoloživo na skladištu za trenutnu isporuku. Centar se prostire na 12.000 četvornih metara, trenutno radi 17 ljudi, a tvrtka raspolaže s tri dostavna

kamiona.

Prodajni asortiman Laberna trenutno drži vodeće mjesto u sjevernoj Hrvatskoj u opskrbi materijalima za krovišta i fasade. U ponudi se nalazi velik izbor vodećih svjetskih proizvođača crepova: Craeaton, Bramac, Tondach i domaćeg proizvođača Dilj Vinkovci.

Osim crepova, u ponudi je i velik izbor piljene drvene građe, laminiranog drva, lamperije i OSB ploča, krovnih izolacija od staklene i mineralne vune. Novo u ponudi su fasadne izolacije i fasadni sistemi. Nude se izolacije od stiropora i poliuretana tvrtke Bachl, vune Knauf Insulation, ljepila i završnih slojeva Bekament

i Caparol. Svi fasadni i završni slojevi

f

asadni i završni slojevi toniraju se u Laberni, čime se smanjuje rok isporuke

toniraju se u Laberni, čime se smanjuje rok isporuke

i mogućnost naknadnog naručivanja manjih količina. Također je moguće nijansirati i unutarnje boje za zidove. Isporuka za robu sa skladišta je u roku od jednog do dva radna dana vlastitim kamionima i istovarom. Cilj tvrtke Laberna je zauzeti i zadržati vodeće mjesto u ponudi fasadnih sistema, kao i u području krovova.


Oglasi 37

21. rujna 2010.

JGV2'0&J_SN0 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN 02NȨɹɳɵȿɳɷȹɴɳȿɳɴȹɴɷ VJJ=/Ȩɵɴɻɹȹɴȿɳɵȹɴȿɴɳȿɵ Varaždin, 21. rujan 2010.

JGV2'0&J_SN0 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN 02NȨɹɳɷȿɳɵȹɴɳȿɳɴȹɴɷ VJJ=/Ȩɵɴɻɹȹɴȿɳɵȹɴȿɴɳȿɴ Varaždin, 21. rujan 2010.

Na temelju odredbe članka 50. Statuta Varaždinske županije (“Službeni vjesnik Varaždinske županije”, broj 15/09 i 27/09), Odluke o financiranju prijevoza studenata s područja Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 36/09 i 48/09), te Pravilnika o kriterijima i postupku ostvarivanja prava na sufinanciranje troškova prijevoza redovitih studenata s područja Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 26/10), župan Varaždinske županije o b j a v lj u j e

Na temelju odredbe članka 50. Statuta Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 15/09 i 27/09) župan Varaždinske županije objavljuje

/_8'G=e'_

ĤåáėĺÿĮÿđĨ��ıáåĒĮÿđÑĨġėáĤıàĉÑ_ÑĤÑłáÿĒĨĊåłıġÑĒÿĉå za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na îÿĒÑĒÝÿĤÑĒĉå ĮĤėĪĊėĺÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ŀÑ ÑĊÑáåđĨĊı ûėáÿĒı ɵɳɴɳȹɴɴȩ I. Pravo na prijavu na ovaj Javni poziv ostvaruju redoviti studenti s područja Varaždinske županije koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete: - da su redoviti studenti preddiplomskog sveučilišnog studija, stručnog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, diplomskog sveučilišnog studija, specijalističkog diplomskog stručnog studija ili su upisani na jedno od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, - da imaju prebivalište na području Varaždinske županije najmanje dvanaest mjeseci u trenutku predaje prijave za ostvarivanje prava na sufinancirani prijevoz, - da im je udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta studiranja veća od 5 km, - da su državljani Republike Hrvatske. Studenti koji imaju status studenta apsolventa ne ostvaruju pravo na sufinancirani prijevoz. II. Pored općih uvjeta iz točke I. ovog Poziva, pravo na prijevoz mogu ostvariti redoviti studenti prema sljedećim kriterijima: 1. studenti koji studiraju na području Varaždinske županije, Međimurske županije i Koprivničko-križevačke županije ostvaruju pravo kroz dodjelu pokaznih mjesečnih karata za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u autobusnom ili željezničkom prijevozu. Pravo na prijevoz uz dodijeljenu pokaznu mjesečnu kartu studenti imaju do zaključno 30. lipnja tekuće akademske godine. 2. studenti koji studiraju u Gradu Zagrebu pravo na sufinancirani prijevoz ostvaruju kroz dodjelu 4 vozne karte mjesečno za jednu akademsku godinu za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u autobusnom ili željezničkom prijevozu. 3. studenti koji studiraju u ostalim mjestima na području Republike Hrvatske, a koja nisu mjesta iz točke 1. i 2. ovog stavka, pravo na sufinancirani prijevoz ostvaruju kroz dodjelu 2 vozne karte mjesečno za jednu akademsku godinu za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u autobusnom ili željezničkom prijevozu. 4. studenti koji studiraju u inozemstvu ostvaruju pravo na financijski iznos od 100,00 kuna mjesečno za razdoblje studeni-lipanj tekuće akademske godine, a koji iznos se uplaćuje na žiro-račun studenta otvoren kod VABA d.d. banke Varaždin i Zagrebačke banke prema dinamici utvrđenoj posebnim Zaključkom. III. U svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta i kriterija za ostvarivanje prava na prijevoz, studenti koji su u prethodnoj akademskoj ûėáÿĒÿ ėĨĮĺÑĤÿČÿ ġĤÑĺė ĒÑ ĨıîÿĒÑĒÝÿĤÑĒÿ ġĤÿĉåĺėŀ áėĨĮÑĺČĉÑĉı samo potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu, izdanu od strane visokog učilišta na koje je student upisan, a u svrhu ostvarivanja prava na sufinancirani prijevoz. Studenti ĊėĉÿáėĨÑáÑĒÿĨıėĨĮĺÑĤÿĺÑČÿġĤÑĺėĒÑĨıîÿĒÑĒÝÿĤÑĒÿ ġĤÿĉåĺėŀáėĨĮÑĺČĉÑĉıĨČĉåáåßıáėĊıđåĒĮÑÝÿĉıȨ 1. ÿĮĊė ÿĨġıĒĉåĒÿ =ÜĤÑŀÑÝ GĤÿĉÑĺå koji se može preuzeti na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www. varazdinska-zupanija.hr ili osobno na porti Varaždinske županije, Franjevački trg 7, Varaždin 2. Potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu, izdanu od strane visokog učilišta na koje je student upisan, a u svrhu ostvarivanja prava na prijevoz 3. GĤåĨČÿĊıėĨėÜĒåÿĨĊÑŀĒÿÝå Studenti koji studiraju u inozemstvu osim dokumentacije navedene u točkama od 1.- 3. dostavljaju i ġĤåĨČÿĊıĊÑĤĮÿÝå žiro-računa otvorenog kod Vaba banke d.d. Varaždin ili Zagrebačke banke. Varaždinska županija zadržava pravo da, osim prethodno navedene potrebne dokumentacije, od studenta koji je podnio Prijavu zatraži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivalištu i domovnicu), ukoliko utvrdi da je isto potrebno radi utvrđivanja prava studenta na prijevoz. IV. Tražena dokumentacija dostavljaju se 'N02/V'_=G=PS=7 na sljedeću adresu: Varaždinska županija Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport s naznakom „za prijevoz studenata“ "ĤÑĒĉåĺÑàĊÿĮĤûɺ &JɁɷɵɳɳɳ_ÑĤÑłáÿĒ V. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za ostvarivanje prava na prijevoz mogu se dobiti na slijedećim brojevima telefona : 042/390-513 i 042/390-540. VI. Ovaj Javni poziv otvoren je od dana objave u tisku do 30. listopada 2010. godine. Dokumentacija podnesena izvan ovog roka neće se uzimati u razmatranje. ŽUPAN

Predrag Štromar

/_8'G=e'_

ŀÑáėáĉåČıġėĺČÑĪĮåĒÿþĨĮıáåĒĮĨĊÿþÿıàåĒÿàĊÿþĊĤåáÿĮÑŀÑ ÑĊÑáåđĨĊıėáĒėĨĒėĪĊėČĨĊıûėáÿĒıɵɳɴɳȹɴɴȩ I. Pozivaju se studenti i učenici srednjih škola sa stalnim prebivalištem na području Varaždinske županije na podnošenje prijava za dodjelu povlaštenih studentskih i učeničkih kredita za akademsku odnosno školsku godinu 2010/11.(u daljnjem tekstu: krediti). II. Kredit je namjenski za pokrivanje osnovnih troškova studija za studente i troškova smještaja i prehrane izvan mjesta prebivališta (u učeničkom domu ili privatno) za vrijeme redovnog školovanja i boravka izvan mjesta prebivališta učenika srednjih škola. III. Pravo na kredit ostvaruju svi redoviti i izvanredni studenti (uz uvjet da u roku upisuju godinu za godinom) stručnih, preddiplomskih, diplomskih, integriranih i poslijediplomskih studija sa stalnim prebivalištem na području Varaždinske županije te učenici srednjih škola koji za vrijeme školovanja borave izvan stalnog mjesta prebivališta roditelja ili skrbnika s područja Varaždinske županije. IV. Krediti se dodjeljuju u sljedećim iznosima: a) učenicima srednjih škola 1. za školovanje na području Varaždinske županije uz boravak izvan stalnog mjesta prebivališta u iznosu od 400,00 do 800,00 kuna mjesečno, b) studentima na stručnom, preddiplomskom, integriranom i diplomskom studiju: 1. za studije na području Varaždinske županije u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna mjesečno, 2. za studije na području Republike Hrvatske (izvan Županije) u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna mjesečno, 3. za studije u inozemstvu u iznosu od 2.000,00 do 4.000,00 kuna mjesečno. c) za studente na poslijediplomskom studiju: 1. za studije na području Republike Hrvatske u iznosu od 1.000,00 do 2.500,00 kuna mjesečno, 2. za studije u inozemstvu u iznosu od 2.500,00 do 5.000,00 kuna mjesečno. V. Postupak dodjele kredita provodi Povjerenstvo za provođenje postupka za dodjelu povlaštenih kredita (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo. VI. Uvjeti kreditiranja su sljedeći: - vrijeme korištenja kredita: broj godina korištenja kredita jednak broju godina potrebnih za redovni završetak studija uz uvjet upisa godine za godinom, računajući od dana podnošenja prijave za dodjelu kredita za studente, odnosno, broju godina potrebnih za redovni završetak srednjoškolskog obrazovanja i boravka učenika izvan stalnog mjesta prebivališta, za vrijeme školovanja, - prestanak prava na kredit: završetak studija odnosno srednjoškolskog obrazovanja, neispunjenje uvjeta za upis u narednu višu godinu obrazovanja, prestanak boravka izvan stalnog mjesta prebivališta za vrijeme školovanja u srednjoj školi ili protek roka za korištenje kredita, - kamatna stopa godišnje iznosi 4,99%, - obveza povrata kredita dospijeva istekom roka od 6 mjeseci od dana završetka srednje škole, odnosno studija kroz jednake mjesečne anuitete na rok otplate koji je jednak stvarnom roku korištenja kredita, osim ako je korisnik kredita nezaposlen ili nastupi druga okolnost nemogućnosti vračanja kredita, o čemu odlučuje Povjerenstvo iz točke V. - ukoliko korisnik prestane ispunjavati uvjete za korištenje kredita, nastupa prekid, a iskorišteni iznos kredita odmah se prenosi u otplatu kredita koja dospijeva u roku od 15 dana nakon gubitka prava na povlašteni kredit a otplaćuje se kroz jednake mjesečne anuitete, na rok otplate koji je jednak roku stvarnog korištenja kredita - sredstva osiguranja: sudužništvo ili solidarno jamstvo roditelja/ staratelja ili druge pravne ili fizičke osobe u skladu s propisima banke VII. Prijave za dodjelu povlaštenog učeničkog kredita podnose roditelji ili staratelji učenika a za povlaštene studentske kredite studenti osobno. Prijave se podnose Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin, s naznakom „Za Povjerenstvo za provođenje postupka za dodjelu povlaštenih kredita“, tijekom cijele akademske odnosno školske godine. VIII. Prijavi se prilaže 1. potvrda o upisu u akademsku/školsku godinu 2010/11. 2. preslika osobne iskaznice 3. potvrda učeničkog doma ili drugog stanodavca o smještaju učenika izvan stalnog mjesta prebivališta s navedenim mjesečnim iznosom troškova koje korisnik kredita podmiruje. Ovaj Javni poziv za dodjelu povlaštenih studentskih i učeničkih kredita za akademsku odnosno školsku godinu 2010/11. s propisanim obrascima za podnošenje prijava nalazi se na web stranicama Varaždinske županije: www.varazdinska-zupanija.hr. Dodatne informacije: Varaždinska županija, Franjevački trg 7, Varaždin tel. 042/390-540, VABA d.d. banka Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1, Varaždin, tel. 042/659-565 ŽUPAN

Predrag Štromar

GOSPODARSKA ŠKOLA VARAŽDIN Na temelju odluke Školskog odbora raspisuje

NATJEČAJ

za upis polaznika u programe obrazovanja odraslih ɄGJ=#J7'=NG=N=2/_8/Ȩ 1. pomoćni/a daktilograf/kinja na računalu - NOVO 2. pomoćni/a knjigovođa/tkinja na računalu - NOVO 3. pomoćni/a radnik/ca za pripremu jednostavnih slastica - NOVO 4. pomoćni/a radnik/ca za pripremu vegetarijanskih jela - NOVO 5. pomoćni/a radnik/ca za pripremu jela svjetske kuhinje - NOVO 6. pomoćni/a radnik/ca za pripremu jela regionalne kuhinje - NOVO 7. pomoćni/a radnik/ca za pripremu makrobiotičkih jela - NOVO 8. barmen/ica- NOVO 9. poslove administratora 10. poslove rukovatelja robom 11. osnovne poslove u kuharstvu 12. osnovne poslove ugostiteljskog posluživanja ɄeNS/8/8'gNSJV8NGJ7ee8'78/Ȩ 1. pomoćni kuhar-konobar 2. pomoćni kuhar 3. pomoćni konobar 4. sobarica ɄeNS/8/NJ8/NSJV8NGJ7'GJ=#J7 GJ0_2'"'0'/ee8'78/Ȩ 1. prodavač 2. konobar 3. kuhar 4. slastičar 5. poslovni tajnik 6. upravni referent 7. hotelijersko-turistički tehničar 8. turističko-hotelijerski komercijalist 9. ekonomist 10. komercijalist ɄGJ=#J7'VN_JP_8/eG=N2=_ɈGJ'/_ȩNSVG8/Ɋ ɀ =_e8= GJS&=8= J8= 'N0VNS_= = 8/78/ /8#='8Ȩ 1. trgovinskog poslovođe 2. kuhara specijaliste 3. konobara specijaliste 4. izvršni poslovni tajnik Obrazovanje odraslih mogu upisati osobe koje imaju navršenih petnaest godina života i ispunjavaju druge uvjete utvrđene programom. Upisi traju do kraja mjeseca rujna, a početak nastave predviđa se za 11. listopada 2010. godine. Troškove obrazovanja snose sami polaznici, poslodavac ili drugi izvori u skladu sa zakonom. VġÿĨÿĨåĺĤĪåı#ėĨġėáÑĤĨĊėĉĪĊėČÿ_ÑĤÑłáÿĒȦėłåĒåGČÑŀŀåĤÿÑĒė ɷÿĮėȨġėĒåáĉåČĉÑĊÿàåĮĺĤĮÑĊėáɴɷáėɴɻĨÑĮÿȦÑıĮėĤÑĊȦĨĤÿĉåáÑ ÿġåĮÑĊėáɻáėɴɵĨÑĮÿȩėáÑĮĒåÿĒîėĤđÑÝÿĉåđėûıĨåáėÜÿĮÿĒÑ ĮåČåîėĒɷɼɵȿɵɻɳÿČÿĒÑĻĻĻȩĨĨȿûėĨġėáÑĤĨĊÑȿĺŀȩĨĊėČåȩþĤ


38 Vidokrug

21. rujna 2010.

TU KRAJ NAS Prije 8 godina Dubravka Držajić započela je u Kuršancu svoju mantru o vrtlarstvu i životu

Kad teta zasuče rukave O tome da je njezina obitelj i danas itekako vezana za Varaždin uvjerile su nas “gradske milostive”, odnosno ukrasne tikvice obučene u barokno ruho…

Dubravka Držajić svoje anemone, perunike, paprati, agave... obožava i u vrtu stalno sije i sadi nove primjerke bilja Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

KURŠANEC – Prije nekih osam godina Dubravka Držajić s obitelji se iz Varaždina doselila u Kuršanec i otada počinje jedna divna mantra ne samo o vrtlarstvu već i o životu uopće. Naime, naša domaćica sretnica je koja svoje slobodno v r i jeme p r o vodi uprav o ona k o

Sova nas je smrknuto gledala

kako sama želi, radeći ponajviše u svom vrtu gdje se osjeća ugodno i opušteno. Svoju cvjetnu oazu mira, u koju može pobjeći od svakodnevnih problema i obaveza, obogatila je skulpturama koje sama izrađuje te nizom vrtnih ukrasa…

Sagradila i most Posla u vrtu od nekih 500 hvati i u ovu ranu jesen ima na pretek pa susjedi i poznanici uopće nisu iznenađeni kad Dubravka, teta koja već 15 godina radi u dječjem vrtiću Panda, po povratku s posla krene u košnju svojega travnjaka. - Iako me oduševljava svijet biljaka, još sam više fascinirana kristalima i kamenjem. Baš svaki pa i najmanji kamenčić od kojeg su sazdani moji alpinumi, probran je, a kao i kod sadnje biljaka, razmišljala sam kamo ih postaviti. Kod uređenja vrta važan je svaki detalj, a ako sve radite sami, morate biti spremni itekako zasukati rukave, jer kako inače popločati staze, izgraditi drveni most, urediti jezerce, održavati i oblikovati živicu… Do cvijeća te sadnica ukrasnog drveća

i grmlja uglavnom dolazim kupnjom i razmjenom, a ukrase i kamenje uglavnom dobivam na poklon – istaknula je Dubravka Držajić dodavši kako ima fenomenalne kolegice na poslu. Znajući za njezinu strast, godinama joj s godišnjeg odmora donose i poklanjaju neobično lijepo kamenje s našeg priobalja. Čak su je i „potjerale kući“ ranije s posla, kako bismo mogli pripremiti reportažu za naš tjednik. No Dubravkinu kreativnost nismo zamijetili samo u vrtu, jer pravo iznenađenje čekalo nas je u prekrasno namještenom domu u kojem ima desetak neobičnih kućica – kao iz bajki.

A gdje je povrtnjak? - Svaka od mojih kućica – priča je za sebe. Za njihovu izradu koristim koru drveta, osušene gljive i gube, mahovinu, a likove izrađujem čak i od plodova divljeg oraha. Imam ih više vrsta, pa tako u jednoj kući živi vještica, po drugoj se penju i izležavaju patuljci, a u jednoj obitava vino… Iako male kućice poklanjam dragim osobama, velikih se ne odričem.

Osim njih izrađujem slike od osušenog cvijeća, drvca od žice i raznobojnih perlica, a od pur-pjene koja se koristi u građevinarstvu, napravila sam katedralu. Za božićne blagda-

i

ma tu kuća u kojoj živi vještica, po drugoj se penju patuljci... ne uvijek pronađem vremena isplesti adventske vijence, no moram priznati, za sada još jedino nemam vremena urediti svoj povrtnjak – otkrila nam je Dubravka Držajić koja je svoje radove svojevremeno ipak stigla prezentirati javnosti na Špancir festu i ludbreškom sajmu. A o tome da je obitelj i danas itekako vezana za Varaždin, uvjerile su nas “gradske milostive”, odnosno ukrasne tikvice obučene u barokno ruho. Zaista, ovoj odgojiteljici kreativnosti ne nedostaje, a povedu li se i ostali sumještani za njom, Kuršanec zasigurno neće biti „selo, kak selo“!

I TOGA IMA U Zagrebačkoj ulici 151 u Varaždinu na stablu divljeg kestena istovremeno plodovi i cvat

Divlji kesten procvao – u rujnu U Zagrebačkoj ulici 151 u Varaždinu stablo divljeg kestena puno je plodova, ali i - cvjetova. O neobičnoj pojavi obavijestila nas je čitateljica 7Plus Regionalnog tjednika, čija se kuća nalazi nasuprot čudnovatog stabla.

hippocastanum) cvjeta u proljeće, od travnja do svibnja – rekao je Franjo Pavetić,

l

jekovit, ali nepopularan jer onečišćuje okoliš

Klima ili “miner”

Divlji kesten koji ima plodove i istovremeno cvate

- Cvatnja divljeg kestena iz Zagrebačke ulice u rujnu, kad već obično sazrijevaju plodovi, doista je iznenađujuća i izvan prirodnog ciklusa spomenute biljke, s obzirom na to da divlji kesten (Aesculus

poznati varaždinski vrtlarski stručnjak i vlasnik vrtlarije “Pavetić”. Cvatnja divljeg kestena u rujnu može se pripisati, dodao je, sve prisutnijim klimatskim promjenama, ali i nametniku

“mineru”, koji razara list, pa se sada biljka cvatnjom prije zime želi oporaviti. Inače, divlji je kesten iznimno ljekovita biljka, a listovi, cvjetovi, kora, a posebno pupoljci (izdanci), koriste se u narodnoj i službenoj medicini. U drvnoj industriji je na cijeni zbog boje drva. - Prije se često sadio u parkovima i drvoredima, dok u današnje vrijeme, nažalost, znatno manje jer onečišćuje prometnice i to tri puta u godini: kad cvate svojim laticama, kad ima plodove i, na kraju, svojim lišćem - rekao je Pavetić.


21. rujna 2010.

Oglasi 39


40 Zdravlje NAJAVA Dan borbe protiv nasilja nad ženama

21. rujna 2010.

MULTIPLA SKLEROZA U povodu Nacionalnog dana oboljelih

U Varaždinu anketa, u Ludbregu predavanje Ove srijede, 22. rujna, u Varaždinu i Ludbregu bit će obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Obiteljski centar Varaždinske županije, varaždinski Klub žena i Mreža žena s invaliditetom na Franjevačkom trgu u Varaždinu od 10 do 12 sati dijelit će edukativne i promidžbene materijale o sprečavanju nasilja nad ženama. Uz to će provoditi anketu o učestalosti nasilja u obitelji, a žele prikupiti informacije i stavove o tome jesu li građani nadležnim institucijama prijavili da su bili žrtva ili svjedok bilo kakvog oblika nasilja. Građane mole da se odazovu kako bi dobili što reprezentativnije rezultate. Isti dan, u Ludbregu, u Gradskoj čitaonici i knjižnici “Mladen Kerstner” u 19.30 sati Obiteljski centar organizira predavanje pod nazivom “Ne – nasilju nad ženama”. U Hrvatskoj se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava

22. rujna, na dan kada je 1999. godine Mato Oraškić na zagrebačkom Općinskom sudu za vrijeme trajanja brakorazvodne parnice ubio tri žene, suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Harju Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec te teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Oraškić je osuđen na 40 godina zatvora, što je dotad bila najdugotrajnija izrečena kazna u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja. - Cilj Nacionalnog dana jest da se o žrtvama glasno progovara, a društvo osvještava o postojanju nasilja nad ženama te da ga isto počinje osuđivati i postane osjetljivo na potrebe žrtva nasilja – ističu u Obiteljskom centru. (vms)

Sedam tisuća rijetkih bolesti Od rijetkih bolesti u Hrvatskoj boluje više od 20.000 osoba, a većina ne može dobiti odgovarajuću terapiju nakon što im je bolest kasno dijagnosticirana. Istaknuto je to na Prvoj nacionalnoj konferenciji o rijetkim bolestima koja je prošli vikend u organizaciji Hrvatske udruge bolesnika s rijetkim bolestima održana u Dubrovniku. Rijetkim bolestima se smatraju one od kojih boluje manje od pet osoba na 100.000 stanovnika, a u našoj zemlji utvrđeno je gotovo sedam tisuća različitih bolesti. Riječ je o teškim kroničnim, degenerativnim i smrtonostim oboljenjima, koja su u 80 posto slučajeva genetski uvjetovana, a najviše pogađaju djecu. Konferencija je održana s ciljem da se osmisli Nacionalni plan za rijetke bolesti, koji bi uključivao bolju dijagnostiku, multidisciplinarno liječenje putem mreže referentnih centara, bolju dostupnost lijekova te socijalnu skrb o oboljelima i njihovim obiteljima. (vms)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Tajnica Dragica Janiček i predsjednica Irena Vrdoljak (stoje) s polaznicama radionice

Bolest s tisuću lica i - devet asistenata! Uz dosadašnjih troje, pomoć osobnih asistenata odobreno je za još šestoro članova Društva Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

- To je bolest s tisuću lica ističe Irena Vrdoljak, predsjednica Društva multiple skleroze Varaždinske županije, čije smo članove posjetili povodom 26. rujna, Nacionalnog dana oboljelih od ovog teškog poremećaja središnjeg živčanog sustava. - Više je tipova bolesti, simptomi su različiti, bolest je neizlječiva, ali postoji puno lijekova za ublažavanje simptoma. Mul-

tipla skleroza je teška bolest, ali s njom se živi. Naš je rad usmjeren na pomoć oboljelima - nastavlja predsjednica Vrdoljak.

66 članova Društvo je osnovano 2002. godine, no zapravo djeluje još od 1994. godine, kao sekcija ondašnje hrvatske udruge. Danas Društvo okuplja 66-oro članova, no pretpostavlja se da je broj oboljelih u našoj županiji daleko veći, oko 300, pa ih

Jadranka Kosor i Božena Herega

Savjeti iz ordinacije

predsjednica poziva na učlanjenje, jer Društvo nudi cijeli niz projekata pomoći, osnaživanja, druženja, socijalizacije i razmjene iskustava. Među projektima su kreativna radionica, psihoterapijska grupa, medicinska gimnastika, ciklus predavanja, terapija, posjeti članovima, a nedavno su osnovani Klub mladih te Klub Ludbreg. Najteži bolesnici mogu dobiti i – osobnog asistenta! Tako je 25. kolovoza predsjednica Vlade Jadranka Kosor uručila ugovore o suradnji i financijskoj potpori iz dijela prihoda od igara na sreću za provedbu projekata koji osiguravaju uslugu osobnih asistenata za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta. Ta sredstva, na temelju javnog natječaja, raspodjeljuje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a odobrena su za šest članova Društva multiple skleroze Varaždinske županije, pa tako, uz dosadašnja tri člana, čak ih je devetoro dobilo po-

Predsjednica Irena Vrdoljak

moć u vidu osobnog asistenta. Na primanju u Sheratonu bili su i predstavnici Društva, primjerice gospođa Božena Herega, jedna od članica kojoj je odobren osobni asistent (na slici). Osobni asistenti nisu klasični njegovatelji, nego više – prijatelji. Ne mogu biti članovi obitelji, jer predstavljaju i pomoć cijeloj obitelji bolesnika! Osobnog asistenta može dobiti samo član Društva, jer upravo Društvo s asistentom sklapa ugovor o radu na 80 sati mjesečno, čime se ujedno potiče i zapošljavanje.

Potpis pod sliku

Križobolja – važne fizikalna terapija i edukacija K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ao što smo naveli prošli tjedan, križobolja je jedan od najčešćih razloga izostanka s posla, a računa se da je oko 75 do 80 posto populacije tijekom života doživi barem jednom. U liječenju križobolje koriste se i brojne metode fizikalne terapije. U prvih nekoliko dana može se pokušati s hladnim oblozima, ali većina bolesnika bolje reagira na lokalnu primjenu topline. Na raspolaganju imamo i brojne metode elektroterapije, terapijski ultrazvuk, laser, elektromagnetoterapiju i dr. jerojatno najvredniji dio fizikalne terapije je medicinska

V

gimnastika, čiji su glavni ciljevi uspostavljanje, održavanje ili povećanje opsega pokreta, održavanje i povećanje mišićne snage, povećanje izdržljivosti, razvijanje ili poboljšanje koordinacije pokreta, povećanje brzine pokreta, poboljšanje stava i položaja tijela, sprečavanje i ispravljanje različitih deformacija (skolioze, ravna stopala), poboljšanje funkcije pojedinih organskih sustava i kondicioniranje organizma. Medicinska gimnastika može se provoditi na suhom i u vodi. Potonje se odnosi na imerzijsku hidroterapiju u okviru koje se provode i terapijske

vježbe radi poboljšanja opsega pokreta i snage, vraćanja izgubljene funkcije i smanjenja boli. rilikom propisivanja vježbi mora se uzeti u obzir opće stanje bolesnika, njegova životna dob, mogući opseg pokreta, upalna aktivnost i drugo. Najčešće se vježba u ležećem položaju, ali može i u sjedećem, stojećem, četveronožnom i visećem. Dakle, postoji velik spektar mogućnosti, ali važno je znati što primijeniti u kojoj fazi bolesti u pojedinog bolesnika. osebnu pozornost valja pokloniti edukaciji bolesnika i svih

P

P

potencijalnih bolesnika, jer se time prevenira pojavljivanje križobolje i utječe na socioekonomski aspekt bolesti. Iako je spektar mogućnosti liječenja vrlo širok, ključan je individualni pristup. bolesnika s kroničnom križoboljom situacija može biti složenija, jer treba identificirati i ispravljati brojne interaktivne čimbenike kao što su bol, raspoloženje, spavanje i drugo, koji mogu dovesti do trajanja simptoma. Tada se najbolji rezultati postižu sveobuhvatnim principom liječenja, koji se zasniva na takozvanom biopsihosocijalnom modelu.

U


Zdravlje 41

21. rujna 2010.

DOZNAJEMO Novi ugovor za adaptaciju i dogradnju Kirurgije Opće bolnice

Dogradnja Kirurgije u proljeće? Na sastanku s ministrom Milinovićem dogovoreno da će ugovor biti potpisan za 10-ak dana, a u financiranje investicije vrijedne 120 milijuna kuna uključit će se i Grad Varaždin Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Adaptaciju i dogradnju zgrade Kirurgije za centralni hitni prijem Opće bolnice Varaždin neće financirati samo Varaždinska županija i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, nego će im se priključiti i Grad Varaždin. Obznanjeno je to prošli tjedan kada je u Varaždin stigao ministar zdravstva i potpredsjednik Vlade Darko Milinović, koji je iza zatvorenih vrata razgovarao s gradonačelnikom Ivanom Čehokom i županom Predragom Štromarom.

Cilj Županijskog obiteljskog centra - osnažiti roditelje i djecu

PRIJAVITE SE Projekt „Neka bude bolje“

Radionice za djecu i samohrane roditelje

Konačno provedba - Zahvaljujući razumijevanju ministra, dogovoreno je hitno proširivanje povjerenstva čije bi se radne skupine trebale sastati već idući tjedan. One će pripremiti novi ugovor koji bi mogao biti potpisan za desetak dana, na temelju čega bi se krenulo u provedbu tog projekta - rekao je prošli tjedan Čehok i potvrdio da će se u financiranje uključiti i Grad Varaždin. Od ravnatelja Opće bolnice dr. Dubravka Tršinskog doznajemo da su svi podržali sastavljanje novog ugovora. - S obzirom na to da je nakon osnovnog ugovora potpisano nekoliko aneksa, dogovoreno je da je najbolje da se sastavi novi ugovor, u koji će biti uključen i Grad. Za desetak dana trebalo bi biti točno utvrđeno koliko novca će osigurati Ministarstvo, koliko Županija, a koliko Grad – rekao je dr. Tršinski. Veliko i važno ulaganje u varaždinsku bolnicu vrijedno je 120 milijuna kuna, ne računajući medicinsku opremu, a dosad je nebrojeno mnogo puta najavljen “siguran” početak gradnje. Treba vjerovati da će se najave ovaj put konačno obistiniti: natječaj za izvođača radova trebao bi biti raspisan i zaključen do

U varaždinskoj bolnici vidio sam puno dobrih stvari, istaknuo je Milinović

Bez spajanja varaždinske i čakovečke bolnice Do spajanja varaždinske i čakovečke bolnice neće doći, potvrdio je prošli tjedan ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović. - Za spajanje županijskih bolnica zasad nema potrebe – rekao je Milinović, ali je ipak dodao da će se u nastavku zdravstvene reforme vidjeti hoće li se takva potreba stvoriti. Istaknuo je da će aktualna Vlada do kraja mandata okončati kategorizaciju i akreditaciju bolnica, o čemu se

kraja ove godine, a u proljeće sljedeće godine možemo očekivati prve građevinske radove.

Nov način rada Za pacijente, liječnike i medicinske sestre dogradnja Kirurgije i izgradnja centralnog hitnog prijema neće značiti samo daleko bolje uvjete, nego će omogućiti potpuno nov način rada. Umjesto da po dolasku u bolnički krug

priča već 20 godina. - Doneseni su pravilnici za kategorizaciju bolnica, a varaždinska po njima ne bi treba ništa izgubiti, štoviše, trebala bi razvijati programe koji jamče veću razinu zdravstvene zaštite – rekao je ministar. Iz toga se može zaključiti da bi Opća bolnica doista mogla ući u drugu kategoriju županijskih bolnica regionalnog značaja, čime bi bila svrstana odmah iza nacionalnih bolnica.

ide iz jedne u drugu zgradu, pacijent će doći na centralni prijem, gdje će za obradu

i

zgradnja centralnog prijema za pacijente znači kraj lutanja po odjelima biti zadužen poseban tim, a specijalisti i subspecijalisti će

radi pregleda ili konzultacija doći k pacijentu. Hitni prijem bit će smješten u dograđenom dijelu, i to sa strane na kojoj se sada nalazi most kod Hitnog kirurškog prijema. Uz to, tamo će biti smješteni centralni rentgen, ultrazvučna aparatura i CT uređaj, pa će gotovo sva dijagnostika biti na jednom mjestu, što će pacijentima također “uštedjeti” vrijeme i živce.

Sljedeći mjesec u Obiteljskom centru Varaždinske županije počinje provedba novog projekta pod nazivom “Neka bude bolje”, koja je namijenjena obiteljima s jednim roditeljem. - Cilj projekta je kroz različita predavanja i radionice osnažiti roditelje i djecu da se lakše nose sa svakodnevnim izazovima. Tako će sudionici imati priliku poraditi na svojoj komunikaciji, osjećajima, samopouzdanju te da osvijeste što bi im to moglo pomoći da svoj život učine boljim i kvalitetnijim – ističu u Obiteljskom centru. Navode da se mogu javiti roditelji i djeca koji su se stjecajem okolnosti (razvod, smrt jednog roditelja, napuštanje obitelji od strane jednog roditelja, samohrano roditeljstvo) našli u situa-

ciji da žive sami. Susreti će se odvijati jednom tjedno tijekom sedam tjedana, i to ponedjeljkom, a trajat će 60 minuta. Istovremeno će se odvijati sastanci grupe za roditelje koju će voditi Vlatka Prstec, diplomirana pravnica, te grupa s djecom koju će voditi Kristina Bajsić, socijalna radnica. - Bitno je napomenuti da će grupe biti sastavljene od maksimalno 12 članova, pa stoga pozivamo sve zainteresirane roditelje i djecu da se uključe u ovaj projekt. Jedini kriterij je da djeca budu u dobi od 6 do 12 godina – pojašnjavaju. <br />Prijaviti se možete na broj telefona 042/303-075 ili osobno dolaskom u prostorije Obiteljskog centra Varaždinske županije u Poljani Biškupečkoj na adresi Varaždinska bb. (vms)

Tjedan borbe protiv TBC-a Društva Hrvatskog Crvenog križa već tradicionalno su prošli tjedan počela s obilježavanjem Tjedna borbe protiv tuberkoloze koji počinje 14. rujna, a završava 21. rujna. Od TBC-a u svijetu godišnje umru tri milijuna ljudi. U Varaždinskoj je županiji 2008. godine bilo evidentirano 49 oboljelih od TBC-a, dok je iste godine u Specijalnoj bolnici u Klenovniku na liječenju bilo 239 pacijenata, ali iz svih dijelova Hrvatske, kao i iz susjedne BiH. Cilj Tjedna je zdravstveno prosvjećivanje građana o sprečavanju i suzbijanju TBC-a, pa su društva CK-a organizirala edukativna predanja i prigodne radionice o TBC-u. (vms)

Zdravo srce Dijagnostika bolesti srca i krvnih žila P

reventivni sistematski pregled provodi se s ciljem otkrivanja čimbenika visokog rizika za pojavu najčešćih bolesti u populaciji, te s ciljem ranog otkrivanja tih istih bolesti. I dalje su na prvom mjestu po pobolu i umiranju upravo bolesti srca i krvnih žila. Zbog toga je značajan dio preventivnog sistematskog pregleda usmjeren upravo na otkrivanje čimbenika visokog rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila te otkrivanje već postojećih poremećaja, primjerice metaboličkog sindroma. Traže se i već postojeće bolesti kao što je to hipertenzija (povišene vrijednosti tlaka krvi), ili bolesti srca uzrokovane

smanjenom opskrbom srca krvlju, zbog bolesti koronarnih krvnih žila. Laboratorijske pretrage mogu otkriti poremećaj u metabolizmu masti, što se u nalazima vidi kao visoke vrijednosti kolesterola i triglicerida. jere se i vrijednosti šećera u krvi i ispituje je li tolerancija na šećer umanjena i postoji li već šećerna bolest. Određuje se i tjelesna težina, jer prekomjerna tjelesna težina i pretilost predstavljaju jedan od važnih čimbenika rizika. Daljnja ciljna dijagnostička obrada potrebna je u slučaju postojanja metaboličkog sindroma, koji uključuje poremećaj u metabolizmu masti i

M

šećera, te pretilost i prekomjernu tjelesnu težinu. U slučaju lošeg reguliranog krvnog tlaka može se raditi 24-satno mjerenje krvnoga tlaka. Kod sumnje na postojanje poremećaja srčanog ritma, u svrhu dijagnostike radi se 24-satno snimanje srčanog ritma (holter EKG). ko je potrebno dobiti jasniji uvid u rad srca i utvrditi stanje krvnih žila, radi se bezbolna ultrazvučna pretraga koju zovemo kolor dopler srca i velikih krvnih žila. Ta nam pretraga pokazuje protok krvi kroz srce i nepravilnosti u protoku te u kakvom su stanju velike krvne žile. U osoba koje su pod visokim rizikom za razvoj bolesti srca i krvnih

A

žila, a to su oni koji u obitelji imaju osobe koje boluju od tih bolesti ili ranije umiru od bolesti srca i krvnih žila, ili oni koji imaju već razvijeni metabolički sindrom i hipertenziju, može se napraviti i ergometrija. rgometrijom tražimo pokazatelje nedostatne opskrbe srčanog mišića krvlju u vrijeme izloženosti povećanom tjelesnom naporu. To u svakodnevnim aktivnostima može rezultirati pojavom zloćudne aritmije ili srčanog infarkta, odnosno iznenadnom smrću takve osobe tijekom bavljenja sportom ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću.

E

Dr. Štefica Pukšić, internist Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979


42 Ženski svijet

Trudnoća

21. rujna 2010.

MODA Nose se karirane i traper košulje, cvjetići i prugice

Bez smetnji i bolova O

bično kada se spom e n u vj ež b e za trudnice ili vježbe nakon poroda, odmah se pomišlja na pripreme za porod, pravilno disanje, povratak u prijašnju kondiciju. Svakodnevno smo bombardirani slikama lijepih i mladih žena na portalima i časopisima koje uspješno i zadovoljno vježbaju. Realnost je nešto drugačija jer Martina ŠEBIJAN statistika pokazuje da licencirani voditelj vježbi i Hrvati nemaju još uvijek tjelesnih aktivnosti za trudnice, razvijenu naviku vježbaprenatalfintess@gmail.com nja. Zašto biste trebali vježbati u trudnoći? nam da vam je dovoljno teško svako se jutro ustati i obući bez da se rasplačete jer se osjećate bolesno i napuhano. Ali, drage moje, rješenje za vaše probleme leži upravo u vježbanju. ježbanjem ćete popraviti tonus mišića, ojačati svoje tijelo i postati izdržljivije. Sve to će vam omogućiti lakšu pripremu za porod te lakše vraćanje u formu nakon poroda. Vježbanje utječe na vaš krvožilni sustav i mišiće zbog čega ćete imati više energije i neće vam se događati da klonete od umora. rudnice koje vježbaju tijekom trudnoće imaju obično lakšu i kraću fazu otvaranja te sigurniji porod, a učestalost prijevremenih poroda je manja. Olakšat ćete bolove u leđima i duž ishijadičnog živca. Aktivnosti u trudnoći mogu pomoći i u uspostavljanju ravnoteže šećera u krvi. Trudnice koje vježbaju u trudnoći brže se oporavljaju nakon poroda. ormalno je da se često osjećate lijeno, bespomoćno i pod velikim ste stresom. Sve što vas može izvući iz kuće i natjerati da pokrenete svoje tijelo, umanjit će ove štetne utjecaje. Stoga nam se pridružite u Aerobic centru “Tanja” gdje će vam stručno osoblje pokazati koje su vježbe dobre za vas i vašu bebu. To je, također, i mogućnost da se upoznate s drugim trudnicama koje prolaze isto što i vi. Sve informacije možete dobiti na broju telefona 091/517-0371.

Z

V T

N

Može biti i nekoliko brojeva prevelika

Neuništive prugice opet su na ulicama

I u drugom nastavku filma “Seks i grad”

Karirane dočekajte jesen Karirana košulja može biti pripijena, nekoliko brojeva prevelika ili strukirana. Mnoštvo je kombinacija, a na vama je da odlučite koja je za vas najprikladnija Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ovo proljeće doživjele su veliki comeback, a jesen se nastavlja u njihovom duhu. Riječ je o kariranim košuljama koje brojni dizajneri i modne kuće imaju u svojim jesenskim kolekcijama. Naravno, svatko nudi svoje varijante karirane košulje, pa se tako nose nekoliko brojeva preve like, zatim

pripijene, a možete nabasati i na strukirane karirane košulje koje sežu gotovo do koljena.

Nova generacija Ovisno o modelu, kariranu košulju možete kombinirati uz traperice, neki savjetuju da ispod njih odjenete majicu, dok oni mlađi kariranu košulju mogu kombinirati s kratkom suknjom ili kratk i m hlačama te natko ljenicama, koje su ove jeseni “ in”. Mnoštvo j e kom-

Cvjetna i prugasta modna jesen

Jesenski cvjetići i prugice Ako ste se u posljednje vrijeme zaputili po odjeću do metropole ili preko granice, tada u trgovinama niste mogli izbjeći cvjetiće, ni prugice. Cvjetni uzorak na odjeći popularan je i ove jeseni, no ipak je malo umjereniji. Tako se uz cvijeće na haljini može naći i

binacija, a na vama je da odlučite koja je za vas najprikladnija. Ove jeseni na velika vrata su, uz karirane košulje, ušetale davno otpisane traper košulje. Naravno, godine su učinile svoje, pa su traper košulje nove generacije puno drugačije od širokih ispranih košulja koje su se nosile prije trideset godina. Traper košulje 21. stoljeća su pripijene i nose se “pospremljene” u hlače. Dok neke modne kuće i dizajneri više vole raskopčane, drugi savjetuju traper košulje zakopčane do grla. Kod ovog ponovno oživljenog odjevnog

malo jesenskog lišća, a tople jesenske jakne podstavljene su – cvjetnim motivima. Na gradske ulice s hladnijim danima vratile su se i neuništive prugice, koje su u svoje kolekcije uvrstili mnogi slavni dizajneri, ali i cjenovno prihvatljiviji brendovi.

predmeta zanimljivo je to da ga ni ne morate kopčati. Traper košulju možete jednostavno svezati u čvor, na to nabacite

t

raper košulje nove generacije su pripijene i nose se u hlačama sakoić ili jaknu i ove jeseni bit ćete totalno u trendu. Koju traper košulju odabrati, ovisi o vama i vašem stilu, no nikako je nemojte ove sezone zaboraviti ako želite pod svaku cijenu biti u trendu.

Frizerski salon Ispadanje kose može se usporiti P

Kristina BOŽIČEVIĆ djelatnica u frizerskom salonu GLOSS Ive Režeka 4a, Varaždin 042/200-420

rije nego pođete tražiti lijek protiv ispadanja kose ili ćelavosti, morate prvo dobro razmotriti radi li se o bolesti ili o nasljednoj osobini. ri samoprocjeni uzmite što više čimbenika u obzir, primjerice, stanje kose vaših roditelja, rodbine, kad vam je kosa počela ispadati, ali i provjerite u kakvom ste psihofizičkom stanju sad.

P

Ako ste zaključili da je riječ o bolesti, morate hitno u akciju. Obratite se i liječniku, no ako je u pitanju nasljeđe, teško ćete moći išta učiniti, osim pomiriti se s tim. Ipak, nemojte se potpuno obeshrabriti, jer iako ne možete potpuno zaustaviti, možete bar usporiti ispadanje. I u jednom i u drugom slučaju najvažnije je sustavno djelovanje. Morate odlučiti da

ćete se uhvatiti s tim potpuno u koštac jer samo povremeno reagiranje neće vam donijeti nikakvo poboljšanje.


Ženski svijet 43

21. rujna 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ivanka Mazurkijević, pjevačica i glumica

Kod muškarca me svaki Dermatolog U borbi s aknama put privuče nešto drugo A Ivanka kuha brzo i učinkovito, a ljubomorna je samo kad za to ima razlog

kne su jedna od najčešćih bolesti kože. Često se u težem obliku pojavljuju u mladenačkoj dobi (od 11. do 15. godine), nešto više kod muškaraca nego kod žena. Zahvaćena su masnija područja kože, osobito lice, gornji dio vrata (ispod brade), ramena, ponekad i cijela leđa, područje dekoltea i nadlaktica. rlo važnu ulogu u raSanja PETEK-MODRIĆ zvoju akni imaju nadr. med. specijalist dermatovenerolog sljeđe masne kože, utjecaj Kralja P. Krešimira IV. 41 a, spolnih hormona (prvenVaraždin 042/302-080 stveno muških), prisutnost bakterija na koži, način života (nepravilna prehrana, ispostavljenost stresu…), nepravilna njega kože, uporaba neprimjerene dekorativne kozmetike... Uslijed udruženog djelovanja većeg broja čimbenika, lojnice počinju pojačano lučiti loj. Nastupa suženje izvodnih kanala te formiranje mitesera ili komedona. Miteseri predstavljaju neupalni oblik akni, ali nužno vode do upalne faze tj. do formiranja prištića ili akni. Ovisno o dubini, položaju i trajanju upale, povećava se mogućnost za razvoj ožiljaka. Potrebno je pravovremeno i primjereno liječenje kojim nastojimo spriječiti posljedice, odnosno ožiljke. No, nažalost, “čarobni štapić” koji će problem riješiti preko noći ne postoji, pa je ustrajanje u terapiji izuzetno važno! Za kućnu uporabu savjetujemo preparate s aktivnim tvarima, koje će svojim djelovanjem “otopiti” mitesere i smanjiti upalu, a neke će istovremeno utjecati i na ublažavanje ožiljaka. U određenim slučajevima, nužna je i sistemska terapija (primjena antibiotika u obliku tableta, hormona kod žena, odnosno, u težim slučajevima, tableta na osnovi vitamina A). Vrlo je važno redovito i stručno (nikako vlastoručno), mehaničko čišćenje komedona, često i uz pomoć novih tehnika poput hidrodermoabrazije. Razvile su se i druge nove tehnologije kojima možemo brzo i bezbolno smiriti upalne procese poput “plavog svjetla”, biooksidativne terapije i slično. S ožiljcima “borba” traje nešto duže, no nije nemoguća. Uklanjaju se uz pomoć kemijskih pilinga, mikrodermoabrazije (npr. dijamantima), lasera ili ih se može ispuniti hijaluronskom kiselinom.

V

Moj moto je: “Bit će super!” - otkrila je pjevačica Stampeda koja ne zna zbog čega još nije nastupala u Varaždinu Piše: GORDANA IGREC

“Ja ću na Brač, a ti ćeš na Hvar”, pjeva u ležernom stilu Ivanka Mazurkijević koja je zašarenila u ružičasto svojim stilom i pojavom, te glasom obojila našu estradnu scenu. Oko Ivanke već je sve od rođenja nesvakidašnje. Rođena je u Tettnangu, malom pitoresknom njemačkom mjestašcu. Pradjed joj je bio Poljak, prabaka Austrijanka, a sva ostala rodbina iz Dalmacije te Bosne i Hercegovine. Kao šlag na torti tu je Velika Gorica, u kojoj je ova mlađahna pjevačica, lepršava i vrckava duha, pronašla svoj dom.

Fetiš - torbice Za Ivanku Mazurkijević, diplomiranu bohemisticu (češki jezik i književnost) i muzeologinju sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, glazba ne poznaje granice kuhinjskog miksera. Svoj prvi nastup Ivanka je imala 1995. godine pored biljarskog stola. Danas u kazalištu u Velikoj Gorici radi svoju glazbu ponajviše za glumicu Senku Bulić, glumi povremeno kao lija u “Ježevoj kućici” ili igra u predstavi Ane Savić Gecan “Crtančica”. Uz dosad objavljenih pet albuma sa svojom grupom Stampedo, u budućnosti planira, kako je otkrila, imati ljubavnika, tisuću djece, još više glazbe, još više slušatelja i još više putovanja. Za Male ženske razgovore u svojem “mozaičnom” stilu popabirčenom od Hrelića do učenih knjiga i putovanja govori o svojem ženskom svijetu: omiljenim parfemima, najdražem filmu, muškarcima koji je privlače i još koječemu drugome što čini svijet mlade, otkačene, samosvjesne žene koja traži svoje

Voljela bih sa Stampedom u Varaždin Vaš uzor? Svi sretnici! Svaka prava žena nikad ne smije... Žena sve smije! Koji odjevni stil njegujete?

Sve i svašta u svako vrijeme. Što je najvažnije u vezi? Da se održi zdrava i sretna. Jeste li bili u Varaždinu i kako vas se dojmio?

Puno puta, ali nikad sa Stampedom, pitam se zašto? Inače, prekrasan grad. Što nikad niste učinili, a željeli biste? Svirati sa Stampedom u Varaždinu!

mjesto pod suncem kao nešto što se može prepoznati, a ne biti stopljeno s uniformiranom ili konformističkom masom. Krenuti u bezbrižno čavrljanje s Ivankom može biti i hrabar iskorak iz predvidive svakodnevnice. Stoga, bez obzira na godine i ukuse u glazbi, bez ustručavanja zavirite u Male ženske razgovore. Jutro započinjete s... Kavom. Kako biste se opisali u tri riječi?

Trenutačno: “Veličanstveni izvor” s Garyjem Cooperom. Omiljeni parfem? Mijenja se, sad je “Oui”. Što je za vas uspjeh u životu? Osjećaj da ste u bilo čemu uspjeli u životu? Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli? Zdravlje, uspjeh, sreću... I sve te stvari, za svoju rodbinu i prijatelje. Klasika. Poput male crne haljine. Koliko pari cipela imate kod kuće? Imelda ipak vodi... Imate li fetiš? To r b i ce! N i kad ne

biste mogli oprostiti? Ubojstvo s namjerom. Kako provodite slobodno vrijeme? Kava, izlasci, predstave, koncerti, prijatelji, bazen, Utrine, dućani, Scena Gorica, Klub 100, last minute putovanja... Koju glazbu volite slušati? Sve od svega najboljega. White Stripes do Yaya Con Dios. Johnny Cash do Georgea Michaela. Totalno sve. Što ste po horoskopu? Najbolji strijelac. Volite li kuhati? Ne, osim brzo i učinkovito. K nj i g a koj u biste rado još jednom pročitali? “Rat s daždevnjacima”.

d

a ulovim zlatnu ribicu, poželjela bih zdravlje, uspjeh, sreću; klasika, poput male crne haljine Dobra, crne duge kose, plivačica. Vaš moto u životu? Bit će super! Iz takta vas mogu izbaciti... Zli te glupi ljudi. Iz kuće ne izlazite bez... Naočala. Jeste li ljubomorni? Samo s razlogom i vrlo kratko. Što vas prvo privuče kod muškarca? Svaki put nešto drugo. Najdraži film?


44 Ženski svijet i zdravlje

Žene

Moram mirovati! (1) H

mm... gospođo, bojim se da ste otvoreni za prst i da ćete morati na mirovanje – konstatira ginekolog trudnici u 28. tjednu prve trudnoće. – Moramo učiniti neke dodatne pretrage, a nije isključeno da ćete neko vrijeme morati provesti u bolnici! - nastavlja on. udućim majkama Dr. Aleksandar nije jednostavno JUKIĆ priopćiti takve novosti nakon ginekološkog spec.ginekologije i pregleda. Još je teže isto porodništva to reći već postojećim majkama koje, primjerice, imaju kod kuće trogodišnje dijete kojem je majka svakodnevno gotovo nezamjenjiva. S jedne strane, mirovanje kod kuće se majci vjerojatno čini kao najbolja opcija dok je s druge strane boravak u bolnici neupitno najsigurnije rješenje za očuvanje trudnoće. U bolničkim uvjetima ginekolog pregledom, CTG-om te ultrazvukom može lako zamijetiti i najmanje promjene u nalazu na grliću maternice te odmah intervenirati. U kućnim uvjetima se postavlja realno pitanje koliko trudnica uistinu može mirovati? Ako već ima malo dijete - kako tom djetetu objasniti zašto ga mama sad neko vrijeme ne smije dizati i da mora ležati, a djetetu (a često i okolini) je naoko sasvim zdrava? e treba niti svaka trudnica koja se prije vremena počela otvarati ležati u bolnici i na nama kliničarima ostaje suptilna procjena ispravno ocijeniti kako naći najsretniju opciju u vođenju trudnoće u žena kojima prijeti prijevremeni porod. Ja često volim reći kako je ovaj dio problematike u porodništvu igra mačke i miša. jedne strane moramo (i trudnice i mi liječnici!) «osluškivati» i najmanje znakove koji bi mogli upućivati na prijevremeni porod, a opet ne smijemo svako malo pregledavati trudnice kada znamo da preveliki broj pregleda značajno povisuje vjerojatnost od razvoja infekcije koja nedvojbeno vodi u prijevremeni porod. - Ali doktore, pa ja ovako mogu mirovati i doma! Sad ionako ne radimo nikakve pretrage, sve što ste rekli da ste planirali učiniti sa mnom je obavljeno, nema infekcije, a imam kod kuće uvjete za mirovanje! - kaže trudnica. - A jeste li baš sigurni da je to tako lako izvedivo? Da ćete baš za svaku stvar koju trebate zamoliti nekog od ukućana? - pitao bi ginekolog. Opet, nije lako odlučiti i majci prenijeti dio odgovornosti i tereta za ishod sadašnje trudnoće. (Nastavit će se)

21. rujna 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Koje kistove koristiti prilikom nanošenja šminke?

Dobre četkice čine čuda Kod nanošenja rumenila ili podloge najbolji su prsti, no za proizvode u prahu, potrebne su kvalitetne četkice Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Kod šminkanja najradije koristite aplikatore koji dolaze sa sjenilima? Pogrešno! Zapravo, bolje bi bilo da se pr itom služite prstima, a želite li nanositi šminku kao profesionalka, za to su vam potrebni kistovi, odnosno četkice. Donosim vam pregled osnovnih kistova koje posjeduje svaki vizažist.

B

N

Prsti ili kist? 1. Za puder (1), za konturiranje lica i nanošenje rumenila (2) te plosnati za tekuću podlogu (3)

“bockalicu” koristite za utapkavanje tekuće podloge za savršeno prekrivanje 2. Za nanošenje sjenila (4), ublažavanje rubova i blago nanošenje sjenila (5), precizan (6) i kosi kist (7)

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Prstima se možete poslužiti kod nanošenja kremastih proizvoda, poput tekuće podloge, korektora ili kremastog rumenila. Toplina prstiju pritom će bolje odraditi posao od kistova. No, za proizvode u prahu ili kamenu, potrebni su vam kistovi, i to prvenstveno kist za puder (1) te kist za konturiranje lica i nanošenje rumenila (2), oba od prirodne dlake. Plosnati kist za tekuću podlogu (3) koristite kada

vam lice nije u najboljem stanju, odnosno kada vam je potrebno jače prekrivanje. Ovaj kist najčešće je sintetički i bitno je da je što kvalitetniji, kako prilikom korištenja ne bi ostavljao crte po licu. Za šminkanje očiju definitivno su vam potrebni kist za nanošenje sjenila (4), zatim

kist kojim ćete ublažavati rubove sjenila kako biste izbjegle “rakun look” te za blago nanošenje sjenila (5) i precizniji kist kojim ćete sjenilo nanositi na pregib i unutarnji kut oka te na donji kapak (6). Njime također možete i razmazivati olovku. Ova tri kista također bi trebala biti od prirodne dlake, dok ćete sintetički kosi kist (7) koristiti u najrazličitije svrhe – njime ćete nanositi tuš u gelu i sređivati obrve mat sjenilom, a najpraktičniji je za takozvano mokro nanošenje sjenila. Jednostavno ga navlažite, umočite u sjenilo i dobivate liner najrazličitijih boja. Ostali kistovi su opcionalni. Takozvanu “bockalicu”, odnosno kist s dvije vrste prirodnih dlaka (8) koristit ćete za utapkavanje tekuće podloge ukoliko želite zaista savršeno prekr ivanje. Jednostavno bijele vrhove kista umočite u podlogu i bockanjem je nanosite na lice. Pritom ćete mikroskopskim točkicama podloge zaista prekriti baš sve. Sintetički kist za korektor (9) još je jedan opcionalan kist, pošto je korektor najjednostavnije i najbolje nanositi prstima. No, ovim kistom lakše ćete ga nanijeti na, primjerice, podočnjake. Posljednji kist jest onaj sintetički za nanošenje ruža (10). Za nanošenje mineralnog pudera postoji još nekoliko kistova, poput takozvanog kabuki kista, no o njima nešto više neki drugi put. Sada, kada ste nabavile navedene kistove, možete zaista uživati u nanošenju šminke.

Kistove treba redovito prati! Kako biste izbjegle infekciju, kistove je potrebno redovito prati. Za to je najbolje koristiti blagi tekući sapun ili šampon. Nanesite manju količinu sapuna u dlan te utrljajte u dlake kista, nakon

čega ih isperite mlakom vodom, pritom izbjegavajući namakanje drške. Kistove sušite tako da ih polegnete na ručnik, jer će u protivnom voda ući u dršku te će se kist raspasti.

3. “Bockalica” (8), kist za korektor (10) i za nanošenje ruža (11)

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Akne na leđima A

kne koje imamo po leđima ne razlikuju se puno od akni koje imamo po licu. One ovise o genetici, pa ako je netko iz vaše obitelji imao problema s aknama, možda ćete ih imati i vi. ko imate akne na licu, vjerojatno će se pojaviti i na leđima. kne mogu nastati na bilo kojem dijelu tijela, osim na stopalima i dlanovima jer tamo nema žlijezda lojnica. Na leđima su akne ozbiljnije i teže ih se riješiti jer su pore veće, a koža je deblja. Stvaranju

A A

akni na leđima, kao i na licu, pogoduju preveliko lučenje sebuma, velika količina odumrlih stanica i bakterije. Loj i odumrla stanica nalaze se u pori kože i stvaraju blokadu, pa kad dođe bakterija, nastaje akna. Riješiti ih se ne možete potpuno tako dugo dok tijelo luči velike količine loja, ali ih možete svesti na minimum. Moramo voditi brigu o općoj higijeni. a tuširanje koristite blagi sapun i dobro istrljajte leđa da isperete loj i mrtve stanice. Vrlo je dobar prirodni sapun od

Z

lavande jer djeluje antiseptički. Korisno je i raditi piling za tijelo koji uklanja sve nečistoće s tijela. Da biste se manje znojili, nosite ugodnu, prozračnu i pamučnu odjeću te koristite proizvode za reguliranje znojenja. Nakon svakog tuširanja obucite čistu odjeću. Pijte puno tekućine, najbolje vodu jer ona čisti naše tijelo od otrova, a u prehranu ubacite svježe voće i povrće. Svi ti faktori utječu na izgled i zdravlje naše kože te se moramo svakodnevno truditi da je takvom i održimo.


Ženski svijet 45

21. rujna 2010.

PROVJERILI SMO Zašto skladne ljubavne veze debljaju?

Abortus i MasterCard Piše: VAŠA DIVA

Parovi koji imaju skladnu vezu često naberu nekoliko kilograma viška

Ljubav nosi kilograme Možda sami nikada ne biste kupili čips, no ako vaš partner ostavi otvorenu vrećicu na stolu, posegnut ćete za njom

Kako izbjeći debljanje u vezi?

1.

Zajednička fizička aktivnost i vježbanje najbolji su saveznik u održavanju linije i najučinkovitiji motivator za mršavljenje.

2.

Ne morate jesti koliko i vaš partner. Žene obično rade pogrešku kada obrok dijele na pola. Umjesto toga probajte podijeliti jelo u omjeru 60/40.

3.

Žene imaju više utjecaja na prehrambene navike nego muškarci. Žene obično odlaze u kupovinu i kuhaju. Pokušajte u svoju prehranu uvrstiti više svježeg voća i povrća, a manje masti i ugljikohidrata.

Piše: PETRA MEŠTRIĆ

Kada ste u sigurnoj vezi, održavanje vitke linije postaje sve teže i teže. Ljudi se u skladnoj ljubavnoj vezi često opuste i udebljaju. Preskočite vježbanje, naručite fast-food uz film ili kupite velike kokice u kinu i, prije nego što postanete svjesni, imate puno više od pukih leptirića u trbuhu. Nove navike života udvoje vode do debljanja, a ovo su neke od njih.

Večere i deserti Kada ste sami, skloniji ste pripremati zdrave obroke kod kuće, a jednom, kada postanete par, puno su češći izlasci na večere i deserte u grad. Parovi često jedu vani i pritom zaboravljaju da restoranska hrana obiluje kalorijama. Rješenje? Umjesto u restoranima, nastojte objedovati zajedno kod kuće. Kada ste u stabilnoj vezi, često se izležavate na kauču ili ste stalno u krevetu. Djelujte dok još stignete i, umjesto ležanja ispred televizora, šećite, vozite bicikl, rolajte ili trčite. U vezi partnerova hrana postaje i – vaša hrana. Parovi u ljubavnim vezama, kad su zajedno, često jedu hranu koju ne bi jeli da su sami. Možda sami nikada

u vezi il i braku m imaju uškarci veće š tri puta a im se nse da poveć trbuh a

ne biste kupili čips, no ako vaš par tner ostavi otvorenu vreć icu na stolu, naravno da ćete malo posegnut i za njom. U redu je ponekad pojesti nešto kalor ično, ali ako pretjerate, i prije nego što primijetite kilogrami će se nakupiti. Na početku veze vjerojatno ste pazili što jedete i redovite ste vježbali jer ste htjeli impresionirati partnera. Nakon što ste osvojili voljenu osobu, prestali ste se zamarati takvim stvarima, odnosno nestala je potreba za impresionira-

njem partnera. Međutim, to je pogrešno razmišljanje jer bi se trebali bav it i sobom zbog sebe, a ne zbog drugih. Na kraju dodajmo kako muškarci u vezi ili braku imaju tri puta veće šanse da pate od pretilosti u predjelu trbuha od onih slobodnih. Grčka medicinska udruga za pretilost zaključila je da je abdominalna pretilost najveći zdravstveni problem za parove, a do tih su rezultata došli nakon što su obavili istraživanje na 17.341 osobi u dobi od 20 do 70 godina.

pogled na svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

N

eki sam se dan dobro nasmijala zanimljivom raspletu koji je Predrag Raos otkrio u vezi spaljivanja vještica! Taj naš kontroverzni književnik je nakon podužeg logičkog razmišljanja došao do zaključka, koji otprilike ovako glasi: žene nisu spaljivali zato kaj su bile vještice, nego zato jer su bile zavodnice i preljubnice! Pučki rečeno kurve. A čim su bile kurve, imale su posla s vragom! Kako su se crkva i pobožni neuki puk smrtno bojali vraga, a ta se, inače, nevidljiva neman uvukla u tijelo žene, pa je ona izvodila pizdarije, morali su pod hitno nešto poduzeti. I jesu! Izmislili su lomače. I vještice. Sve dalje je poznato. li je još uvijek nepoznato kaj je bilo s muškima!? Oni su se isto kurvali, varali žene, delali fačuke, a nisu bili na lomači?! Kak je to, ustvari, čudno i za ono moralno, visokopobožno vrijeme, a i za ovo današnje, amoralno i pokvareno. Žena je ostala kaj je bila: i vrag, i sotona. Kurva. Danas ih ne odvode na lomaču, ali ih prže na sve moguće načine. A ništ im ne mogu! I to je poanta cijele priče. ene su vječne, kao što će biti vječno i sve ono kaj rade. Tu nebre ništ’ ni Bog ni Vrag! Oni ortodoksni izlaz ipak vide u zakonima i pravdi. Za njih je to kao svjetlo na kraju tunela! Treba ih ukalupiti! To! Kad se ih dovede u red, djevojke će biti nevine do prve bračne noći, bit će poslušne, dobre i vjerne ženice, rađat će brojnu dječicu i živjeti s jednim te istim mužem, ma kakav bio, dok ih smrt ne razdvoji! O slobodi seksa i nerađanja – ni riječi! Pa ‘ko meni, samosvjesnoj i slobodnoj ženi, a uz to i odgovornoj i pametnoj, može reći kad se i s kim smijem seksati, ako se seksam da ne smijem ostati trudna, a ako ostanem trudna da ne smijem pobaciti? Pa, to je moj život, moje tijelo, moja odluka! Tko će o tome donijeti odluku ako neću ja?! omisija! Da idem na komisiju i molim za pobačaj?! To je gore nego kad se za takve grijehe išlo na ispovijed! Stvarno, te molbe i te komisije za abortus strašno su mi slične zahtjevima za odobrenje minusa na Maestro ili MasterCard kartici! Svi se čude i svi te gledaju, a pojma nemaju kako se osjećaš i u kakvom si sranju! I kak onda ne buš išel privatniku – i po kredit i na abortus?

A

Ž

K

Kad ste u vezi, ne pazite što i kako jedete

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o. Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Ulje palmarose za nježnu kožu i protiv ožiljaka almarosa je trava visoka do 2 koristi za njihovo falsificiranje. Naročito blagotvorno djeluje P metra, koja raste u krajevima Industrije parfema i sapuna na suhu i pothranjenu kožu, pa se mnogo koristi u preparatima s tropskom klimom. Tradicional- veliki su potrošači tog ulja. terično ulje dobro vlaži kožu, za njegu lica, ruku, stopala, vlano se koristila za sprečavanje Epotiče obnavljanje stanica i sišta, usnica i slično. Također, infekcija i suzbijanje groznice. atrganim se lišćem parfimi- regulira produkciju sebuma, pa dobro je protuvirusno i protuN rala voda za kupanje i izrađi- je sjajno sredstvo za njegu svih bakterijsko svojstvo, pomaže vale su se mješavine za olakša- tipova kože i tretiranje njezinih kod bronhitisa, gripe, prehlade, nje bolova. Mirisom podsjeća na ulje ruže ili geranija, pa se često

različitih stanja poput akni, infekcija, ožiljaka, bora, upala.

upale sinusa, uha, grla i nosa. Ublažava bolove, odlično je

protugljivično sredstvo, pa se koristi u tretiranju raznih gljivičnih oboljenja kože, noktiju, probavnog i reproduktivnog sustava. Održava crijevnu floru u zdravoj ravnoteži, tonizira živčani sustav i potiče oporavak od stresa, mentalne iscrpljenosti i tjeskobe. Bistri misli, smiruje emocije i ublažava nemir.

Marija NEKIĆ Aromamaser


46 Mali oglasi KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski. com ozn.188c LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1373e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683563, 091/903-8832 ozn.1368e VARAŽDINBREG, ekskluzivna kuća, 150 m², zimski vrt, voćnjak, krasan pogled, 1 m²/ 850 €. Mob.099/6772-771 ozn.1214b KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu, cijena prema dogovoru, prodajem. Mob. 091/768-6670 ozn.2794 STARIJU kuću u Žigrovcu (Sv. Ilija), prodajem vrlo povoljno. Mob. 098/161-9658 ozn.2798 VIKEND kuće! Lijepa vikendica u Ledincu - 9.000 € , useljiva kuća 70 m² na ulazu u Varaždinske Toplice - 29.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c KUĆE prilike! Novogradnja u Hrašćici 140 m² - 100, 000 €, prekrasna novija u Trnovcu od 120 m² - 69.000 €, kuća Kneginec 130 m² - 75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c KUĆE Varaždin! FIlićeva stara kuća i zemljište 950 m², Bartola Kašića 150 m², Adolfa Wiserta 110 m², prekrasna u Kneza Trpimira 180 m² 135,000 €, Livadsko naselje 180 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE.Starčevićeva 40.000 €,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Bosanska 82.000 €, Rangerova 105.000 €, K. Patačić, V. Međerala, B. Slukan…. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Banjšćina 30.000 €, Trnovec 49.000 €, Svibovec 49.000 €, Donji i G. Kučan, Kučan Marof, Hrašćica…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆU u Varaždinu, hitno i jeftino prodajem. Mob. 098/9245957 ozn.145c KAPITAL d.o.o.: Halić 34.000 €, Turčin 65.000 €, Nova Ves 65.000 €, Kučan G. 75.000 €, Kuršanec 80.000 €, Tomaševec 95.000 €, Varaždinbreg 210.000 € (vila). Tel. 042/313955, 098/9767-144 ozn.227c KAPITAL d.o.o.: Varaždin K. Filića 85.000 €, Istarska 115.000 €, Zajčeva i O. Župančića 120.000 €, I. Rangera 250.000 €. Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c STARIJU kuću, velika okućnica, rabljeni crijep, vinograd, šume, oranice, u Jalžabetu, prodajem. Tel. 712-402 ozn.1271b KUĆU u nizu sa prekrasnim malim gradskim dvorištem, centar grada, 5 min. do Korza, prodajem. Mob. 099/284-0655 ozn.1276b STARU kuću za rušenje sa velikom okućnicom 1200 m², voda, struja, telefon, asfalt, plin pred kućom, prodajem povoljno. Mob. 099/5160-248 ozn.1285b

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 1373e 3-SOBNI stan 55,80 m2 u Jalkovečkoj ulici sa spremištem u podrumu i podzemnom garažom, prodajem . Mob. 091/352-0026 ozn.1373e NAMJEŠTEN jednosobni stan

od 37 m² sa garažom (može i odvojeno), prodajem. Mob. 091/934-7262 ozn.1370e PRODAJE se - iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Mob: 091/934-7262 ozn.1370e STAN na Banfici, 42 m², mali dvosoban - uređen. Hitno prodajem ! 35.000 €. Mob. 099/210-2711, 091/535-3071 ozn.1381e GARAŽU u nizu uz ivanečku prugu, Ul. Stjepana Vukovića, cijena 5000 €. Mogući dogovor. Hitno prodajem! Mob. 095/530-3530 ozn.1382e GARAŽA na Banfici, 2. red iza Konzuma, dužina 5 m, novi krov. Mob. 098/298-432 ozn.295a IZNIMNO povoljno: Vrazova 44 m², 816 €/m²; Z. i Frankopana 52 m², 807 €/m²; Trakoščanska 60 m², 857 €/m²; Dravska 85m², 950 €/m² . Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c GRABANICE „ključ u ruke“: 31 m² 33.500 €; 40 m² 44.600 €; 44 m² 46.200 €, 60 m² 65.000 €, 70 m² 72.000 €, 95 m² 95.000 €. Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c B. RADIĆA: dvosobni 40 m² 949 €/m², dvosobni 52 m², dvosobni 60 m², trosobni 84 m² (etažno gr.). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c JEDNOSOBNI i jednoipolsobni: Supilova 31 m² , Z i Frankopana 35 m², T. Ujevića 35 m², F. Konščaka 38 m², Preloška 45 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja: Trstenjakova 39 i 42 m² , M. Krleže 45 m² , A. K. Zvonimira 45, 63, 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: Kozarčeva 65 m², M. Krleže 68 i 77 m², Kolodvorska 70 m², F. Galinca 74 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

21. rujna 2010.

TROSOBNI Grabanice prilike! Trosobni novogradnja Grabanice - 58 m², 68 m², 79 m² (odličan raspored)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI i dvosobni Grabanice najpovoljnije! Jednosobni 35 m², dvosobni 37, 50 m², dvosobni 44 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PREPORUKA tjedna! Dvoipolsobni stan 69 m² u Zagrebačkoj po 850 €/m² i kuća u Istarskoj novouređena 140 m²96.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD cijene! Dvosobni od 54 m² u Zrinskih i Frankopana i jednosobni od 34 m² u Vilka Novaka! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VEĆI stanovi prilike! Trosobni noviji Dravski vrtovi - 85 m² po 950 €/m² , četverosobni - Vukovićeva- luxuzni 124 m²- 600 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA ponuda! Apartman Novalja - 45.000 € i kuća stara u centru Medulina 38.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, dvoetažni (platiš 86 dobiješ 100 m²), s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, useljivo. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, cca 50 m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c PRILIKA! 1-soban, 25 m², etažno plin, centar grada, 25.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, Zagrebačka 31, 098/1644-483 ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c TROSOBAN stan 69,20 m², 2. kat (sa dizalom), sa ili bez garaže u prizemlju (17,60 m² ili 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www.helcom-trade.hr,

098/268-581 ozn.192c KAPITAL d.o.o. - 2-sobni: 33 m², 36 m², 47 m², 56 m², 58 m², 62 m², 64 m²; 3- sobni: 70 m², 77 m², 79 m², 300 m². Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c DVOSOBAN stan u Zagrebačkoj 19, prodajem. Mob. 099/4000-160 ozn.1378e DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608952 ozn.2449 TROSOBNI stan 77 m², Miroslava Krleže 1A, 70.000 €, prodajem. Mob. 095/573-4879 ozn.2575 STAN 77 m², III. kat, u Varaždinu, Ulica braće Radića, prodajem. Mob. 098/449-537 ozn.2787 DVOSOBNI stan, 65 m², kompletno uređen (instalacije, stolarija, podovi), etažna brojila i grijanje, prodajem hitno i povoljno. Mob. 091/666-1999 ozn.2797

DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.2816 DVOSOBNI stan u centru grada (pokraj suda), uredni papiri, neuređen, po dogovoru. Mob. 098/192-4234 ozn.1270b PRODAJE se ili iznajmljuje jednosobni stan 49 m² u Milkovićevoj ulici. Mob. 098/770-430 ozn.1262b JEDNOSOBNI potpuno novouređen stan 30,65 m², Banfica, Koprivnička, 30.000 €, dogovorno s namještajem. Tel. 042/231-115, 098/9317-644 ozn.2862 MANJI dvosobni stan u centru grada, sve etažno, prodajem. Mob. 098/636-637 ozn.2873

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA prilike! Gojanec - 1000 m², Kurelčeva 419 m², Đure Arnolda 1200 m², Mažuranićeva 507 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište 820


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

21. rujna 2010.

m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1371e GRAĐEVINSKO zemljište 820 m² po 25 €/m², kokinu hladnjaču 3.500 kn, novi agregat 2.4 kw 1.000 kn, prodajem ili mijenjam za građevinski materijal. Mob. 099/315-7242 ozn.1380e VARAŽDINBREG, imanje 13 000 m², kurija, voćnjak, vinograd, šuma, prodajem. Mob. 098/446-333 ozn.1291b ZEMLJIŠTE od 2850 m² - 1600 m², pogodno za vikendicu, prodajem. Mob. 091/5494-363 ozn.2860

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 1000 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c UGOSTITELJSKI objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem ili mijenjam za stan ili kuću u Varaždinu Mob. 098/801-591 ozn.2811 POSLOVNI prostor 100 m², Kurelčeva 2 (bivša ljekarna), iznajmljujem. Tel. 311-129, 098/966-1421 ozn.1267b

IZNAJMLJUJEMO 200 m² + 37 m² poslovnog prostora, pogodan za banke, proizvodnju, trgovinu, kancelarije. Može i u manjim površinama. Mob. 099/5160248 ozn.1284b

zaposlenoj osobi. Mob. 091/506-7749 ozn.2835 JEDNOSOBNI stan sa etažnim grijanjem u Kozarčevoj, iznajmljujem. Upitati n a : 0 9 1 / 5 9 3-2 8 7 1 ozn.2838

POSLOVNI prostor u Novom Marofu, 34 m², i z n aj m l j u j e m . M o b. 098/446-794 ozn.24f PRODAJE se ili iznajmljuje trgovina Jelkica – Marčan, Vinička 16. Mob. 091/880-5765 ozn.2831 POSLOVNI prostor u centru grada i sobe uređene za studente i učenike, iznajmljujem. Mob. 091/529-2515 ozn.2856

poslenoj osobi iznajmljujem. Mob. 095/895-2284 ozn.2719 DVOSOBAN, nov, novonamješten stan, 50 m², u Sračincu, 1.100,00 kn/1 mjesec, iznajmljujem. Mob. 098/267-588 ozn.221c

UHODANI caffe bar u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 095/8631-889 ozn.259c

SOBU 5 minuta od centra, Anina 15, upotreba kuhinje i kupaonice, jeftino iznajmljujem. Mob. 098/734-522 ozn.2781

VARAŽDIN, centar, iznajmljujem ulični dućan 30 m² i manju kancelariju. Mob. 098/792-016 ozn.2866

STAN 60 m², novogradnja, kompletno namješten, Jalkovečka ulica, iznajmljujem. Mob. 091/981-8647 ozn.2783

NAJAM APARTMAN u Sabunikama kraj Zadra, pješčana plaža, potpuno opremljen, već od 20 €/dan. Mob. 098/9695-884 ozn.1372e

SKLADIŠNI prostor sa kancelarijom, 250 m², u Varaždinu, pristup kamionima, iznajmljujem. Tel. 042/240-739, 098/174-3007 ozn.2813

KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241041 ozn.28c

UREĐENI ulični poslovni prostor u centru, pogodno za sve djelatnosti, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.2870

SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, čajna kuhinja, Internet, studentima, m/ž za-

STUDENTICI ili zaposlenoj ženskoj osobi iznajmljujem namještenu sobu uz upotrebu kupaone i kuhinje. Mob. 091/565-7253 ozn.2810 GARSONJERU u privatnoj kući, posebni ulaz, c. grijanje, vrlo povoljno iznajmljujem. Mob. 098/618-953 ozn.2815 NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem. Mob. 098/607-093 ozn.2825 STAN u centru grada, 65 m², iznajmljujem, prednost studenticama. Mob. 099/7345979 ozn.1277b UREĐENU dvosobnu kuću, centralno-plin, povoljno iznajmljujemo bračnom paru. Tel. 641-219 ozn.1278b SOBU sa upotrebom kupaone i poslovni prostor, iznajmljujem. Tel. 042/261-234, 099/190-4378 ozn.2832 SOBU, upotreba kuhinje, kupaonice, centralno, Internet, iznajmljujem studentu/

JEDNOSOBNI namješteni stan na Banfici, iznajmljujem. Tel. 313-180 ozn.2844 TROSOBNI stan u obiteljskoj kući sa Internetom, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 098/984-2033 ozn.2851 APARTMAN, uređen, blizina VELS-a, poseban ulaz, iznajmljujem dvojici studenata. Mob. 098/197-4507 ozn.2856 DVIJE namještene sobe, kuhinja, kupaona i natkriveno parkirno mjesto, iznajmljujem. Tel. 350-171 iza 15.00 h ozn.2878 SOBU, poseban ulaz, kuhinja, kupaona, Internet, centralno grijanje, 10 min. do centra, iznajmljujem studentima. Mob. 091/581-1727 ozn.2882

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans

Mali oglasi 47

- najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c GARAŽ E MONTAŽN E metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 091/904-8002 ozn.227c KOMBI IVECO DAILY 2.8 TD, 2002. g., furgon, 17 m³, sva oprema, B kategorija, prodajem. Mob. 098/310-451 ozn.2670 AUDI B4 1250 €, Transporter T4 dijelovi, kombinirka JCB 4000 €, kupujem automobile svih modela, stanja. Mob. 098/777-095 ozn.2740 PRIKOLICA za traktor, jednoosovinska, nije kiper (laganija), cijena prema dogovoru. Tel. 042/657-388 ozn.2788

g., 1.999 €; skuter Baotian, ‘06. g., 999 kn! Mob. 091/1437-007 ozn.2869 AUDI 100 2.8i V6, godište:1991. (registriran do ožujka 2011.), prijeđenih kilometara 198 000, motor: 2800 cm³, 178 KS, V6 (6 cilindara), cijena 2.000 €. Mob. 098/790-281 ozn.1275b

POSAO „ANA KRAŠ BOUTIQUE“ traži šivača (konfekcija i trikotaža). Info. 091/544-1030 ozn.145c KUHARA ili kuharicu traži restoran „Cimplet“ iz Varaždina. Info: 098/303-366 ozn.230c

CITROEN C-3, 1.4, 2005.g., reg .06./’11., klima, abs, el. podizači, u odličnom stanju, prvi vlasnik, prodajem. Mobl. 091/9316-863, 099/2653-107 iza 15.00 h ozn.1372e

TRAŽITE posao? Komunikativni ste, odgovorni i ambiciozni, odgovara Vam klizno radno vrijeme i odlična zarada? Kreditni ured, mob. 091/904-3612 ozn.237c

FORD FIESTA, ‘07./’08. god., 50.000 kn; hrastova šuma. Mob. 091/510-4657 od 08.00 – 15.00 h ozn.2795

TRAŽE SE 3 komunikativne osobe za prodaju novog proizvoda. Honorarni posao. Uvjeti: najmanje SSS i automobil. Prednost osobama sa iskustvom u komercijalnim poslovima. Predbilježbe za razgovor na mob. 098/ 455213 ozn.1383e

GOLF III 1,8, ‘93. g.; balkonska vrata PVC, nova. Mob. 098/923-0849 ozn.2822 PEUGEOT 307 SW 1.6 E, 80 KW, 2002., 104 000 km, 7 sjedala, prodajem. Mob. 098/9920-994 ozn.2842 CHEVROLET AVEO, 2006. g., 1.2 motor, 80 000 km, očuvan, crna boja, prodajem. Mob. 091/3777-608 ozn.2857 KUPUJEM rabljeni auto ili skuter, novije godište, od vlasnika, povoljno, ispod cijene, može oštećeno. Mob. 098/9656-624 ozn.2868 PUNTO 55S, ‘97. g., reg. 1. g., crni, 3 vrata, 1.599 €; Hyundai Acent 1.3i, ‘98. g., reg. 1. g., 1.999 €; Oldtimer P-204, ‘71.

TRAŽI se djevojka za rad u kafiću. Inf. 098/866-922 ozn.2818 TRAŽI se osoblje za rad u caffe baru u Varaždinu. Upitati na: 091/7339-679 ozn.2871

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c


48 Mali oglasi OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.2668 NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744-015, mob. 098/544199, www.miplast.com ozn. 65c SERVIS plinskih bojlera i peći, rashladne tehnike, ugostiteljske opreme, kućanskih aparata (vešmašine, škrinje, peći)… Mob. 098/315-269 ozn.104c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

SERVIS svih vrsta skutera, motocikala, kosilica i malih poljoprivrednih strojeva. Narudžbe na telefon: 042/209-978 ili na adresi tvrtke INVENTOR d.o.o., M.Stančića 42, Sračinec. ozn.15c

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon 042/203-367 ozn.15c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/5020727 ozn.3c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja. Tel. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja; izvođenje elektro instalacija. Mob. 098/450-486 ozn.156c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c

Dio može na odgodu plaćanja. Mob. 092/292-9335 ozn.1188b KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2645 FASADERSKO LIČI LAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.2667 PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje novih i starih parketa. Brzo i kvalitetno, povoljne cijene. Mob. 098/9066889 ozn.2707 NAMJEŠTAJ BRUNO: kuhinje, ug. ormari, izrada po mjeri. Brzo i povoljno. Besplatna idejna rješenja. Mob. 099/754-1234 ozn.2715 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Mob. 091/762-4286 ozn.2736

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364-242 ozn.254c INSTALACIJE vodovoda, ugradnja vodomjera, montaža sanitarija, kompletna obnova kupaona, gipskartonski radovi. Mob. 098/570-158 ozn.258c SOBOSLIKARSKI, ličilački, štukaturski radovi i sve vrste fasada. Mob. 091/540-2681 ozn.36d TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Akcija! Mob. 098/1320197 ozn.23f VRŠIMO sve vrste iskopa i prijevoza; postava tlakovaca; rušenje objekata i drugo. Mob. 091/5076922 ozn.2445 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.2462 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/9279903, 095/908-4793 ozn.2500 „GRAĐEVINARSTVO GORDAN“ obavlja sve vrste građevinskih radova, povoljno i kvalitetno.

šta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.2843 OBRT ZA ZAVRŠNE radove, soboslikarsko – ličilačke, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob. 091/5133367, 099/814-1001 ozn.2846 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2849 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.2855 IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.2864 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2876

LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

21. rujna 2010.

FASADE krpanje + bojanje te soboslikarske i keramičarske radove, izvodimo. Penzionerima popust! Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.2855

IZRAĐUJEM sav namještaj po mjeri, unutarnju i vanjsku stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/196-7838 ozn.2784 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob. 095/9155-123 ozn.1369e UREĐENJE DVORIŠTA, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. EKOFRUT d.o.o., 091/114-0598 ozn.1379e MASAŽA leđa 50,00 kn, ruke i noge plus 70,00 kn. Mob. 095/9111-243 ozn.292a SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno uz solidne cijene. Tel. 712-420, 098/957-5725 ozn.2796 STROJNO žbukanje termo fasade te manji zidarski radovi. Mob. 098/905-7189 ozn.2800 SOBOSLIKARSKI obrt: bojenje fasada, toplinske fasade i izolacije, soboslikarski radovi, povoljno. Mob. 098/812-9075, 092/2413204 ozn.2809 POŠTOVANI, trebate novu kuhinju, sobu, ugradbene ormare? Nudimo besplatnu izmjeru, 3D prikaz, dostavu i montažu, uslugu kombi prijevoza. Nećete pogriješiti! Tel. 042/320-330, 098/405-602 ozn.2819 PEČAR-KERAMIČAR: slaže i preslaže kamine-kalijeve peći te postavlja keramičke pločice. Tel. 330-893, 091/570-4956 ozn.2836 POSTAVLJANJE keramike, brzo i kvalitetno. Mob. 091/506-5245 ozn.2837 UREĐENJE, održavanje dvori-

ZAŠTITIMO sebe i svoje domove od vremenskih neprilika za samo 200 kn godišnje. Mob. 091/302-6195 ozn.2858 KERAMIKA: novogradnja i adaptacije, brza i kvalitetna postava keramike i svih vrsta kamena. Mob. 091/896-1397, 099/5120180 ozn.2872 STARE i nemoćne, pokretne i nepokretne, primam na smještaj i skrb u dom, med. nadzor, 2.500,00 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.2874 OGRADE: inox, alu, pvc i metalne, ugradnja stolarije, montaža klupčica i keramike, obrada špaleta. Kvalitetno i s garancijom! Mob. 095/845-5905 ozn.2881

ŽIVOTINJE POKLANJAM bernskog planinskog psa, ženku staru 3 godine, radi preseljenja. Uvjet: ograđeno dvorište. Mob. 091/6309630 ozn.1282b ŠTENCE Beagle (bigl), dvobojni i trobojni, cijepljeni, stari 7 tjedana, prodajem. Mob. 098/9830991 ozn.256c PILIĆE težine oko 2 kg, cijena 11 kn/kg, prodajem. Upitati: Darko, Petrijanec, 092/247-2782 ozn.1268b PILIĆE oko 2,5 kg težine i kukuruz u zrnu „Zlatko“, prodajem. Vlahović, Štefanec 55, 042/657484 ozn.2848

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1374e BAČVU 105 l, dvije godine staru – agacija, 350 kn, prodajem. Tel. 240-086 od 17.00 – 19.00 h

ozn.1341e NOVU inoks bačvu 1100 l, proizvodnje Letina, prodajem. Cijena 4.200 kn. Mob. 098/379-660 ozn.61c KUPUJEM „EURO“ palete 80 x 120 („EUR“ žig) i palete 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338 ozn.147c VINO miješano cijep i crno vino portugizac, prodajem te ujedno prodajem grožđe sovignoun, sivi pinot, portugizac i mješane sorte. Tel: 042/647-164, mob: 098/792-289 ozn.165c VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje potencije, originalno uz hrvatski prijevod. Mob. 091/934-6922 ozn.2743 MOŠT ispod preše, Vrtlinovec, prodajem. Tel. 042/666-011 ozn.2785 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1375e ŠKOLSKI bas za 2.500,00 kn, prodajem. Mob. 095/9111-243 ozn.292a VEĆU količinu grožđa (cijep) i gradilište 428 hvati, prodajem. Tel. 042/722-569 ozn.1255b GROŽĐE rajski rizling oko 2 500 kg, prodajem. Upitati: 099/6477777 ozn.1256b GROŽĐE bijelo, miješane sorte, kvalitetno i zdravo sa Halić Brega, prodajem. Mob. 098/9154007 ozn.1260b GROŽĐE sortno iznad Jalžabeta, do 500 kg, prodajem. Mob. 098/9214-760 ozn.1261b RABLJENI, plinski protočni bojler Junkers, 11 lit., garancija vrijedi do 12./2010. g., prodajem. Mob. 091/303-1432 ozn.1263b BAČVA 110 l i 164 l; preša i muljača drvena; Singer mašina na struju, starija. Tel. 214-705 ozn.2802 BIJELO vino cijep miješane sorte – grožđe noja i francuz, prodajem. Mob. 091/8821-386, Črešnjevo ozn.2805 JEDNOFAZNO ružđalo, šrotarica, muljača + preša, švas aparat 220 – 380 V, auto prikolica 750 kg, BMW R 80 RT, ‘91. g., prodajem. Mob. 098/607-709 ozn.2808 R A K I J U, p r o d a j e m . M o b . 091/574-5533 ozn.2814 HITNO prodajem komplet spavaću sobu „Hespo“ i kuhinju – ručni rad, sve novo. Tel. 206-465, 098/963-3439 ozn.2817 GROŽĐE cijep, 3 kn/kg, prodajem. Moguća dostava. Tel. 320330 ozn.2819 KUHINJSKU peć na kruta goriva i škrinju ladičarku 150 litara, prodajem. Mob. 095/537-8556


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

21. rujna 2010.

obrta ili d.o.o.-a. Mob. 098/1619629 ozn.237c TREBATE novac? Krediti i pozajmice zaposlenim i umirovljenicima. Bez HROK-a i C. L. 70.000 kn. Bez jamaca 30.000 €. Žan, 091/303-8054 ozn.237c BANKARSKI krediti: 30.000 € bez jamaca uz najniže kamate, 10.000 € bez HROK-a i C/L, pozajmice 30.000 kn/24 h. Diskretno i profesionalno. Mob: 092/276-8336, 091/881-7102, g. Josip ozn.237c ozn.2821 GROŽĐE miješano, cijep, prodajem. Upitati: Kelemen, Varaždinska 72, tel. 647-642, Crnko ozn.2827 PREŠU za grožđe, 150 litara, hidrauličnu, novu, prodajem. Tel. 042/729-372 ozn.1380e DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210461, 098/973-3422, 098/1900201 ozn.2875 PREŠU za grožđe 120 l, malo korištena; hrastovu bačvu 410 l, prodajem. Upitati: Lukačić, 042/690-421, 098/994-5634 ozn.1288b GROŽĐE – cijep, uglavnom graševina i šipon. Upitati na: 091/569-7063, 042/690- 682 ozn.1289b GROŽĐE graševina i vino, prodajem. Mob. 098/446-333 ozn.1290b KVALITETNO sortno grožđe na Pustikama, Jalžabet, prodajem. Mob. 098/1337-180, 042/647006 ozn.1280b GROŽĐE bijelo, razne sorte ili mošt; trebljač kukuruza, prodajem. Mob. 098/948-0835 ozn.2833 GROŽĐE (graševina, chardonay, sauvignon) oko 700 kg. Mob. 098/956-0311 ozn.2839 KUKURUZ u zrnu, sorte pioneer – tvrdi zuban, prodajem. Informacije: 098/185-3395 ozn.2841 CIRKULAR na pogon traktora, trebilicu za kukuruz, grožđe na brajdi žuta noja, povoljno prodajem. Tel. 370-060 ozn.2847 GROŽĐE – miješano, cijep na Halić Bregu 185. Tel. 350-252, 690-670 ozn.2859 GROŽĐE miješano, šipon i graševina, kvalitetno sa Falinić Brega, Cestica. Mob. 091/3399604 ozn.2867 KADA Kolpasan sa oblogom, 170 cm; wc školjka sa poklopcem i vodokotlićem – sve novo, nekorišteno, 750 kn, prodajem. Mob. 091/895-5885 ozn.2877 GROŽĐE – frankovka, r. rizling i sauvignon. Tel. 042/645-069, 099/197-2586 ozn.2879 DASKE jelove suhe (2,5 cm, dužine 2, 3, 4 i 5 m), grede i roženice (piljene po narudžbi). Mob. 098/948-2436 ozn.2883

KREDITI BRZO i efikasno do gotovine putem Diners i MasterCard (do 36 rata), American kreditnih kartica (do 60 rata). Mogućnost prijevremene otplate. Mob. 091/110-5478 ozn.2880 KREDITINI ured sa dugogo-

dišnjim iskustvom nudi fenomenalne kredite za svakoga! 30.000 € do 2/3 primanja, bez HROK-a i C/L do 10.000 €. Akcija umirovljeničkih kredita i pozajmica 50.000 kn/24 h. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 098/1807778 ozn.176c AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 70.000 kn bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c LUDBREG – novootvoreni kreditni ured. Krediti bez jamaca do 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK i C/L. Nudimo posao! Mob. 199/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c AKCIJA hipotekarnih i stambenih kredita. Gotovinski do 30.000 € bez jamaca. Pogodnosti umirovljenicima i zaposlenima u Boxmarku. Pozajmice do 50.000 kn. Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.2853 GOTOVINSKI krediti do 30.000 € bez jamaca. 150.000 kn bez HROK-a i C.L. Akcija hipotekarnih i stambenih kredita! Mob. 098/937-0909, 091/254-9800, Kristina ozn.2854 KREDITI bez HROK-a i C.L. do 160.000 kn, do polovice primanja 30.000 €. Pozajmice 50.000 kn/24 h. Jasna, 098/792-292, 092/269-7985 ozn.176c

FENOM ENALN I bankarski krediti sa brzom i efikasnom realizacijom te stručnim osobljem koje vam stoji na usluzi. Javite se sa povjerenjem! Mob. 091/8961-591 ozn.237c NOVO! Krediti do 12.000 € bez jamaca te adm. zabrane na ostatak plaće. Do 70.000 kn bez HROK-a i C.L.! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca, pozajmice do 30.000

MALI OGLASI već od 40 kuna kn/24 h, umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €, nudimo mogućnost prebijanja već postojećih zaduženja. Umirovljenici do 95. g. starosti - kratkoročne pozajmice. Mob. 098/9055- 687, 098/290-971 ozn.237c NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo! Krediti do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a. Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn - odmah. Zatvaramo već postojeća zaduženja te rješavamo C. L. Pozajmice za umirovljenike do 30.000 kn. Mob. 098/964-5711 ozn.237c

INSTANT pozajmice – 30.000 kn, umirovljenički krediti – 75.000 kn, gotovinski nenamjenski 220.000 kn. Inf. gđa. Bojana, 092/291-8964 ozn.237c

ATRAKTIVNI gotovinski krediti do 220.000 kn bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a i CL-a, pozajmice do 30.000 kn – odmah, na ostatak plaće do 7.000 €, do 1/2 plaće 17.000 €. Umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €. Krediti bez adm. zabrane te zatvaranje već postojećih zaduženja. Mob. 098/669-508 ozn.237c

ZAPOSLENIMA 30.000 € do 2/3 primanja, rješavamo i vlasnike

FENOMENALNI krediti bez jamaca do 30.000 €, pozajmice

POZAJMICE 20.000 kn/24 h, rješavamo čiste mirovine manje od 1.000 kn. Marijana, 092/294-8635 ozn.237c

Od 1. listopada 2010. predaja malih oglasa, zahvala, posljednjih pozdrava i sjećanja obavljat će se na Kapucinskom trgu 5 (ulaz iz Blažekove ulice), umjesto u Gundulićevoj ulici 4. Radno vrijeme: radnim danom od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

do 30.000 kn/24 h, prebijamo postojeća zaduženja te rješavamo HROK i C.L. Posebne pogodnosti za umirovljenike sa čistim odreskom i krediti do 7.000 € na ostatak plaće. Mob. 091/930-2379, 095/986-0779 ozn.237c BUDUĆNOST koja pruža više, put prema uspješnoj realizaciji kredita, rješavanje C. L., krediti bez gledanja HROK-a. Mi ne obećavamo, mi rješavamo! Mob. 098/138-8354 ozn.237c MUČI vas visina plaće? Već postojeća zaduženja i C. L.? Najbrža i najkvalitetnija realizacija kredita za zaposlene i umirovljenike isključivo u bankama. Javite se sa povjerenjem u kreditni ured sa dugogodišnjem iskustvom. Mob. 095/569-2711, 099/409-2351 ozn.237c POZAJMICE (18 – 36 mj.), krediti na trajni nalog, 30.000 € - 10 god., bez HROK-a do 160.000 kn. Mob. 092/2929106 ozn.237c NEPONOVLJIVO! Krediti: do 160.000 kn bez HROK-a, 30.000 € bez jamaca, 7.000 € na ostatak primanja. Brze pozajmice u 24 h, 20.000 kn. Nada, 092/285-5079 ozn.244c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/9588981 ozn.257c KREDITI do 30.000 €, zatvaramo postojeće, nudimo posao. Rebeka, 099/842-4608

Mali oglasi 49

ozn.294a NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/181-6961, 091/9277209 ozn.2820 NOVI kreditni centar u Ludbregu! Krediti bez jamaca, pozajmice. Mob. 095/5517-670 ozn.293a LEGALNI krediti bez agencijskog posredovanja i bez skrivenih troškova. Gotovinski, hipotekarni te stambeni sa najnižom fiksnom kamatom od 2,99 %. Prebijanje dugovanja. Brza isplata. Mob. 091/9169885, 092/111-9630, 095/5784932, 098/920-2090 ozn.2824 BANKOVNI krediti – gotovinski i hipotekarni, uspješna suradnja sa našim i ino bankama bez jamaca. Mob. 092/119-0041, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.2829 AKCIJA! Uspješna realizacija bankovnih kredita uz zatvaranje postojećih bez jamaca! Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.2829

h za d.d. i d.o.o. Mob. 091/9125677, Boris ozn.2845 BANKARSKI krediti do 30.000 €. Prebijanje postojećih. Pozajmice 20.000 kn /24 h. Pozajmice za umirovljenike 15.000 kn /24 h. Nudim posao! Slavica: 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.2861 EXPRES pozajmice 30.000 kn, brzi umirovljenički 20.000 kn/24 h, gotovinski uz zatvaranje 220.000 kn. Mob. 099/7866-758 ozn.1281b FENOMENALNI krediti i pozajmice – 5 min., bez HROK.a, C.L. Obratite se s povjerenjem! Mob. 095/585-3157 ozn.2868

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822-362, 099/516-6780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c

POZAJMICE u roku 24 h, krediti do 160.000 kn. Kreditni ured u Varaždinu, 098/1606-175 ozn.2830

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c

KREDITI do 30.000 € bez jamaca, 7.000 € na ostatak primanja. Za umirovljenike i zaposlene pozajmice u 24 h. Snježana, 091/576-6320 ozn.2845

MUŠKARAC s obvezom, 49 g., traži ženu sličnih godina ili mlađu za diskretno druženje. Poziv/SMS: 091/111-0828 ozn.2840

KREDITI: na ostatak primanja do 7.000 €, bez jamaca 30.000 €, umirovljen. Pozajmice do 15.000 kn, brze pozajmice u 24

SIMPATIČAN dečko, sportski tip, želi upoznati djevojku za vezu do 40 godina. SMS: 091/1456-991 ozn.2852


50 Zahvale i sjećanja SJEĆANJE

21. rujna 2010.

ZAHVALA

SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

STJEPANA ANDROIĆA

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, djeda, pradjeda i prapradjeda

22. 09. 2008. -22. 09. 2010. Iz našeg Te srca nitko ne može uzeti. S tugom u srcu Tvoje supruga i kćerka s obitelji Hvala svima koji Te se sjećaju.

SJEĆANJE na dragog

ZVONKA GAJSKOG 21. 09. 2003. – 21. 09. 2010. U mislima uvijek s Tobom. Tvoji najmiliji

PAVLA KEREŽIJA preminulog u 88. godini života.

Naša ljubav i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek.

Dirnuti pažnjom i izrazima sućuti te riječima utjehe, najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, kumovima, prijateljima, znancima, susjedima i svim ljudima koji su ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Velika hvala velečasnom Ivanu Sakaču na dostojanstvenom oproštaju te riječima utjehe i sućuti kod posljednjeg ispraćaja. Zahvaljujemo DVD-u Strmec, limenoj glazbi, cvjećarnici „Orhideja“ Sračinec, a posebnu zahvalnost iskazujemo zvonarici Mici na molitvama i riječima utjehe u najtežim nam trenucima. Veliko hvala svima.

VESNA ZRINJSKI

Ožalošćeni: supruga Josipa, kći Rozalija, sin Stanko, zet Đuro, snaha Mira, unuci Pavao, Marta, Josip, Mladen i Nikola s obiteljima

Uvijek si s nama.

Tvoji roditelji, kćerkica Tea i brat Dalibor sa svojom obitelji

SJEĆANJE

1962. – 2009. Tvoji najmiliji!

SJEĆANJE

RUŽICA JAKOPOVIĆ

MARIO VUJNOVAC 27. IX. 2000. – 27. IX. 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV

19. 09. 2002. – 19. 09. 2010.

dragom djedu

SJEĆANJE

Nikada zaboravljena.

PAVLU KEREŽIJU

na našeg dragog supruga, oca i gospodina

Tvoje Zvonka, Ivana, Dora, Vera, Karmen i Kristina

Bol nije u suzama, ni u riječima, bol je u našim srcima, gdje ćeš uvijek ostati voljen i nikada zaboravljen.

09. 10. 1992. – 09. 10. 2010.

SJEĆANJE

STJEPAN KUŠĆER 20. 09. 1998. – 20. 09. 2010. S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoja obitelj

U dubokoj boli javljamo tužnu vijest da je naša draga supruga, majka, kći i sestra

NEVENKA JELAK rođ. CVETKOVIĆ nakon duge i teške bolesti preminula 14. 09. 2010. godine. Neutješni suprug Jaroslav, sin Luka, majka Ljubica i sestra Zdenka

Unuk Nikola sa suprugom Sanjom i djecom Melanijom, Magdalenom i Martinom

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu

PAVLU KEREŽIJU Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te zauvijek nosimo u srcu svom. Unuk Mladen sa suprugom Nadicom i praunuk Petar

POSLJEDNJI POZDRAV dragom pradjedu

PAVLU KEREŽIJU Kao da si tu, mi Te volimo, Ti nas čuvaj i pazi, a mi ćemo Ti palit’ svijeće i za Tebe Bogu da se molimo. Praunuci Petar, Melanija, Magdalena i Martin

SJEĆANJE

VJEKOSLAV HOSNI 17. 09. 2003. – 17. 09. 2010. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Supruga i kćeri s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na naše najmilije

LARENTINA – LARIJA MARGETIĆA 20. 09. 2000. – 20. 09. 2010.

BRANKA LEVAKA Hvala svima koji ga se sjećaju. Supruga i djeca

TUŽNO SJEĆANJE na našeg supruga, oca i djeda

JOSIPA DUBRAVCA 20. 09. 2007. – 20. 09. 2010. Zauvijek u našim srcima i mislima. Supruga Jagica i djeca s obiteljima

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

TOMU ŠESTAKA 21. IX. 2008. – 21. IX. 2010. S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

PAVLU KEREŽIJU U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš sa mnom za sva vremena. Na grobu Tvom tiho se molim, u meni tišina nijema. Toliko Te trebam, a Tebe nema. Supruga Josipa

SJEĆANJE

MARIJA BANIČEK 22. 09. 1997. – 22. 09. 2010. Tvoja dobrota i dragi lik uvijek su s nama. Lijepo Te je bilo voljeti, a teže bez Tebe živjeti. Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANA MARGETIĆA

29. 06. 2005. – 29. 06. 2010.

dragom tati i tastu

SJEĆANJE

PAVLU KEREŽIJU

na voljenog

Uvijek živi onaj koga voliš jako… Samo prava ljubav za sreću i tugu zna i zajedno veže nas, na tom putu do zvijezda. Ti si ostavio neizbrisive tragove u našim srcima.

24. 09. 2002. – 24. 09. 2010.

Kći Rozalija i zet Đuro

RADOŠA RAJEVIĆA Živiš s nama u svakom djeliću našeg života. Tvoja obitelj

S velikim poštovanjem čuvamo uspomene na vas! Vaši najmiliji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na dragog zeta, šogora i tetka

SJEĆANJE

STANKA MIKU

KATARINA CINGESAR

18. 09. 2009. – 18. 09. 2010.

21. 09. 2009. – 21. 09. 2010.

19. IX. 2008. – 19. IX. 2010.

Vrijeme prolazi, u trenu život nestane, ali naša ljubav i sjećanje zauvijek ostaje.

U sjećanju i molitvi uvijek si uz nas.

Uvijek u mislima s Tobom.

Punica Marija i šogor Nenad s djecom

Kćerke Marija i Božena s obitelji

BLANKA SKUHALA

Tvoji Josip, Miljenka, Margareta i Ines

SJEĆANJE

STJEPAN FLAJŠMAN Dvadeset godina prolazi, a sjećanje ostaje zauvijek.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na šogora i tetka

ŽELJKO JERGAN

STANKA MIKU

21. IX. 2000. – 21. IX. 2010.

18. 09. 2009. – 18. 09. 2010.

U srcima našim ista je rana, iako već deset godina nisi s nama.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Vladimir sa suprugom i djecom

Tvoji: Željkica, Marin, Draženka, majka Ana, punica Marija i ostala rodbina

Supruga, sinovi, unuci i snahe

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na supruga, oca i djeda

na našeg dragog

na dragog

STANKA MIKU

ZVONIMIRA SEDLARA

18. 09. 2009. – 18. 09. 2010. „Prolazi vrijeme, al’ bol ne briše. Što dalje ide, boli sve više.“

STJEPANA CAFUKA

25. 09. 2002. – 25. 09. 2010. U mislima uvijek s Tobom. Njegova obitelj!

Tvoja supruga Božena, sinovi Dejan i Tihomir, kći Dijana, zet Davor, unuci Erik i Laura te Vesna

24. 09. 2008. – 24. 09. 2010. Tvoji lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijeloga života. Tvoja supruga i kćerka s obitelji


Zahvale i sjećanja 51

21. rujna 2010.

SJEĆANJE

ZAHVALA

na

MARIJA HADROVIĆA 20. 09. 2001. – 20. 09. 2010. Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom. Mama, tata, brat, šogorica i mala Nives

SJEĆANJE na

MARIJA HADROVIĆA 20. IX. 2001. – 20. IX. 2010. Zauvijek ćeš biti dio nas, voljen i nikad zaboravljen. Tvoja teta Ljubica s obitelji

SJEĆANJE na voljenog supruga, tatu i djeda

IVANA CEGLECA – VANJU

povodom smrti našeg dragog supruga, tate i djeda

STANISLAVA HABEKA preminulog 17. 09. 2010. u 64. godini života. Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u teškim trenucima, zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, našim dragim susjedima, prijateljima te djelatnicima i rukovodstvu firme Högl+Lorenz d.o.o. na iskrenoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Ožalošćeni: supruga Štefica, sin Mladen i kći Tatjana s obitelji *****

JELICE I RADE ŠPIKIĆA

POSLJEDNJI POZDRAV

koji su tragično preminuli 15. rujna 2010. godine.

dragom suprugu

Duboko potreseni smrću, a u nemogućnosti da svima pojedinačno zahvalimo, ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili naše drage na vječni počinak. Uvijek ćete živjeti u našim srcima i sjećanjima na lijepe trenutke koje ste nam svima podarili.

STANISLAVU HABEKU Daleko na nebu sad Tvoj je dom, a ja ću Te čuvati u srcu svom.

20. IX. 2002. – 20. IX. 2010. U našim si mislima i u mojim molitvama.

Supruga Štefica

Supruga i djeca s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

dragom tati, svekru i djedu

ZAHVALA povodom smrti drage nam mame, bake, prabake, svekrve i punice

LJUBICE LUKAČIĆ preminule 14. rujna 2010.

Vaši: Davor, Ružica, Ivica i Nikola

STANISLAVU HABEKU Tebe nema više, ali u srcima našim Tvoje ime piše.

POSLJEDNJI POZDRAV dragima

Od sina Mladena s obitelji

JELICI i RADE ŠPIKIĆU

*****

Bol nije u riječima, već u srcima našim u kojima ćete vječno ostati voljeni, poštovani i nikad zaboravljeni.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, tastu i djedu

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima i svim znancima na izraženoj sućuti i prisustvu na posljednjem ispraćaju. Posebno hvala obiteljskoj liječnici Nives Topolnjak i sestri Marini iz ambulante Sveti Ilija te doktorima i sestrama bolnice Novi Marof odsjek III. Hvala svećeniku Jadranku i župnom zboru župe Kneginec. Sjećanje na Tebe pratit će nas kroz život. Počivaj u miru Božjem!

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naših dragih

Teta Micika, Stjepan i Božidar s obiteljima

STANISLAVU HABEKU Ni suze, ni bol ne mogu Te vratiti. Vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće. Čuvali Te anđeli. Ožalošćeni: kći Tatjana, zet Dražen, unuka Vanesa

ZAHVALA povodom smrti voljene

Sin Stjepan, snaha Nevenka, unuk Robert

SJEĆANJE na našu voljenu

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

LJUBICI LUKAČIĆ

GABRIJELU NJEGOVEC 17. 09. 2009. – 17. 09. 2010.

Hvala Ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično pružala.

Prošla je godina dana kako Te nema s nama, ali nije prošao jedan dan da naša sjećanja i ljubav nisu s Tobom.

Tvoja kći Marija i zet Gabrijel

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

mojoj

na voljenog

LJUBICI Draga baka, otišla si u osvit jeseni i ostavila nas neizmjerno tužne. Volimo Te. Unuka Štefica s Darkom i praunučica Simona

IVICU BOGOVIĆA 25. 09. 2008. – 25. 09. 2010. Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi molimo za Tebe i čuvamo Te u srcu svom. Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

ZAHVALA

LJUBICI LUKAČIĆ

povodom smrti naše drage supruge, mame, bake, sestre i šogorice

Tvoja dobrota i sjećanja na Tebe, ostat će vječno u našim srcima. Hvala Ti. Tvoja unuka Bojana, Robertino, praunuci Roberta i Petar

MILICE BEK rođ. SKUPNJAK koja nas je napustila u 56. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

LJUBICI LUKAČIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Tvoj unuk Kristijan, Kristina i praunuke Vana i Nina

ZAHVALA Duboko potresen smrću moje mame

MARIJE HRUŠKAČ rođ. TUŠEK preminule 12. 09. 2010. u 86. godini života

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su suosjećali s nama i okitili odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Posebno hvala velečasnom župe Trnovec Bartolovečki Josipu Hadroviću. Ožalošćeni: Suprug Marijan, sin Fredi, kći Karoline i prijatelj Jürgen, unuci David i Lea, sestra Božica, šogori Vlado, Anđelko i Ivek, šogorice Ivanka i Danica i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom prerane smrti dragog tate

ZVONKA TODOROVSKOG

zahvaljujem svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Neka Ti je vječni mir i spokoj.

Zahvaljujemo rodbini i prijateljima koji su svojim prisustvom dostojanstveno ispratili Zvonka.

Ožalošćeni sin Davor i ostala tugujuća rodbina

Andrej i Snježana

LJUBE KOPREK koja je preminula u 90-oj godini života. Izražavamo zahvalnost rodbini, prijateljima, susjedima, znancima na riječima utjehe, cvijeću, svijećama i ispraćaju pokojnice. Tvoji najmiliji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna


52 S raznih strana

21. rujna 2010.

Što čitati?

Lorca i Grimm

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Kruh i parizer kak psihoterapija Piše: RADAR

N

aši vrli nogometaši više neju imali grče v želucu, niti bu ih glava bolela. Samir više nebu trebal iskati od terapeuta Darkeca, savete kak da motivira igrače da igraju nogomet, i bar malo bežiju po igrališću. Više neju trebali nogomataši ni vu kladionice iti, ni štrajkati, ni nakon tekmi kruheka i parizera jesti, niti budu vu upravi kluba drisku dobili radi tega kaj bi im licencu mogli zeti oni z HNS-a. Na se to grdo moreju pozabiti. Ve bu teklo med i mleko. Kajti je Zlatkec našel izlaz. NK bu zel osam milijunčekov kuni kredita i pokril bu dugove igračima, direktorima kluba i pitaj Boga prema kome sve ne. Rate kredita bu otplačival Grad . Na kraju zapraf, jadni porezni obvezniki , koje niko i onak ništ ne pita. Za ovaj nogometni kredit kaj ga budu plaćali deset let , budu Zlatkec i njegov tim za posebne namene dobili nagradu za životno delo. Od banke i interesne zajednice kaj se mota oko kluba i pobira vrhnje od prodaje igračov nakon kaj stasaju vu nekaj. A predi nek bu kredit otplačen bu Zlatkec morti postal i tajnik HNS-a, mesto Srebrića. Za takve mahere uvek ima mesta. Vu…. Dopišite gde?

Federico Garcia Lorca, Umro u svitanje, Euroknjiga, Zagreb, 2010. Nova izdanja klasika u hrvatskim prijevodima uvijek vesele, pa stoga treba sv im srcem pozdrav iti ovaj izbor Lorcinih pjesama koje je preveo i priredio Jordan Jelić. O Lorci ne treba puno govoriti. Riječ je o jednom od najvećih modernih pjesnika, autoru koji uz Cervantesa čini okosnicu cijele španjolske kulture, a njegov je utjecaj u svjetskim razmjerima – nemjerljiv. Njegov je mističan svijet ljubavi, strasti, života i smrti uvijek suvremen i zanimljiv. Zato se uvijek lijepo navratiti na njegove stihove. Knjiga je opremljena bogatim fotografskim materijalom i Lorcinim crtežima koji se izmjenjuju s pjesmama, što predstavlja doživljaj koji dosad nismo imali priliku iskusiti.

Biljke - filteri zraka S

dolaskom jesenjih kiša, hladnoća i kraćih dana, sve se više zadržavamo u kući, pa je vrijeme da povedemo brigu o zraku u prostoru u kojem živimo. Već smo vam pisali o ambijentalnim Leticija mirisima, koji ZADRAVEC vašem domu Kukuljevićeva 17, Varaždin mogu dati po042/212-362 letiziazadravec@gmail.com seban ugođaj, a možete ih kupiti kod nas. Sada vam želimo skrenuti pažnju na kvalitetu zraka koji udišete u stanu, a nju svakako možete podići tako da u stan stavite neke od lončanica, npr. kućna palma areca (Chrysalidocarpus lutescens) proizvodi dovoljno kisika za jednu osobu, sabljica ili svekrvin jezik (Sansevieria trifasciata) posebno je učinkovita u održavanju kućnog zraka svježim. Kod nas se mogu naći i neke modernije, iskrižane i vrlo dekorativne sorte. Sanseveria pretvara ugljični dioksid u kisik vrlo intenzivno, pogotovo noću, pa je prikladna i za spavaću sobu. Osim njih dobro će vam doći i đavolji jezik (Epipremnum aureum), koji filtirira i ostale štetne organske sastojke iz zraka. rinite o svom zdravlju i pomoću bilja! Letizia

B

Najljepše bajke braće Grimm, Profil International, Zagreb, 2010. Kad smo već kod klasika i njihovih novih izdanja na hr vatskom jeziku, red je spomenuti ovo sasvim friško Profilovo izdanje Najljepših bajki braće Grimm u prijevodu Nataše Desnice. Vrlo lijepe, upravo klasične ilustracije čine ovu knjigu vrlo privlačnom najmlađima, a star iji itekako znaju da se u pričicama dvojice njemačkih čudaka krije i štošta ozbiljnoga, čak i provokativnoga, pa su se s tim bajkama znali pozabaviti i frojdovci. U svakom slučaju, bolje da se klinci zanimaju za braću Grimm nego za japanske crtiće i ostale bedastoće koje ih napadaju s televizijskih i kompjuterskih ekrana.

Denis Peričić


Vaš kutak 53

DOMAGOJ BORŠĆAK

21. rujna 2010.

Janja Šincek

Sound Trek Gil Scott Heron – I’m New Here

P

očetkom ove godine, izašao je trinaesti album ove legende. Glazbenik rođen 1941. objavio je svoj prvi album daleke 1970. Prošlo je čak šesnaest godina od zadnjeg njegovog izdanja. Pravni problemi te problemi s drogom učinili su svoje. ovi album je pomak od njegovog dosadašnjeg stvaralaštva. Ovaj album je Nenad NEMEC, kombinacija bluesa i “spoNMC glazbeni producent/DJ ken worda”, što ga čini malo sound.regionalni@gmail.com težim “štivom” za slušanje. vdje nećete naći melodične pjesme pune soula poput njegovih starijih stvari koje su mnogi producenti voljeli samplirati. Da, Heron i njegova glazba s početka sedamdesetih bili su svojevrsni prototip i utjecali su na stvaranje samog hip-hopa. Od lirike, repanja, pa do glazbe koju su mnogi samplirali. Od novijih je tu, recimo, Kanye West koji je samplirao “We Almost Lost Detroit”. vaj album je daleko do toga svega. Totalni odmak od ritmičnog jazzy soula koji se može pronaći na njegov im starijim albumima. Kao što i sam naziv albuma govori, ovo mu je neki novi početak, novo predstavljanje. Albumom se očituje njegov težak životni put. Zvuči depresivno, ali i mudro. Kao i Cohen, bogat životnim iskustvom kroz uglavnom “spoken word” isporučuje što mu je na umu i u srcu. I sve to preko uglavnom modernih minimalističkih elektronskih instrumentala. Zanimljivo je to, recimo, da je vratio udarac Kanyeu Westu i samplirao njegovu stvar za svoju uvodnu i odjavnu. Single “Me And The Devil” odlično ocrtava njegov novi zvuk i možda je jedina “radio friendly” stvar na albumu. Što i nije loše. Ovo ionako nije album za svakog ni za mase.

N

O

O

Vicevi!!! ŽELJA PERICE Gledao mali Perica krišom svoju stariju sestru kako se tušira i vidi kako se mazi po tijelu i stenje: - Hoću muškarca, hoću muškarca! Drugog dana opet Perica gleda sestru kako se tušira i opet ona: - Hoću muškarca, hoću muškarca...! Treći dan stvarno s njom pod tušem neki frajer i radi posao. Četvrti dan se mali Perica tušira i mazi po tijelu i viče: - Hoću bicikl, hoću bicikl.... OŽENJENI Kako prepoznati oženjenog muškarca koji sjedi na klupi? - Kada dođe smetlar s metlom, on odmah digne noge!!

ZAMALO Došao policajac kući, te pokazuje svojoj ženi govno na dlanu i hvali se: “Vidi u što sam zamalo ugazio da nisam bio oprezan.”

RIBOLOV Kako policajac peca ribu? Upeca jednu pa je tuče dok ne kaže gdje su ostale.

SLON I LJEŠNJACI Kako se slon penje na drvo? Sakrije se u lješnjak, pa čeka da ga vjeverica ponese gore.


54 S raznih strana

21. rujna 2010.

VATROGASTVO

IMA I TOGA Ljubitelji piercinga na novom adrenalinskom izazovu u Rijeci

1. Kup Flore von Pongratz

Adrenalin - probušiti kožu kukom i visiti sa stropa

U Maruševcu je prošli vikend tamošnji DVD održao vatrogasno takmičenje pod nazivom 1. Kup Flore von Pongratz. Naime, Flora von Pongratz bila je žena posljednjeg vlasnika dvorca Maruševec - Oskara, koja je davne 1927. godine maruševečkom DVD-u za dvadesetu godišnjicu postojanja poklonila prvu vatrogasnu zastavu, koja se i danas čuva. Ekipe su se takmičile u kategorijama Muški A, Ženske A, djeca 6 - 12 godina te u kupu spretnosti, sukladno Pravilniku Hrvatske vatrogasne zajednice. Takmičenje je održano na prostorima kod dvorca u Maruševcu, a otvorio ga je načelnik Općine Maruševec Ivan Šagi, nakon čega su nastupili i kuburaši iz maruševečke udruge „KUM.“ Sudjelovalo je 10 muških ekipa, dvije ženske te ekipe muške i ženske djece. Po održanom natjecanju proglašeni su najbolji - kod muških to je DVD Lovrečan Dubrava ispred Vratna Gornjeg i Vinice. Ženska ekipa DVD-a Gojanec bila je bolja od DVD-a Maruševec. Kod ekipa muške djece pobjednik je Voća, a kod ženske djece ekipa DVD-a Maruševec.

! Psić Yoda Yoda je maleni psic od godinu dana. Nevjerojatno je privrzen i odan. Pomalo plasljiv, ali kad vas upozna je najdrazi psic na svijetu. Kad se veseli Yoda se smije i skace kao da plese. Udomite ovo predrago stvorenje, prosirite svoju obitelj za jednog cetveronoznog clana. Udruga Spas 330-004

Mlada Međimurka Jelena Buhanec prva koja je skupila hrabrosti za nadasve bolan, ali vrhunski adrenalinski doživljaj sa same margine svijeta piercinga, hoće li je slijediti i drugi?

Bolan zahvat malo je spram adrenalina koji vas “opere” Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Ona je obična djevojka iz susjedstva, radi kao konobarica u jednom varaždinskom kafiću, nema nikakvih piercinga, ima samo jednu tetovažu. Ima 26 godina i u slobodno vrijeme bavi se heklanjem i izradom torbica. Međutim, ona je prva sugrađanka koja se podvrgnula jednom adrenalinskom izazovu održanom u Rijeci od strane

M

eđu ljubiteljima piercinga suspenzije sve popularnije talijanskih piercing majstora iz Bruno Body Mod Art. Oni su gostovali u ožujku prošle godine kod poznate riječke piercing majstorice Ane Laco. Takozvane suspenzije, podijeljene u 4 vrste

Jelena je na kukama visjela oko 4 minute

simboličnih naziva (Suicide vješanje na kuke probodene kroz leđa, Ressurection - Vješanje na kuke probodene kroz trbuh, Crucifiction - Vješanje na leđa i ruke, dok je najekstremnije vješanje na kuke provedene kroz kožu oko koljena) adrenalinski su i bolan izazov za one najhrabrije. Svoje iskustvo opisala je jednostavno: - Bili smo u Rijeci i išli smo pogledati njihov performance, međutim, spontano sam odlučila probati. Time sam iznenadila sve, pošto se nisam uklapala u taj profil ljudi. Međutim, hrabrost je učinilo to, unatoč činjenici da se bojiš - istaknula je te dodala: - Bol je bila konstantna, te sam posljedice osjećala još tri dana kasnije. Međutim, stravičnije mi izgleda skijaški spust nego suspenzije. Sve je bilo sterilno i profesionalno, tako da sam s nestrpljenjem čekala na red - skromno je istaknula Jelena.

Jeleni su kao uspomena tek...

...ostali sitni ožiljci na leđima

NAJAVA

Predavanje M. Klemma Nakon ljetne stanke, Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije ponovno organizira redovita stručna predavanja. Posljednji četvrtak u ovome mjesecu, 30. rujna, predavanje će održati muzejski savjetnik Gradskog muzeja Varaždin Miroslav Klemm pod naslovom ‘’Povijesni planovi Varaždina od 16. do 19. stoljeća’’. Kao i do sada, predavanja će se održati u multimedijalnoj dvorani palače Hercer, Franjevački trg 6, s početkom u 19 sati.

SUSRETI MLADIH EUROPLJANA U organizaciji Hrvatsko-njemačkog društva Varaždin

Petoro mladih Varaždinaca u Njemačkoj

Zvjezdana, Tomislav, Hrvoje, Matea i Sonja

I ove je godine petoro mladih iz Varaždina sudjelovalo na Europskim susretima mladeži u gradiću Waldmünchenu u Njemačkoj. Takve susrete već 15 godina upriličuje Hrvatskonjemačko društvo Varaždin pod voditeljstvom prof. Vida Lončarića s njemačkim partnerskim udrugama. Već petu godinu na susretima je kao jedan od pomoćnih voditelja angažiran i mladi Varaždinac Janko Sačić. - U petnaest godina uspjeli smo organizirati sudjelovanje 90-ro učenika i studenata -

kaže prof. Lončarić. - Najbolju smo suradnju uspostav ili s njemačkom udrugom Franziskanisches Bildungswerk koja organizira Susrete mladih Europljana. Kako se susreti održavaju sukladno projektu Europske unije Mladi na djelu, koji ima za cilj jačanje svijesti o europskom građanstvu, solidarnosti i demokratskom angažmanu mladih ljudi te njihovo poticanje na veću mobilnost i suradnju u Europi, podupire ih i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te Grad

Varaždin. - Krajni je cilj Susreta mladeži zapravo europska integracija - kaže voditelj Janko Sačić. - Primjećuje se, naime, da je ta tema u školskoj nastavi nedostatno zastupljena. Stoga se nastoji okupiti mlade iz Europe na jednom mjestu, a zato su jednodnevni zajednički izleti na “zapad”, u Nürnberg, kao i na “istok”, u Prag, sastavni dijelovi programa. Ove su godine sudjelovali Zvjezdana Antončić, Tomislav Leskovec, Hrvoje Košćak, Matea Stare i Sonja Kreč.


Vodič 55

21. rujna 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 23. rujna do utorka 28. rujna STEP UP 3D (glazbena romansa) u 18 sati ČAROBNJAKOV UČENIK (humoristična avantura) u 20 sati

VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI

FOTO NATJEČAJ

(izbor koncerata iz programa) Petak, 24. rujna, Katedrala u 20 sati HOFKAPELLE MÜNCHEN, „Barokni koncert - C. P. E. Bach, Vivaldi i Händel” (svečano otvorenje) Subota, 25.rujna, dvorac Trakošćan u 11 sati PANTAGRUEL, „Koncert uz baroknu kavu”

Nedjelja, 26. rujna, Crkva sv. Nikole u 20,30 sati IL GIARDINO ARMONICO, „A Venezia” Ponedjeljak, 27.rujna, Renesansna dvorana Starog grada u 21 sat ANSAMBL FLORES, „Koncert uz svijeće”

KNJIŽNICA Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme Ponedjeljak – petak 7,30 – 19,30 Subota 7,30 – 13.00 Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda 13,30 - 19,30 Četvrtak, petak 7,30 - 15,00

Subota 7,30 - 13,00

MUZEJI ɄNĮÑĤÿûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ#ÑČåĤÿĉÑNåĤđÑûå #ÑČåĤÿĉÑĨĮÑĤÿþÿĒėĺÿþđÑĉĨĮėĤÑ „SLAVO STRIEGL: Velikan iz tišine“, izložba uz 90 godina života i 70 godina stvaralaštva, razgled do 3. listopada Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno ɄGÑČÑàÑ&åĤŀåĤ ĒĮėđėČėĪĊÿėáĉåČȦ NĮÑČĒÿġėĨĮÑĺȿNĺÿĉåĮĊıĊÑÝÑ

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Ʉ#ÑČåĤÿĉĨĊÿÝåĒĮÑĤ_ÑĤÑłáÿĒ Zbirka Miljenko Stančić Radno vrijeme: utorak-nedjelja 10- 13 i 17- 20, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ#ÑČåĤÿĉÑeČÑĮÿÑĉĒûåČ „NIKA ZUPANČIČ: Barok”, izložba slika ljubljanske autorice, razgled do 3. listopada Otvoreno: utorak-petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ#ÑČåĤÿĉÑGĤĨĮåÝ S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Željka Prsteca -posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/241-841, 098/569-520

Ʉ#ÑČåĤÿĉÑ=ġÑàÿß Zagrebačka 130 tel. 042/241-841, 098/919-0763 -stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC

ĺėĤÑĒÑe0 U nedjelju, 26. rujna u 16 sati „MATILDA”, premijera dječje predstave Kazališne družine “Pinklec”

GJG=JV0S/8

CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka, 23. rujna do utorka 28. rujna KAKO JE GRU UKRAO MJESEC (obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski ) u 18 sati PLAĆENICI (akcijski triler) u 20 sati 'ŀČėłÜåĒÿġĤėĨĮėĤ „KRISTINA HORVAT BLAŽINOVIĆ: Crte, trake i stolice“, izložba, razgled do 9. listopada

VĨĤÿĉåáıȦɵɵȩĤıĉĒÑıɵɳĨÑĮÿĒÑ 7ÑČėĉĨÝåĒÿåĒĮĤÑŀÑĊıČĮıĤı 'a'2880=_Ȧ ĊėĒÝåĤĮ

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna! Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Rođeni DJEVOJČICE Hana Kacun, Tena Gašparić, Lorena Đurinić, Helena Svitek, Leona Mikec, Sara Kanjir, Petra Jerešić, Kaja Marinović, Vita Caf, Iva Trušćek, Lucija Ivančić, Barbara Magić, Eni Tuđan, Lea Besak, Karla Detelj, Tena Križmarić, Brankica Štefanec, Franka Radek, Dunja Makar, Lorena Kolak, Lucija Plahinek, Lena Dubovičnik, Leona Kavran

ĉåàÑÝÿ Jura Kišić, Vito Horvat, Gabrijel Jakobović, Patrik Maljak, Borna Gladović, Matija Stepančec, Alan Jurak, Petar Jamnić, Grgur Mlakar, Fran Crnčec, David Fodrek, Matija Krunić, Mateo Mlinarić, Nik Kurolt, Jan Moharić, Vito Kalajdžija, Matej Kovačević, Teo Kukec, Jakov Črnila, Leo Posavec, Borna Starina, Vinko Debani, Dominik Požgaj, Krešimir Ilijanić, David Smoljak, Mate Liplin, Jan Putarek, Jan Labaš, Ivica Jeršek

ĒÿĮÑNÑđÜėČ

Vjenčani Velimir Bencun i Marija Kolarić, Ivan Đuričin i Ivana Rog, Dražen Hitrec i Nataša Bokun

Umrli

Slavko Pintarić (77), Sokolić Nada (74), Đuro Benković (76), Mladen Drakulić (72), Marija Suliman (77), Nevenka Jelak (60), Stanislav Habek (66), Stojanka Biškup (72), Đurđica Terglav (79), Milka Panić (90), Suzana Jačmenica (50)

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DO PETKA LIJEPO VREMENSKA SLIKA: Kiša se ovog vikenda zaista pošteno ispadala. Ovog tjedna, srećom, nastupa puno ljepše vrijeme. Jutra će biti prohladna i maglovita, ali zato će dani biti suhi i sunčani uz ugodnu ranojesensku temperaturu. U četvrtak nam i službeno počinje jesen, u 5 sati i 9 minuta ujutro. Manje dobra vijest je to da bi tijekom vikenda ponovno moglo biti više oblaka, ponegdje i kiše. Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 20.9.).


56 Zadnja

21. rujna 2010.

ALTERNATIVA Rock festival u Lepoglavi pod prolomom oblaka

NAJAVA

Ad-hoc Rock fest Lepoglava Kawasaki 3p. Vis Peri Deri, Skynyrd Crowd, Eskadron i još niz bendova zabavljali lepoglavsku publiku

Ni prolom oblaka, ni veliko blato koje je okruživalo prostor rukometnog igrališta na Sportsko-rekreacijskom centru u Lepoglavi nije zasmetalo da se ovog vikenda, i to krenuvši od petka a završivši u nedelju, dobro zabave svi ljubitelji ska i rock

R

ock & roll u srcu i veselje u duši - tako je bilo u Lepoglavi ritmova. Tako su u petak zasvirali Korner (Lepoglava), Skynyrd Crowd (Ivanec) te VIS Peri Deri (Velika Gorica), subota je bila u znaku bendova Black Night (Lepoglava), Eve & The Evils (Zagreb), Eskadron (Zagreb) dok je Ad - Hoc rock fest

!

Do sita se najeli pohanih sunčanica

Tko ima vremena nekoliko sati prošetati šumama i dobro raspoznaje gljive, ovih dana sigurno neće ostati kratkih rukava. Ovoj tvrdnji u prilog je prošlotjedna berba pri kojoj su Predrag Makaj, Miroslav Korotaj i Marko Vrus iz Varaždina ubrali šest košara sunčanica. Iako lokacije gljivari

obično taje, uz odobrenje sretnih berača doznajemo kako su šume oko Krušljevca prepune spomenutih slasnih gljiva. Neiskusni jedino neka paze da sunčanicu ne zamijene sa smrtonosno otrovnom zelenom pupavkom ili neka gljive beru u društvu onih koji ih dobro raspoznaju. U slast!

završio nedjeljnim nastupima bendova Hangover (Varaždin), October Light (Puščine) te zvijezda večeri i headlinera festivala, benda Kawasaki 3P (Zagreb). Ovaj nabrzinu organiziran festival nastao je u organizaciji Savjeta mladih grada Lepoglave, Nezavisne udruge mladih (NUM), Višnjičke udruge mladih (VUM), i Odreda izviđača Lepoglave. Da nije bila bitna samo zabava, istaknuli su i sami organizatori: - Na tragu etabliranih open air festivala u Hrvatskoj, odlučili smo oplemeniti festivalsku scenu u lepoglavskoj regiji. Želja organizatora je da ovaj, Ad-hoc festival (dogovoren i organiziran doslovno adhoc, u par sati) uz rokerski ambijent i pristupačne cijene postane tradicionalno događanje koje će okupljati ljude koji nose rock and roll u srcu i veselje u duši. (dk)

KARIKATURA

Ovaj vikend Škorin koncert Ove subote, 25. rujna, s početkom u 20 sati u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu održat će se veliki koncert popularnog hrvatskog glazbenika Miroslava Škore. Uz standardni repertoar kojim će se popularni glazbenik predstaviti publici sjeverozapadne Hrvatske, na Škorinom koncertu nastupit će popularni Žiga&Bandisti. Organizator koncerta, tvrtka Max Bögl Tehnobeton, svim Miroslavima i Mirkama daruje besplatne ulaznice za koncert. Imenjakinje i imenjaci popularnog glazbenika svoje gratis ulaznice mogu podići na blagajni dvorane najkasnije dva sata prije početka koncerta, uz obavezno predočenje osobne iskaznice.

NAJAVA

Rock @ Futura Varaždinski bendovi Sagan, Condor Skye i Tiha oluja nastupaju u Caffe baru Futura (u sklopu Toyotinog autosalona) 25.09.2010. s početkom u 21:30. Odlična poslastica za ljubitelje dobre glazbe.

NAJAVA

Dan jezika Varaždinci će ove subote, 25. rujna, na Franjevačkom trgu od 10 do 13 sati moći kušati kolače i kupiti suvenire karakteristične za Njemačku i zemlje u kojima se govori tim svjetskim jezikom. Taj će se dan, naime, obilježiti Europski dan jezika.

crta: Željko Pilipović


RT_331