Issuu on Google+

INTERVJU Slavica Jakobović Fribec, utemeljiteljica Dana Marije Jurić Zagorke

Stranice 6.-7.

PETRA LACKOVIĆ

Osvojila broncu na olimpijadi iz geografije Stranica 10.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

  

Broj 326 :: 17. kolovoza 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Spor Ivana Hudoletnjaka i Coninga zbog vile traje već 17 godina

Do vile u Zagrebu novcem iz Austrije Za presudu u sporu trebalo je 15 godina, a rješavanje žalbe tek 10 dana

ODJECI Dr. Vojnović: Podaci nisu alarmantni

HUMANO

“SLUČAJ ČEHOK”

Traktori za S. Košćaka

Mediji već otvorili istragu

Stranica 46.

Stranice 2.-3.

Stranica 19 .

Bonino Hasan prvak u lovu U Ulici b. Radića ribe na plovak parking će se Na tron s 91 ribom i ulovom od 5200 grama naplaćivati! Stranica 12.

Stranice 4.-5.

Stranica 27.

EKSKLUZIVNO: SZIGET FESTIVAL U MAĐARSKOJ

Pokrenuta proizvodnja u pamučnoj industriji

Otkačeno i ludo uz velike salve smijeha Stranice 24.-25.

Stranica 17.


2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Vjerodostojnost opet na kušnji

P

rošli četvrtak u pola osam ujutro nazvao je mog pomoćnika kolega novinar rekavši da je malo prije saznao kako je tijekom noći uhićen gradonačelnik Varaždina Ivan Željko PAVLEK Čehok. Razumljivo, urednik@regionalni.com odmah smo provjerili tu informaciju i doznali da je riječ o glasinama ili bolje rečeno nečijoj zlonamjernoj izmišljotini. Isti dan u nekim dnevnim novinama objavljeni su napisi da USKOK provodi istragu protiv varaždinskoga gradonačelnika, a dan ranije ta je ista informacija osvanula na nacionalnoj televiziji i mnogim portalima u Hrvatskoj. Mnogi bi rekli: “Ništa novo i neobično”. Živimo u vremenu kada afere niču kao gljive poslije kiše, kada se više gleda u tuđe nego vlastito dvorište, kada glasine postaju važnije od istine itd. No, kad je riječ o najnovijem „slučaju Čehok“, tvrdnje koje su istaknute u nekim novinama da je počela istraga i da je ispitano nekoliko svjedoka koji su potvrdili sumnje tužiteljstva, pokazuje da je doturanje ili curenje informacija mimo važećih zakona i dalje obrazac ponašanja u Hrvatskoj. Prema Zakonu o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala zabranjeno je objavljivanje bilo kakvih podataka o kaznenom progonu za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a jer je time počinjeno kazneno djelo otkrivanja službene tajne. Za to očito neki i dalje ne mare. I da budem jasan, ovakva curenja informacija u javnost dovode nepotrebno u sumnju rad institucija pravne države, za koje svatko normalan u ovoj državi želi da rade kvalitetno i uspješno svoj posao.

17. kolovoza 2010.

DOZNAJEMO Dr. Željko Vojnović otvoreno o razlozima

Nema razloga za paniku ni istraživanje!? Podaci ni po čemu nisu alarmantni, ne “strši” ni jedan tumor i nema razloga za zabrinutost – tvrdi dr. Željko Vojnović, internist-onkolog u varaždinskoj Općoj bolnici Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Podaci koji govore da je u Varaždinskoj županiji u 2008. godini svaka četvrta osoba umrla od raka nisu alarmantni, štoviše, nisu ni došli do razine da bi se tako mogli doživljavati. Dogodilo se više pogrešaka u interpretaciji tih podataka – tvrdi dr. Željko Vojnović, internist-onkolog Odsjeka za hematologiju, onkologiju i kliničku imunologiju varaždinske Opće bolnice.

U prosjeku Premda su mnogi građani i udruge zabrinuti zbog činjenice da je naša županija u sa-

biti relevantni. Primjerice, ove godine možemo imati dijagnosticirano značajno više karcinoma dojke u odnosu na prošlu godine i naravno da će to izgledati kao velik porast broja oboljelih. Ali, da bismo dobili relevantne podatke, trebali bismo ih pratiti kroz duži vremenski period. Ti će se podaci moći interpretirati tek za pet godina. Tko zna, možda ćemo za pet godina imati najmanju incidenciju tog tumora i veći postotak preživljavanja oboljelih – objašnjava dr. Vojnović. Da je situacija alarmantna ne može zaključiti ni po broju pacijenata koji se liječe od

j

edino imamo veću incidenciju karcinoma želuca u odnosu na južne dijelove Hrvatske

mom vrhu po broju oboljelih i umrlih od raka, što potvrđuje velik broj poziva i reagiranja koja su u protekla dva tjedna stizala u redakciju 7Plus Regionalnog tjednika, dr. Vojnović ne dijeli to mišljenje. Tvrdi da je Varaždin apsolutno u granicama hrvatskog prosjeka po broju oboljelih i umrlih od raka s obzirom na incidencije i smrtnost od malignih bolesti na ovom području u zadnjih deset godina. - Podaci ni po čemu nisu alarmantni, ne “strši” ni jedan tumor i nema razloga za paniku. Da bi statistika bila tako relevantna, prije svega treba veliki uzorak. Varaždinska županija ima 192.000 stanovnika, što je premali uzorak da bismo tvrdili da je to statistički značajno u odnosu na neke druge županije koje imaju manje ili više stanovnika. Također, podaci o incidenciji određenog karcinoma trebali bi se pratiti duži vremenski period da bi mogli

Dr. Željko Vojnović

malignih bolesti na njihovom odjelu ili dnevnoj bolnici varaždinske Opće bolnice. - Mogu reći da postoji veliki pritisak na našu službu i da je više pacijenata, ali to je iz razloga što je došlo do svijesti ljudi da su tumori lječive bolesti i prihvaćaju karcinom kao svaku drugu bolest, kao i povećanje mogućnosti liječenja malignih bolesti. Jedino što znamo od ranije je da imamo nešto višu incidenciju karcinoma želuca u odnosu na južne dijelove Hrvatske, no to je zbog naše tradicionalne prehrane. Ali, i to je više za raspravu, nego za neku posebnu značajnost – navodi Varaždinski onkolog smatra kako su i preventivni programi, primjerice, raka dojke ili raka debelog crijeva, dijelom

utjecali na veću pojavnost tih bolesti na ovom području, što je privremeno jer ih se tim programom trenutno više otkriva, poglavito onih u ranoj fazi, što je i cilj programa. Tvrdi da se na neke karcinome može utjecati općim mjerama prevencije. - Svaki tumor je bolest za sebe i ima svoje faktore rizika, drugim riječima, svaki zahtijeva drugačiji pristup i organizaciju u borbi protiv njega. Također, svaki je tumor posebna bolest koja nema nikakve veze jedan s drugim, što znači da, ako je netko u mojoj ulici obolio od melanoma, a drugi od karcinoma želuca, oni međusobno nemaju nikakve poveznice jer su rizični faktori i genetika sasvim različiti. Međutim, mi smo nacija koja u ovom trenutku još nije na razini zdravstvene educiranosti i odgovornosti kao razvijene zapadne zemlje. Nismo odbacili pušenje i u velikoj je mjeri prisutan alkoholizam, što su, primjerice, rizici za koje je dokazano da dugoročno povećavaju pojavnost karcinoma pluća, jetre, te nekih drugih karcinoma. Tu je i način prehrane. Sve su to faktori koji u incidenciji pojedinih vrsta tumora mogu dati određene rezulate - tvrdi varaždinski onkolog. Među izuzecima je rak dojke, za koji se pretpostavlja da uz sve faktore rizika predstavlja “bolest zapadne civilizacije” kao načina suvremenog života, te svega što on sa sobom donosi. Uza sve mjere prevencije nije se uspjela učinkovito smanjiti incidencija, pa je težište prebačeno na prevenciju, sistematske i mamografske preglede kako bi se bolest otkrila u ranoj fazi kada je izlječiva.

Što istraživati? S obzirom na sve navedeno dr. Vojnović smatra da nema potrebe za provedbom istraživanja.

Uza sve mjere nije se uspjela učinkovi

- Prvo pitanje koje postavljam je što bi se to trebalo istraživati? Bi li trebalo krenuti od genetike stanovnika Varaždinske županije, pa svima izraditi genotipe ili istraživati koliko puše u odnosu na ostatak zemlje, kolika je potrošnja alkohola u odnosu na druge krajeve? Istraživanja su nužna u slučajevima kad bismo imali nešto dokazano, ali u ovom trenutku mislim da nema potrebe za to. Ako sve to skupa gledate kroz osobnu prizmu, onda to može imati nekakav značaj, ali kad vi to pretvorite u brojke i analizirate kroz dulji vremenski period, taj se značaj gubi. Postoje pojedinci u populaciji koji se vrlo rado bave brojkama statistika, a da ih zapravo ne znaju interpretirati. Važno je istaknuti da promjenom u načinu života i životnih navika možemo utjecati na smanjenje rizika pojave malignih bolesti, no čini se da u velikoj mjeri na to još nismo spremni – komentirao je dr. Vojnović.


Aktualno

17. kolovoza 2010.

velikog broja oboljelih i umrlih od raka

3

DOZNAJEMO Maligna oboljenja kod životinja

BROJKE Zašto odskačemo od prosjeka?

Neki ne prijavljuju oboljele Va r ažd insk i onko lo g navodi kako je među razlozima što Varaždinska i Međimurska županija u službenim podacima po broju oboljelih od malignih bolesti odskaču od ostalih je u tome što većinu bolesnika zbrinjava Opća bolnica Varaždin. - Iz nekih drugih dijelova zemlje većina ljudi ide u Zagreb jer njihove bolnice nisu dovoljno opremljene ili nemaju dovoljno liječnika za njihovo zbrinjavanje onkoloških bolesnika. Takvi pacijenti se prijavljuju u Zagreb, pa podaci za županije iz kojih su ti pacijenti također nisu relevantni – tvrdi dr. Željko Vojnović. S obzirom na taj podatak logično bi bilo zaključiti

da bi onda Zagrebačka županija u statistici o broju oboljelih i umrlih od karcinoma trebala odskočiti. Dr. Vojnović ne smatra tako.

n

e tvrdim da naši ljudi više obilaze liječnike, niti da su liječnici ažurniji - Sve ovisi o tome tko i kako se prijavljuju podaci, a ovisi i o liječnicima koji to rade. Svaki je liječnik dužan za pacijenta, prema zakonu, ispuniti obrazac i prijaviti svaki oblik malignog oboljenja, što se onda šalje u centralni Registar za rak, na temelju čega

se radi statistika. U praksi to radi ne rade baš svi liječnici. Tu treba uzeti u obzir i dostupnost zdravstvene zaštite. Varaždinska županija je dobro organizirana, jer kad pogledate, ljudi iz najudaljenijih krajeva županije u našoj bolnici su za 20 minuta. To je potpuno drugačija dostupnost nego što je to na otocima ili planinskim dijelovima Hrvatske. Ne tvrdim da su liječnici Varaždinske i Međimurske županije toliko ažurni po pitanju prijavljivanja oboljelih od malignih bolesti i ne tvrdim da naši ljudi više obilaze liječnike. Ali, da i ti čimbenici mogu igrati važnu ulogu statistici, mogu apsolutno – tvrdi dr. Vojnović.

Sve tvorbe sumnjive na tumorno bujanje moraju se odstraniti čim prije

Sve više karcinoma kod pasa i mačaka Pojava tumora ovisna i o dobi, pa tako psi stariji od 6 do 7 godina obolijevaju učestalije Piše: DR. SC. DAVORIN LUKMAN, DR. VET. MED.

Vezano na temu učestalosti obolijevanja ljudi od malignih bolesti na varaždinskom području, postavlja se pitanje pojavnosti tih bolesti i kod naših kućnih ljubimaca. Prije desetak godina Odjel za male životinje i kućne ljubimce Hrvatske veterinarske komore održao je prvi edukativni skup za doktore veterinarske medicine s područja jugoistočne Europe o kirurgiji mekih česti. Predavači iz Nizozemske upozorili su kako se u toj zemlji kod svakog drugog psa starijeg od deset godina dijagnosticira neko od tumornih oboljenja.

Temeljita analiza ito smanjiti incidencija raka dojke, pa je težište prebačeno na prevenciju

Utječe li na veću pojavnost raka metalurgija? Postoje li neki vanjski čimbenici koji utječu na velik broj pojave malignih bolesti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj? - Međimurska, Varaždinska i Sisačko-moslavačka županija tri su županije koje prednjače po broju umrlih, odnosno oboljelih od raka u Hrvatskoj. Za te je županije karakteristična razvijena metalurška industrija i možda velik broj oboljelih od malignih bolesti u tim krajevima nije slučajnost – ustvrdila je naša čitateljica (adresa poznata redakciji). Premda ističe da mu to nije struka, zbog čega

ne može službeno izraziti stav, varaždinski onkolog dr. Željko Vojnović smatra da područje sjeverozapadne Hrvatske nije ni blizu industrijskim zagađenjima kao što su to bile neke regije na zapadu ili su to danas na Dalekom istoku. - Definitivno takva zagađenja daju incidencije točno određenih vrsta tumora, što mi u praksi nismo primijetili. Smatram da Varaždin nema industriju koja bi bila zagađivačka do te mjere da bi ugrožavala zdravlje ljudi – rekao je dr. Vojnović.

Kakva je situacija u Hrvatskoj i na varaždinskom području? Budući da se osim klinika i zavoda Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, gdje se dijagnostika i obrada onkoloških pacijenata provodi već cijeli niz godina, nitko u Hrvatskoj sustavno ne bavi problemom pojavnosti tumornih oboljenja, nemoguće je provoditi temeljitu analizu. Nažalost, samo manji broj doktora veterinarske medicine stručno i znanstveno pristupa toj

Čim prije odstraniti tumore! Sve tvorbe sumnjive na tumorno bujanje moraju se odstraniti čim prije, a odstranjeno tkivo treba poslati na patohistološku pretragu. U ambulani dr. Lukman posljednjih 10 godina operirano je više od 200 pacijenata, te je načinjeno 77 pretraga uzoraka tkiva. Od tog broja, 49,35% posto bili su benigni tumori, 35,07% maligni, a 15,6% bile su tvorevine druge etiologije. Na analizu su slani uzorci tumora kože, mliječnih žlijezda, perianalni tumori, tumori testisa, tumori kosti, tumori slezene, jetre itd.

problematici. Većina pristupa po načelu “dijagnosticiraj i eutanaziraj”. Premda se u posljednje vrijeme mijenja odnos i pristup toj problematici, Veterinarski fakultet zbog nedostatka opreme nije u mogućnosti provesti suvremenu dijagnostiku. Tako nedostaje aparatura poput CT-a i MRI-a. No, i bez visoke tehnologije u mnogo slučajeva pacijentima se može pomoći jer je velik broj tumora vidljiv prostim okom. No, postoji li pasminska, dobna ili spolna sklonost tumornim oboljenjima? Ukoliko analiziramo izgled dugovječnih pasa lutalica u zemljama u kojima je ta pojava učestala (Afrika, Azija, Južna Amerika) primijetit ćemo jednu ustaljenu kategoriju pasa. Najčešće su to psi lake tjelesne građe, težine oko 15 kilograma i kratke dlake. Dakle, mješanci koji žive tik do čovjeka. U pasa

postoji pasminska sklonost tumorima. Također, u pasa koji jedu lošu komercijalnu hranu punu umjetnih tvari i kemikalija dolazi u pitanje pravilno funkcioniranje imunološkog sustava. U pravilu je pojava tumora ovisna i o dobi, pa tako psi stariji od 6 do 7 godina obolijevaju učestalije. Poznato je i da će kuje koje nisu bile u aktivnom rasplodu, a nisu sterilizirane nakon prvog ili maksimalno drugog tjeranja, imati izrazito veliku sklonost dobivanju tumora mliječnih žlijezda. Također je poznato da su psi kriptorhidi skloni tumoru testisa. U posljednjih desetak godina u svijetu je uočena povezanost nastajanja sarkoma kod mačaka na mjestu aplikacije nekih vakcina. Također je poznato da je leukoza u mačaka najčešći razlog tumornih oboljenja i uginuća.

FAKTORI Na tumore utječu vanjski faktori, ali i genetika

Neke pasmine sklonije tumoru To što je javnost senzibilizirana po tom pitanju trebalo bi se pretočiti u nešto konstruktivno, u borbu koju svijet vodi protiv raka. - Svako malo netko se javlja s određenog područja županije ili određene gradske četvrti i upozorava na velik broj oboljelih ili umrlih od raka. Istovremeno, u međuvremenu ništa nismo napravili s onim poznatim rizicima

i faktorima za koje znamo i za koje je dokazano da uzrokuju karcinom. To su nezdrav na-

p

rvo pitanje koje postavljam je što bi se to trebalo istraživati? čin života, loše navike i zdravstvena prosvijećenost, dakle

ljudi bi trebali shvatiti važnost svog zdravlja i javljati se na preventivne preglede. To je moguće provesti na osobnoj razini, a ne društvenoj. Potrebno je izgraditi svijest ljudi da u borbi protiv raka sudjeluju na taj način, jer se jedino tako u toj borbi postižu značajni rezultati - zaključio je na kraju dr. Vojnović. Što će na ove tvrdnje reći javnost i oboljeli, tek ćemo doznati...

Kod njemačkih ovčara, škotskog ovčara, bull mastifa, rotvajlera, bernskog planinskog psa, shar peia, bernardinca, belgijskog ovčara i stafordskog terijera potvrđena je veća nasljedna sklonost za razvoj određenih oblika raka. Također, treba navesti kako postoje i brojne skupine kemijskih kancerogena. Tako izravno djelujući kancerogeni dimetil sulfat, ciklo-

fosfamid i dimetilkarbamil klorid, te neizravno djelujući prekancerogeni, policiklički aromatski ugljikovodici, aromatski amini i amidi, aflatoksin B1, grizeofulvin, cikazin, nitrozamini, nitrozamidi, vinil klorid, poliklorirani bifenili, dokazano uzrokuju u pasa i mačaka tumore mokraćnog mjehura, tumore jetre, rak pluća, limfom i karcinom tankog crijeva.


4

Aktualno

17. kolovoza 2010.

Oaza korupcije

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

10.8.

I Nevenka Jurak, koju prozivaju za financiranje HDZ-a, zamijenila dom pritvorom. No, stanje i nije tako očajno, tješi Šuker, koji s koalicijskim partnerima traži način za krpanje osam milijardi velike proračunske rupe. Mogao bi je barem dijelom popuniti od Mamićevih i sličnih transfera, na što upozoravaju Kosor i Josipović. Pa gdje je problem?

11.8.

Porez na banke nije dobra ideja, veli Rohatinski upitan o jednoj od mogućnosti krpanja rupe u proračunu. A da se brzo nađe rješenje kad je sila, govori i to da je Grčka proračunski manjak srezala za 40 posto, uglavnom smanjenjem plaća državnih zaposlenika.

12.8.

Čehok pod istragom USKOK-a, javljaju domaći mediji, navodeći navodna pogodovanja u prodaji zemlje, odnosno sklapanja ugovora. Bosanski pak pišu o predistražnim radnjama oko bivše FIMA grupe zbog pokušaja preuzimanja Postbanke. A s kim vi bankarite?

13.8.

U Austriji, zemlji koju neki smatraju oazom korupcije, uhićen Kulterer, bivši čelnik Hypo banke, kasice prasice mnogih domaćih političara i junaka privatizacije. U Belgiji umrla prva europska žrtva superbakterije otporne na antibiotike koja se širi britanskim bolnicama.

14.8.

Ako smanje plaće za 10 posto, neće početi škola, a u štrajk bi mogli i liječnici, prijeti Ribičić, te uoči nastavka pregovora s Vladom proziva HSS koji naziva hrvatskim seljačkim sindikatom štetnim za razvoj Hrvatske jer potkopava obrazovanje i zdravstvo. I čelnik HUS-a ima zahtjev prije početka pregovora, a to je ukidanje povlaštenih mirovina za zastupnike i dužnosnike.

15.8.

Licemjernom kritikom kroz koju se pokušavaju skupiti politički bodovi, ali kad treba zasukati rukave, onda ih nigdje nema, ocijenila je Kosor prijedlog SDP-ovaca za smanjenje proračuna, poručujući Milanoviću: “Dobro jutro!” Dok mi pokušavamo naći izlaz za manjak i iz recesije, zemlje EU bilježe mali, ali ipak znakovit rast od 0,6 posto na godišnjoj razini.

16.8.

Laku noć, uzvratio je Milanović, a Glavaš, usprkos raznim pokušajima, mora se odlukom saborskog povjerenstva oprostiti od Sabora jer je pravomoćno osuđen za ratni zločin. A kad smo kod potonjeg, vijest iz Afganistana: dvoje optuženih za preljub talibani na smrt kamenovali na tržnici.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

I TOGA IMA Spor Ivana Hudoletnjaka i Coninga oko atrak

Za presudu 15 godina, a žalbu tek deset dana! Tužbu za brisanje Coningove hipoteke nad atraktivnom vilom Hudoletnjak je podnio još 1996., a tek je ove godine Općinski sud donio odbijajuću presudu na koju se žalio; žalba je riješena u deset dana, pa Coning traži objašnjenje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ZAGREB/VARAŽDIN - Već 17 godina traje sudsko sporenje oko atraktivne zagrebačke vile između kontroverznog poduzetnika Ivana Hudoletnjaka te Coninga, pravnog slijednika Condelte, a s obzirom na tijek ovog nesvakidašnjeg slučaja o kojem smo pisali, teško da će okončati prije proteka barem dvadeset godina.

Čudna presuda Objekt na Gupčevoj zvijezdi br. 3, gdje danas živi Hudoletnjak, bio je u vlasništvu

o

d Ministarstva Coning traži objašnjenje nesrazmjera u trajanju suđenja propalog nakladnika Mladost koji početkom 90-ih nije vratio u ugovorenom roku kredit od 700 tisuća tadašnjih DEM-a s pripadajućom kamatom Condelti. Stoga je varaždinska tvrtka još 1994. pokrenula ovršni postupak nad atraktivnim objektom na Gupčevoj zvijezdi nad koji je upisala hipoteku kao sredstvo osiguranja kratkoročnog kredita.

To, međutim, pokušava osporiti Hudoletnjak koji radi toga pokreće sporove. No, gubi sve, izuzev tužbe za brisanje navodno neosnovane hipoteke. Naime, Županijski sud u Zagrebu je za svega deset dana usvojio Hudoletnjakovu žalbu na presudu Općinskog suda koji je ove godine odbio njegovu tužbu iz 1996. za brisanje hipoteke, pa će suđenje morati ići ispočetka. Glavni razlog za prihvaćanje žalbe mišljenje je da prvostupanjski sud nije dovoljno obratio pažnju na to da je Coning znao u vrijeme zasnivanja hipoteke da Mladost više nije vlasnik vile na Gupčevoj zvijezdi, odnosno da ju je kupio Hudoletnjak.

Dvojbeni ugovori Takvo mišljenje u Coningu, međutim, smatraju pogrešnim iz više razloga. U prvom redu, dok je hipoteka nad vilom neosporno upisana 1994 . godine, vrlo je problematična kupoprodaja, odnosno ugovor o kupnji vile za 1,4 milijuna DEM-a koji su 13. prosinca 1993. godine sklopili Hudoletnjak i Mladost koju je zastupao Drago Kovačević, tadašnji direktor zagrebačkog nakladnika koji je 1999. otišao u stečaj. Naime, isti dan kada je navodno nastao kupoprodajni

ugovor, Hudoletnjak je navodno sklopio i ugovor o zakupu istog objekta za osam tisuća DEM-a mjesečno! Međutim, usprkos tome, niti s osnove prodaje, niti tog zakupa, na račun Mladosti nije došao nikakav novac. Ante Jeriko Markoč, voditelj računovodstva Mladosti, ne samo da je to potvrdio 1995., nego je i rekao da uopće nije znao za prodaju vile niti za ugovor o prodaji kojeg nije bilo u arhivi tvrtke. Međutim, kako je izjavio, ugovor o najmu iznenada se pojavio 6. travnja 1994. dok je u Mladosti bio policajac koji je odmah zatražio da se uknjiži najamnina i porez za proteklo razdoblje! No, usprkos spornom kupoprodajnom ugovoru i plaćenom porezu, Hudoletnjak nije odmah uspio upisati vlasništvo nad vilom jer potpis na ugovoru nije bio ovjeren. Stoga, radi priznavanja prava vlasništva nad kupljenom nekretninom, tuži Mladost čiji se predstavnik, usprkos vrijednosti spora, ne pojavljuje na sudu! Zbog tog izostanka, sud 21. srpnja 1995. presuđuje da Mladost mora izdati tabularnu ispravu, a u suprotnom će je zamijeniti presuda. Hudoletnjak tako 1995. godine, nakon provedenog ovršnog postupka, uspijeva upisati vlasništvo

Od zahtjeva za dražbu prošle dvije godine Budući da ima hipoteku nad vilom, Coning provodi njezinu prodajnu ovrhu. Bilo je održano jedno dražbovno ročište objekta na oko pet milijuna kuna. Tijekom dražbe najviše je uime Hudoletnjaka ponudila njegova nevjenčana supru-

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

POMOĆNICI NOVINARI GLAVNOG UREDNIKA Vesna Margetić-Slatki Irena Harači Pintarić vmargetic@regionalni.com iharaci@regionalni.com Josip Novak Ivica Kruhoberec josip@regionalni.com

urednik@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Daniel Šantalab Ivica Zamoda Stjepan Bonev Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

ga - 7,5 milijuna kuna. No iako je za ozbiljnost ponude uplaćeno 500 tisuća kuna, nisu ništa platili. Coning je stoga zatražio novo ročište za dražbu, ali ono nije održano, iako su od zahtjeva prošle dvije godine.

Umjesto da utvrdi činjenice oko kupo

u zemljišnim knjigama. Međutim, prije toga, točnije 23. veljače 1994., Condelta, a sada Coning, ishodila je upis hipoteke nad vilom. Tako je Hudoletnjak gruntovno postao vlasnik vile više od godinu dana nakon što je Condelta upisala hipoteku, pa je vrlo dvojben zaključak da je varaždinska tvrtka upisala hipoteku znajući da Mladost više nije vlasnik vile. Osim toga, protiv direktora Kovačevića pokrenut je i kazneni postupak zbog prodaje vile Hudoletnjaku, koji je okončan osuđujućom presudom, a poznato je da nitko ne može postati vlasnik ako je pri tome počinjeno kazneno djelo.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

Tel. 042/290-775

Tel. 042/290-774

Ivana Novosel

Fax 042/290-789

isidora@regionalni.com

sandra@regionalni.com voditelj grafičke redakcije

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

REDAKCIJA:

foto@regionalni.com

Robert Marciuš

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Tomislav Makaj

roby@regionalni.com

Mira Ljubić

malioglasi@

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

mljubic@ vis-cro.com

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: regionalni.com

Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789


Aktualno

17. kolovoza 2010.

ktivne vile ušao u sedamnaestu godinu

KAZNA

Četiri godine i zbog vile

Presuda Kovačeviću

Dok je bio u SAD - u, Drago Kovačev ić, bivši predsjednik Uprave »Mladosti« s hrvatskim i amer ičk im dr ž avljanst vom, nepravomoćno je 20 07. osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija teških oko sedam milijuna kuna. Naime, premda je imao ovl ast i samostalno do nositi odluke do milijun DEM-a, atraktivnu vilu na Gupčevoj zvijezdi svejedno je sam prodao za 1,4 milijuna DEM-a, koje je i primio te zadržao za sebe. Uz to, od početka 1994. do početka 1995. nije uplatio 1,8 milijuna kuna poreza i doprinosa na akontacije plaća zaposlenika, a

na račun svoje američke tvrtke »Intersys« uplatio oko 1 4 4 . 0 0 0 DEM - a za informatičku opremu, no isporučen je dio vrijedan 48.000 DEM-a. Na presudu se žalio Kovačević koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu od 1998. godine, odnosno nakon što mu je Vrhovni sud ukinuo pr itvor uz jamčevinu od 1,5 milijuna DEM-a, koju je Kovačev ić pl at io dionicama »Mladosti«, tvr tke koju je oštetio! Je li Vrhovni sud riješio u njegovu korist i žalbu, zasada nismo uspjeli doznati, iako smo tu informaciju od suda pismeno zatražili početkom srpnja.

oprodaje vile na Gupčevoj zvijezdi, policija je naredila da se one krivotvore, tvrde u Mladosti

I TOGA JE BILO U Austriju po novac za direktora Mladosti

Hudoletnjak dao Kovačeviću milijun iz sefa u - Leibnitzu! Ivana Hudoletnjaka, kako je rekao Kovačević tijekom suđenja, prvi je put vidio 13. prosinca 1993. godine. Tada je bila javna tajna da je trebao gotovinu. Stoga su u kancelariji odmah sastavili kupoprodajni ugovor, a također i ugovor s istim datumom o zakupu prema kojem bi zakupodavac bila „Mladost”, a zakupac Hudoletnjak, “što ukazuje da je prvi ugovor ustvari bio odgođen“. Na osnovu toga Hudoletnjak mu je doista posudio novac u iznosu od 1,400.000 DEM. Isti dan otišli su u Leibnitz, gdje mu je Hudoletnjak iz nekog sefa uručio milijun DEM-a, odnosno prebacio na

njegov osobni račun, za koji je Hudoletnjak rekao da će mu ga otvoriti u Leibnitzu u banci „Creditanshtal”. Taj isti

K

ovačević: kupoprodajni ugovor bio je fiktivan

dan, po povratku u Zagreb, Hudoletnjak mu je dao i 400.000 DEM-a. Novac je dao kao pozajmicu za plaće radnicima jer je ustvari taj novac i posudio od Hudoletnjaka za potrebe plaće i za poduzeće „Mladost”. Optuženik je inzistirao da se napravi ugovor o zakupu

jer je bio svjestan da ne može prodati ono što nije otplatio, tako da je “to bio odgodni ugovor”. Ugovor o kupoprodaji bio je fiktivni, uvjetni ugovor odnosno osiguranje da će vratiti Hudoletnjaku posuđeni novac, a ugovor o zakupu bio je stvarni. Svrha ugovora o kupo prodaji nije bila da Hudoletnjak prenese u gruntovnim knjigama kuću na sebe, već se radilo o vidu osiguranja povrata novca koji je Hudoletnjak posudio njemu osobno, a ugovor o zakupu kuće na Gupčevoj zvijezdi služio je njemu kao osiguranje da se ne radi o stvarnoj kupoprodaji.

5


6

Intervju tjedna

17. kolovoza 2010.

OTVORENO Prof. Slavica Jakobović Fribec, utemeljiteljica Dana Marije Jurić Zagor

Marija Jurić Zagorka – m Na jesen se sprema snimanje Zagorkine Gričke vještice, najavila je prof. Fribec, a izaći će i “Crveni ocean” Piše: GORDANA IGREC FOTOGRAFIJE IZ PRIVATNE ARIVE

O “patuljastoj Amazonki kojoj nenapisana povijest feminizma još nije vratila dug”, kako je prvu političku, parlamentarnu novinarku u srednjoj Europi Mariju Jurić Zagorku opisala feministica i etnologinja (tragično preminula) Lydia Sklevicky 80-ih godina u časopisu Svijet, razgovor smo vodili s utemeljiteljicom Dana Marije Jurić Zagorke i Zagrepčankom godine 2007., profesoricom književnosti i knjižničarkom u obiteljskoj mirovini, vanjskom suradnicom Centra za ženske studije koja s marom i ljubavlju skuplja svu građu vezanu uz rad i život Zagorke, Slavicom Jakobović Fribec. Od prof. Jakobović Fribec uspjeli smo doznati neke, javnosti potpuno nepoznate, podatke vezane uz Zagorkin život i rad. Od toga da je Zagorkin krsni kum bio Ivan Nepomuk Erdödy, 16. veliki nasljedni varaždinski župan, do nepoznatog romana “Ljudožderi”, koji je o okupaciji Zagreba za vrijeme II. svjetskog rata Zagorka brižno ispisivala, ali i tome kako se sprema na vidjelo dana izaći s potpuno nepoznatim Zagorkinim romanom “Crveni ocean” napisanim pri kraju Oktobarske revolucije, a inspiriranim idejama jednakosti i pravde te likom Nikole Tesle. Roman bi trebao, kao i 1918. godine, ponovno izlaziti u Jutarnjem listu, kako je kazala prof. Jakobović Fribec, a kasnije biti tiskan i kao knjiga. Uz to, na jesen bi, prema riječima prof. Jakobović Fribec, trebala krenuti klapa snimanja Zagorkine Gričke vještice. Uz sve to doznali smo i neke nove pojedinosti iz Zagorkina života i stvaralaštva na koje valja upozoriti, a ako ih netko slučajno već i zna, nije naodmet ponoviti ih. Jer, sve prolazi, sve se mijenja, Zagorka pak – ne!

Zagorkin život Već je sporan sam datum rođenja Marije Jurić Zagorke. Što nam vi po tom pitanju možete reći? Institucije se nisu baš potrudile pronaći pravi datum rođenja. Ja sam pišući leksikografsku bilješku o Zagorki za projekt pri Central European Universityju u Budimpešti uspjela pronaći njezin rodni list u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Evidentno je rođena blizu Vrbovca, u plemićkoj kuriji u Negovcu 2. ožujka 1873. godine, a krštena dan kasnije francuskim imenom Marianne. Kumovi na krštenju bili su joj grof Ivan Erdödy sa suprugom. No, još

uvijek na Mirogoju na njezinoj nadgrobnoj ploči piše 1879. kao godina rođenja. Inače se nekako bio ustalio kao datum njezina rođenja 1. siječnja 1873. makar su različiti kritičari navodili godine od 1873. do 1879. Kad sam 2008. primila nagradu Zagrepčanka godine od Skupštine Grada Zagreba (za pokretanje i osmišljavanje Dana Marije Jurić Zagorke 2007.) nastojala sam kroz intervjue i obilježavanjem njezina rođendana upoznati javnost s tom činjenicom. Kada je i u kojem kontekstu došlo do pohrvaćenja njezinog imena? Koliko je, naime, točan taj podatak? Otkrila sam da je i prije mene novinar Milan Blašković 1989. godine otkrio njezin rodni list i uz to vjenčani list iz 1890. godine u crkvi Sv. Križa u Začretju i ime Zagorkina muža – Andrija Matray. Kroz njegovu priču otkrila sam da je Zagorkin krsni kum grof Ivan Nepomuk Erdödy bio posljednji, šesnaesti po redu veliki župan varaždinski koji je 1879. umro, a njegovo imanje u Negovcu otkupio je barun Geza Rauch. Rekonstruirala sam da se tada i Zagorkina obitelj preselila u Zagorje blizu Stubice, a otac nastavio posao nadglednika imanja. Zagorka je tri godine išla s plemićkom djecom u privatnu školu u dvorcu Stubički Golubovec. Godine 1883. kad je grof Khuen Hedervary bio imenovan za hrvatskog bana, barun Rauch kao Khuenov prijatelj i vjenčani kum, priredio je veliko primanje u banovu čast. Mala Marianne kao povlašteno dijete barunova upravitelja održala je počasni govor i izmijenila njegov sadržaj, što je bilo skandalozno za nazočnu vlastelu. Poslije toga je prekinuto njezino školovanje u dvorcu i ona je 1884. godine bila upisana u školu Prof. Slavica Jakobović Fribec

Z

agorka je u djetinjstvu boravila kod svoje kume ili rođakinje u Varaždinu Sestara milosrdnica u Zagrebu pod imenom Marija Jurić. Kada se i pod kojim okolnostima počinje potpisivati s dodatkom prezimenu – Zagorka? Zagorka je njezin pseudonim iz 1896. kojim je prvi put potpisan jedan članak iz zagrebačkog Obzora, a to je kasnije postalo njezino književno ime. Inače, već sa 17 godina kad ju je majka ispisala iz škole (jer joj je bilo neprihvatljivo da Zagorka nastavi školovanje u Švicarskoj što je želio financi-

rati barun Rauch), Zagorka je proboravila u svojem domu od 1889./90. i pokrenula u Krapini školski list Zagorsko proljeće u kojem je napisala uvodnik pod muškim pseudonimom «M. Jurica Zagorski»! To je bio provokativan tekst pod nazivom «Duh Matije Gupca optužuje», a kad se otkrilo tko je autor, ona je prisilno udana za Mađara, činovnika Mađarske državne željeznice, i odselila se u Mađarsku. Prema podacima književnog teoretičara Stanka Lasića, Zagorka je pohađala školu u Varaždinu. Taj se podatak provlači kroz sve njezine službene biografije... Ja imam druge podatke. Nekako mi se čini vjerodostojnim

da ako se incident zbio 1883. (kad je završila treći osnovne), a 1884. bila u Zagrebu upisana u četvrti razred (do 1889. godine), dakle, da u Varaždinu nije polazila školu. Prema Lasiću, ponavljala je peti razred, jer je nakon incidenta s Hedervaryjem smrtno oboljela. Ona je očito boravila kod neke svoje kume ili rođakinje u Varaždinu, ali je vjerojatno da je taj podatak romansirala u «Kamenu na cesti» na temelju nekog vlastitog iskustva. S kojim europskim ili američkim književnicama bismo mogli usporediti Zagorku? Kako je mjesto pod suncem ostvario i feministički roman, neke znanstvenice uspoređuju je s književnom pomajkom Vir-

ginijom Woolf, koja je kreirala Judith Shakespeare, izmišljeni lik jednako talentirane i tragične Shakespeareove sestre, a Zagorka Ev icu Gupčevu, jednako sposobnu zaručnicu Matije Gupca u seljačkoj buni. Zagorkina drama (koju je napisala u zatvoru 1903. za 10 dana) izvodila se u Splitu i u Dubrovniku s velikim uspjehom, ali nije nikad tiskana. Zagorku još uspoređuju s Agathom Christie zbog inspektora Šimeka (pandan Herculea Poirota) iz «Kneginje iz Petrinjske ulice». Nekako u tom smislu dosadašnja istraživanja uvijek su se kretala oko «očeva književnosti», a zaboravljale su se «književne majke» i materinski jezik. Primjerice, Marko Maru-

lić smatra se «ocem» hrvatske književnosti, a ja kažem da bismo Zagorku mogli proglasiti – majkom hrvatskoga jezika! Bila je toliko čitana da su ljudi davali svojoj djeci imena njezinih likova – Gordana, Jasenka, Dorja, Siniša i Damir, a i danas to čine. Ima jedna epizoda iz života, a ta se odnosi na mojeg kolegu koji mi je priznao da je hrvatski jezik naučio preko Zagorke! Zašto? Zato što je s devet godina cijelom susjedstvu čitao Zagorku iz popularnih sveščića! A kako su izgledale Zagorkine “zlatne godine života”, vrijeme kad si je mogla priuštiti da živi u hotelu Esplanada? Meni je bilo zanimljivo otkriti svjedočanstvo jednog hr-


Intervju tjedna

17. kolovoza 2010.

7

rke i Zagrepčanka 2007. godine o M. J. Zagorki, njenoj ostavštini, životu i djelima

majka hrvatskoga jezika! vatskog književnika gdje je on pisao kako je kao student radio na recepciji u hotelu Esplanade gdje je Zagorka živjela na trećem katu u apartmanu 325 i da je često s njom razgovarao. To je bilo 30-ih godina kad je bila na vrhuncu popularnosti i pisala Gordanu za Jutarnji list, pa joj je vlasnik Jutarnjeg lista plaćao apartman i putovanja po Europi radi istraživanja dokumenata vezanih uz roman. Tada ju je u Esplanadi portretirao i čuveni Rudolf Freiss za spomen-poprsje (danas se nalazi u Negovcu), a da je ona njemu pričala o svojoj majci koja je, prema njezinoj priči, bila seljanka. Malo je poznata stvar da je vrlo studiozno prilazila pisanju romana. Tu nije ništa izmišljeno. Temelj je istinit, a ostalo je – mašta. Ona je diktirala tajnicama. Oko toga postoje cijele priče, oko tih njezinih rituala. Ujutro je popila kavu i šetala oko Esplanade i bojala se da je netko ne presretne da joj misao ne pobjegne. To su bili njezini kreativni trenuci. Vratila bi se na ručak. Onda se vraćala u sobu, legla na sofu, povila glavu i oči crvenim rupcem i u svojem mraku diktirala roman. Kad je bila gotova, skinula je maramu, sama je redigirala tekst. Ponekad je išla i na masažu i na vrlo popularne novinarske balove. Onda je do duboko u noć radila. Imala je i cijelu mapu kostima na kojima je radila kad je pisala o odijevanju svojih junaka i junakinja i o dvorskoj etiketi. To danas ništa nije sačuvano. Ili je sačuvano, pa čeka da cijena naraste. Zagorka je imala puno uramljenih slika i sama je slikala i družila se sa slikaricama i glumicama, o čemu se malo zna. Zagorka i feminizam? Prva feministička vrednovanja Zagorke učinila je 80-ih godina etnologinja i feministica Lydia Slevicky koja je o njoj pisala kao o “patuljastoj

Amazonki kojoj nenapisana povijest feminizma još nije vratila dug”. Sve što je u bilo u arhivima pohranjeno prije 50-ih godina bila je «neprijateljska građa», pa i građa o

O TAJNI

Krvavi most i Varaždin Tajna Krvavog mosta?! U tom djelu Zagorka opisuje Varaždin za vrijeme velikog požara... Uz ovogodišnje obilježavanje njezinog rođendana i Dana žena, inicirala sam javno čitanje Gričke vještice u Zagrebu i Splitu. Taj je projekt financijski pomogao Vladin ured za ravnopravnost spolova i tu sam ja predvidjela da se čita i u Varaždinu. Ali se zbog različitih okolnosti to nije ostvarilo. U Tajni

P

atuljasta amazonka kojoj nenapisana povijest feminizma nije vratila dug predratnim feministkinjama. Tih godina nisu niti poznavali svoju građansku povijest jer je to u skladu sa socijalističkom ideologijom trebalo potisnuti.

Blogerica! Da je danas živa, bi li M. J. Zagorka bila spisateljica popularnih sapunica? Da je živa, sigurno bi pisala sapunice! Ali možda bi pisala i ozbiljnije serije, jer je imala sklonost k tim arhivima i ne improvizirati. Međutim, bila bi definitivno blogerica! Jer to se ne zna: kontinuirano je od 1900. do 1941. za ženske listove pisala kolumnu pod pseudonimom Iglica gdje se na rubu groteske i na humorističan način bavila muškoženskim odnosima. Osim Histriona koji izvode Zagorkina djela na pozornici, priprema li se možda ekranizacija nekih Zagorkinih djela? U više navrata postojala je inicijativa da bi se ekraniziralo koje njezino djelo. Međutim, najnovija saznanja su da je nasljednik dozvolio ekranizaciju Gričke vještice, što ne bi bila sapunica nego TV novela. Snimanje bi krenulo na jesen, prema mojim saznanjima. Scenarij je gotov. To nije lako sažeti, tih osam knjiga u TV novelu. Što je s pričom da je Bela Krleža ishodila u socijalizmu

NOVA IZDANJA Ponovno “Crveni ocean”

Uvijek posvećena pisanju M. J. Zagorka

Zagorka i danas živi na ulicama Zagreba

Najvjernija Zagorkina publika su prvenstveno žene Tko je u tom slučaju najvjernija publika M. J. Zagorke? Najširi slojevi koje su prezirali kritičari. Tzv. obična čitateljica. U svakom slučaju: građanski, obrazovani sloj, a pogotovo žene. Mora se imati u vidu omasovljenje kulture, populariziranje kulture kroz tiskani

penziju za M. J. Zagorku? Ja mislim da je to istina. Zagorka se godinu dana prije smrti žalila da nema mirovinu. Zagorka je 1910. osnovala Hrvatsko novinarsko društvo, ali je iz njega često istupala, pa mu se vraćala. Belu Krležu je Zagorka poznavala još iz vremena kad je ova bila glumica i s njom je prijateljevala i išla često na kavu, a s Krležom je ona i razgovarala. No, kad je Krleža postao “netko i nešto”, ipak je ishodila da joj on sredi penziju. Jer 1947./48. Zagorka je svoja autorska prava ustupila Slobodnoj Dalmaciji, a poslije toga već ima penziju. Posljednji dani M. J. Za-

medij. Zagorka je svako svoje djelo pisala za novine i objavljivala u nastavcima, iz dana u dan, tek kasnije kao knjigu. To je vrijeme kapitalizma, nemojmo zaboraviti. A Zagorka je obrađivala teme koje se u tzv. visokoj književnosti nisu mogle ili htjele obrađivati.

gorke?! Zagorka je namjeravala sve ostaviti HND-u i MGZ-u, ali kad je na radio-emisiji Veselo veče čula da je njezini kolege izruguju, onda je od toga odustala. Oko posljednjih dana postoje kontradiktorna svjedočanstva koja idu od toga da se ona idealno slagala s tom dvojicom mladića, njezinih podstanara, do toga da su oni bili Udbaši ili homoseksualci, pa da su je čak i tukli ili trošili njezinu imovinu. Dakle, postoji cijela jedna lepeza koja je otvorena do današnjih dana. 29. studenog na Dan Republike 1957. Zagorka je preminula kod kuće od pre-

hlade. Uz to je povezana jedna priča: Sunčana Škrinjarić, koja je kao mlada novinarka tada radila za Borbu, vidjela je mrtvu Zagorku u njezinom stanu u svečanoj odori, vrlo malu, ali s raskošnom kosom i pundžom koja je opet mene asocirala na Matoševu “Utjehu kose”, Matoša s kojim se Zagorka “svadila neprestano”. Ipak, možda u Beogradu postoje neki fotomaterijali sa sahrane koja je bila 4. prosinca na Ilirskim arkadama na Mirogoju. Ipak je bila sahranjena na mjestu gdje je bila sahranjena elita. A, ono... nikome mrtva više nije mogla smetati, pa je se onda moglo i priznati!

Krvavog mosta postoje dijelovi u kojima je Zagorka fantastično opisala požar u Varaždinu. Prije tog požara opisala je scenu kako se hrvatski velikaši zatvoreni u palači opijaju do besvijesti. Opisala je spašavanje stoke i ljudi za vrijeme požara i otrežnjenje velikaša koje je na kraju bilo za dobrobit naroda. Kad ćete nam doći pročitati ulomke iz Tajne Krvavog mosta? Pa, možda za Zagorkin rođendan sljedeće godine.

OSTAVŠTINA Stan M. J. Zagorke danas prepun književnih djela

Zagorkini tantijemi Sporno nasljedstvo i žensko stvaralaštvo Tko danas ubire tantijeme od Zagorkinih djela? Nasljednik Željko Car, koji ima nakladničku kuću “M. J. Zagorka” i on daje dozvolu za objavljivanje. No, vrlo je oprezan s time, jer bi opet i nakon njezine smrti mnogi željeli zgrtati novac na njezinim djelima. Što je, međutim, s nekim novim izdanjima njezinih djela? Koliko sam čula, razmišlja se o ponovnom objavljivanju njezinog romana «Crveni ocean» u Jutarnjem listu u nastavcima, a kasnije i

kao knjige. Naime, o tom se romanu nije znalo gotovo ništa, pa je prava senzacija

M

nogi bi nakon njene smrti željeli zgrtati novac na njenim djelima bilo izlaganje Tomislava Šakića iz Leksikografskog zavoda M. Krleža na Prvim danima Marije Jurić Zagorke. Roman je izlazio u Jutarnjem listu 1918., kad je Zagorka dala otkaz u Obzoru.

Što je sa stanom M. J. Zagorke na Dolcu? U čijem je vlasništvu bio i u čijem je vlasništvu danas, te u kakvom je stanju pronađen? Stan je bio u privatnom vlasništvu nećaka jednoga od nasljednika, Željka Cara koji živi u Rijeci, koji ga je iznajmljivao i kanio prodati. Kad sam kao Zagrepčanka godine predložila da ga otkupi Grad Zagreb, stan je već kaparila susjedna ljekarna. Kapara je vraćena i stan je za pola milijuna eura prodan Gradu. Prvotno je Grad namijenio stan Muzeju grada Zagreba koji je zbog malog broja originalnih predmeta,

svega pet u tom trenutku, to odbio i onda je Grad dodijelio stan na korištenje Centru za ženske studije koji je glavni organizator Dana Marije Jurić Zagorke. U stanu, Centar posjeduje veliku knjižnicu, oko tri tisuće djela koja se tiču ženske povijesti i to na stranom i na hrvatskome jeziku. Sada sustavno prikuplja materijal za Zagorkinu zbirku. Budući da je trosoban stan i gleda na tržnicu Dolac, na čijem je balkonu Zagorka sjedila i promatrala život na tržnici, jedna je prostorija u funkciji za razgledavanje. Centar promovira nove naslove vezane uz

žensko stvaralaštvo, otvoren je prostor za organizirane posjete svake nedjelje, ima ciljane radionice vezane uz Zagorku i popularizaciju njezinog djela. U kojem je smislu sporna priča oko Zagorkinog nasljedstva? Biografski film «Zagorka» aktualizirao je priču oko njezinih nasljednika, navodne nebrige za nju i iskorištavanja. Što se tiče samog Željka Cara, tu nije ništa sporno. No, sve je to bilo 1957. godine. Što je onda bilo sporno? Postoji trag o tome da je Zagorka htjela svoje stvari ostaviti Muzeju grada Zagre-

ba i Hrvatskom novinarskom društvu, ali zbog nebrige tih institucija predomislila se i napisala novu oporuku. Gdje je mjesto M. J. Zagorke u hrvatskoj književnosti? Njezino je mjesto dosta složeno. Lasićevom knjigom njezino je mjesto došlo «na svoje» i nije više «šund literatura». To se sada proučava unutar diskursa popularne kulture pa možemo o njezinim romanima govoriti kao o romanima detekcije, povijesnim romancama ili o gotičkom romanu. U svakom slučaju, promijenila se znanstvena paradigma u pristupu Zagorki.


17. kolovoza 2010.

8

Život Zlatno doba

17. kolovoza 2010.

DOZNAJEMO Što obavezno treba znati prije odlaska u prijevremenu mirovinu

U prijevremenu – do 30. rujna! Umjesto dosadašnjih 0,15 posto, predloženi novi odbitak mjesečno će iznositi 0,34 posto

HRANA I ZDRAVLJE

Pravila zdrave prehrane Kad je čovjek sam i usamljen, vrlo malo pažnje posvećuje sebi i svojoj prehrani. Pogotovo ne razmišlja o tome kako i sam sebi može pomoći s malo detalja i trikova, kojima bi poboljšao svoje razpoloženje, apetit i zdravlje. Poznata gerontologinja dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić izdvojila je tek nekoliko zlatnih pravila zdrave prehrane, koji će vam pomoći, a zasigurno vas i oraspoložiti. Pravila: 1. Posvetite pažnju izgledu hrane i serviranju. Ukrasite stol lijepim stolnjakom, cvijećem, svijećama… 2. Jedite polagano u miru uz dobro žvakanje i koncentraciju na uživanje u obroku. Uživajte u okusima i mirisima hrane! 3. Sa stola se dignite prije osjećaja sitosti. Pojedite 80% obroka koji bi vas inače u potpunosti zasitio. 4. Nemojte se prečesto vagati, jer će vam se činiti da se kilogrami tope presporo. Mršavljenje je polagan proces i ne zaboravite da se niste ni udebljali preko noći! 5. Znojenjem se gubi sol. Zato oprez kod nadoknade soli, zbog hipertenzije, bubrežnih bolesti, lijekova. 6. Dodatni oprez potreban je ljeti, jer je zbog vrućine ubrzan proces kvarenja hrane, što uz smanjen osjet mirisa i okusa te oslabljen vid kod starije osobe povećava mogućnost trovanja hranom. 7. Ako sve to ne možete sami, osigurajte dostavu hrane u kuću ili posjet gerontološkom centru radi konzumacije obroka. I priprema važna! Kod pripremanja jela naročitu pažnju treba posvetiti tome da se sačuvaju posebno vrijedni dijelovi, npr. vitamini. U starosti je poželjno jesti hranu koja je što kraće kuhana, u pravilu pripremana na lešo.

Mirovine u starosti ključan su čimbenik života, pa velik dio onih koji uskoro trebaju ići u mirovinu namjerava to učiniti što prije Piše: NEVENKA SUHIĆ

Svi koji se spremaju u prijevremenu mirovinu neka ne čekaju kraj godine, nego neka u mirovinu odu što prije, a najkasnije do 30. rujna!Tako će izbjeći čak dvostruko veći postotak umanjenja mjesečne mirovine, što je predložena «kaznena mjera» zbog ranijeg odlaska u mirovinu!

t

ko ima uvjete i kani ići u prijevremenu, najbolje je da ide što prije

Kako nam je objasnio Vladimir Lacković, predstojnik varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje, od 1. listopada stupit će na snagu, kako se očekuje, nova zakonska odredba kojom bi se čak dvostruko većom stopom odbitka od mirovine, «kažnjavalo» sve one koji idu u prijevremenu mirovinu. To znači da će, umjesto dosadašnjih 0,15 posto, predlo-

ženi novi odbitak mjesečno iznositi 0,34 posto za svakog koji je ranije otišao u mirovinu od uvjeta koji su potrebni za starosnu mirovinu.

Primjer Izračun za ovakvu mirovinu izgledao bi otprilike ovako: ako osoba (muškarac) s prosječnom hr vatskom plaćom kroz svoj radni vijek s četrdeset godina radnog staža i 65 godina života ide pet godina ranije u mirovinu, dakle, s 35 godina radnog staža i 60 godina života, njegova će prosječna mirovina umjesto 2.334,80 kuna zbog nove stope biti umanjena za čak 476,30 kuna i mjesečno će iznositi 1.858,50 kuna, odnosno 20,4 posto manje od iznosa pune starosne mirovine! A kada bi u prijevremenu mirov inu išao po sadašnjim zakonskim odredbama, dakle, do kraja rujna ove godine, njemu bi se od mirovine odbijalo upola manje,odnosno 210,13 kuna, što je značajna razlika. O prijedlogu izmjene mirovinskog zakona i novim,

dvostruko višim stopama odbitaka zbog prijevremene mirovine, hrvatski će Sabor raspravljati tijekom mjeseca rujna.

1. listopada Iako se ne može predv idjeti konačna odluka, malo je vjerojatno da će ove mjere u sklopu cjelokupne gospodarske situacije biti manje restriktivne, a niti će biti puno blaže «kazne» za odlazak u prijevremenu mirovinu. Kako smo izvještavali i u prethodnim napisima o ovoj tematici, Vlada novim mjerama želi pokrenuti proizvodnju, povećati zapošljavanje i produžiti, a ne skratiti radni vijek zaposlenima.

Što prije Mirovine su ogromna stavka u proračunu, a penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu trebala bi utjecati na smanjenje broja novih umirovljenika. Međutim, za one koji nemaju drugih mogućnosti, kako zbog zdravstvenih razloga, tako i zbog upitnosti

opstanka radnog mjesta i tvrtke u kojoj rade, povoljnije rješenje je da u prijevremenu mirovinu idu sada. Jer, usvoje li se predložene povećane stope, one će se primjenjivati od 1. listopada ove godine.

Mislim - još uvijek jesam

Tko se boji vuka još... ?

Jedne kažnjavaju, druge nagrađuju!

Zanima me zašto nigdje nema voznog reda za Varaždinski mini-bus, i zašto se tako neodgovorno ponašaju prema nama, pogotovo starijim putnicima?“ IVAN ROGINA, Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

V

ijest o tome što Vlada sprema budućim umirovljenicima i to onima koji, nažalost, ne svojom, već voljom poslodavca moraju otići u prijevremenu mirovinu, brzo se proširila gradom. Brojni upiti sugrađana to su i potvrdili, a naša čitateljica Mira T. (podaci poznati redakciji) posebno je bila ogorčena što će ne samo imati manju

mirovinu zbog ranijeg umirovljenja, nego će još, kako veli, državi morati plaćati trostruki danak! Od njenih «kaznenih poena» dobro će, kako kaže, živjeti i njen poslodavac! er će on, bude li radio dulje iznad dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine, za svaki mjesec duljeg ostanka, odnosno kasnijeg odlaska u

J

Sve što se ostvari po starim zakonskim propisima do 30. rujna, znatno je povoljnije i vrijedit će za sve isplate mirovina i poslije 1. listopada. Prema tome, tko ima uvjete i kani ići u prijevremenu, najbolje je da ide što prije.

Nevenka SUHIĆ

mirovinu, prema novom zakonskom prijedlogu, dobivati još za 0,34 posto - povećanu mirovinu! Tako one koje je otjerao u prijevremenu mirovinu država kažnjava, a ovakve, koji na račun «otjeranih» penzića mogu imati veći dohodak i veće plaće te osiguran doživotni direktorski staž, još i nagrađuju!


17. kolovoza 2010.

Oglas

9


10 Život

17. kolovoza 2010.

USPJEH Petra Lacković osvojila brončanu medalju na 8. svjetskoj geografskoj olimpijadi

Nezaboravno i neprocjenjivo životno iskustvo iz Tajvana Hrvatska je kao ekipa osvojila 12. mjesto od 27 zemalja, a kako se Hrvatska natjecala prvi put, rezultat je odličan Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Petra Lacković, bivša učenica Druge gimnazije Varaždin, osvojila je brončanu medalju na 8. svjetskoj geografskoj olimpijadi na Tajvanu.

Visoki kriteriji Kriteriji za ulazak u četveročlanu hrvatsku ekipu bili su vrlo zahtjevni. Glavni kriterij je bio istaknuti rezultat na državnim natjecanjima posljednjih godina, odnosno da su barem tri puta bili na državnom natjecanju i osvojili barem jednom plasman među prva tri, te znanje engleskog jezika i rada na računalu, kao i to da su polaznici starosti od 16 do 19 godina. Petra je na državnim natjecanjima osvajala jedanput drugo i dva puta treće mjesto, a bila je i četvrti put na državnom, ali plasman među prva tri je zamalo izostao. - Za olimpijadu smo se pri-

S volonterima

premali s našim mentorima profesorima Čanjevac i Cvitanović s PMF-a u Zagrebu. Pripreme su trajale dva tjedna, rješavali smo starije testove, imali smo terenski izlazak po Zagrebu, mogli smo postavljati pitanja, te smo dobili svu moguću literaturu. U ekipi su još bili Karlo Lugomer iz 15. gimnazije Zagreb, Albert Škegro iz 5. gimnazije Zagreb i Ivan Berdalović iz Belog

Manastira. Kako je izgledao vaš raspored na Olimpijadi? - Natjecanje je bilo podijeljeno u tri dijela. Prvi dio je pisani test u kojem su uglavnom bila pitanja bazirana na zaključivanju i povezivanju te treba davati prijedloge, rješenja i ideje. Drugi dio bio je terenski - išli smo u njihov nacionalni park i zadatak nam je bio kartirati ga. Treći dio bio je multimedijalni - trebalo je odgovarati na pitanja uz pomoć računala. Ukupni pojedinačni poredak dobio se zbrajanjem bodova iz sva tri testa. Ja sam

h

rvatski plakat na temu ”Turizam u zaštićenim krškim područjima” izabran je za najbolji osvojila brončanu medalju, kao i Karlo Lugomer. Ostaloj dvojici nedostajalo je vrlo malo bodova da i oni osvoje brončane medalje. Hrvatska je kao ekipa osvojila 12. mjesto od 27 zemalja. S obzirom na to da se Hrvatska natjecala prvi put, ovo je odličan rezultat, a ako se tome doda činjenica da je iza nas bila ekipa Rusije, koja se pripremala dva mjeseca u izvanrednim uvjetima, uspjeh je tim veći. U sklopu Olimpijade održano je i natjecanje u izradi plakata? - Osim ovog dijela natjecanja zadatak svake ekipe bio je izraditi plakat vezanu uz svoju zemlju. Mi smo odlučili napraviti plakat na temu “Turizam u zaštićenim krškim područjima” na primjeru Plitvičkih jezera. Nagradu za najbolji plakat dodijelili su sami učenici glasovanjem, a naš plakat dobio je najviše glasova.

POTPORA

Pomoć u Drugoj gimnaziji

- Nakon natjecanja posjetili smo sve znamenitosti grada kao naprimjer Geo park te drugu najvišu zgradu na svijetu Taipei 101. Na vrh zgrade od 508 metara stigli smo najbržim liftom za svega 35 sekundi. Što te se najviše dojmilo na Tajvanu? - Najviše me se dojmilo tajvansko gostoprimstvo. Ljudi su jako ljubazni i uslužni i uvijek su nam željeli pomoći. Svaka ekipa dobila je dvije volonterke s Tajvana koje su bile naše domaćice i svuda su išle s nama. Sigurno ćemo ostati u kontaktu jer smo se odlično družili. Također smo se upoznali s članovima drugih ekipa, što je za mene nezaboravno i neprocjenjivo iskustvo. Tko je još sudjelovao u tvom uspjehu? - Sve četiri godine u Drugoj gimnaziji Varaždin mentorica mi je bila profesorica Mirjana Zagorc, kojoj zahvaljujem na trudu, i uz njezinu pomoć sam svake godine došla na državno. Također zahvaljujem i ravnateljici Zdravki Grđan na pomoći i potpori. Mislim da nisam mogla odabrati bolju školu jer Druga gimnazija uz učenje s kvalitetnim profesorima učenicima ostavlja vremena i za druge aktivnosti. Bila sam izabrana i za Naj-maturanticu Varaždinske županije. Sada sam upisala geografiju na zagrebačkom PMF-u.

Petra Lacković bila je četiri puta na državnom natjecanju iz geografije i osvajala visoka mjesta

PREZENTACIJA Organizirali Svjetsko prvenstvo u vezanju kravate

Kravatu najbolje zavezao Australac Osim službenog dijela natjecanja održana je i kulturna prezentacija svake zemlje. - Svaka ekipa trebala je napraviti i kulturnu prezentaciju svoje zemlje i u pet minuta na što kreativniji i zanimljiviji način pokazati dio svoje kulture. Mi smo to pokazali na primjeru kravate. Prvo smo ispričali priču o kravati, a zatim smo

organizirali Prvo svjetsko prvenstvo u vezanju kravate. Kada smo pitali koliko njih zna vezati kravate, vrlo malo ih se javilo, ali smo ipak uspjeli izabrati natjecatelje među kojima je pobijedio jedan mladić iz Australije - opisala je Petra jednu od najuspješnijih prezentacija na Geografskoj olimpijadi.

DOZNAJEMO Općine i Varaždinska županija potpisuju ankes ugovora o sufinanciranju troškova prijevoza učenika

DONACIJA

Participacijom do jeftinijeg prijevoza srednjoškolaca

Oprema za dječji vrtić

Novi Marof, Bednja, Cestica, Klenovnik, Maruševec i Sračinec su s Varaždinskom županijom potpisali anekse ugovora o sufinanciranju troškova prijevoza učenika srednjih škola, a u Varaždinskoj županiji očekuju da će to uskoro učiniti i druge općine i gradovi. - Autobusni prijevoznik mjesečno će od učenika i dalje naplaćivati 100 kuna za trošak izdavanja iskaznice i karte te postupka obrade podataka, dok učenici koji koriste željeznički prijevoz podižu karte za svako polugodište, pri čemu njihova participacija iznosi 100 kuna po polugodištu. Uvjerenje kojim će moći podići karte učenici će dobiti u školi početkom nastav-

ne godine – izvijestili su iz Varaždinske županije. Ističu da se na taj način i dalje u praksi

p

rošle godine 5.400 učenika koristilo je beneficirane uvjete prijevoza srednjoškolaca

provodi odluka o osiguranju besplatnog prijevoza za srednjoškolce. Prošle školske godine ugovori za prijevoz potpisani su za 5.200 učenika koji se školuju unutar županije te za oko 200 učenika koji se školuju izvan županije.

Dječji vrtić Škrinjica iz Vidovca bogatiji je sa namještajem i didaktičkom opremom vrijednom 100.000 kuna. Kao što ističe vidovečki načelnik Bruno Hranić, jedan dio opreme odmah je stavljen na raspolaganje djeci u vrtiću dok će se jedan dio opreme iskoristiti za opremanje novog dječjeg vrtića čija je priprema u tijeku. Ističe da je ovo još jedan primjera pomoći Vlade RH i Ministarstva lokalnim jedinicama samouprave.


17. kolovoza 2010.

KTC 11


12 Čitatelji zovu REAKCIJE

Što kažete? Nemoguće! - Ne vjerujem da će u Ulici braće Radića biti uvedena naplata parkiranja. Pa to nema smisla. Nije u redu da se ljudima koji tu žive naplati parkiranje – u nevjerici nam je rekla gospođa koja je vlasnica poslovnog prostora u Ulici braće Radića. Slično su reagirali i drugi stanari s kojima smo prošli tjedan razgovarali, a koji sumnjaju da će Grad Varaždin uvesti naplatu parkiranja u njihovu četvrt. - Pa to bi onda značilo da ćemo u Varaždinu ostati bez besplatnih parkirnih mjesta – šokirano je rekao stanar star oko 40 godina. No, bilo je i drugačijih reakcija. - Neka samo uvedu naplatu parkiranja, barem se ovi iz Elektre neće više parkirati ispred moje zgrade. Meni je svejedno, jer nemam automobil – iskrena je bila jedna gospođa. Sudeći po najavama dogradonačelnika Zlatka Horvata, naplata parkiranja u Ulici braće Radića, kao i kod stare Glazbene škole, bit će samo privremena. Odobri li to Gradsko vijeće, parkiranje će se na te dvije lokacije plaćati do studenog sljedeće godine, odnosno do završetka izgradnje podzemne garaže na Kapucinskom trgu. Na dvije etaže pod zemljom bit će uređeno 455 parkirnih mjesta, pa koncesionar Crtorad s početkom rada podzemne garaže više ne bi smio naplaćivati parkiranje na dvije navedene lokacije.

17. kolovoza 2010.

DOZNAJEMO Poslije Velike Gospe gradnja podzemne garaže na Kapucinskom

Naplata parkiranja i u Ulici braće Radića! U Gradu naplatu planiraju uvesti i na parking kod stare Glazbene škole Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Ulici braće Radića u Varaždinu, kao i na parkiralištu kod stare Glazbene škole, bit će uvedena naplata parkiranja, što još mora potvrditi Gradsko vijeće. Doznali smo to od zamjenika gradonačelnika Zlatka Horvata, kojeg smo zvali nakon što su to od nas zatražili stanari iz Braće Radića.

Auti posvuda - Ogorčeni smo najavom o uvođenju naplate parkiranja. Već sada se nemamo gdje parkirati, jer je mjesta daleko manje nego automobila. Pronaći slobodno mjesto gotovo je nemoguće, jer u jutarnjim satima kod naših zgrada vozila parkiraju ljudi koji rade u tvrtkama koje u ulici imaju poslovne prostore, što je i logično. Međutim, ovdje se parkiraju djelatnici sudova i Elektre, no i mnogi koji idu u

bolnicu, slično kao i u “Đureku” – navodi čitateljica iz Ulice braće Radića (podaci poznati redakciji). Kaže da se stanari moraju snalaziti na sve moguće načine, pa se parkiraju na svakom mogućem dijelu kolnika i pločnika, što gradske službe dozvoljavaju, jer znaju za taj problem. - Neboder u Braće Radića 24,

k

oncesionaru smo dužni osigurati mjesta koja gube, kaže Zlatko Horvat

Stanari su ogorčeni, jer već sada kraj svojih zgrada ne mogu naći slobodno mjesto

primjerice, službeno ima svega četiri parkirna mjesta, koja bi se sada još trebala naplaćivati. To će biti dodatni udarac na već ionako prazne džepove ljudi, koji tri godine plaćaju 5 kuna parkiranje zbog podzemne garaže na Kapucinskom trgu koja se tek treba početi graditi. Pitamo se nismo li već platili dovoljno novu garažu? Osjećamo da je ovo povreda

naših prava i veliko smanjenje kvalitete života - ogorčena je čitateljica. Dogradonačelnik Zlatko Horvat, koji i sam živi u toj četvrti, dobro je upoznat s problemom premalog broja parkirnih mjesta. - Stanari mogu biti ogorčeni, ali pred Gradsko vijeće moramo ići s prijedlogom o uvođenju naplate parkiranja u Ulici braće Radića do studenog

sljedeće godine, kada je rok za dovršetak podzemne garaže na Kapucinskom trgu. Prema ugovoru s koncesionarom, tvrtkom Crtorad, Grad mora osigurati broj parkirnih mjesta jednak onome koje koncesionar gubi na Kapucinskom trgu. Zbog toga je prijedlog da se naplata uvede i na parkiralište kod stare Glazbene škole – pojašnjava Horvat. U Gradu kažu da zamjensko

besplatno parkiralište planiraju urediti kod Studentskog doma, što za stanare iz drugog dijela grada - iz Ulice braće Radića, nije nikakva utjeha. Horvat najavljuje da će gradnja garaže na Kapucinskom početi poslije Velike Gospe, dok će naplata na dva nova parkirališta biti uvedena nakon što izmjene Pravilnika o načinu i naplati parkiranja na javnim parkiralištima potvrdi Gradsko vijeće.

PRIJEDLOG Jedino je rješenje urediti dodatna parkirna mjesta između stambenih zgrada

Umjesto korova i blata - parkirališta Stanari zgrada od Uglovnice, dakle od Kratke ulice, pa sve do Meštrovićeve dobili su dozvolu da iza zgrada rampama zatvore svoja parkirališta, dok stanarima zgrada sa suprotne strane Ulice braće Radića to nije omogućeno. - Ne znam kako je moguće da oni jesu vlasnici zemljišta iza svojih zgrada, a s naše strane baš niti jedna zgrada nije i zbog toga ne

može zatvoriti parkiralište – pita se čitateljica. Dogradonačelnik Zlatko Horvat kaže da je riječ o javnim parkiralištima i da nema nikakvih mogućnosti da se zatvore za potrebe stanara. No, što je onda uopće moguće učiniti? - Jedino je rješenje da se urede dodatna parkirališna mjesta, što je moguće uz dobro planiranje i minimalna ulaganja. Naravno, nitko nije toliko lud i ne želi sve zelene površine oko zgrada pretvoriti u parkirališta, no postoje određene lokacije u Braće Radića i u Trakošćanskoj koje se nazivaju zelenim površinama iako na njima raste korov ili je blato – predlaže čitateljica.

Iskorišten svaki centimetar

PRIMJEDBE Garaža ispod Malog placa prokišnjava, zbog čega je puna vlage

Bakulić: Sanacija ove ili sljedeće godine

Za parking u garaži stanari moraju dati 200 kuna mjesečno

I dok gradnja podzemne garaže na Kapucinskom trgu tek treba početi, stanari iz Braće Radića svoju podzemnu garažu već imaju. Marijan Kezele, kao i drugi stanari, mjesečno za parkiranje plaća 200 kuna. - Ispred moje zgrade u Braće Radića za sve stanare ima samo pet mjesta, koja okupiraju prolaznici, a između zgrada treba kružiti po tri puta ne bi li se našlo mjesto. Zbog toga sam odlučio kupiti kartu za podzemnu garažu – kaže gospodin Kezele, koji je u mirovini. Garaža ispod Malog placa sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća bila je

građena upravo kao parkiralište, jer već tada, kada je bilo daleko manje automobila nego danas, nije bilo do-

g

araža 80-ih građena kao parkiralište, jer već tada nije bilo dosta mjesta voljno mjesta. - Tada su nam ponudili da kupimo mjesta u garaži, ali je cijena bila visoka, 10 posto vrijednosti stana, pa to, naravno, nitko nije prihvatio – prisjetio

se Kezele. Garaža je potom bila pretvorena u skladište, a u parkiralište je ponovno pretvorena prije nekoliko godina. No, stanari kažu da se ta garaža, u kojoj se parkiranje naplaćuje od 0 do 24 sata, slabo održava, stalno prokišnjava, rasvjeta je loša, a kamere na ulazu ne rade. - Ove ili sljedeće godine uredit ćemo garažu, odnosno obaviti potrebne radove kako više ne bi prokišnjavala. Analizirat ćemo u kakvom su stanju odvodne cijevi i njih ćemo sanirati – najavio je komunalni pročelnik Marijan Bakulić.


Mozaik 13

17. kolovoza 2010.

OBITELJSKI CENTAR

ČITATELJI PIŠU “Dani sjećanja” Udruge branitelja UDVDR-RH Jalševec

Na Dan mladih s umirovljenicima

U čast 11 poginulih branitelja

Generalna skupština UN-a 1999. godine svojom je Rezolucijom usvojila preporuku da se 12. kolovoza proglasi Međunarodnim danom mladih. Prvi Međunarodni dan mladih obilježen je 12. kolovoza 2000. te se od tada obilježava svake godine. Slogan ovogodišnjeg Dana mladih je “Dijalog i međusobno razumijevanje”, svrha ove međunarodne godine je unaprijeđenje sudjelovanja mladih u svim područjima društvenog života, dok je cilj poticanje dijaloga i razumijevanja među generacijama te promicanje ideje mira, poštivanja ljudskih prava i sloboda te solidarnosti. S obzirom na ovogodišnju temu, Obiteljski centar Varaždinske županije je Dan mladih obilježio komunikacijsko-kreativnom radionicom u Caritasovim domu za starije osobe „Sv. Ivan Krstitelj“ u Ivancu - s ciljem poticanja razumijevanja i komunikacije između osoba različite životne dobi. Voditelji radionice bili su Vlatka Prstec, dipl. iur., i Kristina Bajsić Županić, dipl. soc. radnik, uz sudjelovanje volontera iz obiteljskog centra i Caritasovog doma te predsjednika Savjeta mladih grada Ivanca Kristijana Soline. Obiteljski centar Varaždinske županije

VRTIĆ “SMJEHULJICA”

Pecam ti ribicu

U Dječjem vrtiću “Smjehuljica” Ludbreg tijekom cijeloga ljeta provodio se projekt “Ljeto u Smjehuljici”. Kroz različite likovne, glazbene, dramsko-scenske i ostale aktivnosti obrađivale su se ljetne teme: more, sunce... Tako je u suradnji odgojitelja i djece nastao igrokaz “Morsko dno” koji smo uprizorili 17. srpnja ove godine na manifestaciji “Cajnger plac” u Ludbregu. Povodom završetka našeg projekta organizirali smo likovnu radionicu i igraonicu za djecu pod nazivom “Pecam ti ribicu” koja je održana u subotu 14. kolovoza također na “Cajnger placu” u Ludbregu. Kristina Lončarić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Danom pobjede i domovinske zahvalnosti i Danom hrvatskih branitelja završeni su Dani sjećanja u čast 11 poginulih branitelja udruge branitelja UDVDR–RH klub Jalševec. Humanitarno-memorijalni malonogometni turnir održan je 3. srpnja u Leskovcu. Sudjelovalo je 14 ekipa. Prvo mjesto osvojila je ekipa Sveti Marko Greščevina, drugo Poljana Gornja, treće Bolero Varaždinske Toplice, četvrto Poljana Donja. Svečanost polaganja vijenaca i svijeća na spomen-obilježju održana je ispred Osnovne škole Svibovec. Osim članova udruge i obitelji poginulih branitelja, svijeće su položile i delegacije braniteljskih udruga

iz Zagreba, Vrbovca, Pakraca, Lipika, Kneginca Gornjeg, Visokog, predstavnici 104. brigade, 7. gardijske, te izaslanstvo HNS-a Varaždinske Toplice. Na svečanoj sjednici članova Udruge podijeljeno je 45 braniteljskih trenirki i majica. Sredstva za trenirke osigurali su sami članovi, udruga je osigurala besplatne majice. Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja započelo je svetom misom u crkvi Sveta Tri Kralja u Svibovcu, nakon koje je uslijedilo polaganje vijenaca i svijeća na spomen-obilježje u Svibovcu. Osim članova udruge i mještana župe, vijence i svijeće položila su i izaslanstva Grada Varaždinske Toplice i

političkih stranaka. Zahvaljujemo župniku velečasnom Jurju Kopjaru i župnom crkvenom zboru na svečanoj misi. Navečer je uslijedilo zajedničko druženje branitelja i mještana uz turnir u belotu. Na turniru belota prvo mjesto osvojili su mladi vatrogasci Goran Pokos i Dario Horvat. Uz tamburaše, jelo i piće (koje je osigurala Udruga) druženje je trajalo do sitnih jutarnjih sati. Zahvaljujemo MO-u Leskovec i DVD-u Jalševec što su nam ustupili svoje prostorije za korištenje navedenih manifestacija. Anđelko Horvat, predsjednik UDVDR-RH klub Jalševec

PSI I LJUDI

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Psa treba učiti redu i baviti se njime Imam kućne ljubimce koje, doduše, ne šećem jer su u kući i dvorištu, ali sam osjetljiva kad ih se zapušta i maltretira ako ih već netko ima, a imam i djecu i unuke koji su mi itekako važni. Posebno mi je teško zbog jadnog psa utopljenog u Dravi koji je morao tužno završiti od ruke svoga vlasnika, kojemu je sigurno bio vjeran i sigurno ga bezrezervno volio. (...) Neki ne žele šetati uz Dravu. Ni ja, jer sam tamo vidjela grupu mladih vrlo čudnog ponašanja, izobličenih lica, nekontroliranih kretnji i histerična smijeha. Prolazite li parkom u nedjelju prije čistača, sigurno ste vidjeli po klupama i oko njih kako naša djeca “čuvaju okoliš i prirodu”. Papiri, prazne boce, ima i odjeće. (...) Tako je to s nama, primjercima ljudskog roda, zbog nas se

Zemlja okreće, nama je sve dozvoljeno. (...) Smetaju svi koji ne koriste pa i životinje. (...) Ne mislim da je u redu puštati psa bez nadzora, šetati ga bez uzice i brnjice, dozvoliti mu da radi svašta, ali pas piša. Ako ga šećemo gdje su i drugi psi i ako je mužjak, obavezno obilježava, a ako pak je imao nuždu, a to nije uvijek i stalno, nego najčešće jednom dnevno, naravno da se mora očistiti. Pas ostavlja svoj izmet u prirodi i tako je onečisti, a mi ljudi bacamo svakodnevno ogromne količine upotrijebljenih pelena u kontejnere. Pelene se kod nas ne zbrinjavaju adekvatno i pitam se kako mi to čuvamo prirodu za buduće generacije, što činimo za svoju djecu i zašto to smijemo? (...) Psa treba, ako već imamo, kao i djecu naučiti redu i baviti se malo njime.

Nije važno je li čistokrvan i s papirima ako se nitko nikada njime ne bavi. Služi samo da bi vlasnik pokazao svoju taštinu ili prestiž. Nije dovoljno zavezati ga na lanac ili ga zatvoriti u ograđeni prostor od kvadrat-dva. Baciti mu kost i zaboraviti mu dati vode, a sebi, naravno, “izvaditi pivu iz frižidera”. On je pas, pa tko mu je kriv što nije čovjek? (...) Povedimo svoju djecu u šetnju blizu Drave, hodajmo cestom, a ne zapuštenim, sumnjivim i prljavim stazama i izdaleka ćemo čuti tužan lavež nesretnih životinja. Poučimo svoju djecu kako voljeti i pomagati onima koji ovise o našoj brizi, pažnji i ljubavi, a da to uvijek ne naplatimo. I ljudima i životinjama. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Pisma Polemike Vaše vijesti


14 Općina Ljubeščica

17. kolovoza 2010.

IZDVOJENO

Stipendije studentima Kako doznajemo, u Općini Ljubeščica u tijeku je provođenje izmjena i dopuna prostornog plana kojim će se proširiti postojeća poduzetnička zona od 200.000 m2. Naime, u Ljubeščici itekako brinu o svim oblicima novog zapošljavanja, a na tragu toga je i stipendiranje studenata u iznosu od 500 ili čak 700 kuna neovisno o njihovom uspjehu na kraju semestara! - Uređenje poduzetničke zone projekt je za budućnost žitelja općine. Želimo da mještani u što većem broju svoje zaposlenje i pitanje egzistencije riješe u Ljubeščici. Mlade, visokoobrazovane stručnjake moramo zadržati u svojoj sredini, a na tragu rečenog je i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta koje provodimo sukladno

Nenad Horvatić, agilni načelnik Općine Ljubeščica najavio je nove kapitalne investicije i kandidiranje projekata za predpristupne fondove EU

USPJEH U Općini Ljubeščica, unatoč recesijskoj godini, nema nikakvih dugova

N. Horvatić: “Pozitivna energija jača je od krize!“ Načelnik Općine Ljubeščica Nenad Horvatić s neskrivenim ambicijama i optimizmom gleda u perspektivu svoje općine te nagovještava daljnje kapitalne investicije u interesu boljitka njezinih žitelja

smjernicama resornog ministarstva. Treba znati, ogroman broj poljoprivrednih parcela na području općine trasa autoputa presjekla je na pola, a vlasničke odnose sud i katastar rješavaju za njih oko 1600. U postupcima, mještani participiraju sa svega 200 kuna dok preostale troškove većim dijelom snosi Općina – ustvrdio je Nenad Horvatić koji usprkos smanjenim prihodima u odnosu na plan za prvih 6 mjeseci 2010. ne planira nikakav rebalans općinskog proračuna tim prije što se sve zacrtano – uspješno i pravovremeno izvrši.

LJUBEŠČICA – Obilježavanje Dana općine Ljubeščica idealno je vrijeme kada općinska vlast može i treba rezimirati sve što je tijekom jednogodišnjeg razdoblja realizirano. U otvorenom razgovoru s načelnikom Općine Ljubeščica Nenadom Horvatićem, koji s neskrivenim ambicijama i optimizmom gleda u njezinu perspektivu, doznali smo i koje će se daljnje kapitalne investicije provesti u interesu boljitka svih žitelja. Naime, treba znati kako unatoč recesijskoj godini, spomenuta općina nema nikakvih dugovanja!

Značajne investicije - Prije nepunih godinu dana, otvorenjem nove školsko-sportske dvorane od 2400 m2 vrijedne gotovo 16 milijuna kuna, našim žiteljima nagovijestili smo s

Novi, dograđeni Društveni dom u Ljublju Kameničkom

kolikom pažnjom osluškujemo sve njihove potrebe. Dvoranu smo u Ljubeščici čekali punih 15 godina! Također, završili smo kompletno uređenje Bednjanske ulice, u što je uloženo 2,5 milijuna kuna, te izgradili dva kilometra novog vodovoda i uveli električnu rasvjetu dužine jednog kilometra u naselju Rakovec – istaknuo je Nenad Horvatić dodavši da je dograđen Društveni dom u Ljublju Kalničkom, u što je investirano 700.000 kuna, a izgrađeni su i teniski tereni u sportskom parku vrijedni gotovo pola milijuna kuna. No krenulo se i u potpunu rekonstrukciju još triju ulica za čije je uređenje Općina izdvojila 1.100.000 kuna, a vatrogascima je ovih dana na upotrebu predano novonabavljeno kombi vozilo vrijedno 200.000 kuna… - Imamo razloga za zadovolj-

stvo jer samo prošle godine na području općine Ljubeščica investirali smo 26 milijuna kuna, iako izvorni proračun iznosi svega 5 milijuna kuna. Naime, nismo se zaduživali niti sklapali ugovore po sistemu javno-privatnog partnerstva, već je naše kapitalne projekte i napore koje činimo pri uređenju komunalne infrastrukture prepoznala Vlada RH, a poduprla su nas i resorna ministarstva. Uz sve to, čelništvu Općine imperativ je i provođenje izrazito socijalne politike. Primjerice, sufinanciramo dječji vrtić po novom programu: 50 posto za prvo dijete, 70 posto za drugo i 100 posto za treće. Našim najmlađima za blagdan Sv. Nikole osiguravamo poklonpakete. Nastojimo kod uređenja ulica maksimalno voditi računa o što lakšem kretanju osoba s posebnim potrebama, a našim

Kombi-vozilo vatrogasaca stajalo je 200.000 kuna

Izgradnja sportske dvorane završena je lani

umirovljenicima isplaćuju se božićnice – doznajemo od načelnika Općine Ljubeščica koji na kraju našeg razgovora nije zaboravio pohvaliti predan i kvalitetan rad brojnih udruga građana koje djeluju na području te općine. Za sve njihove potrebe godišnje se izdvaja

500 tisuća kuna usprkos tome što se sve teže živi i privređuje, ali, kako kaže Horvatić, ljudi su naše najveće bogatstvo, a upravo zbog vrijednih žitelja zaživio je projekt „Ljubeščica u srcu“ koji je ove godine nadmašio sva pa i najoptimističnija očekivanja.

Tko će biti “prvi reket” Ljubeščice, tek treba vidjeti


Općina Ljubeščica 15

17. kolovoza 2010.

Dani Općine Ljubeščica 5. - 8. 8. 2010.

Glazbeno-zabavna večer uz Kavalire i Adama Končića

Ljubeško “Zrće” pod nebeskim svodom i šatorom

Pokazna vježba spretnih članova DVD-a Ljubeščica

Štand članova - lovaca Lovačkoga društva “Vepar”

Juraj Galina i grupa Arena u subotu su mnoge izmamili na ples

Najbolji hrvatski tamburaši “pokidali su žice” na tamburama

“Ne idemo noćas doma...” orilo se iz grla zadovoljnih gostiju

Pokazna vježba spretnih članova DVD-a Ljubeščica

Mnogobrojni podmladak KUD-a “Ljuba voda”

Gužve je bilo i na tradicionalnom “Ljubeškom sejmu”


16 VIS

17. kolovoza 2010.


Poslovni svijet 17

17. kolovoza 2010.

JAVNI PRIJEVOZ

U Velenju svi besplatno!

Pamučna industrija u Dugoj Resi, koja je izgrađena još krajem 19. stoljeća, najstarija je tekstilna industrija u ovom dijelu Europe

DOZNAJEMO Krenula proizvodnja u Pamučnoj industriji koju je kupio T7 Vis

Zasad zaposlena 72 radnika Tekstilna proizvodnja ima budućnost u Hrvatskoj, samo treba znati što i kako proizvoditi, ističu u T7 Visu koji ulaže u obnovu i rad dugoreške Pamučne industrije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

DUGA RESA - U Pamučnoj industriji u Dugoj Resi, koju je sredinom prošlog mjeseca kupio T7 Vis, krenula je probna proizvodnja u dijelu obnovljenih pogona, dok se ostali pogoni svakodnevno obnavljaju.

Dva stečaja Proizvodnja je krenula u konfekciji, a probni uzorci izašli su i iz tkaonice te predionice, a kroz desetak dana kreće i dorada. Usporedo s povećavanjem proizvodnje, broj zaposlenih kojih je sada 72, povećat će se za dvadesetak, a do kraja godine trebao bi se kretati između 100 i 120. Da je riječ o uistinu velikom iskoraku, dovoljno govori podatak da više od dvije godine nije bilo baš nikakve proizvodnje u toj dugoreškoj industriji koja je 1989. godine prvi put

otišla u stečaj, a kroz nekoliko godina i drugi put. Nakon toga, uslijedile su godine kada se najstarijoj tekstilnoj industriji u ovom dijelu Europe, izgrađenoj još krajem 19. stoljeća, živjelo uglavnom od prodaje zaliha.

v

eć su se javili neki od ranijih kupaca, kao što je jedan iz Engleske Kako to obično biva u takvim slučajevima gdje stečajevi traju niz godina, bilo je i krađa, oštećivanja strojeva…

Dopuna asortimana Usprkos zahtjevnoj obnovi, kako doznajemo u Pamučnoj industriji, stvari se dovode u red dobrim tempom, tako da se tvornica ubrzano razvija u primarnoj tekstilnoj proizvodnji i

proizvodnji specijalnih tekstilnih proizvoda. Zamisao je da se zadrži dio asortimana po kojem je dugoreška pamučna industrija bila poznata i izvan granica Hrvatske, a uz to da se pokrene i proizvodnja asortimana s tkaninama za posebne namjene. Zanimanje za asortiman Pamučne industrije postoji na tržištu, kako domaćem, tako i stranom. Primjerice, već su se javili neki od ranijih kupaca, kao što je jedan iz Engleske, a u Pamučnoj industriji vjeruju da će s novom organizacijom i načinom rada moći ponuditi još bolju kvalitetu proizvoda po konkurentnijoj cijeni. Optimalna proizvodnja očekuje se kroz godinu dana. U Pamučnoj industriji, odnosno T7 Visu, uvjereni su da tekstilna proizvodnja ima budućnost u Hrvatskoj, samo treba znati što i kako proizvoditi.

U konfekciji krenula prva proizvodna linija

Tvornica s hidroelektranom! Od 74 tisuće kvadrata, koliko ima Pamučna industrija, čak 62 tisuće je natkriveno budući da su pogoni pletione, tkaonice, konfekcije i drugih pogona na više katova. Jedna od posebnosti dugoreške industrije svakako je i to što se u sklopu nje nalazi tvornička hidrocentrala koja daje električnu energiju za poduzeće, a višak prodaje HEP-u. Dnevno može dati od 10 do 17 tisuća kW/h. Trenutno se više prodaje energije nego što se iskoristi, ali s povećanjem proizvodnje taj će se omjer promijeniti.

VARAŽDIN – Predstavnici Varaždin busa i AP-a u stečaju nisu se ni u ponedjeljak uspjeli dogovoriti oko varaždinskog gradskog prijevoza. Dok se u Varaždinu očekuje potpisivanje sporazuma, a u Zagrebu je javni prijevoz pred kolapsom zbog enormnog duga, zanimljivo je pogledati kako su drugi riješili tu komunalnu djelatnost. Za Varaždin je primjer Velenja posebno zanimljiv jer je prijevoz organiziran također autobusima, a besplatan je za sve! Kako bi osigurali brz i pouzdan javni prijevoz po gradu i okolici, Velenje je 2008. pokrenulo projekt Lokalc. Za nositelja projekta koji se financira iz proračuna i donacija na javnom natječaju izabran je Izletnik Celje. Za projekt gradskog putničkog prijevoza iz proračuna je izdvojeno 590 tisuća eura, odnosno 1,86 posto proračuna, dok će se ove godine izdvojiti 550 tisuća eura ili 1,44 posto. Uz to, projekt sufinanciraju tvrtke i institucije kao Gorenje, Premogovnik Velenje, Šolski center Velenje, Komunalno podjetje Velenje i Nakupovalni center Veleja. U Velenju i okolnim mjestima Lokalc ima pet ruta s 42 stajališta na kojima su informativne ploče s voznim redom. Razmak između dolaska autobusa kreće se od 15 do 30 minuta. Osim što vozi do javnih službi i institucija, kao i bolnica, Lokalc vozi i do trgovačkih i sličnih centara koji sudjeluju u njegovom sufinanciranju. U 15 mjeseci prevezeno je 430 tisuća putnika. Rad i promet cijelo se vrijeme analizira kako bi svi bili zadovoljniji. (ikr)

Prava odluka

Žene i muškarci menadžeri

S

tereotipno razmišljanje nas dovodi do etiketiranja žena i muškaraca određenim karakteristikama u menadžiranju organizacija. Poznata je činjenica da je malo žena na visokim menadžerskim funkcijama, a one koje i jesu na visokim pozicijama, za isto mjesto su slabije plaćene od muškaraca. Često se zna postaviti pitanje zašto je to tako? Rasprava kreće u smjeru percipiranja žene kroz brigu za obitelj, kućanstvo do diskusije o ravnopravnosti spolova

i još uvijek nezavidnom položaju žene u menadžerskom svijetu. Sve naravno ovisi i o kulturi, organizaciji, sektoru koji promatramo. Što kažu istraživanja, koje su razlike u procesu upravljanja i donošenja odluka kod žena i muškaraca? Četiri su osnovne varijable po kojima se može napraviti usporedba: povjerenje, upravljanje konfliktima, snaga i organizacijska politika. Izgraditi povjerenje zaposlenika u funkcioniranje organizacije, povjerenje

unutar timova i povjerenje između menadžera i zaposlenika je kritična odgovornost organizacijskih vođa. Ženski članovi top menadžmenta grade povjerenje pomoću transformacijske strategije na način da individualno osnažuju članove tima i grade s njima odnos temeljen na povjerenju. Žene kao transformacijski vođe daju zaposlenicima osjećaj kretanja prema viziji, stječu poštovanje i povjerenje iz odnosa sa zaposlenicima, nadahnjuju, prenose

visoka očekivanja i oprezno rješavaju probleme. Muškarci menadžeri više se povezuju s transakcijskim tipom vođenja. Oni stječu povjerenje oslanjajući se na svoju pozicijsku vlast u organizaciji i prethodno iskustvo. Značajke transakcijskih vođa su da prepoznaju postignuća i nagrađuju dobar radni učinak i posreduju jedino ako se ne poštuju standardi i dogovorene smjernice te ako se izbjegava odgovornost za definirane zadatke i poslove.

Nina Begičević doc. dr. sc.


18 Urbana kultura

ART

/media

Hrvatski san N

ekad davno dr. Martin Luther King rekao je otprilike: “Sramota je da u ovoj bogatoj zemlji mnogi ljudi rade za tako nisku plaću da gladuju“. Naša zemlja također je bogata. a nije tako, ne bi u Hrvatskoj bilo toliko bogataša. Mali je problem što to bogatstvo nije pravednije raspoređeno. Hrvatska je divna zemlja sa silnim resursima i potencijalom. Najveći potencijal Hrvatske su njeni ljudi. Nažalost, velika većina tih ljudi doslovce gladuje. Plaće im ne podmiruju ni osnovne potrebe. Ili pak nemaju nikakvu plaću. Poznajem puno ljudi i svaki dan slušam takve priče. Priče o nezaposlenosti. Priče o prevari. Priče o

D

Denis Peričić, mr. sc.

17. kolovoza 2010.

uništenim egzistencijama i razorenim obiteljima. Slušam priče o socijalnoj neosjetljivosti odgovornih i bahaćenju bogatih i moćnih. Koji zatvaraju oči pred sirotinjom. Pred stravom koja nas je zadesila. Na blagdan Velike Gospe, kraljice Hrvata, utjecali smo se duhovnim mislima. okojni Vlado Gotovac jednom je rekao kako nije moguće da između Vukovara i Dubrovnika Bog nije nešto zamislio. Možda nam je to jedina utjeha. Možda nam samo Bog može pomoći. Ali ne smijemo zatvarati oči. Vjerujmo u sebe. Vjerujmo u hrvatski narod. „Kao i svi, i ja bih volio dugo živjeti. Dugovječnost je vrijedna. Ali ne opterećujem se

P

time. Samo želim ispunjavati Božju volju. A On mi je dozvolio da se popnem na planinu. I pogledah oko sebe. I vidjeh obećanu zemlju. Možda neću doći u nju s vama, ali želim da znate kako ćemo mi, kao narod, doći u obećanu zemlju! Zbog toga sam sretan. e brinem ni zbog čega. Ne bojim se nikoga! Moje oči vidjele su slavu dolaska Gospodinova!“Želim da i mi Hrvati, kao narod, vjerujemo u ove riječi. To su riječi dr. Martina Luthera Kinga, izrečene dan prije nego što je ubijen. Ali, kao što je King sam rekao, možete ubiti sanjara, ali ne možete ubiti san.

N

ŠPANCIRFEST: Koncert Desperado banda i Regional banda na Kazališnom trgu u nedjelju 22. kolovoza Nakon uspješnog nastupa u Havana Clubu u Čakovcu Regional band priprema se za skorašnji koncert na Špancirfestu koji će održati zajedno s Desperado bandom. Bit će to u nadjelju 22. kolovoza s početkom u 21.00 sat.

Uz to članovima Regional banda uskoro predstoji snimanje prvog CD-a s vlastitim skladbama u produkciji udruge Aulos pod ravnanjem poznatog producenta Vladimira Gotala - Dodeka.


Crna kronika 19

17. kolovoza 2010.

DVOJBA ZaĹĄto nisu potvrÄ‘eni ni opovrgnuti navodi o istrazi protiv ÄŒehoka

USKOK se treba oÄ?itovati o (ne)otvaranju istraga Ovaj tjedan moralo bi se toÄ?no znati jesu li protiv ÄŒehoka odbaÄ?ene prijave ili je li uistinu otvorena istraga PiĹĄe: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAĹ˝DIN – Ovaj tjedan moralo bi se toÄ?no znati jesu li protiv Ivana ÄŒehoka odbaÄ?ene kaznene prijave ili je li uistinu otvorena istraga, kako se pisalo i izvjeĹĄtavalo u Ä?etvrtak.

NesluĹžbeni izvori Brojni domaći mediji, naime, tvrdili su da je protiv varaĹždinskoga gradonaÄ?elnika otvorena istraga u vezi kupoprodaje zemljiĹĄta na Ribnjaku i Brezju, kao i sklapanja ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada. Budući da su se pri tome pozivali samo na „nesluĹžbene izvore“, vjerodostojnost ovih tvrdnji pokuĹĄali smo provjeriti upravo u potonjem tijelu. - USKOK ne odgovara na upite “istraĹžuje li neĹĄto i koju osobu ili neâ€? budući da, sukl adno z akonsk im odredbama, nismo u mogućnosti govoriti o bilo kojem predmetu prije donoĹĄenja drĹžavnoodvjetniÄ?ke odluke -

o

tvara se pitanje na temelju Ä?ega su mediji tvrdili da je istraga otvorena? odgovorio nam je u Ä?etvrtak glasnogovornik USKOK-a. Iz ovakvog odgovora moglo bi se zakljuÄ?iti da do Ä?etvrtka nije bilo nikakve odluke u vezi ÄŒehoka, koji je to isto tvrdio. MeÄ‘utim, ako je uistinu tako, otvara se pitanje na temelju

Ä?ega su mediji tvrdili da je istraga otvorena, odnosno zaĹĄto USKOK nije opovrgnuo takve tvrdnje o otvaranju istrage ukoliko nije otvorena nakon ĹĄto je varaĹždinsko Ĺ˝upanijsko drĹžavno odvjetniĹĄtvo zavrĹĄilo izvide slijedom prijava poslanih USKOK-u. Kako bilo, s obzirom na praksu USKOK-a i drĹžavnih odvjetniĹĄtava, koji javnost o svojim odlukama izvjeĹĄtavaju na internetskim stranicama, kao i na zakonsku obvezu da se nalog o provoÄ‘enju istrage mora dostaviti osumnjiÄ?eniku u roku od osam dana od dana izdavanja, moĹže se zakljuÄ?iti kako će se upravo ovaj tjedan toÄ?no saznati je li uistinu otvorena istraga protiv ÄŒehoka i zbog Ä?ega, ili su pak prijave odbaÄ?ene.

Presedan ili‌? Naravno, sve se sigurno neće znati s obzirom na to da je postupanje tijekom istrage tajno, ali o samom poÄ?etku istrage ili odbacivanju prijava morala bi biti obavijeĹĄtena javnost. U protivnom, stvorio bi se presedan koji bi otvorio nova pitanja oko rada USKOK-a. Naime, dok se protekli tjedan nametnulo pitanje zaĹĄto je trebalo proći Ä?ak ĹĄest godina od kupoprodaje na Ribnjaku da se to navodno poÄ?inje istraĹživati, sada bi bilo potpuno nejasno zaĹĄto se javnost obavjeĹĄtava o (ne) otvaranju istraga protiv nekih politiÄ?ara, kao ĹĄto su Zdravko MrĹĄić i Damir PolanÄ?ec, a u sluÄ?aju ÄŒehoka - ĹĄuti ili se daju neodreÄ‘eni odgovori.

Iako se u petak vratio s Ugljana, do ÄŒehoka nismo mogli jer, kako nam je reÄ?eno, joĹĄ koristi godiĹĄnji

IZDVOJENO Zaťto se ne spominju neki kontroverzni događaji

Do kada ĹĄutnja o drugim sluÄ?ajevima? Kao ĹĄto se od USKOK-a oÄ?ekuje da se jasno izjasni je li ili nije otvorio istragu u vezi sluÄ?ajeva koji se spominju, tako se to isto oÄ?ekuje i u vezi drugih sluÄ?ajeva koji se ovih dana nisu navodili, a minulih godina izazivali su itekakve kontroverze. MeÄ‘u njima svakako se izdvaja sluÄ?ajevi prodaje zemljiĹĄta, kakvih je bilo od juga pa do sjevera VaraĹždina. Od starijih, a joĹĄ znaÄ?ajnijih, svakako je sluÄ?aj varaĹždinske Invalidske komisije koji ni nakon desetak godina nije

dokraja rasvijetljen, iako je jedno suÄ‘enje zavrĹĄeno... Ako drĹžavni odvjetnici danas Ĺžele uistinu biti odgovorni Ä?imbenici druĹĄtva koji svojim

d

rĹžavni odvjetnici trebaju se izjasniti o svim prijavljenim sluÄ?ajevima radom doprinose njegovom kvalitetnijem razvoju, onda trebaju konaÄ?no reći je li bilo ili nije bilo nezakonitosti,

osobito kaznenih djela, i u tim sluÄ?ajevima u vezi kojih su takoÄ‘er provodili izvode, ali nikada nije reÄ?eno s kakvim ishodom, iako je od podnoĹĄenja prijave proĹĄlo viĹĄe godina. Ne uÄ?ine li to, njihove posljednje aktivnosti, ma kakve one bile i koga sve obuhvatile, viĹĄe će izgledati kao tek sporadiÄ?ne akcije iza kojih stoje svakojaki motivi, samo ne odluÄ?nost da se konaÄ?no kvalitetno i nepristrano radi i u vrlo ozbiljnim sluÄ?ajevima, na dobrobit svih, a ne samo nekih...

PROMET

Vukao ga 70-ak metara Protiv Ĺ˝. M. iz Beretinca, koji je pod utjecajem alkohola u utorak pregazio 17-godiĹĄnjaka, odreÄ‘en je pritvor te je podignuta optuĹžnica zbog tri kaznena djela. OsumnjiÄ?enog 24-godiĹĄnjeg vozaÄ?a, koji je vozeći s koncentracijom alkohola od 2,45 g/kg teĹĄko ozlijedio mladića, varaĹždinska je policija u srijedu privela istraĹžnom sucu zbog poÄ?injenja kaznenih djela izigravanja zabrane upravljanja vozilom B kategorije, kao i izazivanja prometne nesreće. Naime, zbog niza ranijih prometnih prekrĹĄaja, Ĺ˝eljku M. izreÄ?eno je već nekoliko zabrana upravljanja vozilima, od kojih je zadnja bila u veljaÄ?i ove godine, a da ih je sve poĹĄtovao, za volan bi mogao slobodno sjesti tek u svibnju 2013. godine. MeÄ‘utim, za volan Opel Astre sjeo je u utorak, i to da bi se odvezao u klijet. Tu je, prema nesluĹžbenim tvrdnjama, bio i njegov prijatelj i sumjeĹĄtanin, oĹĄtećeni 17-godiĹĄnjak, kojeg je nakon pića vratio pred kuću u Ulici Rudolfa Ĺ anjeka br. 11, a zatim se odvezao po cigarete. MeÄ‘utim, prilikom povratka oko 22.30 sati naletio je na prijatelja koji je, kako pokazuju prvi nalazi, najvjerojatnije leĹžao ili sjedio na cesti, ĹĄto se dovodi u vezu s njegovom koncentracijom alkohola od 2,90 g/kg. Zbog brzine, ali i smanjene vozaÄ?ke sposobnosti, nesretnog je prijatelja, Ä?ije se tijelo zaglavilo ispod zadnjih kotaÄ?a, vukao 70-ak metara prije nego ĹĄto je uspio zaustaviti vozilo. Uslijed udara i pregaĹženja, 17-godiĹĄnji mladić zadobio je teĹĄke tjelesne ozljede opasne po Ĺživot te je hitno prevezen u OB VaraĹždin gdje je i operiran.

I TOGA IMA Kontradiktornosti oko istrage prometne nesreće koju je u MaÄ‘arskoj izazvao Radimir ÄŒaÄ?ić +*%'

TraŞe li Mađari ispitivanje ili akte?

Posljedice prometne nesreće na autocesti prema Budimpeťti bile su teťke: dan nakon nesreće preminuo suputnik u Škodi, a desetak dana

"%)%-87%6*#6#,-#")5-.'%.0"2 +$*#.-#6#

87%6*.0"0-1/. +./0,'0=-.'+&,-!'%*0+ -;1*%+ 1&!/*%';0,*%&!+)+#2        

 "="? ; $ ',0,47 F$E,D7 57',6 D( 5( 7 48$65.2- $ 1( 7 $C$45.2- *'-(-(75,-(E1-728(*2',1( 34(0$ 8/$56,620 34,:1$1-7 ,:$:8$2 3420(617 1(54(D7 5$ 5046120325/-(',&20

)*(-,(.% $.2 '2:1$-(02 2' 32/,&, -( B73$1,-( 202*9 ,564$*$ 2.2 1(54(D( -( :$84A(1$ 6( -( 34('0(6 34('$1 +48$65.20 4B$81202'8-(61,A687   25673$. -( 34(.,176   5431-$ 1$ :$+6-(8 */$812* '4 B$812*2'8-(61,.$B73$1,-( 2 02*96(-(34('0(675673/-(1 48$65.2-1$6(0(/-75324$:7 0$27:$-$012-34$812-:$A6,6, .2-, 57 5./23,/( '8,-( '4B$8(  '2:1$-(022'$45$9-$241@/$ ,:32/,&,-(B73$1,-( 202*9 !.2/,.2 3426,8 34('5-('1,.$  $%7'(748$65.2-32', *176$2367B1,&$2'12512$.2

5(2.28,5,1(.$:1(1(1$*2', 6,-(.2002*7D,+128,+,564$B 1,+ 4$'1-, 34(' +48$65.,0 D( 5( 57&,0$ 4$53(6/-$8$6, .$.2 5( , :$A62 5(  5,-(E1-$ 28( *2',1(2.2  5$6,'2*2',/$ 3420(61$1(54(D$.2'1$5(/-$ $82/9 1$ $762&(56, 34(0$ 7',03(A6, $,0('2.-(1(532412'$-( F$E,D82:(D,564$1$E.,+495/(4 7'$4,2 7 >.2'7 34, E(07 -( :$756$81,3761-(*282*82:,/$ %,22.20(6$4$$'47*2* '825647.2 0$1-(  1(-$512 -( :$A621,-(34$8284(0(1234,

'

($*+)*+'#!% (,*)"&!% *$#!+)'&(-+$ &+-!$%&!'(,%&! -.* * 0,-(6,282:,/2,534('5(%(,1$ 84,-(0(75324,2$:$6,0,:$7

 3/+&#'+ *+$,#/'87%6-"%+05

.*&)21 3+*&# "&/+

Žurba zbog navike ili...?

56$8,282:,/24(0$2120(A62 -(4(.$21(.2/,.2'$1$1$.21 1(54(D(4$:/2*57%,/,,:7:(612 /2A, 78-(6, 1$ &(56, 2'12512 ./,:$8.2/1,.,*756$0$*/$ (C76,06$.87*75670$*/7 23284*$8$-7 51,0.( 5 0-(56$ 1(54(D(  '47*( 564$1( 342 0(61, 5647E1-$&, 684'( '$ -( >.2'$ 3482 7'$4,/$ 7 :$A6,617 2*4$'7 6( 5( 32620 7.2A(12 84$6,/$ 7 64$.7 .$'$ -( 1$ 1-7

8/+&!'+*+#,!/'<>%? - %+0=-.'+&%&!(%%+ .)01+3%(0 +.!,%/*&! ,+&1%(+#+/+1++ )$* '+*:/+&!,-! .&! *%' +1%&!./%+&1*+./+*!.-!?% ,0/!),-%+,?!*&'+&!&!)! %&%)+ .((3#-!>' #!*%&  +'.0*!'%/1- %(% &!%:+ *0'%&0.(%' -0#%.0/1- %(% )0&!%3*!* 0(!/%+ *!+ #+ %1%,+.(+1*%../*' 3+#'+&!#&!+ #+ %+%,(

*% 0 /+ *% ' # . -&  *! 1 *% .! 0+

34('1-,0 '(51,0 ',-(/20 1$ /(6,2F$E,D $A62%,/2325/-(',&(1$/(6$ %,/( 57 64$*,E1( '$1 1$.21 1(54(D( 7042 -( *2',A1-, 573761,. , 57347* 82:$E,&( $ '(5(6$.'$1$1$.2162*$, *2',A1-$573761,&$ !0(C784(0(1762E1,-('8$ '$1$ 1$.21 1(54(D( F$E,D -( 325/$26(/(*4$0(57D76,6(,56( 8(E(4, 3425/$8,2 32%-('7 8(

2 32 6( :% 82 3 78 .$ 7 3 0

(#,+$(1.'+),+"-07&0+/'-%1#*#"1%&#,(*/4#../ (&%'%*"%&.'

$%?!**&1!?%,(*/;!-6/-1!4

"?"#%2*5$'1-(  56$%/-,.$,1',-5.(.2123/-(.2-(-(',-(/20 7:*$-$2 1$ 5820 '824,A67 8$4$B',15.$ 32/,&,-$ .$:1(12 -( 34,-$8,/$ *2',A1-$ .$ 5 /(32*/$85.2* 32'47E-$ <$ -('12- 3/$16$B, .2-$ -( %,/$ 7 A705.20 ',-(/7 '824,A6$*'-(B,8,%,/2-(5626,1756$%/-,.$ ,1',-5.( .2123/-( 8,5,1( 2'  '2   &(16,0(6$4$ '2. -( 1$ '47*2- 2%/,B1-2- 3/$16$B, 7 .7.747:,A67 .2-$ 5( 6$.2C(4 328(:7-( 5 7+,D(120 252%20 %,/2  56$%/-,.$"4,-('12560$4,+7$1(.2-$%,5( '2%,/$,::$3/,-(1-(1(.2123/-(342&-(1-7-(

ZAGREB/KAPOSVAR â&#x20AC;&#x201C; Gotovo iz dana u dan sve je viĹĄe kontradiktornih izjava, napisa i detalja u vezi istrage oko prometne nesreÄ&#x2021;e koju je u MaÄ&#x2018;arskoj izazvao Radimir Ä&#x152;aÄ?iÄ&#x2021;, a koji je i sam zateÄ?en informacijama koje se daju u vezi sluÄ?aja, ako je suditi po njegovim izjavama.

5(1$,:1252'2.26,57D$.71$82 -( -('1$ 2' 1$-8(D,+ $.2 1( , 1$-8(D$ 282*2',A1-$:$3/-(1$,1',-5.(.2123/-(1$

-

)!+"&!&!!+ 3% & .%!"&(% - (% !%%(/,%&)*

3/$16$B$0$748$65.2-6(1$A$'47*$8(D$ 28( *2',1(< ,56$.172 -( 7 3(6$. $4.2 74E(& 1$E(/1,. '-(/$ .4,0,1$/,6(6$ !

8$4$B',15.( 5701-,E(1, 7:*$-,8$E .2-, -( 8(D .$B1-$8$1 :%2* '-(/$ ,: '20(1( 24*$1,:,4$12* .4,0,1$/$ 34,8('(1 -( 7: .$:1(17 34,-$87 :%2* :/27324$%( '42*$ ,564$B12-576.,1-,.2-$07-(2'4(',/$  5$612:$'4B$8$1-(<#$8$/-7-(0*4$C$1,0$ 1$,1)240$&,-,78(:,282*.$2,26.4,8$1-$ 32E,1,6(/-$'47*,+.$:1(1,+'-(/$.2'.2-,+ 57 1$0 %,/, 2' 3202D,< '2'$2 -( $'( ,6$41$E(/1,.!8$4$B',15.(34,E(07-( 252%,62 32:8$2 1$ 234(: :%2* 7E(56$/,+ .4$C$6,-(.20*2',A1-,+2'024$ Pl

Istraga ipak joĹĄ traje Nakon ĹĄto smo objavili, a mnogi prenijeli, tvrdnju Karsayja KornĂŠla iz policije Ĺžupanije Somogy da je istraga prekinuta 15. srpnja na zahtjev glavnog drĹžavnog odvjetnika Ĺžupanije Somogy, odnosno da je zatraĹžena pravna pomoÄ&#x2021; od Hrvatske, ĹĄto nakon zavrĹĄetka istrage moĹže znaÄ?iti jedino da je predmet ustupljen - oglasilo se i maÄ&#x2018;arsko drĹžavno odvjetniĹĄtvo. â&#x20AC;?KriminalistiÄ?ka je istraga joĹĄ u tijeku, javno tuĹžiteljstvo u Kaposvaru poslalo je

zahtjev za pravnom pomoÄ&#x2021;i Ministarstvu pravosuÄ&#x2018;a RH radi ponovnog ispitivanja Radimira Ä&#x152;aÄ?iÄ&#x2021;aâ&#x20AC;?, rekao je u srijedu za VeÄ?ernji list dr. Robert Fekete, glasnogovornik javnog tuĹžiteljstva maÄ&#x2018;arske

t

raĹži se uruÄ?enje sudskih akata, tvrdi Ministarstvo pravosuÄ&#x2018;a, a maÄ&#x2018;arski tuĹžitelj govori o - ispitivanju Ä&#x152;aÄ?iÄ&#x2021;a

Ĺžupanije Somogy, dodavĹĄi da je rok za zavrĹĄetak istrage 8. rujna.

Odgovori se Ä?ekaju Ministarstvo pravosuÄ&#x2018;a u petak potvrÄ&#x2018;uje da je od maÄ&#x2018;arskoga Generalnoga drĹžavnoga odvjetniĹĄtva zaprimilo zamo-

lbu za meÄ&#x2018;unarodnu pravnu pomoÄ&#x2021;, ali ne radi ponovnog ispitivanja Radimira Ä&#x152;aÄ?iÄ&#x2021;a, kako je to dva dana ranije navodio dr. Fekete, veÄ&#x2021; za â&#x20AC;&#x17E;uruÄ?enje sudskih akata iz predmeta predsjednika HNS-a Radimira Ä&#x152;aÄ?iÄ&#x2021;aâ&#x20AC;&#x153;. S obzirom na informaciju da se radi Ä&#x152;aÄ?iÄ&#x2021;evog sasluĹĄanja drĹžavno odvjetniĹĄtvo u Kaposvaru obratilo naĹĄem Ministarstvu pravosuÄ&#x2018;a joĹĄ 11. lipnja, upit o toÄ?nom vremenu i oblicima pravne pomoÄ&#x2021;i uputili smo joĹĄ u srijedu glasnogovornici Ministarstva pravosuÄ&#x2018;a, ali odgovor zasad nismo dobili. Odgovor nije stigao ni od glasnogovornika javnog tuĹžiteljstva maÄ&#x2018;arske Ĺžupanije Somogy kojeg smo, uz ostalo, zamolili da pojasni ĹĄto se zapravo traĹži od Hrvatske, a osobito moĹže li istraga biti zavrĹĄena 8. rujna ukoliko do tada ne stigne traĹžena pomoÄ&#x2021;.

DOZNAJEMO

Novi poginuli u prometu VARAĹ˝DINSKE TOPLICE â&#x20AC;&#x201C; U nedjelju oko 18.45 sati u prometnoj nesreÄ&#x2021;i u topliÄ?koj Ulici kralja Tomislava smrtno je stradao 79-godiĹĄnji pjeĹĄak na kojeg je, dok je prelazio ulicu izvan obiljeĹženog pjeĹĄaÄ?kog prijelaza, naletjelo osobno vozilo kojim je pod utjecajem alkohola (1,13 g/kg) upravljao 23-godiĹĄnjak. Ovo je dvanaesta poginula osoba na prometnicama VaraĹždinske Ĺžupanije u ovoj godini.


20 Lesnina

17. kolovoza 2010.


17. kolovoza 2010.

Lesnina 21


22 Kulturni obzor

17. kolovoza 2010.

ŠPANCIRFEST U petak počinje najveća varaždinska festi

U D-duru IN MEMORIAM Dragica Martinis L

egendarna hr vatska primadona, sopranistica Dragica Carla Martinis preminula je u 89. godini u Beču. Rođena je 19. siječnja 1922. godine u Sošicama pokraj Jastrebarskog, a pjevanje je učila na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji kod Marije Kostrenčić. Debitirala je 1942. u Zagrebačkoj operi, a nakon Drugoga svjetskoga rata njezina se karijera počela vrtoglavo profesor gitare u uspinjati te je postala prva Glazbenoj školi Varaždin operna zvijezda bivše države. Godine 1949. osvojila je prvu nagradu na Međunarodnom pjevačkom natjecanju u Ženevi. U Bečku državnu operu ušla je na velika vrata nakon dviju izvanredno otpjevanih predstava Turandot i Tosce u prosincu 1950. godine, kad je kritika jezgrovito ustvrdila: “Došla je, otpjevala i pobijedila”. Postala je prvi bečki sopran u talijanskom repertoaru, protagonistica premijera i svečanih glazbenih događanja. Gostovala je diljem Europe i obiju Amerika, uvijek u novim produkcijama i s najslavnijim umjetnicima tog doba pod ravnanjem slavnih dirigenata. njezinu glasu pisali su se hvalospjevi, nazivali su ga akustičkim čudom, suhim zlatom, njezina piana u najvišim položajima bila su očaravajuća. Visoki C u ariji Aide na Nilu, koji je počinjala u pianu, razvijala ga u forte i završavala u pianu još i danas odzvanja u ušima onih koji su je slušali. U tome krasnome glasu bilo je emotivnosti, topline i iskrenosti, i to ju je činilo fascinantnom glazbeno-scenskom umjetnicom. Njezini nastupi bili su doživljaji kakve slušatelji, pogotovo bečki koji su je u obilju slušali u trinaest velikih uloga, ne zaboravljaju. U obično konvencionalno shvaćen ledeni lik Puccinijeve Turandot unosila je ljudske emocije, Toscu je oplemenjivala zaobljenom punoćom tona. Cio-Cio-San u Madame Butterfly osvajala je zvukovnom ljepotom i muzikalnim predanjem, što je njezinoj potresnoj igri davalo još snažnije djelovanje, a Amelija u Krabuljnom plesu oduševljavala je uznositošću verdijanske fraze. Dragica, u svijetu poznata kao Carla Martinis bila je oličenje umjetnice koja je svoj veliki prirodni talent i emotivno bogatstvo pružala bez zadrške, a to je bio i ostao najizravniji put do slušatelja. Ne čude stoga kritike u superlativima poput one nakon premijere Moći sudbine u Beču 1952. godine: “Bilo da pjeva u koncertnim dvoranama ili da stoji na pozornici, iz nje izbija neopisiv šarm, zadivljuje nepogrešivost njezine pjevačke tehnike i svjež, srdačan način njezina predanja”. Dragica Martinis imala je osim fascinantnoga glasa, još beskrajno mnogo dragocjenijih darova — znala je naći najbliži, najjednostavniji i najizravniji put k umjetnosti u glazbenom, tehničkom, stilskom i duhovnom smislu.

Kiril, Esma, Bajaga Predin, Mile, Jura,

Darko RUŠEC

O

U nedjelju je predstavljen i Špancirbus koji će za nisku cijenu voziti goste iz Zagreba

Iako će poneko prigovoriti na gotovo isključivo domaćim i “susjednim” imenima, očekuje nas silna koncentracija raznolike, atraktivne i – dobre glazbe! Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Seriju naših uvodnih napisa ususret predstojećem Špancirfestu zaključujemo pregledom najatraktivnijih nastupa. Možda će poneko frknuti nosom što su najveće zvijezde ovogodišnjeg festivala redom s prostora raznih država nastalih raspadom bivše tvorevine, ali – što je, tu je: sve su to kvalitetni glazbenici koji će zasigurno privući brojnu publiku.

Romska kraljica Festival otvara kombinacija “Kiril feat. Ras Tweed & Serdzuk Orchestra special guest Esma Redžepova”. Iza tog mnogima nerazumljivog naziva kriju se naši stari poznanici, a već dugo i svjetski afirmirani umjetnici. Kiril Džajkovski proslavio se kao član kultne

grupe „Leb i sol“, a već dva desetljeća radi u Australiji. Ras Tweed je engleski MC, Serdžuk je trubački orkestar, a Esma Redžepova najveća romska pjevačica, također iz Makedonije, poznata i po tome što je usvojila 47-oro djece. Usput, nedavno je sudskim putem od Sache Barona Cohena iskamčila odštetu za neovlaštenu uporabu njene pjesme u njegovom filmu “Borat”. Jedno je sigurno – očekuje nas neobična world music kombinacija! Iz Makedonije nam stižu i Infuse, koji najavljuju moćan zvuk i spektakularan nastup! No, najviše publike ipak valja očekivati na koncertu Bajage, kojim nimalo slučajno Špancirfest i završava. Momčilo Bajagić još je za stare Juge izgradio iznimnu popularnost i, za razliku od svog bivšeg šefa

Bore Čorbe, a poput, recimo, Đoke Balaševića, i nakon rata ostao podjednako omiljen na cijelom prostoru od Vardara pa do Triglava. Pitki je to pop za sve generacije: ništa mudro, ali uhu ugodno.

Ljubimci žena

B

ajaga će zacijelo privući najviše publike U tom društvu najkvalitetniji opus zacijelo ima Vlada Divljan. Emigrant poput Džajkovskog (iz Miloševićeve Srbije otišao je u Australiju pa u Austriju, čovjek je to koji je sa Srđanom Šaperom potpisao neke od najboljih pjesama

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Aerodrom

Besplatan Panov minibus

novog vala, uključujući i cijele antologijske albume Idola kao što su “VIS Idoli” i “Odbrana i posljednji dani”, no danas se ipak bavi nešto laganijim notama. Divljanu je dosta sličan Zoran Predin. Također je ljubimac žena i također je, s Lačnim Francom, bio heroj novog vala, a kasnije je ostvario sjajnu samostalnu karijeru. Trajno rado viđen gost u Hrvatskoj, na Špancir dolazi sa Gipsy Swing Bandom, s kojim je ostvario sjajne albume. Za mnoge glazbene znalce Predin je prvo ime Špancira, na kojem ne gostuje prvi put… U priču oko Divljana i Predina skladno se uklapa i Jura Stublić. Iako mu je kreativnost s vremenom prilično opala, Jura ostaje velikan novog vala, autor i izvođač nekih od uistinu


Kulturni obzor 23

17. kolovoza 2010.

ivalska manifestacija

a, Vlada, , Let 3… PANOV BUS Besplatni prijevoz za Špancirfest

KUD HRVATSKIH ŽELJEZNICA Tamburaši i fokloraši gostovali u Ohridu

Zapažen nastup na “Aleksandru Makedonskom” Već tradicionalno, KUD Ohrigjanka u makedonskom gradu Ohridu krajem srpnja organizira četverodnevni međunarodni festival folklora “Aleksandar Makedonski”. Ove godine u programu festivala sudjelovalo je devet kulturno-umjetničkih društava iz više europskih zemalja, a među njima i varaždinsko Kulturno-umjetničko društvo Hrvatskih željeznica. Varaždinci su se u Ohridu predstavili s dvije sekcije: folklornom (seniori) i tamburaškom sekcijom, s ukupno 34 člana.

Uz pratnju tamburaša, folkloraši su izveli podravske, bunjevačke i banatske plesove te pjesme “Dobra večer dobri ljudi” i “Zbiraju nas deklice”. Tamburaši su imali i samostalnu točku u kojoj su izveli obrade evergreena, što je publika nagradila posebnim pljeskom. Za sve sudionike organizatori su upriličili i razgledavanje ljepota Ohrida, Ohridskog jezera i Struge, predjela koji je zbog svoje kulturne i prirodne baštine već 30 godina pod zaštitom UNESCO-a. KUD HŽ-a

Denis PERIČIĆ

Nemoj piti i voziti! Od 20. do 29. kolovoza u sklopu akcije “Nemoj piti i voziti!” Panov će autobus svaki dan od 18 do 1 sat nakon ponoći kružno obilaziti Varaždin i besplatno voziti na Špancirfest! Već je šestu godinu zaredom Pan partner Špancirfesta, a prošle je godine tijekom festivala započeo i sa svojom akcijom “Nemoj piti i voziti!”. Naime, da bi zabava na Špancirfestu bila što veselija, Pan je organizirao besplatni prijevoz minibusom iz centra Varaždina na After Šapncirfest. Prošle je godine više od 3.000 kasnonoćnih špancirera kor istilo tu mogućnost sigurnoga besplatnoga prijevoza. I ove će se godine od 20.

do 29. kolovoza posjetitelji festivala moći besplatno voziti autobusom. No, ove je godine akc ijom obuhvaćen c ijeli Varaždin, a autobus će stajati na sljedećim gradskim stajalištima: Trg slobode - Biškupečka ulica - Trg Ivana Perkovca - Zagrebačka ulica (kod Varteksa) - Frane Supila (željeznički kolodvor) - Ludbreška ulica - Trg Matije Gupca - Široke Ledine - Hercegovačka ulica - Harambašićeva ulica - Franje Račkog - Krste Hegedušića - Hallerova aleja - Braće Radić (kod bolnice) - Trg slobode. Panov bus će svakodnevno polaziti s Trga Slobode u 18:00, 19:00, 20:00, 21:00, 22:00, 23:00, 0:00 i 1:00.

GALERIJA KLARIĆ

Škola crtanja i slikanja

LJETO U VARAŽDINU Za kraj – Pop Absenth

Čvrsti rokerski momci i razigrane pjevačice

U tijeku su upisi sedme generacije polaznika Škole klasičnog crtanja i slikanja koja će početi s radom nakon ljetne stanke, odmah poslije završetka ovogodišnjeg Špancirfesta. Nastava će se održavati u prostorijama Edukacijskog centra Galerije Klarić u Kranjčevićevoj ulici 1 u Varaždinu. Škola crtanja i slikanja održava se pod struč-

Raspon raznorodnih obrada bio je nevjerojatan, a publika – oduševljena Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Zoran Predin

čudesnih pjesama grupe Film, kao što su “Neprilagođen” ili “Moderna djevojka”. Ne znamo hoće li pjesmu “E moj druže beogradski” posvetiti, na primjer, Bajagi, ali sigurno je da Jura još i danas odlično pjeva kako svoje starije, tako i one novije stvari. Pregršt hitova i lijepih pjesama osigurat će i Aerodrom, na čelu s iskusnim Jurom Pađenom, vječno mladim veteranom Grupe 220, Parnog valjka, Azre, Pađen banda i 4 asa. Unatoč tužbi za već legendarni outfit, u Varaždin se vraća i Let 3. Poznavajući ih, ni ovaj put nećemo ostati bez skandala, ali niti bez od-

ličnog rocka! U istoj nam večeri sviraju Overflow, Zadruga i Hladno pivo, pri čemu je teško reći koji je bend bolji. Nastupit će i Pips, Chips & Videoclips, koji također imaju svoju publiku, i koji zacijelo neće izvesti “Dinamo ja volim”… Za najmađe tu je i Bojan Jambrošić, za hiphopere Stillness, Elemental i Dubioza kolektiv, pa Letu štuke, Đani Stipaničev, Kraljevi ulice, Celia Mara, Charlie & Tequila band, Desperado, Regional band i mnogi drugi. Za točan raspored i ostale programe preporučamo www.spancirfest.com.

Kao posljednji koncert Ljeta u Varaždinu u Rogozu, a ujedno kao i uvod u predstojeća događanja Špancirfesta, u subotu 14. kolovoza nastupio je varaždinski bend Pop Absenth. Tri dugokosa momka – Dejan Parlaj Žeta, Goran Majhen Luna i Tomislav Krklec Krki – i dvije atraktivne pjevačice Daša Suhić i Kristina Kovačić – ugodno su iznenadili i dobro zabavili brojnu publiku. Iako je kiša (ponovno) onemogućila da se koncert održi kraj fontane, prostor podrumske scene (ponovno) je bio od-

R

ogoz je opet bio ispunjen do posljednjeg mjesta lično ispunjen, a Pop Absenth predstavio se kao zanimljiv noviji bend u varaždinskim rock okvirima. Dojmljiva kombinacija vrlo čvrstog zvuka u kombinaciji sa suverenim i razigranim vokalisticama malo koga je ostavila ravno-

nim likovnim vodstvom varaždinskog akademskog slikara Živka Skuhale. Organizatori pozivaju zainteresirane da se za dodatne informacije jave u sjedište Galerije Klarić

Peteročlani bend punog zvuka

dušnim, tim više što se sastav predstavio obradama cijelog niza domaćih i stranih suvremenih klasika, i to doslovce u – nevjerojatnom rasponu. Tako su se tu našle obrade pjesama Briana Adamsa, Ultravoxa, Blacka, ali i Tajči, i što sve još ne… I to unutar višesatnog dvodijelnog, dobro koncipiranog nastupa, koji ni u jednom trenutku nije gubio na tenziji. Uglavnom, još jedna u nizu ugodnih rokerskih večeri u Rogozu, i još jedan dokaz da varaždinska rock scena i nadalje diše punim plućima. Pjevačica Daša Suhić

u Ulici Krešimira Filića 39 a, svakodnevno od 9 do 12 i od 17 do 19 sati, a subotom od 9 do 12 sati. Informacije se mogu dobiti i na telefone 042/321-566 i 091/1400 160. (dp)


24 Duplerica

17. kolovoza 2010.

EKSKLUZIVNO Na otoku u blizini prirode, u središtu Budimpešte, a ipak u zelenom okr

Sve za turbo party uz “ Ovo je festival koji rado posjećuju ljubitelji glazbe, mladi i stari iz čitavog svijeta, pa je s pravom Sziget postao

Stagediving za mase Piše: TIHANA DRUMEV Snimili: DIMITAR DRUMEV, SZIGET PRESS PHOTOS foto@regionalni.com

Najveći festival Europe svoj 18. rođendan proslavio je zajedno s 400 tisuća svojih prijatelja. „Szigeterijanci”, pohoditelji mađarskog festivala smještenog na otoku Obudai usred Dunava ovdje ne dolaze zbog glazbe. Da, Maideni su odsvirali svoje i napunili otok dugokosim metalcima, dečki u rozim majicama vrištali su uz Miku, iskakali smo se na originalni ska ritam Madnessa i Specialsa i uživali uz Faithless, a UB 40 otpjevali su svoju odu o crnom vinu. Apsolutno

za svaki koncert mogli bismo reći – sjajna atmosfera. Ali na ovaj se festival ne dolazi zbog glazbe. To zna svaka šuša koja je prošla kroz veliki željezni most i našla se bar na pet minuta u ovom moru šatora i ljudi koji se tjedan dana u Budimpešti ravnaju po jednom zlatnom pravilu – što luđe to bolje i sa što više smijeha.

Čardaš punk Ovo je festival na kojem ljudi čekaju u redu da bi pili pivo na visini od 50 metara. Ovo je festival na kojem kreneš na punk Toy Dollse, a završiš u mađarskom selu obučen u nošnju i umjesto da se baciš

Za najmlađe su bile priređene zanimljive radionice

na publiku i napraviš još jedan „stage diving”, pokušavaš otplesati čardaš. Dobro ti je i u tom te trenu baš i nije previše briga za koncert jednog od tvojih omiljenih bendova.

Luksuz kolica Ovdje nema puno prijevoznih sredstava osim kamiona za čišćenje WC-a, a i oni imaju još jednu svrhu. Rashlađivati rulju. Osim njih na festivalu možete naći motor presvučen u krzno čiji je prvi vlasnik Chewbacca iz Ratova zvijezda i lutajuće radio-postaje. Moram spomenuti i kolica za supermarket koja se među običnim kamperima smatra-

ju luksuzom. Praktična su jer možeš u njima prevoziti svoje pijane, pardon, umorne frendove.

Styling Srebrne peraje, kape svih oblika i veličina, dečki u lila haljinicama, Štrumpfovi, dečki u gaćama, cure u muškim gaćama, helijevi baloni zavezani za kosu, strašila na štapovima i svi oblici krpa pretvoreni u zastave dopušteni su.

Aktivnosti Na ovom otoku ne morate posjetiti ni jedan koncert da bi vam bilo dobro. Možete igrati ping pong s frendovi-

Koga li je majka u ćevapu prepoznala?

ma ili meditirati. Ako trebate suvenir za doma, a nemate baš novaca, postoje i tečajevi lončarenja pa napravite sami jednu pepeljaru. Ako vam se to čini dosadno, možete sko-

p

rogram Mladi na djelu otvoren je za sve mlade ljude čiti do tzv. Travelling fun faira gdje bacate lopte na slike Billa Gatesa i Christine Aguillere. Čak su i karaoke zabavne na ovom festivalu. Kad se prijatelj bez sluha odluči otpjevati

Relaksacija uz knjigu ili glazbu

jednu Panterinu, ispada vrlo dobro za trbušnjake. Uvijek možete otići i do muzejske četvrti, baciti oko na performans koji ne razumijete i naučiti svirati na instrumentu koji se sastoji od grana i starih tipkovnica. A jedna od popularnijih noćnih aktivnosti je bubnjanje po kontejnerima za smeće. Ponekad se pridruže i glazbenici pa ispadne “kontejner jam session”.

Odmor šator Šator je šator i na mađarskom, a susjedi su napravili i jedan odmor-šator. U plastičnom balonu gdje je sve meko, čisto i klimatizirano možete


Duplerica 25

17. kolovoza 2010.

ruženju, Sziget festival dočekao je hodočasnike željne partyja 18. godinu zaredom

“mjuzu” na 30 stagea!

o jedan od najpopularnijih festivala te vrste

Ronioci, labudi ili aqua ljudi... prepuštamo vašoj mašti

u Europi...

Štrumfovi u Avatar izdanju

odmoriti noge, ruke i duh i osjećati se kao da ste stvarno u lijepom mjehuru.

Penzionerski safari Koliko je ovaj Sziget svijet čudan i izvan onog običnog govori uočena grupa budimpeštanskih penzionera s turističkim vodičem u vrijeme koncerta benda Gwar (američki metal). Kad sam pitala vodiča što ovi ljudi rade ovdje rekao mi je: “Pa, nikad nisu bili na festivalu, nikad nisu ni čuli za njega pa smo ih odveli na safari.” Inače se na safariju majmuni hrane kikirikijem. Meni su mađarski penzioneri dali jednu pogaču.

Toydolls u zraku

S kamiona se osvježavala publiku vodenim topovima

Luda obožavateljica Madnessa

Ovi glazbenici plijenili su pozornost i svojom odjećom

Pucala su grla i hulahopke na pankericama


26 Putopisi

17. kolovoza 2010.

PUTOPIS Supružnici Irena i Branko Glušica motorom putovali do države Izrael (1)

Sirijski vlasnik benzinske crpke “oprao” nam je motor gorivom! Prije ulaska u državu Izrael, putovali motorom kroz Srbiju, Bugarsku, Tursku, Siriju te Jordan Pišu i snimili: IRENA I BRANKO GLUŠICA

Dugo smo planirali putovanje motorima u Izrael, isplanirali sve do detalja, čak i varijantu da se vratimo morskim putem, ako ne budemo mogli natrag preko Sirije, zbog već poznatih problema s izraelskim štambiljom u putovnici. Na motoru je napravljen veliki servis i krenuli smo na pu

Kroz Siriju Na ulazu u Siriju iz Turske, dočekuje nas čovjek u civilu, koji će nam “sve srediti” - osiguranja, vize, takse... Još nisam uspio izračunati koliko nam je novaca ukupno “digao”, a sve uz: “Welcome to Siria, my

u

jordanskom Irbidu jednako dobro miriše i kebab i Big Mac friend!”. Nakon svih ovih maltretiranja imamo samo jednu želju: otići čim dalje i zato bez zaustavljanja vozimo gotovo do sirijskoga glavnoga grada. Tek smo na jednoj benzinskoj crpki stali tankirati. “Ljubazni” vlasnik nije dao da sami tankiramo. Pištolj za tankiranje je iz nekih prošlih vremena, tankira on, tankira, kad odjednom cijeli je motor u benzinu, nije uspio prekinuti dovod pa je izvukao pištolj iz rezervoara i doslovce oprao cijeli motor. Nakon što je nekako uspio zatvoriti pištolj, otišao je u kućicu

i vratio se s punom kantom vode kojom je želio zaliti cijeli motor, jedva sam ga spriječio. Zamolio sam ga da mi ostavi kantu i malo deterdženta te sam sâm oprao motor. Ne želim ni pomisliti što bi se dogodilo da se kojim slučajem motor zapalio. Kroz Damask prolazimo, naravno, po velikoj vrućini, na graničnom prijelazu prema Jordanu slijedi ponovo dugotrajna procedura oko ulaska, i nakon dva sata napokon ulazimo u Jordan. Odlučujemo da ćemo prenoćiti u Irbidu, trećem po veličini gradu u Jordanu iza Amana i Zarqa, 40-ak km od granice.

U Jordanu Irbid je tipičan bliskoistočni grad, na 620 m/nm, zbog vrlo ugodne klime poznat po uzgoju grožđa, u kojem se sudaraju europska i istočna kultura, u kojem jednako dobro miriše i kebab i Big Mac, u kojem su ljudi izuzetno srdačni i pristupačni. Već se smračilo kad smo ušli u Al Joude, za ovdašnje prilike vrlo solidan hotel. Za gotovo svakim stolom puši se nargila, piju sokovi, čaj i kava, a piva nema ni pod razno. Ugodno toplu večer provodimo u šetnji centrom Irbida u kojem ima neobično mnogo kafića i kebabdžinica, prilaze nam prolaznici, pitaju odakle dolazimo, vide da nismo njihovi. Naročito se okreću za Irenom, jer je plava kosa kod njih pravi raritet. Iako je kasno, rade čak i prodavaonice i butici, u kafićima nema mjesta ni za lijek. No, nakon Irbida moramo dalje, za Izrael.

Turski specijaliteti od mesa i povrća

Vlasnik pansiona Kaya u Uchisaru u Turskoj odsvirao nam je par nota

JORDAN Birokratske zavrzlame na graničnom prijelazu s Izraelom

Nudio 100 deva za moju ženu Na graničnom pr ijelazu jedan od jordanskih policajaca, ljubazno mi je (u šali?) ponudio za Irenu 100 deva, a nakon što sam povisio cijenu na 200, pristao je i na to! Jedva smo ga se riješili! Ne znam što vide u tim našim plavušama? Na izraelskoj strani dočekala nas je dugotrajna procedura uz pitanja tipa: “Zbog čega ste uopće došli u Izrael”, “Zašto niste išli zrakoplovom?”, “Kako vam se zovu djed i baka s očeve strane?” i slično. Na jednom od šaltera, dočekuje nas mlađi službenik, također

bajker i ljubazno nas pita želimo li da nam štambilj udari na poseban listić koji trga iz blokića, a koji ćemo mu mo-

š

to to Jordanci vide u našim plavušama?

rati vratiti prilikom izlaska iz Izraela. Naravno da smo pristali, dok nam je u samo moju putovnicu udario pravokutni štambilj s nekakvim brojevima i datumom, samo za motocikl,

bez ikakvih simbola države Izrael. Rekao je da je to bezopasan štambilj kojim se samo registrira ulaz motocikla, te da će mi po izlazu iz Izraela udariti još jedan (trokutasti), kojim se potvrđuje da je motocikl ovaj put izašao iz Izraela. Kasnije će se ispostaviti da su ta dva štambilja dramatično promijenila tijek našeg putovanja. Tradicionalni instrument

Burke u jordanskom gradu Irbidu

Bliski je istok bogat ovakvim plodovima


Sport 27

17. kolovoza 2010.

NOGOMET Bogat nogometni tjedan okrunio NK Varaždin bodom s Kantride

Korak naprijed preko Dragovoljca

Varaždinski ljubitelji nogometa podržali su naše mlade nade

Varaždinski ljubitelji nogometa protekli su tjedan mogli uživati u dva susreta mladih reprezentativnih selekcija Hrvatske. Prvi je odigran u Ludbregu na uređenom stadionu Podravine gdje je selekcija U20 pobijedila Bjelorusiju zgoditkom Marija Sačera, igrača NK Varaždina, dok je drugi susret selekcije U21 odigran u Varaždinu gdje je pobijeđena reprezentacija Norveške 4:1. Ovaj zanimljiv nogometni tjedan okrunili su nogometaši NK Varaždina odigravši neriješeno 1:1 protiv jake ekipe NK Rijeke na Kantridi, u sklopu 4. kola HNL-a. - Moramo biti zadovoljni bodom na

neugodnom terenu gdje je domaćin uz podršku sjajne Armade pokušao doći

L

udbreg i Varaždin bili su domaćini mladim reprezentacijama Hrvatske do četvrte uzastopne pobjede - izjavio je trener NK Varaždina Samir Toplak. - Utakmicu smo otvorili dobro. Iako je Rijeka imala incijativu, mi smo igrali na kontre i polukontre i tako poveli preko Glavice. U prvom poluvremenu imali smo

problema sa Štrokom, ali smo odlučili promijeniti taktiku i tako smo kontrolirali utakmicu do kraja susreta - rekao je trener NK Varaždina Samir Toplak. - Ne treba nikoga posebno isticati, ekipa je pokazala da ima momčadski duh, ali treba pohvaliti Karla Šimeka koji je sve utakmice dosad odigrao na visokom nivou. Sljedeća utakmica protiv Hrvatskog dragovoljca pravi je test za nas jer protiv favorita Rijeke i Dinama izvukli smo dobar rezultat, ali ne trebamo se time zadovoljavati već treba napraviti još jedan korak naprijed - zaključio je Toplak. Goran JELENSKI

USPJEH Ivica Bonino Hasan novi svjetski prvak u lovu ribe na plovak za osobe s invaliditetom

Najvažnija moralna podrška U dva dana natjecanja Ivica se na svjetski tron popeo s ulovom od oko 5200 grama, odnosno 91 ribom Piše: GORAN JELENSKI

U konkurenciji od 44 natjecatelja, Varaždinac Ivica Bonino Hasan postao je novi svjetski prvak u lovu ribe na plovak za osobe s invaliditetom, koje se ove godine održavalo u francuskome gradu Niortu. U dva dana natjecanja, Ivica se na svjetski tron popeo s ulovom od oko 5200 grama, odnosno 91 ribom.

Uspjeh - Ovo zahtjevno natjecanje sastoji se od nekoliko kategorija gdje natjecatelji imaju pravo na pr ipremu pr ije samoga sudjelovanja - rekao je Ivica. - Kada natjecanje počinje, svaki sudionik ima pravo na jednoga pomagača. Meni je to bio klupski kolega i višestruki prvak države Kristijan Kosmačin,

koji je ujedno i predsjednik ŠRK Varaždin. Na natjecanju se smije koristiti samo jedan štap, a natjecanje ukupno traje tri sata. U ovom sportu natječem se od 1998. godine i nastupam u nekoliko kategor ija za osobe bez invalidnosti i s invalidnošću - dodao je Ivica. On je član ŠRK Varaždin gdje obavlja i mjesto tajnika kluba koji ove godine slavi 10 0. godišnjicu osnutka. Život Ivicu nije mazio, tako je kao dječak zbog, kako on kaže krive liječničke dijagnoze, postao invalidom, ali je velikom marljivošću i upornošću prošao sve životne prepreke. Ribolov ima posebno mjesto u njegovom životu. Osim sudjelovanja za svoj klub ŠRK Varaždin, nastupa i za Hrvatsku ribolovnu re-

Hrvatska ribolovna reprezentacija invalida osvojila treće mjesto

prezentaciju invalida koja je u Francuskoj osvojila sjajno treće mjesto u kategoriji od 10 reprezentacija. Ovaj uspjeh nije došao preko noći - Ivica je u proteklih petnaest godina iskustvo skupljao na desetak paraolimpijskih i olimpijskih natjecanja gdje je, između ostalog, bilo i

O

vaj uspjeh dodatni je podstrek za promicanje ovog sve popularnijeg sporta

zapaženijih rezultata kao npr. na Svjetskom prvenstvu u Portugalu. Za reprezentaciju je nastupao četiri puta na velikim natjecanjima. Svake godine imam oko 30 nastupa u ligi, prvenstvu i na prijateljskim natjecanjima - podsjetio je Ivica. Sljedeće godine planira obraniti titulu najboljega na svjetskome prvenstvu u Italiji. Najveća podrška dolazi mu od obitelji, ali i prijatelja - klupskih kolega bez kojih ne bi mogao ostvariti ovaj veliki uspjeh koji promiče hrvatski sport, ali i grad Varaždin. Na kraju razgovora Ivica je dodao da ovaj sport zaslužuje veću pažnju zbog velikog broja ribiča na ovim prostorima i ne treba ga gledati s podcjenjivanjem.

Ivica Bonino Hasan s ulovom na natjecanju

POREDAK Hrvatska reprezentacija ukupno treća na svijetu

Veliki uspjeh nakon četiri godine rada U Ivancu je, nakon sjajnog rezultata hrvatskih ribiča, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora Darko Kovačić izjavio kako je moralna podrška osobama s invalidnošću ponekad važnija od financijske. Smatraju da svaki ovakav uspjeh promiče hrvatski sport te da mu treba dati veću po-

zornost. Reprezentacija je formirana prije četiri godine i čine je četiri člana: Ivica Bonino Hasan (svjetski prvak), Zlatko Poparić (4. mjesto), Željko Kljajić (16. mjesto) i Nikola Geček (36. mjesto). Nastupili su u ovom sastavu četiri puta, a prije Francuske to je bilo u Belgiji, Njemačkoj i Portugalu.

Ivica Bonino Hasan s osvojenim medaljama

Pojedinačna zlatna medalja na natjecanju


28 Sport

17. kolovoza 2010.

U zaleđu Mladi i “mali” sportovi P

osljednjih mjeseci svjedoci smo uspjeha mladih sportaša i to u tzv. malim sportovima. Na njihovim primjerima, kada rade ono što vole, možemo zaključiti kako je to jedan od sigurnih puteva prema uspjehu. Damir IVANČIĆ Očito da nisu bili presudni financijski položaj urednik sportske sporta ni njegov ugled u rubrike sportskoj obitelji, već je presudila ljubav prema tom sportu. Osim toga, važno je dodati i ulogu trenera bez kojih ne bi bilo rezultata, koji također ne postavljaju kao prvo pitanje visinu honorara, već u “posao” s mladima ulaze iz ljubavi prema sportu i svom pozivu. Ova simbioza uz stručnost i obostrano razumijevanje preduvjet je za velike i vrijedne rezultate kojima će se kasnije moći hvaliti lokalne zajednice, ali i cijela država. ako ti mladi sportaši na kraju ne bi otišli iz Hrvatske ili se prestali baviti sportom, moraju svoj obol dati lokalna zajednica i sve sportske institucije zaključno s Hrvatskim olimpijskim odborom. Ukoliko izostane potrebna pomoć, koja je ponekad dovoljna i u moralnom smislu, a ne samo pukom materijalnom, dobivamo antireklamu sportu.Bitnu ulogu u svemu igraju i političke strukture koje bi trebale prepoznati i ovaj segment sporta te mu dati potporu, a ne oslanjati se samo na profesionalni i masovni sport. Poticanje vrijednih rezultata mladih sportaša i u “malim” sportovima može imati dalekosežne pozitivne rezultate za kompletnu lokalnu zajednicu. Ovdje se rezultati mogu vidjeti i u zdravstvenom statusu čitavih generacija, pa na kraju i u smanjenju potrošnje u zdravstvu, kada imamo zdraviju generaciju. Tako se u kampanje omasovljenja bavljenja sportom mogu aktivno uključiti i zdravstvene institucije, od savjeta do konkretne pomoći. aščlanjivanjem pozitivnih rezultata u raznim segmentima mogli bismo doći i do drugih dijelova društva koji bi morali biti zainteresirani za zdravlje, ali i fizički spretnije i spremnije generacije. Malom pomoći s više strana moglo bi se značajno unaprijediti stanje u sportu mladih uz neophodnu koordinaciju sportskih saveza.

K

R

Nastavlja s radom Škola rukometa Nakon ljetnih praznika nastavlja s radom Škola rukometa RK Varaždin uz upise novih članova. Iz kluba pozivaju sve zainteresirane dječake u dobi od 6 do 16 godina da se jave u Školu rukometa RK Varaždin. Škola će u sezoni 2010/2011. raditi utorkom i četvrtkom

od 16 do 17 sati, te subotom od 10 do 11 sati. Treninzi će se i dalje održavati u dvorani TTS centra Varaždin na Banfici. Dodatne informacije mogu se dobiti na mobitel 091/255-7142, te na e-mail rk.varazdin@gmail.com ili na Facebook grupi RK Varaždin.

RUKOMET Josip Posavec izabran za predsjednika UHRS-a

Promjenom sudaca do poboljšanja Prvi potez, koji je već proveden, je taj da delegati na utakmicama ne smiju biti stariji od 68 godina Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Istaknuti varaždinski rukometni sudac Josip Posavec izabran je za predsjednika Udruge hrvatskih rukometnih sudaca. O n je tre ć i predsjednik UHRS-a, nakon dosadašnjeg predsjednka Borisa Zubanovića ni Vladimira Vujnovića. Većina zborova rukometnih sudaca Hrvatske nazočila je skupštini i jednoglasno je donesena odlukao novom predsjedniku.

Prema Europi - UHRS je dobrovoljna udruga građana koja ima oko 1500 članova. Mi pokrivamo suce, zapisničare delegate i mjeritelje vremena na svim nivoima natjecanja. Kako bi udruga s tolikim brojem članova mogla funkcionirati, mora biti dobro organizirana i UHRS to uistinu i jest. Međutim, postoji ideja i želja za novim iskoracima u radu. Nova ekipa u Upravnom i Nadzornom odboru sačinjena je od mladih, stručnih i kvalitetnih ljudi, koji imaju i visoki postignuti nivo u dosadašnjem radu. Za dopredsjednicu UHRS -a izabrana je Helena Crnojević što govori da ćemo ozbiljnije poraditi i na povećanju broja

m

oj će rad biti usmjeren na dobrobit rukometa i napredak u kvaliteti rukometnih sutkinja i njihovoj kvaliteti suđenja što je tendencija i u svjetskoj organizaciji - objasnio je Posavec. Koji će biti vaši prvi potezi kao predsjednika UHRS-a i novog Upravnog i Nadzornog odbora? - Teško je očekivati da prvi koraci budu drastični rezovi jer za to niti nema potrebe. Moramo nastaviti kontinuirano s radom, a prvi potez koji je već proveden je taj da delegati na utakmicama ne smiju biti stariji od 68 godina. To je i

Josip Posavec, jedan je od najboljih hrvatskih rukometnih sudaca s bogatom sudačkom karijerom

Oštre sankcije za klađenje Nakon akcije Offside u nogometu, ima li kladioničarskih afera i u rukometu? - Smatram da nema, nadam se da nema, a bilo kakvo događanje u tom smjeru UHRS će strogo sankcionirati i kazniti maksimalnim mjerama. UHRS u tom slučaju dat će punu potporu legalnim institucijama. U kladionice ne zalazim, a mislim da od klubova ovisi u kojoj mjeri brane svojim članovima klađenje. Tijekom ljetnih mjeseci bilo je informacija iz jednog rukometnog kluba čiji je predsjednik izrazio sumnju da se igrači njegovog kluba bave kladionicama, i oni su poduzeli oštre sankcije.

prije pisalo u propisnicima i pravilnicima, ali od sada ćemo ih se i striktno pridržavati. Što se tiče poboljšanja kvalitete suđenja, postoje mišljenja da treba doći do promjena na listama sudaca. Sigurno postoji prostora za preinakama, ali s obzirom na to da je kratki rok do početka prvenstva, premalo je vremena da bi se bitnije krenulo u promjene lista, ali zadali smo si da u roku godinu dana moramo snimiti situaciju i postaviti jasne kriterije te će sljedeće sezone biti očekivane korekcije na listama s ciljem poboljšanja kvalitete. Sljedeće godine krenuli bismo vjerojatno i u širu reorganizaciju, a ukoliko zaživi regionalna liga, možda će biti i promjena u sistemu natjecanja. Koji su dugoročni ciljev i

Josip Posavec

UHRS-a? - Generalno, moj će rad biti usmjeren na dobrobit rukometa, napredak u kvaliteti suđenja te na pokušaj probijanjea prema europskim i svjetskim natjecanjima. Samim time to bi se trebalo odraziti i na rad Zbora rukometnih sudaca Varaždin koji je jedan je od najkvalitetnijih unutar UHRS-a.

PRAVILA

Elektronika i novosti - O uvođenju elektronike kao pomoći sucima, mislim da se ne razmišljanja. Rukomet je brza i atraktivna igra uz puno kontakata, puno golova i nema puno nekih spornih situacija. A nisu toliko niti važne takve situacije kao npr. u nogometu. U cilju poboljšanja i zaštite igre i zdravlja igrača, ove godine Svjetska rukometna federacija donijela je nekoliko promjena u pravilima igre. Prekršaji vratara u tim situacijama kaznit će se njegovom diskvalifikacijom. Isto tako, igra na tijelo strogo je nedozvoljena, a izbačeno je pravilo isključenja do kraja utakmice bez prava zamjene, koja praktično nije bila primjenjivana. Ta kazna zamijenjena je diskvalifikacijom s prijavom. To znači: ako se dogodi teški prekršaj, suci su dužni dosuditi diskvalifikaciju i u tom trenutku najaviti da će nakon utakmice prijaviti tog igrača.


Sport 29

17. kolovoza 2010.

PLANINARSTVO HPD Ivančica organiziralo atraktivan izlet na Triglav

za bolje zdravlje

Sport

Španciranje i sportsko hodanje U

skoro počinje najpoznatiji festival uličnih šetača, naš Špancirfest. To je idealna prilika da izađemo malo iz svojih domova i još jednom se uvjerimo u ljepotu i povijesne vrijednosti našega grada. Za vrijeme trajanja Špancira, rijetki nastavljaju sa svojom „vježbačkom rutinom“, Zato imam jedan prijedlog za sve koji su se osjetili prozvanima. Automobile ostavite u garaži i svakodnevno špancirajte. pancirati možete po cijelom gradu, a ne samo po centru gdje Bojan GOLUB će vjerojatno biti gužva. Tipični Kondicijski trener pokreti pri španciranju vrlo su jednostavni, no ne treba ih zato u fitness cluba potpunosti zanemariti. Gary Yan“Sportlife” ker, najpoznatiji američki stručnjak 042/241-600 u sportskom hodanju i autor knjige “Hodanje kao sport”, naglašava da treba krenuti od nule i ponovno naučiti hodati kako biste bili sigurni da vaše hodanje postaje prava fizička aktivnost. Drugim riječima, tu dinamičku akciju u kojoj se krećete korak po korak, što uključuje i rad svih 200 i više kostiju i svih 600 mišića od kojih se sastoji ljudsko tijelo, treba izvoditi na točno određeni način. Za početak, mnogo pažnje treba posvetiti držanju tijela: obavezno je leđa držati uspravno, glavu visoko, ramena opuštena (ali ne previše), stražnjicu prema unutra, a stopala paralelno. Za hodanja se ruke, savinute u laktovima, sinkronizirano pomiču, ovisno o brzini pomicanja nogu: u praksi se obavezno pomiče suprotna ruka u odnosu na nogu kojom ste zakoračili, i to u konstantnom ritmu. Disanje mora biti usklađeno s hodanjem: lagano ako hodate polako (jedan korak - udah, drugi korak - izdah) ili ubrzano ako hodate brzo (jedan korak - udah - izdah, drugi korak - udah - izdah). U čitavoj toj igri ruku, nogu i disanja, stopala treba spuštati na zemlju također pravilno: najprije petu, pa ostatak stopala. U tom položaju i uz takve kretnje tijelo bolje radi, a hodanje je mnogo efikasnije. sim što se fizički razgibavate, smanjujete i stres koji vas može zaskočiti dok tražite mjesto za parkiranje. Hodajući 20-40 minuta, dobrim tempom, možete proći i po više kilometara. Imajući to na umu, možete se organizirati tako da do svojih ciljeva uvijek stižete na vrijeme. I za šetnju Varaždinom, neophodna je udobna odjeća, a sa sobom možete ponijeti i par ženstvenih cipela koje možete obuti kad stignete do cilja baš kao što to čini veliki broj „varaždinskih frajli“.

Š

Na klinovima ispod Kalvarije trebalo je dosta snage i spretnosti, ali i hrabrosti da se stigne do cilja

Adrenalinski izlet upornih ivanečkih planinara Ukupno je sudjelovalo sedamnaest ivanečkih planinara do Kredarice 2515 m, a četrnaest ih se popelo na sam vrh 2864 m Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Hrvatsko planinarsko društvo Ivančica iz Ivanca organiziralo je atraktivan i adrenalinski izlet u Julijske alpe s ciljem na najvišem vrhu Triglava. Nakon polaska autobusom iz Ivanca, planinarska ekipa startala je ujutro 8. kolovoza u 9 sati s Rudnog polja na Pokljuki. - Put je vodio prema Vodnikovom domu gdje smo stigli oko 12 sati - rekao je vodič Krunoslav Kušen. - Nakon kraćeg odmora nastavili smo preko Konjskog sedla, zatim Kalvarije pa sve do Triglavskog doma na Kredarici. Zbog naoblake uspon na najviši vrh odgođen je za sljedeće jutro - dodao je Kušen.

I žene Sljedeće jutro u 8,30 sati četrnaest od ukupno sedamnaest planinara iz Ivanca krenulo je preko Malog triglava na Veliki triglav. - Na vrhu smo bili oko 10 sati

uz kraće zadržavanje, fotografiranje i okrepu. Zatim smo se pustili smo na Kredaricu oko pola 12, te nakon kraćeg odmora u 12,30 krenuli smo prema dolini Krme gdje nas je čekao minibus kod Kolinarske koče, oko 17 sati - dodao je Kušen uz podatak da su se vratili u Ivanec u 22,30 sati. Vodič Borislav Kušen i dva pomoćna vodiča Krešimir Friščić i Ivica Sever bili su zadovoljni ostvarenim planinarenjem i cijelim izletom. Ukupno je sudjelovalo sedamnaest ivanečkih planinara do Kredarice 2515 m, a četrnaest ih se popelo na sam vrh - 2864 m. Ukupno je sudjelovalo pet žena planinarki, a tri su se uspele i na najviši vrh. Tijekom kolovoza HPD Ivančica planira još nekoliko manjih grupa koje će krenuti na osvajanje najvišeg vrha Julijskih alpi, a tijekom rujna za starije članove bit će organizirani izleti autobusom po Hrvatskom zagorju, uz posjete planinarskim domovima.

O

Na samom vrhu drugi dan je bilo lijepo i sunčano, ali hladno

Kod triglavskoga doma

VATROGASTVO Natjecanje Dravski kup

Svi znaju sve o gašenju Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Đurđ i ove je godine, 14. kolovoza, organiziralo pozivno vatrogasno natjecanje pod nazivom “Dravski kup 2010”. Među 300-tinjak natjecatelja bilo je i nekoliko trenutačno najkvalitetnijih muških seniorskih odjeljenja u Repu-

blici Hrvatskoj. Među muškim seniorima pobjedu i prijelazni pehar osvojio je DVD Johovec ispred DVD-a Kneginec Gornji i DVD-a Hrženica. Među seniorkama najuspješnije su bile članice DVD-a Varaždinske Toplice, ispred DVD-a Rasinja i DVD-a Kutnjak-Antolovec.


30 Oglasi

17. kolovoza 2010.


17. kolovoza 2010.

Oglasi 31


32 Zdravlje

17. kolovoza 2010.

JAVITE SE

Natječaj “Vrt i zdravlje” “Vrt i zdravlje” naziv je natječaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji poziva sve zainteresirane da im pošalju svoju priču o tome zašto vole raditi u vrtu ili uzgajati biljke na balkonu, terasi, okućnici ili u kući. Pričom treba pokazati zašto i kako briga o biljkama može unaprijediti zdravlje, a poslati je treba na e-mail zdravlje@hzjz.hr ili poštom na adresu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, 10000 Zagreb uz naznaku “za natječaj Vrt i zdravlje” najkasnije do 1. listopada.- Vrtne aktivnosti i rad s biljkama imaju pozitivne učinke na zdravlje. Poslovi u vrtu koriste se u liječenju i rehabilitaciji mnogih bolesti, a i zdravima je rad u vrtu ljekovit: opušta, poboljšava raspoloženje i oslobađa od stresa, a boravak na svježem zraku kao oblik tjelesne aktivnosti čuva nas od mnogih kroničnih bolesti – ističu dr. Andreja Barišin i dr. Tatjana Nemeth Blažić iz HZJZ-a. Dodaju da se hortikulturna ili vrtna terapija u svijetu primjenjuje već duže vrijeme, a oboljeli se u procesu liječenja mogu zabavljati te uživati i ponositi se rezultatima svojeg rada. Pohađaju je, primjerice, osobe s tjelesnim invaliditetom, oboljele od moždanog udara, stradale u prometnim nesrećama, starije osobe, one s cerebralnom paralizom, afazijom ili drugim poremećajima verbalne komunikacije, ovisnici i drugi, a primjenjuje se u različitim okruženjima, primjerice u bolnicama, zatvorima, lječilištima, terapijskim zajednicama. (vms)

Berba stevije u rasadniku Parkova u Novoj Vesi gdje je najveća domaća plantaža stevije s čak 18 tisuća komada biljaka

I TOGA IMA Biljka slađa od šećera, a ne podiže njegovu razinu u krvi

Stevija sladi, ali ne šteti Uz to što pojačava lučenje gušterače, stevija pospješuje aktivaciju enzima u cijelom organizmu, usklađuje probavne i urinarne funkcije, jača imunitet, smanjuje krvni tlak… Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Slađa i 40 puta od šećera, ali ne podiže njegovu razinu u krvi, niti ima kalorijsku vrijednost - glavne su odlike stevije, južnoameričke grmolike biljke ljekovitih svojstava, čija je berba u tijeku u Parkovima gdje je zasađeno čak 18 tisuća komada. Tu smo među beračima susreli doc. dr. Brunu Novaka sa Zavoda za povrćarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, najvećeg promicatelja uzgoja stevije u Hrvatskoj.

Brojne blagodati - Budući da je njezino suho lišće čak 40 puta slađe od šećera, stevija je jedan od najboljih prirodnih zaslađivača. Uz to, nema kalorijske vrijednosti i ne podiže razinu šećera u krvi, pa je posebno pogodna za dijabetičare kod kojih pojačava

lučenje gušterače - doznajemo od Novaka. Svježe lišće stevije, kako pojašnjava, slatkog je okusa zahvaljujući glikozidu steviozi-

s

teviju možete staviti u gotovo sve - od kave i čaja do jogurta i juha

du i zbog toga, iako zaslađuje, ne sadrži kalorije. Ona je i izvor kalija, kalcija, kroma, željeza, bjelančevina i beta-karotena. - Stevija pospješuje aktivaciju enzima u cijelom organizmu, usklađuje probavne i urinarne funkcije organizma, jača imunitet i potiče regeneraciju organizma. Učestalim korištenjem stevije smanjuje se krvni tlak i blagotvorno djeluje na rad srca - upozorava Novak.

Zeleno je bolje Budući da svojstva ne gubi ni na visokim temperaturama, kako dodaje, može se koristiti za zaslađivanje kolača, sladoleda, čajeva i ostalih napitaka, kao i u pripremi brojnih jela i konzerviranju voća. Danas je stevija na tržištu mnogih zemalja prisutna u obliku suhog lišća, zelenog i bijelog praška i u obliku vodenog ekstrakta. - Bijelog praška ima dosta, ali to je prerađena biljka koji nije ništa osim zaslađivača. Stoga je suhi list, koji je dobro osušen, odnosno zeleni prašak koji se dobije mrvljenjem, najbolji oblik koji traje godinama. Prašak ili njegovu vodenu otopinu možete stavljati u gotovo sve od kave i čaja do jogurta i juha - doznajemo od Novaka. Presadnice stevije mogu se kupiti u Gradskoj vrtlariji u Ulici G. Krkleca bb.

IZDVOJENO Naši propisi koče prodaju

Prije izvoz u Njemačku nego u naše dućane!? S obzirom na svoja svojstva, stevija bi trebala naći lak put do kupaca. To je, doduše, tako u Južnoj Americi, Japanu i još nekim državama, ali ne i u dobrom dijelu Europe, uključujući i našu zemlju. - Zasad je u nas glavni problem što ne postoji odobrenje nadležnih institucija da se stevija pojavi samostalno na tržištu u obliku zelenog praška ili suhog lišća, iako se radi o domaćoj ekološkoj proizvodnji, dok istovremeno dopuštamo uvoz stevije iz Kine u obliku bijelog praška - upozorava Novak, dodavši da se ipak nada promjenama već ove jeseni. No, ukoliko se ništa ne promijeni, Parkovi već planiraju izvoz stevije u Njemačku gdje postoji veliko zanimanje

Doc. dr. Bruno Novak

za tu biljku, a njezin plasman ne koče uvoznički i svi oni lobiji koji u ovom zaslađivaču vide opasnu konkurenciju.

Savjeti iz ordinacije Nečiste ruke – zašto je iznimno važno pranje ruku (1) P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ranje ruku od iznimne je važnosti u prevenciji mnogih bolesti, posebice ako se učini na ispravan način. Ispravnu tehniku pranja ruku jednostavno je naučiti, a istodobno smanjuje i uništava uzročnike zaraznih bolesti, kako u djece tako u odraslih. Općenito rečeno, zaraziti se možemo onečišćenom vodom i hranom, kapljicama koje se šire kašljanjem i/ili kihanjem i/ili ispuhivanjem nosa, nečistim rukama, kontaktom s tjelesnim sekretom bolesne osobe i zagađenim predmetima. Kada već govorimo o nečemu u današnje vrijeme naizgled tako

banalnom kao što je pranje ruku, valja, između ostalog, upozoriti na alarmantan podatak da čak jedna od tri osobe nakon odlaska u WC ne opere ruke! A vjerojatno ne treba ni spominjati koliko rizika zaraze za sobom povlači takva nepromišljenost. Je li to odraz životnog stila, općenite nebrige za sebe i okolinu ili jednostavno neznanja, unatoč vremenu u kojem živimo, protoku i dostupnosti svih mogućih informacija? Bolesti čije se širenje može spriječiti pranjem ruku su one koje se šire fekalno-oralnim načinom, a koje izazivaju bakterije (salmonele, šige-

le), enterovirusi i slično, a uzrokuju povišenje temperature, bolove u trbuhu, smetnje s probavom i proljeve. Zaraza se širi zbog loše higijene i neredovita pranja ruku, osobito prije i nakon odlaska na WC. u su bolesti koje se šire indirektno u kontaktu sa sekretom iz dišnog sustava poput gripe, bakterijske i virusne upale dišnog sustava i slično. Uzročnik bolesti nalazi se u slini, iskašljaju i nosnom sekretu, a pri kašljanju, kihanju i ispuhivanju nosa kapljice se šire po okolini ili rukama, posebno ako ne koristimo papirnate ubruse.

T

K

onačno, tu su bolesti koje se šire kada se ruke onečiste mokraćom, slinom ili nekim drugim tjelesnim sekretom. Uglavnom je riječ o virusnim bolestima kao što su infektivna mononukleoza, neke bakterijske bolesti uzrokovane stafilokokom, citomegalovirusom i drugo. soba se zarazi direktno u kontaktu s bolesnom osobom ili indirektno ako dira zagađenu hranu i/ili predmete (igračke). Bolesti koje se prenose nečistim rukama su prehlada, meningitis, bronhiolitis, gripa, zarazna žutica i crijevne zarazne bolesti.

O


Zdravlje 33

17. kolovoza 2010.

OTKRIVAMO Što je vrućica kod djece, koji su simptomi i kada je treba početi snižavati?

Mlaka kupka mora biti prva metoda snižavanja vrućice Roditelji često napamet, bez objektivnog mjerenja, posežu za antipireticima - doznali smo od dr. Chamae Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Kada sam kćeri izmjerio temperaturu u uhu 42,3°C bio sam izvan sebe. Pitao sam se što učiniti, primijeniti sve poznate metode snižavanja temperature ili brže bolje bježati na Hitnu – ispričao je otac dvogodišnjakinje koja je u tom slučaju imala upalu mokraćnog mjehura.

Signal bolesti Taj slučaj jasno pokazuje koliko temperatura može roditelje izbaciti iz takta. No, što je uopće vrućica i kada je te kako treba početi snižavati? - Vrućica je povišenje tjelesne temperature iznad kriterija koje prihvaćamo kao normalnu tjelesnu temperaturu, a to je od 36 do 37,8°C. Vrijednosti izmjerene temperature razlikuju se ovisno o tome gdje se mjeri, kao i o vrsti termometra kojim se obavlja mjerenje. Uz to, tumačenje povišene temperature ovisi o dobi djeteta, razine povišenja i popratnih simptoma – objasnila je dr. Snježana Chamae, specijalistica pedijatrije, od koje smo odznali da je vrućica najčešći razlog zbog kojeg varaždinski roditelji traže pomoć pedijatra. Vrućica signalizira da se u organizmu nešto događa. - Ona je rjeđe znak ozbiljnog poremećaja zbog pregrijavanja izvana ili onemogućavanja odavanja metabolički stvorene topline. Vrućica je, dakle, samo znak bolesti ili poremećaja, a ne bolest sama - rekla je dr. Chamae. Kad dijete ima vrućicu ono se obično umiri, zaspi u vrijeme neuobičajeno za spavanje, dulje spava, plačljivo je i razdražljivo, zažarenih obraza,

suhih usana, vrućeg čela i hladnih dlanova, može imati tresavicu ili ubrzano disati. - Starija djeca žalit će se na glavobolju, vrućinu ili zimnicu - pojasnila je simptome vrućice. Što, dakle, učiniti nakon što posumnjate da dijete “gori”? - Najvažnije je objektivno djetetu izmjeriti tjelesnu temperaturu termometrom. Upravo je to prva pogreška koju roditelji rade, ne izmjere objektivno povišenu temperaturu, već napamet posežu za antipireticima, odnosno sredstvima za snižavanje tem-

k

od fizikalnog snižavanja temperature ne smije se koristiti alkohol, jer može doći do trovanja Je li temperatura iznad 38 °C znak za uzbunu?

perature. Kad termometar pokaže da dijete ima blago povišenu temperaturu, ne znači da je i odmah treba snižavati antipireticima! Prvo se moraju primijeniti suportivne mjere, odnosno dobra hidracija djeteta, lagana odjeća i prehrana, mirovanje, a temperaturu okoline u kojoj dijete boravi trebalo bi dovesti do 20°C - naglašava dr. Chamae. Nakon toga potrebno je ponovno izmjeriti temperaturu. - Ako je u blagom porastu, prvi korak snižavanja je fizikalna metoda, tapkanje spužvom natopljenom u mlakoj vodi temperature od 29 i 32°C ili se pak dijete može djelomično uroniti u mlaku kupku. Ako je nakon toga porast

KADA JE TEMPERATURA POVIŠENA? REKTALNO

više od 38°C

POD PAZUHOM jednako ili više od 37°C ORALNO UHO Dr. Snježana Chamae

temperature za jedan ili više stupnjeva, tek tada se daje antipiretik – ističe dr. Chamae. Ta metoda snižavanja temperature primjenjuje se kod blaže povišene temperature u cilju izbjegavanja davanja antipiretika, ali i obavezno se koristi kod vrućice iznad 40,5°C, delirija (halucinacija) i moždanih grčeva u febrili-

jednako ili više od 37,5 °C jednako ili više od 38 °C

tetu, kao i kod vrućice koja duže traje, kako bi se izbjeglo davanje djetetu maksimalnih doza antipiretika. Nikako se ne smije primjenjivati alkohol, jer isparavanje alkoholnih para s vrućeg tijela i njihovo udisanje, naročito kod male djece, može dovesti do akutnog trovanja alkoholom.

- Treba znati da su fizikalne metode snižavanja temperature jednako učinkovite u prvih dva sata primjene kao i paracetamol - zaključuje dr. Chamae. U idućem broju: Koje lijekove za snižavanje temperature koristiti i u kojim se slučajevima treba neodgodivo javiti liječniku

ISTINE I ZABLUDE

Je li živin termometar najtočniji? Roditeljima se često govori da su najpouzdaniji živini termometri. Je li to zabluda ili istina? - Živin termometar je najjednostavniji, najtočniji, najpouzdaniji i najjeftiniji. Njime se temperatura mjeri rektalno (završni dio debelog crijeva), aksilarno (pod pazuhom) te oralno (usta). Kod digitalnih toplomjera problem je trajnost baterije, a može doći do slučajnog prijevremenog prekida mjerenja, kao i kod živinog. Kod infracrvenih termometara, kojim se mjeri temperatura u u uhu, problem je što on mora biti usmjeren točno pod određenim kutem, a kod mjerenja vrućice može smetati bilo kakav sadržaj koji je prisutan u zvukovodu. Također, njegova je osjetljivost samo 75% živinog, odnosno digitalnog termometra u rektumu ako dijete ima, primjerice, upalu uha – pojasnila je dr. Chamae. Stoga se, ističe, djeci do druge godine života preporučuje temperaturu mjeriti živinim ili digitalnim termometrom rektalno, dok se starijoj djeci temperatura može mjeriti pod pazuhom, odnosno u ustima. Ono u čemu roditelji nerijetko griješe je i dužina držanja termometra. - Ako temperaturu mjerite rektalno, mjerenje temperature traje tri minute. Pod pazuhom termometar morate držati pet minuta, dok je za mjerenje temperature digitalnim termometrom u uhu dovoljna sekunda – pojasnila je varaždinska pedijatrica.

Zdravo srce Nijemi infarkt srca (2) - odgovor na pitanje čitatelja A

kutni infarkt srca je stanje koje nastaje kao posljedica okluzije, odnosno začepljenja koronarne krvne žile. Prekid daljnjeg toka krvi može nastati zbog začepljenja krvne žile ugruškom ili embolusom ili rjeđe produženim spazmom - skupljanjem krvne žile. Klinički, infarkt se manifestira kao jaka bol u sredini grudnog koša, obično sa širenjem u lijevu ruku, ali može se širiti i u vrat, donju vilicu, leđa ili gornji dio trbuha. Bol obično traje duže od

20 minuta, ne prolazi, ili ne prolazi potpuno, na primijenjeni nitrat pod jezik. Kod jače boli bolesnik je obično orošen hladnim znojem, uplašen. Kod takve kliničke slike potrebno je osigurati mir bolesniku, i ako nije došlo do pada tlaka dati nitrat pod jezik i pozvati hitnu medicinsku pomoć. Vrlo je važno prepoznati klinčku sliku, zatražiti liječničku pomoć na vrijeme jer o tome često ovisi terapija, a i ishod. Problem nastaje kod bolesnika koji imaju promijenjen prag podražaja boli pa smetnje koje ili ne

osjete ili ih osjete kao minimalne te na njih ne obrate pažnju. Tada govorimo o nijemom infarktu srca, to su bolesnici koji mogu preživjeti infarkt a da to ne znaju. ajčešće se radi o dijabetičarima ili bolesnicima kod kojih je iz nekih drugih razloga došlo do promjene osjeta za bol.Oni mogu smetnje osjetiti znatno slabije ili samo kao neku nelagodu dvadesetak minuta, otežano disanje kroz to vrijeme a da niti ne znaju da prolaze kroz infarkt. Ponekad se naiđe na takve bolesnike koji su

N

«prohodali infarkt». aravno, obično se radi o manjem infarciranom području. Ponekad se zna naići na elektrokardiografske znakove preboljelog infarkta srca pa se temeljem toga dijagnosticira «preboljeli infarkt» što počesto nije točno. Obično se to može razriješiti već snimanjem elektrokardiograma u dubokom udahu ili s pomakom pozicija prsnih elektroda, kada se znakovi preboljelosti infarkta izgube, što pokazuje da infarkta zapravo nije bilo.

N

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog


34 Ženski svijet

17. kolovoza 2010.

MODA Egzotični dezeni tkanina ove su modne sezone totalni hit

Nećete pogriješiti odaberete li haljinu s tragovima životinja

Amazonska prašuma na haljini također je totalni ljetni hit

Amazonke na ulicama Nose se dezeni amazonskih prašuma, paunovog perja ili drugih egzotičnih životinja Piše: STELA NOVAK

Svaka od vas koja je imala sreću ove godine posjetiti neka egzotična mjesta poput Indije ili Afrike i dio sjećanja želi odraziti na životu u svakodnevnici, može galantno, bez grižnje savjesti, odlučiti odjenuti baš bilo što što podsjeća na ta egzotična mjesta.

Ara ili plamenac? Tako su ove sezone totalni modni hit egzotični dezeni

e

gzotični dezeni najbolje do izražaja dolaze na preplanuloj koži

tkanina poput amazonskih prašuma, uzoraka paunovog perja ili nekih drugih egzotičnih životinja, poput kakadua, are ili plamenca, koji daju svakom jednostavnom kroju odjevnog predmeta posebnu svježinu za kojom toliko žudimo usred ljetnih sparina.

Tako, primjerice, uz bijele, duge, široke, lepršave hlače savršeno pristaje top s egzotičnim uzorkom tkanine. Najljepše takva kombinacija dolazi do izražaja na preplanuloj koži. A uz savršenu kombinaciju odjeće i preplanule kože nezaobilazan je nakit zlatne boje, koji čini svaku djevojku egzotičnom princezom. Ovisno o količini materijala, takva kombinacija može se iskor ist it i za posao, kavicu, kao i za večer- n j i izlazak. Naravno, večernje i noćne “pti- ce” za izlazak bi trebale pokazati više kože, pa tako je odličan izbor top otvorenih leđa ili dubokog dekoltea. Takav izgled upotpunite dugom zlatnom ogrlicom i bit ćete potpuno u trendu. Suknja bijele boje u kombinaciji s egzotičnim dezenom na košulji također izgleda neodoljivo osvježavajuće.

Amazonska vladarica i u šminki Egzotični dezeni tkanina u jednom komadu najljepše izgledaju na lepršavom kombinezonu kojem donji dio ide u dimije, te maksi haljina ili seksi kratka haljina s otvorenim leđima, također upotpunjeni zlatnim nakitom svih oblika i veličina. Na nogama je u ovom slučaju također najljepše vidjeti zlatne

Egzotični dezeni neodoljivi

sandale, rimljanke ili japanke. Zanimljivost je da je egzotika “in” i u šminkanju, pa tako slobodno eksperimentirajte sa sjenilima i tušem. Sjenila zelenih nijansi u kombinaciji s bakrenim, zlatnim i zemljanim bojama, dugim trepavicama i crnim tušem pretvaraju svaku običnu djevojku u amazonsku vladaricu.

Afrika ili?

Frizerski salon Održavanje kovrča kod kuće N

akon posjeta frizeru potrebno je odgovarajućim preparatima njegovati i održavati kovrčavost kose kod kuće. a bi prirodno kovrčava kosa što dulje i ljepše izgledala, potrebno ju je oblikovati prstima i nipošto je ne raščešljavati do idućeg pranja. ovrče oblikovane kemijskim sastavom za-

D

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

K

htijevaju više vremena i proizvoda za oblikovanje. Da bi se kovrče zadržale što dulje, potrebno je kosu oprati, staviti njegu za kosu te raščešljati. ad završimo s fazom pranja kose, kosu lagano obrišemo ručnikom. Stavimo puno pjene i počnemo sušiti. Kod sušenja kovrča bitno je da osušimo korijen kose, a

K

ostatak kose slobodno ostavimo malo mokrim. Želimo li postići još veći volumen od uobičajenog, glavu lagano naklonimo prema naprijed. a kraju stavimo još pjene i frizura je gotova. Možemo je ukrasiti svakojakim ukosnicama i gumicama koje su ovo ljeto popularni modni detalji.

N


Ženski svijet 35

17. kolovoza 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Vera Sršan-Živanović, najbolja medicinska sestra

Žena može sve, samo Dermatolog Njega kože nakon ljeta ne smije biti vulgarna T Najbolja sestra za sebe kaže da voli “papati”, nije zlopamtilo, a iako joj je odmalena velika želja skočiti padobranom, to još nije učinila, niti vjeruje da hoće

ijekom ljeta, osobito dugog i toplog, koža se može poprilično iscrpiti. Razlozi mogu biti brojni: pretjerano izlaganje kože suncu i visokoj temperaturi, nedovoljno konzumiranje tekućine, odnosno neadekvatna njega kože. slijed svega, po vršinski sloj kože m ože p o s ta t i za d e Sanja PETEK-MODRIĆ bljan, prisutan je veliki dr. med. specijalist dermatovenerolog broj “mrtvih stanica”, Kralja P. Krešimira IV. 41 a, što koži, osobito lica, Varaždin 042/302-080 daje grub, siv i umoran izgled. Na masnoj koži, uslijed gotovo istih razloga, često nastupi pogoršanje prestankom izlaganja suncu. Pojavljuju se brojni otvoreni i zatvoreni komedoni te upalne promjene tj. akne. Stoga je vrlo važna njega kože, osobito lica, tijekom boravka na suncu, ali i nakon njega, tj. nakon odmora. vim tipovima kože nakon završetka odmora preporuča se profesionalna njega i “čišćenje” kože. Ruke stručnjaka “ispraznit” će proširene pore, smanjiti upalne reakcije, a ujedno kožu i dobro “nahraniti”. Vrlo važna je i hidratacija kože te, prema potrebi, unošenje aktivnih tvari (vitamina, antioksidansa...) koji će je zaštititi od oštećenja, osvježiti je i podariti joj sjaj. Važan je i pravilan izbor kreme za kućnu njegu! To ovisi o trenutnom stanju kože te o njenim trenutnim potrebama. Načelno se, i krajem ljeta odnosno početkom jeseni, mogu upotrebljavati iste kreme za njegu lica kao i tijekom ljeta. No, ako vam koža “poručuje” da joj to nije dovoljno (pojava crvenila, ljuskica, lišajeva...), vrijeme je za novi preparat! koliko ste u nedoumici - potražite savjete stručnjaka! Naime, pregledom te specifičnim mjerenjima na površini kože ustvrdit će se što koži nedostaje te na temelju toga preporučiti i adekvatna kućna njega!

U

S

Živjeti sada i tu, moj je moto – poručuje najbolja medicinska sestra u Hrvatskoj Vera Sršan-Živanović Piše: GORDANA IGREC

Od malena sam znala da ću biti medicinar. Stalno sam operirala i prematala svoje lutke – otkrila je najbolja medicinska sestra u Hrvatskoj Vera SršanŽivanović, koja je to priznanje dobila 18. svibnja ove godine iz ruku Branke Rimac uime Udruge medicinskih sestara.

Nisam zlopamtilo Rođena Varaždinka, koja radi na Traumatološkom odjelu varaždinske Opće bolnice, svoj je prvi posao dobila u Višnjici u ambulanti, a poslije je išlo sve svojim tijekom. Prošla je sve medicinske odjele, a 40. godišnjicu radnog staža obilježava na radnom mjestu u Traumi, gdje joj je, priznaje, najljepše raditi zbog dinamike posla, pacijenata, ali kolegica i kolega. Iako voli “dobro papati”, kao i svaka prava Varaždinka, Vera nerijetko zaigra tenis, pliva, jedri ili brzo hoda te posjećuje koncerte i kazališne predstave, čita beletristiku, piše stručne članke i, dakako, obavlja kućanske poslove. Za Male ženske razgovore srdačno ali odmjereno odškrinula je vrata svojeg ženskog svijeta iza kojih se kriju brižna majka, dobra domaćica te dobre i plemenite osobine koje i inače krase osobe plemenitog poziva medicinskih sestara, ali i čine ženski svijet ugodnim i ljepšim. Stoga, zavirimo zajedno u svijet najbolje medicinske sestre u Hrvatskoj. Jutro započinjete s…. Glazbom i vježbom. Kako biste se opisali u tri riječi? Iskrena, pravedna i optimistična. Svaka prava žena nikad ne smije….

Biti vulgarna. Što je najvažnije u vezi? Povjerenje, poštovanje, a ljubav se podrazumijeva sama po sebi. Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli? Ne mogu vam reći, jer se onda ne bi ostvarile! Što vama znači majčinstvo? To je nešto najljepše što žena može osjetiti. Majčinstvo oplemenjuje, ali ženu istovremeno čini jako ranjivom. Volite li kuhati? Da. Omiljeni parfem? To je promjenjivo. Sada je Burberry. Najdraži film?

Iz takta me može izbaciti ogovaranje Vaš moto u životu? Živjeti sada i tu. Što je bilo, ne mogu promijeniti, što će biti, na to ne mogu utjecati. Ali zato sada mogu učiniti sve da meni i svima oko mene bude najbolje što nam može biti u ovom trenutku. Nema popravka, svaki trenutak je jedinstven, neponovljiv! Iz takta me može izbaciti… Neiskrenost i ogovaranje.

Što je za vas uspjeh u životu? Imati obitelj, raditi posao koji volim i od njega pristojno živjeti. Vaš uzor u životu? Moji roditelji. Kako provodite slobodno vrijeme? Nemam baš puno slobodnog vremena. Družim se sa sinom Damirom, svojim prijateljicama, šećem, č itam i slu š am mu ziku.

n

ajviše novca potrošila bih na sport i održavanje kondicije “Imitacija života” i “Engleski pacijent”. Jeste li ljubomorni? Ne, nimalo. Koju glazbu slušate? Kad čistim, Čajkovskog ili Smetanu. Kad učim ili proučavam stručnu literaturu, nešto smirenije, uglavnom instrumentale, a u društvu sve za dobro raspoloženje. Za svoju dušu uživam u zvucima Springsteena, Balaševića, U2-a, Maksima Mrvice, Claptona... Što nikad ne biste oprostili? Nema toga, nisam zlopamtilo. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste? Još od malena željela sam skakati padobranom. To nisam učinila i sigurna sam da ni neću.

Vera Sršan-Živanović

Najv iše novca potrošila bih… Na sport i održavanje kondicije. Omiljeni restoran za izlaske… TTS.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru? S Richardom Gereom. Omiljeno jelo? Volim sve. To se i vidi! Koji odjevni stil njegujete? Casual.

U


36 Ženski svijet i zdravlje

Žene

Prirodni porod (2) R

odilja o kojoj je bilo riječi u prošloj kolumni, imala je razlog za zabrinutost jer joj je tih dana njeno prvo dijete punilo tri godine boravka u bolnici na respiratoru, rođeno kao nedonošče... Tih dana je nažalost i otišlo na drugi svijet. Samo je rekla stakleno vlažnim očima: “Predosjetila sam to, da Dr. Aleksandar će umrijeti. Moja Mirna mi je dala prostora da se JUKIĆ dostojanstveno oprostim spec.ginekologije i od svoje bolesne malene. Sada i ja osjećam onaj porodništva pomalo nelagodni mir, no znam da sam spremna za porod. I da će trudovi sami doći ubrzo.” tako je i bilo. Lijepo je rodila preslatku djevojčicu. Duboko sigurna u sebe. U vjeru. U usud. U prirodno. o, jesmo li svi takvi? Zreli po(d) nesemo odgovornost svih mogućih ishoda, pa i onih rijetkih situacija kad komplikacije mogu biti krajnje ozbiljne? Opet, sjetim se svakodnevne situacije u našem rodilištu kada obitelj već zove rađaonicu s pitanjem “Je li se naša trudnica porodila?”, a ona od prijemne ambulante još nije ni stigla do rađaonice, i samo dodaju, “Znate, jučer joj je prošao termin, pa smo svi u brizi”. zaključujem da kao cjelina, društvo, nismo zreli. Samo su zreli pojedinci. Grupe pojedinaca. A obaveza nas liječnika je pomoći svakom i u svakoj situaciji. I nije niti čudo kad kolege koji jako dugo rade, koji su se nagledali svih mogućih neugodnih situacija koje znaju proizići i iz urednih, a pogotovo kompliciranih poroda (a tuđu životnu praksu uvijek treba poštovati), vele “Ma kakav prirodni porod!” Sve je dobro dok porod ide dobro, dok dijete krepko plače, a majka ga ljubi u suzama radosnicama. A kad se zakomplicira, svi gledaju u nas medicinare maltene kao da nam sve to skupa nije bitno. Kao da nismo dali sve od sebe da sve bude u redu. Za ljudski život. I majke i onog tek na svijet donesenog nevinog djeteta. Što naravno, nije tako. Niti će ikada biti. I prosječnom medicinaru i primalji nije uvijek lako balansirati između želja majke i suštim činjenicama sigurnosti kontroliranog poroda. A našem, uvijek novaca žednom medicinskom sustavu, pogotovo. Jer, osnovni preduvjet da majka prirodno rađa uz stručni par ruku kraj sebe jest da svaka rodilja ima svoju primalju. Samo za sebe. Kao i u Nizozemskoj. Tada bi čak i onim majkama koje bi rado rodile prirodno, a ipak u svakom trenutku bile sigurne da je s njihovim djetetom sve u redu, pao kamen sa srca i mogle bi sveukupnu pozornost posvetiti osluškivanju svojih unutarnjih instinkta i potreba. I, naravno, trudova. Pa i u izvanbolničkim uvjetima. Kad sustignemo Nizozemsku.

I N

17. kolovoza 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Kako kreirati “smokey” efekt?

“Smokey eyes“ Radi se o obaveznom make upu što se večernjih izlazaka tiče, koji pristaje svima Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

1.

1. Nakon baze i mat bež sjenila, na pregib oka nanesite smeđe sjenilo

Mat i bež sjenilo

2.

2. Potom slijedi crno sjenilo koje treba nanijeti preko cijelog kapka

I

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Takozvani smokey eyes već je dugo obavezni make up, što se večernjih izlazaka tiče. Radi se o kombinaciji tamnih sjenila koje naglašavaju oči i čine ih zavodljivima. Kako ne biste pogriješile kod odabira boja, birajte klasično crno sjenilo u kombinaciji sa smeđim tonovima koji pristaju svim bojama očiju.

3. 3. Sljedeći korak je crna olovka, koju nanosite na donji kapak

Prije svega, na kapak nanesite bazu i mat bež sjenilo preko cijelog kapka, sve do obrva. Bež sjenilo kasnije će vam olakšati ublažavanje prijelaza boja. Zatim uskom četkicom nanesite smeđe sjenilo na pregib oka. Oko jednostavno otvorite i pustite da četkica klizi po pregibu. Zatim preko cijelog kapka utapkajte crno sjenilo, stapajući ga pritom sa smeđom bojom. Utapkavanjem ćete dobiti intenzivniju nijansu, a ako želite blaži smokey, sjenilo nanesite potezima kista preko kapka. Ukoliko želite da nijansa crne boje bude još intenzivnija, sjenilo nanesite vlažnim kistom. Na donji kapak najprije uskim kistom nanesite sme-

đe sjenilo po čitavoj dužini, a zatim istim kistom crno sjenilo smjestite na vanjsku trećinu donjeg kapka. Na kraju utrljajte crnu, masnu olovku među trepavice i na unutarnji rub donjeg kapka. Mekim kistom još dodatno

n

ikada nemojte istodobno naglašavati i oči i usne – odlučite se samo za jedno ublaž ite vanjske rubove sjenila na gornjem kapku i izvucite smeđu boju lagano prema van. Na unutarnji kut oka, uz nos, te neposredno ispod obrva nanesite malo svjetlucavog bijelog sjenila. Ono će još dodatno istaknuti oči. Ispod oka nanesite malo tekućeg korektora i utapkajte prstom. Uvijte trepavice i nanesite dva sloja maskare. Za obraze koristite ružičasto rumenilo, a za usne bezbojno sjajilo ili ruž boje kože. Nikada nemojte istodobno naglašavati i oči i usne – odlučite se za jedan od atr ibuta. Po želji dodajte i umjetne trepavice.

Puder i maramica Kako vam sjenilo prilikom šminkanja ne bi padalo na lice, ispod oka nanesite debeli sloj baby pudera ili prislonite maramicu. Nakon šminkanja jednostavno velikim mekim kistom otresite puder s lica zajedno s česticama sjenila koje je ono u međuvremenu pokupilo. I, spremne ste za večernji izlazak.

4. 4. Oči su naglašene, pa je za usne dovoljno bezbojno sjajilo

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Da bi koža ljeti sjajila, potrebna je hidratacija N

aše tijelo sastoji se od šezdeset posto vode i sve se funkcije u tijelu postižu pravilnom hidratacijom. Odgovarajući unos tekućine mora biti popraćen i hidratantnom njegom kože. Isušenoj koži nedostaje vlage. Osim što nam je ljeti potrebna prikladna zaštita od sunca, nažalost nije dovoljna njega. azimo da smo zaštićeni od ultraljubičastih zraka, da ne izgorimo na suncu. A što nam je činiti kada se

P

vratimo s plaže? Da bi ljeti koža sjajila svom svojom ljepotom, potrebna joj je hidratacija. Sol i pojačana izloženost suncu isušili su vašu kožu. Zbog toga je bitna svakodnevna njega. uširate li se više puta dnevno, samo jedanput koristite gel za tuširanje jer on također isušuje kožu. Nakon tuširanja mlakom vodom, nahranite svoju kožu jer u tom će trenutku ona upiti najviše sredstava za njegu kože. Proizvodi za njegu nakon sunčanja sa-

T

drže istovremeno sredstva za smirenje i regeneraciju. Njeguju i hidratiziraju kožu vraćajući joj njenu prirodnu elastičnost. Neka sredstva sadrže i mješavine biljaka koje pomažu u smanjenju crvenila izazvanog sunčevim zrakama i daju veliku vlažnost. akako da vam taj proizvod neće trebati ako ćete se dobro pripremiti prije izlaganja suncu. Održavanjem svoje kože produljit ćete svoj mladenački izgled.

D


Ženski svijet 37

17. kolovoza 2010.

PROVJERILI SMO Koga sanjaju Varaždinci u svojim seksi snovima?

Kurve i svetice? Piše: VAŠA DIVA

Ako se u snovima “igrate” s nepoznatom osobom, to samo znači da u stvarnosti zapravo priželjkujete seks bez obaveza

Grupnjak, swinganje ili luda noć s neznancem? Tko sanja grupnjak, želi istražiti nove strane svoje seksualnosti, a onima kojima u snu partner nestaje, na javi su opterećeni osjećajem da će ih napustiti Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ne mogu reći da često imam seksualne snove, ali jedan san još uvijek pamtim. Sanjala sam kako luđački vodim ljubav s jednim zgodnim dečkom kojeg, da stvar bude zanimljivija, uopće ne poznajem, niti s njim imam bilo kakve veze. Vidjela sam ga samo na fotografiji. Ali seks nam je u snu bio fantastičan ispričala nam je naša sugrađanka koja još dan-danas, nakon nekoliko godina, pamti svoj san do najsitnijih detalja.

Zbogom bivšima Grupnjaci, swinganje, seks s neznancem, bivšim, kolegom ili kolegicom s posla, šefom ili najboljim prijateljem vašeg muža samo su neki od snova koje sanjaju Varaždinci i Varaždinke. Sama pomisao da ste prethodnu noć sanjali kako strastveno vodite ljubav s kolegom s posla kojeg u stvarnosti mrzite, može vam u cijelosti pokvariti dan. Jer, otkud se ta osoba ipak

našla u vašim snovima, i to još u strastvenoj pozi s vama? Ne morate brinuti, tvrde tumači snova. San vam samo signalizira kako biste tu osobu trebali malo bolje upoznati. Među češćim snovima je i seks s bivšima. Znači li to da ih niste preboljeli? Upravo suprotno, tvrde stručnjaci. Takvi snovi su pozitivni i ukazuju da su mjesta u vašim srcima sigurno zauzeli drugi ljudi. Tko pak sanja grupnjak ili swinganje, taj želi istražiti nove strane svoje seksualnosti, a seks s nepoznatom ženom ili muškarcem znači da se u stvarnosti želite igrati bez obveza i odgovornosti. Onima kojima partner u snu nestaje, znači da su opterećeni osjećajem da će ih partner napustiti, a svi koji sanjaju da vode ljubav s osobom istog spola, podsvjesno ne teže homoseksualnosti. Takvi snovi im samo poručuju da žele s tom osobom biti na istoj razini. Najgora mora pak svakog muškarca je kad sanjaju da ih je njihov “dečko” iznevjerio. To ne znači

U snu super ljubavnik, na javi - fijasko Tumačenja snova različita su u zemljama, pa tako neke kulture vjeruju da su radnje iz snova povezane sa stvarnim životom te ih treba rekonstruirati. No, praksa pokazuje kako su neki snovi sasvim drugačiji u stvarnosti. - Jednu noć sanjala sam kako se ljubim s jednim svojim prijateljem. Sjećam se da smo se u snu tako strastveno ljubili da sam njegove usne osjećala još satima nakon što sam se probudila. Kasnije se to doista i dogodilo u stvarnosti. “Zabrijali” smo i počeli se ljubiti. No, totalno sam se razočarala jer, za razliku od sna, u stvarnosti se grozno ljubio - otkrila je Varaždinka.

da će se to dogoditi, već takvi snovi ukazuju na probleme koje imaju na nekim drugim područjima, tumače stručnjaci. Kod snova je važno pratiti osjećaje koji se pritom javljaju. Upravo su osjećaji ugode, straha ili tjeskobe refleksija onog što osjećate. Primjerice, ako sanjate seks u tuđoj kući, a u snu se javlja osjećaj straha, možda potiskujete neke svoje seksualne želje. Ako je san ugodan, želite iskusiti neku novu seksualnu avanturu.

pogled na svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

S

urfam po ženskim časopisima. Odmaraju me tračevi. Ustvari, više budalaštine kojima poznati jetseteri, a pogotovo oni koji pod svaku cijenu žele da ih se svrsta u tu kategoriju, nastoje privući medijsku pozornost. oja su to prenemaganja za javnost i koji jadac iza scene! Od glamura ni “g”! Sve je to gologuza rulja kojima su domjenci na kazališnim premijerama i likovnim izložbama hotel s 5 zvjezdica! Pogotovo ako još nalete na švedski stol! nda, listajući dalje, naletim na zanimljivo štivo. I nadasve poučno! Jer, dvije ugledne sredovječne dame s hrvatske glazbene i kazališne scene, svaka u svojoj reviji, govore o obitelji i o ulozi žene kao moralnoj vertikali! Da popizdiš! “Sveta je obaveza žene da očuva brak” - tvrdi jedna, a druga veli kako “žena nikad ne smije razoriti tuđi brak!” Ma nemoj!? Zašto bi to bile obaveze “žena”? Kak’ to žena može “čuvati” svoj brak i zakaj bi baš ona, žena, bila ta koja će potkopati tuđi brak?! A kaj je s muškima? I njihovim moralom. Gdje su oni u svim tim subverzivnim akcijama? Oni s brakom i s obavezama u braku ni izvan njega, izgleda, nemaju nikakve veze. o toj logici, žena je ili kurva ili svetica. Mlade su, očito ovo prvo, a sve one iznad 50 su – ono drugo! Ja sam negdje između, iako ne bih imala ništa protiv da sam i ono prvo! Kaj bi mi falelo?! Ne bi se trebala opterećivati obavezama i svetim dužnostima žene, a ne bi me ni pekla savjest zbog raspada nečijeg braka. Uživala bih u svemu što mi život pruža. A pogotovo u onome kaj naleti! Tek što sam počela maštati o bludnim radnjama, prekine me neki tip koji je nedaleko mene, u šahtu popravljao vodomjer. - H ej , cu r o , o d a kl e d o l az i š? Je si l’ Slovenka?! - dovikne mi. - N i sa m . Zaš to? - pita m g a . - Slovenke su mi najbolje! Ja kad čujem Slovenku, poludim! Uhvati me nešto po cilom tilu, pa drhćem, tresem se! A srce? Srce samo da mi ne iskoči! Ma, skočio bi u taj čas na nju, mog’o bi je silovat’ kako mi dođe... - sav smušen reče i spusti se u šaht. Eto, što ti je život! Kud baš od tolikih naših, on se pali na komade iz dežele?! I baš ga briga ‘ko bu razoril čiji brak! Pa vi si sad mislite...

K

O

P

I ovakvi prizori dio su snova

Trudnoća

Osteopatija ublažava dugotrajne bolove u zdjelici Š

to je to osteopatija? Osteopatija je znanost, vještina i filozofija koja se zasniva na preciznim manualnim zahvatima i na preciznim načelima. Temeljno je vjerovanje da zdravlje tijela ovisi o pravilnom radu mišićno-koštanog sustava. steopatija obuhvaća manipulativne tehnike i masažu kojima se ponovno usMartina ŠEBIJAN postavlja i održava ravnoteža tijela. Održalicencirani voditelj vježbi i v a o p t i m a l n o z d r a v l j e ko s t i j u i m i š i ć a . tjelesnih aktivnosti za trudnice, Ova vrsta manualne terapije primjenjuje se u cijeprenatalfintess@gmail.com lom svijetu i postaje sve popularnija u Europi i u Hrvatskoj. Primjena osteopatije pokazala se izuzetno

O

djelotvornom kod ublažavanja bolova i nelagoda u trudnoći. Pogrešni pokreti ili traume mogu narušiti ravnotežu između mišića, zglobova, ligamenata i živaca. Ravnoteža vašeg tijela u trudnoći može biti narušena promjenom tjelesne težine, hormonskim promjenama, problemom zadržavanja tekućine (edemi). Terapeut ublažava mišićnu napetost i vraća pokretljivost zglobovima i na taj način ponovno uspostavlja i održava ravnotežu. Osteopatski pristup je globalan, gleda tijelo u cjelini i traži se uzrok funkcionalnog poremećaja, a ne tretira samo bolno mjesto. Terapeut će uzeti vašu anamnezu, promotriti vaše

držanje, raspoređenost tjelesne težine i pokretljivost. Velik broj žena ovom je tehnikom uspio ublažiti dugotrajne bolove u leđima i zdjelici. Terapeut oslobađa napetost u tkivu i poboljšava prokrvljenost. Sve to utječe na smanjenje boli, poboljšanje pokretljivosti i općenito bolje funkcioniranje organizma. blažuje tegobe kao što je otežano disanje, išijas, ograničena pokretljivost, sindrom karpalnog kanala i otjecanje gležnjeva, probavne tegobe i žgaravicu itd. Prednost je što se ova tehnika može koristiti i u preventivne svrhe - za poboljšanje funkcionalnog stanja tijela, relaksaciju i oslobađanje od stresa.

U


38 Mali oglasi 0V ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski. com ozn.188c KUĆA Mahi Vrh, 150 m², uređena okućnica, m²/850 € Mob. 099/6772-771 ozn.1070b NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite:tel/fax 042/321-071, 098/284-692, www. acd-premier.hr, ACD PREMIER, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c VIKEND KUĆE! Prekrasna vikendica u Ledincu - 9.000 €, lijepa manja kuća 70 m² na ulazu u Varaždinske Toplice za stanovanje- 29.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SUPER ponuda! Kuća moderna novogradnja u Hrašćici 100 m² i 600 dvorišta te novija u Trnovcu od 120 m² povoljno! Lucerna nekretnine,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica! Sračinec 100 m², Trnovec 80 m², Kućan Marof 130 m², Kneginec 160 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c LUXUZNE kuće novogradnje! Brezje - 250 m² i 1000 dvorišta, Vidovečka - 250 m² i 350 dvorište, Gotovčeva - 200 m² i 700 dvorište! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Trenkova centar 90 m² , Josipa Pupačića (kod VI OŠ) 130 m², Bartola Kašića 150 m² - 123.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA ponuda! Kuća centar Paga 100 m² - 60.000 € , apartman Novalja - 45.000 €, kuća stara u centru Medulina 38.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Trstenjakova 45.000 €, Zagrebačka 85.000 €, F. Račkog, Vidovski trg, Kozarčeva, P. Miškine, Z. Kunc, Uska… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Banjščina 38.000 € i 50.000 €, Poljana Biškupečka 55.000 €,

Trnovec 50.000 €, Vrtlinovec, Kneginec G., Hrašćica…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c EXLUZIVNO! Vikendica blizu Drave 25 m², s okućnicom oko 700 m², papiri uredni 1/1. Mob. 095/858-2943 ozn.2139 KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1275e STARIJU kuću u Bartolovcu, prodajem. Mob. 099/840-0898 ozn.2231 NEKRETNINE CROATIA; za predbilježene kupce potražujemo stanove i kuće u Varaždinu. Mob. 091/720-3813 ozn.2251 KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu. Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.1116b VIKEND kuću sa vinogradom (Vinica Breg), prodajem. Upitati na mob. 098/798-365 ozn.2267 KUĆA, nova ,super uređena, veliko dvorište, Hrašćica. Moguća zamjena za stan. Mob. 099/408-8832 ozn.2311 KUĆA katnica u Varaždinu, atraktivna lokacija, blizina centra. Mob. 098/522-103 ozn.2322

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 1280e PRODAJEM namješten jednosobni

stan od 37 m² sa garažom (može i odvojeno). Mob. 091/934-7262 ozn.1277e PRODAJE se - iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Mob: 091/934-7262 ozn.1277e JEDNOSOBNI: Supilova 30 m², Zagrebačka 33 m², Z. i Frankopana 35 m², T. Ujevića 35 m², F. Konščaka 37 m², Meštrovićeva 38 m², Preloška 44m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SUPER povoljno! Dvoetažni stanovi, visoki rohbau, 130 i 160 m², papiri uredni, po dogovoru dovršenje, „ključ u ruke“, 580 €/m². Mob. 091/3231-269 ozn.2287

GRABANICE „ključ u ruke“: jednosobni 31 m² 33.500 €, 38 m² 41.000 €, 44 m² 46.200 €, 60 m² 65.000 €, 69 m² 72.000 €, 95 m² 95.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c B. RADIĆA – dvosobni: 40 m² 39.500 €, 52 m², 57 m² 899 €/ m², 59 m²; trosobni: 61 m², 84 m² (etažno grijanje). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Meštrovićeva 40 m², Vrazova 44 m² 36.000 €, Z. i Frankopana 52 m² 899 €/m², Trakoščanska 59 m², Preloška 63 m² 900 €/ m², Vukovarska 65 m² 800 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja. A. K. Zvonimira / T. Ujevića 45 m², 63 m², 65 m², M. Krleže 48 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335

17. kolovoza 2010.

ozn.72c TROSOBNI: Zagrebačka 62 m² (etažno gr.) 880 €/m², Kozarčeva 65 m², M. Krleže 68 i 77 m², Kolodvorska 70 m², F. Galinca 74 m², Zagrebačka 77 m², Režekova. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI novogradnja: Supilova 57 i 65 m², M. Krleže 54 m², Dravska 84 m² 950 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA, Jurkovićeva ulica, urbana vila, trosobni i četverosobni stanovi „ključ u ruke“ već od 1.050 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c VEĆI stanovi prilike! Trosobni Dravski vrtovi - 85 m², četverosobni – Vukovićeva - luxuzni 124 m²- 600 €/m², peterosobni- Grabanice 143 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI Grabanice najpovoljnije! Trosobni novogradnja Grabanice 58 m² , 68 m² , 79 m² (odličan raspored) sa pripadajućom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI i dvosobni Grabanice! Jednosobni 35 m², dvosobni 37, 50 m², dvosobni 44 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STAN u Supilovoj ulici, novogradnja, prodajem. Mob. 098/246-177 ozn.109c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c VŽ, novi dvosobni stan, super loka-

cija, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c ŽELIMORSKI d.o.o. – prodajemo: građevinsko zemljište u Optujskoj ulici 5 700 m², cijena 400.000 €; kuće u Varaždinu: Kozarčeva ul. 150.000 €, kuća u K. Patačić 170.000 €, kuća Trenkova 140.000 €; dvosobni stan Masarykova, trosobni stan, R. Boškovića. Mob. 098/166-1177 ozn.188c TROSOBAN stan 69,20 m², 2. kat, (sa dizalom), sa/bez garaže 17,60 m² u prizemlju, novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: info@ helcom-trade.hr, tel. 098/268-581 ozn.192c KOMFORNI četverosobni stan ili poslovni prostor u Varaždinu, Kumičićeva 29a, 90 m², 120.000 €, prodajem. Mob. 098/436-129, 098/436-137 ozn.2232 DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.276a PRODAJEM 1-soban stan od 45,65 m², na Banfici u Varaždinu. 6. kat, lift, spremište, namješten i useljiv. Moguće preuređenje u 2-soban. Kontakt: 099/206-6666, pogledati na www.men-ars.hr stan ID: 686 ozn.1271e PRODAJEM-mijenjam 2-sobni stan u Varaždinu bez nadoplate, razne kombinacije. Mob. 098/576-127 i 042/203-567 ozn.2254 TROSOBAN stan 52,70 m² u Ulici Miroslava Krleže 1/2 (iznad Envya), prodajem. Mob. 098/866-884 ozn.2304 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508- 0026, 042/231-377

JGV2'0&J_SN0 _Jg'8N0gVG8'/ #J8=_'7J=" #J=828'0

OBAVIJEST

o Natječaju za zakup poslovnih prostora u zgradi Kulturnog centra u Novom Marofu (u izgradnji),na adresi Antuna Mihanovića br.1 Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 16. kolovoza 2010. godine Natječaj za zakup poslovnih prostora u zgradi Kulturnog centra u Novom Marofu (u izgradnji), na adresi Antuna Mihanovića br.1. Daju se u zakup na određeno vrijeme, na rok od pet godina: ɄGėĨČėĺĒÿġĤėĨĮėĤ#ĤÑáĨĊåĊÑĺÑĒåpovršine 53,54 m2, (38,80 m2 odnosi se na ugostiteljski prostor, a 14,74 m2 na spremište), te otvorena, natkrivena terasa, površine 50 m2, tj. ukupno 103,54 m2. Prostor se nalazi u prizemlju zgrade. Početna mjesečna zakupnina iznosi 25,00 kn/m2, tj. ukupno 2.588,50 kn. Jamčevina iznosi 258,85 kn. ɄVĤåáĨĊÿġĤėĨĮėĤÜĤȩɴġėĺĤĪÿĒåɹɹđɵȩ Početna mjesečna zakupnina:1.650,00 kn. Jamčevina: 165,00 kn. ɄVĤåáĨĊÿġĤėĨĮėĤÜĤȩɵġėĺĤĪÿĒåɷɻȦɵɳđɵȩ Početna mjesečna zakupnina: 1205,00 kn. Jamčevina:120,50 kn. ɄVĤåáĨĊÿġĤėĨĮėĤÜĤȩɶġėĺĤĪÿĒåɷɵȦɴɵđɵȩ Početna mjesečna zakupnina:1053,00 kn. Jamčevina :105,30 kn. ɄVĤåáĨĊÿġĤėĨĮėĤÜĤȩɷġėĺĤĪÿĒåɸɵȦɹɹđɵȩ Početna mjesečna zakupnina: 1316,50 kn. Jamčevina: 131,65 kn. Uredski prostori nalaze se na katu zgrade. Stanje opremljenosti svih prostora je visoki roh-bau. Poslovni prostori daju se u zakup u viđenom stanju, a opremanje prostora obveza je zakupnika. Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, a cjelokupni tekst natječaja objavljen je na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof. hr). Natjecati se mogu fizičke i pravne osobe. Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124. #J=828'0 đĤȩĨÝȩÑĤĊė&ĤåĒÿßȦáÿġČȩÿĒûȩ


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

17. kolovoza 2010.

ozn.2317

ozn.2324

IZNAJMLJUJEM 60 m² poslovnog prostora Meštrovićevoj ulici u Varaždinu, preko puta bolnice. Mob. 091/547-1458 ozn.2272

PRODAJE se ili iznajmljuje stan od 49 m² u Milkovićevoj br. 3. Mob. 098/1872-628 ozn.1107b

POSLOVNI PROSTOR

DVOSOBAN stan, 69 m², u Zagrebačkoj 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 099/4000-160 ozn.1293e

GJ=NS=JıĨĊČėġıĊėŀđåĮÿàĊėû ĨÑČėĒÑȦ ġėûėáĒė ŀÑ îĤ ÿŀåĤĨĊÿȦ ġÿČÑĮåĨȦ ĉėûıȪ ÿ ĨČȩȦ ÿŀĒÑĉđČĉıĉåđȩ 7ėÜȩ ɳɼɴȹɴɹɸɻȿɼɻɶ ėŀĒȩɴɳɼɷÜ

POSLOVNI prostor u Optujskoj ulici 81, 70 m², za sve djelatnosti, slobodan od 10. mjeseca, iznajmljujem. Mob. 098/268-540 ozn.2326

IZNAJMLJUJEMO 1000 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1284e

DVOSOBNI stan 60,50 m² u R. Boškovića 12c, IV kat + spremište, čisto vlasništvo, useljiv. Mob. 091/799-5907, 091/307-0765 ozn.2266

ZEMLJIŠTA PREPORUKA tjedna! Gradilište 7 000 m² u produžetku Jurkovićeve 25 €/m², mogućnost kupnje polovice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTA prilike! Gojanec - 1000 m², Kurelčeva 419 m², Đure Arnolda 1 200 m², Mažuranićeva 507 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJEM 1 135 m² građevinskog zemljišta, dozvoljena gradnja apartmana u nizu, centar otok Vir. Mob. 091/5005-149 ozn.233c GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1278e GRAĐEVINSKO zemljište u Sračincu, površine 1 200 m², cijena 13 €/m² - 091/541-2636 te vinograd sa klijeti u Beletincu na Briški – 091/736-3308, prodajem. ozn.1119b GRADILIŠTE 900 m² u Pušćinama, odlična lokacija. Tel. 042/232-681 ozn.1118b GRAĐEVINSKO zemljište u Sračincu, Vrtna ulica. Tel. 331-796

POSLOVNI prostor nasuprot ZABE, Blažekova 3, ukupno 200 m² + podrum + tavan. Mob. 098/702-701 ozn.1073b ULIČNI poslovni prostor u centru, 33 m² i sa skladištem 20 m², za sve namjene, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.2314 TRAŽIM skladište 200 – 300 m², pristup kamionom. Mob. 098/446-902 ozn.1112b VARAŽDIN - ulični dućan 30 m², centar i manju kancelariju, iznajmljujem. Mob. 098/792-016 ozn.1115b POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog, iznajmljujem. Mob. 098/551-408 ili 091/352-0083 ozn.1289e PRODAJEM/iznajmljujem 150 m² poslovnog prostora i 2 700 m² zemljišta na super lokaciji u Sv. Iliji. Mob. 091/547-1458 ozn.2272 IZNAJMLJUJEM/prodajem poslovni prostor u Dućasnkoj ulici u Varaždinu, 70 m² u prizemlju i 70 m² na I. katu. Mob. 091/547-1458 ozn.2272

NAJAM

VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/951-8248 ozn.1286e SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža. Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1287e APARTMANE, Privlaka, trosobni, opremljeni, klima, parking, 50 m od mora, iznajmljujem,. Mob. 095/905-2739 ozn.2309 KOMPLETNO namješteni stan, 70 m², 1. kat, u Zagrebačkoj 74, sve etažirano. Mob. 098/284-282 ozn.28c IZNAJMLJUJEM stan studentima vrlo povoljno u Vidovečkoj ulici 23, Varaždin. Mob. 098/958-2067 i 042/260-859 ozn.2243 NOVA kuća u centru grada, dvokatnica, stambeni prostor 210 m², tavan 105 m², dvorište 250 m² ; 2 garaže i skladište 23 m², povoljno za firme. Mob. 099/3530-328 iza 10.00 h ozn.164c ZAGREB, Kačićeva, jednosobni i Varaždin, dvosobni, svaki 400 € + režije. Idealno za studente i poslovne ljude. Mob. 098/1750-710

Mali oglasi 39

ozn.239c JEDNOKREVETNE sobe sa kuhinjom i kupaonicom, centar, 50 m od FOI-a, novo, plin, ADSL Flat. Mob. 098/220-803 ozn.2066 UREDNU i lijepo uređenu sobu s upotrebom kuhinje i kupaone, Internet, u novoj kući, iznajmljujem. Mob. 091/5911-470 ozn.2211 SOBU ž. osobi/ studentici k još dvjema u 3-s stanu, centar, SAT, TV, centralno, zaseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 098/921-5757 ozn.2213 NOVOUREĐENI, komforni apartmani za studente/studentice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc, iznajmljujem. Mob.098/607-093 ozn.2227 STUDENTIMA iznajmljujem 2-krevetnu sobu, upotreba kupaonice ,kuhinje i interneta u Varaždinu. Mob. 099/5100-663, 042/490-266 ozn.2248 DVOSOBNI stan u zgradi i manju kuću, namješteno, vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 098/927-0143 ozn.2256 JEDNOSOBNI stan u zgradi u centru, novoadaptiran, novi namještaj i lIjepo uređen, iznajmljujem, zvati poslije 14,00 h. Mob. 091/795-2262 i 211-324 ozn.281a JEDNOSOBAN, namješten stan u zgradi, iznajmljujem. 1.500 kn+režije. Kontakt: 098/990-8664 ozn.282a NAMJEŠTEN trosobni stan, iznajmljujem. Mob. 091/6170-587 ozn.1098b NAMJEŠTENU sobu sa kupaonom i kuhinjom iznajmljujem samcu/ radniku/mlađoj ženskoj osobi. Mob. 091/914-6282 ozn.2280 JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob.095/837-6792 ozn.1283e DVIJE sobe s kuhinjom i kupaonom u obiteljskoj kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 091/603-0942 ozn.2316 JEDNOSOBNI stan, namješten, iznajmljujem od 01. 09. 2010. studentima ili samcima. Mob. 091/192-5413 ozn.1110b SOBU u Varaždinu, 15 min. od centra, iznajmljujem studentu/ studentici. Tel. 042/639-033, mob. 098/766-778 ozn.1102b NAMJEŠTENI stan, iznajmljujem studentima ili paru bez djece; prodajem frižider. Mob. 099/678-6577 ozn.2268 DVOSOBAN stan u centru grada, prilagođen studentima (KTV, Internet, radni stolovi), za 3-4 studenta/ studentice, iznajmljujem. Mob. 098/446-490 ozn.2279 KUĆU 85 m² i 300 m² dvorišta, u Varaždinu, u Edmerovoj ulici, iznajmljujem. Mob. 098/498-292 ozn.2286 TROSOBNI stan u Z. i Frankopana, iznajmljujem studentima/cama, Internet, etažna brojila, povoljno. Mob. 099/372-0810 ozn.2289 GARAŽU, Zrinski i Frankopana 2, iznajmljujem. Mob. 091/558-7177 ozn.2291 JEDNOSOBNI stan u Frana Supila 5, namješten, zasebna brojila, iznajmljujem. Mob. 098/931-9318 ozn.2292 SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, čajna kuhinja, Internet, iznajmljujem studentima, nepušačima. Mob. 095/895-2284 ozn.2294

TROSOBNI stan, može kao dvosobni/sobe, iznajmljujem studentima/ zaposlenima. Mob. 098/934-3627, 042/666-027 ozn.2298 TRAŽIM kulturnu osobu (samicu/ samca) za zajedničko stanovanje (dijeljenje režija) i pomoć oko kuće. Mob. 099/835-4676 ozn.2299 STUDENTICI/ozbiljnoj učenici, iznajmljujem prostranu sobu s uporabom kupaonice i kuhinje, c. grijanje i Internet. Mob. 098/9313-491 ozn.2321

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c DUCATTO povišen, produžen i Peguet Boxser 2.5 D ‘95.g., neregistrirano, prodajem. Mob.

098/970-2263 ozn.142c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþĊıßÑNG2S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑɵɸȦ_ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹîÑļȨɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 091/904-8002 ozn.227c OPEL ASTRA diesel 1700, prva registracija ‘95.g., prvi vlasnik, prva boja (metalik zelena), upravo registriran, očuvan. Tel. 042/232-998 ozn.2258 HONDA STREAM 1.7, 2003. g., monovolumen, 7 sjedala ili veliki prtljažnik, reg. 10/2010, prvi vlasnik, odlična oprema. Mob:


40 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

098/866-638 ozn.1279e

dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

KAWASAKI ER 5, 1996. godište, neregistriran, u voznom stanju, prodajem . Cijena po dogovoru. Mob. 091/514-3745 ozn.1291e

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c

MERCEDES 124 300 D, godina proizvodnje ‘88, registriran do 10 mjeseca. Tel. 686-186 ozn.1113b LADA SAMARA, ‘92. g., reg., 50 000 km, prva boja. Tel. 312-046, mob. 098/9275-720 ozn.2277 UKLANJANJE koda ključa, povećanje snage motora (chiptuning), programiranje instrument tabla (km), reset airbag centrale automobila. Gsm: 095/8646-300 ozn.2297 GOLF II dizel 1.6, ‘88. g., motor i limarija odlični, reg. 01./2010., 650 €. Mob. 095/518-4814 ozn.2308 RENAULT SCENIC 1,9 DCi Rx4, 11./2002., full oprema; Scuter Gilera Runer 50 SP, 2010. g., povoljno. Mob. 098/934-8247 ozn.2320 OPEL VECTRA 2.0i GLS, ‘92. g., reg. 1. g., sva oprema osim klime, odlična, 1. vlasnik, 8.700 kn. Mob. 098/268-540 ozn.2326

POSAO ŽENA za svakodnevnu pomoć u kući, traži se. Mob. 098/782-154 ozn.2219 TRAŽIMO radnika pekara-slastičara. Mob. 092/100-8974 od 15.00 – 17.00 h ozn.2220 POSAO čišćenja, spremanja i peglanja traže majka i kći, nazvati na mob. 098/1934-101 ozn.2222 TRAŽIM djelatnika, prodaja pekar-

skih proizvoda iz kombi vozila, Varaždin, okolica. Mob. 095/845-9820 ozn.142c CAFFE BAR „GOL 1“ u Kučanu Gornjem, Varaždinska 164, hitno traži djelatnicu za rad. Prijava obavezna! Anica: 098/380-666 ozn.2293 PIZZERIA, Križanićeva 18, traži djelatnicu za izradu pizze i mlađe ženske osobe za rad na šanku. Mob. 095/8636-865 ozn.2310

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722,098/744-980. ozn.1c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www.miplast.com ozn. 65c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja. Tel. 042/208-937,

17. kolovoza 2010.

091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c GRAĐEVINSKA limarija, limeni

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja; izvođenje elektro instalacija. Mob. 098/450-486 ozn.156c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „Granom“ d.o.o. na broj mob.098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c POTRČKALO vam obavlja sve od odlazaka u kupovinu do sitnih popravaka, brzo i jeftino Tel. 042/232-349, 095/556-5322 ozn.236c OBAVLJAMO ISKOPE minibagerom, priprema i postavljanje tlakovaca te manje građevinske radove. Mob. 091/176-0616 ozn.245c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

SOBOSLIKARSKI, ličilački, štukaturski radovi i sve vrste fasada. Mob. 091/540- 2681 ozn.32d OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.1957 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.1984


POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.1276e STROJNO unutarnje žbukanje i termo fasade svih vrsta izvodimo kvalitetno uz garanciju. Mob. 098/242-496 ozn.2021 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2027 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.2047

stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Akcija! Mob. 098/1320-197 ozn.2301 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn. Mob.099/3530-180 ozn.2303 PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje novih i starih parketa. Brzo i kvalitetno, povoljne cijene. Mob. 098/9066-889 ozn.2315 KERAMIKA, knauf, izolacija te ostale građevinske radove. Mob. 095/597-2781 ozn.1292e

ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Mob. 091/762-4286 ozn.2054

STARE i nemoćne, pokretne i nepokretne, primam na smještaj i skrb, med. nadzor, 2.000 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.2207

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1281e

KUKURUŽNJAK 4 X 3,90 X 90, metalni, prodajem. Upitati na broj 042/683-263 ozn.1109b

TV LG 72, stalak gratis, pisaći stol i stolić za dnevni boravak, prodajem. Tel. 040/822-388 ozn. 2226 VINO bijelo noja, 5 kn/ litra, prodajem. Tel. 042/621-501 ozn.9f VINO kvalitetno, miješani sorti, vinogorje viničko, količina 300 l, cijena po dogovoru. Tel. 042/724-017 ozn.2235

LEDENICU – ladičarku, ispravnu, prodajem. Mob. 098/297-985 ozn.2249 PRIMAMO na skrb starije i nemoćne osobe u lijepoj kući s uređenim okolišem. Mob. 091/5633-533 ozn.2271 ODRŽAVANJE grobova vaših najmilijih kroz cijelu godinu pruža ozbiljna obitelj. Obratite se s povjerenjem! Info: 099/8275-438 ozn.2275 OBAVLJAM sitne kućne poslove – el. instalacijske, soboslikarske, laminat, knauf i dr. Mob. 099/235-9152 ozn.2319

ŽIVOTINJE

VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.2247

JARIĆE, 22 kn/kg, obrada, moguća dostava, prodajem. Mob. 091/738-6716 ozn.2253

STROJNO žbukanje termo fasade te manji zidarski radovi. Mob. 098/905-7189 ozn.2252

DVA jarca srnasta bez rogova i tri mliječne koze, prodajem. Mob. 095/871-3435 ozn.1097b

FASADE stilopor-vuna-termoputz, 20 godina radnog iskustva, bojanje fasada, manji zidarski radovi, za manje radove dolazimo odmah. Mob. 098/843-874 ozn.2259

ODOJCI 30-40 kg, moguća dostava. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, mob. 098/132-4242 ozn.2281

UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.2262

PRODAJU se bijele patke težine oko 3kg, žive ili očišćene. Upitati: 099/4066-323; 099/5143-866 ozn.31d

UDOMITELJSKA obitelj na selu, prima na skrb dvije osobe ili bračni par. Tel. 048-639-176, mob. 098/725-490 ozn.1290e

ČISTOKRVNE štence njemačkog ovčara, 2 mj. stare, bez rodovnika, očišćeni od nametnika, prodajem. Mob. 099/788-6719 ozn. 1283e

TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade;

042/210-461, mob. 098/973-3422 ozn.2300

SLAMA ražena, snopovi za pokrivanje, prodajem. Mob. 091/501-6006 ozn.2242

IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.2103

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2180

GUMENI čamac RIS-skorpio, 5 osoba, tvrdo dno i vanbrodske motore Tomos 4,5 sa kvačilom i 3,5, prodajem. Mob. 095/808-2844 ozn.2223

FET GREDICE dužina 4,20 m, te punioce 700 kom., 30% jeftinije, salonit ploče po dogovoru, peć za centralno, kombinacija plin/drva, prodajem. Mob. 092/1216-304 ozn.2241

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2099

IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju i stepeništa. Mob. 098/1697-838 ozn.2161

Mali oglasi 41

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

17. kolovoza 2010.

ODOJKE 25-30 kg, prodajem. Tel. 042/683-380 ozn.2296

OSTALO

ČUVANJE djece isključivo u mom domu, usluga po satu-24 h. Mob. 098/297-985 ozn.2249 KUPINOVO vino i liker, prodajem. Tel. 651-780 ozn.1288e PRODAJEM kvalitetno vino, graševina, rajnski rizling, muškat, miješano vino, pogodno za ugostitelje ili svadbe, veće količine. Mob. 098/268-250 ozn.1294e GRAFIČKU karticu Gainward golden sample ATI 4870512mb za 800 kn, prodajem. Mob. 091/200-2080 ozn.1285e R ABL JENI namještaj i nov i skuter, ekstra povoljno radi preseljenja, prodajem. Mob. 091/630-9630 ozn.1080b VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1282e SPAVAĆA soba, bijela/orah, vrlo malo korištena, a sastoji se od bračnog kreveta 180 x 200, Hespo madrac, podnice i ormara s 5 vrata. Mob. 098/963-3435 ozn.1291e DRVA za ogrjev cjepanice bukva, grab, agacija, može i kratko piljeno te industrijska drva. Tel.

VINO i grožđe cijep, prodajem te uslužno pečem odojke i dr. Mob. 098/637-001 ozn.1106b

DASKE jelove 2,5 cm (dužine 2, 3, 4 i 5 m), suhe, veća količina. Mob. 098/948-2436 ozn.2283 ELEKTROMOTORE jednofazne i trofazne, prodajem i kupujem neispravne. Mob. 095/827-5885 ozn.2288 MOTOKULTIVATOR „Honda F - 430“; protočni plinski bojler „Vaillant“. Tel. 042/320-576 ozn.2302

KREDITI SUPER krediti (30.000 €), bez a. z., bez HROK-a, C. L., umirovljenički, pozajmice. Mob. 092/2929-106 ozn.159c FENOMENALNI krediti bez jamaca do 30.000 € do polovice primanja. Zatvaramo postojeća zaduženja. Expresne pozajmice 30.000 kn/24 h. Kreditni ured sa dugogodišnjim iskustvom. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 098/180-7778 ozn.176c BANKARSKI krediti – gotovinski 220.000 kn, bez jamaca, bez HROKa i C/L 70.000 kn, pozajmice 30.000 kn u 5 min. Mob. 091/881-7102, 092/276-8336, Josip ozn. 176c MUČE vas postojeća zaduženja, C.L.. Javite se Riji na 091/795-9729 ozn.242c POZAJMICE 20.000 kn/24 h. Krediti: 30.000 € - 10 g., 7.000 € -na ostatak plaće; 70.000 kn – bez HROK-a. Nada, 092/285-5079 ozn.244c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 150.000 € bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c

AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.2290

KREDITI 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna! 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

STOP fenomenalnim, atraktivnim kreditima sa skrivenim troškovima – novi uvjeti do 30.000 € bez skrivenih troškova, pozajmice. Mob. 099/809-1333 ozn.2111 KREDITI – pozajmice do 25 000 €, čak i s nižim primanjima. Mob. 098/191-9955 ozn.2230 GOTOVINSKI, hipotekarni te stambeni krediti sa fiksnom kamatom od 2,99 %. Prebijanje dugovanja. Ne treba životna polica. Mob. 092/111-9630 i 091/916-9885 ozn.2246

HBS d.o.o. Varaždin Zagrebačka 133, Tel./fax: 042/241-463 e-mail: hbs@vz.htnet.hr raspisuje

NATJEČAJ za

jedan djelatnik na neodređeno vrijeme uz probni rad Uvjeti: ing. elektrotehnike; elektro-tehničar; ili srodna zanimanja iz elektro struke SSS, VŠS, VSS poznavanje rada na računalu vozačka dozvola B kategorije potrebno radno iskustvo

više djelatnika na neodređeno vrijeme uz probni rad Uvjeti: VKV, SSS, KV radnici elektro struke ili srodnih zanimanja potrebno radno iskustvo Nudimo stimulativna primanja uz mogućnost napredovanja. Zamolbe s kratkim životopisom poslati u roku 8 dana od objave natječaja na adresu: HBS d.o.o. Varaždin, Zagrebačka 133, e-mail: hbs@vz.t-com.hr ili nazvati na broj tel. 042/241-463

EXPRES pozajmice 30.000 kn, krediti bez HROK-a 10.000 €, umirovljenički krediti 15.000 kn/24 h. Mob. 099/7866-758 ozn.2264

NIKAD povoljniji krediti bez jamaca do 30.000 €! Umirovljenički krediti do 30.000 kn/48 h. Gđa. Mirjana, 099/409-5387 ozn.2325

GOTOVINSKI krediti do 30.000 €! 15.000 kn/48 h, bez jamaca, HROK-a, C/L, na ostatak primanja, rješavamo postojeća zaduženja. Pozajmice do 20.000 kn odmah. Karmen, mob. 095/551-7670 ozn. 2269

KREDITI do 30.000 € na 10. god., pozajmice do 20.000 kn u 24 h, umirovljeničke pozajmice 15.000 kn/24 h. Slavica, 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.2325

NOVI! Mogućnost bez HROKa i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.2270

AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

BEZ jamaca! 30.000 € do 1/2 primanja. 7.000 € na ostatak plaće od 1.500 kn. Mob. 091/541-4241 ozn.2271

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/ min ozn.166c

UMIROVLJENIČKI krediti bez HROKa! Pozajmice do 20.000 kn. Zatvaramo postojeća zaduženja! Mob. 092/291-8964 ozn.2285 NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.2295 NOVO! Nemate rješenje, a hitno Vam treba kredit ili pozajmica bez jamaca. Obratite se meni. Mob. 095/879-2859 ozn.2312

POZNANSTVA

MUŠKARAC 65 g. situiran, slobodan, u dobroj formi, traži mlađu ženu, urednu, za intimno druženje. Otvorene i druge opcije. Mob. 095/558-1492 ozn.2224 DEČKO od 38. g. traži djevojku 29-36. g., Ivanec, Varaždin, ozbiljna veza, brak. Mob. 099/5135-475 ozn.2234 MUŠKARAC s obvezom, 49 g., traži ženu sličnih godina ili mlađu radi diskretnog druženja. SMS/poziv: 091/112-1521 ozn.2261

NAJBRŽA i najsigurnija realizacija kredita i pozajmica za zaposlene, umirovljenike i obrtnike. Mob. 091/930-2379, 095/986-0779 ozn.2312 AKCIJA! Hit krediti do 30.000 € bez jamaca, pozajmice do 20.000 kn u roku od 24 h. Imate starih dugovanja i ne znate kako si pomoći nazovite na 098/669-508 i mi ćemo vam pomoći ozn.2313 HIT akcija za umirovljenike! Krediti do 90 g. starosti, bez jamaca, realizacija u roku od 24 h, kamata samo od 5-7 %. Nazovite na 099/8627-400 i ćemo vam pomoći ozn.2313 NIKAD nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Varteks, Konzum i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca, bez zabrane na plaću, zatvaranje. Mob.098/964-5711ozn.2313

MALI OGLASI već od 40 kuna


42 Zahvale i sjećanja

17. kolovoza 2010.

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

JURICA MIĆOVIĆ

povodom smrti našeg dragog

povodom smrti našeg dragog

IVANA LONČARA

ANTUNA MAJCENA – ŠEKIJA

koji je preminuo 07. 08. 2010. u 83. godini života.

preminulog 12. 08. 2010. u 71. godini života nakon duge i teške bolesti.

Prijatelju, slatko sanjaj dok se ne vidimo opet... Prijatelji Tea i Žiga

BISERKI MIHAJLOVIĆ

Svim rođacima, prijateljima i susjedima najiskrenije zahvaljujemo na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju dragog nam supruga, oca, djeda i pradjeda Ivana. Hvala velečasnom Štefu Mostečaru na lijepim riječima oproštaja i molitvi. Zahvaljujemo na požrtvovnosti obiteljskom liječniku i sestrama iz Jalžabeta.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svima koji su suosjećali s nama u najtežim trenucima i ispratili pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo cvjećarnici Orhideja, dr. Rožić i sestri Ivkici, NK Sračinec, Koka sindikatu RJ Industrija mesa, Pekari Varaždinka, Gradformu d.o.o. Varaždin. Hvala župniku Siniši Dudašeku na toplim riječima oproštaja.

25. 09. 1952. - 13. 08. 2010.

Ožalošćeni: supruga Ankica, obitelj Lončar, Bedeković i Tenšić

Za njim tuguju supruga Kristina, kćeri Vlasta i Vlatka, sin Žarko, snaha Danijela, zetovi Ratko i Jurica, unuci Zoran, Bruno, Sandi, Tin, Niko, Teo i ostala rodbina

POSLJEDNJI POZDRV dragoj

“Umrla je tiho zaklopivši oči, kako već ljudi čista srca ginu; plaho je ušla u mrak posljednje noći, da za čas izađe na svijetlu rajsku čistinu.”

SJEĆANJE

Tvoj brat Zlatko, šogorica Ljubica, nećaci Suzana i Dean

IVAN KELEMENIĆ 14. 8. 2003. - 14. 8. 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV našoj mami

BISERKI MIHAJLOVIĆ Mama, riječi ne mogu opisati prazninu i bol koja je u našim srcima... Na sve si nas u životu pripremala, uvijek znala naći riječi kojima bi se sve brige i problemi u trenutku učinili nevažnima... Jedino na što nas nisi pripremila je da Te jednom više neće biti, da svijet neće stati i da ćemo morati nastaviti živjeti bez Tebe... Svugdje oko sebe Te vidimo, Tvoj smijeh i optimizam... Iako Te nema, Ti si zauvijek tu... Ti si najhrabrija žena koju smo ikad upoznali, čuvaj nas i daj nam hrabrosti da živimo bez Tebe... I hvala Ti do neba što si baš naša MAMA. Beskrajno Te vole tvoj Rajko, Kristina i Ivana

“Ne umire onaj koji je za života dodirnuo zvijezde”

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima živjet ćeš i Ti. Tvoja obitelj

SJEĆANJE

MARTIN DETIĆ 22. 08. 2009. - 22. 08. 2010. Zauvijek si u našim srcima, mislima i sjećanjima. Tvoji supruga i sinovi s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN PINTARIĆ 17. VIII. 2008. - 17. VIII. 2010.

19. 08. 2007. - 19. 08. 2010.

SJEĆANJE

VALENTIN HORVATIĆ

U dubokoj boli javljamo svim prijateljima i rođacima da je naš predragi i voljeni suprug, otac, djed, brat, tast, šogor i rođak

SREĆKO BENKOVIĆ blago u Gospodinu preminuo u petak, 13. kolovoza 2010. Zahvaljujemo svim prijateljima i rođacima na toplim riječima utjehe u trenucima naše prevelike boli. Hvala svima koji će našeg voljenog Srećka zadržati u mislima i molitvama. Počivao u miru Božjem.

već od

100 kuna

11. 08. 1990. - 11. 08. 2010.

16. VIII. 2004. - 16. VIII. 2010. Na Tvom grobu tišina, a u našem domu praznina. Nek’ Te čuvaju anđeli nebeski!

Tvoji najmiliji

Supruga Snježana, majka Štefica i braća s obitelji

ZAHVALA SJEĆANJE na dragog supruga, oca, svekra i djeda

JOSIPA JARNECA 19. 08. 2009. - 19. 08. 2010. Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom. Supruga Katarina, sin Ivica, snaha Nevenka, unučad Ivan i Renea

ZAHVALA povodom smrti naše drage i voljene

sa slikom

IVAN ŠOKMAN Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Silvija, kćeri Renata i Dunja, zetovi Vedran i Zdenko, unuka Vedrana, brat Zdravko, sestra Ljerka i ostala tugujuća rodbina

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

Ožalošćena obitelj: supruga Marina, sin Mario, kći Kristina i zet Petar te sestra Dragica

SJEĆANJE

Uvijek u našim mislima i molitvama. Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim susjedima, kumovima, rođacima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Zahvaljujemo dr. Dušanki Javorina i sestri Marini, dr. Ivanu Klanečeku, dr. Kudeliću i njegovom osoblju, Hitnoj službi Varaždin, a posebno Joži Lisičaku. Veliko hvala DVD-u Družbinec, počasnoj 7. gardijskoj postrojbi, HNS-u Petrijanec, a posebno Ivanu Kutnjaku, djelatnicima Uprave “Koke”, Com-prom-a, kolegicama Konfekcije – proizvodnja odijela “Varteks” Varaždin, posebno Ružici Cepanec. Hvala župniku Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika. Svima od srca veliko hvala!

Supruga Anđela s djecom i obiteljima

na voljenog

ZLATKA ČEČUKA

VLADIMIRA HERCEGA preminulog 11. 08. 2010. u 49. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca i brata

ZLATE KARLICA preminule 10. kolovoza u 68. godini života. Veliko hvala svima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti te na položenom cvijeću na njezin grob. Suprug Dragan i sinovi Dušan i Dragan *****

povodom smrti

KATICE BABIĆ koja je preminula 13. 08. 2010. u 87. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vel. Miji Horvatu na lijepim riječima ispraćaja i molitve. Veliko hvala dr. Bogadiju s Interne Varaždin te dr. Juragi O.B. Novi Marof. Ožalošćeni: sin Ivica

SJEĆANJE

JURICA MIĆOVIĆ Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Ti si otišao, ali uspomene ostaju vječno. Tvoji prijatelji Ružica i Nikola

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i svekrvi

ZLATI KARLICA od Dušana, Dragana, Gordane, Ivone, Ane, Antonija i Karla

SJEĆANJE

JURICA MIĆOVIĆ Uvijek ćemo Te voljeti. Čekaj nas s pivicom.

SJEĆANJE na

Tvoji prijatelji

MILIVOJA SEVERA 17. 08. 2006. - 17. 08. 2010. Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu i mislima. Tvoja supruga Anica

POSLJEDNJI POZDRAV najboljem prijatelju

*****

JURICI MIĆOVIĆU

Svaki dan našeg života nosi sjećanje i uspomenu na Tebe.

…as long as we are flyin’ All this world ain’t got no end…

Kći Natalija s obitelji

Tvoja Iva


Zahvale i sjećanja 43

17. kolovoza 2010.

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

na dragog supruga, oca, djeda i brata

povodom smrti voljene i drage kćeri, mame, bake, prabake, sestre, punice, tete i šogorice

povodom smrti voljene

ANDRIJU ĐURASA 16. VIII. 2009. - 16. VIII. 2010. Ni godina koja je prošla niti vrijeme koje dalje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće. Tvoja supruga Marija, kćeri s obiteljima i braća

TUŽNO SJEĆANJE

ANDRIJA ĐURAS 16. 08. 2009. - 16. 08. 2010. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

OLGE ŠEBREK rođ. BAKŠAJ preminule 09. 08. 2010. god. u 62. godini života nakon duge i teške bolesti

MARIJE KOSTANJEVAC koja je preminula u 87. godini života

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima koji su na bilo koji način suosjećali s nama u najtežim trenucima i ispratili je na vječni počinak. Najiskrenije zahvaljujemo dr. Bogadiju, dr. Đurasu, dr. Grđan, svim sestrama i tehničarima, osoblju Hemodijalize, te osoblju Nefrologije. Hvala velečasnom na toplim riječima utjehe i oproštaja.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, velikoj pomoći i podršci. Veliko hvala dr. Rožiću, sestrama Ivkici i Božici iz ambulante Sračinec te Ivanki Kovačić. Od srca veliko hvala Štefanu i Josipi Fajfar na njihovoj velikoj pomoći te djelatnicima vrtlarije i cvjećarnice Orhideja Sračinec. Posebno hvala velečasnom Siniši Dudašeku na lijepim riječima utjehe, molitve i dostojanstvenom ispraćaju. Od srca svima veliko hvala.

Tvoje kćeri Vlasta, Ivana i Marijana

Ožalošćeni: kćeri Ana, Nada, Boža s obiteljima

Sestra Katica s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE na drage

mami, baki i punici

ANTUN KOSTANJEVAC

OLGI ŠEBREK rođ. BAKŠAJ

Uvijek si u našim mislima.

koja je preminula 09. kolovoza 2010. u 62. godini života

Sestre s obiteljima

Teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti, teško je bol kriti i nasmijan biti. Duša će uvijek patiti, srce će uvijek boljeti, a mi ćemo Te, draga majko, uvijek voljeti. JOSIPA

IVKU

1992. – 2010.

ANU 2003. – 2010.

1998. – 2010.

TOMAŠKOVIĆ Sin i unuk Zdenko s obitelji

Tvoja kći Vlasta, zet Milan, unuci Sara, Marija i Darko

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri

OLGI ŠEBREK SJEĆANJE

Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te nosimo u srcu svom. Sestra Nevenka, Rade i Radmila

JULIJANA ŽOHAR POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

BRANKO BEK 18. 08. 2008. - 18. 08. 2010.

Sjećanje na Tebe zauvijek je u nama. Stanka, Tina i Iva

SJEĆANJE

BRANKO BEK 18. 08. 2008. - 18. 08. 2010. Uvijek u našim mislima i molitvama. Roditelji Janko i Kristina

20. 08. 2009. - 20. 08. 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom sinu i bratu

ZLATKU HORVATU iznenada preminulom 05. 08. 2010. u 43. godini života S tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Ožalošćeni: mama Marija, brat Damir i Miro i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

DRAGUTIN KANIŠKI 17. 08. 1993. - 17. 08. 2010.

19. VIII. 2004. - 19. VIII. 2010. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

našoj dragoj baki

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

OLGI ŠEBREK

Tvoji supruga i djeca s obitelji

Kliznula je niz obraz i na usni stala, bila je tako vrela i tako mala, u njoj se skuplja tuga, u njoj su usnule boli, ta je suza znala da srce iskreno voli.

TUŽNO SJEĆANJE

Zet Dalibor te unuci Leona i David

POSLJEDNJI POZDRAV mojoj miloj majčici

OLGI ŠEBREK Fališ mi da me tješiš kad sam tužna, fališ mi da stvorimo bar još jednu uspomenu, a najviše mi fali da me Tvoj osmijeh dočeka. I mijenjat će se ljudi i godišnja doba, u svakome ću tražiti bar dio sjaja Tvoga. I znam da ću s vremenom plakat’ sve manje i tiše, a Ti ćeš mi faliti sve više i više... Tvoja kći Ivana

na voljenu

TEREZIJU GAZDIĆ 10. 08. 2004. - 10. 08. 2010. Teško je bez Tebe biti i u srcu tugu kriti. Tvoj Štefina

SJEĆANJE

IVAN ŠUPLJIKA 22. 08. 2008. - 22. 08. 2010. Zauvijek živiš u našim sjećanjima. Supruga Ana, kći Mirjana i sin Davor s obiteljima

ZAHVALA

SJEĆANJE na voljenog

BRANIMIRA NOVOSELA 18. 08. 2003. - 18. 08. 2010. Sedam je godina prošlo, no kad najmiliji odu, tuga i praznina ostaju zauvijek. Tvoja supruga Štefanija i djeca s najmilijima

SJEĆANJE na

SLAVKA SELAKA 21. 08. 2005. - 21. 08. 2010.

SJEĆANJE

povodom smrti drage sestre i tete

JOSIP BUĆ

ĐURĐE KANIŠKI

17. VIII. 1999. - 17. VIII. 2010.

preminule u 84. godini života.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

MILIVOJA BOSILJA

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

17. 08. 2009. - 17. 08. 2010. U tišini Tvog vječnog doma, spomen i sjećanja na Tebe bit će vječna.

Tvoji najmiliji

Tvoji Anica i Kiki

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našu dragu

na

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice. Zahvaljujemo velečasnom Ivanu Raku na molitvama i dirljivim riječima utjehe. Veliko hvala dr. Dundović, Josipu Mršiću i sestri Aleksandri, te ekipama Hitne pomoći dr. Milana Bićanića, dr. Zvonke Gužvinec, dr. Stjepana Čuseka i dr. Renate Nikolić koji su pokojnici olakšali posljednje trenutke. Hvala i osoblju Intenzivne njege na čelu s dr. Ivanom Bogadijem. Ožalošćeni: sestra Ivanka i nećak Nenad Kovačić s obitelji

SJEĆANJE

NADA VUGRINEC

ILONKU BOBEK

15. VIII. 2007. - 15. VIII. 2010.

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

10. VIII. 1998. - 10. VIII. 2010. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Niti godine ove koje su prošle, niti vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

Kći Natalija s obitelji

JAGODU ŽMEGAČ 15. 08. 2000. - 15. 08. 2010.


44 Vaš kutak

17. kolovoza 2010.

Što čitati?

Znanost i tajne

Mar y i John Gr ibbin, Smišljanje budućnosti, Sveučilišna knjižara, Zagreb, 2006. Jako me vesele knjige koje na popularan i privlačan način progovaraju o temama koje obično nazivamo ozbiljnim i teškim. Za ovo malo ljeta što nam je preostalo izdvojio sam “Smišljanje budućnosti” engleskih autora Mary i Johna Gribbina. Podnaslov “Znanstvenici koji su mijenjali svijet” naizgled ne obećava dobru zabavu, no istina je suprotna. Glavne teze genijalaca poput Kopernika, Halleya, Faradaya, Mendeljejeva, Einsteina i mnogih drugih predstavljene su na način razumljiv svakom čitatelju, s mnogo anegdota i veselih ilustracija Marka Olivera.

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Impresionizam vu smradu

Piše: RADAR

S

i kaj se z avto ceste voziju prema Velkom Selu pri Dravi puni su impresionizma. Vu Selu kaj su ga proglasili lepim i jako poželjnim za življenje, fest smrdi, kajti z Brezja veter smrad nosi kaj već šćipa za oči. Pa ljudima kaj blizu živiju više ni do zajebancije a oni kaj tud voziju vu avtima mam zapiraju prozore kaj ih nebi zapljusnul smrdljivi balestral. Na ulazu v Selo, vidi se to lepo, brdo je smetja vu balama kaj se raspadaju, kaj je grdo za videti. Pa smetje diši kak truli leši. Več i nekakva črna gnojšnica z bali curi vun vu zemlju, ispod koje kakti teče pitka vodrljuga za stoku sitnog zuba. I štakori sim tam hodiju i nekaj oko bali gmiže. Se je puno života, truleži i bakteriji. redi baliranoga smetja ima zelenilo, nisko i visoko raslinje. Tam cvate puno ambrozije pa oni kaj su alergični i blizu hodiju više ne poznaju dali kišeju radi smrada ili drača. Za puni impresionizam na ulazu u Selo stoji i farma kaj ju več zoveju zona sumraka. Kajti zgledi kak strašilo. Vu njoj nema ni kravi, ni teliča. Jedino puno ima potrtih prozorov na štalami i uspomeni na pretvorbu i privatizaciju. Tak da impresionizam kaj se vidi ima ljudsku notu.

P

Napokon i kod nas! Znate li gdje je naša adresa?! Kukuljevićeva 17, centar grada - stara palača, nekadašnji restoran „Janje“. I sve to nažalost nije dovoljno da bi Špancirfest došpancirao do nas. Nekada smo se družili s vama na štandu na Stančićevom trgu, no zbog proširenja i raznolikosti asortimana to više nije moguće pa smo ove godine odlučili da se s vama za ŠpanciLeticija rfest podružimo onako kao što ZADRAVEC dosad nismo. Vjerojatno znate Kukuljevićeva 17, Varaždin da nismo pobornici akcija ni 042/212-362 podvaljivanja „bofl“ robe, ali letiziazadravec@gmail.com u vrijeme Špancirfesta, od 20. do 29. kolovoza, odobravamo vam popust od 30% na kompletan neživi asortiman našeg dućana, dakle nismo prebrali robu koja se ne prodaje, već vi birajte što vam je najljepše i platite to 30% manje nego u ostalom dijelu godine. Budući da sam Varaždinka i volim Varaždin, nakon mnogo uspješnih izložbi i još više sponzorstava, ovaj sam put odlučila svoj doprinos dati toj manifestaciji time da sav nakit, posuđe, ukrasne predmete i gotovo sve ono što ste iz tjedna u tjedan kroz članke priželjkivali možete kupiti po cijeni 30% nižoj od uobičajene. U taj asortiman spadaju već spomenuti artikli, no i puno šire od toga. Možete naći ogledala, ukrasne predmete, vaze, muške poklone te posebno kvalitetan ASSA porculan i +250 ºC posuđe. Iskoristite priliku i prošpancirajte se do nas te si priuštite nešto zaista kvalitetno. Popust od 30% bit će vam odobren na blagajni, osim za cvijeće jer svi znate da je naše cvijeće ionako najljepše i najjeftinije. Vidimo se za Špancirfest. Letizia

Krešimir Mišak, Sretan vam kraj svijeta… kakvog ste poznavali, VBZ, Zagreb, 2010. Ovo ne moram ni čitati kako bih preporučio, jer znam da je – dobro. Krešimir Mišak već osam godina skoro sam samcat puni televizijsku rupu vezanu uz područja “na rubu znanosti”. U istoimenoj emisiji Mišak to radi na vrlo pametan način, a sada je objavio i knjigu intervjua s čak 40-ak najpoznatijih svjetskih stručnjaka iz područja popularne znanosti i duhovnosti. Michael Cremo, Dav id Icke, William Engdahl i mnogi drugi imena su koja govore sama za sebe. Zabranjena arheologija, teorije zavjere, neistražene tajne, alternativa, ezoterija… Tko voli nek’ izvoli, a tko ne voli, neka se uputi!

Denis Peričić


Vaš kutak 45

Što li to drži u ruci ?!

TOMISLAV MAKAJ

17. kolovoza 2010.

Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u „stečaju“ Varaždin, Uska 2, na temelju Zaključka o prodaji,Trgovačkog suda u Varaždinu od 02.07.2010.g., temeljem članka 164. Stavak 3. Stečajnog zakona (Narodne novine broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06 – dalje: SZ-a) , radi prodaje nekretnina, dana 2. srpnja 2010. godine, objavljuje

OGLAS O PRODAJI I. JAVNA DRAŽBA 1. Određuje se prva javna dražba za prodaju nekretnina: a) - čkbr.607/4 kuća i gospodarska zgrada sa 149 m2, dvorište sa 500 m2 i voćnjak sa 247 m2 u ul. Dravska 70, Bartolovečki Trnovec upisano u z.k.ul. broj 2219 k.o. Trnovec Bartolovečki u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti. U nekretnini stanuju bivši vlasnici a u tijeku je postupak za iseljenje. Početna cijena za nekretninu pod a) iznosi 260.824,93 kune. b) - čkbr.2385/11 oranica u Otoku sa 750 čhv upisana u z.k.ul. broj 1348 k.o. Radovec, u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti. Nekretnina je dijelom unutar građevinskog područja 87,00 m od ruba ceste, a dijelom izvan građevinskog područja prema prostornom planu Općine Cestica. Početna cijena za nekretninu pod b) iznosi 80.000,00 kuna. c) - čkbr 1465/2 Zgrada u A.Šenoe 1 ukupne površine od 2294 m2 /dvije zgrade u A.Šenoe od 1538 m2 i dvorište u A.Šenoe od 756 m2 / 48.ETAŽA : 1/1 1.ETAŽA XLVIII se nalazi na 1. katu i sastoji se od prodajnog prostora s 35,9 m2 i sanitarnog čvora s 2.1 m2, ukupne površine 38 m2 sve upisano u z.k.ul broj 12441, poduložak 48, etažno vlasništvo, k.o.Varaždin u osnivanju. Početna cijena za nekretninu pod c) iznosi 507.040,00 kuna. Na ovoj prvoj javnoj dražbi nekretnine se ne mogu prodati ispod početne cijene. 2. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni dokaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-7/99 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10% od početne cijene za svaku nekretninu pod 1a) , pod 1b) i 1c), a uplaćuje se na žiro-račun ovoga suda broj: 2390001-1300002754 s naznakom „jamčevina“. 3. Kupac je dužan uplatiti kupovninu u roku od 30 dana od dana dosude nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji. 4. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige. Mogu se razgledati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju Mariji Holetić, dipl.oec. na broj mobitela : 098/494-017. 5. Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu dana 9. rujna 2010. godine u 13,00 sati, soba broj 222/II kat. 6. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćeni iznos jamčevine će se vratiti u roku od tri dana nakon održane dražbe.


46 Vodič

17. kolovoza 2010.

DONJI KRALJEVEC

Roštiljada u Ulici M. Trnine

5. Međunarodni voćarski sajam Međunarodni sajam voćarstva Donji Kraljevec 2010. održat će se od 3. do. 5. rujna u Športskoj dvorani OŠ Donji Kraljevec, a otvorit će ga ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dipl. ing. Petar Čobanković – doznajemo iz Općine Donji Kraljevec koja je uz Obrtničku komoru Međimurske županije, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Agronomski fakultet Zagreb, organizator ovogodišnje priredbe. Sajam je izložbeno-prodajnog karaktera te će posjetitelji moći razgledati i kupiti voćne sadnice, svježe i sušeno voće (i ono prerađeno), strojeve za preradu voća, sisteme za navodnjavanje, obranu od tuče i mraza te skladištenje i čuvanje voća...

Za dobar zalogaj čekalo se u redu

Dino hoće kući Naš Dino je mješanac škotskog ovčara. Ovaj 8 mjeseci mlad pas obožava igranje, maženje, sve ljude i sve pse. Veseljak Dino ima neodoljivo velike uši i poludugu sjajnu dlaku. Ako nema vlasnika, ovim putem mu tražimo novog. Bio bi super ljubimac i u obitelji s djecom. Udruga Spas 042/330-004.

NAJAVA

4. Car tuning crew party

Tradicionalni susret koji okuplja velik dio vlasnika prerađenih automobila iz cijele Hrvatske i šire regije održat će se 21. i 22. kolovoza na autopoligonu Crnković u Varaždinu. Kako doznajemo, organizatori eventa ove su godine odlučili napraviti korak naprijed i organizirat će prvi put autoslalom za profesionalne vozače, ali i one koji se žele okušati tamo i osvojiti neke od vrijednih nagrada. Od ostalih disciplina vozači će svoju vještinu odmjeriti u Street Styleu, Street Soundu, klupskim igrama i neizbježnom burnoutu. Mjesto za kampiranje, odmor i spavanje – već je osigurano. Prošle godine na susretu je sudjelovalo 100-tinjak automobila iz svih krajeva Hrvatske pa se organizatori nadaju da će ova godina biti još jača što se automobila tiče. (jn)

Pronašli smo ih u večernjim subotnjim satima kako roštiljaju i zabavljaju se ispod otvorenih suncobrana na terasi poslovnog prostora tvrtke Vodopija d.o.o. Za pečenjarom, ove je godine briljirao glavni kuhar Karlo Matovinović koji se pobrinuo da ražnjići, ćevapi, pljeskavice i zapečeni grah zaista budu melem

za nepce okupljenih gurmana. No, i dame su se potrudile pa na stolovima nije manjkalo štrukli, klipića, tikvenjaka s makom i ostalih delicija. Zabavu im nije pokvario ni iznenadni pljusak, a kako doznajemo od Nevena Vodopije, ekipa iz Trninine u dobrom raspoloženju družila se do ranih jutarnjih sati…

TU KRAJ NAS Na šestoj Traktorijadi u Strmcu Remetinečkom 26 traktorista

Od “staraca” do Lamborghinija Sredstva s Traktorijade namijenjena su Stjepanu Košćaku koji je prošle godine teško stradao u prometnoj nesreći Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

!

VARAŽDIN – Dobrosusjedski odnosi su vrlina koju godinama njeguju stanovnici Ulice Milke Trnine u Varaždinu. I ne samo to. Naime, u vrijeme svekolike „virtualne“ sadašnjosti, pedesetak susjeda iz spomenute ulice već treću godinu zaredom organizira obavezno druženje uz roštilj, za stare i mlade.

Šesti put zaredom okupili su se traktoristi novomarofskog kraja u Strmcu Remetinečkom na svojoj Traktorijadi. Glavni inicijator ove manifestacije Siniša Vuk još je na prvom okupljanju pojasnio da ljubitelji automobila imaju svoje manifestacije, organiziraju se razne igre, a svi na selu zaboravili su da je većina počela svoje vozačke sposobnosti stjecati na traktoru.

Dobra forma I okupili su se traktoristi, njih 26 parkiralo je u subotu svoja vozila pred Društvenim domom u Strmcu. Vrijeme do polaska kolone iskoristili su vlasnici za razmjenu pokoje informacije i za zadnje pripreme prije defilea. Nešto veća gužva je oko plavog traktora gdje vlasnik Đuro Žugec iz Možđenca daje osnovne podatke. Dakle, Hela iz 1957. godine, njemački traktor koji je prije sedam godina došao u njegovo vlasništvo. Puno truda i muke trebalo je uložiti kako bi se osposobio zahrđali traktor koji je godinama stajao zapušten pod sijenom. Nakon dvije godine čišćenja i slaganja vozilo je bilo spremno. Priča Đuro da je traktor u dobroj formi, jer još uvijek s njim vuče drva iz šume. Nešto dalje, o svojem traktoru objašnjava Mirko Đurin iz Podevčeva. Lamborghini, star jednu godinu, cijena preko 40.000 eura. Kraj njega parkiran je još

jedan takav, star šest godina, a njime upravlja njegov unuk Matija. Pričalo bi se još neko vrijeme da nije počeo defile.

Zna Jadranka?! Krenula je kolona prema Remetincu, a nakon dva kilometra vožnje, uz trube i sirene, slijedi prvo osvježenje u Feniksu. Nakon toga još dva kilometra i ponovo stajanje, ovaj put u Flashu u Novom Marofu. Zanimljivo je bilo pitanje jedne gospođe koju je iznenadio dolazak kolone traktora: “Kaj je već počelo? A, jel’ zna Jadranka da bute došli v Zagreb?”. Naravno da se nije

Odlično raspoloženi traktoristi

n

akon defilea održane su zanimljive igre, poput bacanja “anlasera” u dalj išlo za Zagreb, već je uslijedio povratak u Strmec gdje su organizatori, DVD Strmec i cafe bar Buba, pripremili kobasice za sve sudionike. Nakon toga uslijedile su i prigodne igre, a bacanje “anlasera” u dalj izazvalo je najviše pozornosti prisutnih. Cijela ova manifestacija imala je humanitarni karakter, jer su sva prikupljena sredstva namijenjena sumještanu Stjepanu Košćaku koji je prošle godine teško stradao u prometnoj nesreći.

Odlično raspoloženi traktoristi

SUSRET Božidar Vrhovec, umirovljenik, strastveni ribič i pirograf umjetnik

Pobijedio je tešku bolest umjetnošću LJUBEŠČICA - Božidar Vrhovec, 59-godišnji umirovljeni djelatnik MUP-a iz Ljubeščice, strastveni je ribič, a nakon što je preživio moždani udar, počeo se baviti pirografijom te već osam godina na drvenim pločama izrađuje slike prepune različith motiva.

Rad kao terapija - Čovjek nikad ne zna što će ga zadesiti i kakve će promjene nakon toga doći u njegov život, tako sam i ja na rehabilitaciji u Varaždinskim Toplicama,

kao jedan dio radne terapije, dobio priliku naučiti postupak obrade drva pirografijom, a

o

d motiva iz prošlosti do drvenih satova tome me poučio majstor Mirko u jednoj maloj sobici u bolnici, prepunoj drvenih materijala i slika. Sjećanje na rad u njoj još sad u meni budi lijep osjećaj, jer sam tako ponovno učio koristiti se oslabljenim rukama,

te osjećao napredak. Kroz život me jako privlačilo slikarstvo, ali sam bio prezauzet. Sjećam se svog prvog zadatka kada sam za početak trebao tek izbrusiti jednu bukovu dasku, a kasnije napraviti sliku Majke Božje. Bilo je to tako teško, pa mi je u početku pomagao sin Danijel ističe Božidar. Božidar izrađuje slike različitih motiva, kao što su svete slike, te prizore iz prošlosti svojeg rodnog sela Ljubeščice, a po narudžbi izrađuje drvene satove te reklame. - Dok radim slike, osjećam se

kao da sam u nekom drugom svijetu, smiruje me taj rad. Veliki mi je izazov, primjerice, kada vidim neku dobru sliku pa ju tada i ja poželim napraviti, ali u svojoj varijanti na drvu – priča Božidar. Da je postao pravim majstorom u svojem poslu, pokazuje činjenica kako mu za izradu jedne slike pune detalja trebaju tri dana, a također nam je otkrio da je četrnaest postaja “Križnog puta” za jednu kapelicu u Slavoniji napravio za sedam tjedana. MATEJA RATKOVIĆ

Božidar Vrhovec


Vodič 47

17. kolovoza 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN ŠPANCIRFEST

FOTO NATJEČAJ

KONCERTNE PRIREDBE Petak, 20. kolovoza Korzo u 19 sati PAGANINI BAND Stari grad u 21 sat KIRIL feat Ras Tweed & SERDZUK ORKESTAR (gost: Esma Redžepova) Trg Miljenka Stančića u 22 sata ZORAN PREDIN & GYPSY SWING BAND Subota, 21. kolovoza Stari grad OVERFLOW u 21 sat ZADRUGA u 22 sata HLADNO PIVO u 23 sata Nedjelja, 22. kolovoza Stari grad u 21 sat

JURA STUBLIĆ & FILM Ponedjeljak, 23. kolovoza Korzo u 19 sati CHARLIE & TEQUILA BAND Trg Miljenka Stančića STAROWSKI u 20 sati KOME3DIJA u 21 sat Utorak, 24. kolovoza Stari grad PIPS CHIPS & VIDEOCLIPS u 21 sat LETU ŠTUKE u 22 sata KAZALIŠNE PREDSTAVE Od subote, 21. kolovoza do utorka, 24. kolovoza Pozornica “Pri parku”, Habdelićeva (u 10, 18 i 21 sat) Franjevački trg Od subote, 21. kolovoza do ponedjeljka, 23. kolovoza (u 17 sati)

KNJIŽNICA Ʉ=áĉåČŀÑėáĤÑĨČåÿėáĉåČŀÑáĉåÝı

LJETNO RADNO VRIJEME OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00 Ʉ=áĉåČŀÑđČÑáåȦėáĉåČĨĮĤÑĒåČÿĮåĤÑĮıĤåÿėáĉåČÑĒóÝÑ

MUZEJI ɄNĮÑĤÿûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ0ıČÑĨĮĤÑłÑĤĒÿÝÑȿĨıĺåĒÿĤĒÿÝÑ Izložba Snježane Brkić Ʉ#ÑČåĤÿĉÑNåĤđÑûå

“JUST SAY YES”, izložba fotografija s vjenčanja otvorenje u petak, 20. kolovoza Ʉ#ÑČåĤÿĉÑĨĮÑĤÿþÿĒėĺÿþđÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno ɄGÑČÑàÑ&åĤŀåĤ ɄĒĮėđėČėĪĊÿėáĉåČȦ NĮÑČĒÿġėĨĮÑĺȿNĺÿĉåĮĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

#2J'/

Ʉ#ÑČåĤÿĉĨĊÿÝåĒĮÑĤ_ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ7ÿČĉåĒĊėNĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

- za grupe posjet moguć prema dogovoru Ʉ#2J'/e2S'/8#2 JANE ŠTRAVS: “American Express”, izložba fotografija otvorenje u subotu, 21. kolovoza Ʉ#2J'/GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ#2J'/=G' Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

0=_ 8SJe0V2SVJV Filmski program

U srijedu, 18. kolovoza Nema filmskog programa Od četvrtka, 19. kolovoza do subote, 21. kolovoza u 19 i 21 sat STARCI (filmska komedija) Izložbeni prostor DAVOR CURIĆ: “Posljednja oaza” izložba fotografija

GJG=JV0S/8 Od nedjelje, 22. kolovoza do utorka, 31. kolovoza 12. ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE “Dr. Ante Peterlić” Organizator: Hrvatski filmski savez Rad u sklopu 11 radionica (animirani, dokumentarni i igrani film, tv reportaža, te za kameru i snimanje, montažu, filmski scenarij, postprodukciju zvuka, digitalnu fotografiju i radiofoniju)

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna! Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Rođeni /_=/' Mirta Toma, Maja Španić, Jana Kljaić, Paola Ribić, Anamarija Bejuk, Lenna Habuljko, Klara Čanadi, Nika Bedoić, Sara Šafran, Lana Andrašek, Katja Sinković, Lana Turčin, Lorena Novak, Dora Dodig, Nika Balažinec

/' Adam Melnjak, Petar Slatina, Filip Schubert, Damien Andrašec, Petar Knez, Patrik Đurkas, Viktor Petrušić, Dario Vidaček, Domagoj Plantak, Jan Marić, Fran Purgarić, Borna Sokol, Ivor Broz, Adam Auker, Gabrijel Vočanec, Noa Ivec, Neo Rodik, Patrik Bajz, David Tomašić, Vito Levanić, Jan Bos, Andrej Krklec, Jan Jug

Vjenčani

Marko Stilinović i Tajana Tomičić, Denis Žmuk i Sabrina Harnisch, Tomislav Cikač i Lana Stolnik, Edin Hadžović i Vlasta Palašek

'ĺÑ&ıĒĉÑĊ

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – VREMENSKA SLIKA: Kaže se “Prva kiša u augustu rashladi zemlju i more“, a blagdan Velike Gospe općenito se smatra prekretnicom nakon koje ljeto polako gubi snagu. Zna se zaista dogoditi da prva promjena vremena koja nastupi u kolovozu i donese kišu i zahlađenje na neki način “ubije“ ono pravo ljeto jer se nakon te promjene velike vrućine više ne vraćaju. No, ove godine nije i neće biti tako. Pod utjecajem anticiklone bit ćemo veći dio ovog tjedna. To nam jamči puno sunčanog i vrućeg ljetnog vremena, bez straha od pogoršanja. Temperatura će biti visoka, čak možda i prijeđe 30 Celzijevih stupnjeva. Ljetu još nije kraj! Prognozu možete saznati i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.8.).

Umrli

Stjepan Jakopec (84), Josip Šprem (58), Marija Garafolić Kranjčić (85), Olga Šebrek Bakšaj (61), Branko Šoštarić (82), Zlata Karlica Puclin (67), Damir Hrain (74), Nada Kolar Jakopan (79), Dragutin Vuković (80), Katica Babić Pupek (86), Srećko Benković (60), Biserka Mihajlović Petrović (57), Josip Huzjak (74)

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni. com


48 Zadnja

17. kolovoza 2010.

OTKRIVAMO Marijan Ivanček gradi zrakoplov prema stogodišnjem nacrtu

Bu Penkala opet letel! Spretne ruke ovog majstora popravile su i sagradile mnoge letjelice, no posljednjih godinu i pol dana sav svoj trud, u prosjeku osam do deset sati dnevno, ulaže u remek-djelo inženjera Slavoljuba Penkale ZAGREB - Penkala bu opet letel! – sigurnim glasom rekao nam je Marijan Ivanček, iskusan modelar i jedriličar zahvaljujući čijim će rukama nebo iznad Zagreba ponovno zaparati zrakoplov, čije je nacrte prije stotinjak godina izradio glasoviti inženjer

n

apravio je i jedan mali dvokrilac, nazvan Štiglec, koji danas leti na Lučkom

bila teže ostvariva, no tamo pred raspad bivše države moja dva prijatelja i ja uspjeli smo napraviti jedan mali dvokrilac, nazvan Štiglec, koji i danas leti na Lučkom – prisjetio se Ivanček. Nakon Štigleca, spretne ruke ovog majstora popravile su i sagradile mnoge letjelice, no posljednjih godinu i pol dana sav njegov trud, u prosjeku osam do deset sati dnevno, ulaže se u Penkalino remek djelo.

izradio sam

Ostvarenje sna - Ideja o izradi Penkalinog zrakoplova rodila se prije tri godine kada smo razmišljali na koji način obilježiti ovaj veliki jubilej. Iako u našem klubu djeluju vrsni modelari, moji kolege predložili su da ja izradim Penkalin zrakoplov i na to sam drage volje pristao – kazao nam je Marijan Ivanček. Naime, izrada ovog zrakoplova ostvarenje je sna ovog modelara koji je još kao dječak maštao kako će svojim rukama stvarati prekrasne zrakoplove. - Kao dječačić, izrađivao sam male modele i sanjao kako ću, kada budem veliki, raditi velike zrakoplove u kojima ću moći i letjeti. U vrijeme Jugoslavije ta je želja

!

- Prvi radovi na Penkalinoj letjelici počeli su prošle godine u proljeće, a prva financijska sredstva dobili smo od supruge Đure Gavrilovića i to 15.000 kuna. Nakon toga uslijedilo je i 13.000 kuna od kluba veterana te 46.000 kuna od Zajednice tehničke kulture. To su sredstva dovoljna za materijal i meni za naknadu za rad, međutim, još nam nedostaje sredstava da Penkala uistinu poleti. Ovim bih putem zamolio dobre ljude da nam pomognu. Što nam točno treba, mogu provjeriti na internet stranici www.100godina. hr – istaknuo je Ivanček. Dodao je kako je veliku pomoć pri izradi “Penkale” dobio od Zrakoplovnotehničkog zavoda iz Velike Gorice, koji je napravio sve metalne dijelove zrakoplova, dok ga trgovina vijaka Kranjčec svakodnevno opskrbljuje vijcima i to besplatno. - Sve sitne dijelove zrakoplova

Jaran zabavio goste Felixa!

Caffe bar Felix u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu za svoje je posjetitelje doveo uistinu – osebujnu atrakciju! U petak 13. kolovoza tamo je nastupio Jaran, zvijezda Malnarove emisije Noćna mora. Petak 13. ipak se nije pretvorio u noćnu moru, štoviše, Vlado Matijević zvan Jaran (ili Jajan) dobro je zabavio mnoštvo okupljenih. Nakon kraćeg razgovora s vodite-

ljem Damirom Frntićem, Jajan je osobno porazgovarao s gostima za svakim stolom, u kakvoj je komunikaciji najbolje do izražaja došao njegov humor bez dlake na jeziku. Ovu neobičnu ali ugodnu večer nije pokvarila ni kiša, a dodatno ju je uljepšala i gastronomska ponuda, koja se u Felixu (za sve goste besplatno) priprema svakog petka. (dp)

Miroslav Bosilj s mega vrganjima Ljetni pljuskovi koji su ovih dana padali najviše su, izgleda, razveselili ljubitelje gljiva koji su sa svih strana pohrlili u šume. Tako je i na novomarofskom području bila prilična gužva u šumama, a sudeći po registracijama automobila, gljivari su došli iz Međimurja, Varaždina i

Zagreba. Nije nedostajalo i domaćih berača, a oni su, poznavajući teren, imali pune ruke posla. Među njima je bio i Miroslav Bosilj iz Krušljevca koji je u šumi blizu Grebengrada naišao na dva kapitalca. Jedan je težio oko kilogram, dok je drugi bio blizu 70 dekagrama. Inače, oni neuspješniji mogli su kilogram vrganja kupiti za 40 kuna. (dp)

Nedostaje novca Slavoljub Penkala. Ivanček, otkriva nam, nije ni minute dvojio prije negoli je odlučio prihvatiti prijedlog veterana Aerokluba Zagreb da baš on bude taj koji će Penkalinu konstrukciju vratiti u život za 100. godišnjicu Zrakoplovstva u Hrvatskoj.

GLJIVE KAPITALCI

BAŠTINA

Obnova dijela dvorca Krkanec Dio dvorca Krkanec, spomenika kulture koji se nalazi na području općine Vidovec, ove će godine biti obnovljen. U zapadni dio zdanja bit će uloženo 40.000 kuna, koliko je Općini dodijelilo Ministarstvo kulture. Načelnik Vidovca Bruno Hranić najavljuje da će obnova dvorca JordisLohausen, koji je zajedno s perivojem također proglašen spomenikom kulture i pod zaštitom je Ministarstva kulture, početi sljedeće godine.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović


RT_326