Page 1

INTERVJU Damir Kirić, predsjednik Uprave Gumiimpex-GPR-a, vodeće tvrtke u gumarstvu

Tonimiru Sokolu bronca na na EP-u Stranica 33.

Tjednik

Stranice 6.-7.

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

Broj 309. :: 20. travnja 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Sukob među varaždinskim obrtnicima s neizvjesnim ishodom

Predsjednici pred sudom časti HOK-a Marko Topić prijavio je Biserku Keliš, a UO-UHO prijavio Vladimira Habeka “Buseki” ne Nije lako voze do općina uzgojiti Inspektori obustavili psa svih prijevoz jer Varaždin-bus dozvole pasminaStranica 10. nema potrebneStranice 4.-5.

Ulice u Biškupcu opasne su za učenike Stranica 11.

ekskluzivno

Tvornica na Kosovu Nova investicija Zagorje-Tehnobetona Stranica 17.

Stranice 2.-3.

Jurica Panić, prvo sportaš, sada inovator UDRUGA “IZIS” U VARAŽDINSKOM KAZALIŠTU

Spektakl orijentalnog plesa za pamćenje Stranice 26.-31.

Stranica 8.


2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

„Samo jedna želja“

B

aviti se danas humanitarnim poslanjem nije nimalo jednostavno. Mnogo je, naime, mladih i starih, kojima je potrebna pomoć i koji bez potpore drugih ljudi Željko PAVLEK ne bi uspjeli premourednik@regionalni.com stiti zdravstvene, socijalne i druge životne teškoće i probleme. Zato je svako djelovanje civilnih udruga koje nesebično pomažu drugima kada im je najteže od iznimnog značaja. Jedna od takvih udruga je Prva hrvatska udruga roditelja djece oboljele od onkoloških bolesti - Klub HEO Zagreb. Ta udruga brine o smještaju, edukativnoj, psihološkoj i drugoj pomoći roditeljima i njihovoj djeci koja boluju od najtežih malignih oboljenja i liječe se u KBC-u Rebro u Zagrebu. Svake godine u tu se udrugu učlani pedesetak roditelja novooboljele djece od najtežih oblika raka. Oni iz Varaždina, Krapine, Čakovca i drugih mjesta u Hrvatskoj putuju na liječenje u KBC Rebro pa im je iznalaženje besplatnog smještaja tijekom liječenja u Zagrebu od velike pomoći i važnosti. Udruga je upravo za te namjene od Grada Zagreba dobila na korištenje kuću u Gajevoj ulici s pet soba, kupaonicom i kuhinjom, koju je skromno uredila za smještaj roditelja i njihovu bolesnu djecu za vrijeme liječenja u zagrebačkoj klinici. Koliko taj smještaj znači tim ljudima, nepotrebno je posebno isticati. No, treba podsjetiti da je Udruga, koju uspješno vodi poznati pjevač Ivica Pepelko, do sada pomogla mnogim roditeljima i njihovoj oboljeloj djeci. Zato pozivam sve ljude dobre volje da podupru i humanitarni koncert ove udruge „Samo jedna želja“, koji će se održati uskoro u Varaždinu.

20. travnja 2010.

I TOGA IMA Sukob čelnika HOK-a, UHO-a Varaždin i OK

Predsjednici obrtnika na sudu časti HOK-a Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić prijavio sudu časti HOK-a Biserku Keliš, predsjednicu varaždinskog UHO-a, a iz Skupštine Obrtničke komore Varaždinske županije opozvani Vladimir Habek, Vladimir Kaniški i Dubravko Crkvenčić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARA ŽDIN – Varaždinsko obrtništvo ne tresu samo kriza, nedostatak posla, visoka davanja i nelojalna konkurencija, nego i međusobni odnosi, osobito između čelnika Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin i Obrtničke komore Varaždinske županije. U međusobne razmirice, koje su se pojačale izlaskom ceha ugostitelja i turističkih djelatnika iz UHO-a, dodatno su se usložile nakon što je u veljači ove godine predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić prijavio sudu časti HOK-a Biserku Keliš, predsjed-

k

ontrolu varaždinskog UHO-a zatražio od HOK-a predsjednik POK-a nicu varaždinskog UHO-a, a na nedavnoj sjednici Skupštine varaždinskog UHO-a su iz Skupštine Obrtničke komore Varaždinske županije opozvani Vladimir Habek, njezin predsjednik, te Vladimir Kaniški i Dubravko Crkvenčić.

Spor oko ceha

Da će biti razmirica između čelnika varaždinskih obrtnika, nije se moglo ni naslutiti nakon izbora 2006. godine. Odnosi među njima bili su u redu sve do izbora u HOK-u 2007. godine kada je za novog predsjednika izabran Mato Topić, kojeg nisu podržali svi, pa tako ni varaždinski izaslanici. Ipak, pravi problemi počeli su sredinom prošle godine kada se ceh ugostitelja i turističkih djelatnika izdvojio iz UHO-a Varaždin te registrirao pri Obrtničkoj komori Varaždinske županije kao samostalno Udruženje. - Čelnici ceha, koji su pokrenuli izdvajanje tvrdeći da im UHO daje premalo novaca za njihov rad, nisu to učinili

sukladno našim propisima. Naime, odluka da se ukida ceh pri UHO-u Varaždin te osniva Udruženje ugostitelja i turističkih djelatnika donesena je na sjednici samog ceha, a ne na Skupštini UHO-a. Kad smo to doznali, zatražili smo mišljenje HOK-a, koji je pismeno potvrdio naš stav. No, zahvaljujući manipulaciji, Obrtnička komora Varaždinske županije na skupštini prihvaća pod svoje okrilje Udruženje čiji su akt o osnivanju potpisali i neki koji su odjavili obrt, a bilo je i krivotvorenih potpisa - tvrdi predsjednica UHO-a Varaždin.

Kontrola u UHO-u

Kako bi se razjasnilo što se dogodilo i kako dalje, Keliš odlazi kod predsjednika HOK-a. - Bila sam čvrstog stava da se ne može jedno pisati, a drugačije raditi. No, Topić nije dijelio takvo mišljenje, pa se moj odlazak u Zagreb pokazao lošom odlukom. Uslijedile su izvanredne skupštine UHO-a i područne komore gdje smo tražili poništenje odluka u vezi novog udruženja, a sukladno argumentima. Već tada su naši skupštinari htjeli da izađemo u javnost, ali je prevladao stav da problem pokušamo riješiti međusobno - prisjeća se Keliš, dodavši da se to pokazalo još jednom greškom. Naime, umjesto smirivanja, odnosi su se dodatno zategnuli nakon što je Vladimir Habek zatražio od HOK-a kontrolu materijalno-financijskog i statu-

Što se zbivalo u Obrtničkom domu?

tarnog poslovanja varaždinskog UHO-a od listopada 2006. do srpnja 2009. godine. Temeljem nalaza kontrole, koji joj nije dat na potpisivanje, na izvanrednim sjednicama

p

ojedinci u udruženjima više se skrbe za mjesta, nego za obrtnike Upravnog odbora i Skupštine POK-a donesena je odluka da

nema elemenata za pokretanje postupka pred sudom časti HOK-a. Međutim, Topić ga ipak pokreće i traži da se Keliš zabrani rad u komorskom sustavu u tri mandata. - U izbornoj godini, koja je usto i godina žena u obrtništvu, počeo je čisto montirani slučaj u kojem meni varaždinski obrtnici daju punu podršku. Stoga mi ostaje zaključiti da se pojedinci u udruženjima više skrbe za mjesta, nego za obrtnike zaključuje predsjednica UHO-a Varaždin i savjetnica varaždinskoga gradonačelnika.

Sporno povećanje broja skupštinara iz 2006. god.

Sporni događaj još iz 2006.

U nadzoru UHO-a Varaždin, uz ostalo, utvrđeno je da se u radu primjenjivao nevažeći statut još od 2006. godine, kada je Skupština povećana s 27 na 33 članova. - Odluka o povećanju broja skupštinara, koja je proizašla iz izbornih sjednica cehova pod predsjedavanjem Habeka,

legalno je donesena na prvoj konstituirajućoj skupštini UHO-a. Na potvrđivanje u HOK trebao je poslati Habek ili nam vratiti tu odluku na doradu. Međutim, ništa od toga nije napravljeno - veli Keliš, koja napominje da su sve odluke na kasnijim sjednicama donošene pravovaljanom (umanjenom) većinom članstva.


Aktualno

20. travnja 2010.

3

DOZNAJEMO Na sudu časti HOK-a i Vladimir Habek

OK-a Varaždinske županije

IZDVOJENO

“Vjernica sam i prepoštena osoba”

Biserka Keliš, BI-EL

Vjernica sam i prepoštena osoba da bih se bavila malverzacijama, odnosno okoristila nečim u UHO-u, ističe Keliš, napominjući da su joj za četiri godine vođenja Udruženjem isplaćeni putni troškovi i dnevnice u ukupnom iznosu od 5.500 kuna. Članovi Upravnog odbora, kako dodaje, redom su časni i pošteni ljudi, volonteri koji su lani bili na čak 15 sjednica od kojih je većina sazvana upravo zbog odnosa među udruženjima. - Bez lažne skromnosti, jedna sam od najuspješnijih predsjednica obrtnika u ze-

mlji. Za svakog obrtnika, bio veliki ili mali, nastojim naći rješenje za probleme u kojima se našao. U tom smislu osobito dobro surađujemo s Gradom Varaždinom s kojim smo u partnerskim odnosima. Zahvaljujući tome, smanjen je porez na tvrtku i spomenička renta, a odnedavno postoji mogućnost da se svakom obrtniku pojedinačno izađe u susret ovisno o tome u kakvoj je situaciji. Uz to, 200-tinjak obrtnika prošlo je kroz informatičko obrazovanje, osigurani su povoljniji krediti, trgovine za Božićni sajam i još niz toga - upozorava Keliš.

Prostor u Vodnikovoj kupljen kreditom Vaba banke koji je prebijen

Habek davao OŠKZ-u stotine tisuća kuna!? Habek je prijavljen i zbog toga što si je samoinicijativno, bez odluke Upravnog odbora, podigao visinu godišnje naknade Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Osam varaždinskih obrtnika, članova Upravnog odbora UHO Varaždin, prijavilo je sudu časti HOK-a Vladimira Habeka, predsjednika Obrtničke komore Varaždinske županije, koji je u razdoblju od 2002. do 2006. bio na čelu varaždinskog UHO-a.

Dug OŠKZ

Najviše primjedbi bilo je vezano uz adaptaciju i najam podruma Obrtničkoga doma

KONTROLA Glavne primjedbe na adaptaciju i najam podruma

“Kada je podrum obnovljen, javio se varaždinski jal i priče” Glavnina nalaza kontrole u UHO - u Varaždin odnosi se na rad Biserke Keliš oko adaptacije i najam podruma Obrtničkoga doma u Kukuljevićevoj ulici. - Podrum godinama nije bio adekvatno korišten, a o stanju da i ne govorim. Stoga smo raspisali natječaj za najam na koji je stigla samo jedna ponuda na rok od deset godina, što je i Skupština prihvatila, kao i kasnije produljenje na još pet godina. Međutim, kada je prostor stavljen u funkciju, javili su se varaždinski jal i priče o velikim troškovima, a točno je da je udruženje za adaptaciju podruma utrošilo 589 tisuća kuna te još 358

tisuća za uređenje stubišta, grijanje i bravariju. Još 519 tisuća kuna u podrum je uložio

I

zravnim pogodbama ugovorili smo jeftinije poslove, upozorava Keliš najmoprimac kojem se temeljem toga smanjuje mjesečna zakupnina. Prigovara se zašto je najamnina za podrumski prostor manja u odnosu na prizemlje, ali to je logično, usprkos većem prostoru. Uostalom, drugih ponuda nismo imali - veli Keliš.

Glede adaptacije, predsjednica UHO-a Varaždin također ima objašnjenje. - Raspisali smo natječaj za izvođača, no kada smo vidjeli ponude, zaključili smo da se može proći povoljnije i funkcionalnije. Izravnim pogodbama, koje su također dopuštene, ugovor ili smo jeftinije poslove za barem 40 posto. Tako je i moja tvrtka, nakon što sam dobila mišljenje HOK-a, postavila klimatizaciju koja je izvedena povoljnije od ponude. Samo zbog godišnjih odmora tijekom ljeta neke su odluke verificirane u rujnu pojašnjava Keliš, koja je vodila poslove koordinacije izvođača bez naknade.

”Za trajanja mandata na funkciji predsjednika UHO-a Varaždin, bez znanja Upravnog odbora, pozajmljivao je novac UHO Varaždin Štedno-kreditnoj zadruzi Varaždin u iznosima koji prelaze pa i stotine tisuća kuna, iako je mogao do 5.000 kuna” navodi se u prijavi. U vrijeme spornih pozajmica, kako se dodaje, OŠKZ je bila u teškoj krizi, pa je tražila pozajmice koje su joj odobravane, iako nije pravovremeno plaćala zakupninu. „Upravo zbog toga, otvaranjem stečajnog postupka OŠKZ ostala je dužna UHO-u 70.547 kuna”, navodi se u prijavi te se zaključuje da je Habek nesavjesno i neo-

Svi u Umag za 21.633 kuna! Predsjednik OK Varaždinske županije prijavljen je i kao predsjednik nestrukovne sekcije Kuglački klub Obrtnik. Na prvenstvu kuglačkih klubova održanom u Umagu 30. travnja 2009. članovi su odsjeli u hotelu APP Sol Polynesia, zajedno s obiteljima, za što je ukupno plaćeno 21.633 kuna. Sol Polynesia

vlašteno raspolagao novcem UHO-a. Nadalje, Habek je prijavljen i zbog toga što si je samoinicijativno, bez odluke Upravnog odbora, podigao visinu godišnje naknade za rad na funkciji predsjednika OK Varaždinske županije za 2008. i 2009. godinu.

Gdje je ugovor?

„U financijskom proračunu za 2008. planirani su rashodi za naknadu predsjednika OK Varaždinske županije u iznosu od 59.400 kuna, što je za 12.935 kuna više od plana rashoda. Iz financijskog proračuna za 2009. vidljivo je da je rashod za naknadu predsjednika za 2009. ponovno dignut za 100 kuna”, stoji u prijavi u kojoj se navodi

da o spornim povišicama na skupštinama nije bilo govora. Habeku se prigovara što je bez posebne odluke i ugovora o zakupu Udruženju hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždin dao na korištenje

u

prijavi se tvrdi da je Habek samoinicijativno podizao sebi naknade prostor u Vodnikovoj, kao i to što je bez odluke UO OK-a i nužnih analiza prebio kredit OK od 2,1 milijun kuna koji je za kupnju tog prostora uzet u Vaba banci kreditom uzetim kod Obrtničke štedne banke.

DRUGA STRANA Što vele u Udruženju obrtnika Varaždinske županije

„Udruženje za vlastite interese“ Ističući da su se uvijek zalagali za transparentan rad, odnosno trošenje novca, u Obrtničkoj komori Varaždinske županije vele da brane interese malih obrtnika, budući da su si veliki pomogli osnivanjem poduzeća, pa udruženje samo koriste za vlastite interese i promociju. Budući da se na to ukazivalo i u anonimnim prijavama, bili su primorani pokrenuti

nadzor nad varaždinskim UHO-om, čiji je nalaz s nizom nepravilnosti prihvaćen u područnoj komor i i u Upravnom odboru HOK-a. Isto tako tvrde da u UHO-u Varaždin odlučuje nekolicina „umreženih“ koja zatim sve prezentira Skupštini, pa stoga pozivaju da se na predstojećim izborima vrati ugled varaždinskog obrtništva.


4

Aktualno

20. travnja 2010.

Što to “kuha” Kosor?

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

13.4

. U godini stagnacije bez velikih promjena, tvrdi Rohatinski, dodavši da nema ni snage ni motiva za mijenjanje stvari zbog čega se nalazimo u fazi preživljavanja. No zato se kreće u Grazu. Zbog “balkanske avanture”, počelo suđenje bivšim menadžerima Hypo-Steiermarka koji bi mogli „utopiti“ i neke domaće junake.

ISTRAŽUJEMO Smiju li Grad Varaždin i općine organizir

Načelnici ljuti, ali ne voze prema op

14.4

. Samo pravom i pravdom možemo naše narode očistiti od zla i međusobnog okrivljavanja za nedjela te osigurati da se zlo više nikada ne ponovi, poručio Josipović u BiH. U zamjenu za zaštitu, šefa lokalne policije kriminalci obilato nagradili, ali je to otkriveno te je osuđen na smrt. Tako rade u Kini.

15.4

. Dok se vodi polemika što je rekao Josipović izražavajući žaljenje za žrtvama, sabornici polemiziraju o ukidanju jedne stope harača, a Vlada najavljuje mjere C za kronične gubitaše koji će trebati napraviti kvalitetan plan restrukturiranja. Istovremeno, Hrvatska tone u nelikvidnost koja iznosi 27,6 milijardi kuna.

16.4

. Kamate na kredite više neće rasti, ali ne može se očekivati ni da će brzo pasti, mudruju bankari. Razlika u cijeni plina nastaje zbog većih troškova distribucije, tvrde u MOL-u objašnjavajući zašto je plin jeftiniji u Mađarskoj čija je domaća proizvodnja daleko manja od naše. Eto zašto treba popuniti Remetinec.

17.4

. Croatia Airlines, kao i većina europskih zračnih prijevoznika, otkazala letove nakon što se proširila prašina vulkana s Islanda. Ostavku podnio Bakijev, predsjednik Kirgistana koji je svrgnut nakon poskupljenja energenata koje uvoze iz Rusije.

18.4

. Na komemoraciji u Jasenovcu cijeli državni vrh, budući da je zračni prostor zatvoren, pa nitko nije otišao u Poljsku na komemoraciju stradalom državnom vrhu u Rusiji, zbog čega je i u nas dan žalosti. Od Josipovića očekivao da ponudi pogled prema sutra, ne prema jučer, veli Vidošević, koji uzroke krize vidi u tome što se išlo na ljetovanje i kupovala se vozila.

19.4

. Nakon sastanka s liberalnim prezimenjakom, Kosor najavljuje, uz ostalo, smanjenje zaposlenih u javnoj upravi, ukidanje poreznih olakšica i druge stope harača 1. studenog, dakle dva mjeseca prije isteka njegovog roka. Slovenski parlament ratificirao je Arbitražni sporazum za rješavanje pitanja granice s Hrvatskom, no slijedi još referendum.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Krišto tvrdi da inspektori nisu imali pravo skinuti registarske pločice, no u Ministarstvu kažu da je takva procedura kod prekršaja

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša u dva je dopisa iznio dva različita mišljenja: Gradu Varaždinu i općinama dao je pozitivno mišljenje, a AP-u je odgovorio da se gradski prijevoz ne odvija sukladno zakonu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Od prošlog tjedna minibusevi više ne voze izvan Varaždina, a kada će ponovno prevoziti putnike, teško je reći. Inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Varaždin-busu je naložila da obustavi linijski prijevoz putnika na sedam linija - prema Beretincu, Cestici, Knegincu Gornjem, Svetom Iliji, Trnovcu, Jalžabetu i Vidovcu. Promet je obustavljen jer Varaždin-bus ne posjeduje licencije i dozvole za te linije propisane Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.

Putnici zovu

To nije prvi put da su inspektori zaustavili mini-buseve koji voze izvan Varaždina: i u prosincu prošle godine Varaždin-bus je morao obustaviti prijevoz prema općinama. I dok su se tada oglasili samo iz te prijevozničke

tvrtke, prošli tjedan dobili su podršku Grada Varaždina i osam općina. Naime, općine i Grad Varaždin su u siječnju potpisali Sporazum o zajedničkom obavljanju djelatnosti javnog gradskog prometa u gradu i susjednim općinama. Ističu da su prije-

M

inistarstvo prometa: Grad i općine imaju sporazum, ali su nužne i dozvole voz ponovno organizirali na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, pa tvrde da za linije nisu potrebne nikakve dozvole. - Ogorčeni smo jer nas se zakida u legalnom pravu. Ne dvojimo da smo u pravu, jer smo dobili pozitivno mišljenje Ministarstva zaštite

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Ivica Kruhoberec

Josip Novak

ikruhoberec@regionalni.com

josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – rekao je varaždinski dogradonačelnik Zlatko Horvat u četvrtak. Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec istaknuo je da je problem u tome što dva ministarstva ne žele međusobno surađivati. - Trebali bi se dogovoriti tko je nadležan, i to hitno jer nas načelnike mještani stalno zovu i pitaju zašto mini-busevi ne voze – rekao je Novoselec. Za ovaj je tjedan najavljen sastanak na koji bi trebali doći i predstavnici dvaju ministarstava. No, za Ministarstvo prometa dvojbi nema. U prošlotjednom dopisu su jasno naveli da, bez obzira na Sporazum o zajedničkom organiziranju gradskog prijevoza, Varaždin-bus mora ishoditi dozvole koje izdaje odjel Županije nadležan za promet. Grad i općine pozivaju se na mišljenje Ministarstva LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

zaštite okoliša od 18. veljače, koje je potpisao državni tajnik Aleksander Russo. Navodi da su Grad i općine prijevoz putnika organizirali sukladno odredbama članka 4., stavka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu. Taj stavak govori samo to da više jedinica lokalne samouprave može zajednički organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti. Međutim, Russo je mjesec dana kasnije, 10. ožujka, ustvrdio da se gradski prijevoz ne odvija sukladno zakonskim odredbama. To je naveo u mišljenju koje je dostavio AP-u Varaždin nakon što je ta tvrtka od Ministarstva zatražila tumačenje spornog Sporazuma. - Nije protivno zakonu da više jedinica lokalne samouprave zajednički organizira obavljanje neke komunalne djelatnosti, ali se tu prvenstveno misli na osnivanje

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com


Aktualno

20. travnja 2010.

rati javni prijevoz bez dozvola za linije?

i mini-busevi pćinama INSPEKCIJSKI NADZOR Dvije verzije istog događaja

“Putnica nije izbačena, odvezena je u Svibovec”

Nakon što su inspektori cestovnog prometa i cesta prošli utorak u Sračincu, Beretincu i Knegincu iz prometa isključili tri mini-busa, predstavnici osam općina i Grada Varaždina oštro su reagirali. Ustvrdili su da su inspektori izbacili putnike iz mini-buseva, što je ispod civilizacijskog nivoa. No, viši inspektor Josip Grđan opovrgnuo je takve navode. - U mini-busu u Sračincu, gdje sam bio u nadzoru, bila je samo jedna putnica, a nakon obavljenog postupka vozač je zatražio da putnicu odveze do Svibovca Podravskog, što sam mu i dopustio – istaknuo je Grđan. I dok je on bio u nadzoru u Sračincu, u Beretincu su zajedničke tvrtke. Međutim, u konkretnom slučaju radi se o dodjeljivanju koncesije za obavljanje prijevoza putnika u javnom prometu – navodi Russo. Zaključio je da će Sporazum između Grada Varaždina i općina biti zasnovan na zakonu “tek i ako sve njegove potpisnice provedu postupak dodjele koncesije na način propisan zakonom”. Pojasnio je da je postupak dodjele koncesije zakonit “ako se

nadzor obavljali inspektori iz Varaždina i Zagreba. - U Beret incu me zaustav ila policija, a inspektori su me obavijestili da sam isključen iz prometa. Uzeli su prometnu dozvolu i počeli skidati

u

Sračincu u busu jedna putnica, u Beretincu su bila tri putnika koje je pokupio AP-ov bus registarske pločice. Osjećao sam se kao kriminalac, pa svi me ljudi poznaju. U autobusu je bilo troje putnika, a inspektor iz Zagreba mi je rekao neka putnike istovarim.

Samo pet minuta kasnije stigao je AP-ov autobus koji je pokupio putnike i odvezao ih u Varaždin, što jasno govori da inspektori nisu slučajno došli u to vrijeme – ispričao je vozač Josip Kozulić. No, u AP-u već dugo ističu da je problem u tome što mini-busevi voze na istim linijama kao i njihovi autobusi, a polaze svega pet do deset minuta ranije, što je, po njima, nedopustivo. S druge strane, u Ministarstvu prometa ističu da su prometne dozvole i registarske pločice oduzete u skladu s propisanom procedurom, točnije nakon višekratnih upozorenja Varaždin-busu da prometuje bez potrebnih dozvola.

odabere najpovoljniji ponuditelj sukladno objavljenim kriterijima”.

Dvojba na dvojbu

Iz toga proizlazi da su sve općine trebale raspisati javni natječaj, ali to nisu učinile. No, direktor Varaždin-busa Frano Krišto je to u prošlotjednom reagiranju opovrgnuo. Naveo je da su sa svakom općinom potpisali koncesijske ugovore koji su “na snazi od 2007. godine s

provedenim natječajem”. Tko je u pravu, morat će očito razjasniti Ministarstvo. No, državni tajnik Russo je napomenuo da “Zakon o komunalnom gospodarstvu ne utvrđuje tehnološke, kadrovske i druge uvjete koji su propisani posebnim propisima o prijevozu putnika”. Znači li to da Varaždin-bus treba dozvole o kojima govori Ministarstvo prometa? Na to pitanje odgovor mogu dati jedino u ministarstvima.

Za ovaj tjedan najavljen je sastanak s predstavnicima ministarstava prometa i zaštite okoliša

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com

Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5


6

Intervju tjedna

20. travnja 2010.

SUSRET Damir Kirić, predsjednik Uprave Gumiimpex-GRP-a, vodeće tvrtk

U gumarstvu već četrdeset godina Rastemo od 1970. godine, i to polako, gotovo sporo, na način za koji bih rekao da je zdrav, ističe Damir Kirić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Gumiimpex- GRP, vodeća tvrtka za reciklažu otpadnih guma i proizvodnju proizvoda od gume u regiji, ove godine obilježava vrijednu obljetnicu. Riječ je o četrdesetogodišnjem poslovanju i razvoju ovog varaždinskog poduzeća, a tim povodom razgovarali smo s Damirom Kirićem, predsjednikom Uprave.

Obrtnički početak

Nastali smo točno prije 40 godina, i to polako, gotovo sporo, na način za koji bih rekao da je zdrav. Otac Rudolf otvorio je 1970. obrt u ulici kod vatrogasnog doma. To je bio unajmljeni prostor bivše kovačnice, gdje se odvijala proizvodnja gumarskih proizvoda, a u dvorištu pedesetak metara dalje vulkanizerska radionica. Otac je počeo raditi sam, a kasnije je uzeo jednog, pa kroz nekoliko godina dva

O

tac Rudolf otvorio je 1970. obrt u ulici kod vatrogasnog doma čovjeka… Kroz pet godina uspio je doći do vlastite lokacije u Kukuljevićevoj ulici. Stalnim ulaganjima u razvoj poslovanja, usmjerenim prema potrebama tržišta, obrt je prerastao u poduzeće s organiziranim procesima kojima treba dobro upravljati. Gumiimpex-GRP je od prije dvije godine dioničko društvo jer smo htjeli prerasti iz obiteljske tvrtke, htjeli smo da tvrtka bude prije svega prepoznatljiva po transparentnosti rada. Koje su još ključne godine? Uz 1975. godinu, kada se moj otac s vulkanizerskim servisom preselio u svoj prostor, sigurno je to 1990. kada smo mogli registrirati poduzeće. Prije toga, kao što je poznato starijima, poduzetnici su mogli raditi samo kao obrtnici, a posljedica toga bila su razna ograničenja, od prihoda, broja zaposlenika, investicija i drugog. Zbog toga smo zapravo imali tri obrta otac, majka i ja da bismo mogli raditi. I sve to na jednoj lokaciji u Kukuljevićevoj ulici.

IZDVOJENO

Sustavan rad na razvoju

Kada ste se preselili kod Židovskoga groblja? Bilo je to 1993., koja je također bila prijelomna. U to vrijeme na natječaju smo kupili gradsko zemljište na kojem smo izgradili objekt. Našim preseljenjem počeo je intenzivan razvoj jer više nismo bili fizički ograničeni ni prostorom a niti poslovnim barijerama jer je počela tržišna ekonomija. Naravno, nismo odmah izgradili pogone današnje veličine. Najprije jedan manji dio, zatim kroz dvije, tri godine drugi i tako dalje sve dok nismo kupili i susjednu parcelu. Tu smo izgrađivali pogone koji po strukturi odgovaraju specifičnim potrebama naše proizvodnje, a u procesima smo nastojali primijeniti najsuvremeniju opremu i raspoloživu tehnologiju.

Naša linija za proizvodnju gumenih obloga ima kapacitet proizvodnje 100 m² obloga godišnje, od čega 10% plasiramo na domaće tržište,

Izvoz kao rješenje

Kakva je vaša pozicija što se tiče proizvodnje? Do 1990. Hrvatska je imala ozbiljnu gumarsku industriju na čelu s Borovom, pa Ris, Čavić i drugi, ali se ta proizvodnja uglavnom ugasila ili znatno smanjila. Gumarski proizvodi počeli su se u Hrvatsku uvoziti, pa smo proširivali proizvodnju da bismo zamijenili uvoz gumeno-tehničkih artikala. Dakle, iskoristili smo priliku koja nam je pružena i danas smo sigurno najznačajnija domaća tvrtka u gumarstvu. Nije bilo lako razvijati razne tehnologije. Moralo se ići u širinu s puno vrsta proizvoda, ali u malim količinama. Upravo zbog malog domaćeg tržišta krenuli smo na inozemno. Kada je to bilo?

Dami Kirić, predsjednik Uprave Gumiimpexa

a s većinom asortimana osvajamo tržište EU. Gumene obloge, izrađene od recikliranog granulata, primjenjuju se kao zaštita na tlu na rekreativnim sportskim terenima, dječjim igralištima, uz bazene u toplicama i slično. Na razvoju novih proizvoda treba sustavno raditi, što nije jednostavno. To je dugotrajan proces jer treba otkriti i proizvesti ono što će biti interesantno tržištu, a na tome stalno rade naši tehnolozi. Naravno da sve to iziskuje i daljnja ulaganja, prema čemu smo mi od samih početaka okrenuti i stalno smo tako radili. Zato je iz malog vulkanizerskog obrta, utemeljenog 1970. godine, na-

p

stalo ovo poduzeće koje danas zapošljava 233 zaposlenika. Upornim radom i trudom vjerujemo da ćemo zajedno s našim zaposlenicima prebroditi krizno gospodarsko razdoblje i nastaviti uspješno poslovati i razvijati se u budućnosti.

Gumiimpex je vodeća domaća tvrtka u gumarstvu

Rudolf Kirić otvara obrt u Ulici Frana Kurelca kod vatrogasnog doma, u staroj kovačnici

1993. preseljenje na sadašnju lokaciju nakon registriranja poduzeća u kojem 1999 . započinje protektiranje teretnih guma

2005. počeo s radom pogon za reciklažu guma u Slobodnoj zoni, jedinstven ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji

2010.

Podloge od reciklirane gume u gospodarskom objektu

reseljenjem 1993. počeo je intenzivan razvoj Gumiimpexa Prije desetak godina izvozili smo vrlo malo od naše proizvodnje. Tada smo shvatili da nećemo moći opstati na duge pruge ako ne krenemo osvajati vanjska tržišta. Danas izvozimo 35 posto ukupne proizvodnje i to isključivo u zemlje EU. Nismo se okrenuli onome što izvoznici obično rade, lakšim tržištima, poput Srbije i BiH.

1970.

Gumiimpex je među 350 najuspješnijih hrvatskih kompanija koja izvozi 35 posto ukupne proizvodnje i to isključivo u zemlje EU


Intervju tjedna

20. travnja 2010.

7

ke za reciklažu otpadnih guma i proizvodnju proizvoda od gume u regiji Tu se vjerojatno lakše plasira roba, ali imaju isti problem kao i Hrvatska – naplata, nelikvidnost… Mi smo krenuli u Europu – u Njemačku, Nizozemsku, Belgiju, Austriju, Češku, Slovačku … Cilj nam je da u roku od tri godine barem polovicu naše proizvodnje izvozimo.

Zadržali zaposlenost

Je li vam kriza poremetila planove? Recesija se osjetila i osjeća u svim granama, pa tako i kod nas. Budući da je velik dio naše djelatnosti oslonjen na domaće tržište, posljedice smo itekako osjetili. Bilo je manje narudžbi jer se posvuda manje radilo. To smo nadomjestili izvozom koji smo povećali za oko 18 posto. Nadamo se da ćemo i ove godine ostvariti solidan rezultat, no ipak ne očekujemo rast. Bit će uspješno ako zadržimo razinu poslovanja iz prijašnjeg razdoblja s obzirom na kretanja u gospodarstvu. Jeste li smanjivali broj zaposlenika? Danas imamo nešto više od 230 zaposlenih. U trenutku

Sjedište i proizvodni pogoni u Miškininoj ulici

o

svajanje vanjskih tržišta nužno za opstanak na duge pruge, ističe Kirić kada smo krizu najviše osjetili, posla nije bilo za desetak posto zaposlenih. Kad bismo razmišljali samo profitabilno, onda bismo smanjili broj zaposlenih, ali nismo to učinili. Naši ljudi, naši zaposlenici pripadaju firmi, privrženi su joj i bitni u poslovanju jer imaju znanja za koja smo ih educirali za rad u gumarstvu. Na tržištu rada gotove gumarske stručnjake nije moguće dobiti, treba ih stvoriti. Stoga svake godine šaljemo zaposlenike kod naših stranih partnera na edukaciju. Dakle, nismo smanjili broj zaposlenih i nadamo se da ćemo zajedno s njima prebroditi krizno razdoblje te nastaviti normalno poslovanje u budućnosti.

Prilike su loše

Kako gledate na ukupne gospodarske prilike u našoj zemlji? Optimist sam po svom habitusu, ali gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjujem dosta lošom. Nije problem samo u smanjenom obujmu posla, nego možda i veći u tome da se gotovo sve što se plasira na tržište, vrlo teško naplati. U takvim okolnostima više nije važno što proizvodite i čime se bavite. Dakle, u nas je najveći problem likvidnost, odnosno neplaćanje. Niti jedna tvrtka sama ne može ništa napraviti, već država mora postaviti određena čvrsta pravila za sve. Kada stranim partnerima objašnjavamo kako se kod nas radi, kako kompenziramo i moramo uzeti raznu robu koju preprodajemo da bismo došli do novca, gledaju nas u nevjerici. Cijene energenata rastu, nameti su veliki… Kako se s time nosite? Uistinu, nije lako. Vjerujem da je Hrvatska među rijetkima čije gospodarstvo ima tolike namete, a cijenu energenata veću za gospodarstvo nego za građanstvo. Mogu shvatiti da je to zbog socijalnog mira, ali ako industrija troši nečega stotinjak puta više, onda je logično da ne plaća višu cijenu. To će se riješiti kada uđemo u EU. S reciklažom guma Guiimpex je već u EU, i to već nekoliko godina. Može se reći da je tako. Naime, direktive EU zabranjuju odlaganje otpadnih guma na komunalne deponije, a u njihovu zbrinjavanju daju prednost upravo obradi kroz reciklažu. Cijeli taj sustav zaživio je u Hrvatskoj prije 5 godina. Mi smo o reciklaži počeli razmišljati još 2000. godine. Budući da smo značajan distributer auto-guma u Hrvatskoj, kupci su nas potaknuli da se pobrinemo oko zbrinjavanja otpadnih guma. U drugim smo zemljama obišli pogone za reciklažu guma i uvidjeli da to možemo ostvariti i prionuli tom ozbiljnom projektu.

Gumiimpex danas posluje na dvije lokacije, u Varaždinu i Slobodnoj zoni

I TOGA IMA Obnavljanje (protektiranje) guma

Jedini s tri licence Gumiimpex, koji se po ostvarenom ukupnom prometu ubraja među 350 najuspješnijih hrvatskih kompanija, značajan je distributer auto-guma u Hrvatskoj, a u teretnom programu opskrbljuje trećinu domaćeg tržišta. Njegov servis za vulkanizerske usluge među najvećim je i najbolje opremljenim servisima u sjeverozapadnoj Hr vatskoj. Protektiranje teretnih guma odvija se prema najvišim svjetskim standardima, a gume obnovljene u pogonu Gumiimpexove tvornice imaju izvozni E broj i europsku homologaciju tako da mogu prometovati po zemljama

Europske unije. - U Hrvatskoj smo najveći distributer teretnih guma i guma za autobuse, kamione, traktore i radne strojeve. Držimo oko trećine domaćeg tržišta. Protektiranje teretnih guma započeli smo 1999., kada smo dobili licencu Goodyeara. Danas smo jedini pogon u Europi koji ima tri licence u jednom pogonu: Goodyear, Michelin i Bridgestone. Oni tome nisu skloni zbog međusobne konkurencije, no mi smo uspjeli jer nisu našli drugog partnera koji bi jamčio visoku razinu kvalitete i primjenu standarda koje traže - ističe Kirić.

USPJEH Gumiimpex se bavi reciklažom guma jedini u Hrvatskoj te šire

Pionirski poduhvat u cijeloj regiji

Podloga za ležište

U ostvarenju naše ideje da izgradimo pogon za reciklažu guma u Varaždinu, prvi takve vrste ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, najprije smo krenuli od traženja lokacije. Stjecajem okolnosti, to se poklopilo s osnivanjem varaždinske Slobodne zone u kojoj je bilo dovoljno infrastrukturno opremljenog prostora i za našu novu tvornicu. U ost varenju toga, za Hrvatsku iznimno važnog projekta s aspekta zaštite okoliša, podržao nas je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je subvencionirao kamatu na kredit kojim smo 2004.

započeli izgradnju, a tvornica je počela s radom krajem 2005. godine. Kod opremanja tvornice, upotrijebili smo najmoderniju raspoloživu tehnologiju

p

roces reciklaže potpuno ekološki jer nema nikakvih emisija u okoliš za mehaničku ekološku reciklažu otpadnih guma. Projekt je bio svojevrstan pionirski poduhvat tako da nam je trebalo oko godinu dana da dobro organizira-

mo procese i postignemo planiranu produktivnost. Važno je istaknut i da je proces reciklaže potpuno ekološki jer nema nikakvih emisija u okoliš, odnosno u tlo, vodu ili zrak. Sve komponente dobivene u reciklaži, gumeni granulat, čelik i tekstil, potpuno su iskoristive. Sada smo u situaciji da su nam kapaciteti veći nego što je priljev otpadnih guma u Hrvatskoj. Stoga nastojimo popuniti kapacitete iz uvoza otpadnih guma, primjerice iz Slovenije - doznajemo od Damira Kirića, predsjednika Uprave varaždinskoga Gumiimpex-GRP-a.


Život

20. travnja 2010.

tomislav makaj

8

Mladi inovator Jurica Panić iz Čakovca

Jurica s majkom Vesnom, ocem Mirkom i sestrom Josipom Dorom

TU KRAJ NAS Mladi inovator Jurica Panić iz Čakovca o svom studiju uz rad i sportskim interesima

I škripom stolaca do medalja - Moja inovacija može biti primijenjena u bolnicama, restoranima, školama, na javnim okupljalištima i u uredima Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

I škripa školskih stolaca može nečemu korisnom poslužiti... Zahvaljujući toj škripi (i prije i poslije sata, a i tijekom sata) Jurica Panić, tadašnji maturant čakovečke Gimnazije, a sadašnji student druge godine računovodstva na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (izvanredni studij, podružnica Varaždin) ima patent br. 20080189A. Riječ je o inovaciji nazvanoj “Mehanizam kotačića s uvlačenjem” za koji je on 2008. osvojio srebrnu medalju na INOVA-i (33. Hrvatskom salonu inovacija) u Nedelišću i zlatnu medalju na INOVA-i mladih u Zagrebu nakon čega je bio proglašen najboljim mladim inovatorom Međimurja! - Posvetio sam se tada tom struganju po parketu i cviljenju stolaca intenzivnije - sa smiješkom objašnjava Jurica nastanak svoje prve inovacijske zamisli o kotačiću (kuglič-

Ljevica u ping-pongu

nom ležaju) s mehanizmom kojim bi bili izbjegnuti spomenuta buka i oštećenja poda. Ali...

Što sve škripi

- Dosta tvrtki sam posjetio nudeći svoj patent, nažalost nigdje nisam naišao na plodno tlo - opisuje on “jade mladog inovatora” zbog zapreka na koje njegovi stariji kolege gotovo redovito nailaze pri realizaciji svojih ideja. - Svi samo kratko odgovore: “Dobra ideja, ali mi nemamo vremena za to!” Stoga i nije začuđujuća njegova ocjena - “da nema svjetske ekonomske kr ize - Hrvatska bi ipak bila u svojevrsnoj krizi; imamo tolike neiskorištene resurse, a uvozimo primjerice i - slamu...” Zato je zasad njegov odgovor na takvo stanje otvaranje vlastite Digitalne tiskare i fotokopiraone “The Best” jesenas u Čakovcu. - Otprilike poslije 1. svibnja organizirat ćemo u fotokopira-

Zlatna medalja za inovaciju

onici razmjenu svih udžbenika i skripta među učenicima i studentima. No, nisu to njegovi jedini interesi...

Muzika i sport

Bio je sudionik mnogih sportskih kampova za mlade te se ogledao u gimnastici, trčanju na kratke pruge, košarci, karateu, rukometu i nogometu, i osobito stolnom tenisu, a “za svoj gušt” svirao je sintesajzer i u Glazbenoj školi učio klavir. Aktualni su,

- Ljubav prema sportu od djetinjstva do danas svakim je danom jačala; stoga je precizno razumijevanje nutricionistike sastavni dio mog života te sam se usredotočio na dopuštene suplemente (dodatke u prehrani) u sportu - objasnio je Jurica Panić temu svog maturalnog rada “Suplementacija u sportu” (2008.) koji u svom zaključku donosi: ”Primjenom suplemenata u sportskoj pripremi dolazi do bržeg nadoknađivanja izgubljenih tjelesnih tekućina, popunjavanja energetskih zaliha (...) i podizanja sposobnosti organizma”. On je sve to dobro iskusio i na vlastitoj koži kao dugogodišnji mladi stolnotenisač član STK “Mihovljan”; na državnim školskim natjecanjima bili su doprvaci i gotovo svake subote putovali na domaće turnire (Zagreb, Rijeka, Osijek). Jurica je ljevak te je reket njegove ljevice ražalostio mnoge suparnike.

ali samo rekreativno još bodybuilding i jiu jitsu. Juričina sestra Josipa Dora, maturantica Druge gimnazije u Varaždinu, vjerojatno će

O

dgovara mi Bolonjski sustav studija poći na studij psihologije i pedagogije. Majka Vesna učiteljica je na

Trećoj osnovnoj školi u Čakovcu, a otac Mirko vodi svoj obrt “Tekstilnu galanteriju Panić”. Što slijedi? - Sve što radim, radim uz glazbu, ona mi daje smirenost - kaže Jurica da planira dio ljetnog odmora provesti na famoznom Zrču na otoku Pagu. - A već sada ostvarujem svojevrsnu suradnju s poslovnim partnerima u Kini. Stoga nakon završenog studija namjeravam pokrenuti vlastiti biznis - odlučno najavljuje on.

IZ JURIČINE RADIONICE

Praktičan izum Ugradnjom mehanizma u noge stolaca ili drugih dijelova namještaja olakšava se njihovo premještanje, ne oštećuje se podna površina i ne stvara buka. Tako izum mehanizma kotačića (kugličnog ležaja) s uvlačenjem pod opterećenjem omogućuje praktičnu, trajnu i kor isnu napravu koja se može ekonomično proizvesti a uključuje bitna poboljšanja u odnosu na ranije poznate naprave te vrste. Sjedanjem na stolac kuglični ležaj se uvlači u okruglo cjevasto tijelo, a dizanjem sa stolca se izvlači. Cilj je i osigurati kotačić nepodložan vanjskim utjecajima te omogućiti kako starijim osobama tako i djeci premještanje stolca guranjem ili povlačenjem bez uporabe veće sile. Od novih ideja koje Jurica Panić razrađuje jedna se odnosi na građevinarstvo - riječ je o betonskim fasadnim blokovima koji bi ujedno zamijenili i ciglu i izolaciju i fasadu.


20. travnja 2010.

Oglasi

9


10 Život

20. travnja 2010.

PSEĆA ELITA

Iz Petrijanca u SAD, Francusku… Da bi „pasji život“ tornjaka u Petrijancu bio što ugodniji, Kelemenići su za svoje ljubimce izgradili prostrane zasebne boksove u kojima su smješteni odrasli psi, a razgledali smo i zasebnu prostoriju u kojoj kuje kote. Komfor je štencima zagarantiran, čak su im osigurani posebna grijaća tijela i 24-satni video nadzor. No štence još netko nestrpljivo iščekuje. Naime,

Obitelj Darka Kelemenića fotografirali smo s dominantnim mladuncem Demonom, budućim šampionom uzgajivačnice tornjaka boss-tor iz Petrijanca

TU KRAJ NAS Obitelj Kelemenić iz Petrijanca desetak godina uzgaja pse tornjake

Uzgojiti psa svih pasa nije ni lako ni jeftino! U uzgajivačnici trenutno imamo 14 tornjaka, ali jedna kuja očekuje prinovu pa s nestrpljenjem očekujemo veseli lavež još 7 do 14 malih štenaca, koliko ih je obično u leglu – istaknuo je Darko Kelemenić Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Stella i Edi ne samo da pomažu svojim roditeljima oko lakših poslova u uzgajivačnici, već s njima odlaze na sve izložbe pasa. Od naših domaćina doznali smo i to da odrasli tornjaci teže čak 60 kilograma. A svi koji žele više doznati o ovoj pasmini ili kupiti tornjaka, mogu se javiti obitelji Kelemenić na telefone 098/379-021 ili 042/714-239. Dodajmo još kako neki od pasa uzgojenih u Petrijancu danas veselo laju i usrećuju svoje vlasnike u Njemačkoj, SAD-u, Austriji i Francuskoj, svakako – na ponos ove hrvatske obitelji koja ih je uzgojila.

PETRIJANEC – Uzgojiti natjecateljske pse koji na izložbama svojom pojavom „metu“ konkurenciju nije lako ni jeftino, tim prije što vlasnici moraju sa svojim ljubimcima neki

u

Petrijancu je do danas uzgojeno šezdesetak ovih prekrasnih pastirskih pasa put prevaliti tisuće kilometara kako bi se njihovi psi pred sucima te publikom pokazali i dokazali. Odgovor na pitanje kako uzgojiti šampiona ili čak „psa svih pasa“ potražili smo od Darka Kelemenića iz Petrijanca, vlasnika uzgajivačnice pasa tornjaka boss-tor. Naime, obitelj Kelemenić bavi se desetak godina uzgojem jedne od rijetkih autohtonih pasmina.

Kad uzgajate vrhunske pse, kuća vam je puna pehara

Kako doznajemo, tornjak je bosansko-hercegovačko-hrvatski pastirski pas ili, kako su ga nazivali nekad, pas planinac. Zanimalo nas je i kako to da se ti „bundasti“ planinski psi u Petrijancu na ravnici osjećaju kao u “psećem raju”?

Prvo je bio – štenac!

- Prve tornjake nabavili smo 1997. godine, odnosno Darkov pokojni otac poklonio nam je razigranog, umiljatog štenca u kojeg smo se doslovno zaljubili. U Hrvatskoj, ovi psi uzgajaju se od 11. stoljeća, a iako je njegova primarna zadaća čuvanje stada ovaca, riječ je o psu privrženom obitelji koji čuva svoj teritorij. Stoga je prikladan za čuvanje okućnice, a ni to što su, kako ste primijetili, „bundasti“ ne znači da je njihovo održavanje previše zahtjevno. Naime, potrebno ih je šišati dva do tri puta godišnje kako im se gusta dlaka ne bi previše zapetljala – objasnila nam je Senka Kelemenić

dodavši kako su u Petrijancu do danas uzgojili šezdesetak ovih prekrasnih pasa. To da svi imaju rodovnicu gotovo se podrazumijeva, ali da su njihovi ljubimci od reda šampioni govori u prilog ozbiljnom pristupu uzgoju pasa. Darko Kelemenić posebno ističe mladog psa Lemija koji se sa svojih 14 mjeseci još prošle godine okitio naslovom prvaka svijeta u Bratislavi. I ne samo to, Lemi je uvršten među osam pasa tzv. „prvaka prvaka“, što je za tornjaka nevjerojatno postignuće.

p

as Lemi prošle se godine okitio naslovom prvaka svijeta u Bratislavi - Posljednju nagradu naši tornjaci osvojili su 27. i 28. veljače ove godine na zadnjem Cacibu u Zagrebu. Lemi (mužjak!) između ostalog je proglašen

“Kuća putujuća” u kojoj se psi prevoze na natjecanja

Tornjaci su privrženi obitelji, ali itekako čuvaju svoj teritorij

pobjednikom pasmine dva puta u jednom danu, a ženka, Bena boss-tor postala je mlada šampionka Hrvatske sa svojih 17 mjeseci. U uzgajivačnici trenutno imamo 14 komada

tornjaka, ali jedna kuja očekuje prinovu pa s nestrpljenjem očekujemo veseli lavež još 7 do 14 malih štenaca, koliko ih je obično u leglu – istaknuo je Darko Kelemenić.

Senka i Edi Kelemenić sa svjetskim prvakom Lemijem


Život 11

20. travnja 2010.

OTKRIVAMO U Biškupcu promet sve gušći, a ulice nisu primjereno uređene

Ulice Biškupca velika opasnost za učenike U Malezovoj, Mažuranićevoj i Sajmišnoj ulici djeca hodaju po kolniku Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Većini učenika 3. osnovne škole u Varaždinu opasnost prijeti čim izađu iz kuće i krenu prema školi. Kraj škole, po Perkovčevom trgu posljednjih nekoliko godina jure kamioni, šleperi i automobili, no prometne gužve u “špicama” s Gospodarske su se i Biškupečke ulice sada preselile i na okolne ulice. Djeca su u opasnosti jer veliki broj ulica nije uređen primjereno sve gušćem prometu: u Ulici Mirka Maleza, Sajmišnoj i Mažuranićevoj ulici nogostupa nema, pa su djeca, a i svi drugi pješaci, prisiljeni hodati po kolniku.

Roditelji u strahu

- Živim u Sajmišnoj ulici u kojoj je brzina ograničena na 30 kilometara na sat. Međutim, nitko od vozača ne vozi ispod 60 kilometara na sat, i to kraj djece koja moraju hodati po cesti. Zbog toga dolazim po djecu ispred škole – rekao je Dražen Pavliček, otac djece koja pohađaju 1. i 4. razred 3. OŠ, kojeg smo sreli u automo-

bilu ispred škole. Ništa bolje nije ni u Ulici Mirka Maleza. Nogostupa nema, a ta je ulica prometnija od Sajmišne, jer u Malezovu s Gospodarske ulice skreće sve više vozača kako bi izbjegli gužve i skratili put. - Počeli su radovi na uređenju nogostupa, ali su postavljeni samo rubnici, i to ne duž cijele ulice, a gradilište je

p

roblem sigurnosti djece ujedinio je gradske vijećnike HDZ-a, HNS-a i HSS-a napušteno. Potrebno je što prije urediti nogostupe, jer djecu izlažemo opasnosti. Nužno je ukloniti i ogradu na početku Malezove kako bi se i u tom, najkritičnijem dijelu, mogli urediti nogostupi, ali i pješački prijelaz – rekao je Ilija Ivezić, gradski vijećnik HDZ-a. On, kao i vijećnica HNS-a Josipa Šipek, koja je ujedno i predsjednica 7. MO-a – jug

Iako su svojedobno počeli radovi, u Ulici Mirka Maleza nogostupa još nema

Varaždin, na taj su problem upozorili na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća. - Gotovo svakodnevno zovu me roditelji. Ako nema novca, onda barem posipajte šljunak po nogostupima – apelirala je na čelnike Grada. Stanovnici Biškupca gradske vijećnike u potpunosti podržavaju. - Grad bi konačno

trebao urediti nogostupe, jer bi djeca bila sigurnija, a mi ne bismo morali sami kositi travu na gradskom zemljištu ispred svojih kuća. Plaćamo komunalnu naknadu i punimo gradski proračun, a od toga nemamo nikakve koristi, jer se ovdje ništa ne uređuje. Travu dođu pokositi samo prije Velike Gospe, a prošle

godine pokosili su je čak i prije izbora – nezadovoljan je Vlado Gajski, umirovljenik koji živi u Malezovoj. No, urediti nužno treba i Mažuranićevu ulicu, na što je pak upozorio gradski vijećnik HSS-a Robert Podolnjak. Problem je isti: promet je sve gušći, nogostupa nema, a u opasnosti su najmlađi.

ODGOVOR U Ulici M. Maleza problem neriješeni vlasnički odnosi

Uređenje Mažuranićeve ove godine

U Malezovoj nužno srušiti i ogradu

Uređenje Mažuranićeve ulice u Varaždinu počet će u drugom dijelu godine, a budući da je riječ o županijskoj cesti, radove će zajednički financirati Županijska uprava za ceste (ŽUC) i Grad Varaždin, potvrdili su ravnatelj ŽUC-a Tomislav Osonjački i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. – U Mažuranićevoj ulici

izgrađeno je dosta kuća, promet se povećao, tako da će biti prošireni i uređeni nogostupi – najavio je Osonjački. Za razliku od toga, nije poznato kada će biti uređeni nogostupi u Ulici Mirka Maleza, lokalnoj cesti za čije je uređenje nadležan Grad Varaždin. U dijelu te ulice već su postavljeni

rubnici, no radovi su bili prekinuti. – Grad je počeo s uređenjem nogostupa, a radovi su prekinuti zbog neriješenih vlasničkih odnosa. Ako je sve imovinsko-pravno riješeno, tada nema prepreka da uredimo nogostupe, i to još tijekom ove godine – rekao je varaždinski gradonačelnik Čehok.

PERKOVČEV TRG

Nema mira, a ni rješenja Zbog gustog kamionskog prometa po Gospodarskoj ulici i Trgu Ivana Perkovca, stanovnici tog dijela Biškupca već dugo nemaju miran san. No, u strahu su i roditelji učenika 3. osnovne škole, koja se nalazi na Perkovčevom trgu. – Kad god možemo dođemo automobilom pred školu po djecu, jer nam nije svejedno dok moraju hodati pokraj kamiona koji jure. Čini mi se da niti jedan ne vozi ispod 100 kilometara na sat. Jedino rješenje je zabraniti promet kamionima – rekla nam je majka dok je ispred škole čekala djecu. No, dobrih vijesti nema. Kao što je dobro poznato, jedino rješenje za sigurnost djece i mir stanovnika je izgradnja pr iključka na jugozapadnu obilaznicu, ceste koja bi vodila direktno u Zonu male privrede Jalkovec i natrag prema Zagrebu ili Mariboru. No, za izgradnju novog čvora

nadležne su Hrvatske ceste, koje Grad Varaždin, a ni Županijsku upravu za ceste dosad nisu izvijestile ni o tome da su ti radovi u planu, a kamoli kada bi mogli početi. Za izgradnju produžetka Gospodarske ulice, koji bi riješio problem kamionskog prometa po Perkovčevom trgu, još uvijek se čeka lokacijska dozvola. – Projektna dokumentacija je gotova, ali još uvijek čekamo izdavanje lokacijske dozvole jer su vlasnici susjedne parcele uložili žalbu – rekao je ravnatelj ŽUC-a Tomislav Osonjački.

DOZNAJEMO U Pavlinskoj, Šenoinoj i Jurkovićevoj ulici bit će saniran kolnik

Novi asfalt za 600.000 kuna Od ovog tjedna, pa skoro do kraja sljedećeg mjeseca, u Pavlinskoj ulici u Varaždinu vozači neće moći parkirati vozila, jer počinju pripremni radovi za uređenje te ceste od Šenoine do Preradovićeve ulice. Preostali dio Pavlinske do Korza neće biti u potpunosti rekonstruiran poput središnjega gradskoga trga, Franjevačkoga trga i drugih ulica u baroknoj jezgri, jer za tako opsežne radove nema

novca. Umjesto toga, bit će saniran samo kolnik, točnije bit će povučen novi sloj asfalta

u

ređenje ulica trebalo bi završiti 21. svibnja, a radove izvodi Cesta i postavljeni novi rubnici. Novi sloj asfalta bit će povučen i u Šenoinoj ulici, i

to u dijelu od Pavlinske do Kukuljevićeve ulice. Iz gradskoga proračuna za te će radove biti izdvojeno 245.000 kuna, a uz to će u Pavlinskoj biti zamijenjene i vodovodne cijevi, što će financirati Varkom. Radovi bi trebali završiti do 21. svibnja, do kada će vozači trebati izbjegavati ove ulice. Pavlinska neće biti u potpunosti zatvorena za promet, dok će Šenoina biti, ali bi zabrana na snazi

trebala biti svega nekoliko dana. Osim toga, gradonačelnik Ivan Čehok prošli je tjedan donio odluku da će novi sloj asfalta biti povučen i u Ulici Janka Jurkovića, a ti će radovi, kao i oni u centru grada, biti financirani iz programa održavanja komunalne infrastrukture. Koštat će 347.000 kuna, a rok za dovršetak je također 21. svibanj. Izvođač radova na obje lokacije je tvrtka Cesta. (vms)

U Pavlinskoj od ovog tjedna neće biti moguće parkirati vozila


12 Lesnina

20. travnja 2010.


20. travnja 2010.

Lesnina 13


14 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

20. travnja 2010.

ČITATELJI PIŠU Nevjerojatna okrutnost u Zagrebačkoj ulici 19

Četiri mačića bacila u kontejner za plastiku!? U četvrtak, 8. travnja, oko 8 sati ujutro svjedočili smo izuzetno okrutnom činu prema malenim životinjama. Naime, u navedeno vrijeme, starija gospođa (oko 70 godina) naočigled nas nekolicine slučajnih prolaznika, s osmijehom na licu prošla je sa žutom vrećicom u kojoj su zapomagali mačići. Isprva nam nije bila jasna namjera stanovite ‘’gospođe’’, no onda je na naše zaprepaštenje pokušala ugurati vrećicu u plavi kontejner za papir, koji se nalazi uz zgradu u Zagrebačkoj ulici 19, što joj nije pošlo za rukom. Potom je istu tu vrećicu s nevinim malim bićima uspjela ugurati u žuti kontejner za plastiku pokraj. Nismo se ni snašli, a gospođa je otresla ruke i s osmijehom otišla doktoru opće prakse koji se nalazi u istoj zgradi (žao nam je što se nismo u tom trenu snašli i pozvali policiju). Četiri prekrasna mačića stara maksimalno dva dana, koji još nisu ni progledali, bili su čvrsto svezani u dvije najlonske vrećice, očito s namjerom da se uguše. Mačići su sad na

sigurnom kod nas iako se zbog njihove dobi još uvijek borimo da ostanu na životu, a kad dovoljno porastu, pronaći ćemo im dobar dom. Ovaj krajnje sramotan, neljudski i izuzetno okrutan postupak gospođe (iako ne zaslužuje da je se tako oslovljava) samo je još jedan tužan primjer kakvi sve ljudi žive u našem susjedstvu. Apeliramo na sve koji imaju namjeru na sličan način ‘’riješiti se’’ neželjenih kućnih ljubimaca da je u svakoj veterinarskoj ambulanti moguće izvršiti sterilizaciju mačaka i pasa i na taj način postupiti humano. Anica Sitar i Martin Dvorski

Skupljaju otpad da bi preživjeli! Reagiram na tekst gospodina Saše Avirovića objavljen u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika pod naslovom “Parada bezakonja na ulicama grada”. Gospodin tvrdi nekoliko stvari, za koje sam se osobno uvjerio da nisu istinite, a ni korektne. Prije svega, osobno sam ostavio glomazan otpad nekoliko dana prije odvoza zato jer dva dana prije i na sam dan odvoza nisam bio kod kuće. Skupljanjem otpada ne bave se “uglavnom Romi”, nego i veliki broj ljudi kojima je do jučer bila osigurana egzistencija. Nakon gubitka posla i zbog nemogućnosti pronalaska novoga bili su prisiljeni raditi poslove o kojima govori gospodin Avirović. Osobno poznajem ljude koji se bave tim poslovima zbog navedenog razloga. (...) Bio sam prisutan i kada su naši sugrađani s područja

dravskog naselja ostavili dječaka od kojih 16 godina da čuva otpad koji su prije toga osobno pripremili za odvoz. Dječak ide u srednju školu, ali je nakon nastave pomagao ocu i bratu u poslu kojim se oni bave kako bi njemu i njegovim mlađim sestrama omogućili što bolji život. (...) Ne želim gospodinu takvu životnu situaciju, ali treba gledati i što se dogodi ako je netko samo mjesec dana bez primanja i gdje će biti nakon nekoliko mjeseci bez posla. Najbolje da i ljude koji skupljaju plastiku zatvore i da im zabrane skupljanje, jer nemaju poduzeće za skupljanje plastičnog otpada. To sigurno ne rade zato da zarade još koju kunu, nego zato da se mogu prehraniti! Znam osobno branitelja koji je ostao bez posla, ali je preponosan da traži pomoć, pa preživljava skupljajući plastične boce do nekih boljih vremena. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

Srušili više od 20 ponosnih jablana Tjedan dana uoči uskrsnih blagdana, u Trnovcu Bartolovečkom učinjena je jedna od najvećih ljudskih gluposti u povijesti toga sela. Srušeno je više od 20 ponosnih i zdravih jablana koji su bili prepoznatljivi i zaštitni znak toga mjesta. Bili su vidljivi na više od desetke kilometara i ponosno su stajali više od 60 godina. Bili su zasađeni oko škole i pratili ulicu sve do kraja školskoga vrta. (...) Zašto su srušeni jablani? Navodno su bili opasnost djeci i mještanima?! Ne, nisu bili jablani opasnost, nego grane koje je trebalo obrezivati. Ja nikada nisam

vidio da ih netko održava i njeguje na bilo koji način. Tko je srušio, odnosno naredio njihovo rušenje? (...) Ravnateljica škole, odnosno Školsko vijeće (...) s Općinskim vijećem i načelnikom. Ako namjernik ovih dana prođe pokraj trnovečke škole, teško je da neće zamijetiti da nema više vitkih i visokih jablanova. Oni će vječno u mome sjećanju i sjećanju mnogih generacija živjeti i svjedočiti o jednom čovjeku iznimne vrijednosti, čovjeku koji ih je zasadio – učitelju Vjekoslavu Kezelju. Boris Nikica Petrović

Prvenstvo u šahu Tr e ć e ot vore no ka detsko i juniors k o p rvens t vo Varaždinske županije u šahu ove je godine u organizaciji ŠK Mladost iz Varaždinskih Toplica i Šahovskog saveza Varaždinske županije održano prošli vikend u prostorima OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama. Turnir je trajao tri dana i nastupilo je 68 šahista iz šire regije. Iz Varaždinske županije nastupili su šahisti ŠD Varaždin, ŠK Mladost iz Varaždinskih Toplica i ŠK Novi Marof. Najbolje plasirani kadet iz naše županije je David Bogović iz ŠD Varaždin koji je osvojio 11. mjesto, dok je najbolje plasirana kadetkinja Danijela Mičuda iz ŠK Mladost iz Varaždinskih Toplica, koja je osvojila 46. mjesto. Ana Vnučec

Dođite u Kneginec na izložbu Likovna udruga “Kula - Kneginec” poziva vas na otvorenje prve izložbe likovnih stvaraoca iz kneginečkoga kraja i okolice. Na izložbi, koja će biti održana u predvorju Osnovne škole Kneginec Gornji, moći ćete razgledati radove 20-ak likovnih amatera u različitim tehnikama. Otvorenje izložbe bit će 30. travnja u 19 sati, a izložba će se moći razgledati i 1. te 2. svibnja od 8 do 14 sati. Ivan Keretić, predsjednik “Kule - Kneginec”

Hvala za vraćeni mobitel Zahvaljujem gospođi Janji Hunjek koja mi je vratila mobitel koji sam izgubila ispred stambene zgrade u Varaždinu u kojoj živim. Nakon što je pronašla mobitel, odmah je odlučila pronaći vlasnika, a njezin postupak trebao bi biti primjer svima ostalima. Još jednom joj veliko hvala. Anita

Horvat ne prima 7.000 kuna Dogradonačelnik Grada Varaždina Zlatko Horvat je predsjednik Nadzornog odbora Termoplina, kao što je i objavljeno u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika, ali on ne prima i neće primati naknadu od 7.000 kuna, što je prijedlog o kojem će odlučivati dioničari na redovnoj glavnoj skupštini toga društva, 27. travnja. Zlatko Horvat naknadu za svoj rad u Nadzornom odboru ne prima od 11. siječnja 2008. godine, kada je izabran za saborskog zastupnika, čime je postupio sukladno Zakonu o pravima i obvezama zastupnika Hrvatskog sabora. (VMS)


Ljeto 2010. 15

20. travnja 2010.

SAVJETI Kako tijelo iznutra pripremiti za sunce?

Pripazite na prehranu Svi jedva čekamo toplo i sunčano vrijeme, no s dolaskom toplijih dana raste i opasnost od sunčev ih zraka. Premda one utječu na stvaranje vitamina D koji “jača” kosti i zube, sunčeve zrake mogu biti i vrlo opasne.

antioksidacijsku moć, one usporavaju starenje, ubla-

Prehrana važna

Zato je važno organizam postepeno privikavati na sunce. Uz “vanjska” sredstva, koja omogućavaju zaštitu od opasnih ultraljubičastih zraka, potrebno je tijelo “ojačati” i iznutra pri čemu je prehrana izuzetno važna. Jedna od namirni-

b

ademi pomažu u “ozdravljenju” oštećenih stanica ca koje biste trebali konzumirati jesu borovnice. Ne samo da imaju veliku

Tijelo treba pripremiti “iznutra”

žavaju upale, potiču nastajanje kvalitetnog kolagena i u sebi sadrže elagičnu kiselinu koja usporava nastajanje raka. Sličnu ulogu imaju i brusnice, maline, kupine i ribizli, dok naranče i ostalo citrusno voće štite DNK i smanjuju utjecaj kan-

cerogenih tvari. To je voće bogato i vitaminom C koji ima važnu ulogu u “borbi” protiv alergija, koje često mogu uzrokovati i sunčeve zrake. Trešnje povećavaju zaštitni faktor kože. Špinat i rajčice odlični su antioksidansi. Kukuruz zbog karotenoida koje sadrži potiče nastajanje prirodnih enzima za detoksikaciju, poboljšava imunološki sustav i štiti kožu od štetnih zračenja. Sunčanjem se povećavaju pjege ili mrlje na koži, koje nastaju zbog oksidirane masnoće. U borbu protiv njih krenite uljem pšeničnih klica i puno badema koji pomažu u “ozdravljenju” oštećenih stanica. I na kraju, ne zaboravite. Barem 14 dana prije izlaganja suncu dobro je uzimati kalcij zajedno s magnezijem kako bi vaš organizam spremno dočekao sunce.


16 Oglasi

20. travnja 2010.


Poslovni svijet 17

20. travnja 2010.

USPJEH Zagorje-Tehnobeton s partnerom pustilo u rad tvornicu u Mitrovici

Stižu prvi elektro stupovi Tehno Burimija na Kosovu U Mitrovici na Kosovu počela je s radom tvornica TehnoBurimi koju je pokrenulo Zagorje-Tehnobeton zajedno s kosovskim partnerom. To je, međutim, samo jedan primjer koji govori o sve većem trudu varaždinskih građevinaraca da bi se izašlo na vanjska tržišta s kojih su se povukli nakon lošeg izraelskog iskustva.

Dva pravca

- U Mitrovici zajedno s partnerom imamo tvornicu za proizvodnju elektro stupova. Već su proizvedeni prvi stupovi, a u svibnju nas očekuje

u

svibnju nas očekuje i nastup na sajmu u Prištini, najavljuje Bunić i nastup na sajmu u Prištini, i to ne samo s elektro, nego i ostalim programom - doznajemo od Miroslava Bunića, generalnog direktora najveće građevinske tvrtke sjeverozapadne Hrvatske. Zagorje-Tehnobeton, kako pojašnjava, ima dva pravca poslovanja na Kosovu, odnosno tamošnjoj regiji koja uključuje Albaniju, Makedoniju i Crnu Goru. Jedan pravac čini proizvodnja za infrastrukturno opremanje, koja nije u primjerenom stanju, osobito što se tiče elektrodistribucije. - S obzirom na stanje, kao i stalni rast stanovništva, osobito na Kosovu koje već

ima više od 2,2 milijuna ljudi, vjerujemo da su neizbježna ozbiljna ulaganja u infrastrukturu. No, to se odnosi ne samo na Kosovo, nego i susjedne zemlje koje ćemo isto nastojati pokrivati našim elektro programom - veli Bunić.

Nove podružnice

Drugi pravac odnosi se na mogućnost uključivanja u veće građevinske projekte. Radi toga je Zagorje-Tehnobeton u Prištini otvorilo podružnicu preko koje se prate kretanja na tom tržištu. - U budućnosti će se na tom području sigurno razviti aktivnosti na izgradnji objekata visokogradnje i niskogradnje, pa tu također vidimo priliku i za nas - veli Bunić. Zagorje-Tehnobeton, kako dodaje, već je ranije otvorilo urede i u Skoplju te Beogradu. - Naša je ideja izaći na tržišta regije upravo s onim gdje smo i u Hrvatskoj najbolji - naglašava Bunić. Već deset godina ZagorjeTehnobeton prisutno je i u BiH, no tu je ostalo na proizvodnji betonskih centrifugiranih stupova. - Nismo s time zadovoljni. Nije došlo do širenja aktivnosti u onoj mjeri kako smo očekivali prvenstveno zbog političkih i drugih prilika koje ne ohrabruju strane ulagače. No, vjerujemo da će se to promijeniti, pa se tako nadamo da ćemo se u Sarajevu uključiti u neke projekte investitora koji su ulagali i u Hrvatskoj, ali i neke veće infrastrukturne projekte - veli Bunić.

ITS COMPONENTS

Radnici bez prava na plaće U tvornici Tehno Burimi proizvedeni su prvi elektro stupovi za tržište Kosova i tamošnje regije

IZDVOJENO Bez povezivanja građevinaraca teško na strana tržišta

Okupljanje oko snažne tvrtke ili… Sva sreća da se još jako dobro drži Zagorje-Tehnobeton, koje drži i kooperante, budući da je perspektiva u našem građevinskom sektoru dosta loša, upozorio je Čedomil Cesarec, predsjednik HGKŽupanijske komore Varaždin tijekom sjednice savjetnika varaždinskoga gradonačelnika, dodajuć i da se već razgovaralo i razgovara s čelnicima građevinskih tvrtki o mogućim rješenjima. - Nažalost, uglavnom nismo sposobni izaći na vanj-

ska tržišta gdje ima posla. Da bi se vani mogao napraviti posao, treba imati snagu, or-

v

lasnička struktura koči povezivanje građevinaraca ganizaciju i puno stvari koje nemamo jer smo bili uljuljkani desetogodišnjim ulaganjima u našoj zemlji gdje je lakše bilo raditi - ustvrdio je Cesarec.

Prema njegovom mišljenju, ne treba očekivati da će se prilike brzo poboljšati na domaćem tržištu, pa stoga treba ići van. - Zato bi se varaždinska građevina trebala udružiti i tako osnažiti, a za to treba snažna tvrtka s kooperantima ili GIU. Problem je, međutim, dijelom i zbog toga što su neki u domaćem, a neki u stranom vlasništvu - upozorio je Cesarec, najavljujući otvaranje predstavništva HGK-a u Rusiji i Afganistanu.

DOZNAJEMO Cesta Varaždin provodi program restrukturiranja koji prvi put uključuje i otpuštanje radnika

Bez posla će ostati 119 zaposlenika Ceste VARAŽDIN - Cesta Varaždin, prvi put u svojoj gotovo polustoljetnoj povijesti, provodi program restrukturiranja koji uključuje i otpuštanje radnika. Protekli tjedan raskinula je ugovore sa 119 zaposlenika koji su radili na neodređeno vrijeme.

2008. god. - 710 radnika

- Cilj je održati razinu poslovanja i zaposlenosti u korelaciji sa sveopćim gospodarskim prilikama te osigurati daljnje redovite isplate svih materijalnih prava radnika, čijim je radom Cesta Varaždin stekla ugled renomirane tvrtke na području cestogradnje - objašnjavaju u Upravi koju nakon odlaska dugogodišnjeg direktora Đure Podvezanca vodi Zlatko Korpar, bivši čelnik Autoceste Rijeka Zagreb. Sve do 2008., kada je imala dobit blizu

20 milijuna kuna, Cesta je ostvarivala dobre poslovne rezultate, i to ponajprije zahvaljujući državnim investicijama. Da bi ispunila ugovoreno, a sukladno rastu posla, stalno je povećavala broj zaposlenih, pa je tako krajem 2008.

r

adnicima kojima su otkazani ugovori priznata sva prava iz kolektivnog ugovora imala 710 zaposlenika, a s povezanim tvrtkama 852.

Manje posla

T. Kezelj i dalje direktor VARAŽDIN - Tomislav Kezelj ostaje na čelu Varkoma i u narednom razdoblju. Kako doznajemo od Gorana Kozine, predsjednika Nadzornog odbora Varkoma, odluka o novom mandatu donesena je u srijedu nakon isteka dosadašnjeg mandata. Varkom, komunalno poduzeće u kojem Grad Varaždin ima većinsko vlasništvo, zadnjih je godina prihodovao oko 150 milijuna kuna, a do 2009. poslovne je godine završavao s pet do šest milijuna kuna. Takav poslovni rezultat, međutim, ne očekuje se i za 2009., što zbog krize, a što zbog obveze da se iz poslovanja izdvoji građevinska operativa u posebnu tvrtku.

Uz Kosovo, elektro program iz Tvrtke Tehno Burimi pokrivat će i Albaniju, Makedoniju te Crnu Goru, veli Bunić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARKOM

- Poduzeće se 2009. i ove godine suočilo s nedostatkom poslova, što je posljedica nastale krize. Odustajanje od planiranih investicija te već ugovorenih

poslova u 2010. godini odrazilo se i na poslovanje subjekata u cestogradnji, pa tako i na naše poduzeće - ističu u Upravi. Na poslovanje je utjecao i porast svih troškova poslovanja, a osobito opća nelikvidnost, odnosno nemogućnost naplate obavljenih poslova, zbog čega su se zaduživali kod banaka. - Zbog visokih kamata i nemogućnosti dobivanja kredita, daljnje zaduživanje više nije moguće. Istodobno, broj zaposlenih radnika ostao je na razini 2008., pa je trebalo značajno smanjiti troškove poslovanja, odnosno provesti organizacijske promjene radi usklađivanja broja radnika sa strukturom i veličinom aktivnosti - navode u Upravi Ceste Varaždin koju je 2007. kupio Colas i danas drži 70 posto dionica, dok preostalo drži Eurovia.

Zlatko Korpar

LUDBREG/ZAGREB – Bivši zaposlenici poduzeća ITS Components nemaju pravo na isplatu triju zaostalih plaća iz fonda Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavaca, budući da im je radni odnos prestao znatno ranije nego što je otvoren stečaj. To ističe Vesna Vitez, ravnateljica Agencije, u odgovoru stečajnoj upraviteljici Katarini Conar Brod, koja je već nakon otvaranja stečaja nad nekada uspješnim ludbreškim poduzećem u siječnju ove godine upozorila da se zaostale plaće neće moći dobiti jer je proizvodnja prestala krajem 2008. godine.

PEKARNA IVANEC

Završen stečaj, ali ne i ovrhe IVANEC - Završen je stečajni postupak nad Pekarnom Ivanec protiv čije se direktorice Anice Igrec i prokurista Kristijana Igreca vodi kazneni postupak. Prodajom imovine prihodovano je 9,8 milijuna kuna, od čega su namirene banke, poreznici i zaposlenici te djelomice vjerovnici drugog isplatnog reda. Budući da se još vode četiri ovrhe, kako doznajemo od predsjednika RIS-a Siniše Miličića, vjerovnici bi mogli doći do ukupno milijun kuna ukoliko preuzmu postupke.


18 Poslovni svijet U Varaždinskim Toplicama i Lepoglavi kamate 3,5 posto Varaždinska županija pokrenula je novu liniju mikrokreditiranja zajedno s pet banaka čiji su predstavnici u srijedu potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji. Zagrebačka, Splitska, Vaba i Hypo Alpe Adria banka te Banka Kovanica odobravat će kredite od 35 do 200 tisuća kuna u ukupnom iznosu od pet milijuna kuna, uz početnu kamatu do 7,5 posto, koju će Županija subvencionirati obrtnicima i poduzetnicama s 2, a ostalima s 1 posto. Uz to, kamate će subvencionirati i 17 gradova te općina, i to uglavnom s jedan posto. Iznimka su Visoko i Donja Voća s 1,5 posto, dok će Varaždinske Toplice sve subvencionirati s 2 posto, a isto toliku subvenciju od grada dobit će i lepoglavske poduzetnice te obrtnici. - Drago nam je što se našla mogućnosti za subvencioniranje kamata koje će za korisnike biti od 3,5 do 5,5 posto, pa se nadam da će to pomoći gospodarstvu - rekao je Pavao Parat, direktor ZABA-inog Regionalnog centra Sjeverna Hrvatska.

BFSE će dokapitalizirati VABA-u Radi otvaranja novih prostora i utvrđivanje konkretnih mjera za daljnje unapređenje županijskog gospodarstva, župan Predrag Štromar i pročelnik Alen Leverić susreli su se u četvrtak s predstavnicima Vaba banke. Uz Igora Čička i Vladimira Košćeca, direktora i predsjednika NO Vabe, sastanku su prvi put prisustvovali i Anis Khan te Balz Merkli, članovi NO VABA-e i predstavnici drugog najvećeg dioničara

ove banke - investicijskog fonda Balkan Financial Sector Equity Fund (BFSE Fond), koji će sudjelovati u dokapitalizaciji. - Njihov dolazak potvrda je kvalitete poslovne politike naše banke i odlične suradnje s Varaždinskom županijom s kojom smo proveli cashpooling, programe mikrokreditiranja i kreditiranja ulaganja obrtnika i malih poduzetnika - ističu u Vaba banci.

Korisnicima kredita planovi LUDBREG - Gradonačelnik Marijan Krobot i Pavao Parat, direktor Regionalnog centra Sjeverna Hrvatska Zagrebačke banke, potpisali su u četvrtak Ugovor o poslovnoj suradnji. Promjenjiva kamatna stopa za korisnike kredita, kojima se nudi izrada poslovnih planova bez naknade, sada se kreće između 6 i 7 posto, a otplata može biti do 10

godina. Korisnici mogu biti male i srednje tvrtke, obrti, zadruge, profitne ustanove i fizičke osobe u slobodnim zanimanjima.

20. travnja 2010.


Poslovni svijet 19

20. travnja 2010.

DOZNAJEMO U ožujku smanjena nezaposlenost, ali nema optimizma

Nezaposlenost pala, a otkaza i dalje ima više

Epoha puna betona (13)

Č

Više od toga je li broj zaposlenih povećan ili smanjen za nekoliko osoba, važnije je provesti strukturne reforme, srediti neplaćanje te raspodjelu potpora VARAŽDIN – Nakon više mjeseci rasta, broj nezaposlenih je u Varaždinskoj županiji prošli mjesec smanjen za 74 osobe ili 0,7 posto u odnosu na veljaču. No razloga za optimizam još nema.

Građevina otpušta

U ožujku je, naime, u područnoj službi HZZ-a bila prijavljena 9.931 osoba ili 1945 više nego prije godinu dana, a evidentirano je 905 novih nezaposlenih osoba, od čega iz radnog odnosa 649. Iako je istovremeno prijavljeno 694 slobodnih radnih mjesta, što je 256 više nego prije godinu dana, a zaposleno 589 osoba iz evidencije HZZ-a, što je 75 posto više nego u veljači ili 91 posto više nego u ožujku 2009., jasno je da je do smanjenja registrirane nezaposlenosti dobrim dijelom zapravo došlo zbog brisanja iz evidencije zbog neodazivanja. - Uglavnom se zapošljavalo u prerađivačkoj industriji te trgovini, a otpuštalo u građevinarstvu. Da potonjeg nema, mogli

S

bismo idući mjesec očekivati slične rezultate - rekla nam je Jasenka Hutinski, pročelnica Područne službe HZZ-a uoči sjednice savjetnika varaždinskoga gradonačelnika na kojoj su razmatrane nezaposlenost i mjere za njezino smanjenje. Lani je, kako je upozorila, isplaćeno 62,5 milijuna kuna za nezaposlene u Varaždinskoj županiji, što je gotovo 70 posto više nego godinu dana ranije.

Mjere bez rezultata

- Sve smo to pokušavali smanjiti Vladinim mjerama aktivne politike, ali rezultati su bili mali jer su se mjere donosile prekasno, a zatim su ukinute donošenjem Zakona o potpori za očuvanju radnih mjesta koji uopće nije zaživio. Sada očekujemo nešto od modela A, B i C, ali ni to još ne osjećamo - upozorila je Hutinski. Da su rezultati dvaju modela kreditiranja vrlo slabi, složio se i Čedomil Cesarec, predsjednik HGK-Županijske komore Varaždin, koji je zbog toga najavio sastanak velikih i srednjih poduzeća s predstavnicima HBOR-a.

Crpi se još ovaj dio Hrvatske koji proizvodi, upozorava Cesarec

- Više od toga je li broj zaposlenih povećan ili smanjen za nekoliko osoba, važnije je provesti strukturne reforme, srediti neplaćanje te raspodjelu potpora bez kriterija. Novac trebaju dobiti oni koji su se dokazali na stranim tržištima, koji su samo podignuli posao rekao je Cesarec naglašavajući da je u zadnja dva mjeseca rast izvoza u Varaždinskoj županiji bio 10 posto. Ustvrdio je da imamo znanja

i projekte, ali nemamo mogućnosti za realizaciju. - Imali smo deflaciju 15 posto, a budući da imamo milijardu dolara izvoza, izgubili smo 150 milijuna, a još toliko zbog inflacije. Sve to se prelilo u tvrtke koje uvoze. Dakle, crpi se još ovaj dio Hrvatske koji radi i proizvodi, ali i tu bi vrlo brzo mogao doći kraj. Ako to ne riješimo, nema šanse da će to riješiti EU - upozorio je Cesarec.

DVOJBA Varaždinski gradonačelnik o dugu Varteksa prema Gradu

Čehok: Što da napravim s tvrtkom? Naša likvidnost dolazi u pitanje jer uz ostalo imamo dosta dužnika. Što da napravimo s Varteksom koji ima više od dvije tisuće zaposlenika - zapitao je Čehok savjetnike, dodavši da bi poduzeću bilo sigurno lakše kada bi dobilo posao šivanja policijskih odora vrijedan 40 milijuna kuna koji je pred raspisivanjem, a u što bi se mogli i drugi uključiti.

- Kada sam u ljeto 2008. godine upozoravao na krizu, a onda me ismijavao Sanader čija je prava mjera bila da neće biti božićnih poklona, i takve nebuloze. O izvoznoj industriji, koja je temelj gospodarstva, nitko ne vodi računa niti su vodili i jedni i drugi. I ono malo što je pomogla Vlada na kraju je završilo u crnoj kronici, iako ništa nije sporno te je riječ o

injenica postojanja značajnog društvenog sektora u građevinarstvu, uz manji dio privatnog sektora, govori o snažnom razvoju građevinarstva poslijeratnoga razdoblja. toga ubrzo nastaju građevinske organizacije: Zanatska radnja ,,Gradnja”, Zanatlija, Proizvodnja betonskih prefabrikata ,,Beton”, Rudolf LONČARIĆ Građevinski servis, koje Prof. dr. sc., se također udružuju sa dipl. ing. grad ,,Zagorjem” u razdoblju između 1962. i 1965. godine. U tom periodu mijenjanja tradicijskih navika građenja s racionalnijim sve se više traže jednostavniji oblici objekata, sa što više ravnih ploha, da bi se pojednostavilo građenje i lakše uklopilo u potrebe industrijske proizvodnje. Posljedica navedene činjenice je u promjeni arhitekture objekata, te građevine u prvo vrijeme dobivaju izrazito konfekcijskoindustrijski oblik, često s nedovoljno estetike. Paralelno s razvojem grada i povećanjem standarda, građevine poprimaju kvalitetniji i ljepši izgled, tako da dostojno obilježavaju nivo razvoja svojega doba i epohe. Neposredno nakon rata gradi se pretežno tradicijskim materijalima: opekom, kamenom, drvom i betonom. Nakon toga, beton i armirani beton dobivaju pretežnu i prioritetnu zastupljenost, tako da možemo konstatirati da do 1970. godine imamo epohu betona. To je svakako posljedica jačeg razvoja industrijalizacije, ali objekti djeluju hladno i teško. Kasnije nivo standarda, međutim, traži objekte bolje toplinske i zvučne zaštite i ljepšeg izgleda, što je modernim konstrukcijama bilo narušeno u odnosu prema nekadašnjim objektima debelih zidova i stropova. Konačno i zakonski propisi u razdoblju iza 1970. godine reguliraju nivo potrebne toplinske i zvučne izolacije. Beton i armirani beton kao nepodesni materijali za toplinsku zaštitu dobivaju pretežnu zadaću nosivih konstrukcija i oplemenjuju se opekom i nizom novih modernih materijala. Period iza 1970. godine možemo nazvati epohom u kojoj opeka doživljava svoju renesansu i nalazi svoju primjenu kao dobar toplinski izolator te kao materijal koji ima značajnu estetiku.

zanemarivim iznosima u odnosu na druge potpore. Nasuprot tome, sve se davalo brodogradnji. Nitko ne želi napraviti strukturne reforme bojeći se gubitka izbora, iako su one nužne - ustvrdio je Čehok, dok je njegov zamjenik Zlatko Horvat istaknuo da se Grad Varaždin neće pomiriti s time što nadležno ministarstvo ne želi subvencionirati kamate gradskoga fonda.

Ima li rješenja?

Graditeljska baština Varaždina

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Prava odluka

Nesvjesno procjenjivanje i odlučivanje K oliko vam je dugo trebalo da procijenite je li vaš učitelj u školi ili profesor na fakultetu kvalitetan predavač? Koliko vam dugo treba da procijenite hoće li vam se sviđati film nakon što uzmete kutiju DVD-a u ruke? ako brzo donosite odluku hoćete li započeti s čitanjem knjige nakon što pogledate korice? Pretpostavljam da će odgovor biti: “Vrlo brzo”. Vama se javljaju asocijacije i stvarate svoj prvi dojam na temelju izgleda, naslova, dizajna u

K

samo nekoliko sekundi. Čovjek ima mogućnost donošenja brzih odluka na osnovu vrlo malo podataka. Psihologinja Ambady eksperimentirala je s evaluacijom nastavnika od strane studenata. tudentima je puštala snimke troje nastavnika u trajanju od deset sekundi i to bez tona te su oni trebali ocijeniti njihovu kvalitetu kao predavača. Zatim je skratila snimke na pet sekundi te je kao rezultat dobila gotovo jednake procjene studenata. Nakon toga

S

usporedila je ocjene dobivene na taj način s ocjenama koje studenti daju tim istim profesorima na kraju semestra i došla do zaključka da su ocjene njihove kvalitete gotovo identične. ime je dokazala da se procjena koju student donosi nakon pet ili deset sekundi promatranja profesora ne razlikuje od procjene studenata koji su cijeli semestar slušali ocjenjivanog profesora. Kako su studenti mogli nakon samo nekoliko sekundi procijeniti

T

kvalitetu predavača? Primjenom tzv. adaptivno nesvjesnog procjenjivanja i odlučivanja. aime, čovjek može na temelju malo podataka donositi vrlo brze prosudbe i zaključke. Možda malo vrijedi razmisliti, jesu li ponekad, u nekim situacijama, odluke koje donesemo na brzinu, kvalitetnije i ispravnije od odluka koje donosimo oprezno i racionalno? Možda, ali ja bih se uvijek radije držala onih starih: „Stani i promisli“ i „Ispeci pa reci“.

N

Nina Begičević doc. dr. sc.


20 Crna kronika

20. travnja 2010.

I TOGA IMA Frankfurtska tvrtka ICC želi pod svaku cijenu do imovine varaždinske tvrtke

ICC prenio potraživanja, a i dalje bi imovinu bivše FIMA-e ICC prenio potraživanja Damastu, a on AS-u, njemačkoj tvrtki koja je utužila ICC te FIMA-u, ali se na kraju dogovorila Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Tvrtka Inter Consult Consortium (ICC), čiji zastupnik Stephan Phillipi Novak tvrdi da je oštećena u poslovanju s čelnicima bivše FIMA-e, nije imala pravo na njezinu imov inu, niti ima pravo na imovinu njezinih nasljednika. ICC, kako doznajemo na varaždinskom Trgovačkom sudu, bio je jedna od tuženih strana u postupku koji je još 1999. godine pokrenula druga njemačka tvrtka, Albrecht Schleicher KG International Textilagenturen & Vertrieb (AS) iz Burscheida.

Žalbe pobijene

Uz ICC, tvrtka AS tužila je FIMA-u te Milana Horvata, Ljiljanu Weisbarth, Dubravka Žganeca, Zrnku Šulak, Slobodana Runjaka i Nadu Kozulić tražeći da im se prizna pravo na fiducijarno vlasništvo temeljem prenesenog potraživanja. Naime, nakon što je FIMA sredinom 1998. sklopila ugovor o kreditu s ICC-om u iznosu od 2,6 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, za koji su tužitelji kao osiguranje dali poslovne udjele u varaždinskoj financijskoj tvrtki, a Validus i nekretninu u Jalkovcu, sva prava i obveze iz tog ugovora ICC je 10. studenoga 1998. prenio na tvrtku Damast Gmbh, koja ih je pak prenijela na AS. Budući da su sve transakcije bile uredno ovjerene kod javnog bilježnika, varaždinski Trgovački sud presudio je u korist tužitelja, tj. poduzeća AS, kojem je priznao da su na njega prenesena potraživanja tvrtke Damast Gmbh, odnosno da je ono postalo ugovorna strana i vjerovnik te da kao netko tko je stupio na mjesto davatelja kredita ima pravo na fiducijarni prijenos

ICC odustao

S takvim ishodom nije se pomirio AS pa je 2003. sudu dao podnesak i prijedlog radi osiguranja prava u kojem traži zabranu raspolaganja poslovnim udjelima u FIMA Investu, koje je protustranka osiguranja FIMA holding prenijela na ICC. No, postupak je čak dva puta prekinut. Prvi put zato što je nad tužiteljem, tvrtkom AS, u Njemačkoj otvo-

PROMET

Preminuo biciklist

i

ako je odustao od prve arbitraže, zastupnik ICC-a pokrenuo novu AS, kojem su prenesena potraživanja, postigao dogovor s Fimom temeljem kojeg ima dionice Validusa

IZDVOJENO Podravka u aferi zbog apetita političkih stranaka

Podravka – krava muzara političara Da nije (bilo) financijske krize uslijed koje je pala vrijednost mnogih dionica, pa tako i Podravke, vjerojatno se nikada ne bi u javnosti razotkrile sporne transakcije s njezinim dionicama. U tim je transakcijama aktivno sudjelovala FIMA, no to nikako još ne znači da je kazneno djelo napravila ta tvrtka, odnosno njezini čelnici.

Zapravo, ako se uzmu u obzir tvrdnje Mesića da je od Sanadera četiri puta tražio razjašnjenje zbivanja u INA-i, čija je sudbina povezana s Podravkom, čini se da ni pritvoreni Polančec nije radio ništa samostalno, već u cilju da Podravka ostane krava muzara političarima i bliskim im ljudima, a svi drugi su bili žrtve…

DOZNAJEMO Otvorena istraga protiv Josipa Š. zbog prijevare u gospodarskom poslovanju

Izdao ček poduzeća u blokadi i pred stečajem

Osumnjičeni na sudu poricao namjeru prijevare

Donacije na 060/82-82-83 ČAKOVEC - Ovih dana provodi se niz aktivnosti radi prikupljanja novca za otkup zemljišta i podizanje IPA Centra međimurske policije u Gornjem Kuršancu, gdje je spomen ploča poginulom policajcu Željku Murku. Udruga međimurskih policajaca odlučila je tako sačuvati mjesto koje budi tužne uspomene za većinu policajaca, te unatoč recesiji upustila se u akciju prikupljanja novca i materijala za podizanje Centra sa sadržajima za rekreaciju i odmor. Tako je otvoren telefon za donacije 060/82-82-83 te su upućene zamolbe u poduzeća, a bit će organizirano više aktivnosti.

poslovnih udjela u FIMA-i, FIMA Investu i Piniji. ICC se jedini žalio na tu prvostupanjsku presudu, ali žalbu je odbio Visoki trgovački sud rješenjem iz 2001. godine. Budući da je temeljem pravomoćne presude AS pokrenuo i ovrhu, ICC je podignuo ustavnu tužbu kojom je najprije uspio obustaviti ovrhu, a zatim i poništiti presude trgovačkih sudova koje su išle u korist AS-a.

ren stečajni postupak, a drugi put 2006. jer je FIMA holding prestao postojati nakon pripajanja FIMA grupi. Kako doznajemo iz izvora bliskih FIMA-i, AS i FIMA su se naknadno uspjeli dogovoriti mimo suda o sporu i temeljem toga je AS dobio u zalog FIMA-ine dionice. AS, naime, još drži 24.000 dionica FIMA-e Validus, što se vidi i u SKDD-u. Vidjevši to, Novak je pokrenuo arbitražni spor kako bi pokazao da je on zapravo vjerovnik, ali je od arbitraže odustao. Usprkos tome, ovih je dana pokrenuo novu arbitražu.

IPA MEĐIMURJE

VARAŽDIN – Na Županijskom je sudu otvorena istraga protiv Josipa Š. zbog prijevare u gospodarskom poslovanju, jer se sumnja da je kao odgovorna osoba u pravnoj osobi doveo drugoga u zabludu uporabom nenaplativih instrumenata osiguranja plaćanja i na drugi način lažnim prikazivanjem činjenica. S ciljem da za svoje poduzeće stekne nepripadnu imovinsku korist, osumnjičeni je kao njegov direktor, prema rješenju o otvaranju istrage, od 8. veljače 2000. pa do 23. svibnja 2001. godine da je naručio i preuzeo od djelatnika drugog poduzeća robu vrijednosti 115.465 kuna, usmeno obećavši direktoru da će preuzetu robu platiti. Budući da to nije učinio, na traženje direktora oštećenog poduzeća

izdao je kao sredstvo osiguranja plaćanja obračunski ček, iako je znao unaprijed da preuzetu robu neće platiti zbog blokade žiro-računa, a prešutio je i da je njegovo poduzeće pred pokretanjem stečajnog postupka. U svojoj obrani osumnjičeni je priznao da je naručio i preuzeo robu koju nije platio, ali navodi da se ne sjeća kada je izdao obračunski ček niti se sjeća tko je upisao datum, ali pretpostavlja kako je moguće da ga je on upisao. Ipak, poricao je prijevarnu namjeru navodeći da je zapao u financijske teškoće, no kako je tad poslovao u još dva kafića smatrao je da će se izvući iz duga. Isto tako smatrao je da je oštećeni čitavo vrijeme znao za njegove financijske probleme.

VARAŽDIN - Muškarac u dobi od 59 godina preminuo je u nedjelju od posljedica prometne nesreće koja se dogodila dan ranije u Varaždinu, i to oko 20.45 sati u južnom dijelu Zagrebačke ulice. Vozeći se biciklističkom trakom pod utjecajem alkohola od 1.56 g/kg, a zbog umanjene stabilnosti uslijed prevoženja veće količine stvari na upravljaču, prešao je na prometnu traku kojom je u istom smjeru dolazilo vozilo 19-godišnjaka koji ga je udario. Biciklist je zadobio ozljede zbog kojih je prevezen u bolnicu gdje je iduće jutro preminuo. Ovo je osma smrtno stradala osoba na prometnicama Varaždinske županije.

ŽUPANIJSKI SUD

U Zagreb po amfetamine Protiv I. F. (1980.), A. Č. (1987.) i M. P. (1979.) podignuta je optužnica zbog zlouporabe opojnih droga, a protiv prvookrivljenog i zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom. Optužnicom se prvookrivljenog tereti da je lani u Zagrebu od trećeoptuženog kupio najmanje 300 grama amfetamina, koje je prodavao na varaždinskom području. Radi preprodaje, drugookrivljeni je drogu većinom kupovao od prvooptuženog kojeg se tereti i da je 9. prosinca 2009. vozilom nasrnuo na policajce koji su ga pokušavali zaustaviti kod Novog Marofa sumnjajući da prevozi drogu.


20. travnja 2010.

Oglasi 21


22 Školstvo

20. travnja 2010.

DRŽAVNI PRVAK

Robert Košutar prvi u Šibeniku Robert Košutar, učenik četvrtog razreda Strojarske i prometne škole Varaždin koji se školuje za zanimanje tehničar cestovnog prometa, postao je državni prvak. Na 14. državnom natjecanju prometnih škola u Šibeniku osvojio je prvo mjesto, dok je njegov školski kolega Matija Horvat osvojio drugo mjesto. Za natjecanje ih je pripremala mentorica Verica KoprivaKozjak, dipl. ing. prometa. Na natjecanju u zanimanju vozač motornog vozila šesto mjesto osvojio je Željko Ister, učenik 3. razreda, čiji je mentor Željko Antunović, dipl. ing. (vms)

Priznanje za prof. Divjak Prof. dr. sc. Blaženka Divjak s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike dobitnica je priznanja za razvoj međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu. Vrijednu nagradu dodijelio joj je Odbor za međunarodnu suradnju Sveučilišta. - Zahvaljujući njezinim savjetima, radionicama o projektnom menadžmentu međunarodnih projekata i knjigama iz tog područja, koje je prof. dr. sc. Blaženka Divjak objavila ili uredila, mnogi su znanstvenici, pa i prorektorica sama, uspješno prijavili projekt, ali što je isto tako važno, dobili motivaciju za razvoj međunarodne suradnje – istaknula je prorektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Ksenija Turković, koja je prizanje dodijelila. (ihr)

USPJEH

Bendelji četiri zlata u Škotskoj Tihomir Bendelja, učenik 1. e razreda varaždinske Gospodarske škole i pobjednik prvog hrvatskog Supertalenta osvojio je četiri zlatne medalje na Europskom prvenstvu u twirlingu u Edinburgu u Škotskoj. Tri zlata osvojio je u solo kategorijama, a jedno zajedno s Teom Softić u duo kategoriji. Natjecanje u Škotskoj održano je od 1. do 4. travnja 2010. godine, a sudjelovalo je ukupno 12 zemalja (Nizozemska, Francuska, Belgija, Češka, Italija, Španjolska, Norveška, Irska, Škotska, Engleska, Hrvatska i Njemačka). Osim Tihomira, reprezentaciju Hrvatske predstavljale su Tea Softić, Helena Glavak, Martina Tota i Dora Štefok.

Nikolina Košćak, Ana Brgles, Marina Mucko i Barbara Čovran s medaljama i mentoricama

DOZNAJEMO Srednja strukovna škola uspješna na državnom natjecanju

Moda po njihovoj mjeri Na “Danima odjeće 2010.” učenici su osvojili dva prva, jedno drugo, jedno treće i jedno četvrto mjesto Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Inspiraciju za kolekciju pronašla sam u gradu, u ljudima – otkrila je Barbara Čovran, maturantica Srednje strukovne škole koja je na “Danima odjeće 2010.”, državnom natjecanju učenika srednjih škola u obrazovnom podsektoru tekstil za programe odjeće, tekstila i dizajna, osvojila titulu državnog prvaka.

Sudila Donassy

No, nije ona jedina koja se u Varaždin vratila s titulom državnog prvaka. Maturantica Ana Brgles također je na “Danima odjeće” osvojila prvo mjesto, Nikolina Košćak, učenica trećeg razreda osvojila je drugo, dok je maturantica Marina Mucko osvojila treće mjesto. Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 18 škola iz cijele Hrvatske, a provodilo se u pet disciplina. B a r b a r a , matu r a nt i c a smjera dizajner odjeće, bila je najuspješnija u disciplini modne kolekcije za dizajnere odjeće, kojoj je tema bila “Avangarda u r itmu velegrada”. Kolekciju su činila četiri modela, koja su unaprijed bila izrađena na zadanu temu. Cjelokupnu je kolekciju, od ideje do realizacije, timskim radom izradila grupa maturanata. Uz Barbaru, kolekciju su radili Monika Dvorski, Marko Petrić i Marija Novosel. - Ono po čemu se moja disciplina razlikovala od ostalih je u tome što sam ja svoju modnu kolekc iju morala

UČENICI

MENTORI

Barbara Čovran

Suzana Kutnjak Mravlinčić

Ana Brgles

Darinka Rajh

Nikolina Košćak

Marija Šoštarek

Marina Mucko

Suzana Kutnjak Mravlinčić

Darko Plukavec

Darinka Rajh

obraniti pred komisijom u kojoj je bila i poznata kreatorica Branka Donassy – ispričala je Barbara, sretna zbog postignutog uspjeha. Ništa manje ponosna nije Ana Brgles, maturant ica smjera odjevni tehničar, koja je postala državna prvakinja u disciplini konstrukcije

u

modnom svijetu teško se probiti, ali važno je ostaviti trag i pokazati nešto novo odjeće. - Moj zadatak na natjecanju bio je u određenom vremenu konstruirati haljinu, znači od početka, kroja, do finalnog proizvoda. Bile su zadane mjere te skica i moram priznati da nije bilo lako – priznala je Ana, koja bi se u budućnosti voljela baviti šivanjem odjeće.

Inspiracija grad

Izrada muške jakne u šest sati bila je zadatak za Nikolinu Košćak, učenicu trećeg razreda krojača, koja se natjecala u disciplini izrade odjevnog predmeta i time osvojila drugo mjesto na

“Danima odjeće 2010”, dok je Marina Mucko, maturantica smjera dizajnera odjeće, svojim dizajnom jakne na temu “Avangarda u ritmu velegrada” u disciplini dizajna odjeće osvojila treće mjesto. Marinu je, kao i Barbaru, u izradi jakne inspirirao grad. - Posebice su me inspirirale ceste i semafori, ali i moderna tehnologija – rekla je Marina. Uspjeh na ovogodišnjim “Danima odjeće” za sve su djevojke poticaj za dalje. Svjesne su da je riječ o poslu u kojem se danas teško probiti i uspjeti, no Barbara, Ana, Nikolina i Marina u budućnost gledaju s optimizmom. - Smatram da je u modnom svijetu danas važno ostaviti trag i pokazati nešto novo – zaključila je Barbara. A uz djevojke, na “Danima odjeće” bio je uspješan i maturant Darko Plukavec, jedini “dečko” iz varaždinske škole koji je sudjelovao na natjecanju. U disciplini modne kolekcije za odjevne tehničare sa svojim jaknama inspir iranim r itmom velegrada osvojio je četvrto mjesto.

Kolekcija “Avangarda u ritmu velegrada” - najbolja u državi

Marina Mucko s jaknom i radovima inspiriranim semaforima

Dio kolekcije maturanta Darka Plukavca


Urbana kultura 23

20. travnja 2010.

ALTERNATIVA Festival različitih žanrova i izvođača u organizaciji Udruge mladih BRONX

Free Expressions na obali Drave

Različitost

Tu priliku iskoristilo je čak 7 mladih bendova - Svinjska gripa, Robot unicorn attack, Omnipresent noise, Veseli pimpeki, Kom3dija, Louder i Liquid sun koji su svojim različitim stilovima tijekom večeri privukli oko tristotinjak posjetitelja. Prohladno vrijeme nije išlo na ruku organizatorima tako da je DJ program malo skraćen, a svoje umijeće

za mix pultom pokazali su DJ Simeon, Dj Matija M, Dj Phoenix K. Dj Nightvision, Dj Sipa, Dj Bergmaier, Dj Neageli čime je festival spojio Rock glazbu s elektronskom do ranih jutarnjih sati, točnije do 6:00 h, a svoj doprinos dao je i lutkarski studio “Krpe i konci” koji su postavili izložbu svojih veselih marioneta. Kako saznajemo od organizatora iz Udruge, BRONX će nastaviti s organiziranjem ovakvih manifestacija, i to uskoro. (dk)

Čakovečka Kom3dija - Međimurski štih i veselo, veselo, veselo!

Nekima i grudnjak glavu čuva

Veseli pimpeki - privukli žene

tomislav makaj

Udruga mladih BRONX poznata po organiziranju malonogometnih i košarkaških turnira obogaćenih raznim sadržajima u svom “kvartu”, protekle subote organizirala je prvi put cjelovečernju glazbenu manifestaciju “Free Expressions” s ciljem davanja prilike mladima da se izraze, i to na terasi bara “Oaza”.

Abduction u pomoć socijalno ugroženima

Krpe i konci iz “Krpa i konaca”

Stand UP KOMEDIJA Najzabavniji i najsmješniji varaždinski festival ove godine u 3. izdanju

Salve smijeha rezervirajte za Vž Comedy fest Udruga za promicanje kulture Treća perspektiva i ove godine organizira, sada već treći po redu VŽ ComedyFest. Dvodnevni festival komedije održat će se sljedeći vikend, 23. i 24. travnja, na već tradicionalnoj lokaciji u MMC-u Kult. Program oba dana počinje u 20.30 sati. Prvi dan održat će se natjecanje komičara amatera koji

će nasmijavanjem publike i sakupljanjem što većeg broja glasova, moći osvojiti vrijednu nagradu od 500 kuna. Program će voditi Marina Orsag. Nakon programa i natjecanja koje će se održati u kinu MMC-a Kult, zabava se nastavlja u cafe baru Kult uz karaoke party. Program će u subotu preuzeti već iskusni komičari među kojima će se naći i najpoznatiji

OBAVIJEST O ODVOZU

OPĆINA VINICA

GLOMAZNOG OTPADA

26.04.2010. VRATNO DONJE, VINICA, MARČAN 27.04.2010. VINICA BREG, GORUŠEVNJAK, PEŠČENICA,

LADANJE GORNJE

OPĆINA PETRIJANEC

28.04.2010. DRUŽBINEC, STRMEC PODRAVSKI 29.04.2010. PETRIJANEC, ZELENDVOR 30.04.2010. NOVA VES, MAJERJE Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstava započinje navedenog dana od 6,00 sati. Molimo građane da dan uoči odvoza odlože glomazni otpad na javnu površinu ispred ograde ili stambenog objekta uz prometnicu, odnosno na mjesto s kojeg je radnicima omogućen nesmetan utovar otpada u vozila. Odvoz glomaznog otpada obavljati će se samo za domaćinstva koja imaju posude (ugovor) ‘’Varkom’’ d.d. Glomazni otpad poslovnih subjekata tj. obrta, uslužnih djelatnosti, industrije nije obuhvaćen ovom akcijom skupljanja. Tom prilikom, molimo, razvrstajte otpad po njegovom sastavu i to: • metali (metalni predmeti iz kućanstva, bicikli, metalno posuđe, limovi…itd.) • drvo (stolovi, stolice, ormari, ostali predmeti od drva…itd.) • plastika (stare plastične bačve i posude, kanistri, gajbe…itd.) Ne spada pod glomazni otpad iz kućanstva (ne sakuplja se): • građevinski otpad (šuta, cigla, crijep, salonit ploče, keramičke pločice, beton…) • opasni otpad (otpadna ulja, kiseline, pesticidi, boje, lakovi, razrjeđivači, te pripadajuća ambalaža…) – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555; (zbrinjavanje se naplaćuje) • karoserije automobila – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555 ili CEZAR-P.Miškine 63, Varaždin; tel:351-433 • gume (kamionske, traktorske i automobilske) – nazvati ovlaštenog skupljača: GUMIIMPEKS-GRP, P.Miškine 64c, Varaždin; tel: 404-500;(zbrinjavanje je besplatno) • električni i elektronički otpad (EE otpad) - (hladnjaci, zamrzivači, el. peći, perilice rublja, televizori, radiouređaji, videorekorderi, računala…itd.) – nazvati na besplatni telefon: 0800 444 110 ili ovlaštenog skupljača: DUMA-ELEKTRONIKA -Jalkovečka 20, Varaždin; tel: 213-668; (zbrinjavanje je besplatno) • načini preuzimanja EE otpada: 1.-otpad teži od 30 kg – sakupljač dolazi preuzeti EE-otpad u roku od 30 dana od dana poziva 2.-otpad lakši od 30 kg – posjednik otpada osobno dovozi EE-otpad kod ovlaštenog skupljača Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije i nesporazumi. PRIRODA IMA PRIJATELJE! RJ ‘’ČISTOĆA’’ – VARKOM d.d.

varaždinski komičar Goran Furjan, prošlogodišnji pobjednik VŽ ComedyFesta, Aleks Curać Šarić, te popularni Zadranin Ivan Šarić. Ulaznice u pretprodaji možete nabaviti po cjeni od 19, 99 kuna tj 24,99 kuna u cafe baru Kult, restoranu Kolonada ili na samom ulazu. Zainteresirani za natjecanje mogu se prijaviti na info@treca-perspektiva.com.

Prošli petak u podrumu varaždinske 1. gimnazije tzv. Gimnetu održao se humanitarni koncert pod organizacijom mladih i ambicioznih članova grupe Abduction, a koji su svojim glazbenim doprinosom pokušali pomoći jednoj socijalno ugroženoj obitelji. Da su dečki u tome i uspjeli dokazuje 250 prodanih ulaznica, te prepuni Gimnet koji je dva i pol sata odzvanjao dobro nam poznatim hitovima Iron Maidena. Kompletni koncert popraćen je vizualnim i au-

ditivnim efektima, te su tako koncert započeli u totalnom mraku i tišini s introm koji je polako pobuđivao euforiju u publici koja je s prvim tonovima Sign Of the Cross-a u potpunosti “zapalila” Gimnet. Pedstavili su i svoju prvu autorsku stvar koja je bila vrlo dobro prihvaćena od strane publike, a sam koncert su zatvorili dobro poznatim Churchillovim govorom te do zadnje minute publiku držali visoko na nogama uz AcesHigh. Marijana LASTAVEC

Pasi zapjevali u Čakovcu Čakovečki Prostor organizirao je još jednu zanimljivu svirku ove subote. Uz legende punk scene, bend Pasi, nastupili su i Vlasta Popić i Božje ovčice.

Božje ovčice - kršćanski punk


24 Kulturni obzor

U D-duru

20. travnja 2010.

LIKOVNOST Predstavljena monografija Antuna Borisa Švaljeka

Maksim Mrvica u CZK Čakovec M

aksim Mrvica rođen je 3. svibnja 1975. godine u Šibeniku gdje je završio osnovno i srednje glazbeno obrazovanje u klasi prof. Marije Sekso. Već kao devetogodišnjak počinje javno nastupati, da bi s nepunih dvanaest godina svirao svoj prvi koncert s orkestrom. akon brojnih koncerata u rodnom gradu, 1993. godine upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu te studira u klasi prof. Vladimira Krprofesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin pana, kod kojega je 1998. godine diplomirao s odličnim uspjehom. Iste godine upisuje jednogodišnji studij usavršavanja na Konzervatoriju Franz Liszt u Budimpešti u klasi prof. Lászla Baranyaya. d ožujka 2000. godine usavršava se na konzervatoriju Alexander Skrjabin u Parizu u klasi prof. Igora Laszka. astupao je u svim većim hrvatskim gradovima te u Salzburgu i Beču (Austrija), Genevi (Švicarska), Budimpešti (Mađarska), Parizu (Francuska) i St. Petersburgu (Rusija). Uspješno je snimao za Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju. Surađivao je s orkestrom Muzičke akademije u Zagrebu i sa Simfonijskim orkestrom HRT-a (Alan Buribaev). Dobitnik je nekoliko nagrada na domaćim i inozemnim pijanističkim natjecanjima, od kojih prve nagrade na Državnom natjecanju učenika glazbe u Zagrebu, Rektorove nagrade Sveučilišta grada Zagreba za akademsku godinu 1997./98., nagrade austrijskog Rotary cluba 1998. godine, prve nagrade na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Nicolai Rubinstein u Parizu 1999., te prve nagrade na pijanističkom natjecanju Portoise u Parizu 2001. Osim redovnog studija na Akademiji, usavršavao se i na brojnim majstorskim tečajevima aktivno sudjelujući na seminarima kod priznatih svjetskih pedagoga i pijanista kao što su Semiom Balshem, Edit Picht-Axenfeld, László Baranyay, Nina Kazimirova, Virginio Pavarana, Sergej Senkov itd. Dobitnik je Diskografske nagrade Porin 2002. za najbolji album u kategoriji klasične glazbe. rije šest godina Tonči Huljić ga je povezao s Melom Bushom i nakon toga postao je svjetski poznat. Tome je pridonio njegov nekonvencionalan imidž, nošenje prstena, lanaca, tetoviranje i nošenje kreacija Jean-Paula Gaultiera. rvica publici svojom svirkom nudi obilje pozitivnih emocija, osjećaj lakoće, kao da s njime skakuću po oblacima. Menadžer Mel Bush prepoznao je Maksimov enormni potencijal i sposobnost da se približi ljubiteljima klasične, crossover i pop muzike. Izdavačka kuća EMI Classics bila je podjednako oduševljena mladim pijanistom i ubrzo su počeli pripremati novi album “The Piano Player”. Stilski blizak muzičkom svijetu Vanesse Mae, ovaj je Maksimov album uzbudljiv spoj najboljeg iz svijeta pop-muzike i klasike. Do danas, to je izdanje postiglo dvostruki platinasti tiraž u Hong Kongu, Tajvanu i Hrvatskoj, te zlatni u Indoneziji, Maleziji i Kini. aksim će nastupiti u Centru za kulturu Čakovec 27. travnja, pa neka zainteresirani na vrijeme rezerviraju karte za ovaj crossover spektakl.

N

Darko RUŠEC

O N

Antun Boris Švaljek: “Gospon Orson”

Sveti Juraj slikarstva

Nadahnuće svojeg jedinstvenog opusa Švaljek baštini ponajviše iz varaždinske barokne tradicije, koju kombinira s postmodernističkim umjetničkim postupcima

Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

I danas se živo sjećam uzbuđenja s kojim sam, kao mladi novinar, prije 14 godina pisao o izložbi Antuna Borisa Švaljeka. Od tada sam pisao o desecima, možda i stotinama slikara, ali svaki dodir sa Švaljekovim opu-

Š

valjek radi na novom svečanom zastoru varaždinskog HNK-a som ostaje posebno drag. Tako

i Varaždinu, školovan opet u Zagrebu, a skrašen u Zadru i na Ugljanu, Švaljek kao da je bio predodređen za polivalentnog umjetnika, koji je znao objediniti najrazličitije životne i kreativne utjecaje. A objedinjavao ih je, prije svega, ludizmom i eklekticizmom. Njegov opus pritom nije izoliran, ali je nadasve – samosvojan. Kako je istaknuo Darko Sačić, možda su ključni utjecaji proistekli upravo iz Švaljekovih gimnazijskih dana, kada se formira u plodnoj interakciji sa sjajnom generacijom varaždinskih slikara: Goranom Mer-

radikalan rez u odnosu prema tradiciji, onda postmoderna iz tradicije crpi nadahnuće, ali i konstitutivne elemente. Sakralnost srednjovjekovlja, kolorit barok, kajkavska kerempuhovština pučke i naivne umjetnosti, ali i suvremene forme poput stripa, kolaža ili dokumentarizma, spojili su se u Švaljekovu djelu na teško usporediv način, u svakom trenutku iskazujući energičan i prepoznatljiv autorski rukopis. Stoga valja pozdraviti i odluku da upravo Švaljek bude autor novog svečanog zastora HNK-a u Varaždinu.

P

M

M

Slikar Antun Boris Švaljek

je i ovaj put, u povodu njegove monografije koja je u petak, 16. travnja, predstavljena u Klubu Europa media. „Harlekin? Cirkusant? Dvorska luda suvremenoga hrvatskoga slikarstva?“ – pita se na početku monografije njezin autor dr. Ive Šimat Banov, i odmah nudi antitezu: „Doduše, dvorska luda je zanimljivo, pomalo i nadmoćno zanimanje. Svakom se vladaru mogu reći i najstrašnije stvari a da ne padne vlas s glave“.

Vječni ludist

Rođen u Zagrebu, odrastao u Petrinji, Kraljevcu kod Radoboja

kašem, Nenadom Opačićem i Željkom Prstecom. Varaždin, grad klasične tradicije, ali i novodobnog velikana Miljenka Stančića, zasigurno je bio pravo izvorište impulsa koji su se na osebujan način spojili u Švaljekovoj umjetničkoj talionici.

Talionica utjecaja

Upravo je likovni kritičar Milan Bešlić, polazeći od Eliotovog eseja „Tradicija i individualni talent“, na predstavljanju monografije naglasio Švaljekovu sposobnost postmodernističke razrade tradicionalnih motiva. Ako je moderna predstavljala

Iako je u Varaždinu predstavljena s malim zakašnjenjem (objavila ju je 2008. Ustanova u kulturi Galerija Kula iz Splita)

V

araždinske gimnazijske godine – ključne ova dobra monografija (koja pati tek od nedostatne lekture) izvrsno je svjedočanstvo Švaljekova 35-godišnjeg likovnog stvaralaštva, čiji su se rezultati suvereno nadvili nad opuse mnogih suvremenika.


Kulturni obzor 25

20. travnja 2010.

PALAČA HERZER Predstavljena nova knjiga prof. dr. Mirjane Krizmanić

Život sa svima različitima

ART

/media

Dupeglavci K

Slijeva: urednica Sandra Mlakar i autorica Mirjana Krizmanić

Koliko se međusobno poznajemo i razumijemo, o stereotipima i predrasudama života osoba s invaliditetom, o njihovim stresovima, snovima i željama, preprekama na koje nailaze u svakodnevnom životu – to su tek neke odrednice sadržaja nove knjige prof. dr. Mirjane Krizmanić „Život s različitima“ koja je predstavljena u palači Herzer. O knjizi je uvodno govorila autorica te kasnije spremno i bez dlake na jeziku odgova-

rala na brojne upite nazočnih. Publika, koja se okupila u velikom broju, pokazala je da već dobro poznaje spisateljske uratke prof. Krizmanić, poglavito njezinu knjigu Tkanje života koja je 2009. godine bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj. Predstavljanju knjige u palači Herzer u Varaždinu nazočila je i Sandra Mlakar iz izdavačke kuće Profil, a kraći koncert održali su članovi Regional benda. (žp)

P S Posjetitelje je zabavio Regional band u punom sastavu

KNJIŽEVNO GOSTOVANJE Ptujčani srdačno pozdravili varaždinske pjesnike

Nastavak književne suradnje Varaždin-Ptuj Varaždinsko književno društvo poziva na tradicionalni poetsko-ekološki recital “Ivanščica diše za cieli sviet” u nedjelju, 25. travnja, na vrhu Ivanščice

Varaždinski pjesnici u Ptuju

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

omentatoru nema ništa draže nego kad se pokaže da je bio u pravu. Prošli tjedan sam bučio što nismo proglasili dan žalosti zbog poljske tragedije. Pet dana kasnije, a šest dana nakon što su to učinile zemlje EU i druge države, i naša se vlast doDenis Peričić, sjetila logičnoj odluci. mr. sc rošli tjedan sam napisao da je slovenska TV još prije dva tjedna prikazala Waydin film o Katynu. Prikazali su ga zbog obljetnice masakra, ne znajući što će se zbiti u Smolensku. ada smo, napokon, i mi vidjeli taj film. HTV ga je prikazala zbog dana žalosti. Da nije bilo dana žalosti, pitanje je bismo li ga ikada vidjeli. Ali dobro: nekima je ipak došlo – z riti v glavu. Za svaku pohvalu je i uvodna emisija o Katynu. Tako nešto već dugo nismo vidjeli, tematsku večer. Nije to nikakva mudrost. To se zove uređivačka koncepcija. ešto slično HTV je pokušao osam dana prije. Ali dobra ideja otišla je - v rit. Na Drugom programu, negdje oko 13 sati, bio je film „Veličanstveni Ambersonovi“ Orsona Wellesa, a onda, oko 15 sati, i dokumentarac „Druga strana Wellesa“, ali na – Prvom pogramu. Tko se snašao, snašao se, a tko nije, propustio je najpametnije tv-trenutke. Dokumentarac se temeljio na emisiji „3-2-1… kreni!“, zbog koje su prije 30-ak godina u Zagreb dolazili i Welles i drugi najveći svjetski filmaši. Peterlić, Hetrich i Munitić satima su s njima razgovarali, a onda smo još gledali filmska remek-djela. Zvuči kao dobra koncepcija? Gle čuda, otkrili smo toplu vodu! edna lijepa ritka je nestala iz turističkog spota. Nije toliko do Jace, koja može biti u krivu, nego do onih koji su podvili repove. Bila je to najgluplja rasprava još od Milasove teorije o kili mozga koja vrijedi 2 marke. Pomiješale su se riti i glave, pa su prevladali dupeglavci. Njihov mozak je isto jeftin, ali im je glava teža, pa onda i preteže.

Pjesnici iz Varaždinskog književnog društva gostovali su nedavno u Ptuju u Sloveniji uzvrativši time posjet KUD-a “Stara steklarska” u Varaždinu prije dvije godine kada su u Varaždinski književni zbornik (sv. 11) uvršteni bili književni i publicistički tekstovi istaknutih ptujskih pisaca. Poetsko-glazbenim programom predstavili su se Ružica Marušić-Vasilić (koordinatorica u VKD-u za međunarodnu književnu suradnju) te Nada Rukav Bogojević, Mirjana Pospiš, Damir Kliček, Željko Funda i Tomislav Ribić. U ime domaćina u Ptuju su ih dočekale predsjednica KUD -a “Stara steklarska” Branka Bezeljak Glazer i predsjednica svih kulturnih društava u Ptuju Nataša Petrovič. Dogovoreno je ujedno intenziviranje suradnje te su u sklopu toga slovenski susjedi pozvani na predstojeći recital na vrhu Ivanščice u povodu Dana planeta Zemlje.

Ekološki recital

Svoj već 16. po redu pjesničko-ekološki recital “Ivanščica diše za cieli sviet” Varaždin-

sko književno društvo organizira u nedjelju 25. travnja. Polazak je autobusom ujutro u 9 sati ispred prostorija VKD-a u Trakošćanskoj 24. U središtu Ivanca bit će upriličena u 10,30 dobrodošlica uz stihove kada će goste pozdraviti kazivanjem svojih stihova učenici ivanečkih škola i članovi Ivanečkoga pjesničkoga kruga. Sljedeće će pjesničke postaje biti na izvoru Žgano vino oko 10,30 kazivanjem stihova o temi - “voda”, a na vrhu Ivanščice priredit će se tradicionalno središnje druženje i nastup pjesnika u sklopu recitala kojemu je začetnik čakovečki književnik Ivica Jembrih Cobovički. On će i otvoriti ovoproljetni susret na 1061 metru nadmorske visine.

Poziv na Ivanščicu

Varaždinsko književno društvo, kao i prethodnih godišta, poziva sve zainteresirane ljubitelje prirode i poezije da se za besplatan izlet na Ivanščicu najave do 23. travnja na telefone: (042) 330 948 ili 099/671-4117. Povratak u Varaždin predviđen je oko 16,30 sati.

N

J

O dendizmu Prvi hrvatski prijevod francuskoga književnoga klasika „O dendizmu & Georgeu Brummellu“ Julesa Barbeyja d’Aurevillyja, u izdanju Modernist nakladništva, bit će predstavljen u petak, 23. travnja, u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“, s početkom u 18 sati. Sudjeluju Zlatko Krstić, Robertino Bartolec, dekan Akademije primijenjenih umjetnosti Ante Tonči Vladislavić, prof. Mirna Cvitan Černelić i dr. Nina Katarina Simončić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, glumica Ljiljana Bogojević te glazbenici Marin Kereša i Marko Presečki. (dp)


26 Duplerica

20. travnja 2010.

UDRUGA ZA PLES I KREATIVNOST “IZIS” Spektaklom

Ljubav na

Osim posebne gošće Mire Betz iz SAD-a, nastupile su u subotu u Piše: IVICA ZAMODA Snimio: TOMISLAV MAKAJ Stihovi (kao potpisi ispod slika): izabrani iz staroegipatske poezije (prijevod: BOŽO KUKOLJA)

“...Jedina na nebu i bez usporedbe...”

1. Kako sve? Kako koji ili koja. Gdje sve? U parteru ili loži, na balkonu ili stojeći, u pola koraka ili napola pokreta, s lijeve ili desne strane tebi, meni, komu sve ne... Čime sve? Ozarenošću lica, proširenih zjenica, prigušujući dah, makinalnim micajem, suzdržanijim ili slobodnijim komešanjem, pljeskom odmjerenim ili neobuzdanim. 2. Plijenili ili odmjerili ili ispratili ili gutali ili križali ili lovili ili ošinuli ili okrznuli ili vagali ili proboli ili upili ili rastopili se njime. A - čime? - Pogledom. 3. Ono se okreće oko sama sebe, drhturi kao košuta na livadi ili ustreptalo srce na dlanu, nadvija se i izvija se kao duga nad gradom, selom, cestom, svime; ono treperi i leluja kao na blagom ljetnom povjetarcu, usklikuje kretnjama kao da ništa drugo i ne zna od početka svijeta i zamahuje zamamnom kosom tako da uzdrma sve u sebi i na sebi, drugim i sobom, oko sebe i ponad i podno sebe, ono pripovijeda iz puna srca i dopire do svakog srca... tijelo, tijelo žene, rasplesano tijelo žene kao tijelo šiparice kao tijelo kraljice kao tijelo prosjakinje kao tijelo izgubljenice kao tijelo svemajke kao tijelo djeteta. 4. To igranje, poigravanje, razigravanje ili nadigravanje sebe same i same sobom gdje se zbiva...? Ne samo na Velikoj sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u subotnju večer 17. travnja, ne samo ovdje, na ovom mjestu, sumjestu,

svemjestu, tu, na Zemlji i na zemlji nego i ondje, kojegdje, svugdje, ovdje-ondje, ma gdje sve ne, ma kuda sve ne, i bilo gdje, i igdje, i svugdje i svagda i na svakom mjestu i - u svakom njezinom koraku, gibaju, kretnji ili tragu... 5. Ona jest i puna pokreta, bodra i vesela, lakonoga; ona jest i trzaja nagla, brza i laka ali i nježna, odmjerena i blaga; ona jest i osobit i h pokret a r uku, glave, grudi, bokova, nogu, trupa i njihaja svakog dijela tijela posebice ili svih zajedno; ona jest i živahna, okretna, žustra, spretna, energična, živa vatra naprosto, ali i nepomična, nepokretna,

O

rijentalni ples u svim bojama i nijansama ukočena, ukipljena, smirena, skrušena. Ona jest plesačica. 6. Onda pokriti se pokretom, i onda rastvoriti se i dlanom/ nadlanicom i stopalom, i onda prekoračujući sve granice osvojiti/srušiti sve granice “zemljom plesa”, i onda staviti tri crtice (- - -) kao da je nešto preskočeno, i onda staviti tri točkice (...) kao da je nešto prekoraknuto, i onda zatvoriti se u zagradu i izletjeti iz nje i precrtati retke ovoga teksta koje smo napisali i/ili koje nismo napisali - i onda ne biti samo ja nego - i ti! 7. Ima li još tko što reći? Zapisati? Otplesati...?...

Orijentirani prema Orijentu! “Za sve nas orijentalni ples nije samo odlična rekreacija, već način života. U njemu smo saželi svu svoju radost, stavove, kreativnost i ljubav...” - kažu u Udruzi “Izis”, kao i njihova predsjednica Lidija Jambriško u povodu plesnog spektakla trbušnoga plesa (u prvom redu tribal fusion stilova što daju mogućnost kombiniranja s ostalim plesnim formama) koji su organizirali pod naslovom - “Pandora’s dance box”. Plesačice s raznih strana svijeta nastupile su pred oduševljenom publikom bilo samostalno bilo u skupinama: osim Mire Betz (SAD) koja je sada u Varaždinu

“...I moje su ruke bile pune perzejinih cvjetova / A moja je kosa otežala od mirisa...”

vodila i plesne radionice, bile su tu Desert Queens, Inanna, (In)Fusion, Kala Shadi, Keelin, Ksenija Visket, Lydia, Natasha Moskaljov, Saharazz, Narya, Nimphea, Pryja, Radha Madhavi, Sanja Peltekovska, Susan Frankovich, Tempest Raga, Tribalica Dance Company, Viveka i Yasmina te jedini plesač Vjekoslav Didović. Egipatski stil najrašireniji je stil orijentalnog ili trbušnog plesa (uz mnogo podstilova). Tribal fusion, najmlađi stil orijentalnoga plesa, podržava i skupnu i solo izvedbu i, uz podstilove, još je evoluirajuća umjetnička disciplina što se razvija iz dana u dan.

“Natopljenu mirisavim uljem / I namir


Znanost i ekologija 27

20. travnja 2010.

SAVJETUJEMO Da bismo uredili što privlačniji vrt, moramo pažljivo odabrati i smjestiti dodatke

Sitnice koje svakom vrtu daju osobni pečat U vrtnu opremu ubrajamo praktične predmete kao što su vrtni namještaj, svjetiljke, ukrasne posude za biljke... Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Dekor iranje vr ta možda podsjeća na uređenje unutarnjih prostora, jer u oba slučaja nastojimo uljepšati prostor ili okoliš u kojem živimo. Pri tome se trudimo svakim novim elementom

p

atuljci sa senzorima čak mogu fućkati za gazdaricom koja bi prošla pored njih koji u njega dodajemo adekvatno dopuniti već postojeću osnovu. Pri uređivanju vrta u kojem želimo često boraviti, odmarati se, dočekivati svoje goste, pripremati roštilj, bitno je odabrati opremu koja će naglasiti i odgovarati izgledu okoliša. U vrtnu opremu ubra-

jamo praktične predmete kao što su vrtni namještaj, svjetiljke, ukrasne posude za biljke, kućice za ptice, napajališta… Njih nadopunjujemo predmetima koji imaju prvenstveno ukrasnu namjenu kao što su fontane, skulpture, figurice, ukrasne kugle, keramički i drveni (često izrezbareni) ukrasi, zvonca, vjetrenjače i slično.

Patuljci i giganti

U trgovinama na raznim sajmovima cvijeća te izložbama možemo primijetiti najrazličitije ukrase za vrtove. Izbor je velik, što je svakako dobro jer ukusi su ipak različiti. Neki više vole jednostavnije elemente, neupadljive dodatke, koji nježno naglašavaju vrt. Drugi se odlučuju za ogromne skulpture i velike dekorativne posude, koje strše i zamjećuju se s veće udaljenosti. No ima i onih koji će se kući vratiti s patuljkom ili šarenom keramičkom gljivom muha-

rom, koju će postaviti pod neko drvo ili grm! Treba znati, trendovi se mijenjaju od jedne godine do druge. Primjerice, unazad nekoliko godina vrtovima su „obitavali“ raznobojni patuljci od kojih su pojedini, opremljeni senzorima, čak fućkali za gazdaricom koja bi prošla pored njih. Međutim, ubrzo su ih smijenili plastični labudovi i prostrane fontane u koje se moglo zasaditi cvijeće. Sve njih danas zamjenjuju smirenije i manje upadljive figure. No, kako god izaberemo, svaki element vrtu će dati poseban pečat. Strogih pravila pri korištenju dekorativnih elemenata nema. Međutim, nije poželjno vrt prenatrpati svim i svačim jer postižemo suprotni efekt pa naša oaza mira i ugode postaje kičasta. Zato nije dovoljno samo kupiti privlačan i dorađeni predmet, već ga treba pravilno namjestiti u vrt.

Velike soliterno postavljene kugle različitih boja privlače pažnju, a u njima se zrcali čitavi vrt

Smještaj ukrasnih i funkcionalnih dodataka Nije naodmet u tuđem dvorištu pogledati i otkriti dodatak koji nam se sviđa te poslije toga kod kuće dobro razmisliti i ocijeniti koliko prostora imamo i kakav ugođaj želimo postići u vrtu. Tek tada slijedi kupnja odgovarajućih ukrasnih dodataka. Želite li postići živost, smjestite u vrt obojene drvene i keramičke proizvode, koji predstavljaju kućice i stilizirano oblikovane životinje. Ako pak želite naglasiti viktorijanski izgled vrta, izaberite teške kamene posude i fontane, ukrašene ornamentima. Većinu dodatnih elemenata

najbolje je smjestiti tamo, gdje će dopunjavati već postojeću scensku vizuru – uz stazice, u blizini vrtnog namještaja (garnitura) ili na cvjetne gredice. Manje predmete moguće je objesiti na grane stabala ili ih smjestiti na police vanjskog namještaja. Na velikim, prostranim vrtovima, dekorativni elementi mogu preuzeti centralnu ulogu. U svakom slučaju potrebno je brinuti se o tome da njihovim izborom ne nastaju prenaglašeni kontrasti koji previše “bodu” oči.

Patuljci pojma nemaju zašto su se baš tu našli

S lončića obavezno uklonite barcodove i cijene


28 Moj vrt

20. travnja 2010.

I TOGA IMA

Selo uređenije od grada Za razliku od susjedne Slovenije gdje je porez na uzgojeno cvijeće samo 5 posto, u Hrvatskoj on iznosi 23 posto. Iznenadila me činjenica da je kod naših susjeda u maloprodaji ne samo balkonsko cvijeće, nego i većina ukrasnog bilja znatno skuplje od cijena na hrvatskom tržištu. Znači da kao potrošači nemamo izgovora da naši balkoni, terase i vrtovi zjape prazni. Trebali bismo po količini zasađenog cvijeća nadvladati naše susjede. Pridonijeli bismo time ukupnom turističkom ugledu našega kraja, ali i prezentiranju vlastite kulture. Stoga je pohvalno da posljednjih nekoliko godina gradovi i sela sve više ulažu napore u uređenju javnih površina, okućnica, balkona, terasa i prozora. Usudio bih se reći da u našim selima balkoni, terase i vrtovi po sadnji cvijeća prijete prestizanjem tradicionalno uređenih pojedinih gradskih četvrti! Moramo priznati da je angažman Turističkih zajednica gradova, županija, lokalnih zajednica i pogotovo medija bio znakovit i urodio je plodom. Svi zajedno pridonijeli su humanijoj sredini življenja. (fp)

Vrlo često čuje se i od starijih ljudi: „Pa imali bi mi svoje gorice, ali nema više ko delati!“, pa su ovakvi prizori za svaku pohvalu

MOJ PRIJEDLOG Vlasnici vinograda muku muče s radnom snagom

Neće mlado u gorice rado Sada je vrijeme najintenzivnijih proljetnih radova, a naći nekoga da ti pripomogne, pravi je „kunst“ Piše: DAVORIN LUKMAN

Nekad se reklo da pravi Varaždinci moraju imati kuću u Varaždinu, grobnicu na Varaždinskom groblju i gorice! Takvih je danas vjerojatno vrlo malo, no obitelj Lukman zasigurno je jedna od onih koje to jesu. Naime, kriza u vrijeme Domovinskog rata bila je razlogom pada cijena nekretnina, a posebice vikendica s vinogradima, i svima je bio potreban novac pa su

se te nekretnine prodavale u bescjenje.

Žulj – ne hvala!

Također je i početak poduzetničkoga doba nakon rata bio razlogom masovnih prodaja gorica, jer je trebao novac za investiranje u privatni biznis! Tako smo, vozeći se našom Varaždinštinom, sve češće viđali zapuštene grunte i kleti. No, s vremenom se desila jedna pozitivna stvar, a to je da se

jedna nova generacija ljudi počela vraćati staroj tradiciji pa je tako danas ponovno sve više obnovljenih vinograda i vikendica. Međutim, postoji jedan vrlo veliki problem koji izgleda nitko ne rješava. Pitanje je to radne snage, dakle ljudi koji znaju i vični su radu u vinogradu. Sada je vrijeme najintenzivnijih proljetnih radova, a naći nekoga da ti pripomogne, pravi je „kunst“. Zato vrlo često čujem i od starijih ljudi: „Pa imali bi mi

svoje gorice, ali nema više ko delati!“ Neki dan je objavlje-

p

ravi Varaždinci imaju kuću u Varaždinu, grobnicu na Varaždinskom groblju i - gorice no da je broj nezaposlenih u Lijepoj našoj preko 317.000! Kako zaposliti sve te ljude, a

perspektive nema na vidiku?! I tako mi je sinula ideja, budući da nedaleko od Varaždina postoji škola „Arboretum“ u kojoj zasigurno postoji i smjer vinogradar i voćar, da bi se dobar dio nezaposlenih na burzi u Varaždinu mogao educirati za pomoć u vinogradima i voćnjacima! Time bi nezaposleni mogli zaraditi koji novac, a držatelji vinograda u okolici našeg lijepog Varaždina dobiti toliko traženu pomoć.


Moj vrt 29

20. travnja 2010.

NOVO OBI u varaždinskom prodajnom centru predstavio novu inventivnu reklamnu kampanju

“Solomaheri” biraju OBI! Svojim potrošačima na brz i učinkovit način olakšava poslove u domu i vrtu VARAŽDIN - OBI trgovina svoj je jedinstveni i stručni odnos prema potrošaču usmjerila u najnoviju reklamnu kampanju pod nazivom ‘Solomaheri“, koja je u varaždinskom prodajnom centru prvi put prezentirana 14. travnja. Treba znati, osnovna ideja Solomahera ujedno je i osnovni pokretač OBI-jeva odnosa prema potrošaču, prema kojoj svatko s lakoćom može obaviti sve poslove u vrtu i domu uz OBI stručno savjetovanje i podršku.

Napravite sami

Glavni motiv za kampanju „Solomaher i“ jest aktualni trend štednje, usmjeravanje prema vlastitom domu te ulaganje u uređenje doma i vrta. U vrijeme štednje, kada manje putujemo i izlazimo, češće ulažemo u vlastiti dom i raznim renoviranjima nastojimo ga učiniti što udobnijim i ljepšim, doznajemo od Michaela Vinzinga, regionalni direktora za OBI Hrvatska. -Upravo je OBI prepoznao taj trend i iskoristio ga kao polazište inovativne i zabavne kampanje „Solomaheri“ koja je usmjerena široj ciljnoj skupini.

KNOW – HOW

Radionice baš za sve

Njome smo se usredotočili na ciljnu skupinu klasičnih kućnih majstora te posebice na obitelji, pojedince i žene – naglašava Michael Vinzing. Upravo zahvaljujući OBI-ju i njegovu posvećenom i stručnom odnosu prema potrošaču svatko može biti svoj majstor te brzo i s lakoćom oba-

u

z stručne savjete učinite svoj dom i vrt još ljepšim, a pritom i uštedite viti sve poslove u vrtu i domu. Treba znati, u sklopu radionice „Solomaheri“ OBI pokreće i praktične radionice u kojima će građani imati priliku dobiti korisne savjete o brzom i jednostavnom uređenju doma i vrta. Tako će uz standardnu stručnu pomoć posjetitelji OBI centara u Varaždinu, Sisku i Slavonskom Brodu imati priliku doznati sve o presađivanju biljaka i radovima u vrtu i na terasi, korisne tehničke savjete poput brze ugradnje sudopera te razne građevinske savjete kao što je postavljanje laminata.

Pri sadnji cvijeća, u poslu našli su se “fizikalac” Mario Peterković i dierktor za OBI Hrvatska M. Vinzig

Osnovna ideja OBI kampanje i radionica jest da svaki potrošač neovisno o predznanju može postati sam svoj majstor. U to se imao prilike uvjeriti i poznati „fizikalac“ Mario Peterković koji je sudjelovao na prvom predstavljanju radionica namijenjenom predstavnicima medija. Mario je tom prilikom dobio korisne savjete, lako primjenjive u vlastitom domu. Svi potencijalni kupci “solomaheri” pozivaju se na radionicu u varaždinsku trgovinu; gdje će imati priliku sudjelovati na radionici već u ponedjeljak, 26. travnja u 18 sati. Dođite svakako!

ko vas jebe

Čak i dame mogu postavljati laminat

Ugradnja sudopera i armature k’o od šale

STEVIJA – slatko, a bez kalorija Proljeće u vašem dvorištu Kaže se da je kriza prilika za nove poduzetničke inicijative. Da je tome tako pokazuju i Parkovi d.d. koji su ove godine, uz svoje redovne aktivnosti u proizvodnji bilja i uređenju zelenih površina u gradu Varaždinu, započeli proizvodnju dvije izuzetno zdrave, a kod nas relativno nepoznate, biljke – batata i stevije. O proizvodnji stevije razgovarali smo sa tehničkim rukovoditeljem Parkova d.d. Romanom Brkić Knežević, dipl.ing.. Zbog čega steviju smatraju slatkom prilikom za sve koji imaju problema sa šećerom, odnosno svojevrsnom revolucijom u kuhinji? Stevija (Stevia rebaudiana L.) je jedan od najboljih prirodnih zaslađivača, čije suho lišće je čak 40 puta slađe od šećera, nema kalorijske vrijednosti i ne podiže razinu šećera u krvi. Upravo zato, pogodna je za dijabetičare i za sve one koji paze na unos ugljikohidrata u organizam. Budući da ne gubi svojstva ni na visokim temperaturama može se koristiti za zaslađivanje kolača, sladoleda i čajeva i ostalih napitaka, kao i u pripremi brojnih jela i konzerviranju voća. Zbog svega toga stevija je pravo proširenje naših kulinarskih obzora u smjeru novog načina zaslađivanja jela. Što čini steviju slatkom i koja sve vrijedna svojstva ona ima?

Svježe lišće stevije slatkog je okusa zahvaljujući glikozidu steviozidu i zbog toga, iako zaslađuje, ne sadrži kalorije. Ona je i izvor kalija, kalcija, kroma, željeza, bjelančevina i betakarotena. Pospješuje aktivaciju enzima u cijelom organizmu, usklađuje probavne i urinarne funkcije organizma, jača imunitet i potiče regene-

raciju organizma. Učestalim korištenjem stevije smanjuje se krvni tlak i blagotvorno se djeluje na rad srca. Zašto je stevija kod nas relativno nepoznata biljka i gdje se može kupiti? Danas je stevija na tržištu prisutna u obliku suhog lišća, zelenog i bijelog praška i u obliku vodenog ekstrakta. U mnogim razvijenim zemljama već je u širokoj primjeni. Parkovi d.d. su, zbog svih gore navedenih ljekovitih svojstava stevije, ove godine pokrenuli proizvodnju stevije koja će se već u jesen moći kupiti u obliku osušenog lišća i zelenog praha. Također, od sredine svibnja steviju ćemo prodavati u Gradskoj vrtlariji u ulici g. Krkleca bb kao presadnicu u lončićima ø10-12 cm. Napominjemo da je stevija biljka koja će u lončićima rasti i koristiti se 3-5 godina. Uz steviju Parkovi su krenuli i u proizvodnju batata. Što njega izdvaja od ostalog povrća? Batat, biljka koja u svjetskim razmjerima nosi titulu najzdravijeg povrća. Bogat je vitaminima i mineralima i niskog je glikemijskog indeksa. Zbog svojih se zdravih svojstava prije nekoliko godina počeo proizvoditi i u Hrvatskoj. Presadnice batata svi zainteresirani već sada mogu kupiti u Parkovima i, kao biljku skromnih zahtjeva, zasaditi u svojem vrtu.

Povoljne vremenske prilike koje su nastupile početkom proljeća pogoduju intenzivnoj sadnji i uređenju, kako javnih površina, tako i privatnih dvorišta. Tako će dobro održavan travnjak dodatno uljepšati i najljepše kuće a ljudima koji u njima žive omogućiti osjećaj ugode i zadovoljstva. Ali treba znati da svaki travnjak, iako je prošle sezone bio ponos Vašeg vrta, po isteku zime može pokazivati rupe, osušene dijelove, prorijeđene dijelove pa čak i korov. Zdrava, puna zelena boja vašeg travnjaka nestaje čim uvenule biljke i korov formiraju sloj koji guši travnjak. Posebno popularna metoda održavanja i revitalizacije travnjaka je prozračivanje, agrotehnički zahvat kojeg vršimo da bi poboljšali propusnost tla za vodu i hranjive tvari koje su neophodne za zdrav izgled travnjaka. Prozračivanje travnjaka obavlja se tako da vertikalni noževi odrezuju pojedino zapleteno korijenje travnjaka i razbijaju sitnu pokoricu zemlje koja se stvara sušenjem tla nakon zalijevanja. Na taj način trava dobiva dovoljno zraka, vode, svjetla i hranjivih tvari. Nakon prozračivanja travnjaka poželjno ga je povaljati kako bi se ispravile sve neravnine nastale uslijed zadržavanja vode, snijega ili jakih kiša. Parkovi Vam nude uslugu formiranje travnjaka i

postavljanje travnog busena, košnje, prihrane, prozračivanja i valjanja. Više informacija na broju telefona 042 332 768 ili na usluge@parkovi.com. Proljeće je i idealno vri-

j e m e z a s a d nju bilja pa, želite li svoja dvorišta pretvoriti u prave male oaze raznolikih biljnih vrsta, posjetite Gradsku vrtlariju Parkova d.d. u Ulici Gustava Krkleca bb. Tamo ćete, uz savjete stručnjaka koji će Vam pomoći u odabiru i uputiti Vas u sadnju, pronaći bogat izbor raznovrsnih sadnica listopadnog drveća i grmlja, crnogorice, pokrivača tla, žive ograde, sezonskog bilja

i trajnica. Posebno ističemo bilje iz vlastite proizvodnje Parkova koje je, za razliku od na ostalim prodajnim mjestima često viđenog uvoznog bilja, prilagođeno uvjetima našeg podneblja i kao takvo bolje uspijeva. Povećana svijest ljudi za kvalitetnim hortikulturnim rješenjima njihovih poslovnihi stambenih prostora rezultirala je povećanom potražnjom za uslugama krajobraznog projektiranja.Parkov i d.d. nude usluge krajobraznog projektiranja - od skice, idejnih rješenja, izvedbenih projekata do izvedbe okoliša stambenih zgrada, dječjih igrališta,sportskih terena, travnatih površina, okućnica, parkova, rotora, drvoreda i ostalih zelenih površina. U krajobraznom projektiranju vodimo se željom za ostvarenje potpunog zadovoljstva naručitelja, stapajući njihove vizije, potrebe i želje sa kreativnim idejama te dugogodišnjim iskustvom naših stručnjaka.

PARKOVI d.d. Hallerova aleja 8, Varaždin Tel. 042 332 777 www.parkovi.com


30 Moj vrt

20. travnja 2010.


Duplerica 31

20. travnja 2010.

om orijentalnog plesa pokrenuli ne samo srce nego i nebo i zemlju

prvu kretnju

HNK-u Varaždin i brojne druge plesačice trbušnoga plesa iz Hrvatske i susjednih zemalja

risanu skupocjenim balzamom...”

“Ona kojoj nema ravne, slična sjajnoj zvijezdi ...”

“Ona čije su ruke sjajnije od zlata...”

“Ona čiji vrat je tanak ko u labuda / I čije su grudi slatke ko dvije jabuke”

“Ona koja ima oči jasnog pogleda / I koja nikad ne zbori uzalud”


32 Putopisi WROCLAV

Najveći grad svoje oblasti Budući da se Krzyzowa nalazi na jugozapadu Poljske, uz granicu sa Češkom, svi gradovi koje smo posjetili dio su Donje Šleske, koja se po krajoliku, arhitekturi i mentalitetu ne razlikuje previše od onoga što možete doživjeti na sjeverozapadu Hrvatske. Svima su nam se najmanje svidjele Katow ice koje djeluju vrlo staro i zapušteno, no kasnije smo saznali da se planira rušenje tamošnjeg kolodvora i

20. travnja 2010.

PUTOPIS Studentica antropologije Ana Petrić posjetila je nekoliko gradova u Poljskoj

Živopisna posjeta 7. MASN konferenciji u Krzyzowi Začudilo nas je koliko je teško dobiti običnu kavu s mlijekom koja se u Poljskoj očito ne pije često, pa smo umjesto nje dobili sve ostale varijante – od macchiata do bijele kave Piše: ANA PETRIĆ

Jedna od prvih stvari koje student antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nauči je rečenica „Učiti, učiti i samo učiti!“ pa sam se, slijedeći taj savjet alfe i omege antropologije u Hrvatskoj, akademika Pavla Rudana, zajedno s devet kolega zaputila u Poljsku na sedmu MASN konferenciju, kako bismo naučili nešto novo i razmijenili iskustva sa studentima antropologije iz drugih zemalja.

Put vlakom

preuređivanje tog dijela grada. Wroclaw je najveći grad Donjošleske oblasti, zajedno s prigradskim naseljima ima nešto više od milijun stanovnika te se može usporediti sa Zagrebom. Centar grada jako je lijepo uređen, sve građevine su obnovljene, sa šarenim fasadama, pa grad djeluje vrlo živahno i ugodno. Osim klasičnih turističkih atrakcija poput katedrale i gradske vijećnice, u Wroclawu sve popularnije postaju male skulpture patuljaka koje je moguće naći po čitavom centru. Patuljci su postali jedan od simbola Wroclawa još u osamdesetima kada ih je pokret Narančasta alternativa kor istio kao jedan od načina mirnog protesta prot iv komunist ičkog režima radeći grafite patuljaka na mjestima gdje su vlasti prekrile grafite koji su izražavali pobunu protiv režima.

Mnogo toga naučili smo i prije same konferencije, pokušavajući pronaći najlakši i najjeftiniji put do Poljske – direktne linije avionom su rijetke i skupe, naizgled jeftine karte uključuju po nekoliko presjedanja od kojih svako podrazumijeva

s

pavali smo u Konjušnici, jeli u Štali, a predavanja i radionice održavali su se u Hambaru ponovno plaćanje pristrojbi pa, kada se sve zbroji, put ispadne poprilično naporan i skup. Najjeftinijom opcijom pokazao se vlak pa smo se stoga hrabro odlučili na putovanje od gotovo

30 sati. Nakon dolaska u Wroclaw imali smo nekoliko sati da razgledamo i njega, prije nego što su po nas i ostale sudionike konferencije došli organizatori i autobusom nas odvezli u Krzyzowu, malo selo sa 200 stanovnika, oko 50 kilometara udaljeno od Wroclawa.

Bez mlijeka

Iako za vrijeme putovanja nismo imali problema sa sporazumijevanjem i komunikacijom, jer većina Poljaka govori engleski ili njemački, začudilo nas je koliko je teško dobiti običnu kavu s mlijekom koja se u Poljskoj očito ne pije često (zbog čega je jeftinije naručiti pivo), pa smo umjesto nje dobili sve ostale varijante kave – od macchiata do bijele kave. Bili smo smješteni u dvorcu iz 18. stoljeća koji je prije pedesetak godina preuređen te se u njemu danas nalazi Međunarodni konferencijski centar. Zgrade u dvorcu još nose imena prema funkcijama koje su nekad obavljale, pa smo tako spavali u Konjušnici, jeli u Štali, a predavanja i radionice održavali su se u Hambaru i Palači. Budući da smo bili udaljeni od većih gradova, većinu slobodnog vremena proveli smo ili na livadi ispred dvorca ili u prostorijama koje su uređene da posluže za opuštanje i zabavu, a nismo se klonili ni kafića u dvorcu (ujedno i jedinog u selu).

Studenti antropologije razmjenjivali su iskustva

U centru zbivanja

Na ulicama i trgovima poljskih gradova živi se aktivan i ugodan život

Klasične turističke atrakcije - lijepe građevine

Sve građevine su obnovljene, šarenih fasada


Sport 33

20. travnja 2010.

HRVANJE Najbolji rezultat u sportskoj karijeri člana HK Vindija na EP u Azerbajdžanu

Tonimir Sokol brončani na EP Do ovog velikog rezultata Tonimir je došao kroz repasaž pobjedom nad turskim reprezentativcem Sonerom Sucuaom Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Hrvatski reprezentativac i član Hrvačkoga kluba Vindija Tonimir Sokol ostvario je najbolji rezultat u svojoj dosadašnjoj sportskoj karijeri osvojivši broncu u kategoriji do 60 kilograma na Europskom seniorskom prvenstvu u Azerbajdžanu.

Povijesni rezultat

Do ovog velikog rezultata Tonimir je došao kroz repasaž pobjedom nad turskim reprezentativcem Sonerom Sucuaom (0-3, 1-0, 2-0). Tonimir je bio bolji od Norvežanina Andrea Bergea (0-2, 1- 0, 1- 0), u četvrtfinalu je pobijedio Bjelorusa Dzmitrya Alenskog (1- 0, 3- 0), dok je u polufinalu zaustavljen od Azerbajdžanca Hasana Aliyeva (0-2, 0-4) koji je kasnije postao i novi europski prvak. U kategoriji do 60 kilograma nastup na Europskom prvenstvu izborilo je 17 hrvača, među kojima su bili brojni bivši osvajači medalja. - Presretan sam, ništa nisam spavao ovu noć od uzbuđenja i još zapravo nisam ni svjestan što sam napravio. - izjavio je Sokol. - Nadam se da će moj uspjeh doprinijeti većoj zainteresiranost sponzora za hrvanje, te meni i mojim kolegama omogućiti bolje uvjete treniranja. Ova medalja mi je došla u pravi čas, sad imam još veći motiv da dam sve od sebe i kvalificiram se za Olimpijske igre.- dodao je Sokol. Sokolova bronca najveći je uspjeh u 60-godišnjoj povije-

sti varaždinskog hrvačkog kluba, stoga ni trener HK-a Vindija Pero Panić koji sa Sokolom radi od prvog dana, točnije svih sedam godina od kada je danas 24- godišnji Varaždinac počeo trenirati hrvanje ne krije oduševljenje. - Isplatilo se sve što smo prošli zajedno, sav trud i rad, sva odricanja. U godini u kojoj slavimo 60 obljetnicu kluba Sokolov uspjeh je šlag na tortu, do sada ni jedan varaždinski hrvač nije osvojio medalju na europskom ili svjetskom prvenstvu. No, to nas ne smije ponesti, u rujnu je na rasporedu Svjetsko prvenstvo i siguran sam da on ima kvalitetu za još veće domete- smatra Panić.

U 26. kolu 1. HNL NK Međimurje i NK Varteks odigrali su dobrosusjedsku utakmicu u kojoj su podijelili bodove. Obje ekipe su zadovoljne iako im ostali rezultati nisu išli “na ruku”. Najnezadovoljniji su ostali ljubitelji nogometa. Varteks je trenutno na 13. mjestu prvenstvene ljestvice s 26 bodova, koliko ima i 14. Međimurje. Iza ovog dvojca nalazi se Zagreb s dva boda manje i već otpisana Croatia Sesvete. Sljedeći vikend baš se sastaju Zagreb i Međimurje u derbiju začelja, a Varteks dočekuje Croatiju Sesvete u drugom derbiju začelja. “Krojačima” bi trebalo biti lakše, ali će sigurno biti zanimljivijo.

Pet medalja za Kaju U Mar iboru je održan plivački miting “Pomlad 2010” na kojem je sudjelovalo 330 natjecatelja iz 21 kluba iz Mađarske, Italije, Slovenije i Hrvatske. Među najuspješnijim natjecateljima bila je mlada Varaždinka, učenica II. c razreda VI. OŠ Varaždin Kaja Sabol, koja je kao članica Čakovečkog plivačkoga kluba osvojila čak četiri zlatne i jednu srebrnu medalju u svojoj kategoriji, te joj je

B

Tonimir Sokol napokon je kapitalizirao svoj rad i očekivanja u HK Vindija kao i u reprezentaciji

Rok Ister kadetski viceprvak Hrvatske Ove su subote aktivne bile i mlade mlade nade Hrvačkog kluba Vindija koje su pod vodstvom trenera Andrije Barića i Petra Zoreca nastupile na Prvenstvu Hrvatske za kadete u hrvanju grčko-rimskim stilom održanom u Zagrebu. Varaždinski klub predstavljalo je pet hrvača, a najuspješniji među njima bio je mladi Rok

Ister koji je u kategoriji do 69 kilograma osvojio drugo mjesto. Vrlo dobar nastup ubilježio je u istoj konkurenciji i Marko Besak koji je izgubio borbu za treće mjesto. Od varaždinskih hrvača nastupili su još Jakov Obranić do 63 kg, Nikola Roth do 69 kg i Svebor Bakšaj do 74 kg.

GIMNASTIKA Na turniru u švicarskom Widnau iznenadio mladi varaždinski gimnastičar

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

velika Dvorana

utorak, 20.04.2010. u 11:00 sati

___________________________________________________________________

velika Dvorana

glavni trener GK Vindija Emil Šanjek. - Drugi Varaždinac Matija Vugrinec odradio je svoju atraktivnu vježbu na preči s dvije manje greške, što ga je spustilo na 29. mjesto, no moramo napomenuti da se borio uistinu svim snagama te nakon greške odradio sve najzahtjevnije elemente, besprijekorno. Matija je ovime pokazao da mu je mjesto u Hrvatskoj reprezentaciji te da će njegovo vrijeme doći zasigurno uskoro. Važno je napomenuti da su se Varaždinci borili s 2 do 3 godine starijim momcima, budući da su tek ušli u juniorsku konkurenciju, a važno je i napomenuti da je Vinko u svojoj vježbi samo jednom manje skvrčio koljeno, da bi ocjena bila za zlato, čime želim reći da u vrhunskoj gimnastici stotinke i milimetri presuđuju - zaključio je Šanjek pohvalivši glavnog sponzora. ___________________________________________________________________

velika Dvorana

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

Varaždinski gimnastičar Vinko Kirinić, član GK Vindija, osvojio je brončanu medalju na svom prvom međunarodnom turniru. U švicarskom Widnau Vinko Kirinić je u juniorskoj konkurenciji s vježbom na konju s hvataljkama odmah uspio osvojiti medalju, sa svega 0.150 manje bodova od prvog Švicarca i drugog Bugara. Vježbu visoke polazne ocjene 16.2, te završne 14.050, izveo je bez pada te time uspio u iznimno jakoj konkurenciji osvojiti medalju, borivši se s juniorima iz Njemačke, Belgije, Švicarske, Bugarske, Costa Rice, Austrije i izrazito jake Engleske. - Prije polaska na put, cilj nam je bio korektan prvi nastup naših gimnastičara, no da ćemo uspjeti uhvatiti ovakav rezultat u ovakvoj konkurenciji, to stvarno nismo očekivali - rekao je

___________________________________________________________________

Vinko Kirinić brončani na konju s hvataljkama

Vinku Kiriniću isplatili su se dugogodišnji treninzi

Dobri susjedi

PLIVANJE

ožo Starčević, također član HK Vindija, osvojio je odlično osmo mjesto Na Europskom prvenstvu odličan plasman ostvario je Božo Starčević, također član HK Vindija koji je prvi put nastupio na Europskom prvenstvu. U svojoj kategoriji do 74 kilograma od ukupno 24 najbolja europska hrvača, osvojio je osmo mjesto. Posljednjeg dana europskog prvenstva koje je od 13. do 18. travnja održano u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu nastupio je i treći Vindijin predstavnik Siniša Hogač koji je u kategoriji do 96 kilograma poražen u prvom kolu od češkog hrvača ( 0-1, 1-0, 0-2).

NOGOMET

subota, 24.04.2010. u 20:00 sati

27.09.2009 16h

26.09.2009 10h

SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

velika dvorana - koncert zabavne glazbe „Malo mi za sriću triba“ 23.09.2009 19h

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

kuglana - turnir umirovljenika u kuglanju s početkom

Kaja Sabol kao najuspješnijoj natjecateljici pripala posebna nagrada organizatora. Najvredniji rezultat postigla je u disciplini 50 m leđno - 43,31 s kao i na 100 m slobodno, 100 m leđno i 50 m delfin.

TEAKWONDO

Kozina srebrni

U Zagrebu je održan 17. Taekwondo turnir DAN-GUN. Nastupilo je 380 natjecatelja iz 50 klubova Mađarske, Češke, Slovenije, BIH i Hrvatske. Nastupili su i članovi iz Taekwondo kluba Varaždin, trenera Esada Garibovića. Nastupili su: ml. kadeti Andrej Pejić, Rudolf Proskura, Leon Bojić i Petar Kozina. Petar je došao do finala, gdje je nakon neriješene finalne borbe izgubio tzv. zlatnim bodom i završio drugi.


34 Sport

20. travnja 2010.

ODBOJKA OK Varaždin izgubio u polufinalu s Mladosti

U zaleđu Varaždin s Karlovcem Treneri moraju biti visokokvalificirani u borbi za 3. mjesto V

eć dugo u sportskim krugovima i među sportskim kuloarima traju rasprave o tome tko može biti trener, tko je bolji trener i slično. reninzi i svi poslovi koje obavlja trener već su odavno prešDamir IVANČIĆ li nivo amaterizma i urednik sportske volonterizma. Davati prednost volji i osjerubrike ćajima nad razumom i razumskim sposobnostima u današnje vrijeme nema podlogu ili može proći samo u iznimnim situacijama. Tako kada danas za trenera izaberu nekoga tko za to nije školovan, nije osposobljen već ima volje i puno je gledao određeni sport, ne smatra ga se nimalo ozbiljnim u toj grani. avezi u nekim granama sportova organiziraju svoja vlastita osposobljavanja „trenera“ kako bi se taj sport popularizirao ili zbog manjka pravog stručnog kadra pa da se premosti određeni vremenski period dok se ne nađe odgovarajući stručnjak. Takvi „treneri“ koji na vikend ili dva dobivaju licencu zasigurno ne zadovoljavaju niti minimalne zahtjeve struke. Pogotovo su opasne kombinacije kada s najmlađim članovima kluba ili sportske udruge rade osobe koje to samo vole i imaju volju, a nemaju potrebno stručno znanje uz neophodno pedagoško obrazovanje. esto je dugogodišnjim sportskim djelatnicima teško objasniti da je sport danas znanost, kao svaka druga i da postoje školovani stručnjaci i oni koji iz hobija gledaju, vole ili proučavaju taj sport. Interesantna je bila jedna rasprava, kojom sam nedugo prisustvovao kada je branjen jedan svježi neškolovani trener činjenicom da je prije bio igrač, da je radio s puno trenera i da ima puno utakmica. dgovor je bio poput: “Bi li se kao pacijent dao u ruke neškolovanom kirurgu da ga operira samo zato jer je bio puno puta u bolnici i gledao puno operacija, ili bi li se dao u ruke kirurgu koji se školovao za mesara, ali ga jako zanima struka kirurga i ima veliku volju to probati.” aravno da je ovo drastičan primjer, ali objašnjava kako na neke poslove i neke struke gledamo daleko drugačije od načina na koji bismo trebali. Dakle, u ozbiljnim sportskim krugovima više nema dileme - treneri moraju biti visokokvalificirane stručne osobe.

T

S

U utakmicama koje su nabijene emocijama i bitne za visoki plasman moraju suditi iskusni i nepristrani suci koji ne smiju biti u sukobu interesa Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Odbojkaši HAOK Mladost izborili su finale 1. HOL pobijedivši OK Varaždin i u drugom polufinalnom susretu. Nakon bolje igre u Zagrebu odbojkaši Mladosti bili su uspješniji i u Varaždinu 3:1 (22:25, 25:23, 25:17, 25:13). U prva dva seta varaždinski odbojkaši parirali su gostima, zatim se igra domaćina počinje raspadati, a gosti igraju sve koncentriranije i bolje. Susret je pratilo nešto

u

srijedu, 21. travnja, igra se prvi susret za treće mjesto između OK Varaždin i OK Karlovac s početkom u 18 sati manje od tisuću gledatelja što je najviše u posljednje dvije godine i to bi mogla biti jedna od najvećih vrijednosti ovog susreta. Nakon prve utakmice, koja je odigrana u Zagrebu, diglo

Zanimljivih i atraktivnih akcija i poteza nije nedostajalo u susretu OK Varaždina i HAOK Mladost

se puno medijske “prašine” zbog prekida i odustajanja Varaždinaca od nastavka susreta u trećem setu. Odbojkaši Mladosti prikazali su bolju igru i pobijedili u prva dva seta, a u trećem su vodili 21:17, ali

Suci i suđenje

Č

O

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

su varaždinski odbojkaši bili iznervirani sudačkim pogreškama, pogotovo linijskih sudaca. Odluka trenera Miroslava Aksentijevića da povuče igrače s terena prokomentirana je na razne načine, ali on je na kraju izjavio kako je u prvom redu želio sačuvati igrače od novih kartona, kazni i izgreda zbog očiglednih grešaka sudaca, pogotovo linijskih.

Podršku s tribina nosio je OK Varaždin u prva dva seta

Bez namjere da se opravdava potez trenera, treba podsjetiti da problem sa sucima nije novi. OK Varaždin već duže vrijeme muku muči sa sucima jer se skoro sa svakog natjecanja, svih uzrasnih kategorija vraća s pritužbama na suce, što ne može biti slučajnost. Posljednji primjer bio je s regionalnog natjecanja učenika osnovnih škola održanog u Nedelišću, a najčešće pristrano suđenje mladi odbojkaši skoro redovito doživljavaju u Daruvaru. Možda je prekid utakmice u Zagrebu bio i medijski dobro tempirani trenutak da sudačka organizacija razmisli

prilikom odabira sudaca i da suce kontrolira i upozorava ih na eventualne pogreške s namjerom razvoja odbojke. U utakmicama koje su nabijene emocijama i bitne za visoki plasman moraju suditi iskusni i dokazano nepristrani suci, koji ni u kom slučaju ne mogu biti u sukobu interesa. Što se tiče mlađih uzrasnih kategorija, u kojima su u pitanju djeca, suci bi morali imati i pedagoško obrazovanje jer ne sude samo odbojkašima i sportašima već i mladim ljudima koje itekako boli nepravda. To je samo jedan segment u popularizaciji i razvoju odbojke, a da se dobro radilo na svim nivoima ne bi bilo stečaja i u Zagrebu bi bilo, razmjerno broju stanovnika 20.000 gledatelja, a ne tek nekoliko desetaka. HAOK Mladost će tako u finalu igrati s Mladosti iz Kaštela, a Varaždin s Karlovcem za treće mjesto, prvi susreti na rasporedu su u srijedu 21. travnja. Drugi susret polufinala završnice 1. HOL između OK Varaždina i HAOK Mladosti igra se večeras u 19 sati.

RAGBI RK Knegingrad nastavlja s natjecanjima u regiji Sjever bez obzira na probleme

Cilj nam je osvojiti prvo mjesto Na igralištu u Turčinu odigrano je 3. kolo Prvenstva regije Sjever za kategoriju stariji i mlađi kadeti. Tom su prilikom stariji ragbijaši Kneginca pobijedili jaku ekipu jesenskog prvaka Zagreb, Rudeš sa 21:5, dok su mlađi kadeti nadigrali i održali lekciju s velikih 90-15. Zadovoljan igrom i borbenošću igrača trener Ma-

rio Sabolić najavljuje teško gostovanje u Sisku. Ragbijaši Knegingrada i dalje na prvom mjestu regije Sjever. - Hvala svim igračima i roditeljima na podršci. Pozivaju se svi koji su u mogućnosti u bilo kojem smislu pomoći klubu za nastavak daljnjeg natjecanja i djelovanja ragbijaša - rekao je trener Sabolić. (di)

Ragbi ekipa pobjeđuje i sve bolje stoji na terenu i tablici


Sport 35

20. travnja 2010.

BICIKLIZAM Cestovna utrka Velika nagrada Varaždina 2010

Žene i kadeti u lovu na nagradu Najbolji domaći natjecatelj bio je kadet Bernard Pačandi, koji je zauzeo sedmo mjesto

Pačandi sedmi

U kategoriji kadeta startala su 32 biciklista, a prvi je u cilj stigao Simon Komperšak iz TBP Lenart, ispred Zvonka

vakodnevno vježbanje na traci odličan je način da ostanete u formi. Ozbiljni trkači i hodači na kraju se okrenu pokretnoj traci da bi mogli sigurno i udobno vježbati u bilo koje doba dana ili noći. itnes stručnjaci slažu se s tim da je jedan od najboljih načina da dođete i ostanete u formi svakodnevno trčanje ili hodanje, no realnost je takva da to nije uvijek sigurno ni praktično “na otvorenoj cesti”. ko imate slobodnog vremeBojan GOLUB na, ili vam je ruta za trčanje/ Kondicijski trener hodanje pokraj prometnice, vaš fitness cluba bi glavni cilj mogao postati da doma dođete živi, a time pro“Sportlife” mašujete smisao cijele stvari. 042/241-600 Isto tako, nije baš zabavno ni mudro trčati po snijegu, poledici, kiši ili jakom suncu. Vježba na pokretnoj traci je rješenje za sve ove probleme. a nekim modelima pokretnih traka možete sami kreirati osobni program vježbanja, a svi modeli, naravno, korisniku omogućavaju da tijekom samog vježbanja mijenja brzinu i nagib, obično pritiskom tipke. ažno je da izmjenjujete programe s ciljem da održite motivaciju za poboljšanje svog cjelokupnog stanja organizma, ili povećanje snage, ili gubljenje suvišne težine ili održavanje tjelesne težine: okušajte hodati unatrag pri sporom tempu hoda. okušajte hodati bočno dokoračno pri sporom tempu hoda. odajte raznim brzinama i nagibima i zamolite trenera da provjeri vaše držanje , stil hoda, tehniku hodanja, itd. očnite vježbanje s 5 minuta trčanja ili hoda na pokretnoj traci, zatim siđite s nje i napravite u 1 minuti nekoliko čučnjeva, trbušnjaka, sklekova ili koje god vježbe koju volite, pa onda opet na pokretnu traku i tako ponavljajte dok niste ispunili svoje uobičajeno vrijeme treniranja. akon 10 minuta hoda ili trčanja, siđite s pokretne trake i 10 minuta radite vježbe istezanja ili dizanja utega, nakon toga opet na traku i ponovite postupak koliko puta želite. apredniji neka istrče intervale - nakon 5 min laganog trčanja na 7 - 9 km/h, trčite 1 min na 10-12 km/h, pa zatim 1 min ponovo na brzini 7 - 9 km/h, tako sve do 25. minute i na kraju 5 min relaksirajućeg trčanja na brzini 6 - 8 km/h. Za pola sata napravili ste dobar trening. ezbrojne su koristi od svakodnevnog vježbanja na pokretnoj traci. Povećat ćete čvrstinu kostiju, izdržljivost te svoje opće zdravstveno stanje. Vježbanje je psihološki pozitivno jer povećava vaš osjećaj postignuća i općeg dobrog stanja te je tako dobro i za vaše mentalno zdravlje.

F Varaždinske ulice bile su u subotu prepune biciklista koji su

Blaška iz BK Stubaki, Stubičke Tolice i Filipa Čengića iz BK Sokol-Cestor, Vinkovci. Najbolji domaći natjecatelj bio je Bernard Pačandi, koji je zauzeo sedmo mjesto. U kategoriji žena, natjecanje se bodovalo za Kup. Nastupilo

je pet biciklistica, a najbolja je bila Maja Marukić iz BK Kalorija Zagreb, ispred Marine Boduljak

BK Loborika i Mije Radotić iz BK Dubrava Zagreb. Domaćih natjecateljica nije bilo.

Izvršnog odbora: Boris Zernec i Alen Leverić. Izabrana je Tehnička komisija u koju su ušli: Branimir Štimec, predsjednik i članovi Mijo Barišić i Čedomil Horvatek. Prihvaćena je novoustrojena biciklistička školska liga za učenike osnovnih škola.

V

KARATE Brojne medalje za KK Ivanec

PRECIZNO SLIJETANJE Državno prvenstvo

U organizaciji Hrvatskog karate saveza u Sportskoj dvorani “Ploče” u Pločama održano je pojedinačno prvenstvo Hrvatske

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u preciznom slijetanju parajedrilicom održano je u organizaciji Hrvatskog zrakoplovnog saveza i Kluba slobodnog letenja Kolibri iz Cvetlina. Letjelo se sa sjevernog starta na Ravnoj gori sa slijetanjem na sletište u Višnjici. Nastupilo je 50 pilota iz 4 države, Austrije, Hrvatske, Slovenije i Srbije. Poredak je bio sljedeći: kod žena prvo mjesto je osvojila Sonja Papeš, druga je bila Jelena Kantoci te treća Ivana Kusanović. U muškoj konkurenciji prvak Hrvatske je Radoslav Ostermann, drugi je bio Bruno Pavić te treći Izidor Maltarić.

Talenti Habek i Hrgarek KSL Kolibri Cvetlin treći u karateu za mlađe uzraste u borbama. U konkurenciji 465 natjecatelja iz 69 klubova pod vodstvom trenera Damira Vrtara i Dubravka Ferek, karatisti Karate kluba Ivanec osvojili su tri državna odličja. Filip Habek postao je državni prvak u kategoriji mlađih kadeta - 42 kg, a Melanija Hrgarek doprvakinja u kategoriji učenica - 32 kg, Prošlogodišnja prvakinja u katama Petra Brlečić, u borbama je osvojila treće mjesto u kategoriji učenica - 32 kg. Kratisti KK Ivanec nastupili su i na turniru Euro Grand Prix Međimurje gdje su osvojili dvije medalje. Filip Habek osvojio je zlato a Melanija Hrgarek srebro.

A

N

Novo vodstvo BD Sloga Na 98. redovnoj skupštini Biciklističkog društva Sloga Varaždin za novog šefa struke izabran je aktualni hrvatski prvak i olimpijac Varaždinac Radoslav Rogina koji će biti zadužen za sve kategorije biciklista. Izabrana su i dva nova člana

Vježbanje na traci za trčanje S

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinsko Biciklističko društvo Sloga organiziralo je tradicionalnu cestovnu utrku Velika nagrada Varaždin 2010. Natjecanje se održalo u kategorijama za kadete i žene, koje su se natjecale za Kup. Start i cilj utrke bili su u Zagrebačkoj ulici kod hotela Turist.

Sport

za bolje zdravlje

Ekipno prvo mjesto osvojio je klub KPJ Zagreb, drugo mjesto LK Parafreak i treće KSL Kolibri Cvetlin. U otvorenoj konkurenciji prva tri mjesta osvojili su piloti iz Slovenije kojima je ovo natjecanje bilo ujedno izborno za njihovu reprezentaciju. U sklopu natjecanja prve dvije serije letova bodovale su se za 1. kolo Hrvatske lige u preciznom slijetanju. Podršku organizatoru pružili su Varaždinska županija, Općina Bednja i Turistička zajednica Sjeverno Zagorje te sponzori. Natjecanje je završilo svečanom podjelom medalja i pehara u Vatrogasnom domu Cvetlin.

P P H P

N N B


36 Sport

20. travnja 2010.

FINANCIRANJE HOO utvrdio nepravilnosti u trošenju novca klubova

Članovi Boks kluba Omega na prvenstvu u Sesvetama

Zlato za Mariju Kosi Članovi Boks kluba Omega Varaždin nastupili su na državnom prvenstvu u boksu za kadete, kadetkinje i seniorke koje je održano u Sesvetama. Osvojili su dva zlata, jedno srebro i dvije bronce što ih je svrstalo na drugo mjesto po osvojenim odličjima od svih klubova u Hrvatskoj. Zlato su osvojile: Marija Kosi do 60 kg – seniorka i Marija Petric 60 kg – juniorka. Srebro je osvojila Ksenija Ko-

prek do 82 kg – seniorka, a broncu su osvojile Jovana Vučić do 75 kg – seniorka i Nino Kruhek do 48 kg - mlađi kadet. Najzapaženiji rezultat je onaj Marije Kosi koja je osvojenim seniorskim zlatnim odličjem osigurala mjesto u reprezentaciji te mogućnost otputovati na Svjetsko prvenstvo koje će se održati na Barbadosu u Sjevernoj Americi. Tu je i juniorka Marija Petric koja kandidira za juniorsku reprezentaciju. (di)

Beatović s novom medaljom Karate klub Mladost Varaždin nastupio je u Zagrebu na Memorijalnom turniru za pale hrvatske branitelje. Nastupilo je 460 natjecatelja iz 45 klubova Hrvatske, Austrije, Mađarske, Makedonije i Slo-

venije. U kategoriji učenika do 30 kg Izidor Beatović osvojio je broncu pobjedom nad Župančićem iz Bregane, dok je mlađi kadet Karlo Fajfar ispao u 1. kolu od Vekića iz Hrvatskog dragovoljca.(di)

Pobjednik Zoran Jagić Na pojedinačnom regionalnom prvenstvu za seniore najuspješniji je bio Varaždinac Zoran Jagić koji nastupa za ekipu Bjelovara. S 1186 srušenih čunjeva plasirao se na završno državno natjecanje zajedno s drugoplasiranim Zdenkom Paletom te Velimirom Mrkonjićem, Dariom Dudom i Bojanom Košarom. Odličnim rezultatima, za Bjelovar u prvoj ligi i Medveščak u Zoran Jagić drugoj ligi, u ovogodišnjoj sezoni perspektivni Zoran Jagić ušao je u širi izbor za kuglačku reprezentaciju Hrvatske, pred kojom je nastup na Svjetskom prvenstvu koje se održava u Rijeci krajem svibnja.

Mlađi kadeti sedmi Ekipa mlađih kadeta OK Varaždina osvojila je sedmo mjesto na državnom prvenstvu održanom u Makarskoj. Najprije su izgubili od vršnjaka iz osječkog MOK Mursa 2:0, zatim su istim rezultatom pobijedili ekipu OK Opatija, od OK Zadar izgubili 2:0 u setovima te od OKM centrometala iz Črečana izgubili su ponovo s 2:0. U grupi su tako zauzeli pretposljednje četvrto mjesto. U utakmici za 7. mjesto pobijedili su ekipu HAOK Mladosti 2:0. U konkurenciji mlađih kadetkinja nastup na državnom natjecanju nije izborila ekipa OK Varaždina. (di)

Kovačiću treća titula Split je bio domaćin prvenstva države u Muay thai-u za juniore i seniore, a nastupili su i članovi Kickboxing kluba Sračinec Jurica Škoranec, Mario Agatić i Siniša Kovačić. Priredbu je

Siniša Kovačić

otvorila legenda hrvatskog borilačkog sporta i osvajač prvog K-1 turnira Branko Cikatić kojemu su tom prigodom uručeni ključevi nove Muay thai dvorane u Splitu. Jurica Škoranec i Mario Agatić osvojili su srebrne medalje i time potvrdili svoju dobru formu i fizičku pripremljenost. Siniša Kovačić dvostruki prvak u Muay thai-u pobjedio je nokautom u drugoj rundi i tako treći put postao prvak Hrvatske u toj borilačkoj disciplini. (di)

Mladi uspješni učenici i sportaši izabrani od prijatelja iz osnovnih škola i nagrađeni od Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina

Mijenja se model financiranja programa

HOO više ne isplaćuje novac sportskim zajednicama nego će izravno plaćati dobavljačima po odobrenom predračunu projekta

FINANCIJE Uvedene mjere za racionalizaciju i štednju u HOO-u

Prilagođavamo se situaciji

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Hrvatski olimpijski odbor utvrdio je nepravilnosti u korištenju odobrenih novčanih sredstava klubovima i savezima. Vijeće HOO-a naložilo je uredu za programe lokalnoga sporta da preuredi svoje programe na način da HOO više ne isplaćuje novac sportskim zajednicama nego će izravno plaćati dobavljačima po odobrenom predračunu projekta koji je prihvaćen.

Promjene

Ova promjena neće imati utjecaja na programe u kojima je HOO jedini izvor financiranja. Međutim, u programima kao što su zajednički programi HOO-a i lokalnih spor tskih zajednica, gdje više partnera sufinancira isti program, postavlja se pitanje na koji se način može nastaviti suradnja. - Trenutno se razmatra

Zlatko Mateša

mogućnost da se zajednički programi HOO-a i lokalnih sportskih zajednica sufinanciraju iz dva izvora: jedan bi bio HOO, a drugi jedinica lokalne ili područne samouprave. Jedinice lokalne ili područne samouprave transferirale bi svoj udio na račun HOO-a, koji bi tada izravno plaćao dobavljaču za ukupne troškove programa, po odobrenom predračunu, te bi se na taj način kontrolirala financijska realizacija odobrenog programa. HOO bi dostavio jedinici lokalne ili područne samouprave dokaze o uplati i time financijski opravdao namjensko trošenje - izjavila je Alma Papić, pomoćnica glavnog tajnika HOO-a za

S obzirom na sve prisutniju financijsku krizu kako se u tome snalazi Hrvatski olimpijski odbor odgovorio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša prilikom boravka u Varaždinu. Za sada, zahvaljujući našem glavnom tajniku gospodinu Josipu Čopu i našim profesionalcima Hrvatski olimpijski odbor uredno ispunjava sve

svoje obveze. Prilagođujemo se situaciji kakva je svima nama u društvu. Smanjili smo i racionalizirali poslovanje, uveli smo sve moguće mjere racionalizacije i štednje i za sada, ukoliko se nešto dramatično ne promijeni mi ćemo moći isfinancirati sve programe i stipendije, što je naš primarni cilj.

programe lokalnoga sporta i dodala kako se nada da će još povećati suradnju s Upravnim odjelom za sport Grada Varaždina. Na kolegiju gradonačelnika

novi transparentni model financiranja, ali dodaju i uvjet: “Uključivanjem predstavnika jedinice lokalne samouprave u proces izvođenja određenog programa, dotično u rad tijela HOO-a koje će provoditi određeni program u jedinici lokalne samouprave koja sudjeluje u njegovom sufinanciranju.” Svrha programa koje podupire HOO je stvaranje uvjeta za razvoj sporta na način da HOO u suradnji sa sportskim zajednicama potiče ulaganje uvjeta za razvoj sporta tako da HOO u suradnji sa sportskim zajednicama potiče ulaganja u nove, planski osmišljene projekte za djecu i mlade u lokalnim zajednicama.

u

suradnji sa sportskim zajednicama HOO potiče ulaganja u planski osmišljene projekte za mlade u lokalnim zajednicama Varaždina dano je uvjetno pozitivno mišljenje. U odgovoru HOO-u piše kako pristaju na

KAJAK I KANU Uspješan vikend na Kupi za varaždinske veslače

Osam medalja za kajakaše

E. Milihram ponovo uspješan

Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su na dva natjecanja održana na rijeci Kupi. U natjecanju u spust sprintu nastupilo je 35 posada iz Hrvatske i Slovenije. U konkurenciji juniora u kajaku jednosjedu pobijedio je Matej Herkov, dok su se David Rožmarić i Matija Fadiga plasirali na deveto i deseto mjesto. U konkurenciji kanu jednosjeda kod seniora pobijedio je Emil Milihram, a kod juniora Dino

Bužić, dok je Leon Bužić zauzeo četvrto mjesto. Natjecanje je nastavljeno Prvenstvom Hrvatske u klasičnom spustu za juniore i seniore. Članovi KKK Varteks osvojili su pet naslova državnih prvaka. Državni prvaci u konkurenciji juniora postali su Matej Herkov u kajaku jednosjedu, Dino Bužić u kanu jednosjedu, i u konkurenciji juniorki Mia Fadiga. U konkurenciji seniora Emil Milihram je potvrdio svoj

suverenitet u kanu jednosjedu kao i Elvis Sanjković i Siniša Martinčević u konkurenciji kanu dvosjeda. Oba natjecanja bodovala su se kao izborna za sastav reprezentacije Hrvatske koja će nastupiti na Europskom prvenstvu u spustu i sprintu koje će se tijekom srpnja održati na rijeci Ibar u Srbiji. Nakon prva dva natjecanja s dvije pobjede Dino Bužić i Matej Herkov kandidati su za juniorsku reprezentaciju.


Vidokrug 37

20. travnja 2010.

Kazivačica je pohađala osnovnu školu u Bednji čija zgrada još i danas stoji preko puta župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije

U školskoj klupi „packe“ i pogled na kralja Aleksandra Kraljeva slika nekad se dobivala uz pohvalnicu za odličan uspjeh

TREBA ZNATI Do škole se pješačilo 4 kilometra na bosim nogama

Crtice o školstvu u Bednji

Piše: MARIJA DOLENC

Ponovno se vraćamo u Rinkovec i bednjanski kraj, ali ovaj put ne preko ranog djetinjstva, pelena i krstitki, kao u prošlom nastavku, nego preko zbivanja vezanih uz osnovnoškolsko obrazovanje kazivačice Anđele Ribić. Bila su to vremena kada je bilo sasvim uobičajeno od učitelja dobivati packe, a potpuno neobično vidjeti automobil.

Pedagoška palica

- Kako onda nije bilo radija ni televizije, a novine smo dobivali samo svaki tjedan jedanput, nismo znali što se po svijetu događa. Ako bi se nešto dogodilo ili nešto prodavalo u selu, to se metnulo na oglasnu ploču pred mjesnim uredom. Novine je rijetko tko kupovao jer nije svatko imao novaca. Ja sam samo znala da smo imali kralja Aleksandra. Njegovu sliku sam dobila za pohvalnicu u školi za odličan uspjeh i to sam dobila tri puta - rekla nam je Anđela koja je pohađala osnovnu školu u

Spomen ploča Franji Sertu

Bednji, čija zgrada još i danas stoji preko puta župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Ideje nadobudnih

a

ko je trebalo, pasla sam kravu na štriku i čitala roditelja o djeci koja kreću u školu s predznanjem čitanja sežu, što sada sa sigurnošću možemo potvrditi, barem 80 godina u prošlost. Naime, Anđela piše kako je njen otac htio da ona bude odličan đak pa je odlučio podučiti je čitanju.

Zgrada škole u Bednji izgrađena je godine 1879. jer je stara drvena škola izgorjela 1870. godine. Nakon Franje Serta, jedan od učitelja postaje Viktor Cvitan kojeg Anđela Ribić pamti kao dobrog učitelja, strogog ali pravednog. U školu je krenula s osam godina, a da je školovanje bilo vrlo teško govori činjenica da je do škole morala pješačiti 4 kilometra na bosim nogama.

Nakon četverogodišnje osnovne škole trebalo je ići dalje u višu školu, srednju školu ili u kakav zanat. Na daljnje srednjoškolsko obrazovanje odlazilo se u Varaždin, no rijetki su imali tu priliku jer nije bilo novaca. Zbog toga su mnogi nakon završetka osnovne škole ostali u Rinkovcu i nastavili svoju izobrazbu u obliku “evo ti motiku u ruke i radi.”

- Sad su počele muke, htio je da znam čitati prije nego krenem u školu. To je bio teror za mene, on bi mi rekao slova, a ja ih moram složiti i reći riječ. Bile su slike, na primjer, kod “i” igla, kod “a” auto i tako sam brzo učila. Za dva mjeseca, kad sam krenula u školu, znala sam pročitati cijelu početnicu - kaže Anđela. Ali, došlo je do problema. Naime, danas nedopustivo, iako se svi bojimo priznati da bi tu i tamo ipak pribjegli starim metodama kažnjavanja nemirnih učenika, ali i vlastite djece, nekada je bilo sasvim normalno dijeliti kazne u obliku “packi” ravnalom po prstima ili šibom po stra-

žnjici. To je iskusila Anđela i to zbog silne dosade u školi kada su djeca učila slovo po slovo, što je ona već ranije savladala, pa je bila nemirna, šapćući pomagala drugima u razredu i tako često dobivala packe. Da bi muka bila još veća, kazivačica se prisjeća kako su je zbog preranog gubitka majke svi sažalijevali i razmazili pa je zbog toga znala biti zločesta i tako još dodatno kod kuće “zaradila” batine šibom. S obzirom na to da se moralo raditi i ići školu, kazivačica se snalazila na sljedeći način: - Sakrila sam se i pisala zadaću, ako je bilo nešto za čitanje, pasla sam kravu na štriku i čitala.

PROMETALA Anđelina nikad ostvarena vožnja do škole automobilom

Zavjet – položit ću vozački ispit!

Župna crkva u Bednji

Bilo je to tridesetih godina 20. stoljeća. Tada jedini auto na Bednji imao je gospodin Hočuršćak. On je bio rodom iz Bednje, a radio je i živio u Varaždinu gdje je, prema Anđelinom sjećanju, možda bio i prvi taksist. Često je dolazio u posjet Bednji pa je jednom u prolazu, kada su Anđela, njena sestrična Slava i

prijateljica Milica hodale prema školi, ponudio prijevoz do škole s obzirom na to da je poznavao lokalnog gostioničara i njegovu kćer Milicu. Međutim, sestrična Slava je zaostajala za Anđelom i Milicom, a gospodinu Hočuršćaku se žurilo i nije stigao čekati. Tako je Milica ušla u prvi auto na Bednji dok je Anđela to

tužno promatrala jer nije nikud smjela bez sestrične. Bila je to prava trauma za Anđelu, plakala je cijeli dan i krivila sestričnu kažnjavajući je povlačenjem za kečke. Tada je Anđela čvrsto odlučila da će položiti vozački ispit, a to je i učinila 1966. godine i tako bila među rijetkim vozačicama u Varaždinu.

Legenda o vilama

Najljepše legende puka hrvatskoga

OTKRIVAMO Izvorna kazivanja Anđele Ribić o životu u Rinkovcu (2)

U

kr iževačkom kraju i u mnogim dijelovima Hrvatskog zagorja u narodu se pričalo da vile svakog mladog petka s neba dolete i uče žene kako treba liječiti i ljudima koristiti. Takve žene postanu „vilenice“. kada je riječ o zloj volji gorskih vila koje znadu ljude mučiti, govori i jedna pjesmica iz sela Zbelava pokraj Varaždina: “Stani se gore Ivan mlad Nemrem se stati Gore ja Vila me sarce Bodeju.“ varaždinskom kraju narod je „vile vodene“ opisivao da su to pola ribe i pola djevojke te su ih u Varaždinu i okolnim selima zvali „morske puce“. To se odnosilo na one vile koje žive u moru, a vile u slatkoj vodi nazivali su „povodkinjama“ i one su u pravilu bile zlobne. Staništa „vila gorskih“ bila su od Velebita do Samoborskoga gorja i planinskog područja Hrvatskog zagorja. U spilji Vindija pokraj Gornje Voće na Ravnoj gori stanovale su dobre vile gorske, kao i u Vilinskoj jami na Strahinjčici. varaždinskom kraju u narodu se govorilo i o „poljskim vilama“ koje su bile dobre, blagotvorne i pomagale su seljacima u poslovima na polju. A onda se dogodilo da su ove vile nestale, otišle. Narod je to objasnio sljedećim riječima: „Otkad su se ljudi iznevjerili starim krepostima, otkad su pastiri zabacili frule, tambure i pjesme te primili u ruke bičeve, počeli pucati puškama, nestalo je vila s hrvatskoga polja.“

A

U

U

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić


38 Savjetnik

20. travnja 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Nisam toliko bogat da kupujem jeftino (2)

Ljubav je relativna

T

ijkom ljeta, sve obilnijem zalijevanjem tope se soli u tlu zbog čega prvo strada korijenje, zatim će se posušiti lišće i na kraju propadne sav vaš trud i novac uložen u balkonsko te sobno bilje. U kvalitetnom supstratu je sadržaj soli naznačen, kao i kontroliranoj hrani GM. Drugi vrlo važan faktor je pH, odnosno kiselost tla. Franjo Pavetić U prirodi biljke odabiru “Nije sramota raditi, same stanište u odnosu na a kamoli u vrtu” strukturu tla, vlagu u tlu i zraku te sunčan, sjenovit ili polusjenovit položaj dok u balkonskim kutijama to mi moramo osigurati pravilnim odabirom supstrata i smještajem pojedinih biljaka sukladno njihovim zahtjevima. Što se tiče oznake na deklaraciji supstrata, za balkonsko i ljetno cvijeće je pH od 5,5 do 6,5. Primjera radi - calluna, azalea, rhododendron, te erica uspijevaju u tlu (supstratu) čija je kiselost znatno povišena i pH iznosi 4,2 - 4,5, a sadržaj soli u tlu može iznositi svega 0,2 g po litri supstrata! Uz spomenute naznake, važna je i struktura tla, omjer gnojiva, brza ili spora pristupačnost gnojiva biljkama. Svi ti faktori igraju značajnu ulogu u određivanju kvalitete supstrata, a time i cijene. Odaberete li odmah u početku odgovarajuće sanduke, kvalitetnu zemlju te zdrave biljke, možete očekivati i vrhunske rezultate. Da, ali kvaliteta ima svoju cijenu i ne prodaje se svugdje. Odlučite li se za nešto jeftiniju varijantu i zbog toga saditi dva ili više puta tijekom sezone, to je doista vaša stvar. Naslov ove kolumne zapravo nudi odgovor.

Pametan dom Evolucija pametnih domova

Davorin LUKMAN

Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

P

rošlotjedna neugodna iskustva ponukala su me da napišem kolumnu pod ovim naslovom. Zapravo, radilo se o situacijama u kojima kao ordinarius odnosno osoba educirana da pomaže i liječi životinje tj. doktor veterinarske medicine, nisam ni imao mogućnost pružiti pomoć pacijentima. prvom slučaju radilo se o mačku koji nije jeo nekoliko dana i vlasnik je tražio da ga eutanaziram. Zamolio sam vlasnika da mi dozvoli da mačka barem pregledam prije eutanazije

U

D

bio samo 12%, evidentno je bilo i zakazivanje bubrega. Zapitao sam vlasnike da gdje su bili tako dugo, jer se radi o neizlječivom stadiju babezioze, a oni su mi odgovorili da nisu prije došli, jer kujica tri dana nije izlazila iz kućice! Nisam mogao vjerovati da čujem takav odgovor! Treći slučaj je hitna intervencija u dežurstvu, no

kad sam vidio da psa nose s nogama prema gore, a glava mu nekontrolirano visi, shvatio sam da nije riječ ni o kakvom hitnom slučaju, već dugotrajnijem zanemarivanju potrebe za liječenjem psa. Kad sam vlasnike upitao gdje su bili do sada s pa-

cijentom, odgovorili su mi da je još jučer mogao dići glavicu! Naravno, pas je danima bolovao, nije jeo i pio je obilne količine vode, ali to nije bilo dovoljno da vlasnici potraže pomoć veterinara! kad sam čuo: „Tak nam ga je žal!“, jedva sam se suzdržao od reakcije na lažnu ljubav! Iako je Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno zanemarivanje životinje s obzirom na njihovo zdravlje, tj. propisano je da posjednik mora životinji koja pokazuje znakove bolesti ili je ozlijeđena osigurati bez odgađanja prikladno zbrinjavanje, odnosno veterinarskozdravstvenu zaštitu, iz ova tri primjera vidimo da to nije slučaj! Izlika za ovakvo ponašanje ne može biti ni kriza, jer za kavicu i piće i potrošiti gdje ne treba uvijek imamo, a za naše kućne ljubimce „koje obožavamo i koji su nam sve na ovom svijetu“ baš i ne. edno što možemo zaključiti je - da je ljubav relativna!

A

J

Energetski kutak Energetska učinkovitost u uredu (1)

I

ako mnogi smatraju da je ideja pametnih domova nova, ona postoji već više desetljeća, a proizašla je iz modernog načina života. Ideja pametne kuće osigurala bi udobniji privatni život i tako dala više prostora i vremena za kreativniji poslovni život. Kao i uvijek, implementacija ideje morala je pričekati Goran Levanić odgovarajuća tehnička rješenja Impressum d.o.o. koja su s vremenom postajala sve bolja, a mogućnosti autoVaraždin matizacije različitih procesa 091 / 9241-499 u kućanstvima postale su sve veće. S pojavom jeftine proizvodnje procesora, mogućnosti automatizacije tih procesa postaju gotovo neograničene. Naravno, takve mreže imaju specifične uvjete, kao što je niska cijena i dugotrajan i pouzdani rad uređaja. Radi jednostavnosti i niske cijene izvedbe, potrebno je da komunikacija u takvim uređajima bude bežična. Upravo je bežična komunikacija ogromni potrošač energije: za prijenos samo jednoga bita preko radiovalova, potrebno je onoliko energije koliko jednome mikrokontroleru za obavljanje 3000 instrukcija. Iz ovoga se da zaključiti zašto je optimizacija komunikacije bitna stvar. ZigBee je protokol koji zadovoljava navedene uvjete: nisku cijenu uređaja, vrlo malu potrošnju, te pouzdanost kao i jednostavnu instalaciju i održavanje, iz razloga jer je razvijen baš u svrhu rada pod takvim uvjetima. Dakle, radi se o sustavu koji kombinira najnaprednije softverske, hardverske i komunikacijske tehnologije koje je moguće primijeniti u svakodnevnom životu kako bi se stvorilo idealno okružje te sigurno i ugodno stanovanje. Cijeli sustav temelji se na jednostavnom principu uporabe i u potpunosti je usklađen s “plug & play” mogućnostima kako bi ga svi korisnici s lakoćom naučili primjenjivati. Također, jednom instalirani “pametni” sustav nije potrebno naknadno programirati niti svakih desetak dana zvati servisera, jer se cijeli sustav u potpunosti prilagođava upravo vašim željama i potrebama, a na vama ostaje da upravljate domom jednostavnim pritiskom na iPhone ili na ekran osjetljiv na dodir.

i ustvrdim postoji li uopće indikacija za usmrćivanje ili ipak postoji mogućnost da mu se pomogne. Pronašao sam u jednom dijelu usne šupljine upalu zubnog mesa, zbog obilja kamenca i rekao vlasniku da se to može riješiti uz njegov pristanak. Vlasnik je odgovorio da je mačak star 12 godina i da je već bio jednom bolestan, doduše prije godinu dana, i da se to ne isplati (vjerojatno zbog dobi). Začudila me lakoća s kojom je vlasnik donio s vo j u odluku, budući da nam je napričao koliko mu on znači, koliko mačka svi vole i kako bi sve dali za njega, jer je on njihov ljubimac! rugi slučaj je kujica koja je dovedena u izuzetno teškom stanju i kad sam je pregledao i načinio pretrage, shvatio sam da joj nema spasa, hematokrit je

tople vode troši se oko 9% energije, dok na kuhinjske uređaje i klimatizaciju otpada 5%, odnosno 4% ukupno utrošene energije. ametnim gospodarenjem energijom isti poslovni proces često se može obaviti uz manje utrošene energije, tj. energetski uč inkov ito. Sam proces uspostave učinkovitog korištenja materijala i energije u ureds ko m p o s l o v a nju sastoji se od nekoliko važnih koraka, a jedan od najvažnijih je zasigurno podrška uprave. Uprava mora donijeti politiku tvrtke kojom se teži prema učinkovitoj upotrebi energije i materijala, a time i ka smanjenju utjecaja na okoliš. Sljedeći korak je određivanje odgovorne osobe ili tima stručnih ljudi unutar tvrtke, s ciljem praćenja potrošnje energenata i korištenja uredskog materijala i

P Davor Cikač

dipl. ing. el., tajnik

davor.cikac@energo-consult.hr www.energo-consult.hr 095 840 8300

M

oderan ured danas je nezamisliv bez računala, printera i ostale uredske opreme koja olakšava i ubrzava rad. S druge strane, takav ured troši mnogo energije, vode i raznih materijala nužnih za poslovanje, čime svakodnevno nastaju velike količine otpada. Potrošnjom energije najviše se utječe na okoliš, a ona također predstavlja i najveći izdatak u uredskom poslovanju. Gotovo 50% energije utroši se na zagrijavanje prostorija, oko 14% otpada na rasvjetu, a oko 16% na ostalu uredsku opremu. Na pripremu sanitarne

usluga. Odgovorna osoba mora imati tehničke i analitičke sposobnosti za utvrđivanje postojećeg stanja u tvrtki, ali i dovoljno znanja o modernim tehnologijama kako bi uspješno mogla odrediti ciljeve do kojih se želi stići. Ukoli-

ko odgovorna osoba nema dovoljno iskustva, poželjno je zatražiti pomoć stručnijeg vanjskog suradnika ili tvrtke, koji pomažu u uspostavi i pro-

vedbi koncepta. Nakon određivanja prioriteta i uspostave koncepta kreće se prema određivanju mjera kojima će se utjecati na aktivnosti zaposlenika. eke od mjera su npr. slanje dokumenata elektroničkom poštom, ispisivanje sadržaja dvostran o na papiru, korištenje recikliranog papira, racionalno kor ištenje uređaja za grijanje i hlađenje, kupovinu energetski učinkovitije opreme u skladu sa stvarnim potrebama, dijeljenjem resursa smanjiti količinu uredske opreme i drugo.

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com


20. travnja 2010.

Oglasi 39


40 Zdravlje

Visoki tlak, niski šećer?!

Većina ljudi ima povišeni srčani tlak, ali ima i 80-godišnjaka s idealnim tlakom. Zaključio je to Josip Kanižić iz varaždinskog Crvenog križa nakon što je u prošlu srijedu, na Svjetski dan zdravlja sat vremena mjerio tlak zainteresiranim građanima na Varaždinskom placu. Zanimanje je bilo tako veliko da je u prvih sat vremena akcije, koju su organizirali Gradski crveni križ i Upravni odjel za zdravstvo i skrb Grada Varaždina, tlak i šećer dalo izmjeriti gotovo 60 ljudi. - Imam povišeni tlak, a i šećer. Pijem tablete za snižavanje tlaka, a one za šećer sam pila samo mjesec dana jer mi se

vrtjelo u glavi. Od lani nisam kontrolirala kakav mi je šećer. Iskreno da vam velim, ne pazim se. Volim papati – iskrena je bila Ljubica Petriš. I dok su izmjerene vrijednosti tlaka bile zabrinjavajuće, Ljiljana Volić iz Gradskog crvenog križa, koja je mjerila šećer, i sama je bila iznenađena dobrim rezultatima. - Mogu vam reći da je od 60-ak ljudi samo kod dvoje šećer bio povišen, što je odlično – zaključila je. No, bez obzira na rezultate, ova akcija trebala bi biti poticaj svima da redovito kontroliraju tlak i šećer, ali i da paze na prehranu te uzimaju terapiju koju im propišu liječnici. (vms)

Velika biciklijada u Međimurju za zdravlje S ciljem da što veći broj ljudi potaknu da se redovito bave tjelesnim aktivnostima, što značajno utječe na zdravstveno stanje, a time i na kvalitetu života, Međimurski savez sportske rekreacije “Sport za sve” ove nedjelje, 25. travnja, organizira “Biciklima međimurskim putevima – BIMEP 2010”. Ističu da je riječ o jednoj od najvećih jednodnevnih sportsko-rekreacijskih manifestacija u ovoj godini, koju organiziraju povodom Međunarodnog dana zdravlja. Organizatori pozivaju građane da se priključe na jednom od 12 stajališta u Međimurskoj županiji (Donji Kraljevec, Donja Dubrava, Kotoriba, Orehovica, Macinec, Štrigova, Sv. Martin na Muri, Mursko Središće, Domašinec, Podturn, Prelog i Čakovec). Biciklom se u vožnju možete uključiti od 9 do 17 sati, a potrebno je samo ispuniti prijavnicu i uplatiti pet kuna startnine. Inače, BIMEP neće biti odgođen ni u slučaju lošeg vremena. (vms)

Što je tjelesna psihoterapija? “Tjelesna psihoterapija – tjelesni potencijal za oporavak” naziv je predavanja koje će sljedeći utorak, 27. travnja, u Pučkom otvorenom učilištu u Varaždinu održati mr. sc. Velimir Dugandžić, certificirani su-

pervizor, gestalt i sistemski psihoterapeut. Predavanje, jedno iz ciklusa koje zajednički organiziraju Dugan d.o.o. i Pučko učilište, u velikoj dvorani počinje u 18 sati, a ulaz je besplatan. (vms)

20. travnja 2010.

LJEKOVITO BILJE Mirisni jastuk dobio 2. nagradu u Opatiji

Čudotvorna melisa odnosi nemiran san Mirisni jastučić punjen matičnjakom osvojio je priznanje na sajmu Kvarner Expo u Opatiji Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Jakopović iz Pake sudjelovalo je na sajmu proizvođača suvenira Hrvatske Kvarner Expo, koji se tradicionalno održava tijekom Velikoga tjedna u Opatiji. S obzirom na to da se svake godine ocjenjuju autohtoni suveniri u tri kategorije - ukrasni, upotrebni i prehrambeni

K

uća magične trave upravo rješava postupak eko certifikacije

Melisa ili matičnjak biljka je koja pomaže u uklanjanju nemirnih snova te lišava organizam stresa

suveniri, OPG Jakopović, koje se bavi izradom proizvoda od matičnjaka, također se natjecalo te je osvojilo drugo mjesto u kategoriji upotrebnih suvenira.

Protiv stresa

Nagradu je osvojio njihov proizvod iz kolekcije Kuća magične trave - „Jastuk za miran san”, tj. mirisni jastučić punjen melisom (iliti matičnjakom) koji otklanja nesanicu. Ljekovita su svojstva melise oduvijek dobro poznata - najjače je njezino svojstvo pomoć u ublažavanju stresa, odnosno straha, napetosti, nemira ili pak umora. U Dubrovniku na Mediteranskom sajmu zdrave hrane i

Snježana Mikulčić Jakopović prima nagradu

ljekovitog bilja OPG Jakopović, koje melisu uzgaja na svojem imanju u Paki, osvojilo je priznanje za najuspješniji nastup na sajmu. Obitelj Jakopović trenutačno aktivno radi na poboljšanju

Savjeti iz ordinacije

Jastuci za miran san punjeni sušenom melisom

estetike svojih proizvoda. - Kuća magične trave upravo rješava postupak eko certifikacije te odrađuje promjenu tj. redizajn cjelokupne palete proizvoda kako bi oni bili još ekskluzivniji - otkrila nam je

Snježana Mikulčić Jakopović. Više o melisi i proizvodima iz kolekcije Kuća magične trave može se pronaći na službenim internetskim stranicama OPG-a Jakopović: www.kucamagicnetrave.com.

Potpis pod sliku

Želučane tegobe - izbjegavajte pušenje i obilne obroke P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

acijenti se često javljaju s problemom žgaravice, koju opisuju kao žarenje, pečenje koje se širi iz želuca ili donjeg dijela prsišta prema vratu, a može uzrokovati smetnje u gutanju. Žgaravica je uzrokovana agresivnim učinkom želučane kiseline. ože nastati i pogoršavati se pušenjem i obilnijim obrocima, posebno u večernjim satima. Može ju provocirati pretilost, učestali sagnuti položaj. Žgaravica se može prevenirati prestankom puše-

M

nja, održavanjem primjerene tjelesne težine, uzimanjem manjih, češćih obroka, izbjegavanjem gaziranih pića, alkohola, začinjenih jela, obilnih obroka prije spavanja. ostoje i preparati koji su djelotvorni u uklanjanju žgaravice, a to su antacidi i H2 blokatori. To su lijekovi koji smanjuju kiselost želučanog sadržaja te na taj način smanjuju podraživanje jednjaka, dvanaesnika želučanom kiselinom. Pacijenti sa žgaravicom trebaju se obratiti obiteljskom

P

liječniku radi utvrđivanja uzroka, a upozoravajući znakovi su crna stolica, bolno i otežano gutanje, noćna buđenja s osjećajem punoće u grlu, žgaravica koja onemogućava svakodnevne aktivnosti i ne popušta na antacide i H2 blokatore. garavica je jedan od simptoma GERB-a. GERB (gastroezofagealni refluks) je patološko stanje koje je uzrokovano povratom želučanog sadržaja u jednjak. Nastaje zbog poremećaja, odnosno

Ž

popuštanja tonusa donjeg sfinktera jednjaka (mišićni prsten koji sprečava povrat želučanog sadržaja u jednjak iz želuca). Uslijed toga javljaju se učestale epizode refluksa želučanog sadržaja u donji dio jednaka te se na taj način sluznica jednjaka podražuje i oštećuje. z žgaravicu, koja je dominantan simptom, u GERB-u se mogu javiti nelagoda u gornjem dijelu abdomena, bol iza prsne kosti, mučnina, povraćanje, osjećaj punoće u

U

trbuhu, obilno podrigivanje, gubitak apetita. U GERB-u se mogu javiti i neuobičajeni simptomi poput kroničnog kašlja, promuklost, erozija zubi, pojačano lučenje sline. U pacijenata s dugotrajnim, neliječenim GERB-om može doći do razvoja maligne bolesti jednjaka. GERB može biti povezan s bolestima i stanjima koja uzrokuju povišeni tlak u abdomenu, kao što su prekomjerna tjelesna težina, trudnoća, prekomjerna upotreba nesteroidnih antireumatika.


Zdravlje 41

20. travnja 2010.

DOZNAJEMO Haloterapija u Prvoj slanoj sobi u Miškininoj 6 u Varaždinu

Koncentracija mikro čestica slanog aerosola veća nego na moru!

Odličan učinak u liječenju astme, alergija, prehlada Terapija u Prvoj slanoj sobi - za poboljšanje fizičkog zdravlja, umora, iscrpljenosti i stresa Haloterapija ili “liječenje solju” preporučuje se kako za odrasle, tako i za djecu, trudnice i stare osobe. U Prvoj slanoj sobi u Miškininoj 6 u Varaždinu ističu da je ova metoda, čiji su blagotvorni učinci poznati stoljećima i poduprti su obilnom medicinskom literaturom, jednako zainteresirala menadžere i menadžerice “pretrpane” poslom i stresom. - Haloterapija je djelotvorna ne samo za poboljšanje fizičkog zdravlja, nego i za olakšanje mentalnih tegoba

kao što su prenapetost, umor, iscrpljenost i stres. Pomaže i pri odvikavanju od pušenja – pojašnjava Renata Vlašić, voditeljica varaždinskog centra.

Protiv upala

Podsjeća da se metoda zasniva na doziranom boravku u atraktivno dizajniranoj slanoj sobi, koja je izrađena iz prirodne kamene soli. Dozirani boravak u slanoj sobi pomaže pri uklanjanju umora, ispcrpljenosti i stresa, no prvenstveno ima izvrstan terapeutski utjecaj u liječenju astme i alergija, smi-

Haloterapija je: 1.

potpuno prirodna i bez nuspojava

2.

olakšava respiratorne i kožne tegobe

3.

pročišćava dišne puteve

4.

pomaže kod alergija

5.

smanjuje sklonost prehladama

6.

povećava imunitet

7.

reducira dugotrajnu uporabu lijekova

8.

skraćuje vrijeme oporavka

ruje i produbljuje disanje, čisti dišne putove, djeluje protiv upala i protiv alergija. Glavni ljekoviti čimbenik slane sobe su mikro čestice slanog aerosola, koje su najdjelotvornija komponenta za ljudski dišni sustav. Aerosol soli pročišćava zrak i stvara antimikrobiološku, skoro sterilnu okolinu. Zanimljivo je da je u Prvoj slanoj sobi u Miškininoj 6 koncentracija mikro čestica slanog aerosola puno veća nego na moru ili u slanim spiljama. - U slanoj sobi održava se mikroklima rudnika soli, stalna temperatura, vlažnost i ioniziranje zraka – navodi Renata Vlašić.

U

prošlim brojevima bilo je govora općenito o bolestima perikarda uz kliničku manifestaciju i generalni pristup liječenju. Danas nešto više o uzrocima i njhovom liječenju. Virusni perkarditis - najčešće prati virusne upale gornjih dišnih putova. Manifestira se osim klasičnih znakova virusnih upala i pojavom boli u prsima koja često ovisi o udahu i izdahu, može spontano prestati kad se javi manji perikardijalni izljev.Uvijek je potrebno pokušati isključiti neki drugi uzrok perikarditisa. Liječenje: NSAID (nesteroidni antireumatici) su često dovoljno ef ikasni kod liječenja v irusnog perikarditisa. Ponekad je potrebno

liječenje nadopuniti i upotrebom kortikosteroida kroz kraće vrijeme. Uz medikamentozno liječenje potrebno je i mirovanje. Rijetko kod virusnog perikarditisa dođe do većeg izljeva koji zahtijeva punkciju perikarda i pražnjenje izljeva. uberkulozni perikarditis - još uv ijek povremeno značajan, može se manifestirati kao konstriktivni, efuzijsko konstriktivni ili perikarditis sa značajnijim izljevom. Klinički se osim ranije opisivanih znakova oboljenja perikarda može manifestirati gotovo bez značajnijih simptoma do značajnih znakova konstrikcije perikarda. Može se javiti uz do tada neprepoznatu afekciju

T

Prva slana soba

Ubija bakterije

Aerosol mijenja reološka svojstva bronhijalnih izlučevina, što dovodi do poboljšanja funkcije pročišćenja bronhija i olakšava izlučivanje. To opet dovodi do smanjenja upale, obnove fiziološke strukture sluznice dišnih putova i napokon do normaliziranja respiratorne funkcije. Drugo pozitivno svojstvo je bakteri-

Zdravo srce Bolesti perikarda 3

cidno djelovanje na mikrofloru dišnih putova (ubija bakterije koje rastu) i bakteriostatično (ubija bakterije koje ne rastu). - Skoro sve bolesti dišnih putova izazvane su ili provocirane uzročnikom infekcije, koji čak nakon terapije antibioticima ostaje u organizmu. Osim toga, prevencija od napada bronhijalne astme uključuje protuupalna sredstva (uglavnom hormonalni inhalatori), jer se kod bronhijalne astme, u biti, uvijek radi o upali – zaključuje Renata Vlašić.

Radno vrijeme: 12.30 – 19.30 h (radnim danom) Kontakt: 042/200-133 098/753-200

bacilom tuberkuloze. Dijagnostički značajan je PPD test uz analizu punktata perikarda, ako ju je moguće učiniti s obzirom na količinu izljeva. Terapija: antituberkulozna terapija kroz šest mjeseci uz eventualnu punkciju perikarda ukoliko postoji indikacija. Kalcificirajući perikard potrebno je kirurški riješiti. oko 15% pacijenata potrebno je ponoviti perikardijalnu punkciju, a u oko 8% pacijenata u tijeku dvije godine uspostavi se indikacija za kirurški tretman. Uremički perikarditis - javlja se kod pacijenata s uremijom - kroničnim zatajenjem bubrega i liječi se hemodijalizom. Maligni perikarditis javlja se kod po-

U

Uspješna bioenergetska metoda i u Varaždinu Bolesti kralježnice, jetre, želuca, pluća, srca i štitnjače, osteoporoza, migrene, alergije, depresije, tumori i karcinomi, samo su neke od bolesti i stanja kod kojih se već više od 30 godina širom svijeta primjenjuje bioterapija po metodi Zdenka Domančića. U Varaždinu tu znanstveno dokazanu bioenergetsku metodu rada primjenuje Udruga za poboljšanje kvalitete života “Mudrost”. Terapiju u Ulici I. Milčetića 2 (prva ulica desno na putu od policije prema Domu zdravlja) provodi Želimir Bengeri, kondicijski trener - specijalist s bogatim međunarodnim iskustvom. Terapija, na koju osoba obavezno dolazi s dijagnozom liječnika, provodi se grupno i traje četiri uzastopna dana od 15 do 20 minuta, a cijena nije fiksno određena, nego klijent na kraju ciklusa donira radu Udruge.

stojanja metastaza maligne bolesti u perikardu, može se manifestirati na sve ranije opisane načine. Najčešće je potrebno učiniti perikardiocentezu - punkciju perikarda i evakuaciju sadržaja uz ponekad potrebu za intraperikardijalnom instilacijom citostatika i sklerozirajućih tvari kako bi se spriječilo daljnje nakupljanje izljeva. akterijski endokarditis - najčešće se javlja kod ranije imunodeficijentnih pacijenata. Iako rijedak, smrtnost mu je upravo zbog razloga nastajanja oko 40%. iječi se perikardiocentezom i sistemskom primjenom antibiotika.

Želimir Bengeri rado će vas savjetovati koje blagotvorne tehnike, vježbe i prehrambene namirnice koristiti kod pojedinih bolesti. Trudnice, žene koje planiraju trudnoću ili imaju malu djecu, Udruga savjetuje o važnosti emocionalnog statusa majke tijekom trudnoće, kvalitetne i raznolike prehrane, tehnikama disanja i opuštanja kao priprema za što lakši porod, dojenju i ostalo. Više možete doznati na web stranici www.alternativnolijecenje.hr, a Udrugu možete kontaktirati na broj 098/922-52-82 ili email: info@alternativnolijecenje.hr.

B L

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog


42 Ženski svijet

20. travnja 2010.

Trudnoća

DOZNAJEMO Uspjeh budućih frizera na “Croatia skills” u Zagrebu

Feldenkrais metoda S

vakodnevno smo pod utjecajem stresa. Živimo ubrzano i često ne znamo kako se osloboditi napetosti i bolova uzrokovanih ovakvim načinom života. Događa se da vježbe odrađujemo rutinski i ne razmišljamo previše o pokretima koje izvodimo. vo je metoda koja koristi pokret kao Martina Šebijan alat u komunikaciji tijela licencirani voditelj vježbi i i živčanog sustava. Feltjelesnih aktivnosti za trudnice, denkrais metoda utemeprenatalfintess@gmail.com ljena je 1949. godine, a nazvana je po dr. Mosheu Feldenkraisu. Bazirana je na spoznajama iz područja fizike, biomehanike, neurofiziologije i ranim neurorazvojnim obrascima pokreta kod djeteta. rudnoća je stres na ženski organizam, a ovom metodom ćete naučiti kako se što lakše i slobodnije kretati i kako manje izložiti tijelo stresu. Svaki čovjek je različit, tako i edukacija mora biti različita, kako bi se omogućilo učenje bez imitiranja o tome što je “pravilno”. kenirate sami sebe i istražujete kontakt vašeg tijela s podlogom. Pomaže da postignemo bolju relaksaciju, te da smanjimo ili povećamo mišićni tonus. Cilj je da uvedemo svjesnost u aktivnost. va metoda često se uspoređuje s relaksacijom, a zapravo se radi o laganim, opuštajućim i učinkovitim pokretima. retman traje od 30 do 60 minuta. Sastoji se od ugodnih i jednostavnih pokreta koji uključuju razmišljanje, percepciju, pokretanje i zamišljanje. Postepeno se povećava amplituda i složenost pokreta. Metoda koristi onima koji pate od akutnih ili kroničnih bolova u lokomotornom sustavu. Možete je koristiti ako želite poboljšati svoje sposobnosti i svjesnost o svom tijelu. ko se prilikom tretmana javi bol ili nelagoda, treba prestati s tretmanom. Feldenkrais metoda povezuje um i tijelo u cjelinu, od vas se ne očekuju fleksibilna tijela, već fleksibilni umovi. aglasak ove metode je na učenju, a ne na vježbanju. Učinimo nemoguće mogućim, moguće laganim, a lagano elegantnim.

O

T S

O T

A

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Josipu je model za otkačenu mušku frizuru bio Nikola Marčec

Nagrađena večernja frizura na Anici Stubičar

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ

Josip se natjecao u kategoriji muških frizura i svojom frizurom izborio drugo mjesto u državi, dok je Mario u kategoriji ženskih frizura bio treći. Natjecanje se u obje kategorije sastojalo od dva dijela. Nakon šišanja s dnevnom frizurom, slijedio je drugi dio natjecanja, prečešljavanje u večernju frizuru. Dok je Josip inspiraciju za frizuru pronašao “u glavi”, Mario je bio inspiriran radom poznatog slovenskog frizera Steve Pavloviča.

- Premda je pri šišanju te izradi dnevne i večernje frizure bio slobodan stil te smo imali mogućnost kreativno se izraziti, u sve to moralo se uklopiti naše znanje. Važno je naglasiti da se na kraju boduje cjelokupni styling, a ne samo frizura – objasnili su Josip i Mario, koji priznaju kako je modela za frizuru teško pronaći jer se rade ekstremne stvari na kosi. I njihove nagrađene kreacije, posebice frizure za večer, to potvrđuju. Dok su dnevne nosive, frizure koje su napravili za večer su avangardne i nosive samo onima koji žele biti drugačiji.

Josip i Mario s frizurama su od malena, s obzirom na to da su im majke frizerke. Stoga ne čudi njihova ljubav prema tom zanatu. Obojica priznaju kako više vole šišati i frizirati žene, jer upravo tu mogu pokazati svoju kreativnost. I svoju budućnost vide u frizeraju. - Nakon mature namjeravam na daljnju edukaciju koju ću nastaviti na Frizerskoj akademiji u Zagrebu – rekao je Josip. Pred Mariom su pak mjeseci napornih priprema s trenericom Štefanijom Lazar, s obzirom na to da odlazi na Svjetsko prvenstvo u Pariz.

Nakon Zagreba - u Pariz

Važan cjelokupni styling

U društvu mentorica

Kreativnost u kosi iharaci@regionalni.com

Želite li imati frizuru u trendu, onda se morate vratiti u 80-e godine prošloga stoljeća. U trendu su kovrče, frizure s puno volumena i zdrava kosa. Od boja nosi se plava, koja je zapravo uvijek u modi, crvena i crna, a za ovu sezonu karakterističan je povratak ljubičaste – doznali smo od budućih frizera Josipa Križnjaka i Marija Vidačeka, maturanata Srednje strukovne škole koji su bili uspješni na natjecanju frizerskih škola Hrvatske “Croatia skills” održanom u sklopu prvog Beauty & Lifestyle

Showa u Zagrebu.

Važan styling

Biti u trendu Nema dobrog frizera bez stalnog usavršavanja – tvrde Josipova mentorica Melina Martinez i Zdenka Mavriček, Marijeva mentorica, stručne učiteljice na školi. Stoga oni svoje učenike redovito vode na seminare kako bi bili u trendu. Josip i Mario iz Zagreba su se vratili s vrijednim nagradama. Uz put u Gardaland koji su dobili od turističke agencije Investigo tours, Josip i Mario dobili stručne seminare.

Frizerski salon

Raspustite kosu tijekom noći Z U

Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel. 200-420

atezanje kose u konjski rep ili punđu iz dana u dan može uzrokovati pojavu koja se naziva trakcijska alopecija - gubitak kose u sljepoočnom dijelu. ato je važno da kosa bude raspuštena tijekom noći i da nekoliko dana u tjednu odmarate kosu od punđe, konjskog repa ili bilo kakvog drugog zatezanja.

Z

z to, nemojte vezati vlažnu kosu jer takva je kosa mnogo elastičnija. Tijekom sušenja, kosa se skraćuje, te se može, ako je vezana, lako iščupati iz korijena. još jedan savjet - nemojte čupati sijede vlasi! Na taj ćete način oštetiti folikul dlake. Osim toga, vlas koja ponovno izrasta bit će jača i uočljivija, što sigurno ne želite postići.

I


Ženski svijet 43

20. travnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Silvija Luks, poznata televizijska novinarka

Vjerna parfemima i svojim prijateljima Voli

šansone, ali rado sluša i Ramba Amadeusa, a majčinstvo je za nju suština sretna i ponosna žena, mama i baka. Koju glazbu slušate? Od klasične do zabavne, ovisi o raspoloženju. Generacijski sam sklonija šansonama i latino-američkim ritmovima, no rado slušam i Ramba Amadeusa i Michaela Jacksona. Volim romsku glazbu, ali teško probavljam novokomponirani folk. Obožavam dalmatinske klape, posebno uživo na korčulanskim terasama.

Dovršiti knjigu

Svako jutro započinje s rečenicom “Bonjour mon amour” Piše: GORDANA IGREC

Prve tekstove počela je objavljivati s 14 godina. Dobitnica je nagrade HND-a “Marija Jurić Zagorka” za najbolji intervju 2004. godine, a nositeljica je i “Ordena viteza” za nacionalne zasluge kojim ju je odlikovao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Riječ je o HTV-ovoj novinarki Silviji Luks, koja već godinama izvještava iz Pariza.

Mon amour

Jutro započinjete sa... “Bonjour mon amour” (dobar dan ljubavi), namijenjeno psu Paši koji uz nekoliko kaktusa trenutačno dijeli moj životni prostor. Preko njega tu jutarnju ljubavnu poruku upućujem i njegovom pravom gazdi, mom sinu i njegovoj obitelji koji žive s lijeve, a ja s desne obale Save. Naime, upravo je moj sin Vibor Kalogjera prije deset godina spasio život tom umiljatom mješancu kojeg su “dobri” ljudi bacili u kantu za smeće dok je još bio beba. Koja je razlika između Parižanki i “ostalog dijela nježnijeg svijeta”? Koji je profinjeniji? Profinjenost nije ni nacionalna, ni zemljopisna, ni klasna pa čak ni kulturološka odrednica. Određenje je moguće samo individualno. Zabluda je misliti da su sve Parižanke profinjene, a Zagrepčanke ne. I tamo i ovdje u metropolama možete sresti “prostače” u najpejorativnijem

smislu te riječi, kao što i u Hrvatskoj i Francuskoj po malim gradovima i selima možete sresti istinski profinjene dame. Profinjenost je unutrašnja kategorija koja proizlazi iz osobnog odnosa prema sebi samoj, svijetu i vremenu u kojem živimo. Iz takta me može izbaciti? Jal, zločestoća i glupost. Što je za vas uspjeh u životu? Radovati se poslu koji radim, ma što to bilo, te radovati se biti u vlastitom domu, ma gdje to bilo. Koji odjevni stil njegujete? Vlastiti - sportski elegantno. Cijelog se života odijevam kod iste zagrebačke modne dizajnerice i nikada ne kupujem odjeću u takozvanim modnim metropolama, pa čak ni u Parizu. Aktualna supkulturna pošast “firmato” odjeće, koju nameću novi hrvatski bogataši, užasava me.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena? Nije! Istina je da iza svakog

n

ervira me medijski PTSP nove generacije TV autora uspješnog muškarca stoji beskrajno strpljiva žena koja ga voli unatoč tome što o njemu sve zna. Što je za vas majčinstvo? Suština, bit života. Zahvaljujući svojem sinu shvatila sam smisao života. Bez njega bih to možda razumjela racionalnom inteligencijom, ali ne i emocionalnom. Kompletnu osobu čini tek spoj tih dviju odrednica. Velika je nesreća biti lišen jedne od njih. Upravo majčinstvu dugujem što sam danas vrlo

Na televiziji nikad ne propuštam... Ugasiti televizor... Nervira me medijski PTSP koji je zahvatio novu generaciju televizijskih autora i njihove elektronske kompilacije u kojima se krše temeljna pravila novinarske struke. Najbolja emisija na svim televizijama svijeta postala je prognoza vremena. I zato, da bih si prištedjela nepotrebne ljutnje, vrijeme provedeno uz mali ekran sve više doživljavam kao izgubljeno vrijeme. Čudno, zar ne, nakon 43 godine televizijskog novinarstva, ali istinito! Profesionalni planovi? Brojni. Najprije dovršiti knjigu koju već godinama “poskrivećki” pišem kao izravni svjedok i sudionik mnogih događaja uoči, početkom i tijekom strašnih ratova koji su poharali naše prostore. Hoće li biti objavljena prije ili poslije moje smrti, još nisam odlučila. Naime, svjedočenje je u nas, a i drugdje, opasna rabota. Od iskona su ubijali svjedoke i glasnike. Kako su neki akteri zbivanja o kojima pišem i danas vrlo živahni i moćni, nisam sigurna da je oportuno knjigom ih podsjećati na stvari koje i sami žele zaboraviti. Do sada sam već imala mnoge muke i teškoće koje su naštetile mojoj obitelji samo zato što sam u krivo vrijeme govorila o pravim stvarima. Više mi se nigdje ne žuri. Omiljeni parfem? “Paris” od Y. S. Laurenta. Koristim ga već gotovo 30 godina. Parfemima i prijateljima tvrdoglavo sam vjerna. Mijenjam ih samo ako izdaju moje bezuvjetno povjerenje.

Elegantni gospodin u šeširu - moj djed Jeste li ikad posjetili Varaždin i kako vas se dojmio? Obožavam Varaždin jer je dio moje osobne priče. Moj djed po majci, Ladislav Jeler, kojem su tijekom i poslije Drugog svjetskog rata oteli poveliko bogatstvo u Srijemu, kao ratni izbjeglica, spas i novi posao našao je upravo u Varaždinu. Pedesetih godina prošloga stoljeća na glavnom varaždinskom trgu otvorio je prvu radionicu precizne mehanike i popravljaonicu nalivpera u gradu.

Stariji Varaždinci sigurno pamte starog elegantnog gospodina u šeširu kako svako jutro pije kavu u centru grada. To je bio moj djed. Tijekom tjedna je živio u Varaždinu, a vikende je provodio u Zagrebu. Svojim unukama je svakog petka navečer donosio čokolade, a kasnije kad smo sestra, sestrična i ja postale tinejdžerice, obilni džeparac. Tako je do danas u mom sjećanju Varaždin ostao grad blagostanja, sjajnih vijesti, dobrih ljudi i lijepog življenja.

Dermatolog Osobitosti zrele kože S

godinama, kako starimo, primjećujemo i osjećamo određene promjene na našoj koži - najvećem i najvidljivijem organu. Suhoća postaje sve izraženija, javljaju se bore, “mrlje”, različite izrasline, nakon povreda koža sporije cijeli... eke od tih promjena su prirodne, bezopasne i neizbježne. Sanja PETEK-MODRIĆ Neke uzrokuju svrbež dr. med. specijalist ili bol, dok druge pak dermatovenerolog izazivaju gubitak sa- Kralja P. Krešimira IV. 41 a, mopouzdanja i loše Varaždin 042/302-080 osjećanje. No, promjene poput karcinoma kože ozbiljne su i zahtijevaju liječničku pomoć. noge promjene, kako zdravstvene tako i estetske, mogu spriječiti liječnici - dermatolozi i ukloniti ih ili ublažiti. ao što smo već rekli, kako starimo tako naša koža postaje sve tanja, nježnija i suha. To uzrokuje svrbež, perutanje kože te pojavljivanje sitnih ljuskica - osobito tijekom hladnih, vjetrovitih mjeseci. e prečesto kupanje te uporaba vrlo blagih, uljnih gelova ili sindeta ublažit će suhoću kože. Potrebno je izbjegavati uporabu vruće vode, koja također vrlo snažno nadražuje i isušuje kožu. akon kupanja ili tuširanja preporučuje se nanošenje hranjivih mlijeka ili losiona, na još lagano vlažnu kožu. Aktivne tvari poput uree, alfa-hidroksi kiselina i slično kožu će nahraniti, smanjiti njeno ljuskanje i svrbež, te joj pomoći da zadrži i vlagu. Tako će koža postati nježnija, mekša i ugodnija. ko bi unatoč tome koža i dalje izazivala probleme svojom suhoćom, svrbežom, ljuskama ili čak pojavom pucanja i stvaranja ranica, potrebno je posjetiti dermatologa, jer u pitanju su možda i ozbiljniji problemi od suhe kože.

N

M K

N N A


44 Ženski svijet

Žene

i zdravlje

20. travnja 2010.

PROVJERILI SMO Koje su najčešće ženske maštarije?

Trudnoća i infekcije (1)

I

nfekcije su sastavni dio našeg svakodnevnog života. Svatko od nas tijekom godina preboli kakvu prehladu, a mnoge su djevojke i žene tijekom života imale vaginalnu gljivičnu infekciju ili upalu mjehura. Trudnoća je radi svojih specifičnosti nerijetko povezana s većom učestalošću takvih infekcija, a posebnu brigu majkama, ginekolozima i pedijatrima spec.ginekologije i neonatolozima mogu porodništva zadati različite infekcije koje potencijalno mogu ugroziti njihovo dijete, kako infekcijom djeteta, tako i izazivanjem prijevremenog poroda s infekcijom djeteta ili bez nje i svim komplikacijama koje uz prijevremeni porod mogu ići. aginalna gljivična infekcija je dvostruko češća u trudnoći. Najčešće je riječ o vaginalnoj kandidijazi. Nemaju sve pacijentice smetnje gljivične infekcije. Svrbež, peckanje spolovila i rodnice i obilan sirasti bezmirisni iscjedak tipični su znaci. Obično su češće u narednim trudnoćama, tijekom ljetnih mjeseci, u žena nakon antibiotske terapije te u trudnica s poremećajem šećera u krvi. Antibiotici uništavaju mnoge bakterije, pa i one dobre u rodnici, koje su nam potrebne za održavanje kiselosti rodnice, a kako ne djeluju na gljivice tako je gljivicama otvoren put za razmnožavanje. Nasreću, one same ne predstavljaju opasnost za dijete i lako se tretiraju vaginaletama, no često se ponovno pojavljuju. eta hemolitički streptokok grupe B (BHSB) na predvorju rodnice, na međici i u debelom crijevu ima svaka peta trudnica bez ikakvih smetnji i rijetko izaziva infekcije novorođenčeta prolazom djeteta kroz porođajni kanal. No, kada dođe do infekcije, obično je u djece prilično jaka i to je razlog što je u prijevremenim porodima (onima prije navršenih 37 tjedana trudnoće) obavezna antibiotska terapija majke tijekom poroda. Procjenjuje se da će u terminske djece svega troje od 10.000 razviti infekciju BHSB-om, no neke statistike navode i veće brojeve. Odlično se tretiraju penicilinom. nfekcije mokraćnog sustava u trudnoći su prilično česte i u preko 85% slučajeva se radi o infekciji E. coli, stanovnikom donjeg dijela probavnog sustava. Osjećaj pritiska na mokraćni mjehur, učestalo mokrenje i peckanje prilikom mokrenja vodeći su znaci bolesti. Djeca u majki s neliječenom infekcijom češće će oboliti nego od BHSB-a, no nasreću su takve infekcije i značajno blaže. Izuzetak jest prijevremeni porod u kome je E. coli čest uzročnik, gdje majkama obavezno dajemo preventivnu antibiotsku terapiju.

Dr. Aleksandar JUKIĆ

V

B

I

Mlađe je slađe Ženska maštarija je neobavezni seks s nepoznatim muškarcem...

Žene maštaju o tome da su striptizete i tako zavode partnera

Odlazak u krevet s mlađim muškarcem jedna je od najčešćih ženskih maštarija

Ako smatrate kako su samo muškarci ti koji imaju “prljave” misli, varate se. Svaka žena u sebi nosi barem mrvicu zločestoće i “prljavih” maštarija, a jedna od najčešćih je seks s mlađim muškarcem.

Skidanje do kraja Deset godina mlađi muškarac prilika je da se probude uspavane strasti na koje su neke pripadnice ljepšeg spola, što zbog rutine ili svakodnevnih obaveza, zaboravile. Neobavezni seks s potpunim strancem također je jedna od glavnih ženskih maštarija. Iako su rijetke one koje bi se u stvarnosti doista upustile u takvu avanturu, o odlasku u krevet s potpunim neznancem maštaju mnoge žene. Nije istina ni to da samo muškarci maštaju o seksu u troje. I žene su te koje takve “prljave” scenarije imaju u mislima. No, za razliku od muškaraca,

kojima u njihovim maštarijama u igri moraju biti dvije žene, pr ipadnice ljepšeg spola spremne su za svaka-

m

noge žene maštaju o tome da su striptizete i tako zavode svog partnera kve kombinacije i po tom su pitanju puno otvorenije. Uostalom, maštarija o seksu utroje uobičajena je tako dugo dok ostaje samo u mislima. Jer, samo je tako moguće izbjeći ljubomoru zbog dijeljenja partnera. Mnoge žene maštaju da su striptizete, skidaju se i zavodljivo plešu u krilu partnera, dok su druge u mašti prave voajerke. Uzbuđuje ih pomisao gledanja drugih dok izvode vruće igrice pod poplunom, ali jednako tako maštaju o tome da i njih netko potajice promatra dok to rade.

Kozmetički

savjeti

Godine možemo sakriti K oža lica ogledalo je naših navika i godina. Na licu nakon trideset i pet godina počinjemo primjećivati znakove starenja npr. borice i mrlje. Koža ima svoje potrebe i započnemo li na vrijeme voditi brigu o njoj, možemo duže održati stanje kože kakvo je trenutno. elite li započeti s intenzivnom njegom svoje kože, trebate prepoznati štetne čimbenike iz svakodnevnog života koji vam najviše štete. Zapitajte se koliko vremena boravite na suncu, koristite li

Ž

Veze na duge staze - “out” Duge veze kod žena u srednjim tridesetim godinama su “out”. Pokazalo je to istraživanje provedeno u 57 zemalja svijeta. Žene se u tim godinama osjećaju zadovoljno i ispunjeno, znaju što žele, uživaju u životu koji ne žele remetiti nekim “ozbiljnim” vezama. Ne zamaraju se što će zbog toga reći društvo i ne odlaze u “potragu” za muškarcem kako bi ispunile tradicionalna očekivanja. U skladu s tim radije odabiru pustolovne muškarce spremne na rizik.

Nemaju samo muškarci “prljave” misli

kreme sa zaštitnim faktorom, kako se hranite, bavite li se fizičkom aktivnosti, koliko ste pod stresom te koliko dnevno spavate? Postoje čimbenici na koje ne možemo utjecati kao što su genetsko naslijeđe, smanjena aktivnost staničnih funkcija i klimakterij. ok s druge strane, imamo čimbenike, ili možda bolje da ih nazovemo loše navike, na koje možemo utjecati npr. pušenje, nedostatak sna, stres, prekomjerno izlaganje suncu, onečišćeni

D

Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

zrak, njega neprikladnom kremom... Znanstvenici koji se svakodnevno trude da bi svojim otkrićima mi izgledali mlađe, dokazali su da ako se nakon tridesete godine započne s anti-age tretmanima, lice može dugo vremena zadržati mladolik izgled. tarenje kože ne možemo zaustaviti, a promjenom stila života, brigom o koži i anti-age tretmanima možemo ublažiti znakove starenja i održavati mladolik izgled.

S


Ženski svijet 45

20. travnja 2010.

ŽENE NA POSLU Varaždinka Ivančica Borić, audiorehabilitator

Drpanje pod strujom!

Ekspert za odabir slušnog pomagala

Piše: VAŠA DIVA

Kao mala željela je biti veterinarka jer obožava životinje, pa psiholog, no na kraju je završila fonetiku i zbog toga nikad nije požalila Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Posao audiorehabilitatora sličan je onome koji radi okulist kad dođete po naočale. Samo što mi pomažemo gluhim i nagluhim osobama u odabiru pravog slušnog pomagala – objasnila je Ivančica Borić, audiorehabilitator i voditeljica poslovnice tvrtke Bontech u Čakovcu koja se nalazi u sklopu Županijske bolnice Čakovec.

Hagioterapija

- K meni dolaze pacijenti s nalazima audiometrije s Odjela otor inolar ingologije, s čijim djelatnicima imam izuzetno dobru suradnju. Na temelju nalaza testiramo slušna pomagala i odabiremo najbolje koje će poboljšati sluh pacijentu, a nakon nekog vremena provodim korekciju. Najgore što većina pacijenata misli kako će zahvaljujući slušnim pomagalima sve čuti, no to

p Ivančica već tri godine radi kao audiorehabilitator

Ne slušati glasno MP3 uređaje! Sluh može oštetiti i glasno slušanje MP3 uređaja, a kako ne biste imali problema sa sluhom jednog dana, trebali biste izbjegavati buku. Naravno, postoje zanimanja u kojima je buku teško izbjeći, no zato je potrebno zaštititi se – upozorila je Ivančica Borić. Jer, dobar sluh je preduvjet za dobar duševni razvoj.

- U životu često ni ne primjećujemo da smo u bučnom okruženju. Primjerice, kada ste izloženi jakom svjetlu, oči reagiraju zatvaranjem kapaka, no uho nema tu prirodnu zaštitu i zato je važno izbjegavati takve situacije ili se pravilno zaštititi kako kasnije ne biste imali problema sa sluhom – poručila je Borić.

roputovala sam cijelu Europu, bila u Ruandi i Ugandi, a velika mi je želja obići cijelu Afriku ne ovisi o pomagalu već o tome gdje se nalazi oštećenje – objasnila je simpatična 34- godišnja Varaždinka, koju mnogi znaju s modnih revija, s obzirom na to da se godinama bavi manekenstvom. No, taj je posao nikad nije privlačio da bi se njime i profesionalno bavila. - U svijetu modela i mode se, iskreno, baš i nisam vi-

djela. Dok sam bila mala željela sam biti veterinarka jer obožavam životinje, a kad je došlo vrijeme upisa na fakultet željela sam upisati psihologiju. Međutim, nisam uspjela i slučajno sam završila na fonetici, ali nikad zbog toga nisam požalila. Uostalom, u svom poslu ponekad moram biti i dobar psiholog - otkrila je Borić, koja je uz fonetiku završila i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Već tri godine radi kao audiorehabilitator. U poslu je najviše veseli kontakt s različitim ljudima kojima rado pomaže u rješavanju njihovih slušnih problema. - Dok nisam počela raditi kao audiorehabilitator nisam ni znala da toliko ljudi ima problema sa sluhom. Jedan od razloga je starost, a drugi izloženost buci – rekla je Borić i dodala kako bi se uz sadašnji posao u budućnosti voljela baviti hagioterapijom.

Sve je u psihi

- To je zapravo liječenje duše, pružanje duhovne pomoći koju je razvio dr. Tomislav Ivančić. Jer, sve se događa u našem mozgu, 70 posto bolesti u našem tijeluuzrokuje psiha. Možda je za nekoga to malo “pomaknuto”, no za mene nije. Ako u nešto vjeruješ, onda ti se to ostvari. Takva sam ja i u to vjerujem – zaključila je Borić, koja se opušta uz ples i putovanja. - Proputovala sam cijelu Europu, bila u Ruandi i Ugandi, a planiram u Keniju. Velika mi je želja posjetiti Tanzaniju, zapravo, proputovati cijelu Afriku – otkrila je Varaždinka.

pogled u svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

P

rvo pravo sunčano prijepodne. Kafići su otvorili terase, pa uživam na jutarnjoj kavici. Dok mi je tijelo opušteno, oči i uši snimaju. Obožavam promatrati svijet oko sebe i gledati kako se ponašaju ljudi. alo dalje neki grupnjak. Drpaju se i žvale tri cure i tri dečka, bez kompleksa, seljački. Jedna je od njih zajašila komada uvaljujući mu jezik, dok on gura ruke u njeno međunožje. I to na stolcu na terasi kafića uz cerekanje ostalih, koji ih pokušavaju oponašati. Volim kad se mladi grle, ali od ovoga mi je prisjela kava. Čudno kako ni konobar, ni vlasnik kafića koji je stajao na vratima nisu reagirali i poučili djecu da je to nekulturno, nedopušteno na javnom mjestu i doslovce degutantno. edna se curica odlučila izdvojiti, uzela svoj školski ruksak i digla od stola. Tek je zakoračila, kad ju je jedan mali seljober iz grupe svom snagom odalamio po guzici! Prostački i glupo. Još se k tome zajedno s ostalima glasno cerio i gledao uokolo očekujući, valjda, aplauz gostiju. Interesantno. Mala nije reagirala. Vidjelo se da je bila neugodno iznenađena tom “džentlmenskom gestom” vršnjaka, ali je bez riječi, uz tek nelagodan smješuljak, odgiljala. a sam bila na njenom mjestu digla bih fajer! I to kakav. Da bi si za cijeli život zapamtio ne samo da se ne smije nekulturno ponašati, nego ni dirati, udarati i ponižavati nekoga samo zato jer je - žensko! ako nisam mogla izdržati, ipak sam došla do njihova stola i glasno, da me cijela terasa čula, rekla mu da se ponio nedozvoljeno, prostački i jadno, te da ću ga prijaviti kao zlostavljača! Zanijemio je od iznenađenja i srama, te zajedno s ekipom osramoćeno odjurio s terase. obro je! Bar neka korist. ad sam se sjetila vrlo slične situacije koja se i meni dogodila. Neki me popisivač struje, nakon što je očitao stanje na brojilu, počeo prostački odmjeravati, da bi se umalo drznuo dodirnuti me, rekavši: “Kaj ste vi dobar komad, a kakve imate fajn bokove! Negde dobro mešate, ha?” Izbacila sam ga iz stana takvom vikom, da se, iznenađen, skoro skotrljao stubištem preskačući u letu po nekoliko štengi! I pomislila u sebi: “Koji je to jadnik kad se na taj način mora uzbuđivati!?” Voli vas vaša DIVA!

M

J

D K

DS

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o. Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje mažurana stimulira menstruaciju M ažuran su cijenili i uzgajali još stari Egipčani i koristili ga zbog njegovih ljekovitih dezinficirajućih i konzervirajućih svojstava. Grci i Rimljani sadili su ga na grobovima za spokoj dušama umrlih. Grčki liječnici mažuranom su tretirali reumatizam, grčeve u mišićima, zadržavanje vode u organizmu, tegobe s disanjem, te trovanja. Prehrambena industrija veliki je potrošač ulja mažurana,

a čest je sastojak preparata za olakšavanje tegoba respiratornog trakta.Eterično ulje mažurana izvrstan je tonik za živčani sustav, dobar je antidepresiv, djeluje sedativno, olakšava stanja tjeskobe, ljutnje, strahova, stresa, nesanice, tuge i emocionalne iscrpljenosti. Ima dobro analgetsko djelovanje pa se koristi u mješavinama za tretiranje grčeva, ukočenosti mišića, reumatskih i artritičnih bolova,

bolova kod uganuća i istegnuća, sportskih povreda, glavobolja i migrena. Može olakšati i bolove u leđima te bolove kod išijasa. Potiče cirkulaciju pa se često koristi za čišćenje organizma od štetnih produkata metabolizma. lje ima dobra protuinfektivna svojstva, djelotvorno je u inhalacijama i lokalnim utrljavanjima kod tretiranja infekcija respiratornog sustava – prehlade,

U

gripe, upale sinusa, bronhitisa, astme itd. Olakšava simptome PMS-a i stimulira menstruaciju. Koristi se za poticanje probave, regulaciju apetita, poticanje peristaltike crijeva te za reduciranje nadutosti žgaravice i zatvora. Miris eteričnog ulja mažurana odbija krpelje.Treba paziti da se ne pretjera s njegovom upotrebom, jer može izazvati pospanost i djeluje kao anafrodizijak.

Marija Nekić Aromamaser


46 Oglasi

20. travnja 2010.

KUĆE

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom u našem modernom pogonu u Trnovcu Bartolovečkom.

Novim članovima našeg tima nudimo : • dobra i redovita primanja i stimulacije • stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri • rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) • svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju • mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao • najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : • visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu • organiziranost, komunikativnost, timski rad • sistematičnost i analitičnost

INFORMATIČAR – sistem administrator (m/ž) Radni zadaci uključuju: • administriranje sustava na Windows platformi (Windows, Server 2003), instalacija i održavanje • instalacija, konfiguracija i održavanje parametara proizvodnih strojeva upravljanih kompjutorom • sastavljanje računala, sastavljanje instalacija opertivnog sustava • administracija Active Directory-a, DNS-a, DHCP-a, lokalne mreže, WLAN-a, VPN-a • po potrebi ispomoć u programiranju PHP / MySQL i rad na SAP sustavu • podrška korisnicima Od kandidata očekujemo : • VŠS, informatičkog smjera • obavezno radno iskustvo u istim ili sličnim poslovima • poznavanje njemačkog ili engleskog jezika u govoru i pismu • odlično poznavanje Windows operacijskih desktop i serverskih sustava • poznavanje rada s računalnim hardware-om • napredno poznavanje rada u MS Office okruženju • poželjno poznavanje PHP-a i MySQL baze podataka

INFORMATIČAR – programer (m/ž) Radni zadaci uključuju: • razvoj u programskom jeziku PHP / MySQL • poželjno programiranje u ABAP-u (SAP) • podrška korisnicima • modeliranje procesa Od kandidata očekujemo : • VŠS, informatičkog smjera • napredno poznavanje PHP-a i MySQL baze podataka • obavezno radno iskustvo u istim ili sličnim poslovima • poznavanje njemačkog ili engleskog jezika u govoru i pismu • napredno poznavanje rada u MS Office okruženju

ŠIVAČI (m/ž) Od kandidata očekujemo : • Najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • Radno iskustvo na poslovima šivanja Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com, tel: 042/404-694

ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www. zelimorski.com ozn.188c VARAŽDINBREG, ekskluzivna kuća, 150 m², zimski vrt, voćnjak, krasan pogled, 850 €/m² . M ob. 09 9/6 772-77 1, 0043/664-1514103 ozn.591b KUĆA katnica u centru Varaždinskih Toplica, s okućnicom, garažom i priključcima, cijena prema dogovoru. Mob.098/976-5327 ozn.464 KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.972e KUĆU u Varaždinu, Optujska ulica, pogodno za obrtnika, prodajem. Tel. 042/330-049, 098/9452-951 ozn.614b STARIJU kuću u okolici Varaždina, povoljno prodajem. Mob. 098/161-9658 ozn.619b STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.971e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.971e KUĆE OKOLICA! Kneginec 100 m²- 49.000 €, Jalkovcec 70 m² - 38.000 €, Gojanec 80 m²47.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE POVOLJNO! Vinka Žganca( kraj VI OŠ) - od 150 m², Ratimira Hercega od 150 m², luksuzna kuća u Luje Pihlera od 250 m² (novogradnja)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Dugi Vrh 40 m² - 15.000 € i Halić - 12. 000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Vidovski trg, Z. Kunc, Đ. Kuhara, Đ. Sudete, Istarska, Masarykova, F. Košćeca, P. Miškine…Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Banjščina 30.000 €, Petri-

janec 30.000 €, Kneginec 46.000 €, Trnovec 50.000 €, Družbinec 55.000 €, Kučan... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: novoadaptirana kuća, svi priključci, nove instalacije, PVC stolarija, Trstenjakova ulica, 45.000 €. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c MANJU uređenu kuću u Gojancu, prodajem. Mob. 091/2512-416 ozn.173c KUĆU u Turčinu, 65.000 € i poslovni prostor 50 m², Vž., Supilova ul., prizemlje, 85.000 €, prodajem. Mob. 091/904-8002 ozn.530 NOVU nedovršenu prizemnicu 240 m² sa građevnim materijalom mijenjam za 1-sobni stan ili prodajem za 69.000 €. Mob. 098/931-1338 ozn. 530 KUĆA u Klenovniku, 75 m², svi priključci, povoljno. Mob.098/1944-690 ozn.531 NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.537 NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu, v. Kolandera 8, sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namješteno, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob.098/846-691 ozn.553

NOVOGRADNJA već od: 1.050 €/m² Grabanice, Dravska 1.100 €/m², Trstenjakova 1.100 €/m², Vukovićeva 1.140 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Vukovićeva 32 m² 30.000 €, Z. i Frankopana 35 m² , T. Ujevića 35 m², Meštrovićeva 38 m², Trakošćanska 40 m² 36.000 €… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja : Grabanice 37, 38, 45 i 49 m², Supilova 44 m², Trstenjakova 42 i 52 m², Zagrebačka 49 m², Dravska 52 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Vukovarska 64 m², 850 €/m²; Koprivnička 61 m², 880 €/m²; B. Radića 52 i 56 m²; Z. i Frankopana 50 i 52 m² … Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI novogradnja : Grabanice 56, 60, 65, 69 i 80 m², Supilova 56, 64 m², Vukovićeva 56 m², Dravska 70 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : Kozarčeva 65 m², Z. i Frankopana 65 m², F. Galinca 74 m², M. Krleže 68 i 77 m², Zagrebačka 77 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJE se kuća sa dva stana i podruma u Trikovcu. Etažiranom sa svim priključcima, vrtom i voćnjakom. Mob. 091/120 -7544 ozn.15d

S U P E R P O N U DA ! Po s l o v ni prostor u centru grada 25 m² (pogodan za sve djelatnosti)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

STARIJU kuću u Trnovcu, velika okućnica 3 366 m², prodajem. Mob. 091/320-2929, 091/339-9737 ozn.645b

MANJI DVOSOBNI! Grabanice uređeni 37,50 m² dvosobni (odličan raspored) i dvosobni od 48 m² Grabanice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆU u Filićevoj ulici u Varaždinu i vinograd s klijeti u Žednom vrhu, prodajem. Mob. 091/2546-964 ozn.646b KUĆA katnica u blizini centra Vž, miran kvart, može i polovica, odvojeni ulazi. Mob. 095/863-7973 ozn.559 KUĆA katnica s dvorištem, u Varaždinu. Idealan kvart. Mob. 098/522-103 ozn.581

STANOVI JEDNOSOBNI novogradnja: Dravska 27 m², Grabanice 39 m², Supilova 40 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PONUDA TJEDNA - najniže cijene! Zrinskih Frankopana 54 m² (prekrasno uređen) i Braće Radića 56,90 m² (kompletno novouređen) , trosobni u Zrinskih Frankopana 66 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI ispod cijene! Grabanice - 56 m², 67 m², 88 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ČETVEROSOBNI POVOLJNO! Grabanice - 120 m², Varaždinski Vrtovi 109 m², Gortanova 134 m² (novogradnja), Filićeva 108 m²! Lucerna nekretnine,

099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Tina Ujevića 34 m² (uređen), Dravski Vrtovigarsonjera 27 m², Supilova novogradnja - 35 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 100 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c NOVOGRADNJA – 900 €/m²! 2-etažni stanovi u potkrovlju zgrade (penthouse), puno dnevne svijetlosti, visoki rohbau, moguća prenamjena u poslovni prostor, sva brojila etažna. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c STAN: Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 91.000 €. Mob.099/7302-772 ozn.162c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c K.FILIĆA, prekrasan novi 2 sobni stan, uređen, sve etažno, velika terasa. Hitno i povoljno. Mob. 099/850-5382 ozn.988e GRABANICE, 3- soban, uređen, izvrstan raspored prostorija, 3 kat, lift + podzemna garaža gratis. Hitno i povoljno. Mob. 099/850-5382 ozn.988e KUPUJEM poslovni prostor do 80 m². Mob. 099/850-5382 ozn.988e TROSOBNI stan iznajmljujem za 1.500 kn + režije. Prodaje se trosobni stan, 77 m² (kalorimetar), 960 €/m². Mob.091/541-3474, 099/217-7185 ozn.132 DVOSOBNI luksuzni 63,50 m², kompletno uređeni 2008. g., nove instalacije, balkon i terasa, centar. Mob.091/566-3328 ozn.496 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 977e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3.


Mali oglasi 47

20. travnja 2010.

katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.974e PRODAJEM / iznajmljujem garažu u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Tel: 091/934-7262 ozn.974e DVOSOBAN stan, 50 m², Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, cijena 52 000 €, prodajem. Mob. 098/217-185 ozn.974e

lište u Brezju 510 m² (novi kvart) , Jurkovićeva - prekrasno gradilište 600 m², Gotovčeva (elitni kvart)- 1200 m², Kurelčeva- 420 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

SRAČINEC – građevinsko zemljište 980 m² i 1 500 m², cijena 20 €/m². Mob. 098/761-945 ozn.476

TROSOBNI stan prodajem ili mijenjam za manji dvosobni, uz nadoplatu. Mob. 099/800-5494, 042/421-148 ozn.611b

GRADILIŠTE u Hrašćici, atraktivno, 655 m², sva infrastruktura, uz asfalt, povoljno prodajem. Mob.098/190-6019 ozn.499

STAN u Trakošćanskoj od 64 m², 2. kat, prodajem. Mob. 091/2222-301 ozn.522

GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500 m² i 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem. Tel:099/8530-930, 042/711-547 ozn.981e

KAPITAL d.o.o. - Novogradnja: Jalkovečka; 2-s: 38 m², 4. kat, 3-s: 80 m², 2. i 3. kat – useljenje 07. mj. 2010. Tel. 042/313-955 ozn.449 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.533 DVOSOBNI stan 50,13 m² u Varaždinu (Banfica, F. Konščaka), 2. kat (istočna strana), 50.000 €. Stan je u mirnom i tihom dijelu šireg centra. Mob. 098/246-337 (042/230-170 iza 20 h) ozn,.534 JAKO povoljno! Jednosoban stan 40 m², suteren, blizina centra. Mob. 091/4501-524 ozn.541 PRODAJEM ili iznajmljujem dvosobni stan u Varaždinu, Z. i Frankopana 12. Mob. 098/912-8282, 042/213-203 ozn.584 DVOSOBAN stan u Varaždin u o d 4 9 m ² , p ro d aj e m . Tel.042/231-377, 091/508-0026 ozn.586 DVOSOBAN stan 54 m², u centru grada. Mob. 091/790-6506 ozn.590

ZEMLJIŠTA PRODAJE SE gradilište u Varaždinu pokraj Mercatora površine 1 939 m². Mogućnost prodaje i kao tri gradilišta površine 676 m², 556 m² i 707 m². Sve ostale informacije na mobitel 099/313- 6301. ozn.120c GRADILIŠTA PRILIKE! Gradi-

GRADILIŠTE u Hrašćici, 598 i 600 m², 50 €/m² i kuću u Sračincu, prodajem. Mob. 098/9282-564 ozn.608b GRADILIŠTE u Križancu (8 km od VŽ prema ZG), asfalt, struja, voda, plin uz gradilište, cijena: 19.000 €. Mob. 099/1916-885 ozn.530 POLJOPRIVREDNO zemljište, ukupne kvadrature 4 000 m² (80*50) – 3 čestice, prodajem. Može i manja kvadratura jedne čestice od 1 294 m² (20*50). Mob. 091/545-6266 ozn.644b GRAĐEVINSKO zemljište u Hrašćici, 820 m², 30 €/m²; kokin kontenjer 5.000 kn i aluminijska stolarija, po dogovoru. Mob. 099/315-7242 ozn.986e GRADILIŠTE u Gornjem Kučanu kod Društvenog doma, 614 m². Tel. 042/683-212, 098/988-5782 ozn.575

NAJAM IZNAJMLJUJE se novo skladište, cca 600 m², sa kancelarijom, mogućnosti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c KUĆU pogodnu za stanovanje ili urede u centru grada na atraktivnoj lokaciji, iznajmljujem. Sve informacije na broj : 098/241-041 ozn.28c POSLOVNO-SKLADIŠNI prostor: kancelarije-trgovina do 300 m² i skladišta do 600 m², iznajmljujemo. Tel: 098/359-404 ozn.54c IZNAJMLJUJE se u sklopu MDV - centra 600 m² prodajnog salona, pogodno za bijelu tehniku, prvih 6 mjeseci najam besplatan. Mob.098/268-315 ozn.63c

marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

ČETVEROSOBAN, namješten stan u kući, poseban ulaz i režije, klima, 300 €+režije, iznajmljujem. Mob. 091/6309-630 ozn.612b

ORANICA u građevinskoj zoni u Varaždinu, Gornji Čikovec (iza Vidovečke ulice), 4749 m². Tel. 00386-14-291-311 (Slovenija) ozn.416

STAN 47 m², Dravska 17, 2. kat, prodajem. Mob. 091/254-5150 ozn.607b

KAPITAL d.o.o. - Novogradnja: Jalkovečka; 1-s: 38,85 m², 3-s: 69 m², Primorska: 2-s: 43,55 m², 3-s: 60,80 m², City centar, 2-s: 62,15 m². Tel. 042/313-955 ozn.530

APARTMANI – Sv. Filip i Jakov od 20,00 €. Mob. 098/971-9397 ozn.511

NOVI, jednosobni stan, iznajmljujem. Informacije na broj 099/218-4425 ozn.116c POSLOVNI prostor u centru Varaždina, pogodno za urede, iznajmljujem. Mogućnost većih i manjih cjelina. Mob. 098/267-653 ozn.130c STAN u Turčinu, iznajmljujem. Mob. 091/2512-416 ozn.173c APARTMANE i sobe, Vrsi Mulo/ zadarsko područje, iznajmljujem. Plaža udaljena 200 m. Mob.098/573-349 ozn.352

MALI OGLASI već od 40 kuna SABUNIKE - APARTMANI dvosobni (2+2, 2+3), kuhinja potpuno opremljena, velika terasa, grill, SAT - TV, klima, osiguran parking, pješčana plaža, moguć najam plovila. 098/9695 - 884 ozn.976e APARTMAN u Rogoznici, prvi red, posebna terasa, iznajmljujem. Mob. 091/1897-190 ozn.583

JEDNOSOB N I stan u Trakošćanskoj, iznajmljujem. Ostale informacije na 099/742-5912 ozn.620b

099/658-5918, 098/910-5291 ozn.573

UGOSTITELJSKI lokal – uređen i opremljen, sa ogromnom terasom, iznajmljujem. Mob. 095/543-5053 ozn.542

NAMJEŠTENI dvosobni stan u privatnoj kući, u centru grada, iznajmljujem. Tel. 313-599 ozn.585

DIO KUĆE u bližoj okoli ci Varaždina, iznajmljujem. Mob.098/901-2341 ozn.544

SOBU u obiteljskoj kući, centar, centralno, ADSL, upotreba kuhinje i kupaonice, iznajmljujem. Mob. 091/530-5867 ozn.594

U ZAGREBAČKOJ ulici (Brezje), iznajmljujem 2 sobe studentima i zaposlenim muškim osobama. Mob. 091/788-6584 ozn.545

VOZILA

KOMFORNU kuću, namještenu, Kućan Donji, kod škole, iznajmljujem. Mob.091/509-6601 ozn.562 SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, internet, iznajmljujem studentima/m., ž. zaposlenoj osobi, nepušačima. Mob.095/895-2284 ozn.569 ETAŽIRANI, namješteni trosobni stan u zgradi, iznajmljujem nepušačima. Tel. 313-133, 099/7934-137 poslije 15.00 h ozn. 627b

TROSOBNI stan, novi, namješten, iznajmljujem za 2.500 kn + režije. Mob. 091/5436-979 ozn.636b JEDNOSOBNI stan u blizini bolnice, iznajmljujem. Upitati: 091/8814-794, 091/5659-913 ozn.638b Iznajmljuje se jednosobni stan 091/796-23-05 ozn. 979e STAN u privatnoj kući, poseban ulaz, studentima ili zaposlenoj muškoj osobi, iznajmljujem. Mob. 098/817-730 ozn.639b

ROGOZNICA, apartmane 2 i 3 - sobne, iznajmljujem. Tel.042/739-225, 022/558-636 ozn.501

KUĆU s okućnicom u centru Varaždina te novi trosobni stan, iznajmljujem. Mob. 099/212-7493 ozn.642b

STUDENTU, ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/931-3491 ozn.979e

JEDNOKREVETNU sobu u posebnom stanu privatne kuće, iznajmljujem. Mob,. 091/545-6266 ozn.643b TROSOBAN, namješten stan, iznajmljujem. Prednost najmu na dugi rok. Mob. 091/6170-587 ozn.648b DVOSOBNI, namješten stan u kući, 70 m², centralno, tv, iznajmljujem nepušačima. Mob.

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c HONDU JAZZ 2080. g., 23 000 km i vanbrodski motor Tomos 4, prodajem. Mob. 095/808-2844 ozn.508 SKUTER motor , 2006. g., cijena 2.000,00 kn, prodajem. Tel. 683-731 ozn.519 FIAT UNO 1.1, 1993. g., reg. do 20.03.2011. g., 8.800 kn,. Mob. 098/160-9347 od 14.00 – 16.00 h ozn. 606b FIAT PUNTO 55 S, reg. do 19.03.2011., boja plava s efektom, prodajem. Tel. 260-414, 091/930-1351 od 10.00 – 16.00 h ozn. 609b

KAMION MB 1217, 1999. g., reg 11/2010, dizalica, kiper, odličan, 26.900 €. Pintarić Josip, Horvatko 44, 42244 Klenovnik, mob. 091/1782-349 ozn.212c

OPEL ASTRA GTC 1.7 cdti, Cosmo Plus oprema, 2006. g., 50 000 km, 1. vlasnik, očuvana, bez ogrebotine, 12.500 €, reg. do 04./2011.. Mob. 098/924-5976 ozn.384e TRAKTOR „TAFE 45“ 4 WD, dizel, malo korišten (s manje od 100 radnih sati), godina proizvodnje 2002. Tel. 686-186, poslije 19.00 h ozn.626b

SOBU studentu ili zaposlenoj osobi, Internet, kupaona i upotreba kuhinje, iznajmljujem. Tel. 261-386 ozn.632b

DAJEM u najam šest krev e t a , ra d n i c i m a t e r e n c i ma. Mob.098/915-5560, 091/9142-479 ozn.406

JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob.095/837-6792 ozn.983e

PRODAJEMO za Nissan vozila limariju i svijetla, cijene -30 %. Inf. Autotehnika, 098/482-001 ozn.103c

KAMION MB 1320, 1989. g., reg. 04/2011, nosivost 8,5 t, dobar, 6.900 €. Pintarić Josip, Horvatko 44, 42244 Klenovnik, mob. 091/1782-349 ozn.212c FORD FOCUS 1,8 TDI, 2002. g., registriran, u odličnom stanju, metalic, dosta opreme, prodajem. Mob. 091/2580-950 ozn.37c AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla •servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ f ax: 0 4 2 /232- 8 0 0 , 231-29 8 ozn.19c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih

FIAT UNO 1.1, ‘97. g., reg., povoljno i hitno prodajem. Tel. 042/657-277, 099/598-8937 ozn.641b FIAT DUCATTO 28 td maxi, 2001., 170.000 km, odjavljen, vrlo povoljno! Mob. 091/250-3497 ozn.987e POPRAVAK i nabava svih dijelova za sve automobile, novo i polovno, otkup vozila, najpovoljnije! Mob. 091/1437-007 ozn.568 ASTRA 1.4, ‘94. g, reg. 04/2011, 1.350 €; Laguna 1.8, ‘96. g., 07/2010, 1.650 €, sačuvane. Mob. 095/518-4814 ozn.564

POSAO PODUZETNICI ili oni koji žele postati! Nudimo vam proširenje djelatnosti ili vlastiti posao. Minimalna investicija: 300 €. Predbilježbe za razgovor na mobitel: 091/731-2584 ozn.985e TRAŽI se ženska osoba za održavanje domaćinstva i kuhanje, u Varaždinu. Mob. 091/351-1720 ozn.500 TRAŽIM djelatnika za povremeni


48 Mali oglasi rad u vrtu, sa iskustvom. Mob. 091/526-9860, 098/913-2887 ozn.528 BISTRO&PIZZERIA traži djevojke za rad. Informacije. 095/911-5102 ozn.551 TRAŽI se majstor- pekar i prodavačica, u pekara Edi. Mob.091/593-3113 ozn.562 TRAŽIM ozbiljnu ženu srednjih godina za rad na moru preko sezone (čišćenje, spremanje…) Mob.091/7510-822 ozn.633b TRAŽE se dvije konobarice za rad. Caffe bar „Zoom“, Banfica, 098/395-906 ozn.592

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c ENTRY- AKCIJA GAR A ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozor i, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kar tice. Popust na gotovinu. Tel. 744-015, mob. 098/544-199, www.miplast. com ozn. 65c HILKO d.o.o., Dr. A. Starčevića 37 Čakovec, tel.040395-636, m o b. 0 9 8 /393 - 0 0 4 . J e d ini ovlašteni servis Makita alata, za sjeverozapadnu Hrvatsku. ozn.201c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građe-

vinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329- 811, 042/311- 434 ozn.7c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c KNJIGOVODSTVENE USLUGE za obrtnike i pravne osobe povoljno nudi knjigovodstveni servis K ANI. Mob. 098/923-7150, 091/754-6607 ozn.211c GEODETSKA IZMJERA kuća, zemljišta, parcelacije, situacije izvodi ovlašteni inženjer geodezije. Obratite se s povjerenjem! Mob.098/9814-734 ozn.502

20. travnja 2010.

uređaja. Mob.095/8540-727 ozn.69c ISKOPI dvorišta, postava kanalizacija i betonskih cijevi, rušenje objekata, postava rubnika, tlakavaca, dovoz i odvoz materijala. Mob.091/511-0682 ozn.81c VODA – strojno zabijanje cijevi za vrtne pumpe stručno i kvalitetno te spajanje hidropaka. Mob.091/8857-281 ozn.81c SERVIS “MATEL” - servisiranje i popravak motornih vozila, priprema za tehnički, usluge limarije i lakiranje. Mob. 095/5466-634 ozn.976e IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c

OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima

Ako ste komunikativni, odlično funkcionirate u timu, a spremni ste učiti i usvajati nova znanja, pridružite se mladom i dinamičnom timu HOK OSIGURANJA kao:

PROCJENITELJ ŠTETA (m/ž) na području Sjeverne Hrvatske (mjesto rada Varaždin)

Uvjeti: VSS – tehnički smjer (dipl.ing. strojarstva, dipl.ing. prometa) Vozačka dozvola B kategorije Aktivno korištenje osobnog računala (MS Office) Radno iskustvo – prednost Uz prijavu kandidati su dužni priložiti: • Životopis • Domovnicu • Dokaz o stručnoj spremi (preslika diplome) Ako ispunjavate navedene uvjete, kontaktirajte nas na telefon: 042/659-760 ili svoj životopis pošaljite na adresu: posao@hok-osiguranje.hr ili poštom na adresu: Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Miroslava Krleže 1a, 42000 Varaždin Prijave s potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku 8 dana od dana objave natječaja.

INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c VAŠA sudbina je u našim rukama, zovite danas kako biste saznali što Vas očekuje sutra. Tarot, kristalna kugla i visak. Tel.060/400-909, 2,27 kn/min.; mob. 3,52 kn/min. ozn. 166c

KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

tel.714-322 ozn.134c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c

MTK COLORI : strojna izrada termofasada od 180 kn; soboslikarski radovi; strojna izrada žbuke; demitfasade, garancija. Mob: 095/907-8011 ozn.118c

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „Granom“ d.o.o. Mob.098/267-065, 042/612-512 ozn.203c

POVOLJNO izvodimo toplinske fasade (kamena vuna, stiropor); soboslikarske i ličilačke radove. Mob.099/226-2306, 042/711-029 ozn.133c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103,

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c KERAMIKU, kamen i ostale završne radove, izvodimo. Mob. 098/525-579 ozn.233a DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.244

FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.347 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitar ije, gr i janje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927- 9903, 095/908-4793 ozn.367 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani. Mob.098/417-373 ozn.372 SOBOSLIKARSKI radovi, gipsane štukature, unikatne sve vrste fasada, knauf sistemi. Mob. 091/540-2681, www.stukaterbermanec.hr ozn.13d PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje, obnavljanje starih parketa. Brzo i kvalitetno. Cijena povoljna. Mob.098/9066-889 ozn.424 OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.432 ČIŠĆENJE tepiha „Đurak“: tepiha, tepisona, unutrašnjosti automobila, tapeciranog namještaja. Tel . 260 -360, 091/523-6696 ozn.437 ROLETAR - montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Mob.091/762-4286 ozn.438 VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.441 INOX, alu, kovane i pvc ograde, montaža klupčica, obrada špaleta, postava knaufa, fasade. Mob.095/8455-905 ozn.448

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.501 I Z RA Đ UJ E M n a mj e š t aj p o mjeri, vanjsku i nutarnju stolariju, stepeništa i obloge. Mob.098/169-7838 ozn.505 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.973e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.975e REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mob. 099/675-9713 ozn.980e IZRAĐUJEM krovišta svih vrsta lim-crijep, nadstrešnice, montažne kuće, limariju, gromobrane. Mob. 099/683-0537 ozn.515 SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, laminati, zidanje siporexom. Mob.091/510-3072, 099/693-4349 ozn.520 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn. Mob.099/3530-180 ozn.521 HLADNJAČU – kamion iznajmljujem za svadbe i slične prilike. Mob. 091/4334-042 ozn.618b USLUGA flaksanja, košenja vinograda, voćnjaka, dvorišta i ostalog. Brzo i povoljno. Mob. 098/188-9891 ozn.621b PROFESORICA engleskog daje instrukcije. Mob. 091/794-9936


Mali oglasi 49

20. travnja 2010.

ozn.622b KERAMIČARSKE radove izvodimo te vršimo kompletne adaptacije kupaonica. Mob. 091/927-6830 ozn.539 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.540 INSTRUKCIJE iz matematike daje profesor s velikim iskustvom. Mob. 091/415-5611, 098/359-035 ozn.546 OGRADE: za voćnjake, betonsko žičane, vrtne i ulične; tlakavci, rubnici: priprema, postava sa uređenjem dvorišta. Mob. 098/632-428 ozn.556 INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i informatike, daje profesorica. Mob.091/536-6716 ozn.578 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.580 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, francuske krevete, izmjena federa, prijevoz osiguran. Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.588 SOBOSLIKARSKE radove izvodimo, krpanje, gletanje, bojanje zidova, adaptiramo stanove, kuće uz garanciju te fasaderske radove: krpanje + bojanje fasada. Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.588

098/377-087, radnim danom 08.00 - 16.00 h ozn. 28c CVIJEĆE – za balkone, terase i gredice. Zbelava, Varaždinska 54 ozn.436 SADNICE: buksus, ligustrum, berberis, kotonaster, lunicera, za živu ogradu, prodajem. Mob.095/857-7118 ozn.469 METALNI kukuružnjak, prodajem. Tel. 261-104 ozn.503 KOMPLETAN namještaj dvije spavaće sobe, dnevne sobe i 2 ormara, prodajem. Tel. 042/312-018 ozn.509 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.982e TROSJED, dvosjed, fotelju, perilicu za rublje, štednjak pli+str., jako jeftino prodajem. Mob. 091/4501-524 ozn.541 PILIĆI od 2-2,5 kg, živi i očišćeni, moguća dostava. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374 ili mob. 098/132-4242 ozn.563 KOSILICU Briggs & Stratton, samohodnu benzinsku, bez kutije, prodajem. Cijena 500 kn. Mob. 098/650-597 ozn.625b DVIJE krmače za klanje, oko 250 kg teške. Mob. 091/945-1500 ozn.640b NOVA motorna pila „Steel“, 5 KS, gume 195/70/15, felge za Opel 13“. Tel. 731-329 ozn.555

SELIDBE : prijevozi namještaja, demontaža + montaža, utovar – istovar osiguran. Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.588

PRODAJA pilića za klanje (živi/ očišćeni). Besplatna dostava. Štefanec, Ludbreška 55, tel. 657-484, 098/942-3373 ozn.565

DRVENI PODOVI, postavljanje parketa, brodskih podova i laminata. Obnova postojećih podova. Mob. 095/903-8147 ozn.591

PUHALNIK za sijeno sa elektromotorom, sijačicu za žito, elevator za kukuruz i građevinsko zemljište, prodajem. Mob. 098/9186-349 ozn. 582

BRAČNI par brinuo bi se o starijoj osobi ili paru, u zamjenu za nekretninu. Mob. 098/539-946 ozn. 630b

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.978e MALO korištenu perilicu rublja, povoljno prodajem. Mob.

KREDITI NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.0 0 0 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.0 0 0 €; pozajmice – 20.0 0 0 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

KREDITI bez administrativne zabrane, na 1/2 primanja do 25.000 €, kredit na kredit, bez HROK-a i C/L, ekspres umirovljenički. Mob.092/2929-106 ozn.159c FENOMENALNE pozajmice za umirovljenike i zaposlene do 20.000 kn/24 h, bez HROK-a do 150.000 kn. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.176c Hit KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.! 25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!Posebni krediti za zaposlenike Boxmark-a, Varteks-a, Comprom-a, Yitres-a! Pozajmice do 20.000 kn odmah! Mob.099/8531-386 ozn.196c KRED I T I AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.558 Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna! 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI – povoljna kamata bez jamaca do 1/2 primanja 25.000 €; bez administrativne zabrane do 7.000 €; bez HROK-a i rješavanje C. L. do 20.000 €; mlađi umirovljenici do 10.000 €. Gđa. Rebeka, 091/567- 0662 ozn.208c KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.434 NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.472 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417 ozn.494 KREDITI – bez HROK-a i administrativne zabrane na ostatak plaće do 7.000 €, umirovljenici

već od 1.000 kn mirovine. Mob. 091/603-7074, 095/821-0946 ozn.529 UMORIVLJENICI, zaposleni! Rješavamo vaše financijske probleme, besplatno savjetovanje, razne opcije! Mob. 099/7866-758 ozn.538 KREDITI – akcija do polovice primanja inozemni hipotekarni, brzo i efikasno. Danica, 092/119-0041, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.543 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.543 KREDITI, pozajmice za sve! Firme koje ne vrše administrativnu zabranu i bez preseljenja plaće – mirovine. Mob.099/674-2721 ozn.548 JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 042/712- 651 ozn.549 KREDITI za obrtnike, zaposlenike i umirovljenike. Pozajmice do 20.000 kn. Isplata odmah! Mob. 095/865-2975, Tomica ozn. 550 NAJNOVIJE! Posebne pogodnosti umirovljenicima do 100.000 kn, prebijamo postojeće kredite, rješavamo C. L.. Javite se s povjerenjem! Ured u Vž, gđa. Jasna, 098/792-292 ozn.552 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.560 KREDITI i pozajmice. Upitati na telefon: 095/501-2821 ozn.566 BEZ jamaca do 25.000 €; na ostatak plaće do 7.000 €; inoz. mir. bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a i C. L.; pozajmice do 50.000 kn – odmah. Kreditni ured od 08.00 – 16.00 h, 099/514-5204 ozn.567 KREDITI za umirovljenike! Do 75.000 kn – mlađi umirovljenici; 20.000 kn – na 3 god.¸ 15.000 kn – za 24 h; bez HROK-a i jamaca. Mob. 091/904-3612, 095/558-1759, Slavica ozn.571 GOTOVINSKE i stambene kredite sa prebijanjem, najnižom, fiksnom kamatom i poticajima rješavamo kroz uglednu d.d. tvrtku sa dugogodišnjim iskustvom. Mob. 092/111-9630,

RAYPATH d.o.o., VARAŽDINSKE TOPLICE TRAŽE SE

TELEFONISTI ZA RAD U CALL CENTRU NA NEPUNO RADNO VRIJEME UZ PPROBNI ROK MJESEC DANA. MIN. SSS, RAZGOVIJETAN I PRAVILAN IZGOVOR, KOMUNIKATIVNOST, SKLONOST TIMSKOM RADU. MJESTO RADA: VARAŽDINSKE TOPLICE PRIJAVA: KONTAKT TEL: 205.711/205.619 ADRESA: Raypath d.o.o., V. Jagić 13, 42223 Varaždinske Toplice 091/916-9885, 9.00 – 18.00 h ozn. 572 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.577 FINANCIJSKI problemi? Imamo rješenje za Vas… Krediti bez gledanja HROK-a, C. L., na inozemna primanja, umirovljenici, inozemni krediti te pozajmice u 24 h. Mob. 091/972-4871, 099/854-2236 ozn.579 POZAJMICE u roku 24 h, sve KREDITI: brza, besplatna realizacija, bez police osiguranja. Mogućnost rate do 2/3 primanja umirovljenicima i zaposlenima u d.d., bez HROK-a i C.L. Tu smo za Vas. Mob.098/1375-727 ozn.232a vrste kredita! Gotovinski na ostatak primanja, u firmama bez administrativnih zabrana, na strane i obiteljske mirovine. Mob. 091/404-9853, 098/945-5962 ozn.579 KREDITI do 25.000 €; na ostatak primanja 7.000 €; umirovljenički do 75.000 kn, 15.000 kn/24 h. Mob. 098/1695-822, Gordana ozn. 582 KREDITI bez jamaca do 25.000 €; na ostatak primanja 7.000 €; bez HROK-a 150.000 kn; umirovljenički 75.000 kn. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697, Marko ozn,582 HITNO vam treba pozajmica ili kredit? Bez jamaca i HROK-a, riješit ćemo. Nazovite! Mob. 091/881-7102 ozn. 582 KREDITI - na ostatak 7.000 €, umirovljenici čisti odrezak 10.000 €, 150.000 kn bez

HROK-a i administrativne zabrane. Mob.091/730- 9743, 095/908-1590 ozn.587 KREDITI – bez HROK-a i administrativne zabrane na ostatak do 7.000 €, umirovljenici do 10.000 €. Mob.091/982-3248 ozn.587 KREDITI na ostatak primanja, do 7.000 € C. L. ne smeta. Mob. 091/9474-238 ozn.587 POZAJMICE u roku 24 h, krediti na ostatak primanja. Na obiteljsku mirovinu, na inozemne mirovine bez gledanja HROK-a. Damir, 091/989-5942 ozn.589 GOTOVINSKI krediti, do 100.000 kn bez jamaca! Brzo, profesionalno i efikasno! Mob. 099/200-2033, 091/911-9098 ozn.593

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c SLOBODAN, situiran muškarac, srednjih g., traži isto takvu ž. osobu za druženje. SMS: 099/8567-051 ozn.544 ŽELITE upoznati prijatelja ili osobu života? Obratite se s povjerenjem! Mob. 095/5672-285 ozn.628b MUŠKARAC s obvezom, 53 g., traži ženu sličnih godina ili stariju za intimno druženje. Poziv/ sms: 091/1109-686 ozn.546 DEČKO 39 g., živi sam, traži žensku osobu za ozbiljnu vezu iz oklice Vž. Mob. 099/853-1374 ozn.567


50 Mali oglasi

20. travnja 2010.

SJEĆANJE

IVAN MESEK 21. 04. 2008. - 21. 04. 2010. S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe! Božidar i Trezika

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, brata, djeda i pradjeda

JAKOVA SARVANA preminulog 16. 04. 2010. nakon teške bolesti u 74. godini života.

dragom bratu, šogoru i stricu

Ovim putem zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima kao i dr. Vesni Jurić na svesrdnoj pomoći te velečasnom Ivanu Žmegaču.

IVANU DARABUŠU

Ožalošćeni: supruga Terezija, sin Nenad, snaha Kristina, unuka Ines i kćeri s obiteljima.

POSLJEDNJI POZDRAV

...Ne prođe dan da sjećanja ne krenu i opet smo skupa... Tvoji: brat Miško, šogorica Anica te Snješka i Renata s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti drage majke, bake i šogorice

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga i oca te brata, šogora i ujaka

JOSIPA SAKAČA 17. 04. 2006. - 17. 04. 2010. Obitelj Sakač i Pilipović.

ANTONIJE MEGLOBA preminule 15. travnja 2010. u 81. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na nesebičnoj pomoći i izrazima sućuti te svima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak i odar okitili cvijećem. Hvala djelatnicima HÖGL+LORENZ d.o.o. Posebno hvala vlč. Siniši Dudašeku na dostojanstvenom ispraćaju i molitvama za dragu nam pokojnicu. Ožalošćeni: kći Božica, unuci Zoran, Patrik i Anita, šogorica Marija

U SPOMEN na

MIRKA KÖGLA 2000. – 2010.

U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naša draga mama, baka i svekrva

dr. ANTONIJA – ZORA BRAUER rođ. ZUBER stomatolog blago u Gospodinu preminula nakon duge i teške bolesti u subotu 17. 04. 2010. u 64. godini života. Pogreb drage nam pokojnice bit će 21. 04. 2010. u 11:40 sati na groblju Mirogoj u Zagrebu. Počivala u miru Božjem! Molimo za tihu sućut. Ožalošćeni: suprug Vladimir, sin Branko, snaha Nataša i unuci Bruno i Helena, majka Anica, brat Nikola, šogorica Ljerka i nećakinja Petra sa suprugom te ostala tugujuća rodbina.

Misa zadušnica održat će se 22. 04. 2010. u 18 sati u Vraždinu, u župnoj crkvi svetog Sebastijana i Fabijana.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

BRANKO BUŽIĆ

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

22. 04. 2008. - 22. 04. 2010. Duša je vječna, kao i naše misli s Tobom. Obitelj Bužić

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda, svekra i tasta

MARIJANA MAGDALENIĆA 22. 04. 2008. - 22. 04. 2010. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. U našim mislima i srcima Ti živiš i dalje. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

sa slikom već od

100 kuna

JOSIPA SLUNJSKOG 22. 04. 2007. - 22. 04. 2010. Hvala svima koji ga se sjećaju i posjećuju njegov tihi dom. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN KOZULIĆ 22. 04. 2009. - 22. 04. 2010. Hvala Ti za sve lijepe dane zajedničkog života. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na našeg dragog

STJEPANA JALŠOVCA 17. 04. 2009. - 17. 04. 2010. U mislima i molitvama uvijek si s nama! Supruga Marija i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

BORIS RADELIĆ 14. 04. 2009. - 14. 04. 2010. Na ovom svijetu još postoje srca u kojima Ti živiš. Tvoji prijatelji: Nada i Edi, Ivona i Matjaž


Osmrtnice 51

20. travnja 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

MATO PETRIŠ

povodom smrti voljenog supruga, tate, djeda, tasta i svekra

20. 04. 2009. – 20. 04. 2010. U mislima uvijek s nama. Supruga Vera, sin Dražen i kći Draženka s obitelji

SJEĆANJE na naše drage

NATANAELA BAHČIĆA preminulog 14. 04. 2010. u 62. godini života. Iskreno zahvaljujemo Pogrebnoj službi „Plantak“, rodbini, prijateljima, susjedima i dugogodišnjim suradnicima i poslovnim partnerima koji su bili uz nas i svojom pažnjom i toplim riječima sućuti pružili utjehu u teškim trenucima. Hvala na divnom cvijeću i na dostojanstvenom ispraćaju. Hvala vlč. Siniši Dudašeku na lijepim riječima oproštaja i molitvi. Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV

MATIJU VRČEKA

dragom mom

EVU VRČEK

† 19. 04. 2004.

NATEKU

† 20. 04. 2007. Sin Dragutin s obitelji

Od njegove Jadranke

U SPOMEN

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

Tvoja supruga, djeca i unuci

TOMU HOSNIJA 21. 04. 2008. – 21. 04. 2010. Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom. Supruga Marija, sin Stjepan s obitelji

ZAHVALA povodom smrti dragog oca, tasta, djeda i pradjeda

PETRA VUKOVIĆA preminulog nakon teške bolesti 13. travnja 2010. godine u 88. godini života. Najtoplije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti te svima koji su dragog nam pokojnika ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Čorko, svim sestrama dnevne bolnice Varaždin. Hvala obiteljskoj liječnici dr. Šambarek i sestri Romani na velikoj pomoći. Hvala vlč. Žmegaču na lijepim riječima oproštaja. Ožalošćeni: kćeri Jela i Kata, zet Milan, unuci Vlado, Željko i Željka te praunuci Nina i Toni

dragom tati, svekru, tastu i djedu

ANDRIJI ŠOKMANU 24. 04. 2009. – 24. 04. 2010. Život nestane u trenu, ali ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

na

ZAHVALA

NATANAELU BAHČIĆU Tvoji: sin Siniša, kći Sanja, snaha Derviša, zet Stjepan i unuci Matea, Adrian i David

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

PETAR MIŠAK 23. 04. 2006. – 23. 04. 2010.

Tvoji najmiliji

VESNICE PINTAČ preminule 10. travnja 2010. u 44. godini života.

na našu voljenu kćerku i sestru

Zahvaljujemo svima koji su joj pružili medicinsku pomoć te ostalima koji su je ispratili na vječni počinak.

DUBRAVKU PAJTAK

Suprug Ivica i sin Božidar

21. 04. 2005. – 21. 04. 2010. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

U našim srcima i mislima živiš i dalje.

povodom smrti

Mama, tata i Danica

SJEĆANJE

STJEPAN MINĐEK 18. IV. 2002. – 18. IV. 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

MARIJU MARINU MARASOVIĆ 23. IV. 2006. – 23. IV. 2010. Vrijeme prolazi, a bol ostaje. Tvoji: suprug Mladen, kćeri Manuela i Marinela, unuci Roko i Dora, zetovi Neno i Siniša, svekar i svekrva

SLAVICA SAMBOLEC

BRANKO SAMBOLEC

19. 04. 1999. – 19. 04. 2010.

03. 07. 2004. – 19. 04. 2010.

Uvijek si s nama u srcima i mislima. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN VITEZ 20. 04. 1996. – 20. 04. 2010. Ni godine koje su prošle, ni vrijeme koje teče, ljubav i sjećanje na Tebe nikada izbrisati neće.

SJEĆANJE

Obitelj

Sinovi Miro i Darko s obiteljima

na

TUŽNO SJEĆANJE

RAJKO RAKIĆ

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga, tate, djeda, svekra, tasta i zeta

STANKA HORVATA koji je iznenada preminuo 12. travnja 2010. u 71. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su cvijećem, vijencima i svijećama okitili njegov odar i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala lovcima Lovačkoga društva „Srnjak“ Ludbreg koji su se lijepim riječima oprostili od našeg pokojnika. Zahvaljujemo kapelanu župne crkve u Ludbregu na molitvi. Ožalošćeni: supruga Marija, kći Lidija, sin Igor, unuci Željko i Tomislav, zet Stanko, snaha Silvana, punica Katarina i sva ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

DRAGUTIN CEPANEC 23. 04. 2002. – 23. 04. 2010.

ĐURU LEVANIĆA

i

02. VI. 1986. – 02. VI. 2010.

STJEPANA LEVANIĆA 19. IV. 2000. – 19. IV.2010

Radujte se u Gospodinu.

27. 04. 2005. - 27. 04. 2010. Otišao si prije 5 godina stazom s koje povratka nema, ostala je samo tuga i vječna uspomena. Tata Pero, pomajka Nataša, polubrat Tin, tetka Dragica s obitelji, stric Boško s obitelji, tetka Jela s obitelji, tetka Radmila s obitelji

Obitelj

ZAHVALA TUŽNO SJEĆANJE na dragog

JURAJA POMPERA 21. 04. 2009. – 21. 04. 2010. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Supruga Antonija i sinovi s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na

KREŠIMIRA BREŠKIJA

Dani prolaze, a život teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće!

24. 04. 2000. – 24. 04. 2010. U našim srcima, mislima i molitvama, uvijek si Ti.

Tvoji najmiliji

Roditelji, supruga te sinovi Denis i Luka

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

FRANJE IMBRIHALECA koji je preminuo 13. 04. 2010. u 63. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam riječi utjehe, dragom nam pokojniku okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili na posljednji počinak. Posebno zahvaljujemo kapelanu Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima ispraćaja i molitve te pjevačkom zboru “Arka” Varaždin. Hvala djelatnicima Odjela transfuzijske medicine OB Varaždin, hvala dr. dent. medicine Ljiljani Peharda Ivić te djelatnicima Autobusnog prometa Varaždin. Svima koji su ga poznavali, voljeli i poštovali od srca hvala! Tugujući: supruga Ivanka, kći Dragica, sin Ivica i kćeri Jagoda i Anica s obiteljima. *****

SJEĆANJE

SJEĆANJE

FRANCA KOCIJAN

JURAJ VUSIĆ

23. 04. 2009. – 23. 04. 2010.

21. 04. 2005. – 21. 04. 2010.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Stjepan s djecom

Obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANJO IMBRIHALEC Dragi naš djede! Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom! Tvoji unuci: Petar, Marko, Anja, Mia, Monika, David, Maria i Tea.


52 Vaš kutak

20. travnja 2010.

Što čitati?

Eliot i enciklopedija o Wellesu

T. S. Eliot, Pusta zemlja i druga djela, Školska knjiga, Zagreb, 2009. Eliot je nedvojbeno veliki klasik moderne i postmoderne, a i kod nas je razmjerno poznat. Na žalost, školski programi ga još uvijek zaobilaze, pa za njega znaju samo zaljubljenici u književnost, a ne i svi školarci, što je inače normalno u cijelom svijetu. Zato je ovaj izbor izvrsna preporuka za Eliota, koji je svojom „Pustom zemljom“ promijenio razvoj poezije 20. stoljeća. Ovom knjigom dobivamo uvid ne samo u kanon njegova pjesništva, nego i u ključne eseje kao što su „Tradicija i individualni talent“ ili „Što je klasik?“. Prijevodi su dobri, ali onima koji znaju nešto engleskog preporučam da pronađu i originale pjesama i da čitaju usporedno s prijevodima.

Vrtoglavica Cvjetni dom

zločesta

Kako izraditi pozivnice?

Niko i Ništ Piše: RADAR

V

eli mi Tonka kaj studira turizam vu Opatiji da su se studenti na faksu kladili za kulko vremena budu rit mlade puce hitili vun iz spota kaj reklamira hrvacki turizam. Nakon kaj je vučiteljica i vođa Jaca rekla da je emitiranje riti vu bedekostimu, vu spotu nekaj jako grdo. A ona se vu propagandnu estetiku tulko razme da je to neopisivo. Okladu je, veli Tonka, dobil Ivek, kaj je rekel da budu rit suknuli vun z filma mam čim šefica partije završi izlaganje. I skoro je pogodil. Kajti su poslušni partijski aparatčiki, nazovimo ih Niko i Ništ, napravili se da tak bude. Pa je mam prestalo emitiranje spota na Sienenu. Tak su oni kaj glediju taj program ostali vu čudu. Rit pucke kaj se sunča, koju su predi gledali, najemput je nestala z filma. To prav zaprav ni čudno kajti vu hrvackom turizmu puno tega nestaje bez traga. Samo je Niko Mediteranski postojani, kajti je on poznati turistički maher. Predi je bil šef magistrata, ali je frknul vun kad se skužilo da mu je nagradu za veleumni turistički slogan dobila njegova bračna družica. Ve on više nije vu magistratu, ali se i dalje mota z pajdašijom po turističkoj interesnoj zajednici. Di se vrti puno penez. Kaj je važnije od tuđe riti.

Leticija ZADRAVEC

Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 meskal-leticija@vz.htnet.hr

Kad smo već prošli put započeli priču o prešanom cvijeću za pozivnice, danas vas želim uputiti u to kako te pozivnice i izraditi. Dakle, za pozivnice vam treba kar ton odgovarajuće boje (250-300 gramski), paus papir, žica, ljepilo, satenska mašna i, naravno, prešano cvijeće. Bitno je da boje i nijanse budu usklađene i povezane s vodećom bojom vašeg vjenčanja, time ćete postići neodoljivu eleganciju i čarobnu nit koja će sve čari vjenčanja povezati u jednu

bajkovitu cjelinu. Prije ukrašavanja i kreativnog izražavanja svakako morate dati isprintati tekst, a potom pažljivo prionuti ukrašavanju. Pokušat ćemo vam to približiti u nekoliko

Ako su vam se vaše pozivnice svidjele, a nemate

vremena izraditi ih sami, naručite ih kod nas u Gift Shopu „Letizia“ i isprobajte našu kreativnost.

koraka: • satensku traku izrežite na određenu dužinu • zalijepite je oko papira • sve to zajedno zalijepite na sjajni papir • prešano cvijeće složite po pozivnici i zalijepite.

Neprocjenjivo. Chuck Berg i Tom Erskine, The Encyclopedia of Orson Welles, Facts on File, New York, 2003. Potaknut nedavnom emisijom na HTV-u i Švaljekovom slikom (vidi moju kolumnu i tekst o Švaljeku u ovom broju) zaželio sam preporučiti neku knjigu o Orsonu Wellesu, kadli, gle čuda, nema nijedne na hrvatskom jeziku. Svašta, jer barem je od svih filmskih genija baš Welles bio vezan uz Hrvatsku, gdje je režirao, glumio i ljubio. Onda nije neobično što mlađe generacije ne znaju za autora „Građanina Kanea“, „Dodira zla“, „Procesa“, „Istina i laži“… Ali te iste mlađe generacije znaju engleski i znaju surfati internetom, pa možda ih ovo potakne da se zainteresiraju za velikog „Gospona Orsona“. Do neke bolje prigode, tj. do objave neke knjige na hrvatskom jeziku. Rado bih je sam preveo, pa čak i napisao vlastitu, ali zasad ne vidim interes u hrvatskih nakladnika.

Denis Peričić


Vaš kutak 53 tomislav makaj

20. travnja 2010.

Autoškola

Nedovoljni razmak - opasan edovoljni razmak između N vozila jedan je od vodećih čimbenika koji uzrokuju

nesreće u prometu, poglavito u gradu i pri vožnji u koloni. O razmaku moramo voditi računa neprestano, jer razmak koji je potreban i siguran sada, već sljedeće minute možda nije, jer se neki od uvjeta vožnje promijenio. Razmak, kao prometno-sigurnosna veličina, ovisi o čitavom nizu trenutno prisutnih čimbenika. Ovisi Boris Petrovečki, o brzini vožnje, uvjetima i ing. prometa stanju ceste, vrsti i stanju Stručni voditelj i predavač vozila, psihofizičkom stanju Autoškola PETROVEČKI vozača, razmaku koji drži www.petrovecki.hr vozač vozila iza. tel: 042/233-244 eća brzina kretanja kao i loši uvjeti za vožnju (kao što su kiša, magla, snijeg i slično) uvjetovat će povećanje razmaka. Isto tako, vozač je dužan voditi računa o svom trenutnom psihofizičkom stanju, o stanju i mogućnostima vozila kojim upravlja i o razmaku koji drži vozač vozila iza njega. Vozi li netko na vrlo malom razmaku iza vas, povećajte svoj razmak kako ne biste došli u situaciju da morate naglo zakočiti. Imate li manje od dvije godine vozačkog iskustva, čitavo vrijeme vozite na povećanom razmaku. Već kod prvih kapi kiše smanjite brzinu i dvostruko povećajte razmak, tako izbjegavate opasnost od nalijetanja na vozilo ispred i povećavate sigurnost svoje vožnje. rosječno vrijeme reagiranja po danu iznosi približno jednu sekundu. Ne zaboravite da u toj sekundi, pri brzini od 50 km/h vozilo prijeđe oko 14 m. Zakasnite li sekundu u reakciji produžili ste svoj zaustavni put za 14 m, a ako vozite na malom razmaku to, u pravilu, znači nalijetanje na vozilo ispred. Zato provjerite, i po potrebi povećajte, razmak jer možda baš tako izbjegnete nesreću koja se sljedećeg trenutka mogla dogoditi!

V

P

Vicevi!!! Moj naklon!

Utapanje “Haso, bolan, zašto piješ toliko?” “Pokušavam utopiti probleme, ali prokleta gamad zna plivati!” Mujo i žena

Dolazi Mujo pijan kući, ali ga Fata ne želi pustiti. Govori joj Mujo: “Pusti me, draga, nosim cvijeće najljepšoj ženi.” Fata otvara vrata: “A gdje je cvijeće?” “A gdje je najljepša žena?”

FILM – VIDEO – KINO

Neobična priča o Benjaminu Buttonu 7/10 Radnja filma započinje na dan kada uragan Katrina pogodi New Orleans. Tada upoznajemo ostarjelu gospođu Daisy koja bespomoćno leži na samrtničkoj postelji. Pored nje je njena odrasla kćer Caroline. Daisy zamoli svoju kćer da joj naglas čita dnevnik njenog dugogodišnjeg prijatelja Benjamina Buttona (Brad Pitt). Caroline posluša želju svoje majke, a sa svakom sljedećom stranicom misterioznog dnevnika sve je jasnije da je Benjamin imao, u najmanju ruku, neobičan, zanimljiv i uzbudljiv život. No, ono najčudnije vezano uz Benjamina ne tiče se njegovog posla, ljudi koje je upoznao ili događaja koje je proživio, već upravo njegovog rođenja – rodio se kao starac koji s godinama postaje mlađi i vitalniji. Benjaminova majka umrla je pri porodu, a ubrzo nakon toga napušta ga i njegov biološki otac, Thomas Button. Od tada je njegova sudbina u rukama crnkinje Queennie koja radi kao sestra u domu za brigu o starijim osobama. Daisyna baka također se nalazi u tom domu i ondje Daisy upoznaje Benjamina. Iako ih je život nakon toga razdvojio, oni ostaju u kontaktu dugi niz godina, da bi se ponovno pronašli u svojim četrdesetim godinama kada su i po godinama i po izgledu odgovarali jedno drugome.


54 S raznih strana GALA KONCERT

Malo mi za sriću triba!

VAR A ŽDIN – Eminentni glazbenici Doris Dragović, Zorica Kondža, Neno Belan, Tedi Spalato i klapa „Kampanel“ u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 24. travnja s početkom u 20 sati održat će koncert “Malo mi za sriću triba!”. Spomenuti koncert je deseta, jubilarna manifestacija koja se odvija u dvorani u organizaciji tvrtke Max Bögl-Tehnobeton i sasvim je sigurno da će biti poslastica za sve ljubitelje dalmatinske pjesme, istaknula je između ostalog Zorica Kondža na konferenciji za medije održanoj u četvrtak. Podsjetimo, ona je prošle godine gostovala u varaždinskom HNK-u. - Dolazim prvi put s kolegama u ovu vašu prekrasnu dvoranu i zaista sam počašćena što ću moći otpjevati nekoliko pjesama sa svojeg repertoara. Varaždinci i gosti iz susjednog Međimurja te Slovenije moraju znati, bit će to večer rocka, popa, ali i dalmatinske pisme – najavila je u svojem stilu Zorica Kondža koncert koji nudi „gušt“ baš svakom posjetitelju. A njih, s obzirom na cijenu ulaznica od svega 70 kuna, u dvorani sigurno neće nedostajati. Dođite svakako! (jn)

!

Udruga SPAS

Živahan Biglić Ovaj simpatičan psić je prije 5 mjeseci nađen sa slomljenom zdjelicom, no sada se potpuno oporavio. Star je 2 godine, visine oko 30 cm. Biglić je veseo, živahan, dobro se slaže sa svim psima i voli pažnju, te je kastriran. Dođite po Biglića! Udruga Spas 330 004

DOM UMIROVLJENIKA

Plesna večer Klub za starije osobe Varaždin poziva sve svoje članove na glazbenu, pjesničko-plesnu večer „Zaplešite s nama“. Priredbu koja se održava u utorak, 27. travnja, s početkom u 17 sati u prostorijama Kluba, Zavojna 6, organiziraju i vode Ružica Juras te Milena Klinec. Kako doznajemo od organizatora, glazbene, pjesničko-plesne večeri nadalje će se održavati svaki posljednji utorak u mjesecu, u 17 sati na spomenutoj adresi. (jn)

20. travnja 2010.

DOZNAJEMO Održano natjecanje “Tragom anđela” i Lions angelus večera

Uspješno prikupili oko 50.000 kuna

Ekipe su imale i kreativne radionice, pa su tako sa slikarom Prstecom morale oslikati svog anđela, isprobali su se u radu s glinom u keramičarskoj radionici Šoić i umjetnosti lijepog pisanja kod Čole Varaždinska ekipa Lions kluba osvojila je drugo mjesto na prvom otvorenom prvenstvu Lions klubova Hrvatske u orijentacijskom natjecanju “Tragom anđela”, kojem je domaćin bio Lions klub Sveti Nikola iz Varaždina.

Prvi Samoborci

Na natjecanju su uz domaćine sudjelovali članovi Lions klubova iz Beča, Rovinja, Zadra, Samobora i Čakovca, a pobjednik je ekipa Lions kluba iz Samobora, dok se na treće mjesto plasirala ekipa iz Čakovca. Osim što su članovi ekipa morali šećući gradom pronać i i svoju “varaždinsku povijesnicu” unijeti podatke, ekipe su sudjelovale i u tri kreativne radionice. Zajedno sa slikarom Željkom Prstecom morali su oslikati svoga anđela, isprobali su se u radu s glinom u keramičarskoj radionici Blaženke Šoić, te umjetnosti lijepog pisanja pod vodstvom Krunoslava Čole. Zanimljiv zadatak ekipe su imale i na gradskom trgu,

z

amijenivši gradskog verglaša Lionsi su prikupili 596 kuna gdje su na desetak minuta svaka, zamijenivši gradskog verglaša Srećka Dragišića, prikupile 596 kuna. Nakon toga u hotelu Turist održana je Lions angelus večera, središnja godišnja humanitarna akcija kluba. Večeru su pripremali članovi Hrvatske kuharske reprezentacije. Tijekom večeri, uz svirku varaždinske grupe Spektar, održana je tombola i aukcija, a akcijom je prikupljeno oko

Pred ekipama je bilo niz zadataka koje je trebalo ispuniti

50.000 kuna. Odlukom članova Lions cluba Sveti Nikola, 10.000 kuna bit će donirano hrvatskoj kuharskoj reprezentaciji za put na Svjetsko prvenstvu u

Luksemburg, 7.000 kuna bit će donirano po odlukama pobjedničk ih ekipa, a o donaciji preostalog iznosa odlučit će se ovih dana.

Nakon natjecanja u hotelu Turist održana Lions angelus večera

U Varaždinu održano Prvo otvoreno prvenstvo Lions klubova

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC Premijera filma „Neka ostane među nama“ Rajka Grlića

Dvojac Tomić i Grlić – dobitna su kombinacija

Isječak iz filma “Neka ostane među nama”

Centar za kulturu u Čakovcu ponovno je obradovao filmsku publiku. Ovaj put premijerom filma “Neka ostane među nama” režisera Rajka Grlića o kojem su uvodno gledateljima govorili glumci Ksenija Marinković i Bojan Navojec. Film je, podsjećam, odmah u početku prikazivanja digao veliku prašinu, uglavnom tzv. dežurnih moralista, kojima se nisu sviđale eksplicitne scene seksa i stav prema ženama, ali i razotkrivanje licemjer-

stva građanskoga društva. Scenarij za film „Neka ostane među nama“ napisali su Rajko Grlić i Ante Tomić i to je očito dobitna kombinacija za filmsko uprizorenje urbane priče koja govori o „virovima erotske strasti ispod mirne i trome površine građanske svakidašnjice“, zapravo o onome o čemu se obično ne govori ili što se, bolje rečeno, prešućuje. To je priča o dvostrukim, čak trostrukim životima, paralelnim vezama, o neumor-

nom traganju za ljubavlju i srećom, o vječnoj požudi, ali i teškim posljedicama ako vas zateknu u tuđem krevetu. Protagonisti priče su dva brata, njihove supruge, ljubavnice, djeca koja ne znaju tko im je zapravo otac. Miki Manojlović, Bojan Navojec, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Darija Lorenci, svi odreda u ovom su filmu doista ostvarili briljantne uloge. Ako ste u prilici, film obavezno pogledajte. (žp)


Vodič 55

20. travnja 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ

Od 23. do 27. travnja u 18 sati NA PUTU koprodukcijski hrv. film Od 23. do 27. travnja u 20 sati IZ PARIZA S LJUBAVLJU franc.-amer. film

HNK Varaždin

FOTO NATJEČAJ

Srijeda, 21. travnja, u 19,30 Velika koncertna dvorana SIMFONIJSKI PUHAČI ORKESTAR Glazbene škole iz Ljubljane Scena “Z. Rogoz” u 20 sati VOLIM NJOFRU komedija Petak, 23. travnja u 13 sati Scena “Z. Rogoz” OVO NIJE LULA

Kazališni studio mladih - Skupina C Velika scena u 19,30 ČEŠALJ Kazalište J.A.K. iz Malog Lošinja Subota, 24. travnja u 19,30 Velika scena PIZZAMAN Kazalište J.A.K. iz Malog Lošinja Nedjelja, 25. travnja u 17 sati Velika scena NEĆKO SVOJEGLAVEČKO predstava za djecu

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu
 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati 
 • Odjel za mlade, odjel strane 
literature i odjel Banfica 

 
 ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati 



 



četvrtak, petak:
7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad
 Izložba - Mira Ilijanić. U SPOMEN NA DIREKTORICU GMV-a otvoreno do 25. travnja Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlatko Kapusta: Retrospektiva Otvoreno do 25. travnja • Palača Herzer • Entomološki odjel,


Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin 




 


 
 
 Zbirka Miljenko Stančić
 Trg Miljenka Stančića



 
 tel. 
042/311-312, 098/276-249 







 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom 
zatvoreno 

 
 - za grupe posjet moguć prema dogovoru 
 
 
 
 
• GALERIJA ZLATI AJNGEL Izložba skulptura JOSIPA DIMINIĆA otvoreno do 9. svibnja • GALERIJA PRSTEC
 
 S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca 
 






- posjet svakodnevno uz telefonsku najavu

 042/212 000, 098/56 95 20 
 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 






 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

HNK Varaždin Nedjelja, 25. travnja u 16 sati Dječja tribina nedjeljom u 16 KAKO (PRE)ODGOJITI RODITELJE predstava

PREPORUKA TJEDNA

ČAKOVEC Centar za kulturu

Srijeda, 21. travnja Revija nagrađenog dokumentarnog filma u 18h GONZO, u 20h SEVDAH Mala scena 21h DIXIELAND BAND Čakovec Četvrtak, 22. travnja u 20 sati Tribina “ČČ” BREZA

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Proljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

Utorak, 27. travnja u 20 sati MAKSIM MRVICA - koncert Filmski program Od 23. do 26. travnja u 18 sati SVE ŠTO ŽELIM TO SI TI DEAR JOHN romansa Od 23. do 26. travnja u 20 sati OTOK SHUTTER triler

Rođeni DJEVOJČICE

Silvia Gotal, Lana Levačić, Mija Križaj, Jana Biškup, Tara Vugrinec, Franka Bogović, Daria Ivanjko, Petra Špiranec, Mia Vojnović, Nina Galeković, Maja Hanžek, Lana Biškup, Dilara Pravdić, Ariana Biškup, Linda Domijan, Katarina Malbašić, Lorena Jačmenjak, Mia Malarić, Jana Klen, Ivna Cepernić, Lucija Četrtek, Mila Murić, Ester Kuzel

Dječaci

David Behin, Mateo Hranj, David Šambar, Antonio Kosec, Bruno Vupora, Ivano Horvatić, Josip Zeljak, Eduardo Andreić, Kristijan Škriljevečki, Roman Barbir, Vinko Dubovečak, Petar Mašić, Sebastijan Kolenić, Filip Piskrec, Fabijan Rabuzin, Deni Krnjak, Leon Vrbanec, Ivan Masten, David Premužić

Nagrađena fotografija - Vedran Rihtarić Nagrađeni neka se javi na e-mail: urednik@regionalni.com radi preuzimanja nagrade!

Vjenčani Tomislav Sačić i Dunja Hrain, Dino Varošanec i Jasna Dedić, Danijel Veličević i Janja Žganec, Franjo Volarić i Danijela Sambolec, Marin Županić i Štefica Bržeska, Marko Milković i Monika Habunek

Umrli

Ivan Vitez (75), Petar Vuković (87), Natanael Bahčić (61), Antonija Megloba (80), Mira Gerovac (83), Barbara Cmrečak (74), Jakov Sarvan (73), Roza Brežni (74), Franciska Remenar (78), Katica Hrastovec (77), Branko Dondur (68)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD SRIJEDE PLJUSKOVI I OSVJEŽENJE Ovaj tjedan mogli bismo podijeliti u tri dijela što se tiče vremena. Utorak i prvi dio srijede donose nam suho, toplo i sunčano vrijeme. Zatim slijedi promjenjiviji period od srijede do petka u kojem će biti kiše i pljuskova uz umjereno osvježenje. No, kraj tjedna ponovo donosi stabilizaciju vremenskih prilika pa se čini da će vikend biti lijep, sunčan i topao. Za travanj ništa neobično, još jedan tjedan primjeren mjesecu u kojem se nalazimo. Detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.).


56 Zadnja

20. travnja 2010.

PREDAVANJE

DOZNAJEMO Moto susret u organizaciji PU varaždinske i 5 moto klubova iz SZH

„Blue Day“ u N. Marofu Svi koji su nedjelju proveli na stazi Rauš mogli su dosta naučiti o vlastitoj sigurnosti u prometu

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Više od 30 0 motora i njihovih vlasnika bilo je u nedjelju na stazi Rauš u Novom Marofu povodom manifestacije „Blue Day“ koju su organizirali plavci iz Policijske uprave varaždinske te predstavnici moto udruga: „Bombelles“ iz Vinice, „Baroker“ iz Varaždina, „Sjeverozapad“ iz Petr ijanca, „Zeljarski dizelaši“ iz Vidovca i „Monsters“ iz Varaždina. Početak okupljanja z a k az a n z a p o d n e malo se odužio, no ionako je „vrijeme“ jedna složena kategorija kada je u pitanju većina motorista. Službeni dio događanja otvorio je velečasni Ivica Horvat, kapelan PU varaždinske koji je blagoslovio sve prisutne. Da bi bilo čim manje

VARAŽDIN – Prekrasno subotnje prijepodne bilo je kao stvoreno za tradicionalno otvorenje oldtimerske sezone, koju je organizirao Oldtimer klub Varaždin 2. Nakon okupljanja na parkiralištu ispred Varaždinskog groblja, vlasnici nekoliko desetaka automobila i motora „s pati-

KARIKATURA

MIRELA GODINIĆ

!

Uvod u sezonu Oldtimer kluba OKV2

nom“ vozeći u dugoj koloni krenuli su prvo put ribnjaka u Beletincu, a oko podneva stižu do izletišta Zlatna dolina. Tamo vremena za odmor uz pjesmu i ples nije bilo, sve dok članovi ustrojenih ekipa nisu prošli natjecanja – turnire u pikadu, kuglanju, gađanju iz lufterice… (jn)

nezgoda pobrinuli su se instruktori sigurne vožnje MUP-a koji su na stazi po grupama predvodili sudionike ovog događaja kako bi na najsigurniji način savladali neke od težih situacija u prometu. Oni koji nisu sudjelovali u vožnji motora mogli su se upoznati s prometnim propisima ili provjer it i negativne bodove na svom računu, a zanimljivo je bilo vidjeti s čim nas mogu loviti policijski presretači ako ozbiljnije pretjeramo u

brzini. Dosta pažnje privukao je Kawasaki, „metalik srebrni“, a trenutna tablica je ZG 8127 AO. Kako postupati s unesrećenim motociklistom i što napraviti s njima dok ne stigne medicinska pomoć, bilo je korisno predavanje, uz prikaz na licu mjesta. Nakon graha i malog predaha, uslijedile su vožnje spretnosti, a nakon toga natjecatelji su odmjerili snage u sporoj vožnji. Oni najbolji dobili su diplome.

Što se zbiva u podzemlju? Na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu u petak, 24. travnja, od 12 do 14 sati, održat će se za javnost otvorena znanstvena tribina, s izuzetno zanimljivim temama. Naime, u fokusu predavača prof. dr. sc. Roka Andričevića i dr. sc. Amera Smailbegovića između ostalog su Procesi disperzije u podzemlju te hiperspektralna detekcija i daljinska istraživanja u svrhu primjene rezultata u različitim znanstvenim i tehničkim područjima (posebno geologija, geotehnika, hidrotehnika, zaštita okoliša)... Predstavljanje novih znanstveno-tehnoloških dostignuća i njihova primjena u geoznanostima te zaštiti okoliša i ovaj je put prepušteno istaknutim znanstvenicima koji su doktorirali i usavršavali se u inozemstvu. (jn)

NAJAVA

Humanitarni koncert

U sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu 16. svibnja u 19 sati održat će se veliki humanitarni koncert “Samo jedna želja”. Na koncertu, kojem je medijski pokrovitelj 7 Plus Regionalni tjednik, besplatno će nastupiti renomirani domaći glazbenici, Kvartet Gubec, Žiga Međimurski, Gordana Ivanjek, Nenad Kumrić-Čarli, Kvartet Varaždin, Valentina Geci, Kavaliri, Kajda, Lucerne, Nikolina Fišter, Zlatne žice i Ivica Pepelko. Prihod je namijenjen Prvoj hrvatskoj Udruzi roditelja djece oboljele od onkoloških bolesti, koja brine o smještaju, edukativnoj, psihološkoj I drugoj pomoći roditeljima i djeci oboljeloj od najtežih oblika malignih bolesti.

crta: Željko Pilipović


RT_309  

Regionalni Tjadnik

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you