Page 8

Život

12. siječnja 2010.

Autizam i njegove osobitosti Odsutnost ili odgoda uporabe jezika i govora: - ponavljanje riječi (eholalija) umjesto normalne verbalne komunikacije; dodirivanje rukom i vođenje umjesto verbalnog zahtjeva; izostanak verbalne komunikacije. Teškoće povezane s ostalom djecom i odraslima: - izostanak kontakta očima; očita distanciranost; nedostatak zanimanja za ostalu djecu i ono što ostala djeca rade; izostanak odgovora na verbalne zahtjeve; bez odgovora kad se zove imenom; izbjegavanje fizičkog kontakta (čak i s roditeljima, braćom i sestrama); ravnodušnost prema drugim osobama koje pate ili boluju.

Čudna ponašanja: - zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeskanje dlanovima itd.; neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga; neprimjerena povezanost za stvari; opsesivno-kompulzivno ponašanje, na primjer poredavanje stvari; ponavljanje čudne igre koja traje dugi period vremena, na primjer slaganje kocki jedne na drugu pola sata; inzistiranje na rutini i nemijenjanju ničega u okolini (teško doživljavaju prekid rutinskog rasporeda i promjene); moguće nanošenje ozljeda samom sebi ili agresivno ponašanje prema ostalima. (Izvor: brošura Udruge za autizam “Pogled”)

OTKRIVAMO U Varaždinskoj i Međimurskoj županiji dje

Prestao je govor nas u oči. Naš sin ILUSTRACIJA

8

Kim Peek, autistični genijalac inspirirao je film “Kišni čovjek” Autizam je biološki poremećaj mozga koji oštećuje komunikaciju i društvene vještine, a autisti se opisuju kao osobe koje su “u svojem svijetu”

Genijalci među autistima

Film o autizmu Većina ljudi za autizam zna zahvaljujući filmu “Kišni čovjek” iz 1988. godine, u kojem Dustin Hoffman glumi autističnog matematičkog genija Raymonda. Inspiracija za film scenaristu Barryju Levinsonu bio je Kim Peek, autistični savant, koji je preminuo prošli mjesec u 59. godini života. Nije znao počešljati kosu ili zakopčati gumb, imao je kvocijent inteligencije 73, ali je bio opsjednut brojevima i aritmetikom, a zahvaljujući fotografskom pamćenju zapamtio je gotovo sve što je pročitao. Svjetsku slavu stekao je još jedan autist savant, 31-godišnji Daniel Paul Tammet i to nakon što

je 2006. godine objavio autobiografsku knjigu “Rođen jednog plavog dana”. Vizualno i osjećajno doživljava brojeve i riječi, s lakoćom obavlja različite matematičke operacije, a nepoznati jezik može naučiti u svega tjedan dana. Iako među autistima ima više savanata, osoba s posebnim sposobnostima, nevjerojatnim znanjem ili vještinom u nekom području, nego u populaciji zdravih, nisu svi autisti genijalci. - Svaki autist je drugačiji, jer su poremećaji autističnog spektra vrlo široki. I dok jedni mogu živjeti samostalno, završiti školovanje i zasnovati obitelj, drugi samostalno ne mogu otići ni na WC. To ovisi o nizu faktora, među kojima je i kognitivni razvoj. Oko 70 posto autista ima blažu ili težu mentalnu retardaciju, dok ostali imaju prosječni ili natprosječni kvocijent inteligencije – pojašnjava Dalibor Kuhta, predsjednik udruge “Pogled”. Dodaje da ima i miješanih poremećaja; primjerice, uz autizam dijete ili odrasla osoba može imati i cerebralnu paralizu.

Sin Petre i Mladena Sekulića iz Varaždina jedan je od 25 autista, članova udruge Pogled. Supružnici su pune dvije godine lutali tražeći stručnjake koji bi radili s njihovim sinom, danas 7-godišnjakom kod kojeg je, zahvaljujući vježbama, postignut veliki napredak Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kada su prije sedam godina Petra i Mladen Sekulić iz Varaždina dobili sina, nisu slutili da će se nekoliko godina kasnije morati suočiti sa spoznajom da njihovo dijete ima autizam. Danas sedmogodišnji dječak rastao je i razvijao se kao i njegovi vršnjaci. S godinu dana je prohodao i počeo izgovarati prve riječi da bi samo nekoliko mjeseci kasnije prestao govoriti, više se nije smiješio i skrenuo bi pogled svaki put kada bi ga majka i otac pogledali u oči.

Izgubljeno vrijeme

Bili su to tipični znakovi autizma, biološkog poremećaja mozga koji oštećuje komuni-

kaciju i društvene vještine. - Imao je tada 15, 16 mjeseci. Odmah smo shvatili da se nešto događa, no nadali smo se da je riječ o prolaznom razdoblju koje će proći samo od sebe. To se, međutim, nije dogodilo i nakon pola godine odlučili smo potražiti pomoć. Pedijatrica nas je uputila k psihologinji varaždinske Opće bolnice, koja je odmah postavila sumnju na autizam – rekla je Petra Sekulić. Njezin sin jedan je od 25 članova Udruge za autizam “Pogled”, koja je osnovana u svibnju prošle godine. Okupljaju djecu i odrasle s autizmom iz Međimurske i Varaždinske županije, a djelovanje žele proširiti na cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku.

Glavni cilj “Pogleda” jest upoznati društvo s potrebama i problemima osoba s autizmom, biološkim poremećajem o kojem se kod nas gotovo ništa ne zna.

s

edmogodišnjak pohađa redovni vrtić, a u jesen bi trebao krenuti u školu - Učlanili smo se u Udrugu kako bismo i sami doprinijeli da društvo senzibiliziramo za osobe s autizmom, ali i da roditeljima koji imaju autističnu djecu pomognemo da ne lutaju, da znaju kome se obratiti i od koga zatražiti pomoć –

ističe Mladen Sekulić. Koliko je to važno, znaju iz vlastitog primjera, jer su čak dvije godine tražili stručnu osobu koja bi radila s njihovim sinom. - Za razliku od drugih roditelja, mi smo imali sreću što je našem sinu brzo postavljena sumnja na autizam. Nakon pregleda i iscrpljujućih pretraga u zagrebačkom SUVAG-u i na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu ubrzo je i potvrđen blagi autizam. No, problem je što nismo znali kome se obratiti za stručnu pomoć. Izgubili smo dvije godine, što je puno ako se zna da je rana intervencija iznimno važna. Što se ranije počne raditi s djetetom, to su mogućnosti poboljšanja veće

ŽIVOT Autiste vesele “neobične” stvari, a plaše sasvim “obične”

Plač i strah zbog bušilice Za sina Petre i Mladena Sekulića nitko na prvi pogled ne bi rekao da ima autizam. - Fizički je zdrav, pa se ne razlikuje od bilo kojeg drugoga djeteta. No, kao i druga djeca s autizmom, nije zainteresiran za komunikaciju s drugim osobama, pa ga na to treba poticati. Uobičajene igre ga ne zanimaju.

Fasciniran je, primjerice, vrtnjom i zabavlja se okrećući kutijicu. Jedan od ciljeva defektoloških terapija je takvu igru pretvoriti u nešto smislesno i korisno – kažu supružnici Sekulić. S druge strane, iznimno je osjetljiv na zvukove, kao što su zvuk miksera ili bušilice. Bilo je strašno u početku. Plač,

strah, grčenje... Uvijek nam je trebalo puno vremena da ga smirimo. Na preporuku stručnjaka počeli smo ga polako navikavati na zvukove koje je nemoguće izbjeći, primjerice na zvuk bušilice iz susjednog stana – navode samo dio problema s kojima se susreću, a koje sve uspješnije rješavaju.

RT_295  
RT_295  

Regionalni Tjednik

Advertisement