Issuu on Google+

INTERVJU Doc. dr. Veljko Đorđević: Depresija je bolest današnjice s tisuću lica CRNA

Svinjska gripa jenjava, ali oprez

VLADIMIR SEVER IZ PRELOGA

Inovatoru zlatno odličje

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

Provale u čak pet ordinacija u Domu zdravlja Varaždin

Stranice 2.-3.

Stranica 8.

Stranice 6.-7.

Stranica 18.

Tjednik

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatan primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 289. :: 1. prosinca 2009. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Četvrto suđenje za ubojstvo poznatog ludbreškog mljekara

Najdulje suđenje za ubojstvo u državi Branko Kolak četvrti put oslobođen optužbe za ubojstvo Antuna Bohneca Stranica 18.

ITAS Nova neće u stečaj

Počast kopačima crnog zlata iz Ivanca

Stranica 16.

POMOZIMO

Stranica 10.

Zaposleni u NK Varteksu od srpnja nisu dobili plaće

Uklonimo prepreke! VARAŽDINSKA ARENA

Stranica 34.

“Fala” i kajkavske popevke za rođendan Stranica 26.-31.

Monika Hajdin boluje od mišićne atrofije, a da bi došla do škole mora svaki dan prijeći čak devedeset strmih stepenica Stranica 4.

Zračni tunel u Golubovcu za proizvodnju tsunamija Stranica 9.

Skuplja komunalna naknada u Varaždinu Stranica 17.

Stranic


Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Sportski klubovi u vrtlogu besparice

J

učer održana konferencija za novinare sindikata zaposlenih u NK Varteks koji već nekoliko mjeseci nisu primili plaću, aktualizirala je po tko zna koji put u posljednje vrijeŽeljko PAVLEK me problematiku fiurednik@regionalni.com nanciranja sportskih klubova u gradu i županiji. Poznato je da zbog recesije, loše gospodarske situacije, gubitka sponzora, smanjenih novčanih dotacija za sport i drugih razloga, većina sportskih klubova muku muči kako opstati u sadašnjim uvjetima. I na vrijeme plaćati sve izdatke, poglavito ugovorne obveze prema igračima, trenerima i zaposlenima u klupskim službama. U posebno teškoj situaciji zbog velikih troškova su klubovi koji imaju profesionalne pogone i natječu se u nacionalnim ligama, iako ni manji klubovi nisu u boljem položaju. Zato je u sadašnjim teškim okolnostima nužno da i klubovi počinju primjenjivati vlastite antirecesijske mjere i počinju voditi brigu o svakoj kuni. Za neke od njih predstoje bolni rezovi jer će morati smanjiti broj zaposlenih, ugasiti neke klupske aktivnosti, reducirati trošenje raspoloživog novca na najnužnije izdatke. Stvarati nove gubitke ili klubove dovesti u situaciju da moraju u stečaj ili likvidaciju zbog nelikvidnosti najgore je što se nekim sportskim kolektivima može dogoditi. Pametnije je stoga javnosti reći dokle sežu mogućnosti za daljnje djelovanje klubova nego živjeti u iluzijama da će grad, županija, zajednica sportskih udruga ili netko deseti uvijek spašavati klubove od besparice. Ta su vremena prošlost.

01.12.2009

DOZNAJEMO U Varaždinskoj županiji prošli tjedan upo

Manje zaraženih s gripom, je li najgo tomislav makaj

2

Ako od nove gripe ponovno oboli povećani broj ljudi, opet ćemo reagirati. Epidemija ide prema završetku, ali moguće je pojavljivanje većeg broja oboljelih u valovima, istaknuo je dr. Tršinski

Posjete na odjelima zaraze, hematologije i onkologije te neonatologije i dalje su zabranjene, a na ostalim odjelima dopuštena posjeta jedne zdrave osobe dnevno Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji je od početka studenoga od svinjske gripe oboljelo 914 ljudi, no broj novooboljelih se smanjuje. Prošli tjedan prijavljen je 201 novi slučaj, a više od polovice novooboljelih su djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. To je upola manje novooboljelih u odnosu na tjedan dana ranije, pa je Županijski stožer zdravstva u ponedjeljak odlučio ublažiti protuepidemijske mjere koje su bile na snazi od sredine prošloga tjedna.

Poziv iz bolnice

Posjete bolesnic ima na odjelima zaraze, hematologije i onkologije te neonato-

Gripu morate preležati – to sprečava komplikacije Savjeti kako se zaštititi od svinjske gripe kruže po internetu, a jedan od zanimljivijih je da u sve sobe postavite glavice neoljuštenog crvenog luka, koji će “pojesti” sve viruse. No, dr. Ljiljana Plačko ističe da su, uz cijepljenje, najbolje preventivne mjere izbjegavanje boravka u prenatrpanim prostorima i većih skupova, uzimanje vitamina i kalorična pre-

logije i dalje su zabranjene, no na svim ostalim odjelima u bolnicama u Varaždinu, Varaždinskim Toplicama, Klenovniku i Novom Marofu od ovoga utorka bit će dopuštena posjeta jedne zdrave osobe dnevno. - Apeliramo na građane koji se ne osjećaju dobro i

hrana, kao i često pranje ruku te higijena kašljanja i kihanja. Ako ipak obolite, gripu morate preležati kako bi se spriječile komplikacije. - Ne pada li temperatura nakon dva do tri dana ili padne pa ponovno poraste, znači da je gripa prerasla u bakterijsku upalu i u tim slučajevima nužan je posjet liječniku – ističe dr. Plačko.

koji imaju temperaturu neka

o

d ovog utorka u bolnici Varaždin opet će se obavljati naručene operacije ne dolaze u posjete – rekao

je dr. Dubravko Tršinski, ravnatelj varaždinske bolnice i predsjednik Stožera zdravstva u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Od ovoga utorka u Općoj bolnici Varaždin ponovno će se obavljati naručene operacije. Takva je odluka donesena zbog manje novooboljelih od

KOMPLIKACIJE Troje s akutnim respiratornim distres sindromom

Jedno dijete prebačeno u Zagreb

Dr. Dubravko Tršinski

Od 27. listopada, kada je potvrđen prvi slučaj svinjske gripe u Varaždinskoj županiji, u Općoj bolnici Varaždin na liječenju je zadržano 59 osoba, od čega 26 djece u dobi od pet tjedana do 16 godina, dok su preostala 33 bolesnika starosti od 17 do 70 godina. Komplikacije su zabilježene

kod 39 bolesnika, pri čemu je najteža komplikacija, akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), dijagnosticirana kod dvojice muškarca. - Obojica su bila priključena na respirator u Jedinici intenzivnog liječenja varaždinske bolnice, no jedan je maknut s respiratora – rekao je u ponedjeljak dr. Dubravko Tršinski.

Početni razvoj ARDS-a dijagnosticiran je kod djeteta koje je iz Varaždina prebačeno na Kliniku za infektivne bolesti Dr. F. Mihaljević u Zagrebu. Što se ostalih komplikacija tiče, najviše pacijenata (njih 34) imalo je upalu pluća, jedan obostranu upalu pluća te jedan upalu srčanog mišića.


Aktualno

01.12.2009

svinjskom ore iza nas?

I TOGA IMA Siga zatvorila varaždinski Pevec tomislav makaj

ola manje novooboljelih od svinjske gripe

3

CIJEPLJENJE Imunitet se stvara najranije 14 dana nakon cijepljenja

Istovremeno moguće cijepljenje protiv sezonske i nove gripe

Cijepljenje protiv nove gr ipe počelo je u ponedjeljak, a prvih 7.800 doza cjepiva namijenjeno je za zdravstvene djelatnike koji će biti cijepljeni u Higijensko-epidemiološkoj djelatnosti Županijskog zavoda za javno zdravstvo, izvijestila je voditeljica HE djelatnosti dr. Ljiljana Plačko. Kod liječnika opće/obiteljske medicine mogu se cijepiti bolesnici s kroničnim bronhitisom, astmom i emifezmom pluća, trudnice u drugom i trećem trimestru trudnoće, trudnice s kroničnim bolestima, ekstremno pretile osobe te dijabetičari, imunokompromitirane osobe i dekompenzirani srčani bolesnici. Djeca u dobi od šest do 23 mjeseca starosti s konge-

Neizvjesnost za 29 radnika Peveca u Varaždinu: Hoće li trgovački lanac u stečaj, a oni na burzu?

Ako se želite cijepiti, potpisujete obrazac

nitalnim malformacijama i drugim kroničnim bolestima cijepe se pak kod pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. - Osoba koja pristupa cijepljenju potpisuje obrazac da je upoznata s nuspojavama cijepljenja, uobičajenim lokalnim reakcijama uz moguće sistemne reakcije kao što su povišena temperatura,

umor, bolovi u mišićima, koji nestaju u roku dva do tri dana nakon cijepljenja – pojašnjava dr. Plačko. Navodi da se imunitet kod cijepljene osobe stvara najranije 14 dana nakon cijepljenja, a istovremeno se može primijeniti cjepivo protiv sezonske i nove gripe, ali na dva odvojena mjesta na tijelu.

Prvih 7.800 doza cjepiva protiv nove gripe je za zdravstvene djelatnike i ugrožene skupine ljudi

svinjske gripe, ali i zahvaljujući tome što je u Jedinici intenzivnog liječenja uklonjena mogućnost bilo kakvog dodira oboljelih od svinjske gripe s ostalim pacijentima. - Pacijenti sljedećih dana neka dođu na zakazane preglede uoči operacije, kao i na sam operativni zahvat. One pacijente koji su bili naručeni, a nisu bili na operaciji, kontaktirat će djelatnici bolničkih odjela te ih obavijestiti o novom terminu. No, neće morati dugo čekati, jer će se dnevno obavljati više zahvata kako bi se nadoknadili zaostaci – rekao je dr. Tršinski, koji se u ponedjeljak vratio na posao nakon što je prošli tjedan i sam prebolio svinjsku gripu.

Ništa nije sigurno

Upozor io je, međut im, da nije isključeno ponovno uvođenje zabrana posjeta i izostavljanje naručenih operativnih zahvata. - Niti jedna od ovih mjera nije trajna. Ako od nove gripe ponovno oboli

a

pel: ne dolazite u posjet ako niste dobro i imate temperaturu povećani broj ljudi, ponovno ćemo reagirati. Voditeljica Higijensko- epidemiološke službe dr. Ljiljana Plačko na temelju podataka zaključila je da epidemija ide prema

završetku. No, upozorila je na moguće pojavljivanje većeg broja oboljelih u valovima – rekao je dr. Tršinski. Preporučio je cijepljenje osobama iz ugroženih skupina, a to su kronični bolesnici, trudnice, ekstremno pretile osobe i drugi kronični bolesnici stariji od 24 mjeseca. Cjepivo protiv nove gripe stiglo je u ponedjeljak, kada su ga mogli podići liječnici opće/obiteljske medicine i pedijatri. - U našu županiju isporučeno je 7.800 doza cjepiva, što je prva isporučena količina, a cjepivo je prema planu prioriteta namijenjeno za zdravstvene djelatnike i osobe iz ugroženih skupina – izvijestila je dr. Ljiljana Plačko.

Radnicima zabranio ulaz u trgovački centar Direktor Sige Stjepan Žigmund je uz pomoć zaštitara stavio lokot na vrata, jer mu Pevec nije plaćao najamninu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nemalo iznenađeni bili su kupci koji su u petak prijepodne došli pred trgovački centar Pevec u Varaždinu: radnici nisu bili u trgovini, nego ispred zgrade koju su čuvali zaštitar i, a sve su budno pratili policajci. Unatoč velikim poslovnim teškoćama Peveca, nije bila riječ o štrajku radnika. Suprotno tome, radnici su ujutro došli na posao, ali im je ulaz u trgovački centar bio zabranjen: lokot na vrata postavili su zaštitari koje je angažirao direktor Sige Stjepan Žigmund. Siga je, naime, vlasnik poslovnog prostora za koji im Pevec nije plaćao najamninu.

Radnici čekaju...

”Zbog otkaza ugovora o zakupu, poslovni prostor je zatvoren. Ulaz je svim zabranjen, a posebno djelatnicima zakupca Peveca d.o.o”, pisalo je na obavijesti koja je radnike dočekala u 7 sati kada su došli na posao. - Jučer navečer smo uredno završili s poslom, zatvorili trgovinu i otišli kućama, a danas smo ugledali lokot na vratima. Nitko nas nije o ničemu obavijestio. Žigmund je očito uzeo stvar u svoje ruke, ne znamo što namjerava. Bio je ovdje, ali je otišao kada ste došli vi novinari – ispričali su radnici. Bojali su se da će Žigmund uz pomoć zaštitara iz blagajne i sefa uzeti novac, a iz trgovine robu i njihove osobne stvari. -

Žigmund: Ogorčeni i radnici Sige Koliko novca Siga potražuje od Peveca d.o.o. za najam poslovnog prostora u Kučanskoj ulici u Varaždinu, direktor Sige Stjepan Žigmund nije želio reći. - Poslovni prostor sam odlučio zatvoriti zbog potraživanja, ali ne mogu reći o kojem se iznosu radi. Zaštitare sam angažirao nakon što sam jučer pokušao postići dogovor s vlasnikom Peveca, no do njega nisam mogao doći – rekao je Žigmund u petak u kratkom telefonskom razgovoru. Na pitanje nije li se problem mogao drugačije riješiti, te da su radnici Peveca ogorčeni zbog njegovog postupka, Žigmund je odgovorio da su “i Sigini radnici ogorčeni jer im prijete problemi u slučaju stečaja zbog ovih potraživanja”.

Zadužili smo novac i robu, za njih odgovaramo i nećemo otići tako dugo dok ne dobijemo upute iz Uprave što učiniti – rekla je sindikalna povjerenica Dijana Makaj, jedna od 29 djelatnika varaždinskog Peveca. Oko podneva u Varaždin je došao Dražen Kuštelega, direktor maloprodaje Peveca zajedno s kolegom. Pregovarali su s predstavnicima Sige, ali bezuspješno, pa su radnicima poručili da mogu kući. Trgovački centar Pevec bio je zatvoren i u ponedjeljak, a radnici su kod kuće čekali upute iz Uprave. Iako su na posao dolazili svaki dan unatoč tome što tri mjeseca nisu primili plaću, u

i

ako tri mjeseca nisu dobili plaće, radnici su svaki dan dolazili na posao petak su morali otići kući. Uzdržavaju nas ostali članovi naših obitelji, a da ne bi trošili novac na benzin, uzimali smo godišnji odmor, na kojem su

Obavijest šokirala radnike

prvo bili kolege iz najudaljenijih mjesta. Nitko nije niti jedan dan neopravdano izostao. Bili smo strpljivi zato što smo, unatoč problemima, uvijek na vrijeme dobivali plaću – ispričala je Dijana Makaj. Hoće li i dalje raditi te dobiti zaostale plaće, nemoguće je reći. No, Nevenka Poljak, sindikalna povjerenica županijskog SSSH, najavila je da će prikupiti punomoći radnika i druge dokumente te ih priložiti zahtjevu za stečaj Peveca, koji će sindikalna središnjica podnijeti Trgovačkom sudu u Bjelovaru.


4

Aktualno

01.12.2009

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Nek’ se barem puni Remetinec!

POMOZIMO Uklonimo prepreke do normalnog života Monike Hajdin

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

24.11.

Stiglo cjepivo za svinjsku gripu koje je Kanada povukla zbog ozbiljnih alergijskih reakcija. Izraelski znanstvenici pak tvrde da su pronašli Ahilovu petu stanica karcinoma. Kad bi barem.

25.11.

Pfizer kupio od Genere patentna prava na otkriće o proteinu kako bi razvijao lijek za bubrežne bolesnike koji bi duže živjeli bez dijalize. Dok EUFA sumnja u namještanje domaćih utakmica, EU nam otvara prve natječaje za nepovratne pomoći iz IPA-e.

26.11.

Koga sada briga za Polančeca, veli u Saboru Bebić odgovarajući na zahtjev SDP-a da ode i Kalmeta nakon što je policija privela gotovo sve članove HAC-a i šefa Skladgradnje, poznatog po skupom bojenju tunela. Dok gotovo sve pada, nek’ se barem Remetinec puni.

27.11.

Sindikati, dobro jutro, poslodavaca nema, oni rade, veli Popijač ne baš pametno u Saboru, dok nam BDP u trećem tromjesečju tone za 5,8 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Hrvatska zatvorila tri poglavlja europske pravne stečevine te sada s 15 ide ustrojavanje skupine za izradu nacrta pristupnog ugovora EU.

28.11.

Ni najbogatije zemlje svijeta nisu imune na financijske probleme: Dubai ne može otplaćivati dugove od 60 milijardi dolara. Na sadašnje neodrživo medijsko stanje u Hrvatskoj ukazat će se prosvjedom ispred Novinarskoga doma u Zagrebu 10. prosinca, zaključeno na Danima hrvatskoga novinarstva.

29.11.

Presudan je odlazak Sanadera koji je podržavao režim pune kontrole plaćanjem svega i svakoga. Zato i je državna blagajna prazna, tvrdi Malić. Hoće li i Ivo iza rešetaka, postavlja se pitanje. A na drugo, ništa bezazlenije o tome žele li minarete u svojoj zemlji, Švicarci na referendumu odgovorili niječno, što je iznenadilo i njihovu vladu.

30.11.

USKOK podignuo optužnicu protiv Nevena Jurice koji se s državnim novcem kockao, a smijenjeni HAC-ovci završili u pritvoru. Direktor HTV-a draži smjenu Hlo, a Kosor najavljuje smjenu uprava državnih tekstilnih poduzeća te osnivanje tripartitnog industrijskog vijeća koje će “razmatrati i usuglašavati probleme”. Lijepo, no je li to dovoljno za Varteks?

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o. I. Milčetića 13 42000 Varaždin

Dubravka Hajdin svako jutro u naručje uzme malu Moniku i nosi je do izlaza iz zgrade i tako opet pri povratku

Preko devedeset stepenica do odlaska u željenu školu Monika boluje od mišićne atrofije, a živi na 4. katu zgrade bez lifta

RJEŠENJE Najsretnije bi bile kada bi im se ugradio lift

Monika je i uz prepreke sretna školarka

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Svako jutro kada devetogodišnja Monika Hajdin mora u školu, njezina majka Dubravka uzima je u naručje te s njom, djevojčicom teškom 17 kilograma, savladava devedeset stepenica koliko joj je potrebno da bi sišla s 4. kata zgrade u prizemlje.

Ista priča

Ta ista priča ponavlja se kada se Monika vraća iz škole i tako svaki put kada djevojčica mora izaći iz zgrade. Naime, devetogodišnja Monika boluje od spinalne mišićne atrofije tipa 2 i od rođenja je, nažalost, osuđena na kolica. Živi u zgradi u varaždinskoj Ulici Zrinskih i Frankopana u kojoj nema lifta pa je njezina svakodnevica i svakodnevica njezine obitelji nositi djevojčicu na rukama. Na jesen je, tri godine kasnije od ostale djece, Monika napokon krenula u varaždinsku VI. osnovnu školu i koliko god su sretne zbog djevojčice, toliko im je sada i opterećenje svakodnevni izlazak iz zgrade. - Mučimo se svako jutro kada Monika ide u školu. Zbog bolesti ona se ne može

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači

Josip Novak

iharaci@regionalni.com

josip@regionalni.com

urednik@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Kada bi barem imali lift

sama ni dići iz kreveta. Nakon što je obučemo i spremimo za školu, mama je nosi na rukama u prizemlje zgrade, stavlja u kolica, a ja pak nosim školsku torbu - kaže baka Vesna Bošković. Mama Dubravka, koja ima status njegovateljice, s Monikom je

M

onika je krenula u prvi razred varaždinske VI. osnovne škole u školi cijelo vrijeme trajanja nastave. Svaki dan oko 12 sati, Dubravka i Monika vraćaju se iz škole te opet slijedi ista priča. Baka silazi pred zgradu, čeka kćer i unuku, kolica odlaze u spremište, torba u bakine ruke, a Monika u mamino naručje. - Zasad

Najbolje rješenje za obitelj Bošković i Hajdin bila bi ugradnja lifta u zgradu. No, to košta. Stoga Vesna i Dubravka apeliraju na sve institucije, humanitarne udruge i ostale koji mogu pomoći da to učine kako bi Monika, kada bude veća, s lakoćom mogla ići u školu. - Bili bismo najsretniji kada bi se pribavio novac za izgradnju lifta - kažu Vesna i

Dubravka. Monika je jako sretna što ide u školu gdje su je svi lijepo prihvatili. - Ima predivnu učiteljicu Mariju Koren koja je pristupačna, otvorena, jednostavno prekrasna - kaže baka Vesna. Također su i učenici odlično prihvatili Moniku. Odlazi logopedu, defektologu, rehabilitatoru. Zahvaljuju se na pomoći Šemsi Mustačević, voditeljici Udruge “Sunce”.

još ovako nekako i možemo funkcionirati iako nam je jako teško, no što kada mi dvije više nećemo moći? Što će tada biti s našom Monikom? - pita se baka Vesna. Jedino rješenje vide u zamjeni svog stana sa stanom u zgradi koja ima lift. - No, problem je u tome što mi još moramo otplatiti kredit za stan u iznosu od 19 000 kuna - kaže baka Vesna

koja stambeni kredit otplaćuje redovito od 1994. godine. No, kao i mnogi drugi ljudi, novaca za tako brzu otplatu kredita u preostalom iznosu od 19 000 kuna nemaju pa sve koji im mogu pomoći mole za novčaniu pomoć. Žiro-račun Monike Hajdin kod Zagrebačke banke je 1323352077, a broj kartice je 124 835 211. Svaka kuna im je dobrodošla.

Pri odlasku u školu potrebna je i bakina pomoć

isidora@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778

roby@regionalni.com

marketing@regionalni.com

Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec LEKTORICA Isidora Vujošević

Tomislav Makaj GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović - voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

Dragutin Kliček


01.12.2009

Oglas

5


6

Intervju tjedna

01.12.2009

OTVORENO Docent dr. Veljko Đorđević, pročelnik Zavoda za socijalnu psihijatriju KB

Depresija je bolest dana Depresija je izlječiva. Važno je znati u slučajevima kad ostanemo bez posla suočiti se s problemom, ne posustati i tražiti rješenje, a probleme podijeliti s bračnim drugom, pa i psihijatrom, što nije sramota Razgovarala: GORDANA IGREC

Od prosinca 2007. godine, prema podacima američkog Ministarstva rada, bez posla je ostalo 7,3 milijuna Amerikanaca. Nezaposlenost je u SAD-u u listopadu dosegla 10,2 posto. U Europi se također jednako kao i u Hrvatskoj bilježi porast nezaposlenosti. U tome prednjači Španjolska s 3,2 milijuna nezaposlenih, a odmah druga na ljestvici broja nezaposlenih u Europi je Hrvatska. Krajem listopada u Zavodu za zapošljavanje u Hrvatskoj evidentirano je 273,265 nezaposlenih osoba, odnosno 14,072 (5,4 posto%) više nego prethodni mjesec, a 44 764 osobe (19,6 posto) više nego u listopadu prošle godine. Unatoč tome što svi govore kako se recesiji nazire kraj, druga strana medalje nije tako sjajna, pa se već početkom iduće godine u Hrvatskoj očekuje 300 tisuća nezaposlenih. Otkazi radnicima škverova, Varteksa i sličnih giganta prijete na sve strane, budućnost je neizvjesna za većinu zaposlenog stanovništva, zima kuca na vrata, a režije se gomilaju... Sve do psihičkih tegoba koje se javljaju kao posljedica svega navedenog, a koje sve veći broj ljudi prisiljava da pomoć potraže od stručnog medicinskog, psihijatrijskog osoblja. O depresiji kao zabrinjavajućem zdrastvenom stanju pojedinca, a kao posljedici gubitka ili straha od gubitka radnog mjesta razgovor za Regionalni tjednik vodili smo s docentom dr. Veljkom Đorđevićem, dr. med., pročelnikom Zavoda za preventivnu i socijalnu psihijatriju psihijatrijske klinike Kliničkog bolničkog centra Zagreb, predsjednikom Hrvatskog društva za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog liječničkog zbora. Široj javnosti dr. Đor-

R

ecesija može ozbiljno narušiti socijalnu stabilnost društva i obitelji đević je poznat kao voditelj znanstvene emisije na OTV-u “Ekspertiza”, a napravio je i preko tisuću emisija “Povjerljivo” i “Čovjek je čovjeku lijek” na radiju Velika Gorica, Obiteljskom radiju, Narodnom radiju do Media servisa. Kada ste shvatili da je broj pacijenata koji su se “slomili” nakon gubitka posla i kod

vas u psihijatrijskoj ordinaciji potražili pomoć, dosegnuo točku potrebnu za alarmiranje javnosti? Sa psihičkim problemima ljudi koji gube radno mjesto ili koji su saznali da su tehnološki višak ili kad se govori o preustroju radne organizacije prvi put smo se susreli negdje 1988. godine u prvom valu privatizacije. O tome smo prvi put izvijestili na Psihijatrijskom kongresu jugoslavenskih psihijatara u Novom Sadu. To je bio poče-

S

a psihičkim problemima ljudi koji gube radno mjesto prvi smo se put susreli 1988. tak procesa privatizacije, a kasnije se nastavio tijekom Domovinskog rata, poraća i tranzicije.

Tranzicija

Kakva je, dakle, situacija u društvu nastala tranzicijom, pa danas i recesijom, a ostavlja traga na pojedincu i obitelji? Dakle, s jedne strane privatizacija, tranzicija, a s druge strane nedovoljna kapacitiranost ljudi i nepripremljenost da u novom sustavu slijede nova pravila igre rezultirala su različitim psihičkim problemima: od anksioznosti, osjećaja beznađa, depresivnosti do egzistencijalnih strahova kao dominantnog straha od budućnosti. No, vi ste se kao psihijatar već u vrijeme tranzicije susreli sa psihičkim problemima pojedinaca? Da. Tranzicija je jedan proces na koji se pojedinac treba adaptirati. Radi se o prelazu jednog sustava u drugi. Stanje u kojem nitko nikome ne može ništa garantirati do kraja života. Proces u kojem se može napredovati, ali i zbog niza uzroka koji su najčešće iznad ili izvan pojedinca možemo izgubiti radno mjesto. Preko noći se možemo naći na ulici u poziciji osobe koja više ne odlučuje o sebi i o svojem radnom procesu nego zapadne u socijalno ugroženu kategoriju, dakle, poziciju u kojoj se svatko od nas bilo kada može naći! Dakle, nitko nikome ne može garantirati ili osigurati zaposlenje, dohodak i niz drugih stvari koje iz toga proistječu do kraja radnog vijeka.

Docent dr. Veljko Đorđević, pročelnik Zavoda za socijalnu psihijatriju KBC-a Zagreb

A recesija? Što s njezinim posljedicama? Zakoni tržišta, ponude i potražnje, sad i recesije, ozbiljno mogu narušiti socijalnu stabilnost društva, ali i obitelji, poglavito pojedinca u njemu. O čemu se pak mi psihijatri brinemo. Koja je, znači, uloga psihijatrije u rješavanju takvih problema?

Mi u psihijatriji i psihoterapiji bavimo se pojedincem i njegovom obitelji. S kakvim se sve problemima suočavate svakodnevno u svojoj psihijatrijskoj praksi? Ljudi nam se javljaju zbog različitih životnih problema, a egzistencijalna nesigurnost praćena strahom od gubitka radnog mjesta, dakle, egzistencijalnim strahom od

budućnosti često se sreće u liječnika obiteljske medicine, ali nerijetko se pacijent upućuje kod psihijatra. Što nam govore statistike kad su posrijedi oboljeli od depresije uzrokovane gubitkom posla ili egzistencijalnim strahom od budućnosti? O statisitici ovih poremećaja teško mogu govoriti jer ne znam epidemiološke podatke

za pojedine regije ili Županije ili za državu. Pod koje se stručne kategorije ranije spomenuti problemi mogu svesti? Ovi problemi se često vode pod nekoliko dijagnostičkih kategorija. Primjerice: akutna reakcija na stres, anksioznodepresivni poremećaj, psihosomatski poremećaj, depresivni poremećaj, različite vrste


Intervju tjedna

01.12.2009

7

BC-a Zagreb, o nezaposlenosti i depresiji kao posljedici, o psihijatriji i ovisnosti

ašnjice i ima tisuću lica depresivnih poremećaja itd. A ljudi često ostaju bez posla ne svojom krivnjom, pa ako hoćete, sada i zbog globalne krize u kojoj se čovječanstvo nalazi.

o STANJU U VARAŽDINU

Više pacijenata

Kriza

Kako ljudi obično reagiraju kad se suoče s gubitkom radnog mjesta, plaće ili strahom od gubitka posla? Ne postoje dva ista čovjeka, pa prema tome niti dvije iste psihološke reakcije na najavu otkaza ili čak na naslućivanje da bi do promjena u radnom procesu moglo doći. Ljudi navode da im je čak teže iščekivanje, što će biti, kako će biti, od samog stanja kad znaju na čemu su. Svaka osoba ovisno o svojem psihičkom kapacitetu i ličnosti reagira na sebi svojstven način. Ali sasvim sigurno nije lako nositi se s ovim problemom na svojim leđima. Kako se pripremiti da svojim najbližima priopćite vijest o otkazu? O svemu treba obavijestiti i partnera ili partnericu, a onda i djecu. Možete li samo zamisliti kako djeca koja ne razumiju ili tek malo naslućuju razmjere problema u kojima se obitelj može naći, na to reagiraju. Znate, nije jednostavno doći kući i reći: “ Danas majka ili otac nisu dobili plaću!” Ili: “Od sutra smo na burzi!” Što mislite kako to djeljuje na djecu koja rastu u okolišu gdje jedni imaju, a drugi nemaju? Gdje učenje postaje samo sebi svrha, gdje se otvaraju brojne afere, korupcije, pa i na sveučilištu. Kako se možemo opravdati pred onom rečenicom koja je bila objavljena u medijima: “Bogati neka plate, a siromašni neka uče.” Kako danas odgajati generaciju kad glagol “biti” uzmiče pred glagolom “imati, imati i samo imati”?! Na nama liječnicima i psihijatrima je da osobi pomognemo da se suoči s problemima da ih shvati da si ne stavlja osjećaj krivice oko gubitka posla. Jer što prije se okrenu oko sebe i počnu tražiti rješenja ili što prije vidimo put izlaska, to će se problemi i brže rješavati. Što je u tom slučaju naj-

Doktor Đorđević svojim je javnim nastupima doprinio popularizaciji psihijatrije

važnije? Najvažnije je ne stajati i čekati da se problem sam po sebi riješi. Jer ukoliko se pojedinac ne prihvati traženje rješenja, teško da će mu itko pomoći. Najgori je osjećaj bespomoćnosti koji vodi u depresiju, stanje očaja, autodestrukciju. Ne postoji čarobna pilula kojom se ovo stanje može riješiti, ali postoje djelotovorni procesi kroz koje se može rješavati i ova po mnogočemu i najosjetljivija čuvstvena slika čovjeka.

Izlječiva, ali...

Što je uopće depresija, gledajući s medicinskog stanovišta? Depresija je kronična, dugotrajna, residivirajuća, psihička, ali i izlječiva bolest mozga. Nije riječ o trenutačno sniženom raspoloženju, razdražljivosti, gubitku interesa za dotadašnje aktivnosti, zadovoljstva. Radi se o jednom stanju koje mora trajati duže od dva tjedna da bi se moglo govoriti o bolesti kojoj treba ozbiljno pristupiti. Osoba se osjeća umorno kao da joj nedostaje energije. Koji su alarmirajući simptomi depresije zbog kojih se osoba treba javiti psihijatru? Simptomi mogu biti oslabljeni apetit, nesanica, pro-

Depresija se često javlja i poslije porođaja

blemi s uspavljivanjem, noćnim buđenjem i ustajanjem. Može se javiti osjećaj krivice, bezvrijednosti, beznađa, osjećaj da je sve crno, poremećaj koncentracije, čak i pamćenja, psihomotorni nemir, psihomotorna usporenost. Konačno u težim oblicima poremećaja mogu se javiti ideje o samoubojstvu, pa i pokušaj samoubojstva. A zatim i cijeli niz tjelesnih senzacija: bolovi u leđima, pritisak u grudima, glavobolja, a istodobno su svi organski nalazi u redu. Ne

S

imptomi depresije mogu biti slab apetit, nesanica, noćno buđenje... postoji jedan simptom ili skupina simptoma prema kojima bi se moglo reći da je netko depresivan. Kod nas je još uvijek sramota, na izvjestan način, ići kod psihijatra...

Nije sramota...

Nije sramota imati problem. Sramota je ne rješavati ga na vrijeme i dozvoliti da tegobe progradiraju. Danas i najteže tegobe u psihijatrijskom i psihofarmakološkom procesu

naša struka uspješno rješava. Nije lako suočiti se s problemom i početi ga rješavati ga, ali je jedini i ispravan put. Ne zaboravimo da psihijatri ne rade samo s bolesnima. Često puta radimo s uspješnima da bi bili još uspješniji. Često puta zaboravljamo da s radnicima, djelatnicima treba razgovarati. Svi zajedno su dio sustava koji raste, stagnira ili propada. Nažalost, moram vam reći da iz mojeg iskustva najteže trenutke prolazi pojedinac koji čeka je li na platnom spisku, jer onda ne pati samo pojedinac već cijela njegova obitelj. Sadašnje najave da će 40 tisuća ljudi do kraja godine ostati bez posla, mogu biti informacije za političare, za pregovore i dogovore, ali ne i opravdanje za najmanje 200 tisuća ljudi koji će time biti pogođeni! Kako liječiti depresiju? Depresija se liječi antidepresivima. Oni ne djeluju odmah poput aspirina ili sredstva za smirenje. Ovisno o obliku bolesti potrebno je između jednog i šest tjedana da lijekovi dovedu do poboljšanja. Presudno je da se uzimaju neprekidno, uz potpuno pridržavanje uputa. Živimo li iznad svojih mogućnosti? I, je li i to jedan od uzročnika depresije?

Ni jedan spol nije pošteđen depresivnih misli

O stanju na Psihijatrijskom odjelu u varaždinskoj bolnici, kad je posrijedi depresija izazvana gubitkom posla, za Regionalni tjednik govorila je mr. sc. Zemira Medved, dr. med., voditeljica Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Opće bolnice Varaždin. Je li broj oboljelih od depresije zbog gubitka radnog mjesta veći u odnosu na broj oboljelih prošle godine? Broj oboljelih od depresije izazvane nezaposlenošću i krizom potaknutom recesijom koji su hospitalizirani nije bitno povećan. Nešto više ljudi se javlja u ambulante našeg Polikliničkokonzilijarnog dijela, no to su većinom osobe koje imaju depresivne reakcije na nepovoljnu egzistencijalnu situaciju nastalu gubitkom posla i traže savjet, preporuku uzimanja lijekova i slično. Jeste li kao psihijatrijski tim spremni nositi se s novopridošlim pacijentima koji bi se mogli javiti zbog depresije ili drugih psihičkih poremećaja kao posljedice gubitka radnog mjesta? S obzirom na porast nezaposlenosti i povećan broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje u području Varaždinske županije, očekujemo određeni broj ljudi koji će tražiti pomoć u Općoj psihijatrijskoj ambulanti, no svjesni smo da svaki ozbiljni slučaj depresije i psihičkog poremećaja treba liječiti, a ostale psihičke reakcije ne treba psihijatrizirati. Svi psihijatri iz našeg tima Naravno. Imati postaje imperativ opstanka. Svi smo uvjereni da ćemo samo napredovati. Da će iz dana u dan biti bolje. Nažalost, danas smo suočeni s crnim realitetom – vraćanja posuđenog, a svi na ovaj ili na onaj način živimo na kredit. Mi potrošimo i ono što nemamo kao zalog boljoj budućnosti. Kakvo je stanje nacije? Sigurno danas nije vrijeme anksioznosti. To je vrijeme iza nas. Dolazi vrijeme melankolije, depresije, egzistencijalnog straha, nesigurnosti, što će biti u budućnosti? Postoji li ipak neko “svjetlo na kraju ovog mračnog tunela” u kojem smo se svi zatekli? Da nastavim s mišlju: to ne znači da na kraju ovog tunela ne dolazi svjetlost! I drugi su prolazili kroz ovo

imaju dovoljno iskustva u prepoznavanju depresivnih poremećaja, a složeniji slučajevi će se razmatrati i timski. Ima li više pacijenata na vašem odjelu iz okolice Varaždina ili iz samoga grada? Odjel za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Opće bolnice Varaždin zbrinjava kako bolesnike iz područja gradova Varaždinske županije, tako i iz svih ruralnih sredina. Je su li depresijom izazvanom gubitkom primanja i posla pogođene više žene ili muškarci? Nezaposlenost i gubitak posla pogađa i muškarce i žene, kako mlađe tako i srednje dobi, no žene su sklonije pomoć potražiti kod liječnika opće medicine, pa i otići psihijatru po savjet. Što savjetujete oboljelima od depresije koji su ostali bez posla i sigurnosti koju im je omogućavao stalan osobni dohodak? Kako se osloboditi “crnih misli”? Savjetovanje osoba koje se suoče s nezaposlenošću mora ići u smjeru osmišljavanja aktivnosti i poslova koji mogu zamijeniti dotadašnji stalni posao. U tom smislu sigurno treba poticati preuzimanje honorarnih ili sezonskih poslova. Velike mogućnosti na tom području leže u implementaciji programa Zavoda za zapošljavanje koji na području grada Varaždina i Varaždinske županije odlično funkcionira.

kroz što prolazimo i mi. Na neki način nam je lakše kad shvatimo da je cijeli svijet u sličnim problemima. Barem ih razumijemo. Kako se sačuvati od depresije, bez obzira na svakodnevne probleme i prepreke na koje nailazimo? Svaki nam dan mora biti ispunjen sadržajima, a bilo bi dobro kada bismo svi mogli raditi ono što volimo. Treba se baviti s ljudima s kojima živimo, komunicirati s obitelji (“Čovjek je čovjeku najbolji lijek”), slušati, biti umjeren u jelu, piću, obavezno biti fizički aktivan i najvažnije, ne smije se potiskivati problem, nego ga treba rješavati korak po korak. Nema brzih rješenja niti su u životu bitne velike promjene. Život se sastoji od sitnica koje treba naučiti i prepoznavati.


Život

01.12.2009

siniša sović

8

MOJA INOVACIJA

Pomično ležište

- Prednost moje proteze je i u pomičnom ležištu. U redizajniranoj varijanti unesena je promjena stabilizatora i pojačana je prozračnost pošto je ležište izbušeno. Proteza se pak izrađuje od tzv. plastičnog pudera. Težina bi joj bila smanjena čak do 650 grama, a težina onih koje su sada u uporabi dostiže punih 2000 grama. Moj izum jedinstven je i po tome što se može izraditi za najviše 24 sata, dok se na klasične čeka od deset dana do šest mjeseci. Moja Q potkoljena proteza posebna je i po tome što je personalizirana, prilagođena, dakle, svakom svom korisniku. Bitno je da je ležište proteze elastično te

Moja je potkoljena proteza jedinstvena u svijetu i siguran sam da će mnogima olakšati život

USPJEH Vladimir Sever iz Preloga osvajač zlatnog odličja “INOVA 2009.”

Q potkoljena proteza omogućuje mišićima rad, skupljanje i širenje, a ima i trakaste opruge između kojih su praznine što mu daje gibljivost i prozračnost. Valja istaknuti i uspostavljanje statike tijela, koja korisniku pomagala omogućuje kvalitetnije stajanje i hodanje. To se postiže u 3d-softveru kako bi bio postignut točan kut između podloge hodanja, same proteze i tijela. Tehnologija izrade moje Q potkoljene proteze je digitalna, a otisak ili mjera ekstremiteta provodi se 3D skeniranjem. U rupu na dnu proteze montira se nosač za stopalo. Korisnik će imati osjećaj kao da je riječ zaista o dijelu njegova tijela, moći će pregibati koljeno pa čak i - zaigrati nogomet.

Dosad poslovne partnere pronašao samo u Sloveniji i Italiji Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

PRELOG - Vladimir Sever, 38-godišnji inovator rodom iz Čakovca, radio je prije kao web i grafički dizajner, sada je u prvom redu zaokupljen industrijskim dizajnom. Počeo je u varaždinskom Tehnološkom parku, a otprije godinu dana zaposlen je u preloškoj podružnici Croatia osiguranja. - Moja prva inovacija nazvana Q potkoljena proteza bila je na NASA-inom natječaju “Kreiraj budućnost” u Sjedinjenim Državama jedna od 20 najboljih među 300 prijavljenih 2008. godine u kategoriji medicinskih inovacija - pun elana tvrdi on.

Zlato u Moskvi

To nije bilo sve. Na Međunarodnom sajmu inovacija u Moskvi njegova Q proteza

izlagana je 1. travnja 2008. i ondje osvojila zlatnu medalju “Arhimed”. Ni to nije sve. Na ovojesenskom 34. Hrvatskom salonu inovacija “INOVA 2009.” održanom od 11. do 15. studenoga u Zagrebu primio je zlatno

svaki milimetar i kompletan proces stvaranja proizvoda. Zanima ga medicina. Vjeruje da se u njoj mnogo može postići. On sve izrađuje u 3D računalnom dizajnu. Navodi da je riječ o reverzibilnom inženjeringu i pritom je potrebno primijeniti najbolji 3D softver. - Inovatorstvu sam se temeljitije posvetio prije tri godine. Tada sam postao i član INOMA-e - kaže on. Upravo sada, od 2. do 5. prosinca boravit će u Frankfurtu u Njemačkoj na jednom od 4 najznačajnih svjetskih sajmova nove tehnologije radi dogovora s mogućim partnerima o industrijskoj realizaciji svog projekta. - Cilj mi je do lipnja iduće godine sve temeljito pripremiti tako da počne proizvodnja moje potkoljene proteze koja je jedinstvena u svijetu - siguran je on.

Z

a proizvodnju potrebno do dvjesto tisuća eura odličje za redizajn te proteze kao jedan od desetero članova Udruge INOMA iz Čakovca također nagrađenih na tom salonu. - Moja je prvotna inovacija patentirana u Hrvatskoj, a podnesen je zahtjev PCT za cijeli svijet i to za redizajn moje prve inovacije potkoljene proteze - potvrđuje Vladimir Sever uz nadopunu da sve izrađuje virtualno tako da vidi

Zlatno odličje Vladimiru Severu na INOVA-i 2009.

TOMISLAV MAKAJ

Kvaliteta Ležište u klasičnoj protezi je zatvoreno, stvara se u njemu vlaga i povisuje temperatura - a u Q protezi ništa od toga

S kolegama inovatorima iz INOMA-e na prijemu u Županiji međimurskoj u povodu uspjeha na INOVA-i 2009.

Primjenjujem najnoviju tehnologiju - Poticaj za inovacijsko rješavanje ovog problema dao mi je 49-godišnji poznanik iz Slavonije koji je od svoje četvrte godine bez obiju potkoljenica. Uspoređujući moj prototip s klasičnom protezom, rekao je da je odnos 100 naprama 1 u korist mog izuma - kaže Vladimir Sever. Prototip prve inovacije isproban je i stajao je 2 tisuće eura, dok je prototip redizajnirane verzije u izradi. Zatim, jedno 3D skeniranje jedne noge košta oko tisuću eura. Osim toga, potrebno je završiti još barem tri prototipa Q potkoljene proteze što vrijedi oko deset tisuća eura.

- U traženju potencijalnih sufinancijera, nisam, nažalost, naišao na razumijevanje u Ministarstvu branitelja, gdje sam tako-

o

visno o vrsti opreme, moguće je godišnje izraditi 1200 do 2500 komada proteze đer ponudio svoj izum na razmatranje. Očekivao sam da će ga prihvatiti ili barem biti zainteresirani za njega. Mogao bi poslužiti kao pomagalo onima kojima je to potrebno, a i postati izvor zarade za

one koji bi sudjelovali u njegovoj izradi - kaže Sever. - Ovisno o vrsti opreme, moguće je godišnje izraditi od 1200 do 2500 komada. Vjerujem da ću to uskoro uspjeti ostvariti odgovarajućim dogovorima - uporan je preloški izumitelj. U Hrvatskoj sada čak pet tisuća ljudi ima potrebe za takvim protezama, a u susjednim zemljama još tri puta više. - Primarni je cilj izuma omogućiti što udobnije korištenje proteze kao pomagala za hodanje, a sekundarni cilj ojačati rad mišića tako da se upravlja pomagalom kao vlastitim osjetilima.


Život

01.12.2009

9

NEMA MU RAVNOG

Jedinstveni VZT u Europi! Vertikalni zračni tunel (VZT) pokreće motor marke MTU Mercedes Benz od 1200 Ks. Prerađeni brodski motor uvezen je iz Švedske, a pomoću spojke prenosi snagu na rotor s 12 aluminijskih krila, obrađenih 3D tehnikom na CNC stroju – doznajemo od Igora Vugreka koji nam otkriva da je pokusnim mjerenjima utvrđeno kako rotor s 3500 mm promjera mlaza zraka istom daje brzinu od 50

Ivan i Igor Vugrek ispred simulatora slobodnog pada u Novom Golubovcu, objekta koji je po mnogočemu jedinstven u ovom dijelu Europe

OTKRIVAMO Jedinstveni simulator slobodnog pada remek djelo obitelji Ivana Vugreka

Zračni tunel u Golubovcu za proizvodnju tsunamija Čitava konstrukcija teži 60 tona, a jačinu zračne struje koju proizvodi turbina pokretana motorom od 1200 KS na proljeće će među prvima iskušati legendarni padobranac Felix Baumgartner Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

do 70 metara u sekundi. Sukladno projektu, ispod motora koji podmazuje 150 litara ulja, ugrađen je spremnik za diesel gorivo kapaciteta 5000 litara. Za njegovo uspješno hlađenje, oko VZT-a opstrujava čak 3500 litara vode! Zahvaljujući Vugrekovoj koncepciji VZT-a i odličnoj obradi krila rotora, uspjeli su buku smanjiti na vrijednosti dopuštene u naseljima, odnosno ispod 80 decibela. Svojim dizajnom i kvalitetom izvedbe, ovaj mobilni VZT jedinstven je na području EU, tim prije što je otvorenog tipa i u gledalište može primiti do 200 gledatelja.

GOLUBOVEC – Nakon šest godina mukotrpnog rada na konstruiranju, izradi i montaži dijelova metalne konstrukc ije vetr ikalnog zračnog tunela (VZT) ili simulatora slobodnog pada, golubovečko (i europsko!) „čudo“ tehnike spremno je za veliki test – otkrio nam je Ivan Vugrek iz Novog Golubovca, vlasnik tvrtke Metalmix koja je sav teret projekta prototipa „Vugrek skydive simulatora“ , tipično za Hrvatsku, iznijela na svojim leđima. Kome je zapravo ovakav, šezdesetak tona težak, kolos namijenjen i tko će prvi na proljeće pokušati ukrotiti „tsunami“ koji iz njega puše, objasnili su nam već navikli na pitanja sami vlasnici.

Za obuku i trening

- Namjena našeg zračnog tunela je višestruka. Pored primarno turističke atrakcije u smislu adrenalinske zabave, nesumnjivo će kao i svugdje u tehnološki razvijenom svijetu, služiti za obuku i trening sportskih

Detalj turbine, odnosno fan sistema VZT-a

padobranaca u izvođenju zahtjevnih figura. Na ideju o njegovoj konstrukciji i izgradnji došli smo proučavanjem ponude turistički najrazvijenijih destinacija Europe i svijeta, gdje slični objekti nude uslugu zabave svih uzrasta gostiju. Treba znati da je kroz sličan

p

o svim segmentima konstrukcije to je najekskluzivniji zračni tunel i simulator model u Švicarskoj u samo godinu dana prošlo nekoliko milijuna turista, a naš može raditi neprekidno čitav dan i mogu ga koristiti već osmogodišnjaci – istaknuo je Ivan Vugrek, alfa i omega jedinog i po mnogo čemu jedinstvenog VZT-a u ovom dijelu Europe. Vugrekovi još moraju pričekati završni atest ovlaštene tvr tke iz Austrije, a za proljeće iduće godine najavljuju neviđeni

javni prikaz svih mogućnosti koje zračni tunel pruža. Očekivano, zamolbe sa svih strana svijeta za sudjelovanje u prezentaciji već duže vrijeme zatrpavaju tvrtkine mailove. Kako doznajemo, osim padobranaca iz Hrvatske, među velikanima ovog sporta koji će se skupiti u Golubovcu je i legendarni Austrijanac Felix Baumgartner, vlasnik brojnih rekorda. - Morate znati da će čast da prvi javno iskušaju VZT ipak pripasti mojim sinovima Denisu i Igoru, koji su mi uz pojedine stručnjake iz Zagreba svojim entuzijazmom i moralnom potporom najviše pomogli da ustrajem u realizaciji projekta. Simulator slobodnog pada omogućuje potpuno sigurno istovremeno letenje čak trojici letača. A Baumgartner? Taj je u slobodnom padu od 20 milja još 2003. godine „prejedrio“ zrakom kanal La Manche. Zasigurno ćemo ga u Golubovcu vidjeti kako lebdi u struji zraka na visini petnaestak metara iznad simulatora – zaključio je Ivan Vugrek.

Prilika - Felix Baumgartner “zapalit” će i Golubovec

Motor ranije služio švedskoj mornarici, a danas je srce simulatora

Demontiran, ovaj kolos može se prevoziti cestama


10 Život

01.12.2009

TURISTIČKO DRUŠTVO GRADA IVANCA Ivanečki rudarski dani i Cvijet za ljepši grad

Počast kopačima crnoga zlata Hvale vrijedni ivanečki suveniri

Pečat viteškog reda Ivanovaca od pečene ivanečke gline

Povijesna postrojba Ivanečka rudarska četa već je poznata diljem Hrvatske i svojevrsni je simbol Grada Ivanca

Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

“Povijesna postrojba Ivanečka rudarska četa postrojena je u čast građana grada Ivanca...” - tako je glasio početak prijavka 24. lipnja 2006. godine. Prijavak je bio dao u središtu Ivanca Boris Jagetić Daraboš, čelnik Turističkog društva grada Ivanca. - Ponosan sam na bivše rudare od kojih sam mnogo naučio i što sam u njihovoj nazočnosti dao taj prijavak - tvrdio je on tada kao što tvrdi i danas. Njegova je bila i zamisao da se na taj način oživotvori sjećanje i iskaže poštovanje prema dugogodišnjoj tradiciji rudarstva kao nekoć temeljnoj grani gospodarstvenog razvoja ivanečkoga kraja. Vitez Ivanovac

Začetnik obnove

Sve je to zasnivano na dugogodišnjim istraživanjima povijesnih činjenica. Izrađene su najprije i ogledne odore kakve su nosili kopači crnoga zlata podno Ivanščice. Uz to je prethodno bila priređena i izložba “Rudarstvo ivanečkoga kraja”. - Danas, kao prikladan spoj

Bogat program 3. Ivanečkih rudarskih dana IVANEC - Na Trgu hrvatskih ivanovaca u petak, 4. prosinca, u 17 sati počet će mimohod članova rudarskih udruga, zatim je rudarska misa u župnoj crkvi sv. Magdalene. Povorka potom kreće prema srednjoj školi (Kumičićeva 7) gdje će biti nakon središnje svečanosti otvorene izložbe, a nastavak slijedi i u subotnje prijepodne.

prošlosti i sadašnjosti, ali i budućnosti, jedinstveni Ivanečki rudarski dani uvršteni su, pod oznakom kulturnog turizma, u kalendar djelovanja i Ministarstva turizma Republike Hrvatske - ne krije zadovoljstvo agilni Boris Jagetić Daraboš, začetnik te polivalentne manifestacije koja se tradicionalno održava 4. prosinca na Dan sv.

Ujedno organizator, Turističko društvo grada Ivanca, poziva i na priredbu ekološko-turističke akcije “Cvijet za ljepši grad”, u četvrtak, 3. prosinca, također u srednjoj školi. Bit će pritom, s početkom u 18 sati, dodijeljena priznanja sudionicima u toj akciji te otvorena izložba fotografija i izložba cvijeća nazvana “U susret Adventu”.

Uz Treće rudarske dane prvi će put biti i izložba cvijeća “U susret Adventu”.

Povijest čete

S

Rudarska je četa u Ivancu, pretpostavlja se, bila osnovana 1898., ali službeno se uzima 1900. godina, kako piše i na zastavi. Poticaj i potreba za osnivanje tih četa bile su mnoge nesreće. Radilo se naprosto golim rukama, a kasnije i uz pomoć konja koji su u jamama vukli vagonete s rudom. Pošto nisu u početku uopće izlazili iz rudarskih okna, konji su ubrzo

Barbare, zaštitnice (i) rudara i koja pruža mogućnost širenja i obogaćivanja u nekoliko smjerova. Najavljena je suradnja sa sličnim udrugama u Labinu, odnosno s istarskim rudarima. - Skupina naših mladih povjesničara školaraca bila je nedavno najbolja na županijskom natjecanju - dopunjava on svoje vizije - a mi ćemo uskoro predstaviti javnosti novi projekt posvećen vitezovima ivanovcima.

Boris Jagetić-Daraboš

retno - jučer! Sretno - danas! Sretno - uvijek!

TOMISLAV MAKAJ

U petak i subotu, 4. i 5. prosinca tradicija, kultura i turizam ruku pod ruku u Ivancu

oslijepili. U mukotrpnom radu kopačima ugljena pomagali su i štakori koji su bijegom na čisti zrak upozoravali na prisutnost plina metana. Još 1875. ustrojena je (vukući korijene iz srednjovjekovnih udruga) Bratovština Ivanačka s pravilima donesenim 3. prosinca 1900. godine (potpisali su ih, recimo, Andro Sever, Imbro Maljes, Juro Lančić, Štef Križek, Valjent Kraš, i drugi). U zaštiti rudnika i rudara posebnu je ulogu odigrala rudarska četa (činili su je sami rudari, ali i zanatlije i bolničari i liječnici i svi koji su mogli pomoći u znalačkom spašavanju). Odore članova rudarske čete imale su oznake mjedene i pozlaćene s vijencem (lovorova kitica kao znak slave) i simbolom hrasta (navještajem izdržljivosti i dugovječnosti). Uz odoru članovi čete nose i posebnu rudarsku sjekiricu namijenjenu samo za smotre i parade. Jednako tako, i još mnogo slikovitije i svečanije, bit će i u petak u Ivancu.

PRVI SPOMEN IVANCA Metod Hrg utvrdio točan datum

Povelja Ivana od Paližne 22. lipnja 1396.

Rudarska svjetiljka (karabit lampa) I žene u rudarskim odorama

IVANEC - Navršila su se točno dva desetljeća otkako je umro Metod Hrg (14. rujna 1916. - 17. studenoga 1989.), znameniti Ivančan, viši arhivist, predavač na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Za Ivanec je najznačajniji po tome što je utvrdio datum prvog pisanog spomena ovoga

grada, koji se u povelji belskoga priora Ivana od Paližne spominje 22. lipnja 1396. kao - “Vila libera sancti Johannis” (Slobodno naselje sv. Ivana). Tu je ispravu on preveo s latinskog i prvo objavio u Ivanečkom kalendaru. Metodu Hrgu stoga je u povodu 600. godišnjice Ivanca (toč-

no 22. lipnja, datum prema kojem se i slavi Dan Grada) posmrtno dodijeljena plaketa, a jedna je ulica dobila njegovo ime. Inače, on je kao svećenik prvo služio u rodnom mjestu, zatim u Sv. Ivanu Zelini i Sv. Nedjelji, a od 1966. bio je arhivist Kaptolskog arhiva.


11

Zagorje-Tehnobeton

01.12.2009

Dok pojedine tvrtke duguju radnicima neisplaćene plaće, prijevoz, regres mogu samo „sanjati“, a ne isplaćuju im se jubilarne nagrade, u ovoj tvrtki poslodavac itekako stimulira vjernost svojih zaposlenika

USPJEH Zagorje-Tehnobeton d.d. za predani rad i lojalnost nagradio je 65 svojih zaposlenika

Dodijeljene jubilarne nagrade Radnicima je od srca čestitavši u petak nagrade uručio generalni direktor Zagorje-Tehnobetona Miroslav Bunić koji i sam ima 25 godina staža u najvećem varaždinskom građevinskom poduzeću kojim uspješno rukovodi VARAŽDIN – Tvrtka Zagorje-Tehnobeton na prigodnoj svečanosti u petak je uz 63. obljetnicu postojanja tradicionalno dodijelila jubilarne nagrade svojim zaposlenicima. Danas u vrijeme opće globalne gospodarske krize Zagorje–Tehnobeton zapošljava 853 radnika, u ovoj tvrtki nema otpuštanja – što je prioritet poslovne politike, a ove godine 65 zaposlenika primilo je jubilarnu nagradu za svoj rad i lojalnost tvrtki.

Međusobno povjerenje

U Zagorje –Tehnobetonu ističu kako se nagrađuju ljudi koji rade u tvrtki 10 i više godina, tako da među njima ima i pravih doajena, koji su u njoj proveli radeći 40 i više godina, na čemu su im itekako zahvalni. Svojom politikom Zagorje–Tehnobeton d.d. nastoji pružiti svojim zaposlenicima

kvalitetne uvjete rada, održati međusobno povjerenje, te ih nagraditi za rad. Uz jubilarce, u restoranu tvrtke gdje je organiziran i zabavni dio svečanosti, njihov jubilej svojim prisustvom uveličali su predstavnici menadžmenta Zagorje–Tehnobetona, te članovi Nadzornog odbora, Radničkog vijeća i predstavnici sindikalne podružnice. Sve prisutne na prigodnoj svečanosti ispred zaposlenika grupe ZagorjeTehnobetona d.d. i u svoje osobno ime pozdravio je generalni direktor tvrtke Miroslav Bunić koji, kako doznajemo, i sam ima 25 godina staža u najvećem varaždinskom građevinskom poduzeću kojim uspješno rukovodi. - Ove godine imamo manje jubilaraca nego prethodnih, međutim jedan značajniji je broj onih koji su 40 i više godina radnog vijeka proveli

u Zagorje-Tehnobetonu. I ta znakovita činjenica govori u prilog politike tvrtke kojom svojim zaposlenicima nastojimo pružiti što kvalitetnije uvjete rada. Mi smo često u prilici sudjelovati na svečanostima povodom obljetnica drugih

B

unić: zabranjujem pesimizam u našoj tvrtki, svaki problem ujedno je i prilika tvrtki, gdje se često govornici osvrću na prošlost. Međutim, ja se uvijek radije osvrćem nečemu što je pred nama, jer za sve nas je najvažnije što nas očekuje u budućnosti. Naime, činjenica je da proživljavamo vrlo duboku krizu kao društvo i kao sektor graditeljstva. Ona nas nije mimoišla i osjećamo

PREDANOST Miroljub Mlakar s 15 godina godina staža tvrdi:

je doslovno na svakom koraku. Njezine razmjere i konačne posljedice teško je predvidjeti – upozorio je u svom obraćanju Miroslav Bunić, podsjetivši da je obaveza svakog zaposlenika učiniti sve kako bi je što uspješnije prevladali.

Tvrtka puna ideja

- U situaciji u kakvoj jesmo moramo se voditi optimizmom, biti usmjereni na cilj, provedbu ideja i sve to ostvariti u duhu zajedništva. Glede opt imizma, poslovodstvu tvrtke i svim zaposlenicima mogu poručiti samo jedno – zabranjujem pesimizam! – istaknuo je Miroslav Bunić podsjetivši na poznatu uzrečicu britanskog premijera Winstona Churchila: „Pesimist vidi problem u svakoj prilici, a optimist vidi priliku u svakom problemu“. A iako problema ima puno, isto toliko, tvrdi

Bunić, ima i prilika. - Koliko god nam teško izgledalo, moramo biti optimisti stalno usmjereni na cilj, a on je opstati u uvjetima globalne krize i konkurencije. Ona je kombinirana s tipično hrvatskim gospodarskim poteškoćama. Moramo izdržati stravičan pritisak lojalne i nelojalne konkurencije na tržištu. Na tom putu ima i bit će puno prepreka. Međutim, usmjerenost na cilj, što je naša druga vodilja, prevažna je u ovom trenutku. U ostvarenju svojih ciljeva moramo se čuvati i naoko malih izdataka, jer nerijetko, i mala pukotina zna „potopiti brod“. Istovremeno moramo raditi na stvaranju i oslobađanju ideja. Naime, povijest naše tvrtke dokazuje da mi nismo bezidejna tvrtka. Mi ideja imamo i to je naš veliki resurs koji treba osloboditi, pogotovo u ovom trenutku – rekao je Miroslav

Bunić naglasivši kako je jedan od gorućih problema sv ih gospodarstvenika izrazita nelikvidnost. No nedostatak novca ne smatra krucijalnim. - Samo nedostatak ideja može biti prepreka. Stoga ih moramo otkloniti i osloboditi ideje. Uz njih, izuzetno nam je potrebno zajedništvo svih poluga našeg sustava. I to od uprave, poslovodstva, nadzornog odbora, radničkog vijeća i sindikata. I u ranijim krizama, koje nisu bile uvjetovane recesijom, pokazali smo da znamo aktivirati zajedništvo. Uvjeren sam da ćemo i taj resurs uspješno aktivirati. Svi smo mi u istom brodu koji mora uspješno ploviti na nemirnom moru. Nadam se, u interesu svih nas, da oluje neće još dugo potrajati – slikovito je poručio na kraju svog prigodnog obraćanja okupljenima generalni direktor Zagorje–Tehnobetona Miroslav Bunić.

POHVALNO Prema zaposlenicama, prisan je i korektan odnos

Zadovoljni radnik – najbolji je!

Žene u renomiranoj tvrtki

Miroljub Mlakar iz Trnovca nakon 15 godina radnog staža provedenog u tvrtki Zagorje–Tehnobeton d.d., za svoje kolege i upravu društva ima samo riječi hvale. Građevina je specifična branša, zahtijeva određene vještine zaposlenika i njihovo permanentno usavršavanje, a to u konačnici omogućava radnicima napredovanje u službi. - Počeo sam raditi kao običan radnik i s vremenom napredovao do samostalnog operatera na računalima. Drugim riječima, zaposlenici

Koliko pojedini radnik u Zagorje-Tehnobetonu provede radeći, možda najbolje zna Ana Grudiček iz Tužna, koja između ostalog vodi evidencije radnih sati zaposlenih u sektoru industrije. Od ukupno 31 godine radnog staža, njih 25 provela je u ovoj tvrtki i jedna je od pet zaposlenica koje su 27. studenog 2009. godine primile jubilarnu nagradu za svoj rad i lojalnost tvrtki. - Ponosne smo i zadovoljne što u kvalitetnim uvjetima rada svojim pristupom poslu

Miroljub Mlakar

tvrtke koji iskažu zanimanje i želju imaju priliku usavršavati

se u struci i napredovati. Nove tehnologije zahtijevaju nova znanja, a nama je svima potpuno jasno da bez toga nema napretka ni razvijanja konkurentnosti na tržištu. No, čovjek mora mnogo sam raditi i razvijati vještine kako bi uspio u bilo kojem poslu. Dobra je praksa Zagorje-Tehnobetona da čak stipendira školovanje potrebnog profila radnika koje čeka sigurno zaposlenje. Držim kako je zadovoljni radnik – najbolji, ali uvijek svi zajedno trebamo težiti boljem - istaknuo je Mlakar.

Ana Grudiček

pridonosimo međusobnom povjerenju i uspješnom po-

slovanju tvrtke. U prošlosti, Zagorje-Tehnobeton u svojem razvoju imao je uspone i padove. Znaju to najbolje kolege koji su ovdje proveli 40 i više godina, sve izdržali i na tome im se divim i čestitam. Međutim, u kakvoj se zaista povoljnoj klimi kod nas radi, najbolje svjedoče primjeri radnika koji odu i ponovno se vraćaju u Zagorje-Tehnobeton. Tome zasigurno ne bi bilo tako da se ne radi o tvrtki s dokazanim renomeom – doznajemo od Ane Grudiček.


12 Život

01.12.2009

KNEGINEČKI GRADITELJI Očit utjecaj i djelovanje majstorskih radionica u službi grofa Hermana II.

TEME

Što sve može dokazati jedan gotički prozor na pročelju TOMISLAV MAKAJ

Znanstveni skup u povodu 800. obljetnice prvog spomena mjesta i 220. godišnjice župe u Knegincu Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

GORNJI KNEGINEC - U povodu osamstote obljetnice spomena mjesta Kneginec i 220 godina župe Kneginec održan je znanstveni skup. Zdenko Balog, povjesničar umjetnosti, ravnatelj Narodnog sveučilišta u Križevcima, izlagao je o temi “Počeci izgradnje crkve u Knegincu”. No obuhvatio je time znatno šire područje. - U povijesti Kneginec je bio imanje i sjedište župe nedaleko, ali potpuno odvojeno od Varaždina, koji se tada još stiskao unutar svojih bedema i povijesne jezgre - napominje on da se o počecima Kneginca ipak malo zna.

Majstorske radionice

Ime mjesta različito se ranije pisalo - primjerice 1209. Khene, od 1391. do 1438. Knegynch, a 1470. - Knekyncz. Od 1507. su superioris i inferioris Kneghyncz, kao i danas (Gornji i Donji Kneginec). - Kneginec se ne spominje u popisima župa Zagrebačke biskupije iz 1334. i iz 1501. godine - dopunjuje Zdenko Balog. - Župe su se pojavljivale i dokidale prema demografskim kretanjima. Slično se vjerojatno događalo i ovdje te je župa djelovala u

Zdenko Balog i gotički prozor

Knegincu povremeno tijekom 15. stoljeća. - No, spomenuta je 1599. u spisima Varaždinskog poglavarstva “ecclesia beatae Mariae Magdalenae, in praefata possessione Knieghincz”. A izričaj “ecclesia” redovito znači župnu crkvu, a ne kapelu - tvrdi magistar Balog. Varaždinsko područje pripalo je 1397. obitelji Celjskih. Oni su nakon stjecanja Celja i grofovskog naslova osobito aktivni kao investitori projekata ili u dogradnji postojećih crkvenih zdanja i to tijekom sto godina od druge polovine 14. stoljeća do izumiranja

N

epobitan utjecaj grofova Celjskih, a osobito Hermana II. loze u muškom nasljednom nizu 1456. - To je stoljeće jedno od najdinamičnijih razdoblja srednjoeuropske umjetnosti - potvrđuje naš sugovornik. - U Hrvatskoj se bilježi prodor internacionalne gotike. Najveći pak uzmah graditeljskog djelovanja Celjskih zbiva se za vladavine njihova najslavnijeg rodonačelnika Hermana II. Zdenko Balog navodi stoga rezultate svojih proučavanja: - Što moguće povezuje župnu crkvu sv. Marije Magdalene s djelatnošću Hermana II.? Mali je broj elemenata gotičke gradnje. Bila je to crkva pravokutne lađe; svetište je bilo nadsvođeno. Ali, dobro je očuvan gotički prozor na istočnom pročelju svetišta. “Majstorska radionica u službi Hermana II.” ovdje je svakako ostavila svoj trag i to u prvoj trećini 15. stoljeća. Kakvoća izvedbe i dosljed-

Kneginec pod lupom znanstvenika U Pastoralnom centru 21. studenoga podneseno je deset izlaganja o različitim temama, ali objedinjenim naznačenim obljetnicama. Dok je Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu, dao iscrpan prikaz kneginečkoga kraja u srednjem vijeku, objasnivši i povod obilježavanja ovog znanstvenog skupa osamstotu obljetnicu spomena Kneginca (Kehne) 1209. u Povelji Andrije II. gradu Varaždinu, povjesničarke umjetnosti Vesna Pascuttini-Juraga i Ivana Peškan govorile su o crkvi sv. Marije Magdalene u Gornjem Knegincu. Zatim je o Knegincu u sastavu župa Biškupec i Kneginec izlagao vlč. Anđelko Košćak, a o župnoj knjižnici Vlado Magić, te o kneginečkom školstvu Antonija Bobek, a o Vatrogasnom društvu Mihael Magdić. Muzikolog Miho Demović govorio je o skladatelju Mirku Novaku i Cecilijanskom pokretu, a Tihomir Krpeta o mjesnim starim vinogradarskim kurijama i klijetima. U programu je sudjelovao i župni zbor, a u Osnovnoj je školi otvorena izložba fotografija, starih knjiga i liturgijskog posuđa.Dan ranije je velečasni Ivica Raguž iznio izlaganje o sv. Mariji Magdaleni u teologiji duhovnosti.

220 godina župe sv. Marije Magdalene

nost u korištenju određenih konstrukcijskih mjera zacijelo govore tome u prilog - objašnjava on. On još usporedbom rekonstruirane gotičke župne crkve u Knegincu s kapelom sv. Ane nad Plemenšćinom zaključuje da su, po svemu

sudeći, na objema radili graditelji iz radionice Hermana II. Često spominjanje Kneginca od druge polovine 14. stoljeća u raznim ispravama svjedoči o njegovoj onodobnoj važnosti. - Dobar položaj crkve i pogled na Varaždin, te na susjedne župne crkve

i kapelice, na trasi ceste prema Varaždinskim Toplicama, rano datiranje crkve čine još vjerojatnijim. Budući da ništa posebno to ne osporava, može se predložiti datacija izgradnje župne crkve u prvu trećinu, a najkasnije polovinu 15 stoljeća.

OBLJETNICA Svečanim euharistijskim slavljem u varaždinskoj katedrali biskup mons. Josip Mrzljak obilježio 40 godina misništva

siniša sović

Stigle brojne čestitke, među njima i od kardinala Bozanića

Mons. Ivan Godina biskupu je na dar predao kalež

VARAŽDIN - Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak prošle je nedjelje svečanim euharistijskim slavljem proslavio 40. godišnjicu svojega misništva. Slavlju je prisustvovala biskupova rodbina, kao i brojni svećenici te biskupovi suradnici. Na početku slavlja biskupu Mrzljaku u ime Varaždinske biskupije čestitku je uputio mons. Godina, njegov najbliži suradnik, kazavši kako su se okupili da bi Bogu zahvalili što stazama svog života kroče zajedno s njime koji se prije 40 godina spremno odazvao na Božji poziv pružajući svoje srce i ruke i prepuštajući se Bogu da ga vodi. Nakon dirljivih riječi koje mu je uputio, na dar mu je predao kalež. Biskup Mrzljak je svoju mladu misu

slavio 30.studenog 1969. godine u Krašiću. Biskup je istaknuo kako je ovo misno slavlje mogućnost zahvaliti za sve što mu se događalo u proteklim godinama

b

iskupov je stav u svećenstvu: “Ništa tražiti i ništa odbiti” misništva. S velikim je zadovoljstvom pozdravio propovjednika prof. emer. dr. Ivana Goluba, koji je propovijedao i na njegovoj mladoj misi, kao i svog rođaka mons. Matiju Stepinca, i drugu rodbinu. Profesor Golub istaknuo je biskupov

jasan stav koji slijedi cijeli život, a to je stav i njegovog praujaka, blaženog Alojzija Stepinca: “Ništa tražiti i ništa odbiti - Nil petere, nil recusare”, koji je i njemu osobno u pismu blaženik preporučio. Biskup Mrzljak svoj svećenički put započeo je u Ozlju, nastavio ga u Sesvetskom Kraljevcu gdje je bio župnik 18 godina, a potom je proglašen pomoćnim biskupom zagrebačkim. Dolazi na čelo Varaždinske biskupije. Na kraju slavlja mons. Godina pročitao je neke od čestitki koje su stigle biskupu, među njima i ona zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, čestitke Zrinske garde te biskupa iz Gradišća mons. Paula Ibyja. Helena HRMAN


alca

S obzirom na to da od sredine svibnja 2010. je 2.701 kuna bruto. Do takvog zaključk ožujka 2009. godine pa do a došli smo na u svim povezan danas (...) Troškov i prijevoz im društvim a. (...) a umanjeni su temelju informa niste odgovor ili ni na jedan naš cija koje dostavljaju Posloda dopis za trećinu, ali ni takvi vac ne vodi brigu o čišćenju se ne isplaćuju fondovi II. mirovin u kojima smo vas upoznavali s skog stupa. Svoje i održava našim redovito. Trenutno nisu nju sanitarnih čvorova tako isplaćeni za sumnje temeljim stavovima, prijedlozima i zahtjevi o i na činjenici da Vas da su isti ma mjesec kolovoz i rujan. (...) u lošem stanju, a kako ne bi odlučili smo se, Vama i široj javnosti zakoni obvezuju na obračun i uplatu , Rezultati poslovanja nikada došlo do zaraze, radici sami, iz nisu doprinosa za socijalna svojih obratiti otvorenim pismom. Na osiguranja, te i onako skromni ovaj prezentirani radničkim h sredstava, kupuju predstavnici- da omoguć ite način želimo Vam ponovno skrenuti uvid u odgovarajuću potrepšt ma iako Vam Zakon o radu nalaže ine za održavanje kakve takve pozornost na veliko nezadovoljstvo dokumentaciju, a Vi to ne činite. da svaka tri mjeseca, istinito i higijene. cjelokoje vlada među radnicim a Kontinu itet radnog staža se dioni- vito, izvijestite radničke ne Svi znamo da je stanje u dioničar predstavnike priznaje. Naime, čarskog društva Mundus i povezan iz samo Vama zna- skom društvu ih o stanju i rezultat ima Mundus i povezanim poslovanja, nih razloga, u društava. tvorničk om krugu na kretanju plaća, obujmu i razlozim društvima izrazito napeto te da a adresi Pavleka Miškine 59 djeluje bi se Plaće radnika u proizvodnji manje su prekovremenog rada, ugovori deset mogao ponoviti spontan i bunt od 1. ma na pravnih osoba, dioničar minimalne plaće propisane Zakonom sko društvo i listopada ove određeno vrijeme i drugim pitanjim godine kada je više od a devet društava s ograniče o minimalnoj plaći. Poslodavac nom odgo- 200 radnika prekinu kojeg osobito važnim za gospoda lo proizvodnju. rski i soci- vornošću. Tako dolazi obvezuje kolektivni ugovor ne do situacija da Nadamo se smije jalni položaj radnika. da ćete smoći snage i radniku obračunati i isplatiti plaću radnik, ne promijenivši radno mjesto, u Na internetskim stranicama Zagrevremena da nam odgovor ite, te da iznosu manjem od iznosa određen promijeni nekoliko poslodavaca, oga bačke burze objavljeni a za prihvati te dijalog sa svim radničkim su podaci iz obračun otpremn kolektivnim ugovorom. ine uzima se samo predstav kojih proizlazi da dioničarsko društvo nicima. Za rad u punom radnom vremenu staž ostvaren u društvu u kojem je na i povezana društva posluju pozitivn U protivnom, bit ćemo prisiljen o. zadnje zaposlen. u trajanju od 40 sati tjedno (5 i puta No, prema našem mišljenj započeti s industrijskim akcijam u to nije a, a o 8) radniku pripada najmanje Iznajmljivanje radnika drugim drušmini- točno, a razlozi za sumnju nepravilnostima u poslovanju detaljno su upravo ti tvima, prije svega malna plaća utvrđena Zakono „Topola“ d.o.o., ćemo izvijestit m o koje navodimo u otvoren i nadležne institucije. om pismu. minimalnoj plaći. Trenutni iznos, nezakonito je i za većinu radnika za Doprinosi za mirovinsko i zdravrazdoblje od 1. srpnja 2009. do neprihvatljivo ponašanje. (...) Zaštita 31. stveno osigura nje se ne Siniša Miličić, uplaćuju. na radu jedna je od najslabijih karika predsjednik RIS-a

01.12.2009

Stop nasilju među djecom! Ove godine 17. i 18. studenog održan je III. susret Mreže škola bez nasilja u Opatiji. Okupilo se oko 500 sudionika (djeca, roditelji, učitelji, stručni suradnici i ravnatelji) iz 140 škola iz cijele Hrvatske. Tako je i treći put zaredom sudjelovala i OŠ grofa Janka Draškovića iz Klenovnika, koju je predstavljala učenica VI. razreda Andrijana Oreški uz pedagoginju Ankicu Džalto, učiteljicu Šteficu Oštarjaš i roditelja Baricu Vuglovečki. Sudionici su pohađali različite radionice na temu prevencije nasilja među djecom te suradnju škole, roditelja i šire društvene zajednice. Vratili su se svjesni da svatko od nas može spriječiti neku vrstu nasilja među djecom. Svako dijete zaslužuje djetinjstvo bez nasilja. Stop nasilju među djecom! Andrijana Oreški, učenica VI. r

Vježba u Goruševnjaku DV D V i n i ca j e d n o j e od najstarijih dobrovoljnih vatrogasnih društava u županiji i jedno od najstarijih seoskih vatrogasnih društava sa 120 godina neprekidnog djelovanja. U nedjelju, 22. studenoga, održali smo javnu vatrogasnu vježbu u rubnom i brežnom dijelu općine Vinica, u naselju Goruševnjak. Vježbom je pokazano gašenje vatre širokog spektra, obrana stambenih objekata, kao i brzina, obučenost i vještina vatrogasaca. U vježbi su sudjelovale „A“ i „B“ ekipa s navalnim vatrogasnim vozilom i autocisternom vatrogasne postrojbe DVD Vinica, ekipe DVD Donje Vratno i DVD Gornje Ladanje s kombi vozilima i gostujuća ekipa DVD Donja Voća s navalnim vatrogasnim vozilom. Predsjednik DVD-a Vinica Robert Kovačić

Mozaik 13

Strah i jeza na “kučanskoj rampi”

Rotor – brzo rješenje za “kučansku ram pu”

Moram priznati da sam se razveselila proImam prijedlog rješenja za pružni prijelaz popularno zvan čitavši u prošlom broju “kučanska rampa” na križanju Anine i Supilove ulice, odnosno ulice prijedlog za kružni tok Vilka Novaka u Varaždinu. Ja sam Srećko Antolić, živim u Varaždin u na “kučanskoj rampi”. i svakodnevno prelazim naveden i pružni prijelaz s obzirom na to da živim u zapadnom dijelu grada (kod Živimo “na toj rampi” bolnice), a radim u istočnom dijelu grada. Tijekom godina sam isprobao tek/već treću godinu sve kombinacije: ravno kroz grad na “kučansku rampu” i dalje; obilazni i nagledali smo se com kroz Banficu do Tehnobe tona pa na jug; ili uz 6. osnovnu školu prema Varteksu, preko nadvožnjaka uistinu svega i svai kroz kružni tok prometa prema carini... Sve te kombinacije daju čega. Sram me prirezultata, no ipak je najbrža ona direktna kroz “kučansku rampu”, znati i žalosno je to ovisno o tome da li pogodite pravi termin, ili ste ga pogodili, je li vlak kasnio, i tako dalje. E sad - kako (uza svu empatiju), je prošlih godina bilo pričanja da će se taj problem rješavati ovako ili onako voljno mjesta. Navodim primjer ali naviknuli smo se novog mogla i ispitati i isprobat (podvožnjak, nadvožnjak), i kako i postavljato kružnog toka prometa između Troškovi ne bi smjeli biti previsok Lidla i njem istovrsnih plastičn i nije riješeno, niti se u skorije vrijeme ih pregrada i za uređenje probnog Baumaxa/Storelanda koji je ubrzao (privremenog, već na one silne nei usmjerivača kao kod Lidla/Ba pričalo išta o tome, isto tako s obzirom umaxa. plastičn e pregrad e i usmjeri pojednostavio promet. Pretpostavljam vači) na to da sam studiozno pristupio U oba slučaja, kad je rampa otvoren svom da, s obzirom na to da Supilovo a kružnog toka, što isto tako može biti m ne ili zatvorena, kružni tok svakodnevnom putovanju kroz sreće koje se na tom omogućava gotovo u roku jednog dana; grad voze kamioni, šleperi, bez komna križanju protočnost i nezadrž na posao i natrag doma, slobodan avanje kolona pliciranja oko papirolo sam kod “kučanske rampe” ima gije - potrebno dovoljno vozila; u Aninoj ulici predložiti rješenje: Na raskršću kao i u Supilovoj je da šef da nalog Anina mjesta da se uredi kružni raskršću događaju ekipi koja uređuje tok prometa postoji odvojen - Supilova - pruga – V. Novaka urediti i smjer ravno/desno, ceste i raskršća veličine poput onog kod Lidla/Ba da se to uredi tako i u- što bi se po potrebi vjerojatn kružni tok prometa, za što ima o moglo tako i gotovo. do- maxa. Isto tako, ta bi se mogućnost i proširiti/preured u prosjeku jednom iti. Srećko Antolić tjedno, a postignut p a je i rekord od tri nesreće u svega nekoliko sati. zbog velike brzine ne stignu zakočiti). A tu Znamo reći da imamo VIP ložu iz koje se jako douvijek ima dječice školaraca, mladih iz oblibro sve vidi (živimo, naime, u zgradi na samom žnje gimnazije, majki s kolicima i biciklista. raskrižju). Žalosno je kako se lako čovjek navikne Od kada promet reguliraju “mladi u bijelom” na tuđu nesreću kad je stalno gleda. nešto je bolja situacija, ali samo dok su oni na Zašto je tome tako, vjerojatno odgovor znaju raskrižju, a poslije sve opet po starom. No, ima svi oni koji tuda svakodnevno prolaze. Nepostoi tu nepoštivanja. Ima i tu “brzih” vozača, koji janje bilo kakve signalizacije i rampa koja je, a su gotovo srušili jadnu ”djevojku u bijelom”, na svi to znaju, dnevno više spuštena nego podiužas prisutnih. gnuta, tjeraju ljude na prekršaje. Najveći izazov No, nisu ni naše uši tu zapostavljene - nagla je kad trebate iz smjera Anine prijeći prugu, a startanja, cviljenje guma, trubljenje kolone rampa je spuštena 15-ak minuta jer se čeka da vozača koji zaglavljeni stoje na samoj pruzi prođu tri vlaka (ne jedan za drugim). A kad se dok se rampa spušta (jeziv osjećaj), škripa rampa konačno podigne, sa sve tri strane kolone kočnica, udarci svih jačina i drobljenje su već tolike da vam ponekad treba još toliko da lima… Vjerujemo kako bi takav kružni tok, prijeđete tih nekoliko metara. Ne pomažu vam bar donekle, usporio i one vozače koji su odni vozači koji jure Supilovom (jer oni svi imaju lučili baš nekako oko 2:30 (u noći) “raspuhati” prednost!). Vi još čekate, a rampa se ponovo sa “stotkom” svog četverokotačnog ili dvokopočinje spuštati. Zbog takvih situacija dolazi do tačnog limenog ljubimca na toj divnoj ravnici. oduzimanja prednosti i spomenutih nesreća. Čista milina… Pješaci koji prelaze pješački prijelaz najbolje Čitateljica znaju da na tom raskrižju automobili gotovo nikad (podaci poznati redakciji) ne staju (jer voze cestom s prednošću prolaska,

RIS ne predstavlja radnike Mundusa Povodom učestalih napada od strane RIS-a, a posebno gospodina Siniše Miličića, osjećamo se pozvanima da odgovorimo javnim priopćenjem. U Mundusu djeluje SSDIPH u sklopu SSSH koji predstavlja većinu radnika. Prema Sindikalnim pravilima, manjinski sindikati su dužni i obavezni obraćati se i rješavati probleme s većinskim Sindikatom, zajednički usuglašavati stavove i zajednički nastupati, a što vi niste nikad učinili u tih godinu dana od kada djelujete u Mundusu. S obzirom na broj vaših članova (nekoliko) vi ne možete i ne predstavljate radnike Mundusa. Isto 14 Udruga dragovoljaca i veterana iz Domovinskog rataMozaik tako tih nekoliko članova nij see izjasnilo da (UDVDR) – Klub Gornji Kneginec organizirala je 7. studeno-

podržava vaše destruktivne napise. Shvaćamo vašu borbu za pridobivanje članova, ali to ne možete činiti na način da nanosite štetu svim zaposlenima. Gospodine Miličiću, vama bi trebala biti poznata situacija u prerađivačkoj industriji, a posebno u drvnoj, tekstilnoj, kožarskoj i ostaloj. U drvnoj industriji Hrvatske od ljeta prošle godine bez posla je ostalo preko 7000 ljudi. Vaše destruktivno djelovanje čini direktnu štetu tvrtki i radnicima koji eventualno mogu ostati bez posla. Mi kao većinski sindikat poduzimamo sve 24. studenoga moguće mjere da2009. očuvamo radna mjesta, a Pisma REAGIRANJE Otvoreno pismo što smo do sada ga sportske susrete branitelja s lipičko-pakračke bojišnice.Polemike RIS-a Upravi i Nadzornom odbor u Mundusa te direktorima povez anih društava uspješno obavljali. Vaše vijes ti Ugostili su prijatelje i suborce iz klubova Petrijanec, SračiPozivamo vas da nec i Trnovec, Prvi časnički zbor iz Vrbovca i UHD „Thomas prestanete sa saLinder“ iz Zagreba. Druženje je proteklo u prijateljskoj movoljnim ocjei veseloj atmosferi, koju su dodatno podgrijali Stjepan nama i procjeMeštrić – Šok i njegova ekipa u ceremoniji krštenja mošta. S obzirom na to da od sredine svibnja 2010. je 2.701 kuna bruto. Do takvog zaključk ožujka 2009. godine pa do nama situacije, a došli danas smo na u svim povezanim društvim (...) Troškov i prijevoza umanje Glazbena grupa “Tim”, sve je začinila dobrom svirkom te ni su temelju informacija koje a. (...) niste odgovor ili ni na jedan naš dostavljaju Poslodavac ne vodi dopis za trećinu, ali ni takvi se ne isplaćuju fondovi II. mirovin brigu o čišćenju u kojima smo vas upoznavali s skog stupa. Svoje i održava našim redovito. Trenutno nisu te da prestanete nju sanitarn isplaćeni za sumnje temeljim ih čvorova tako se odlična atmosfera produžila do iza ponoći. stavovima, prijedlozima i zahtjevi o i na činjenici da Vas da su isti ma mjesec kolovoz i rujan. (...) u lošem stanju, a kako ne bi odlučili smo se, Vama i široj javnosti zakoni obvezuju na obračun i uplatu , Rezultati poslovanja nikada došlo do zaraze, radici sami, iz s destruktivnim nisu doprinosa za socijalna svojih obratiti otvorenim pismom. Na Nino T. osiguranja, te i onako skromni ovaj prezentirani radničkim h sredstav predstav a, kupuju nicinačin želimo Vam ponovno skrenuti da omoguć ite uvid u odgovar ajuću potrepštine za održava ma iako Vam Zakon o radu nalaže nje kakve takve pozornost na veliko nezadovoljstvo dokumentaciju, a Vi to ne činite. djelovanjem i nada svaka tri mjeseca, istinito i higijene. cjelokoje vlada među radnicim a Kontinu itet radnog staža se dioni- vito, izvijestite radničke ne Svi znamo da je stanje u dioničar predstavnike priznaje. Naime, čarskog društva Mundus i povezan iz samo Vama zna- skom društvu ih o stanju i rezultat ima nošenjem direktnih Mundus poslova i povezanim nja, nih razloga, u tvorničk društava. om krugu na društvima izrazito kretanju plaća, obujmu i razlozim napeto te da bi se a adresi Pavleka Miškine 59 djeluje Plaće radnika u proizvodnji manje su prekovremenog rada, ugovori deset mogao ponoviti spontan šteta tvrtki i zapoi bunt od 1. ma na pravnih osoba, dioničar minimalne plaće propisane Zakonom sko društvo i listopada ove određeno vrijeme i drugim pitanjim godine kada je više od a devet društava s ograniče o minimalnoj plaći. Poslodavac nom odgo- 200 radnika prekinu kojeg osobito važnim za gospoda 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja lo proizvodnju. rski i soci- vornošću. Tako dolazi obvezuje kolektivni ugovor ne slenim radnicima i do situacija da Nadamo se smije jalni položaj radnika. da ćete smoći snage i radniku obračunati i isplatiti plaću radnik, ne promijenivši radno mjesto, u Na internetskim stranicama Zagrevremena da nam odgovor ite, su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, te da iznosu manjem od iznosa određen promijeni nekoliko poslodavaca, oga bačke burze objavljeni a za prihvatite dijalog sa svim pozivamo Vas na su podaci radnički iz obračun otpremnine uzima kolektivnim ugovorom. m se samo predstavnicima. kojih proizlazi da dioničarsko društvo pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Za rad u punom radnom vremenu staž ostvaren u društvu u kojem je na i povezana društva posluju pozitivn U protivnom, bit ćemo prisiljen konstruktivni sindio. zadnje zaposlen. u trajanju od 40 sati tjedno (5 i puta No, prema našem mišljenj započeti s industrijskim akcijam Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva u to nije a, 8) radniku pripada najmanje a o Iznajmljivanje radnika drugim drušmini- točno, a razlozi za sumnju nepravilnostima u poslovanju detaljno su upravo ti tvima, prije svega malna plaća utvrđena Zakono kalni dijalog. „Topola“ d.o.o., ćemo izvijestit m o koje navodimo u otvoren 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na i nadležne institucije. om pismu. minimalnoj plaći. Trenutni iznos, nezakonito je i za većinu radnika za Doprinosi za mirovinsko i zdravrazdoblje od 1. srpnja 2009. do neprihvatljivo ponašanje. (...) Zaštita 31. stveno osigura nje se ne e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ Tajnik SSDIPH Siniša Miličić, uplaćuju. na radu jedna je od najslabijih karika predsjednik RIS-a regionalni.com. Borislav Sunjug

Sportsko druženje branitelja

Plaće u proizvodnji manje od propisanog minimalca

Obavijest čitateljima

Rotor – brzo rješenje za “kučansku ram pu”

Imam prijedlog rješenja za pružni prijelaz popularno zvan “kučanska rampa” na križanju Anine i Supilove ulice, odnosno ulice Vilka Novaka u Varaždinu. Ja sam

Pisma Polemike Vaše vijesti


14 Oglasi

01.12.2009

servis za kavu PATRICIA porculan, 18/1 VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon-sub.: 9.oo - 20.oo Cijene su u kunama i vrijede od 30.11. do 07.12. 2009. ili do isteka zaliha. Uvjeti pla}anja: 12 RATA Maestro, ~ekovi, Diners, American, Mastercard BEZ KAMATA po gotovinskim cijenama. KREDITI DO 60 MJESECI!

servis za jelo PATRICIA porculan, 12/1 stropna svjetiljka CELLO 2x60W E27

tepih PAKISTAN MEANDER 100% vuna, ru~ni rad 599.-KN 299.-KN do isteka zaliha

149

,-KN

npr. 72x139 cm

2.959.-KN

NIGDJE JEFTINI JE!!!

99

,-KN

stolica URANO

pribor za jelo STAR, VARIO ili GALAXY u kov~egu 48/1, inox 18/10

do isteka zaliha

887

,70KN

GRATIS

399.-KN 199.-KN do isteka zaliha

1.099.-KN 799.-KN do isteka zaliha

BIRAJTE RAZLI^ITE BOJE FRONTI I KORPUSA

599

APARATI

,-KN

napa plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak

kuhinjska grt. CLASIC stol + 6 stolica

10.443,-KN

kuhinja MAGIC i MERANO kutna 275 x 185 cm, boja bordo

7.999

,-KN

500.-KN JUBILARNA CIJENA

199

,-KN O

MASIVNO DRV

3.800,-KN

1.999

,-KN


Oglasi 15

01.12.2009

stropna svjetiljka DELTA

239.-KN 169.-KN do isteka zaliha

399.-KN

1.259.-KN

199.-KN

do isteka zaliha

399

99

NAJPOV

OLJNIJE

!

do isteka zaliha

ormar klizna vrata ANA LUX 2020 {: 138 x v: 205 x d: 61 cm boja: crno/bijela

149

,-KN

,-KN

deka CAMEL 150x200 cm bordo i terakota

,-KN

madrac ROLLO 200 x 90 cm

!!!

PRILIKA kau~ ANA-BORIK

598,-KN

1.748,-KN

799

regal UNA 275x210x52 cm boja: marbel/bijela

299

,-KN

,-KN

3.000.-KN JUBILARNA CIJENA

1.199

sjede}a grt. BARON 3R + 2 le`aj u trosjedu

2.600,-KN

1.299

,-KN

EKO KO@A

10.000,-KN

4.999

,-KN

,-KN

13.000,-KN

KO@A

5.999

,-KN


16 Poslovni svijet

01.12.2009

e-OBRTNIK Nova pogodnost za članove Obrtničke komore Varaždinske županije

Besplatno informatičko obrazovanje

Seminar će se održati ovaj mjesec u Učilištu Plavec

VARAŽDIN - Obrtnička komora Varaždinske županije, u suradnji s Učilištem Plavec, organizira seminar informatičkog obrazovanja „e-obrtnik“. - Svrha informatičkog seminara je da u kratkom roku osposobi obrtnike za korištenje najnovijim informacijskim tehnologijama baziranim na Windows 7 operacijskom sustavu i Office 2007 uredskom alatu, a kako bi što

kvalitetnije i brže obavljali svakodnevne poslove - pojašnjava Nikola Plavec.

t

reba požuriti s prijavama jer je broj mjesta ograničen Trajanje seminara je dva ili četiri tjedna, a moduli su rađeni prema

ECDL programima – međunarodnoj računalnoj licenci. - Prvi dio seminara obuhvaća osnove računala, Windowsa i Worda. U drugom dijelu polaznici će se upoznati s internetom, elektroničkom poštom, radom u mreži te mnoštvom usluga na internetu, kao što je online plaćanje računa, traženje zaposlenika/poslodavaca te pretraživanje objava javnih nabava - doznajemo od Plaveca,

koji naglašava da će se posebna pozornost posvetiti sigurnosti podataka i zaštiti od virusa. Seminar je besplatan za sve članove Obrtničke komore Varaždinske županije, gdje se primaju prijave na broj telefona 320-986, kao i na broj telefona Učilišta Plavec (300-800). Seminar će se održati u prosincu, a kako je broj mjesta ograničen, treba požuriti s prijavama. (ikr)

PREOKRET Ništa od stečaja ITAS Nove, koji od 2007. traži 15 zaposlenika

Obustavljen prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za stečaj! Odluka bi mogla imati velike financijske posljedice za radnike protiv kojih je poduzeće pokrenulo ovrhu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN/IVANEC - Preokret koji se dogodio na Trgovačkom sudu, gdje je obustavljen prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečaja nad ITAS Novom, mogao bi imati velike financijske posljedice za 15 radnika protiv kojih je to poduzeće pokrenulo ovrhu radi ometanja posjeda.

Zauzeli prostore

Riječ je o zaposlenicima bivšeg ITAS-a koji su uspjeli očuvati proizvodnju alatnih strojeva u Ivancu, usprkos velikim problemima zbog kojih su štrajkali glađu 2005. godine. Neposredan povod štrajku bilo je isključivanje struje uslijed čega je zamalo zadan posljednji udarac tvornici alatnih strojeva čiji su se većinski vlasnici, dio članova obitelji bivše ivanečke gradonačelnice Marije Brezovec, odlučili prestati baviti proizvodnjom, te su počeli rasprodavati i prebacivati imovinu ITAS-a na nova poduzeća pod dvojbenim okolnostima, zbog čega se već četiri godine vodi kazneni postupak. Jedno od tih novih poduzeća je i tvrtka ITAS Nova koja je posjednik dijela tvorničkih

IGREC TRANSPORTI

Ipak za stečaj? VARAŽDIN - Vozači poduzeća ATP Igrec Transporti, nakon nešto više od 30 dana štrajka, došli su u ponedjeljak na posao jer su im isplaćene sve dnevnice i tražena razlika plaća koja im je smanjena za 15 posto mimo dogovora. No, budući da su novac primili iz tvrtke Trans Varaždin, sindikat ne odustaje od stečaja jer vjeruje da im nisu plaćeni svi doprinosi.

prostora propalog ITAS -a u kojima i sada proizvodi ITAS-Prvomajska. Iako se to poduzeće i do danas uspjelo sačuvati, nema vlastitih nekretnina. Kako bi mogli imati

z

aposlenici su trebali platiti ITAS Novi po tisuću kuna za svaki dan zakašnjenja gdje raditi, zaposlenici ITAS-a u stečaju zauzeli su prostore svog bivšeg poduzeća, koji su u vlasništvu Mariva d.o.o., postavili straže i promijenili brave, te time tu onemogućili poslovanje ITAS Nove.

Stečaj kao spas

To, međutim, nije mirno promatrao Bojan Brezovec, predstavnik ITAS Nove, koje je još 2005. u Ivancu dobilo spor za smetanje posjeda, koji je početkom 2006. potvrdio i Županijski sud. U skladu s tom privremenom mjerom, ITAS Nova pokrenuo je i ovrhu protiv sindikalnog povjerenika Dragutina Varge i još 14 zaposlenika koji su sukladno ovršnom rješenju bili dužni vratiti posjed, te bili dužni postaviti staru bravu ili predati

ITAS Nova pokrenuo je i ovrhu protiv sindikalnog povjerenika Dragutina Varge i još 14 zaposlenika

ključeve nove brave ulaznih vratiju tvorničke zgrade, skinuti lance na vratima ograde dvorišta te ukloniti stražu. Ukoliko sve to nisu ispunili u roku od osam dana, zaposlenici su trebali platiti ITAS Novi po tisuću kuna za svaki dan zakašnjenja. No, ta je opasnost bila ubrzo otklonjena zahvaljujući odlukama vezanim uz stečaj poduzeća, kojih danas, međutim, više nema.

Brezovec: Treba surađivati U poduzeću Mariva, vlasniku nekretnine u kojoj posluje ITAS-Prvomajska smatraju da ITAS Nova ima jednako pravo poslovati u istoj nekretnini u kojoj sada posluje ITAS-Prvomajska. - Proizvodnja ITAS-Prvomajske neće doći u pitanje jer je Mariva s time suglasna pod uvjetom pozitivne poslovne suradnje, odnosno zaklju-

čenog ugovora o najmu po tržišnim uvjetima između dva društva - ističe Bojan Brezovec. No, kako dodaje, iznenađuje ga ponašanje i postupci 15 zaposlenika koji “nisu spremni surađivati, odnosno ne žele skinuti lance i predati ključeve da i drugi tj. ITAS Nova ostvare svoja prava na rad i poslovanje”.

IZDVOJENO

Ovrha opet moguća Usporedo s pokretanjem ovrhe ITAS Nove protiv 15-orice zaposlenika, slučajno ili ne, zbog potraživanja od 238 tisuća kuna desetak bivših zaposlenika predvođenih Dragutinom Vargom podnose prijedlog za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad tim poduzećem. Stečaj je i otvoren nepravomoćno na Trgovačkom sudu 28. prosinca 2007. godine. No, na to rješenje ITAS Nova podnosi žalbu Visokom trgovačkom sudu, dok stečajna upraviteljica Nevenka Golubić odlučuje povući ovrhu protiv radnika, čime je otklonjena opasnost da će morati platiti kaznu za nepoštivanje sudske odluke za smetanje posjeda koja je do danas prešla 1,5 milijuna kuna. Međutim, mogućnost da se ponovno pokrene ovrha opet je otvorena nakon što je u prosincu prošle godine VTS ukinuo prvostupanjsku odluku o otvaranju stečaja nad ITAS Novom te predmet vratio na ponovno suđenje na varaždinski Trgovački sud koji je u utorak obustavio stečajni postupak jer tvrtka, sudeći po pribavljenim bankarskim izvještajima, više nije u blokadi.

TEHNOLOŠKI PARK Sastanak razvojnih institucija u informacijsko-komunikacijskom sektoru

Kako izaći na međunarodno tržište VARAŽDIN - U okviru Europske poduzetničke mreže Hrvatske (EEN), Poslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO) i varaždinski Tehnološki park Varaždin organizirali su dvodnevni međunarodni sastanak razvojnih institucija u informacijsko-komunikacijskom sektoru. - Namjera nam je bila pomoći domaćim tehnološki inovativnim tvrtkama te akademskoj zajednici kod izlaska na međunarodno tržište te uspostave partnerstava sa srodnim institucijama - pojašnjava Andrija Petrović, direktor varaždinskog Tehnološkog parka.

Na susretu su sudjelovale 74 tvrtke iz sedam zemalja s više od 100 sudionika. Raspravljali su o tri teme: e-poslovanju i

s

udjelovale 74 tvrtke iz sedam zemalja s više od 100 sudionika elektroničkim modulima, internet „stvarima“ te ispitivanju i obradi digitalnih oblika, odnosno 3D ispisivanju te Rapid Prototypingu.

Suorganizatori događanja, tijekom kojeg je unaprijed dogovoreno 18 službenih susreta tvrtki, bili su EEN partneri iz Njemačke (Steinbeis - Europa – Zentrum), Mađarske (ITD Hungary – Agencija za investicije i razvoj trgovine, Regionalna gospodarska komora Pécs – Baranya), Slovenije (Znanstveno-istraživački centar u Kopru, Sveučilište Primorska), Srbije (Sveučilište u Novom Sadu, SIEPA-Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza), Bosne i Hercegovine (Tehnološki park Mostar) i Crne Gore (Direkcija za razvoj malih poduzetnika).

Sudionici u Tehnološkom parku


Poslovni svijet 17

01.12.2009

OSTAVLJENI Bivšim radnicima Varaždinke i Sindikat PPDIV-a okrenuo leđa

“Za dug odgovoran sindikat, neka ga i vrati”

Kalvarija bivših radnika Varaždinke traje 10 godina

VARTEKS

Građevinski klanovi? Grad Varaždin neće postati suvlasnik tekstilne tvrtke Varteks, jer su dionice rezervirane za radničko dioničarstvo, nego će više od šest milijuna kuna potraživanja pokušati namiriti putem Varteksovih nekretnina. Ustvrdio je to u četvrtak gradonačelnik Ivan Čehok na sjednici Gradskog vijeća, na kojoj ga je vijećnik HSS-a Robert Podolnjak upitao zna li tko stoji iza skrbničkog računa i je li pravi razlog poslovnih teškoća sukob građevinskih klanova, koji rade na rušenju tvrtke zbog preseljenja. Čehok je odgovorio da je riječ o privatnoj tvrtki, te da Grad jedino želi zašititi radnike. (vms)

TURIZAM

Golf tereni uz Dravu Prostor površine 70 hektara za golf igralište će biti rezerviran uz rijeku Dravu, a ne u sklopu bivšeg vojnog kompleksa u Optujskoj ulici, koji bi iz državnog trebao prijeći u vlasništvo Grada. - Za turistički razvoj potreban nam je golf kompleks, a dio poljoprivrednog zemljišta bivše vojne ekonomije mogli bismo rezervirati za hotele – rekao je gradonačelnik Ivan Čehok u četvrtak. (vms)

Za tešku situaciju bivših radnika Varaždinke, koji vraćaju dug bivšem poslodavcu Ivanu Hudoletnjaku, odgovoran je Sindikat PPDIV-a, ustvrdili su u petak u ime 60-ak radnika Josip Vlahović i Mladen Zlatarić. Prvi put su bivši radnici Varaždinke javno i jasno rekli da bi njihov dug Hudoletnjaku

trebao u potpunosti vratiti Sindikat PPDIV-a. - Dug treba vraćati onaj tko ga je stvorio. No, regionalni povjerenik Sindikata PPDIV-a nam je poručio da su nam dosta pomogli. Više se ne javljaju na naše telefonske pozive, a nisu odgovorili ni na dva dopisa. I oni su nam okrenuli leđa – ustvrdili su

Vlahović i Zlatarić. Velik broj ljudi u teškoj je situaciji: nekima se Hudoletnjak upisao na polovicu kuća i dvorišta, a drugi mu vraćaju i po 1.300 kuna od plaće svaki mjesec. Dug Hudoletnjaku nije uspjela podmiriti ni Božena Marčun iz Beretinca, pred čijom su se kućom u svibnju okupili bivši kolege kako bi

spriječili ovrhu nad njezinim pokretninama. - Pomoć su obećali tadašnji župan Zvonimir Sabati osobno, Županija i načelnik Općine Beretinec. Iz Županije su uplatili 11.000 kuna, HDZ Beretinca 5.000 kuna, a Sabati svoje obećanje nije ispunio – rekla je Božena Marčun. (vms)

DOZNAJEMO Komunalna naknada će poskupjeti, a vodu već plaćamo više

Računi za vodu još u kolovozu povećani zbog porasta PDV-a Domaćinstva i industrija Varkomu plaćaju pet lipa više po kubnom metru vode Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Stanovnici Varaždina, kao i vlasnici poslovnih prostora od 1. siječnja plaćat će 21,2 posto veću komunalnu naknadu, odlučili su gradski vijećnici u četvrtak “tijesnom” većinom, 18 naprama 16. U proračunu za sljedeću godinu to će donijeti oko pet milijuna kuna više prihoda, a novac će biti iskorišten strogo namjenski, dakle za održavanje cesta, nogostupa, javne rasvjete, zelenih površina i drugu komunalnu infrastrukturu, kao i javni gradski prijevoz.

(Ne)opravdano

Sukladno očekivanjima, prijedlog su podržali vijećnici vladajuće koalicije, dok su oporbeni iz HNS-a i SDP-a bili protiv tvrdeći da u vrijeme kri-

P

arkovi će cijene svojih usluga s novom stopom PDV-a uskladiti iduće godine ze nije opravdano bilo kakvo poskupljenje, bilo za građane, bilo za gospodarstvenike. Međutim, vladajući su tvrdili da je nužno zadržati postojeći

komunalni standard, ali i da je potrebno spriječiti da se u održavanje komunalne infrastrukture usmjeravaju prihodi od poreza i sljedeće godine. Računi za komunalnu naknadu nisu, međutim, jedini koji će biti uvećani. Još u kolovozu ove godine gradonačelnik Ivan Čehok dao je prethodnu suglasnost Varkomu da za jedan posto uveća račune za skupljanje, odvoz i obradu komunalnog otpada za domaćinstva i pravne osobe, ali i za uslugu opskrbe pitkom vodom te uslugu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Cijene tih usluga su porasle zbog porasta stope PDV-a s 22 posto na 23 posto. Građani to vjerojatno nisu ni primijetili, jer je riječ o minimalnom povećanju: umjesto 7,92 kune, domaćinstva od 1. kolovoza plaćaju pet lipa više po kubnom metru potrošene vode, a pet lipa više plaća i industrija. Kad je u pitanju skupljanje i odvoz otpada, cijena je s 34,77 kuna povećana na 35,06 kuna, a za skupljanje je s 416,56 povećana na 419,97 kuna.

Zakonska obveza

Za razliku od toga, Parkovi ove godine nisu povećali račune za grobnu naknadu i naknadu za korištenje grob-

Hoće li 2010. godine biti dovoljno novca za postavljanje i zalijevanje cvjetnih košarica?

nog mjesta za jedan posto, jer su uplatnice građanima poslali prije povećanja PDV-a. - Sljedeće godine ćemo cijene komunalnih, pogrebnih i svih drugih usluga uskladiti s novom stopom PDV-a, jer riječ je i o zakonskoj obvezi. Grad Varaždin nam, naime, daje suglasnost na osnovne cijene, na koje se obračunava PDV koji sada iznosi 23 posto – rekao je direktor Parkova Miljenko Ptiček.

Manje novca za uljepšavanje Treba li štedjeti na uljepšavanju grada, bilo je jedno od glavnih pitanja na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak prilikom rasprave o povećanju cijene komunalne naknade. Koliko će novca u proračunu za 2010. godinu biti “rezervirano” za čišćenje ulica, održavanje cesta, nogostupa i zelenih površina, bit će poznato sljedeći mje-

sec kada će konačni prijedlog proračuna stići pred gradske vijećnike. No, od direktora Parkova Miljenka Ptičeka doznali smo da su u Gradu predvidjeli smanjenje njihovih programa održavanja, među kojima je i program održavanja zelenih površina u gradu i prigradskim naseljima, za čak 25 posto.

Prava odluka

Konflikti - sukob interesa više osoba

K

onflikt je situacija u kojoj postoji sukob interesa dviju ili više osoba. Unatoč tome što se konflikti najčešće spominju u negativnom kontekstu, kao disfunkcionalni (štetni) konflikti, konflikti mogu biti i funkcionalni (korisni). U pozitivne učinke konflikata ubrajamo prepoznavanje problema, motivaciju pojedinaca za dokazivanjem, konflikti mogu biti uzrok neophodnih organizacijskih promjena, oni mogu „pročistiti“ radnu sredinu i otkloniti sakrivene sukobe. Kada

razina konflikta postane prevelika i kad je intervencija treće osobe nužna, kako bi se spriječile veće štete za pojedince i organizaciju, koriste se različiti pristupi u rješavanju konflikata. Neke od najčešće korištenih metoda rješavanja konflikata su: primjena formalnog autoriteta menadžera – nadređena osoba odlučuje o ishodu konflikta između dvije ili više njemu podređenih osoba. Metoda brzo daje učinke, ali se jedna ili čak obje strane u konfliktu mogu smatrati oštećenim.

Pregovaranje između sukobljenih strana u obliku medijacije – medijacija predstavlja način pregovaranja gdje treća strana nema autoritet za nametanjem rješenja konflikta, već samo približava stavove i pojašnjava probleme. Formuliranje nadređenog cilja - učesnicima u konfliktu predstavi se „zajednički neprijatelj“, kako bi grupe ili pojedinci koji su do tada bili u sukobu, započeli suradnju u pobjeđivanju zajedničkog neprijatelja. Formalizacijom i standardizacijom

mogu se otkloniti konflikti nastali uslijed nejasnoća i dvosmislenosti u organizaciji. Kod jasne podjele radnih zadataka te odgovornosti formira se određeni stupanj formalizacije, što pomaže u otklanjanju mnogih uzroka konflikata. Izglađivanje sukoba diplomatskim vještinama menadžera kojom on umanjuje važnost konflikta – ova strategija se temelji na ukazivanju na relativno malu važnost konflikta u odnosu na prednosti koje sukobljenim stranama nosi zajednički rad.

Nina Begičević dr. sc. viša asistentica na FOI-u


18 Crna kronika

01.12.2009

I TOGA IMA Branko Kolak po četvrti put oslobođen optužbe za ubojstvo

IZDVOJENO

Ubojica nikad neće biti kažnjen DOM ZDRAVLJA

Provale u pet ordinacija VARAŽDIN – Liječničke ordinacije u varaždinskom Domu zdravlja ponovno su bile na meti provalnika. Policija je utvrdila da je tijekom noći s petka na subotu između i 21 i 6.50 sati nepoznati počinitelj ili više njih izvršio tešku krađu provaljivanjem u pet liječničkih ordinacija. Nepoznati je počinitelj na neutvrđeni način ušao u zgradu nakon čega je nasilno otvorio vrata ordinacija, odakle je otuđio za sada neutvrđenu količinu lijekova i novčani iznos od nekoliko stotina kuna, izvijestili su iz PU varaždinske, dodajući da će se materijalna šteta utvrditi naknadno.

PROVALE I KRAĐE

Od novca do hrane VARAŽDIN – Tijekom sedam dana na području Varaždinske županije policija je zabilježila 12 provala, pokušaja provala i krađa. Osim u Dom zdravlja, provaljeno je i u odvjetnički ured Žerjav, trgovinu „Billa“ i tamošnji bankomat, trgovinu „Feniks“ u Tuhovcu, prostoriju „Hrvatske lutrije“ u Nedeljancu, teretno vozilo kod Hallerove aleje, kuću u Dravskoj ulici, a pokušalo se okrasti i kiosk „Tisak“ u krugu Opće bolnice. U trgovini u Kačićevoj ukraden je novčanik, iz stana u Sportskoj ukradeno je 30.000 kuna, a iz kuće u Čakovečkoj ulici neutvrđeni iznos. Uz to, ukradena su i metalna ulaznih vrata sa stambene zgrade u Ulici braće Radić.

NASILNIŠTVO

Bez nasilja tek četvrtak VARAŽDIN – Tijekom sedam dana samo u četvrtak, 26. studenog, PU varaždinska nije zabilježila nasilničko ponašanje u obiteljima. U ponedjeljak, 23. studenog, bila su četiri prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji, i to u Ježovcu, Ivancu, Beletincu i Varaždinu. Dan kasnije samo u Trnovcu Bartolovečkom, a u srijedu u Cerju Tužnom i u Nedeljancu. Tijekom vikenda nasilništva je bilo u obiteljima u Malom Gorencu, Donjem Ladanju, Lepoglavi, Možđencu, Tomaševcu Biškupečkom i u Varaždinu.

Antun Bohnec, ubijeni vlasnik ludbreške mljekare, s obzirom na okolnosti zločina, ili je ubojicu poznavao, ili ga je jako iznenadio

Tko je ubio Bohneca, ne zna se gotovo 20 godina Iako je na ispitivanju u istrazi priznao ubojstvo, Kolaka sudovi oslobađaju jer njegovo priznanje, koje je ključno, nije u suglasju s nalazima vještaka i tragovima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Ubojstvo „ludbreškog kralja mlijeka“ Antuna Bohneca, poduzetnika koji je 30. rujna 1991. tupim predmetom zatučen u sjedištu svoje mljekare u centru Ludbrega, i dalje je obavijeno velom tajne, iako su od tog okrutnog čina prošla gotovo dva desetljeća, a 15 godina od početka sudskog postupka protiv Branka Kolaka, koji je i na posljednjem, četvrtom po redu suđenju, završenom u petak, opet oslobođen optužbe za ubojstvo.

Optužba: lažni alibi

Budući da i nakon 15 godina i nekoliko vještačenja nije nađen niti jedan materijalni dokaz koji bi nedvojbeno povezivao Kolaka s ubojstvom, kao što su otisci, tragovi i predmet kojim je počinjeno, a nema ni neposrednih svjedoka ubojstva u objektu ludbreške mljekare, za optužbu je ključni dokaz da je on

počinitelj samo njegovo priznanje koje je dao na prvom ispitivanju u istrazi. „Priznanje je pribavljeno na izuzetno korektan i proceduralno valjan način, a puno je pojedinosti koje su u skladu s

I

dalje nema niti jednog traga koji bi Kolaka povezivao s ubojstvom nađenim tragovima i mogle su biti poznate samo ubojici”, istaknula je u završnoj riječi zastupnica javne optužbe u završnici posljednjeg su-

đenja. To što je Kolak naknadno, tijekom svih suđenja, uporno ponavljao da je priznanje u istrazi dao pod pritiskom, optužba smatra izmišljotinom kako bi se izbjegnula kaznena odgovornost. Iz istog su mu razloga, kako je dodala optužba, lažni alibi dali njegovi bližnji u Njemačkoj, kod kojih je bio 1991., ali tek nakon ubojstva zbog otkaza u mljekari.

Obrana: ništa osporeno

Međutim, dok je za optužbu Kolakovo priznanje nesporno, obrana ni izdaleka ne misli tako. „U provedenim analizama

niti jedno od dosadašnjih sudskih v ijeća, od samog početka suđenja, priznanje nije uzelo kao valjani dokaz, upozorio je Kolakov branitelj Marko Lapaine, navodeći da je lažno priznao ubojstvo zbog okolnosti u kojima je 40-ak sati ispitivan, bez branitelja i mogućnosti komuniciranja s obitelji, a tu mogućnost potvrdio je i sudski vještak. Osim toga, kako je pojasnio branitelj, ključne okolno sti o ubojstvu, kako ih je u priznanju opisao Kolak na temelju spoznaja dobivenih iz razgovora sa zaposlenicima mljekare, nisu suglasne s vještačkim nalazima i materijalnim trgovima.

Neosporeni alibi te manjkavo priznanje doveli na kraju i do četvrtog oslobođenja od optužbe Kolaka koji se 1993. trajno vratio iz Njemačke i zaposlio upravo u Bohnecovoj mljekari. Tu ga je policija zbog sumnji u počinjenje ubojstva prvi put uhvatila 1995. godine, odnosno četiri godine nakon Bohnecovog ubojstva, i tada su krenula suđenja. No, kako godine prolaze, sve više se čini da ubojica nikada neće biti kažnjen. Razlog je jednostavan: policija i državno odvjetništvo ne odustaju od tvrdnji da je počinitelj bivši zaposlenik mljekare Branko Kolak, koji je u jednom trenutku čak priznao krivnju, a vijeća ne prihvaćaju ni to priznanje ni tvrdnje optužbe. I tako u krug. Međutim, tijek slučaja bi, nesumnjivo, drukčije izgledao da se ubojstvo nije dogodilo u vrijeme početka agresije na Hrvatsku, kada se policija više bavila obranom zemlje, nego svojom osnovnom zadaćom. Tako se moglo dogoditi da mjesto ubojstva prije razgledaju neki zaposlenici mljekare nego policija koja tada, primjerice, nije uspjela pronaći predmet kojim je ubijen Bohnec, iako je temeljito pregledala mjesto ubojstva, pa i alat kojim je navodno izudaran.

Najdulje suđenje za ubojstvo u Hrvatskoj Ako je suditi po postupcima nakon prethodnih prvostupanjskih presuda, Županijsko će se državno odvjetništvo opet žaliti Vrhovnom sudu, koji je nakon njegovih ranijih žalbi ukidao prvostupanjske oslobađajuće presude, što zbog proceduralnih razloga, a što zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te predmet

vraćao na ponovno suđenje pred novo vijeće. Hoće li se takav scenarij uskoro opet ponoviti, ili pak će Kolak biti i pravomoćno oslobođen te konačno slobodan, sada ovisi samo o utemeljenosti i kvaliteti četvrte prvostupanjske presude izrečene u najduljem suđenju za ubojstvo u hrvatskom pravosuđu.

B. Kolak: Ipak kraj agonije?

SUDSKO VIJEĆE Razilaženja između Kolakovog priznanja i vještačkih nalaza ključna za novu oslobađajuću presudu

„Netočno vrijeme, način i mjesto zločina“ Upravo su razilaženja između Kolakovog priznanja i vještačkih nalaza bila ključna kod izricanja nove oslobađajuće presude Branku Kolaku.

Sumrak ili noć?

Naime, u svom priznanju ubojstva, kako je upozorio predsjednik sudskog vijeća Igor Pavlic, navodio je da se ono dogodilo u sumrak, a nakon što se satima skrivao u dvorištu koje se nakon radnog vremena zaključavalo. Međutim, sudski su vještaci utvrdili da je najranije moglo biti oko 22 sata. Sukladno tome promijenjena i optužnica gdje se kao vrijeme ubojstva

dosada navodilo 19 sati, što govori da i državno odvjetništvo više ne prihvaća izjave Kolaka bespogovorno.

I

državno odvjetništvo odustalo od Kolakovog priznanja vremena kada je počinjen zločin Osim vremena, ni Kolakov opis mjesta zločina, kao ni način na koji je počinjen, također u potpunosti ne odgovaraju vještačkim nalazima. Naime, optuženi je tvrdio da je Bohneca

najprije udario montiračem po leđima, nakon čega se oštećeni okrenuo i krenuo prema njemu, pa ga je nastavio tući po glavi.

Neosporeni alibi

Međutim, s obzirom na tragove krvi na zidu, kao i izostanak ozljeda na rukama, vještaci su zaključili da je Bohnec kobne udarce morao dobiti u čučećem položaju okrenut od ubojice. Nadalje, kobni udarci zadani su, po Kolakovom priznanju, samo u hodniku, dok su tragovi krvi nađeni i u kancelariji gdje je bila kasna sa zavidnom količinom netaknutog novca.

Zbog ovih, ali i još nekih razmimoilaženja, kao i nalaza vještaka koji su potvrdili mogućnost Kolakovog lažnog terećenja, prvostupanjsko je sudsko vijeće po četvrti put zaključilo da ubojica nije Branko Kolak, tim više što njegov alibi o boravku u Njemačkoj u vrijeme ubojstva optužba nije uspjela dovesti u pitanje niti jednim materijalnim dokazom. S druge strane, ni novi dokazi koji su provedeni tijekom suđenja, među kojima je i po prvi put preslušana telefonska sekretarica s jednom prijetećom porukom indikativnog sadržaja, Kolaka nisu dovodili u vezu s ubojstvom.


01.12.2009

Oglasi 19


20 Školstvo

01.12.2009

USPJEH Mladi znanstvenici sudjelovali na međunarodnoj konferenciji u Sloveniji

Varaždinci na putu prema izvrsnosti MARIBOR - Dvoje Varaždinaca, budući magistri poslovnih znanosti Tomica Božić i Igor Klopotan su na 1. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Znanje i poslovni izazovi globalizacije” objavili tri istraživačka znanstvena rada: “Tržišno komuniciranje modernih organizacija”, “Utjecaj dizajna proizvoda na pobuđivanje pozornosti potrošača” i “Utjecaj

virusnog i gerilskog marketinga, te subliminalnih poruka u vrijeme globalizacije”.

Tri rada

Radovi su iz područja marketinga i odnosa s javnošću, a pisani su u sklopu istraživačkog semestra magistarskog studija poslovnih znanosti Božića i Klopotana. Međunarodnu znanstvenu konferenciju orga-

nizirao je Fakultet komercijalnih i poslovnih znanosti, a bia je održana 12. i 13. studenog uz sudjelovanje stručnjaka iz Njemačke, Austrije, Hrvatske, Rusije, Rumunjske, Bugarske, Srbije, te svečano otvorenje slovenskog ministra znanosti i školstva Gregorja Golobiča. Naglasak konferencije bio je na globalizaciji, informatici i e-poslovanju, menadžmentu

znanja, turizmu i održivom razvoju te poduzetništvu. Kao član programskog i organizacijskog odbora na konfereneciji je sudjelovao prof. dr. Marijan Cingula, redovni profesor na Ekonomskom fakutetu u Zagrebu. Na konferenciji je sudjelovao i Dario Čerepinko, poznati stručnjak za odnose s javnošću te prof. dr. sc. Nikola Mrvac sa Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstvenici Tomica Božić i Igor Klopotan

DOZNAJEMO U OŠ Trnovec i Šemovec projekt „Nagrađivanje inovativnosti“

OBLJETNICA

Super talentirani za projekte ŠEMOVEC - Vijeće mladih općine Trnovec Bartolovečki projektom „Nagrađivanje inovativnosti“ pruža priliku školarcima da se izraze i izvan nastavnog plana i programa.

Nova sezona

Prošle godine rezultiralo je to već lijepim rezultatima kada su pobijedili osnovnoškolci koji su izradili projekt „Time for art“ odnosno maketu seoskog turizma, kao i grupa s projektom „Staro za novo“, koja je reciklirala stari papir i proizvodila novi. Pretprošli tjedan započela je nova „sezona“ tog projekta, a obrasci za sudjelovanje podijeljeni su učenicima od 5. do 8. razreda Osnovne škole „Trnovec“ i „Šemovec“. Sve mlade snage koje odluče sudjelovati u tom projketu popunjavaju obrazac na kojem moraju naznačiti za koji su se projekt opredijelili, koja sredstva namjeravaju koristiti te kontakt-broj svojega tima. – Učenici su podijeljeni u grupe od tri do pet učenika, a njihov je zadatak što kreativnije i inovativnije izraditi projekt - objasnila je Ana Koren, 26-godišnja voditeljica projekta, kojoj pomažu i Jasminka Buhin te

Melanija Pilošta, sve članice Vijeća mladih općine Trnovec Bartolovečki. - Pretprošli smo tjedan podijelili obrasce po školama i već su nam se javili učenici sa zanimljivim idejama - kaže Ana. Jedna grupa djevojčica odlučila je izraditi

o

cjenjuje se originalnost projekta, način prezentacije te opći dojam kozmetičke kremice, neki će pak izrađivati makete koje su u projektu dosta zastupljene, a neki će izvesti plesne koreografije. Dakle, riječ je o svojevrsnom „Supertalentu“. – Vremena za izradu projekta imaju do siječnja, a potom slijedi prezentacija projekta u jednoj od škola i ocjenjivanje - objasnila je voditeljica projekta Ana. Najbolje projekte ocjenjuje „žiri“, a važna su tri kriterija: originalnost teme, način prezentacije projekta te opći dojam. – U žiriju će biti predstavnici škola, predstavnici Vijeća mladih i Općine Trnovec Bartolovečki kao i predstavnici učenika - rekla je Ana Koren. Prošle godine u žiriju su bile ravnateljice Osnovne škole

„Trnovec“ i “Šemovec” Radmila Sačić te Branka Kremenić. Njima se predstavnici Vijeća mladih zahvaljuju što su taj projekt tako odlično prihvatile i što su uvijek spremne na suradnju.

Zahvala za suradnju

– Zahvaljujemo i Općini Trnovec, Slobodnoj zoni Varaždin, poduzećima BHS i Gumiimpexu Varaždin - kažu članovi Vijeća. Ove godine projekt financijski podupire i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Svi sudionici ovog projekta i ove će go-

dine dobiti nagradu. – Prošle godine išli su u zagrebačko kino Cinestar, a najbolji su dobili i Magmine bonove - rekao je Martin Balog, predsjednik Vijeća mladih općine Trnovec Bartolovečki. „Nagrađivanje inovativnosti“ je samo jedan od projekata Vijeća mladih navedene općine. Organiziraju ljetne radionice, prezenatacije fakulteta... – Imamo 20ak članova, no onih aktivnih je od pet do deset - rekao je Martin Balog koji se s pravom može ponositi na aktivnost svog članstva. Zanimljiva maketa

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN Blagdanski paket za svakog početnika 3 knjige

60,00 kn

+ samo

30,00 kn

+ samo

30,00 kn

SVETI ILIJA - Učenici i djelatnici škole “Vladimira Nazora” Sveti Ilija obilježili su „Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine“ paljenjem lampiona na školskom igralištu i oblikovanjem slova V za Vukovar. Veliko slovo V nastalo je zahvaljujući učenicima koji su se odazvali na poziv ravnateljice Anđelke Rihtarić da svaki od njih donese i zapali lampion u čast žrtvama Vukovara i pridruži se učenicima osnovnih i srednjih škola grada Vukovara i drugih hrvatskih gradova i mjesta koji su se taj dan paljenjem svijeća duž gradskih ulica prisjetili herojske obrane Vukova-

Članovi Vijeća mladih općine Trnovec Bartolovečki organiziraju brojne projekte

GRATIS

Poklonite sebi ili drugima mogućnost svladavanja prepreke zvane računalo. Saznajete sve o Windowsima, Officeu, pristupu internetu i građi računala po nikad povoljnijoj cijeni u akciji 2+1 GRATIS

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

siniša sović

Riječ je o projektu Vijeća mladih općine Trnovec Bartolovečki za koji su dobili potporu i nadležnog MZOŠ-a

“V” za sve žrtve grada Vukovara

ra 1991. godine. Slovo V za Vukovar u večernjim satima privuklo je pažnju mještana koji su ga došli pogledati i zapaliti lampione. Na taj način i mještani Svetog Ilije odali su počast braniteljima i nevinim civilima koji su dali svoj život za obranu grada heroja i čitave Lijepe naše.

Specijalni blagdanski KUPON 2+1 GRATIS


01.12.2009

Oglasi 21


22 Oglasi

www.gpzagorje.hr

01.12.2009

sigurna linija susreta


Urbana kultura 23

01.12.2009

NAJAVA Oni su obilježili Hip hop scenu devedesetih

ART NY hip hop sastav

ONYX u Varaždinu Poznati američki hip hop sastav ONYX stiže u varaždinski Morgans Bar i to već sljedeće subote U Varaždin nam iz New Yorka stiže grupa ONYX koja je jedna od najintrigantnijih hip hop grupa u svijetu. Prvi put u Hrvatsku dolaze Sticky Fingaz te Fredro Starr, frontmen ONYX-a, koji je široj publici poznat kao suprug naše poznate manekenke Korine Longin Starr. Korina je već i putem svojeg Facebook profila pozvala sve svoje prijatelje i fanove grupe ONYX da podrže njenog supruga, a veseli je što će Fredro prvi put posjetiti njezinu domovinu. Grupa ONYX nastupit će u Morgan’s baru 5. prosinca 2009. gdje će svojim hitovima kao što su “Slam” i “Throw ya gunz” ostaviti svoje obožavatelje bez daha.

Tinejdžerski idoli

Sastavu koji je obilježio hip hop devedesetih u Hrvatskoj će potporu dati Marko Lasić Nered

neji po Rusiji i došle su na ideju kad su već ovdje blizu, da ih povučemo u Hrvatsku,

- komentirao nam je poznati glazbenik suradnju s reperom. Marko je svjestan da će turneja biti zahtjevna, jer se sastoji od pet gradova koje treba proputovati kroz tjedan dana. Otkr io nam je i da čeka da se njegov prijatelj i kolega Stoka vrati iz Sarajeva kako bi dovršili rad na novom zajedničkom albumu, ali i napravili suradnju s gostima iz Sjedinjenih država - ONYX-ima.

d

o suradnje je došlo preko naših žena - ističe Marko Lasić Nered i ja sam se složio. Baš smo se šalili da su žene preuzele menadžment

siniša sović

Marko Lasić Nered, koji će raditi turneju s njima te je ugovorio suradnju s poznatim reperima, otkrio nam je kako je došlo do suradnje između njega i njegovih uzora iz tinejdžerskih dana. - Devedesetih godina kad smo mi počinjali s radom i ulazili u studio, ONYX su bili hit bend te su bili poznati po energiji i najatraktivnijim nastupima - rekao je Lasić Nered. Dodao je da je njihova glazba obilježila devedesete godine. - U principu, do suradnje je došlo preko naših žena, jer je frontmen ONXY-a Fredro oženio našu najpoznatiju manekenku Korinu Longin koja je dobra pr ijateljica moje žene. Njih dvije su pričale o tur-

Svečanim otkrivanjem ploče BUKA je započela s radom

Iz New Yorka u Varaždin

BUKA krenula s radom U sklopu zajedničkog projekta Programa ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i MUP-a te uz suradnju varaždinskog Vijeća za prevenciju kriminaliteta, predstavnika grada Varaždina i Razvojne agencije sjever-DAN, u prostorijama bivše vojne pekare otvoren je Centar kreativne industrije „BUKA“. Centar kreativne industrije osmišljen je nakon provedenog istraživanja javnog mnijenja o stanju

sigurnosti u gradu Varaždinu u sklopu projekta „Sigurnost zajednica“. Istraživanje je pokazalo kako je nedostatak prostora za aktivnosti mladih i njihovu kreativnost ocijenjen kao problematičan od strane građana. Kroz javni poziv na predaju projekata potencijalnih korisnika Centra odabrano je 12 udruga, obrtnika i umjetnika koji će u tom prostoru krenuti s kreativnim programima za mlade. (dk)

/media

Na(t)pisi Ima ljudi koji, hoteći to ili ne, jednostavno čine zlo. Nedavno je Varaždin bio domaćin regionalnog izbora kandidatkinje za hrvatsku Miss Universe. Koliko sam čuo, sve je bilo u Denis Peričić, redu, od početka pa mr. sc do „aftera“ u Kapucineru. Nisam čuo da bi se u Varaždinu itko žalio što su pobijedile djevojke iz Međimurja. Uvjeren sam da to ni žiriju nije bilo važno. Ali eto ti ga na. “Međimurske novine” na naslovnici pišu: “Melanija Horvat i Bojana Perhoč ljepše od susjednih Varaždinki i Koprivničanki”. Kao mlad novinar pratio sam mnoge slične izbore i nikad nisam isticao takve zaključke. Štoviše, sjećam se da sam jednom prilikom posebice istaknuo uspjeh jedne djevojke, i to samo zato jer je pristigla iz Gornjeg Koncovčaka, malog međimurskog mjesta… Takvim naslovima ne slavi se pobjeda međimurskih djevojaka, nego se iskazuje - teški primitivizam. Dakle, kad se uskoro održi neko regionalno natjecanje učenika, smijemo li pisati: “Mali varaždinski matematičari pametniji od međimurskih” Ili: “Međimurska djeca pismenija od varaždinske”? Vidio sam još jedan glup natpis. Vozim se zaobilaznicom, grozna je gužva, i vidim jumbo plakat na kojemu piše: “Invalidima nije mjesto za volanom”. Od šoka sam gotovo izgubio kontrolu za volanom. Tek krajičkom oka – jer na sreću dobro vidim, a nisam tom prilikom postao invalid – zapazim mala slova u dnu na kojima piše: “Stop predrasudama”. Radi se, naime, o kampanji jednog ministarstva, koja želi izazvati pozitivni šok i ukazati na neodrživost na plakatu ispisane tvrdnje. Okej, ali ne na prometnom mjestu. Ne tako da zbog pozitivnog šoka izazovem prometnu nesreću. Dobro, lako za mene, nije me šteta. Ali što s onima koji slabije vide, sporije reagiraju i koji bi se doista mogli unesrećiti kad vide takav natpis. Mislim, naime, prvenstveno na – invalide za volanom.


24 Kulturni obzor

U D-duru

11. skup Hrvatske udruge gitarističkih pedagoga

U

Glazbenoj školi u Varaždinu je u petak, 27. i subotu, 28. studenog održan 11. skup Hrvatske udruge gitarističkih pedagoga. Na otvaranju prisutne članove iz cijele Hrvatske pozdravio je dosadašnji predsjednik Udruge i ravnatelj Glazbene škole u Varaždinu Moreno Vinceković, prof. Najavio je Darko RUŠEC koncert na kojem su nastuprofesor gitare u pili učenici iz Glazbene škoGlazbenoj školi Varaždin le Pavla Markovca (Zagreb) iz klase uglednog gitarističkog pedagoga Xhevdeta Sahatxhije, prof. Taj koncert održan povodom 100. obljetnice smrti jedinstvene osobnosti u povijesti španjolske glazbe; učitelja, gitariste i kompozitora Franciska Tárrege (1852.-1909.). astupili su: Nikica Polegubić, Lovro Peretić, Divna Šimatović, Benjamin Čaušević, Lea Peretić, Zrinko Jurić-Ćivro, Filip Hlebić, Lovro Peretić i Juraj Majstorović, a izveli su Tárregine skladbe za gitaru solo: Marieta, Maria, Adelita, Mazurka u G-duru, Danza Mora, Alborada, Rosita, Capricho Arabe, Recuerdos de la Alhambra itd... ladi umjetnici, redom svi vrsni interpreti i višestruko nagrađivani na gitarističkim natjecanjima lijepo su muzicirali izvodeći rado slušane skladbe vrsnog maestra Tárrege koji je zadužio svijet svojom profinjenom romantičnom umjetnošću. Doajen hrvatske gitaristike profesor gitare na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Darko Petrinjak održao je predavanje pod naslovom „Skrb za integritet zamisli u notnom tekstu“. Ušavši u problematiku interpretacije s kojom se susreću đaci, studenti te naravno i njihovi pedagozi, Petrinjak je skrenuo pozornost na nekoliko bitnih aspekata. Kako slijediti ideju koju je kompozitor pretočio u note te kako eliminirati prepreke koje stoje na putu kvalitetne (s glazbenog, stilskog i tehničkog aspekta) interpretacije. Uslijedila je izborna skupština Udruge na kojoj je zbog isteka mandata Morenu Vincekoviću izabran novi predsjednik Xhevdet Sahatxhija. Španjolski gitarist Feliu Gasull održao je koncert u HNK u Varaždinu, a u subotu je održao dva predavanja na temu “Tehnika rasgueada“ i „Gitara u Kataloniji“. amo Šali - graditelj gitara iz Ljubljane, pokazao je prisutnima svoje gitare te ih upoznao s novitetima koje je uveo, a to su: revolucionarna promjena držača žica i glasnjače te nova konstrukcija držača žica koja omogućava veću glasnoću gitare i dramatično povećanje dinamičkog raspona glazbala.

01.12.2009

“SUSRET S UMJETNIKOM” Dinamična nova tribina GMV-a

Filmski majstor i l gradova Željko Se

N

M

S

Autor Željko Senečić i voditelj programa

Senečićeva izložba atraktivnih varaždinskih motiva i nekolicine apstraktnih djela za posjetitelje je otvorena do 13. prosinca u Starom gradu Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

- Odakle početi? Ja sam u svemu loš, a najgori sam u ovom što radim u filmovima. To je moj rezime, rezime o meni... - na početku nije odolio a da se ne pospe i pepelom prvi gost nove tribine Željko Senečić koji je ove godine napunio sedam desetljeća. Nedavno je o njemu objavljena monografija “Na kraju - sve je dim cigare.” A voditelj tribine književnik i novinar Denis Peričić upravo je prije ovog žovijalnog rezimea počeo nabrajati koliko je Senečić multitalentiran od glave do pete, s impresivnom filmografijom, bibliografijom, scenografijskom i izložbenom djelatnošću. Pa da svog domaćina i sugovornika ne bi potpuno razočarao ipak je gost stidljivo dometnuo: - Mislim da dobro vozim auto... Stoga su i poznati filmaši sjedali u njegov automobil kad su u Zagreb stizali na valovima koprodukcijske suradnje. - Događalo se pred rat da se u Zagrebu snimalo po pet koprodukcija u isto vrijeme. Sada je to presušilo jer smo preskupi - objasnio je on dodajući da danas te usluge uglavnom pružaju pojedine zemlje u susjedstvu poput Bugarske i Rumunjske. Tako

dok je Zagreb postao lažna metropola. Ja sam odrastao u Klaićevoj u Zagrebu i grozno sam začuđen onim u što se Zagreb pretvorio... Uzmimo, primjerice, Veneciju - ona, doduše, propada, ali na gospodski, na sjajan način - dao si je oduška Senečić.

Meštrovićev ljubić

je nekoć Zagreb majstorski “glumio” svjetske metropole.

Tko je i što je on?

Tkogod bi se zato mogao retorički zapitati - što sve on nije? Ali, mi ćemo ipak s ponešto rizika nabrojiti što Željko Senečić jest. Akademski slikar, scenograf, filmski i televizijski redatelj, scenarist, romanopisac... koji je, eto, probio led na tribini “Susret s umjetnikom” 27. studenoga u varaždinskom Starom gradu. Ujedno je ondje otvorena i izložba njegovih petnaest ulja na platnu, gvaševa na kartonu, pastela ili akrila na papiru. Sve nazvano - “Varaždinski motivi”. Uglavnom - Varaždin pod snijegom.

Ovdje je svojedobno radio i dvije scenografije u kazalištu. Za filmske pak scenografije osvojio je dosad 4 pulske “Arene”, a Grand Prix za slikarstvo u orwelovskoj 1984. godini na Salonu nacija u Parizu.

S

enečić je scenograf mnogih svjetskih i domaćih filmskih klasika - Volite slikati gradove - zaključio je Denis Peričić. - Varaždin je doista fotogeničan. A zimi, a i za kišovita vremena, čak je i Zagreb lijep. Varaždin je sačuvao sve što je dobro, i svoj duh također,

Pr iprema dokumentarac o sineastu i publicistu Zvonimiru Berkoviću. Na voditeljevo zapažanje kako puca od vitalnosti potvrđuje da se u dogovoru s književnikom Branimirom Donatom sprema ekranizirati ljubavni roman slavnog kipara Ivana Meštrovića. Voditelj Peričić istaknuo je da se njegov gost susretao s mnogim značajnicima, a među njima i s trojicom genija - Miroslavom Krležom, Orsonom Wellesom i Miljenkom Stančićem. Gost Senečić se složio da su oni zaista bili ljudi iznad svih kriterija. - Sa Stančićem sam često navečer gledao televiziju. Bio je sugovornik kakav se danas više ne može naći. On mi je pripovijedao što je taj dan naslikao, a ja njemu što sam - snimio! Na pitanje kako to da je u svoju monografiju uvrstio i negativne kritike o sebi odgovorio je: - Zašto ne?


Kulturni obzor 25

01.12.2009

a i voditelja Denisa Peričića

ljubitelj enečić

GRADSKI MUZEJ Najmanji, najvredniji, najstrašniji... U četvrtak u 19 sati

Atraktivna izložba “naj” eksponata! Najmanji, najvredniji, najkorisniji, najstrašniji, najljepši... takvi su predmeti odabrani za izložbu pod naslovom NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, koja se u prostoru palače Herzer otvara u četvrtak, 3. prosinca ove godine, s početkom u 19 sati. Za tu je prigodu izdvojeno gotovo 150 najraznovrsnijih predmeta. Mnogi od njih nose epitet najljepših i najvrednijih i uglavnom se nalaze u stalnim postavima, no kako je većina ipak dosad bila vrlo rijetko ili gotovo nikada izložena u javnosti, ovo je iznimna prigoda da ih

Najmanja cipela - od 4 cm!

publika vidi. Među potonjima tako su, primjerice, palčenice, “alat” varaždinskog krvnika iz 17. stoljeća, najokrutniji predmet u muzejskoj zbirci, zatim brglec, najprirodniji oblik dječje igračke, najmanje cipele, zapravo diplomski uratci varaždinskih postolara, stolactoalet za stare i bolesne osobe kao najfunkcionalniji predmet u fundusu i mnogi drugi, npr. fotografije nastupa svjetski poznatog akrobata Artura Strohs-Schneidera koji je 1930. izvodio vratolomije na žici razapetoj preko glavnoga gradskog trga!

Znanstveni skup “Limeni bubanj” Volkera Schlöndorfa

Osam stoljeća kraljevskoga grada

GALERIJA LUV Izložba “Spaljeni grad”

“Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika

Očuvano paljenjem Do 7. prosinca izložba varaždinskih veduta Željka Streleca u neobičnoj tehnici pirografije Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

“Winnetou” Haralda Reinla

“Željezni križ” Sama Peckinpaha

VARAŽDIN - Kako očuvati grad, i nekadašnji i sadašnji? Prethodile su etno kuće u Kamenici i hiža u Jezovcu, slijedit će vjerojatno arhitektonska baština istarskih mjesta... Slikar-crtač Željko Strelec Žec nije se skanjivao odmjeravati snage s fotografijom, s razglednicom s početka 20. stoljeća, s možebitnim slikovnim dokumentom, s tehnologijom koja je i Boga za bradu uhvatila - služeći se pritom svom mogućom prtljagom vlastite strpljivosti i skrušenosti koja ne pada naprosto s neba. On ne putuje kao prateći crtač na brodovima otkrivačima novih kontinenata, ne pruža korak s ekspedicijama u egzotične krajeve, i ne lomi vlastitu dušu u potrazi za drugim dušama. Ne, on je samo u Varaždinu - i posluživši se, recimo, fotografijama kao da nas danas prebacuje u predfotografsko vrijeme. I ne samo to vrijeme. Kao da se zajedno s nama prebacuje u sva predvremena.

Željko Strelec

Diši drvo!

On spaljujući ne spaljuje nego gradi, vraća u sjećanje, diže iz pepela, dokazuje ostavštinu. Kao umjetnik hefestovske duše on ostavlja

S

trelec ostavštinu diže doslovno - iz pepela svoj trag na drvenoj ploči topole ili lipe pomoću užarene igle, žice ili sličnog pomagala koji kroče stopalima što ostavljaju “spaljenu zemlju,

spaljeno drvo” u nijansama ljudskoga osmijeha, patine haustora, sunčeva sjaja u razno doba dana. To se imenuje likovnim izražavanjem u (monokromnoj) tehnici pirografije. I kolikogod je pritom “u igri” svojevrsna (doslovce) povišena temperatura pri izradi tih oslikovljenih crteža, oni su u tolikoj međusobnoj ravnoteži kao da su ostvarivani ledenom ravnodušnošću ili robotskom preciznošću koja ne može a da ipak ne pobija samu sebe na svakom koraku. I sam autor Željko Strelec nije odolio pa se hičkokovski prošetava s karakterističnim sunčanim naočalama kroz pojedine svoje umjetnine. Crkveni tornjevi, Gundulićeva, Bašča, Vila Bedeković, Kapucinski plac - sve sam Varaždin do Varaždina. Možda je to (svjedočka) skromnost kojoj nema ravne - što ostavlja toliko dubok i neizbrisiv trag kao da ga nema. Umijeće nevidljivog ostavljanja tragova, ili nevidljivi tragovi kao umijeće? (Kao da su se vatra i Strelec jednostavno našli - i prepoznali!)

VARAŽDIN - U Gradskoj je vijećnici 26. studenoga predstavljen program dvodnevnog međunarodnog znanstvenog skupa nazvanog “800 godina slobodnog kraljevskoga grada Varaždina”. Doduše, premda je ta osmostoljetnica ionako približna (a ne nedvojbeno točna!), ni ovo o slobodi nije zacijelo točno (jedino ako tkogod ne pamti neka druga vremena iz neke paralelne povijesti nekih drugih prava iliti privilegija), a - pitanje jest i to je li ovaj grad i sada (još) u nečijem kraljevstvu, i je li kontinuirano bio u čemu takvom... (?). Riječ je zapravo o - približnoj godišnjici proglašenja jer je i godina proglašenja približna! U dvorani Županije varaždinske, dakle, akademik Miroslav Šicel, predsjednik Programskog odbora, otvorit će taj skup u četvrtak, 3. prosinca, u 9,30 sati. Vrijeme izlaganja ograničeno je na 10 minuta. Prvi dan, sve do 19 sati, govorit će se o historiografskim, a zatim o gospodarstvenim temama, što će se nastaviti i u petak, 4. studenoga, na što će se poslije 14 sati nadovezati kulturalnoprosvjetne i sportskoizletničke teme. Organizatori su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i HAZU-ov Zavod za znanstveni rad u Varaždinu te Grad Varaždin i Županija varaždinska. (iz)


26 Duplerica

01.12.2009

HUMANO Humanitarni koncert Rotary kluba “Varaždin 1

Dalmatinske zvijezde Nastupili su Tedi Spalato, Zorica Kondža i Vinko Coce, koji su publici podarili pregršt svojih hitova Piše: DARKO RUŠEC

Teta Liza imala je čast ugasiti slavljeničku svijeću na rođendanskoj torti varaždinske Arene

DOBROTVORNI KONCERT “Fala” za sve i svima u Areni

Vsi su kajkavci - i mladi i stari

Za prvi rođendan Gradske sportske dvorane zajednički nastup popularnih s kajkavske estradne scene Piše: IVICA ZAMODA ivica@regionalni.com

VARAŽDIN - Za prvu godišnjicu Gradske sportske dvorane - kajkavski estradni spektakl. Stoga su u nedjeljnu večer, 29. studenoga, u dvorani koju zovu i “Drava”, a i “Arena”, nastupili popularni izvođači kajkavskih popevki, a sve radi potpore i kajkavštini i promicateljima kajkavske baštine. Čuvena Elizabeta Toplek (Teta Liza) otpjevala je maestralno “Međimurje kako si lepo zeleno”. Ona je i puhnula u prvu svjećicu na prvoj rođendanskoj torti ove dvorane podsjetivši da se nekoć za ta slavlja nisu pekle torte nego pogače. Glumac Vid Balog na svoje se oči uvjerio da su se bili pod istim krovom, osim Varaždinaca, okupili još i Međimurci, i Srakari, i Ivančani, i Petrijančani, i mnogi drugi Zagorci, i Podravci, te mu se sve doimalo kao skup Ujedinjenih Kajkavskih Emirata.

Cjelokupna je pr iredba bila posvećena uspomeni na inženjera Branka Beka, preminulog 18. kolovoza 2008. godine. On je suosnovao Knaput društvo, snimio nosač zvuka “Prijatelji od srca”, a bio je nekad i član sastava “Nikud nikam” koji je također pridonio uspjehu Večeri domače popevke “Fala”. Donac ije od pr ihoda s ovog koncerta primit će: po pet tisuća kuna “Kaj scena” Krapina, “Tamburaši svome gradu” Koprivnica, Zajednica Kud-ova Međimurske županije, dvije tisuće kuna KUD “Mura”, po sedam tisuća kuna KUD “Varteks” Varaždin i Društvo “Naša djeca” Varaždinske Toplice. Najveće donacije bit će dodijeljene Zakladi “KnaputBranko Bek” (osam tisuća) i HNK Varaždin (devet tisuća kuna).

Zaklada “Fala”

Kvartet Knaput

Osim što je dobar pjevač ,Tedi Spalato je vrstan glazbenik

Vinko je pjevao svoje dobro znane hitove koje publika rado sluša, a i često zapjeva s njim. Tako smo imali prilike čuti: Vilo moja, Ribari, Mirno spavaj ružo moja, Sićaš li se Lungo Mare. Za kraj koncerta sve troje vrsnih pjevača otpjevali su pjesmu More, a i cijelo gledalište s njima. Prateći bend činili su također vrsni glazbenici koji su vrlo profesionalno odradili svoj zadatak. Razglas je bio dobro ugođen tako da

su se dobro i razgovjetno čuli pjevači, a i sve dionice pratećeg sastava. Glazbenici su zahvalili varaždinskoj publici na toplom prijemu. Tako je završio ovaj humanitarni koncert koji će ostati u sjećanju varaždinskoj publici po toplom dalmatinskom štimungu. Druženje rotarijanaca i njihovih gostiju nastavilo se s glazbenicima na domjenku povodom koncerta i humanitarne akcije, koja je uspješno završila.

JUBILEJI Deseta “Vinička jesen” i 30. rođendan KUD-a Vinica

Voditeljica Barbara Rocco

Smotra folklora za srce i za dušu

Bogatstvo narodnih običaja, pjesme i plesa svojega kraja predstavili članovi deset KUD-ova iz Hrvatske, Slovačke i Slovenije Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Klinci su uvijek vjerna publika

U kino-dvorani u Marčanu u subotu se tražilo dodatno mjesto: deseti put zaredom održana je međunarodna smotra folklora pod nazivom “Vinička jesen”, na kojoj su bogatstvo narodnih običaja, plesme i plesa predstavili članovi deset KUD-ova iz Hrvatske, ali i iz Gajaryja u Slovačkoj i Obreža u Sloveniji. Slovaci su prvi put stigli u Vinicu, a simpatični gosti i gošće iz FS “Slnečnica/Slnečnik” sve su posjetitelje na ulazu

dočekali s poslasticama svojega kraja. No, čast da otvore pr iredbu imali su članov i domaćeg KUD-a Vinica, koji je u subotu proslavio 30 godina neprekinutog djelovanja.

Hvala vam!

U viničkom kulturno-umjetničkom društvu pjevaju i plešu zaljubljenici u narodne običaje svih generacija. Među njima su i 17-godišnjakinje Silvija Roškarić, Lucija Verbić i Ivana Pajtak. - Danas možda i nije popularno plesati u KUD-u, ali nama se jako sviđa

ne samo folklor, nego i to što smo drugačije od drugih – ispričale su djevojke, koje su u KUD-u Vinica počele plesati još kao osnovnoškolke i zahvaljujući tome proputovale po Hrvatskoj. - Hvala vam što čuvate običaje svojega kraja i promičete ime Vinica diljem domovine, ali i u inozemstvu – zahvalio je domaćim folklorašima Marijan Kostanjevac, načelnik Općine Vinica, koja je KUD-u Vinica i ove godine pomogla organizirati “Viničku jesen”. siniša sović

Suvoditelji su recitirali kajkavske stihove - Adam Končić pjesmu “Mati ideju na Bistricu” varaždinske pjesnikinje Mire Šincek, a Barbara Rocco i stihove “Kaj je bilo, tak i tak, morem deti za škrlak” Čedomira Ostreša. Tamburaši “Kraluši” nastupili su s mladom Emom Vitelić, legendarni Zvonko Težak otpjevao “Fala ti, mati”, a Podravski muzikaši imali istaknutog cimbalista - Damira Hajduka. I Juraj Galina iz Novog Marofa podsjetio je, poput već mnogih, pjesmom “Dobro mi došel prijatel” - Nebreš zrušit ovog krova, taj se ničeg ne boji!

Rotary klub Varaždin 1181 organizirao je u srijedu 25. studenog u Velikom gledalištu HNK u Varaždinu humanitarni koncert čiji je prihod išao za varaždinsku Otorinolaringologiju. Radi se o setu za osteosintezu koji će pomoći našim otorinolaringolozima da još učinkovitije liječe svoje pacijente. Nastupile su dalmatinske zvijezde Tedi Spalato, Zorica Kondža i Vinko Coce. Tedi Spalato je prvi izašao na pozornicu i zabavljao varaždinsku publiku te ju je dobro zagrijao otpjevavši nekoliko svojih hitova, a i publika je pjevala s njim. Imali smo prilike čuti Lipote gladan jubavi žedan, Sve ću preživit, More snova, a kada je htio otići s pozornice, na inzistiranje publike vratio se i otpjevao Dalmatino povišću pritrujena. Nakon Tedija na pozornicu je došla Zorica Kondža koja je prvi put nastupala u Varaždinu, a čuli smo njene hitove: Pokora, Ima jedan svijet itd. Zorica je oduševila publiku te najavila trogirskog slavuja Vinka Cocu.

Ema Vitelić s Kralušima

Domaćini i organizatori smotre: Članovi KUD-a Vinica

Gošće iz Slovačke


01.12.2009

Mjesečni prilog Auto-moto-aero-nautika ZIMSKE GUME Uz novu tehnologiju daju izvrsne sigurnosne performanse

Tajna zimskih guma?

M

nogi vozači još uvijek nisu svjesni odlučujućih prednosti zimskih guma. Još se događa da ne samo vozači osobnih vozila, nego i profesionalni vozači autobusa, voze s ljetnim Davorin FURJAN gumama po zaleđenim Specijalist za putničke gume ili zasniježenim cestama. Zimi ne krećite na put bez propisane zimske opreme – sve četiri zimske gume s minimalnim utorom profila od 4 mm, a u prtljažniku lancima za snijeg za pogonske kotače, ukoliko krećete kroz gorske predjele. Uvjeti u prometu mogu se promijeniti preko noći. Stoga se valja pravovremeno opremiti zimskom opremom na vozilu. Statistike pokazuju da čak 70 posto automobilskih nesreća zimi uzrokuje neodgovarajuće gume za zahtjevne hladne uvjete na cesti. U čemu je tajna zimskih guma? Niz detalja koji odlikuju zimske gume ostavit ćemo znalcima za područje autoguma. Navodimo samo najosnovnije. Nova tehnologija u proizvodnji zimskih pneumatika čini ih neusporedivo boljima od ljetnih za složene zimske uvjete na kolnicima. Mekša gumena smjesa s većim udjelom ravnomjerno raspoređene silike poboljšava držanje na ledu, u mokrim i suhim zimskim uvjetima. Ukratko, skraćuje zaustavni put u teškim uvjetima. Tehnologija ‘’valovitih’’ lamela uz gumene potporne čepove poboljšava čvrstinu blokova i osigurava bolju upravljivost vozilom. Posebno konstruirani kanali i profili zimskih guma efikasno odvode vodu i bljuzgavicu. Novi oblici karkase (unutrašnjosti gume) bolje se prilagođavaju cestovnoj površini i dinamičnom opterećenju, zato se povećava zaštita od akvaplaninga (vodenog klina), produžuje se kilometraža, a otpor kotrljanja smanjuje se i do 10 posto. To vrlo značajno utječe na manju potrošnju goriva, a posljedično i smanjeno ispuštanje CO2. Takva svojstva nema niti jedna ljetna ili ‘’svesezonska’’ guma. Sigurnost nam je ipak, ili bi bar trebala biti, uvijek na prvom mjestu. Dakle, za zimu, na vrijeme zimske gume.

Za vožnju zimi potrebna je strpljivost i praksa, što podrazumijeva manju brzinu, bez iznenadnih promjena smjera i naglog kočenja

Vožnja u zimskim uvjetima Zimska je sezona za vozače teže razdoblje puno izazova. Što sve utječe na vožnju i kako sačuvati sigurnost u prometu i u takvim uvjetima? Piše: DAVORIN FURJAN

Učestale izmjene cestovnih i vremenskih uvjeta kroz zimsko razdoblje iziskuju od vozača prilagodbu, kako u smislu odgovarajuće zimske opreme, tako i u načinu vožnje. Osobito teški uvjeti smrznute kiše koja stvara ledenu koru na kolniku, magla ili snježna vijavica potencijalno mogu ugroziti sudionike u prometu. Temperatura na tlu, dakle i na kolniku, uvijek je niža od temperature zraka.

Oprezno na poledici

Osobito su opasna mjesta na mostovima, vijaduktima te gorskim prijevojima koja su često smrznuta kad na ostalim dijelovima ceste nema poledice. Tu treba osobito paziti. Za vožnju zimi potrebne su strpljivost i praksa, što podrazumijeva manju brzinu, bez iznenadnih promjena smjera

i naglog kočenja. Važno je voziti smireno i punu pozornost uvijek usmjeriti na aktualnu situaciju u kojoj se krećemo. Važno je predvidjeti moguća iznenađenja i biti spreman na njih da možemo što bo-

p

romjenjivi uvjeti na cesti iziskuju sporiju vožnju lje reagirati. Za povećanu sigurnost u prometu ipak je najosnovnija zimska oprema! Zimske gume nezamjenjive su u složenim uvjetima na cesti tijekom hladnijih zimskih mjeseci. Zbog svoje mekše strukture, posebno dizajniranih blokova gaznih profila s više lamela i dubljim kanalima za izbacivanje tekućine i bljuzgavice, zimske gume pružaju veću sigurnost vozačima kako

Zaustavni put pri 50 km/h sa zimskim gumama i do 50% je kraći

Prednosti zimskih guma Kao propisana zimska oprema, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa, zimske se gume montiraju na sva četiri kotača. Svojstva zimskih guma bitno ih razlikuju od ljetnih. Kako se zimski pneumatici ponašaju u odnosu na ljetne u zimskim uvjetima (mokar kolnik, led, snijeg, temperatura ispod 7 ºC)? Prije svega osiguravaju kraći zaustavni put, čak do 50%, s odgovarajućom mješavinom zimske gume. Uz to evidentno je bolje prianjanje, s dubljim profilom gaznog sloja, te bolja upravljivost koja se postiže sa znatno više valovitih lamela na blokovima gaznog sloja.

u upravljivosti vozilom tako i u kraćem zaustavnom putu, što nikakve ljetne gume ne mogu osigurati. Promjenjivi uvjeti na cesti iziskuju sporiju vožnju. Budimo svjesni da je prevelika brzina uz pogrešnu reakciju kad ‘’zagusti’’ često pogibeljna. Izuzetno je važno povećati sigurnosnu udaljenost između vozila. Testovi su pokazali da udaljenost između vozila tijekom zime

mora biti tri puta veća nego ljeti, da bismo se sigurno mogli na vrijeme zaustaviti. Ne zaboravimo da od studenoga do veljače imamo jedva trećinu dužine dana prirodne svjetlosti, svega 8 do 9 sati. Vožnja po mraku, uz sve ostalo što donosi zima, dodatno otežava uvjete. Stoga, udvostručimo pažnju u vožnji tijekom zime!

Poštujte propisanu dimenziju guma za vozilo!


28 Auto-moto

01.12.2009

ANTIFRIZ Tijekom zime antifriz štiti motor od smrzavanja, a ljeti od pregrijavanja… (2. dio)

Tekući „štit“ svakog motora Točka ključanja antifriza je oko 112 °C dok je točka ključanja vode već oko 98 °C, što govori također u prilog korištenja antifriza tijekom cijele godine Piše: ŽELJKO MIHALJEVIĆ direktor prodaje poduzeća Patting

Konstatacija da antifriz treba upotrebljavati samo zimi – apsolutno je netočna! Naime, jedno od svojstava antifriza je da štiti sustav od smrzavanja, ali i ljeti je prisutna korozija u sistemu hlađenja, ako je u njemu voda. Tu štetnu pojavnost uspješno možemo spriječiti upotrebom antifriza tijekom cijele godine.

Toplotni udar

Točka ključanja antifriza je oko 112 °C dok je točka ključanja vode već oko 98 °C, što govori također u prilog korištenja antifriza tijekom cijele godine, odnosno antifriz štiti od pregrijavanja motora; to znači da ne dolazi do smetnji na termostatima i ventilima grijača i ne stvaraju se poteškoće kod odvođenja topline. Koja sve bitna svojstva zadovoljava antifriz FOROL WINTER-MAX i Antifrost? Termička svojstva su mu postojana i dugotrajna i to bez zakuhavanja. Odlična antikorozivna zaštita za sve metale koji se koriste u sistemima za hlađenje modernih

motora/strojeva. Njegova zaštita od smrzavanja ovisi o odabranoj koncentraciji sredstava, a kompatibilan je s gumama, plastikama i brtvama koje se koriste u sistemima za hlađenje motora, odnosno strojeva. Posjeduje odlična antipjenušava svojstva te nadmašuje većinu najznačajnijih europskih i internacionalnih standarda. Dobro je znati gdje sve za-

a

ntifriz se uspješno primjenjuje u sustavima solarnog i centralnog grijanja pravo možemo upotrijebiti antfriz FOROL WINTER-MAX i Antifrost. Ne samo da je nezamjenjiv u sistemima za hlađenje motora strojeva, osobnih vozila, radnih vozila te teške mehanizacije, nego se uspješno primjenjuje u sustavima solarnog i centralnog grijanja. Koristi se i za grijanje sportskih terena, a široka primjena moguća je zbog visokih standarda koje spomenuti

Hladnjak motora u kojem je upotrebljavan antifriz s nekvalitetnim aditivima...

antifriz zadovoljava. Među njima su primjerice: ÖNORM V 5123 (Austrija), ASTM D 3306 (USA), SAE J 1034 (USA), BS 658 0 (UK), AFNOR NF R15-601(Francuska), UNE26361(Španjolska), JIS K 2234

...i hladnjak motora u kojem je korišten Forol Winter-max antifriz

(Japan), AS 2108 (Australija), FVV Heft R 443 (Njemačka). FOROL WINTER-MAX i Antifrost kompatibilni su s ostalim tekućinama za prijenos topline renomiranih svjetskih proizvođača, a koje

su rađene na osnovi monoetilglikola. Uporabni rok antifriza FOROL WINTER-MAX i Antifrost u motoru/stroju je dvije godine (vrijeme za koje garantiramo sva svojstva, bez degradacije).

TREBA ZNATI

Što antifriz ne smije sadržavati? I na kraju, što NE sadrži antifriz FOROL WINTERMAX i Antifrost? Nitrite, fosfate niti amine, što je značajno jer se može upotrebljavati i u motorima s aluminijskom glavom cilindra i aluminijskim hladnjakom jer je aluminij posebno ugrožen prisustvom fosfata. Sustavnim praćenjem ulazne sirovine, poluproizvoda i gotovog proizvoda u našem suvremenom laboratoriju uz poslovanje prema standardima ISO 9001 te primjenom najviših standarda u zaštiti okoliša prema zahtjevima ISO 14001 vjerujem da je vaš izbor vrlo sužen…


Auto-moto 29 Siniša sović

01.12.2009

OPREMLJENOST

Što je sve u paketu? Verso Luna paketu opreme, Verso sol paket opreme dodaje dvozonski automatski klima uređaj, 16“ lakometalne naplatke, te automatski tempomat s limiterom brzine. Pri vožnji unazad, vozaču pomaže prikaz stražnje kamere (prikazan unutar osvrtnog zrcala), a uz sustav olakšanog ulaska s tipkom tu su još senzori kiše i sumraka, te kvalitetne presvlake sjedala. Dodatne značajke za

Svako je putovanje pustolovina, a sa svestranim Versom ona postaje nezaboravno ugodna

TEST VOZILA Vozili smo Toyotin novi dizelaš Verso 2.0 D-4D Sol

U Versu vozač poželi da je sam na ovom svijetu! Imali smo osjećaj da smo se pri testiranju okružili najnovijom tehnologijom i raskošnim izgledom ovog “Japanca” Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Još s predstavljanjem modela Space Cruiser 1984. godine Toyota je postala jedan od pionira u kategoriji višenamjenskih vozila. Stoga nas nimalo nije iznenadila fleksibilnost i praktičnost testirane nove Toyote Verso 2.0 D-4D Sol, modela iz C segmenta bez kompromisa.

Tišina, molim!

Japanci, po nekima neskloni pretjeranom eksperimentiranju, zahvaljujući oštrijem obliku svjetlosnog sklopovlja, oštrijoj masci i položenijem

z

atekao nas je svojim stilom i sportskim karakteristikama vjetrobranskom staklu, postigli su da Verso više no ikad nalikuje konvencionalnom kompaktu. Interijer je doživio značajnije unapređivanje, pa su tako korišteni materijali kvalitetniji i ugodniji na dodir, ergonomija je također bolja, kao i preglednost uređaja. Verso nam je ponudio doista mnogo prostora, zahvaljujući visokoj krovnoj liniji i 2.780 mm širokom međuosovinskom razmaku. Zanimljiv je dojam koji je na nas u vožnji ovaj „šarmer“ ostavio. Naime,

Ako trebate funkcionalnost sa stilom - ne tražite dalje

ne samo da nas je zatekao svojim besprijekornim stilom, nego i odličnim, gotovo sportskim karakteristikama, a sve to uz impresivan paket opreme. Dovoljno je reći da za njegovim upravljačem tijekom vožnje poželite da suputnici prekinu čavrljati i ometati

Vožnju unazad pomaže kamera

vas – u uživanju. Verso posjeduje unaprijeđeni Toyota Easy Flat-7 sustav sjedenja, s više prostora, većom udobnosti i lakšim upravljanjem. Ukoliko možete sebe opisati kao progresivnog, modernog i naprednog vozača, trebate znati da je Verso razvijen upravo za takvu grupu kupaca. Ako ste u potrazi za novim „ljubimcem“, savršenom vožnjom koja manje šteti okolišu i manjom potrošnjom bez utjecaja na performanse, svakako navratite u varaždinski Futura auto d.o.o. u Optujskoj ulici 169/A. Isprobajte i vi Toyota Verso te provjerite zašto smo imali osjećaj da smo se pri testiranju okružili najnovijom tehnologijom i raskošnim izgledom ovog “Japanca”.

poboljšanje udobnosti i praktičnosti uključuju svjetla u vratima, integrirana sjenila za stražnje bočne prozore i grijanje sjedala vozača i suvozača. Opcije uključuju napredniji sustav navigacije s kompletnim kartama na 10 GB tvrdom disku (uključujuči stražnju parkirnu kameru), panoramski krovni otvor, zatamnjena stakla, pa čak i 17“ lakometalne naplatke…


30 Auto-moto

01.12.2009

Logan MCV prosječna potrošnja: 5,2 - 7,8 l/100 km. Emisija CO2: 137 - 185 g/km. Sandero prosječna potrošnja: 4,5 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: 120 - 170 g/km. Sandero Stepway prosječna potrošnja: 5,3 - 7,6 l/100km. Emisije CO2: 140 - 180 g/km. Slike su simbolične.

S Daciom nema zime!

Dacia Logan

već od 55.900

Dacia Sandero već od

55.900 kn

Dacia Logan MCV već od

66.900 kn

kn

Dacia Sandero Stepway već od

76.600 kn

www.dacia.hr

Think big

Karlovac-Draganići, ZAK, 047/ 644-600 tKrapina, AUTOMOBILI KREŠO, 049/ 373-777 t Opuzen, AUTO KUĆA JERKOVIĆ, 020/685-713 t Osijek, AUTO KUĆA LOZIĆ, 031/379-205 t Poreč, AUTO CENTAR POREČ, 052/ 432-066 t Rijeka, R.B. AUTO, 051/403-560 t Sisak, AUTO KUĆA CINDRIĆ, 044/ 554-403 t Slavonski Brod, AUTODOM VIDAKOVIĆ, 035/406-111 t Split, AUTO KUĆA GAŠPEROV, 021/ 375-014 t Varaždin, KOS TRANSPORTI, 042/ 403-311 t Zadar, MEHANIZACIJA, 023/ 240-121 tZagreb, AUTO KUĆA BAOTIĆ, 01/ 2900-188 t Zagreb, AUTOKUĆA - ŠTARKELJ, 01/ 6659-810

Autocentar Kos, Cehovska 18, 42000 Varaždin, tel: 042/403-311


Duplerica 31 siniša sović

01.12.2009

1181” u varaždinskom kazalištu

e u varaždinskoj noći

Najveseliji hrvatski sastav uveseljavo je ljubitelje piva iz Varaždina i okolice

Koncert Gustafi na središnjem varaždinskom trgu

Veselica bez predaha Trio iz Dalmacije razgalio je varaždinsku publiku koja je rado zapjevala poznate hitove

Bio je to prvi izlazak Pana Zlatnog na tržište gdje će, sudeći po trajanju točenja na Korzu, imati dobar prijem Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Rotarijanci i njihovi prijatelji

Vinko Coce

Zorica Kondža

KONCERT ZA SJEĆANJE Španjolski umjetnik nastupio u Varaždinu

Virtuoz na gitari, učitelj i kompozitor Feliu Gasull U petak, 27. studenog, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu nastupio je jedan od najoriginalnijih španjolskih umjetnika današnjice. Rodom iz Barcelone, Feliu Gasull profesionalni je kompozitor, gitarist i učitelj. Njegovu glazbu struka opisuje kao sponu između Manuela de Falle i Paca de Lucije. Umjetnik je izvodio svoje studije za gitaru solo. Zatim smo čuli deset minijatura (impresija) za gitaru koje je Gasull usporedio s japanskom haiku poezijom pretočenom u glazbeni umjetnički medij. Nadalje, čuli smo i kompleksnije kompozicije u kojima je prisutan utjecaj flamenka, ali i modernog atonalnog glazbenog izričaja. Španjolske narodne pjesme koje je Gasul obradio pomalo su podsjećale na fusion jazz stil. Gasull je autentičan kompozitor koji ima što reći, a i kao gitarist fascinira svojom virtuoznom vještinom sviranja. U svojim kompozicijama često koristi tremolo, tehniku rasgueada, flažoletne tonove te atonalni glazbeni izričaj. Gasull je zabavio publiku i priredio izuzetnu glazbenu večer koja će publici ostati u lijepom sjećanju. (dr)

Iako ovih dana ne oskudijevamo u besplatnim glazbenim događanjima, ponajviše zahvaljujući predsjedničkim kandidatima koji ne žale novca kako bi došli do glasova birača, rijetko kad je veselije bilo na varaždinskom središnjem trgu kao što je to bilo u petak kada je tu nastupila istarska skupina Gustafi. Uz glazbu istarskih veseljaka koji su predstavili svoje stvari s albuma Chupacabra, dobrom ozračju na gotovo ispunjenom Korzu doprinijelo je i za studeni neuobičajno toplo vrijeme, a posebice besplatni Pan Zlatni, novo pivo koprivničke pivovare Carlsberg Croatia, kojoj treba zahvaliti na cijeloj veselici. Povod je bio prvi izlazak tog

piva na tržište gdje će, sudeći po trajanju točenja 6000 boca na Korzu, kao i kasnije u kafićima, imati dobar prijem među potrošačima od kojih je njih 600 sudjelovalo i u njegovom

i

ako ovih dana ne manjka glazbenih događanja, Korzo je bilo puno nastajanju. Među potonjima bio je i Dubravko Nagy, strojarski tehničar iz Varaždina. - Sasvim slučajno ispunio sam prijavnicu i našao se u koprivničkoj pivovari koja me iznenadila ne samo testiranjima, nego i detaljnim prikazom suvremenog načina na koji se stvara pivo.

To potrošaču daje dodatnu sigurnost u kvalitetu proizvoda, kako već postojećih piva, tako i novog za kojeg vjerujem da će naići na dobar prijem na ne baš raznolikom tržištu jer je prošao uistinu posebnu i odlično osmišljenu proceduru u kojoj sam i sâm sudjelovao, istaknuo je Nagy koji se s pivskim dobrovoljcima našao na pozornici prije nastupa najveselijeg domaćeg sastava.

Pivski dobrovoljci, kušači Pana Zlatnog

Njegova glazba - spona između Manuela de Falle i Paca de Lucije

Edi Mažuran i Barbara Munjas

I najmlađima se dopalo


32 Oglas

01.12.2009


Putopisi 33

01.12.2009

Na ohridskoj šetnici može se obaviti i kupovina

Tradicijski predmeti u jednoj od ohridskih trgovina

PUTOPIS Studentica Mateja Kocijan posjetila je Ohridsko jezero u Makedoniji

Ohrid i Makedonsko veliko more Osim tradicionalnog jela poznatog kao gravče na tavče, u Ohridu se jede i kvalitetna riba; u jezeru ih živi 18 vrsta, a najcjenjenija je pastrva crvenoe boje mesa Piše i snimila: MATEJA KOCIJAN

Šetnja kroz stoljeća kroz mističnu bizantsku i islamsku arhitekturu u centru Ohrida stavljaju u zaborav blisku povijest, naime prije samo dvadesetak godina s Makedonijom dijelili smo zajednički BDP.

Ohrid

Ljeti je Ohrid turistička meka; grad i okolica žive od turizma na Makedonskom velikom moru, kako nazivaju Ohridsko jezero. Izvan sezone svaki turist je dragocjen, pa će se domaćini truditi

n

ajpoznatiji je suvenir nakit napravljen od ohridskih bisera pristojno vas ugostiti kako biste novac potrošili baš kod

njih. Kako su cijene relativno pristupačne, uz obavezno cjenkanje, na obostrano zadovoljstvo, možete kupiti nakit napravljen od ohridskih bisera. Nastaju posebnom obradom tijela školjke bisernice, zatim se presvlače ljuskama ribe plaštice, čija jata možemo vidjeti uz rub jezera. Izrazito je popularna lončarija, pa se mogu kupiti glinene posude za oko 250 denara (oko 30 kuna) za pripremu tradicionalnih makedonskih jela, posude s kiselim mlijekom, i mali ukrasni predmeti.

Ograničenja

Posebno su nas iznenadili strogi zakoni, kojih se građani drže. Alkohol se može kupiti samo preko dana do 19 sati, a drže ga samo licencirane prodavaonice. Kulturoljupci će se zadržati u suvenirnici crkve sv. Klimenta (Sv. Bogorodice Previleptos)

koja nudi replike sakralnih predmeta. Posebno sam zapazila minijaturne ikonostase (ikone na drvu) svetog Klimenta i svetog Nauma. Ohrid je s 365 sakralnih građevina grad crkava. Najpoznatiji je već spomenuti sv. Kliment uz kojeg se nalaze arheološke iskopine sveučilišta. Na lokalitetu zanimljivi su i mozaici poda za koji se smatra da su vojnici Aleksandra Makedonskog donijeli iz Indije. Zatim sv. Jovan Kaneo koji se nalazi uz šetnicu jezera. Obično se nalazi i na turističkim lecima. Katedralna crkva svete Sofije nastala u 11. stoljeću najvažnija je postojeća građevina na Balkanu iz tog razdoblja. Ove građevine nalaze se na brdu okružene Samuilevim zidinama, unutar kojih je poslije Drugog svjetskog rata nađeno i antičko kazalište. Suvremeni grad razvija se podno padina uz obalu.

Makedonija danas...

Lončarija

Makedonija ima oko dva milijuna stanovnika i vidi svoju europsku budućnost. Stanovnici na ulici rado će popričati s vama ili popiti piće. Prilikom kupnje nakita trgovac će vam poželjeti: „Sa srećom da nosite!“. A ako spomenete Varaždin, odmah će pokazati gdje je nekad bio Varteksov dućan. Tijekom njihovog međusobnog razgovora slabo ih razumijemo, no s turistima brzo počnu govoriti hrvatski.

TURIZAM

Hrvati idu u Ohrid

Tamburaši sviraju melankoličnu glazbu u restoranima

Gjomleze poslužene uz svježi sir Razlog tome je i HRT, koji je najgledanija televizija u regiji. U tom pogledu komunikacija je jednosmjerna. Jedina naša zapaženija ovogodišnja informacija o Makedoniji i Ohridu je potonuće broda s bugarskim turistima, tijekom kojeg se utopilo 22 ljudi; to je činjenica koje se nerado sjećaju. Danas vode pravnu bitku s Grcima koji ne žele priznati njihovo ustavno ime pa taj spor traje i dalje.

Tradicionalna kuhinja s mnogo povrća, uz meso i sireve

Sve više Hrvata posjećuje Ohrid u ljetnim mjesecima. Ugodna je promjena provesti ljetovanje na jezeru. Put u inozemstvo i bolji standard na ljetovanju pozivaju turiste da iskuse nove mogućnosti. Naime, prosječna plaća u listopadu u Makedoniji iznosila je 247 eura, dok je u Hrvatskoj trostruko više. Ohridski restorani i pivnice raj su za prave gurmane, a neki od njih nose popularna imena. Možete pojesti gravče na tavče i popiti Skopsko pivo u Cosa Nostri, popiti koktel u Hemingwayu ili zabaviti se na plaži Cuba Libre. Makedonska kuhinja nudi zdravu raznolikost u kulinarstvu, mnogo povrća i voća, mesa i mliječnih proizvoda, pa sve do slatkih kolača, baklava i pita. Tradicionalna jela su gravče na tavče - zapečeni grah, turlitava - kombinacija usitnjenog mesa i povrća, pinđur - zapečeno povrće, gjomleze i zelnik - pite poslužene s vrhnjem ili svježim sirom. U Ohridu se jede i kvalitetna riba, u jezeru ih živi 18 vrsta, a najcjenjenija je pastrva crvenog mesa, letnica. Nude se i vina iz Tikveškog vinogorja, kiselkasta žilavka pije se uz pastrvu, traminac uz kolače, a crveni vranac uz tradicionalna jela. Tradicionalnu večeru prate i melankolična tamburaška glazba i makedonsko kolo.


34 Sport

01.12.2009

U zaleđu

Statistikom do novih sponzora L

ažiranje broja gledatelja na sportskim borilištima dio je obmanjivanja javnosti u koji su upleteni sportski klubovi, sportski djelatnici, ali i sportski novinari. redstavnici klubova imaju želju prikazati broj gledatelja što većim Damir IVANČIĆ jer im to podiže cijenu urednik sportske kod sponzora. Taj se rubrike dio može razumjeti, ali se ne može i ne smije opravdati. Umjesto da klubovi rade na svojoj pozitivnoj promociji, na podizanju sportske kvalitete, na organiziranju susreta i turnira s pravim, vrhunskim sportašima koji privlače gledatelje i sponzore, na organiziranju nagradnih igara za gledatelje, zanimljivog programa u poluvremenu i prije i poslije utakmice, prodaju ili podjelu sportskih i navijačkih rekvizita i suvenira, oni se bave lažiranjem podataka. Kratkoročno možda neki od njih i uspiju ali ne mogu tako raditi vječno. Svaka nečasna radnja, pogotovo se u sportu ne isplati i kad-tad stižena naplatu. Predstavnici nekih klubova stalno „plaču“ kako nitko ne želi sponzorirati njihov klub, a ništa ne rade da njihov klub bude ogledalo poštenog sportskog zalaganja i truda u kojem se vide rezultati stručnog rada u svim uzrasnim kategorijama, a ne samo u plaćeničkoj prvoj ekipi za koju su stalno potrebna velika materijalna sredstva, pa bi ih građani iz poreza trebali financirati njihovo igranje sportskim klubom. Dokle god u sportskog obitelji o tome svi šute, neće biti napretka. Toj klimi pridružuju se često i sportski novinari uz dužno poštovanje časnim iznimkama. Takav stil „muljanja“ sa svim i svačim u klubu stvara atmosferu koja malo po malo otvara vrata i ozbiljnim stvarima, kao što su često spominjana namještanja utakmica. U uređenoj zemlji to su ozbiljne stvari, a kako je kod nas mafijaški i „rođački“ stil postao skoro pravilo ponašanja, zato se na svakom mjestu mora ukazivati na ono loše.

P

Umjesto dolaska nekih od 28 zaposlenika NK Varteksa, na konferenciju sindikata došao je...

NK VARTEKS Sindikat tvrdi da se zaposlenicima kluba ne isplaćuju plaće

Plaća nema još od srpnja! Zaposlenici kluba, čiji je račun blokiran, zadnju plaću dobili su 17. rujna za lipanj, i od tada ništa, veli Poljak Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARA ŽDIN - Financijske teškoće nisu mimoišle ni nogometni klub Varteks, gdje zaposlenici imaju čak duža potraživanja s osnova zaostalih plaća nego u istoimenoj tekstilnoj kompaniji. Riječ je 28 zaposlenika koji se brinu da varaždinski prvoligaš funkcionira obavljajući tehničke i druge poslove.

Račun u blokadi

- Naši članovi nisu igrači, nego zaposlenici kluba koji već četiri mjeseca uredno dolaze na posao, iako plaće

GORAN JUKIĆ

“Sve su to insinuacije!” - Kao direktor kluba ograđujem se od svega što je rečeno na konferenciji sindikata, kratko je u prostorijama SSSH rekao direktor NK Varteks Goran Jukić, dodajući da su “sve to insinuacije”. Jukić je cijelo vrijeme bio prisutan na konferenciji uz dopuštenje sindikalaca koji su istaknuli da to govori o njihovoj spremnosti na razgovore i suradnju. - Ako tvrdite da insinuiramo, hoćete reći da ste isplatili plaće - upitao je Jukića povjerenik Veble, ali umjesto odgovorao poručio je da će se klub o svemu očitovati na svojoj redovnoj konferenciji za novinare, vjerojatno u četvrtak.

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA 05.12.2009. 10:00 sati - velika dvorana – 9. Croatia Open Varaždin - mala dvorana – rukometni turnir RK Varteks – međunarodni turnir u plesu s početkom u di Caprio - Vrpolje - Brod Konstruktor - MKA 10:00 sati GRADSKA SPORTSKA DVORANA IPC - s početkomVARAŽDIN u 9:30 sati - kuglana - kuglačka utakmica KK Željezničar - kuglana - kuglačka utakmica KK Cesta – KK Event Calendar – KK Obrtnik Kt. s početkom u 15:00 sati MIV s početkom u 17:30 sati 06.12.2009. 07.12.2009. - velika dvorana – 9. Croatia Open Varaždin - kuglana - kuglačka utakmica KK Gluhi – KK – međunarodni turnir u plesu s početkom u muškiVarteks s početkom u 20:00 sati 23.09.2009 Rukomet, 19h Varteks Di Caprio – Poreč velika Dvorana ___________________________________________________________________

nisu primili za srpanj, kolovoz, rujan i listopad. Zadnju plaću za lipanj dobili su još 17. rujna, a rade nedjeljom i prekovremeno - upozorila je u ponedjeljak Nevenka Poljak, povjerenica SSSH za Varaždinsku županiju, tijekom konferencije za novinare na kojoj su govorili i regionalni povjerenik SSSH Franjo Veble te tajnik SSH Darko Idžaković. Na konferenciji, kako je dodala, trebali su biti i neki od zaposlenika, ali su odustali nakon prijetnji otkazima upućenih od strane vodstva kluba čiji je račun u blokadi

od strane porezne uprave. - Kako bismo čuli što se točno događa i kada će plaće, već mjesec dana pokušavamo doći u kontakt s novim direktorom NK Varteks, ali bez uspjeha. Stoga smo se obratili i Zlatku Horvatu, predsjedniku kluba te zamjeniku varaždinskog gradonačelnika i saborskom zastupniku koji je još u proljeće ove godine najavljivao financijsku stabilizaciju kluba. Međutim, ni to nam nije pomoglo, pa smo se odlučili za javni istup - pojasnila je Poljak apelirajući na skori susret s vodstvom kluba „jer

...direktor NK Varteks G. Jukić

štrajk ne bi vodio k rješenju“. Idžakov ić je dodao da je tijekom sindikalnog staža svašta doživio, ali nikada tako teško nije uspIjevao doći do druge strane i organizirati zajednički sastanak, što je Veble označio i žalosnim i sramotnim ponašanjem.


Gradska sportska dvorana - Oglas 35

01.12.2009

RAZGOVOR Neven Buljan, upravitelj varaždinske Gradske sportske dvorane

Povećati broj posjetitelja na sportskim događanjima Uoči godišnjice dvoranu je posjetilo ukupno 100.000 gledatelja na Svjetskom rukometnom prvenstvu i ostalim sportskim događanjima, koncertima, sajmovima i kongresima Varaždinska Gradska sportska dvorana slavi ovih dana svoju prvu godišnjicu. Upravitelj dvorane Neven Buljan napravio je rezime događanja i poslovanja. - Konkretno 1. prosinca dvorana je službeno predana nama na uporabu potpisivanjem sporazuma s Gradom, a svečano je otvorena na Dan Grada 6. prosinca. Sada možemo sagledati prvu godinu i odmah moram naglasiti da smo na rukometnoj utakmici pronašli i nagradili 100.000 gledatelja.

ORGANIZACIJA

Učinkoviti mali tim Htio bih zahvaliti svim organizatorima koji su prepoznali ovu dvoranu, koji su je prepoznali kao mjesto gdje će organizirati svoje koncerte. Zahvalio bih i svom malom, ali učinkovitom timu, koji zajedno sa mnom nastoji što bolje upravljati ovom dvoranom. Naravno, zahvalio bih i svima onima koji su došli barem u prolazu ili kupili ulaznicu ili ušli kao roditelji i kao posjetitelji u ovu dvoranu, te pridonijeli ovom broju od 100.000 posjetitelja u prvoj godini.

Prognoza

Obistinile su se moje prognoze prije otvaranja o broju posjetitelja. Prije svega, moram zahvaliti svojim osnivačima i vlasnicima tvrtke Max-Bögel Tehnobeton, koja je izgradila dvoranu i koja će upravljati njome sljedećih 25

Upravitelj Gradske sportske dvorane Neven Buljan volio bi kada bi dvorana na sportskim natjecanjima bila češće ovako popunjena

s

vake godine trebamo jednu manifestaciju koju organizira europska ili svjetska federacija

bio ravnopravno podijeljen na sportski i komercijalni dio. Konkretno, da se pokušaju organizirati manifestacije slične Svjetskom rukometnom prvenstvu. Naravno da nismo u prilici da kao država i grad svake godine imamo ovako veliku sportsku manifestaciju, ali mislim da bismo se trebali potruditi jer Varaždin ima bogatu sportsku tradiciju, ima klubove koji su uspješni u dvoranskim sportovima. Trebali bismo se potruditi da svake godine privučemo jednu manifestaciju koju organizira neka europska ili svjetska federacija. Troškovi su visoki, a komercijalizacija sporta kod nas u Hrvatskoj je na niskom nivou, pa se ovo ne može budžetirati iz prihoda, ali upravo zbog toga ne bismo trebali čekati s početkom već treba što prije ući u tu priču komercijalizacije.

godina. Želim zahvaliti Gradu Varaždinu, prije svega Gradskom poglavarstvu na uistinu korektnom odnosu koji se može doslovno opisati kao partnerstvo. Ne smijem zaboraviti niti gradske institucije, između kojih su Gradski stanovi, koji na temelju zaključka Gradskog poglavarstva prate rad dvorane od strane javnog partnera. Zatim, Zajednici športskih udruga grada Varaždina, koja je jako dobro

iskoordinirala sve termine treninga i utakmica s klubovima. Želio bih zahvaliti klubovima, igračima i trenerima, predsjednicima koji ovdje treniraju i odigravaju svoje utakmice. Ponuda dvorane razvija se u nekoliko smjerova. Neki od njih su sportski događaji, zatim koncerti te sajmovi. Kad bismo gledali ovu brojku od 100.000, sigurno je da najveći dio možemo pripisati Svjetskom rukometnom prvenstvu. Tu smo izbrojili 20.50 0 gledatelja, pa bez toga ne bi bila moguća ova brojka od 100.000. Većina ostalih posjetitelja došla je na koncerte, odnosno sajmove i tu leži jedna disproporcija u tom odnosu gledatelja. Ja bih volio kada bi broj gledatelja

MANIFESTACIJE

POSLOVANJE Sportska događanja, koncerti, sajmovi i kongresi i druge atraktivne manifestacije i događanja

Grad i Zajednica športskih udruga

Potrebna je komercijalizacija sporta Treba objasniti sponzorima da je jednako vrijedno istaknuti svoj baner na sportskoj priredbi ili na koncertu. Trebamo pokušati taj broj posjetitelja na sportskim događanjima povećati, a ovaj koji dolazi na koncerte zadržati. Ovo je prigoda dodati kako Grad pregovara s Hrvatskim teniskim savezom oko kandidature za odigravanje 1. kola Davis Cupa. Takve i slične priredbe bile bi jedan magnet ne samo za gledateljstvo iz

Varaždina već i iz okolice, pa čak i Zagreba. Na taj način profilirala bi se dvorana kao sportska, potaknuli bismo mlade da se uključe u trening

G

rad pregovara oko kandidature za odigravanje 1. kola Davis Cupa nekog sporta. Kroz to bismo pokušali i komercijalizirati sport, dovesti sport na nivo da barem dio svojih troško-

va pokriva kroz marketing, sponzorstva i slične kontakte s gospodarstvom. Npr, kada bi se posjeta kakva je bila na utakmici RK Varteks Di Caprija i RK CO Zagreb ponovila pet ili sedam puta godišnje, to bi bio jako dobar rezultat. Međunarodno natjecanje u plesu Croatia Open 2009 sa sudionicima iz više od 30 zemalja jesu ono što treba ovom gradu. To je jako dobar primjer komercijalizacije sporta. Pojavio se i veliki sponzor pa je i cijena ulaznica niža.

Očekujemo međunarodne utakmice lige prvaka siniša sović

Tko bi trebao inicirati održavanje sportskih manifestacija u dvorani? To je jedan lanac u kojem svaka karika ima svoju funkciju. Klub sam ne može ništa učiniti bez potpore Grada i Zajednice športskih udruga. Klub može utakmicu učiniti prihvatljivijom, zanimljivijom u poluvremenu, osnivanjem kluba navijača, dijeljenjem dresova, zanimljivim internet stranicama i sličnim. Grad sa svojom mašinerijom koja obuhvaća organizaciju, smještaj, Turističku zajednicu itd. najjača je karika u tom lancu. Znam da je današnji trenutak loš za takve stvari, ali početi se mora.

PRIREDBE Događanja privlače gledatelje iz cijele regije, ali i iz Zagreba

100.000 gledatelj odabran je na utakmici RK Varteks Di Caprija

Kako ste zadovoljni s dijelom vezanim uz koncerte? Jako sam zadovoljan i zahvalio bih ljubiteljima konceraea Varaždina i cijele regije. Grad veličine 50.000 stanovnika koji može dva puta u godini napuniti dvoranu pokazuje da su mnogi višestruko išli na koncerte. Izvođači koji su privlačili do 700 gledatelja ovdje pune dvoranu do 4.000. Treba učiniti napor da to bude i u sportskom dijelu. Moram pohvaliti jedan klub koji ove godine ide čvrsto prema prvoj poziciji i nadam se da ćemo barem kroz njih ovdje dobiti. To bi moglo biti atraktivno i za gledatelja i za sponzore.

Osim sportskih i koncertnih događanja tu su i sajmovi. Sajmovi su za mene bili neistraženi teren i više nego ugodno iznenađen sam posjetom. Prije svega mislim na

A

traktivne utakmice privlače sponzore Sajam lova i ribolova te Sajam obnovljivih izvora energije. Manifestacije takve vrste izuzetno su dobro prihvaćene kod građanstva, zato se nadam da ćemo u idućoj godini imati barem još dva sajma.

Prostor oko dvorane također je bio u funkciji nekoliko puta. Imali smo AutoShow i Oktoberfest. Potrudit ćemo se s organizatorima i taj prostor staviti u funkciju u nadi da će grad oplemeniti ovaj dio šetnice uz Dravu. Otvara li se još koji način poslovanja dvorane kao npr. kongresi? Naša kongresna dvorana kapaciteta za cca. 150 sudionika jako je dobro komercijalizirana. U maloj dvorani postoji mogućnost održavanja većih skupova i imamo naznake da bi tvrtke iz Varaždina svoje obljetnice i skupštine održavale u maloj dvorani.


36 Sport

01.12.2009

Sport

za bolje zdravlje

Vibracijski trening P

Ribolov

ojava vibracijske metode treninga povezuje se s prof. dr. Biermannom iz bivšeg DDR-a, koji je 1960. prvi počeo izvoditi eksperimente i istraživanja. Tako je otkrio mogućnost korištenja vibracijskog treninga u obliku cikličnih oscilacija kod sportaša. Godine 1970. ruski znanstvenici počeli su koristiti vibracijski trening za misije u svemiru. Cilj tog sistem treninga bio je jačanje mišića i kostiju koji su bili oslabljeni za vrijeme Bojan GOLUB boravka u svemiru. Zahvaljujući Kondicijski trener vibracijskoj tehnologiji, ruski fitness cluba astronauti su 1975. bili bolje “Sportlife” pripremljeni i fizički snažniji od 042/241-600 američkih. Vibracijski sistem treninga omogućio je ruskim astronautima da provedu nevjerojatnih 420 dana u svemiru, dok su se Amerikanci vratili na Zemlju poslije samo 120 dana. Zanimljivo je uočiti kako je u relativno kratkom vremenskom periodu od 1998. do danas ova metoda treninga doživjela pravu ekspanziju. Vibraciona platforma otvara novu dimenziju treninga i mogu ga koristiti i djeca nakon 12. godine života. Osim trenutnog poboljšanja cirkulacije, vidljivi rezultati se očituju i u drugim ishodima: u povećanju mišićne snage, smanjenju celulita, borbi protiv osteoporoze, povećanju gustoće kostiju, otklanjanju bolova i mišićnih upala, ljepšem izgledu kože, a brži je i oporavak od povreda.

05. - 06.12.2009.

Trakošćan i Trnovec Š

RK Trakošćan - adresa je Trg svete Marije 26, 42 253 Bednja, tel./faks 042/796-309. Klub je osnovan 1997. u Trakošćanu. Gospodari rijekom Bednjom, Šaškom i Bednjicom, jezerom Trakošćan (17 ha), jezerom Kraljev travnik i jezerima Jurino, Škrnik, Lomarova graba. Ukupna površina voda je 30 ha, a u njima obitava više od 20 vrsta riba. Na rijeci Bednji najviše se love klen, podust, uklija, štuka itd., a na jezeru Trakošćan šaran, tajnik ŠRSVŽ-a amur, linjak, deverika, karas, crvenperka, žutooka, štuka, pastrvski grgeč, som, smuđ, patuljasti somić itd. Ribolovni dom nemaju, a aktivnosti su na jezeru Trakošćan. U 2008. imaju 131 člana. Članska iskaznica (cijena je 50,00 kn), godišnja i dnevna dozvola za ribolov može se kupiti u suvenirnici ispod dvorca Trakošćan i u hotelu Coning. Odgovorne osobe: Zlatko Koračević – predsjednik, Marijan Hlevnjak – dopredsjednik i Stanko Županić – tajnik.<br />ŠRK Općine Trnovec Bartolovečki je klub osnovan 21. veljače 2009. godine kada je i primljen u članstvo ŠRSVŽ-a. Adresa je Bartolovec, Varaždinska ulica bb, 42 202 Trnovec Bartolovečki. Odgovorne osobe: Božidar Poljanec – predsjednik (098/373-435), Josip Mišak – dopredsjednik (091/507-9788) i Srećko Kolenko – tajnik (098/791-043). U 2009. godini klub ima 68 članova. S obzirom na to da za sada nije ovlaštenik ribolovnog prava, sve aktivnosti vezane su za provođenje eko akcija i zaštitu prirode u administrativnim granicama općine Trnovec Bartolovečki.

Marijan Kolednjak

Klizalište će ponovo privući velik broj rekreativaca

Svi opet na klizalište Završeni su pripremni radovi i počinje nova sezona klizanja u Varaždinu. Klizalište kod Gradske sportske dvorane otvoreno je od 1. prosinca za sve ljubitelje klizanja. Svi zainteresirani moći će iznajmiti kvalitetne klizaljke svih veličina, a uz klizalište bit će podignut šator s čajem, kuhanim vinom i drugim napici-

ma te posebnom gastronomskom ponudom za klizače i njihove pratitelje. Ove godine u planu je organiziranje disco večeri na ledu i posebnim programom za vrijeme školskih praznika. Radno vrijeme klizališta je svaki dan od 15 do 21,30, a subotom i nedjeljom od 10 do 21,30 sati. (di)

Počinje Pan Cup Novi Marof Nogometni klub Novi Marof i ove godine organizira tradicionalni, 26. malonogometni turnir „Pan kup Novi Marof 2010“. Početak turnira zakazan je za 5. prosinca, a svi zainteresirani mogu se prijaviti na 098/267-322 do 4. prosinca do 18 sati, kada će biti izvlačenje skupina i parova u sportskoj dvorani OŠ Novi Marof. Kotizacija po ekipi iznosi 800 kuna. Pored gotovinskih uplata kod voditelja turnira, sponzori mogu

uplatiti kotizaciju i na žiroračun NK Novi Marof otvoren kod Zagrebačke banke, broj: 2360000-1101744551. Organizatori svim ekipama jamče igranje najmanje tri utakmice. Fond nagrada je oko 50 tisuća kuna. Prvoplasirana ekipa dobit će 15, drugoplasirana 8, trećeplasirana 5 i četvrtoplasirana ekipa 2 tisuće kuna. Uz novčane nagrade, najboljim ekipama dodijelit će se pehari i sportska oprema. (dp)

ARENA, Varaždin

Prodajna mjesta u Varaždinu: Gradska sportska dvorana Ivana Severa 21 Plesna škola "Harmony" Gajeva 1/1


Sport 37

01.12.2009

siniša sović

RUKOMET Rukometni praznik na utakmici RK Varteks DC - RK CO Zagreb

OK Varaždin bit će domaćin ovogodišnjeg finalnog turnira završnice Kupa 19. i 20. prosinca, ali zbog koncerta Parnog valjka još se nismo odlučili hoće li se utakmice igrati u Graberju ili novoj dvorani. Predsjednik OK Varaždin, Ivica Đolonga

Drugo mjesto unatoč porazu U 8. kolu A2 košarkaške lige Sjever ekipa Škole košarke Vindija Varaždin izgubila je od ekipe Međimurja rezultatom 71:80. Unatoč porazu Varaždinci su ostali na drugom mjestu prvenstvene ljestvice s 14

Radost na dječjim licima Ova će utakmica ostati zapamćena i po tome što su igrači CO Zagreba ostali na terenu dijeliti autograme zainteresiranima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nije tako čest slučaj da se u Gradskoj sportskoj dvorani traži mjesto više na parkingu za neki sportski događaj. To se dogodilo prošli tjedan kada je u Varaždinu gostovala ekipa RK Croatia osiguranje Zagreb u susretu Premijer lige s domaćom ekipom RK Varteks Di Caprio. Iako se ishod utakmice već znao prije početka susreta, pa je tako izostala rezultatska neizvjesnost, gledalište je bilo punije nego ikada. Rezultat je u prvom poluvremenu nagovještavao katastrofu jer je prvi dio utakmice završio 5:22 dok se na kraju sve svelo na podnošljivih 24:42. Ovaj put gledatelji su došli vidjeti gostujuću ekipu, odnosno bolje rečeno, rukometne i sportske virtuoze našeg najboljeg rukometnog kluba

INCIDENT Tučnjava na utakmici RK Varteks DC i RK MKA IPC

Neugodna podjela bodova i batina U 12. kolu Dukat premijer lige rukometaša odigran je u Graberju susjedski derbi između Varteks Di Caprija i gostiju iz ekipe MKA IPC Čakovec bez pobjednika 24:24. Obje momčadi tražile su pobjedu u ovom susretu. Gostima je trebala za održanje visoke treće pozicije

koji se nadmeće s vodećim europskim ekipama u Ligi prvaka. Međutim, ta činjenica nije umanjila sportski događaj već ga je, naravno, i dodatno povećala. Bez obzira na to što varaždinski rukometaši nisu

O

vaj put gledatelji su došli vidjeti gostujuću ekipu, odnosno bolje rečeno, rukometne i sportske virtuoze mogli pobijediti niti parirati gostima, oni su ipak dio ovog ranga natjecanja i ne bi im niti došla u goste ovakva ekipa da

i mira u klubu, a domaćinima za povratak u vrh prvenstvene ljestvice. Poluvrijeme je završeno vodstvom Varteksa 13:10, iako je bilo neizvjesno. Gostujući igrači imali su problema s ozljedama i navijači su očekivali uvjerljivi finiš domaćina. Međutim, igrači MKA IPC-a upornom i discipliniranom

svojom kvalitetom ne zaslužuju Premijer ligu. Ali ovaj put gostujuća je ekipa bila ta koja je očito magnet za gledatelje.

Borba za prestiž

Osim po broju gledatelja, kojih je prema nekim procjenama bio oko 4 tisuće, ova će utakmica ostati zapamćena i po događaju nakon utakmice. Naime, igrači CO Zagreba ostali su na terenu, dijelili su autograme i fotografirali su se s više stotina varaždinskih klinaca. Sreća koja se mogla vidjeti na licima djece, uz veliku strpljivost Zagrebaša, najveća je nagrada organizatorima ovog lijepog i nezaboravnog sportskog događaja. Možda su neki varaždinski rukometaš bili

igrom dostigli su “krojače” u posljednjim sekundama. Tada se dogodio incident koji svakako ne spada na sportske terene. U velikoj gužvi i tučnjavi koju je započeo gostujući igrač Turk nisu se snašli suci i tako je uz neuvjerljivu igru domaćih ostala zabrinjavajuća mrlja na ovom susretu.

i malo ljubomorni što njih nitko ne traži autogram i nitko ne pita da se s njima fotografira, ali tako je bilo samo ovaj put kada su u goste došli vrhunski sportaši. Njima je preostalo da se svaki put u susretu protiv Zagreba prikažu u najboljem svjetlu, a da bodove za vrh prvenstvene ljestvice potraže u susretima s njima ravnim ekipama. Povratkom u realnost klub će se morati nositi s teškim financijskim stanjem te posljedicama uzimanja kredita početkom sezone, kojim su unijeli određeni razdor u varaždinsku sportsku obitelj, ali i novim obavezama koje sve teže ispunjavaju pa se već u kuloarima priča i o otvorenom negodovanju igrača.

GLEDATELJI Sporni podaci o broju gledatelja na utakmicama

Manja posjećenost od prikazane

Predsjednik RK Varteks Di Caprio Željko Kušter reagirao je na tekst o broju gledatelja na pojedinim sportskim priredbama u Varaždinu. On tvrdi da je ispravan podatak da od 300 do 3000 gledatelja ili prosječno 1160 gledatelja po utakmici dolazi gledati RK Varteks Di Caprio u utakmicama Premijer lige: „Mislimo da ovaj podatak unosi velike promjene o tome kolika je popularnost našeg kluba i samog rukometa u

gradu Varaždinu. U prilogu Vam dostavljamo kopije službenih zapisnika sa svih prvenstvenih utakmica koje je naš klub igrao u Varaždinu od kada je otvorena nova dvorana na Dravi. To znači da je na 15 naših utakmica ukupno bilo 17500 gledatelja.“ U želji za što točnijim informiranjem javnost fotografirao sam gledalište te prebrojao gledatelje kako ne bih naštetio klubu i čak sam objavio uz tekst fotografiju sa susreta RK Varteks

Di Caprija i RK Zameta 17. listopada ove godine. Ukoliko bilo tko uspije prebrojati 500 gledatelja koliko piše u prilogu dopisa, a na fotografiji se može prebrojati 128, morat će na popravni iz matematike. Samo iz tog primjera možemo vidjeti koliko se „napuhuju“ brojke o posjećenosti. Umjesto da se klubovi nadmeću u privlačenju gledatelja na razne načine, neki smatraju da će većim brojevima na papiru nešto postići.

Odlični domaći streličari

!

Grebengradski streličari bili su domaćini na turniru FITA STAR 2x18 metara. Ovaj turnir nalazi se u međunarodnom kalendaru natjecanja i interes za njega pokazali su streličari iz Mađarske, Slovenije i Srbije. Tradicionalno dobre rezultate postigli su natjecatelji s područja Varaždinske županije. Kod članova „Cekina“ zlatne medalje osvojile su juniorka Matea Kolarek u složenom luku i seniorka Ana Stolnik u olimpiku, dok

je Zoran Marenčić bio najbolji kod seniora u golom luku. Od domaćih streličara zlatne medalje osvojili su Filip Vujasin u kategoriji dječaka do 12 godina, Luka Milić u juniorskoj kategoriji gađajući iz golog luka i Đuro Rabuzin u standarnom luku. Brončana medalja pripala je Davoru Pejnoviću. Prvi put nastupili su streličari „Minerve“ iz Varaždinskih Toplica i ostvarili zapažene rezultate.

Pobjednički tjedan “krojača” Nogometaši NK Varteks ohrabreni pobjedom u Kupu uspjeli su u 16. kolu HNL-a preokrenuti rezultat i pobijediti ekipu Intera 2:1 (1:1). U utakmici u kojoj je bilo malo prigoda pobijedila je ekipa koja je znala realizirati ponuđeno. U proteklom tjednu “krojači” su pobjedom od

4:1 nad Slaven Belupom trasirali put u polufinale Kupa, a uzvrat se igra 9. prosinca u Varaždinu. U 17. kolu 1. HNL-a Varteks gostuje kod Rijeke, koja je ovaj vikend doživjela veliki i neočekivani poraz od Lokomotive od 3:0 i pitanje je hoće li se stići oporaviti.

Fotofocus siniša sović

Iako se rezultat znao i prije početka utakmice, trebalo se dokazati pred sportskom javnosti i opravdati svoju poziciju

osvojenih bodova, dok je ekipa Međimurja prva i bez poraza. Za ekipu ŠK Vindija Varaždin igrali su Bartol, Pizek, Stanić, Martinčević, Mudri, Jureta, Fodor (cap.), Garvanović, Golubić, Štefan, Sedlar, Lenartić. (di)

Gledatelje se na sportske priredbe može privući na razne načine, a jedan od njih je uvođenje atraktivnih programa za vrijeme stanki i poluvremena


38 Oglasi

01.12.2009


Savjetnik 39

01.12.2009

Autoškola

Smije li hitna kroz crveno? N

evjerojatna je raširenost zablude budućih, ali i postojećih vozača da vozila s pravom prednosti (hitna pomoć, policija, vatrogasci) smiju proći kroz crveno svjetlo na semaforu kad imaju upaljene posebne svjetlosne i zvučne uređaje, a oni to ustvari ne smiju. Crveno svjetlo na semaforu i znakove policijskog službenika u raskrižju moraju poštivati svi, iznad toga nije nitko. Ako ta vozila nemaju upaljene posebne svjetlosnozvučne uređaje, onda su to Boris Petrovečki, najobičnija vozila i ne ostvaruju ing. prometa nikakve prioritete. Međutim, Stručni voditelj i predavač kada daju posebne svjetlosne i Autoškola PETROVEČKI zvučne znakove tada se na njih www.petrovecki.hr ne primjenjuju određene odredtel: 042/233-244 be Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to: odredbe o ograničenju brzine, o zabrani pretjecanja i obilaženja, o zabrani presijecanja kolone pješaka i o vezivanju sigurnosnim pojasom. Iznimno, ako je to nužno, ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja, uključivanju u promet, zaustavljanju, parkiranju i polukružnom okretanju. Dakle, ta vozila, ovisno o situaciji, ostvaruju popriličnu slobodu od stege zakonskih odredbi. Ta vozila ostvaruju i prednost prolaska pred svim vozilima osim pred vozilima pod pratnjom i vozilima koja se kreću kroz raskrižje gdje se prometom upravlja prometnim svjetlima. Na raskrižjima gdje se prometom upravlja prometnim pravilima ta vozila moramo obavezno propuštati. Moramo ih propuštati i na raskrižjima gdje se prometom upravlja prometnim znakovima. Međutim, na raskrižjima gdje se prometom upravlja semaforima oni moraju poštivati prometna svjetla. Često nas zbunjuje to što u praksi vidimo da ta vozila prođu kroz crveno. Da, ali kako? Prođu kad mi, vozači koji imamo zeleno, ako smo to u prilici sigurno napraviti, zastanemo i propustimo ih (jer možda nekome stvarno život ovisi o tim sekundama). Ali ne možemo, nipošto, to poistovjetiti kao da oni smiju proći kroz crveno!

Veterinarska klinika Dokle tako!? N

emili događaj koji se desio prošli tjedan, kada je u našu ambulantu donesen sačmom prostrijeljen jastreb, postavlja pitanje svrsishodnosti i primjene Zakona o zaštiti životinja! Zakon o zaštiti životinja bi prema europskim standardima trebao pod nadzor staviti odgovornost, obveze i dužnosti ljudi, radi zaštite životinja, što znači zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti tj. način postupanja, uvjete držanja itd. No, u praksi se i dalje dešava učestalo iživljavanje na životinjama, gađanje iz oružja, maltretiranje, namjerna trovanja itd.! Ono što je i jedan od najvećih problema svakodnevice, napuštanje životinja, ovim zakonom je zabranjeno! Time se trebao smanji-

ti broj napuštenih pasa i povećati odgovornost vlasnika po tom pitanju. Međutim, svjedoci smo i daljnje neodgovornosti ljudi i napuštanja kućnih ljubimaca, jer se prema njima odnose kao prema stvari koju mogu odbaciti kad to požele! Također svatko tko nehotice ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć ili joj osigurati pružanje pomoći. Međutim, vrlo često imamo pacijente mačke, koje su namjerno lupljene nogom, bez obzira na to što je je zabranjeno nanositi bol, patnju i ozljede, a kamoli ih ubijati. Nažalost, eutanazija ili usmrćivanje je i dalje čest izbor vlasnika, bez obzira na to što je pacijenta moguće izliječiti. Eutanazija je zakonom dozvoljena ako je životinja dosegla vi-

soku starost te joj otkazuju osnovne životne funkcije, zatim ukoliko je potrebno dugotrajno liječenje povezano s patnjama, a ishod izlječenja neizvjestan i ukoliko životinja boluje od neizlječive bolesti. Eutanazija je opravdana kod zdrave životinje samo ako je životinja opasna za okolinu. Prema ovom zakonu vlasnik je dužan dati bez odgađanja usmrtiti životinju koja trpi jaku i neuklonjivu bol. Također u nekim slučajevima vlasnik ima pravo donijeti odluku uz mišljenje veterinara, dok u nekim slučajevima odluku može donijeti i veterinar bez odobrenja vlasnika. Što se tiče zaštite napuštenih i izgubljenih životinja, nalaznik je dužan o njezinom nalasku obavijestiti najbliže sklonište, a posjednik život inje je dužan nestanak prijavit i naj bližem skloniš t u te osobi

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

ovlaštenoj za vođenje upisnika pasa. Nađena životinja se smješta u sklonište na trošak posjednika. Ukoliko u roku od 15 dana vlasnik ne podigne životinju, ona može biti darovana ili prodana, a najduže zadržana u skloništu 60 dana. akon je dakle napisan u skladu s europskim normativima, no pitanje je da li je to samo zakon koji je donesen zbog usklađivanja s propisima Europske unije ili zakon koji mi želimo stvarno provoditi u praksi?! Prema onome što vidimo u praksi, neki ni ne žele razmišljati na drugačiji način, a kamoli provoditi ovaj zakon u djelo!

Z

MOĆ MARAKA Kuda i kamo ljudi nisu mogli proći - uspijevalo je katkad kao od šale markama

Koliko su jaka pleća maraka Varaždin je prikazan na markama u 14, 199. 411 primjeraka Piše: IVICA ZAMODA

VARAŽDIN - U predvorju Glavne pošte u srijedu, 25. studenoga, otvorena je ne odveć velika, ali po raritetnim izlošcima zato značajna filatelistička izložba “Marke grada Varaždina”. Priredili su je Hrvatska pošta i Varaždinski klub kolekcionara. Povod je aktualna (približno) 800. godišnjica proglašenja Varaždina slobodnim kraljevskim gradom. Kroz koliko ruku, i sklona i nesklona vremena, putovale su poštanske marke do nas... Evo, marka Varaždina s Varaždinskim baroknim večerima u kolekciji Nacionalni festivali otisnuta je od 23. siječnja 1998. u tristo tisuća primjeraka. A 79 godina prije toga, točno 5. prosinca 1919. naređeno je odredbom Hrvatske vlade da se poštanske marke u uporabi imaju koristiti i kao biljezi (jedino na području Hrvatske tijekom 1919. i 1920. godine.

Varaždinski porto

No, Varaždinska je pošta 4. srpnja 1919. stavila u promet niz lokalnih provizornih porto

maraka od 9 vrijednosnica. One su utrošene većinom do 24. srpnja iste godine samo na pošti Varaždin. Zgrada Pošte proslavila je 19. travnja 2002. prvu stoljetnicu. Zabilježeno je otvaranje Pošte 12. svibnja 1716., kao i prvi žig Warasdina 1783., a šesti (plavi) 1850. Varaždinac Vladimir Novak za boravka u Americi (1972. - 2007.) dizajnirao je logo i omotnice za jubileje Hrvat-

I

Varaždin ima svoje raritete u svjetskoj filateliji skog filatelističkog društva u Borgeru, Teksas. Omotnice su nosile varaždinski grb, a Novakov je logo s hrvatskim simbolima na američkoj marki od 25 centa. Izložene su i razne potvrde iz davnih vremena o plaćenoj poštarini, kao i računi i potvrde s biljezima koji su nakratko odigrali “dvostruku ulogu”.Ovdje su i fotografije koje svjedoče kako se mijenjala zgrada pošte, a i cijeli grad s njom.


40 Zdravlje

01.12.2009

Poliklinika

ŽIVA

Rak debelog crijeva

DOZNAJEMO Oko 3.000 stanovnika Varaždinske županije im

Liječite glaukom –

R

ak debelog crijeva (kolorektalni karcinom) spada u red najčešćih malignih bolesti. U Hrvatskoj je rak debelog crijeva po učestalosti na trećem mjestu kod muškaraca, iza raka pluća i prostate, a kod žena na dr.Mladen MAKITAN drugom mjestu iza raka specijalist internist, dojke. Rak pluća, debelog Poliklinika Živa crijeva, dojke i želuca tel. 042/303-979 zbog učestalosti i visoke smrtnosti nazivamo i «velikim ubojicama». Kako nastaje rak debelog crijeva? Ne postoji jedan specifični uzrok nastanka raka debelog crijeva. U većini slučajeva nastaje iz male izrasline na sluznici debelog crijeva, za čiju je pretvorbu do raka potrebno oko 10 godina. Koji su simptomi? Važno je bolest otkriti u što ranijem stadiju bolesti. Većina bolesnika još uvijek dolazi kasno, kad je bolest već razvijena, pa je i liječenje značajno zahtjevnije, a krajnji je ishod liječenja neizvjesniji. Ako se bolest otkrije u najranijem stadiju onda i više od 90% bolesnika živi duže od 5 godina od otkrivanja bolesti. Ako se otkrije kasno, kada se bolest već proširi i u udaljena mjesta po tijelu samo 8 posto bolesnika živi duže od 5 godina. Važno je bolest otkriti i ranije nego se pojave vidljivi znakovi i simptomi kao što su to: bol u trbuhu, zatvor stolice, promjena uobičajene učestalosti pražnjenja stolice ili promjena promjera stolice (tanka poput olovke), te krv u stolici s posljedičnom slabokrvnošću. Mogu se javiti i proljevi, sluz u stolici, gubitak tjelesne težine. Kada je potrebno učiniti prvi pregled debelog crijeva? Prvi se pregled debelog crijeva preporuča učiniti iza 40. godine života. U osoba bez poznatog rizika dostatan je digitorektalni pregled (jednostavan pregled završnog dijela debelog crijeva koji se izvodi bez instrumenta, prstom) i test na okultno, okom nevidljivo krvarenje iz debelog crijeva. Iza 50. godine života, preporuča se jednom godišnje učiniti test na okultno krvarenje, a ako je nalaz pozitivan, kolonoskopiju. Svakih 10 godina iza 50. godine života preporuča se učiniti kolonoskopiju, pretragu kojom se putem savitljivog instrumenta s malom kamerom na kraju pregledava cijelo debelo crijevo i traže izrasline. Osobe koje imaju bliske srodnike koji su bolovali ili umrli od raka debelog crijeva pretragu trebaju početi ranije i raditi je češće u dogovoru s liječnikom. sljedećem broju: Rizični čimbenici za razvoj raka debelog crijeva

U

U Kabinet za glaukom varaždinske bolnice, koji se nalazi u “staroj kirurgiji”, dnevno dolazi od 20 do 25 pacijenata

Neki bolesnici zanemaruju upute liječnika i sami prekidaju terapiju, što je kobna greška jer glaukom može uzrokovati sljepoću Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji oko 3.000 ljudi ima glaukom, kroničnu progresivnu bolest vidnog živca koja dovodi do postepenog oštećenja vida. Glaukom može uzrokovati sljepoću, a podaci pokazuju da je ova bolest po učestalosti drugi uzročnik sljepoća u cijelom svijetu. U Kabinetu za glaukom Opće bolnice Varaždin, koji je osnovan prije 30 godina, dnevno na preglede i kontrole dolazi od 20 do 25 ljudi.

Bezbolne pretrage

Velik je problem što neki bolesnici dugo nisu svjesni toga koliko je ova bolest ozbiljna, pa zanemaruju upute liječnika specijalista. - Glaukom najčešće “ne boli”, a učinak terapije nije očit kao što je to slučaj kod uzimanja analgetika ili anti-

biotika. Neki bolesnici zbog toga sami prekidaju terapiju, pa izostanu očekivani rezultati – istaknule su dr. Sanja Košić i dr. Ivančica Juhn-Juvan, specijalistice

i pahimetrija. Nakon pregleda i postavljanja dijagnoze, individualno se odlučuje o daljnjem liječenju – rekla je dr. Sanja Košić.

i

Glaukom se najčešće javlja kod ljudi starijih od 50 godina, no pacijenti stariji od 40 godina očni bi tlak trebali kontrolirati jedanput godišnje u slučaju da su kod njih prisutna više od dva faktora rizika. - U faktore rizika pojave glaukoma ubrajaju se pozitivna obiteljska anamneza, dakle ako je netko od srodnika u prvom koljenu imao ovu bolest, zatim dijabetes, povišeni krvni tlak, sniženi krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, pušenje i izmjerene povišene vrijednosti očnog tlaka – pojasnila je dr. Ivančica Juhn-Juvan. Kad je u pitanju liječenje

ako je bolest ozbiljna, u većini slučajeva lako se dijagnosticira i liječi oftalmologije. Iako je bolest ozbiljna, u većini slučajeva može se lako dijagnosticirati i liječiti, napominju varaždinske liječnice. - Bolest se može dijagnosticirati puno prije nego što se pojave simptomi. Radi se o vrlo jednostavnim i bezbolnim pretragama, a to su pregled vida, mjerenje očnog tlaka, pregled očne pozadine, vidno polje

Doživotna terapija

glaukoma, glavni cilj jest što dulje očuvati vid budući da se oštećenja vidnog živca ne mogu “popraviti”, nego samo usporiti. Nakon postavljanja dijagnoze bolesniku se prvo najčešće propisuju lijekovi u obliku kapi. - Neki bolesnici moraju koristiti dvije ili tri vrste kapljica više puta dnevno, a terapija je kronična, dakle nužna je do kraja života – kaže dr. Košić. U nekim slučajevima primjenjuje se lasersko liječenje, ali i operacija, na koju se bolesnici upućuju kada lijekovi više ne pomažu. - Uspješnost liječenja glaukomske bolesti višestruko je uvjetovana. Potrebno je što ranije dijagnosticirati bolest, svakom pacijentu individualno pristupiti u odabiru terapije, a pacijenta upoznati s ozbiljnošću bolesti kako bi se što dulje očuvao vid – zaključile su specijalistice oftalmologije.

Savjeti iz ordinacije Potpis pod sliku

Smrznuto rame

S

indrom smrznutog ramena (ukrućeno rame, adhezivni kapsulitis) je stanje bolnog i oslabljenog ramena, uz izrazito smanjenje normalnog opsega kretnji, koje pogađa 2 do 5 posto populacije. Sindrom rezultira postupnim, vrlo često neprimjetnim ograničenjem pokreta u ramenom zglobu. Zglob postupno postane krut ili ukočen (“smrznut”), pa otud i potječu njegovi nazivi. Bolesnici vrlo često nisu ni svjesni veličine problema i stupnja ograničenja pokreta. Najčešće se javlja u petoj i šestoj dekadi života, ali moguć je početak u bilo kojoj životnoj dobi. svih bolesnika bolest prolazi kroz tri faze, koje mogu trajati različito.

U

U prosjeku, bolest može trajati oko dvije godine (prema nekim autorima prosječno oko 30 mjeseci). U fazi boli javlja se difuzna bol u ramenu koja može trajati mjesecima i postupno se povećava ukočenost ramena. Bolesnici obično primijete da ne mogu zakopčati odjeću na leđima ili dohvatiti stražnji džep na hlačama. Prisutne su i noćne boli uz otežano spavanje na zahvaćenoj strani. Postupno slabe (atrofija) mišići ramenog obruča. Aktivne i pasivne kretnje u ramenu postaju jednako ograničene. fazi ukočenosti bol nestaje, pojačava se ukočenost zgloba ramena, nestaju noćne boli. Najizraženiji su ograničeno odmicanje ruke od trupa, vanjska rotaci-

U

Nives TOPOLNJAK, dr. med. specijalist obiteljske medicine

ja, manja i unutarnja rotacija. Podizanje ruke iznad razine ramena (elevacija) obično nije izvediva. fazi oporavka dolazi do spontanog poboljšanja ili, najčešće uz liječenje, poboljšanja opsega kretnji u ramenu. Sedam do 15 posto bolesnika nikad ne postigne potpun oporavak funkcije ramena, unatoč poduzetom liječenju. ajvažniji korak u liječenju je točna i pravodobna dijagnoza te što raniji početak liječenja. Najvažniju ulogu ima uporna, dugotrajna i intenzivna fizikalna terapija uz nadzor fizioterapeuta i kod kuće. Ne treba očekivati brze rezultate u liječenju, jer je riječ o tvrdokornoj bolesti.

U N


Zdravlje 41

01.12.2009

ma glaukom, kroničnu bolest vidnog živca

– sačuvajte vid

Predavanje “Stres i multipla skleroza” Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Varaždinu će biti obilježen predavanjem pod nazivom “Stres i multipla skleroza”, koje organiziraju županijski Obiteljski centar i Društvo multiple skleroze. Predavanje, koje je prvenstveno namijenjeno članovima

BOLEST Kod bolesnika je najčešći glaukom otvorenog kuta

Uništava vid bez bolova i simptoma

PITANJE Oboljeli od multiple skleroze

r

jeđi je glaukom zatvorenog kuta

Čitateljica: Dok čeka lijek, mojem suprugu je sve gore

Dr. Ivančica Juhn-Juvan i dr. Sanja Košić, spec. oftalmologije

vraćanjem te zamagljenim vidom i gubitkom vida, pa se takvi bolesnici odmah jave na pregled. Liječnice dodaju da su tu i ostali oblici

glaukoma, koji su također rjeđi. Riječ je o urođenom i mladenačkom glaukomu, kao i glaukomu udruženom s ozljedama i upalama oka.

Faktori rizika • Glaukom kod članova obitelji • Šećerna bolest • Povišeni krvni tlak

Lijek interferon beta nakon godinu dana - Zašto moj suprug, koji je obolio od multiple skleroze, mora čekati godinu dana na lijek interferon beta? Od specijalista neurologa sam dobila odgovor da taj lijek HZZO odobrava tek godinu dana nakon postavljanja dijagnoze. Nije mi jasno je li doista moguće da se dopušta da se pacijentu stanje pogoršava, pa da onda tek dobije lijek, umjesto da ga odmah počne uzimati kako bi se bolest usporila – upitala je čitateljica iz Varaždinske županije.

• Sniženi krvni tlak

Dva relapsa

Lijek interferon beta nalazi se na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a, a bolest mora trajati najmanje jednu godinu prije uključivanja u tretman, potvrdili su iz HZZO-a u pisanom odgovoru. - Liječenje bolesnika s interferonom beta u multiploj sklerozi dozvoljeno je ukoliko su ispunjeni kriteriji (smjernice uz lijek) uz odobrenje HZZO-a na prijedlog Bolničkog povjerenstva za

• Bolesti srca i krvnih žila • Pušenje • Izmjerene povišene vrijednosti očnog tlaka

Pretrage - jednostavne i bezbolne

NAJAVA

Predavanja o gripi

Razlikujemo tri osnovne skupine glaukoma, pojasnile su specijalistice oftalmologije dr. Ivanč ica

Juhn-Juvan i dr. Sanja Košić. - Glaukom otvorenog kuta je najčešći oblik. Očni tlak raste polako, postepeno se uništava vid, bez bolova i simptoma, a pacijent nije svjestan toga i najčešće se takva vrsta glaukoma otkrije slučajnim pregledom – navode liječnice. Rjeđi oblik je glaukom zatvorenog kuta. Očni tlak raste naglo uz izrazitu bolnost i crvenilo oka, često praćen glavoboljom i po-

Društva i njihovih obitelji, ovaj četvrtak, 3. prosinca, u 18 sati u prostorima Društva u Križanićevoj 33 održat će profesorica psihologije Jasna Hofer. Nakon toga Obiteljski centar će 9. prosinca u 15 sati, također u Križanićevoj, organizirati Božićnu kreativnu radionicu. (vms)

lijekove. Kriteriji su da je početak bolesti u dobi do 55 godina, da je EDSS 4 i manji od 4, da bolest traje najmanje jednu godinu prije uključivanja u tretman, zatim najmanje dva liječena relapsa u dvije godine prije uključivanja u tretman, definitivna dijagnoza relapsno-remitentne multiple skleroze, odsutnost trudnoće i odsutnost

i

nteferon beta ako je početak bolesti u dobi do 55 godina psihičkih poremećaja – navode. Zanimalo nas je i koja je procerura propisivanja lijeka. - Specijalist neurolog daje prijedlog za lijek kao terapiju za pacijenta Bolničkom povjerenstvu za lijekove, nakon čega lijek odobrava HZZO – pojasnili su. Na pitanje zašto je propisan takav postupak, odgovor nismo dobili. (vms)

U Varaždinu će ovaj tjedan biti održani predavanje i radionica vezani uz prevenciju svinjske gripe. U četvrtak, 3. prosinca, Udruga umirovljenika zdravstva Varaždin organizira predavanje o gripi kod osoba starije životne dobi, koje će u Vatrogasnom domu u 17 sati održati dr. Ljiljana Plačko, specijalist epidemiolog. Nakon predavanja bit će održana redovna izborna skupština Udruge. U utorak, 1. prosinca, u 17.30 sati u Spa centru Lavandula mr. ph. Mara Doljak vodit će radionicu o prevenciji virusa pomoću aromaterapije. Ulaz na oba događaja je besplatan. (vms)

DAN VOLONTERA

RODA-e u subotu na Franjevačkom Članovi udruge RODA - Roditelji u akciji ove će subote, 5. prosinca, na Franjevačkom trgu u Varaždinu obilježiti Svjetski dan volontera. - Budući da su svi članovi naše Udruge volonteri, želimo s Varaždincima proslaviti ovaj za nas vrlo važan dan. Na štandu ćemo predstaviti naše brojne aktivnosti na području trudnoće, roditeljstva i slično, zatim edukativne materijale, moderne platnene pelene, zanimljive majice za mališane i još štošta drugo – najavila je članica RODA-e Danijela Bratić-Herceg. (vms)

Zdravo srce

Lijekovi u liječenju zatajenja srca

liječenju zatajenja U srca postavljamo danas nekoliko ciljeva: uma-

njenje smetnji, poboljšanje funkcije srca, produljenje života. ijekovima koje danas upotrebljavamo postižemo u većini slučajeva sva tri cilja, naravno ovisno i o tome u kojem stadiju počinjemo liječenje. oje to lijekove danas upotrebljavamo? Diuretici su lijekovi koji pojačavaju mokrenje, svojim djelovanjem smanjuju pretjerano nakupljanje

L

K

tekućine u tijelu, na taj način umanjuju bolesniku smetnje. ajčešće se koriste furosemid i hidroklorotiazid. Kod upotrebe ovih lijekova potrebno je kontrolirati razinu kalija u serumu jer oni povećavaju izlučivanje kalija urinom i mogu dovesti do ozbiljnih posljedica hipokalemije (smanjenje razine kalija u serumu). CE inhibitori su lijekovi koji dokazano značajno povećavaju preživljavanje, smanjuju simptome

N

A

i smanjuju broj potrebnih rehospitalizacija bolesnika. Započinju se davati kod bolesnika koji ne trebaju diuretike ili kod bolesnika koji su na diuretskoj terapiji obično tada kad nema potrebe za ekscesivnom diurezom. Započinje se s malom dozom, doza se postupno povećava u intervalima od dva tjedna, želeći postići maksimalnu preporučenu dozu. Danas je na raspolaganju više ACE inhibitora: captopril, cilazapril, enalapril, lisinopril, perindopril, ramipril,

trandolapril, quinapril (imena navedenih lijekova su generička - to je ime koje na kutijici lijeka stoji ispod tvorničkog imena, u zagradi). eta blokatori - mnogobrojne kliničke studije dokazale su efikasnost beta blokatora u liječenju zatajenja srca smanjujući pojavnost iznenadne smrti za 30 posto. Poželjno je da je bolesnik prije početka terapije beta blokatorom već na terapiji ACE inhibitorom, stabilan, bez znakova kongestije. Beta

B

blokatori se doziraju postupno, s početnom niskom dozom, udvostručenjem doze u periodima od najmanje dva tjedna, sve do postizanja optimalne doze. Koji beta blokatori se upotrebljavaju u liječenju zatajenja srca? Prema sadašnjim dokazima ovdje nema klas-efekta, pa se preporučaju samo carvedilol, bisoprolol te metoprolol u adekvatnim dozama. ostalim lijekovima i elektrostimulatorima u idućem broju.

O

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog


42 Ženski svijet

01.12.2009

MODA Apsolutni trend i ove zime su pletene haljine u raznim krojevima i bojama

Trudnoća

Mirovanje u trudnoći

U

današnje vrijeme mnoge trudnice djelomično ili potpuno miruju u trudnoći. “Mirovanje” može značiti oslobađanje od odlaska na posao i od većih fizičkih aktivnosti, dok kod nekih to može značiti potpuno mirovanje, odnosno ležanje kod kuće ili u bolnici. Mirovanje u trudnoći ne mora značiti potpun prestanak svih aktivnosti. Treba razliMartina Šebijan kovati strogo mirovanje licencirani voditelj vježbi i tjeod umjerenog i ono koje lesnih aktivnosti za trudnice, je kod kuće za razliku od prenatalfintess@gmail.com onog u bolnici. U bolnici će program vježbanja biti strogo doziran pod vodstvom fizioterapeuta dok kod kuće možete vježbati i sami. Opet napominjem, prethodno se morate posavjetovati s ginekologom. Bez obzira na razlog mirovanja, važno je napomenuti da se trudnicama još uvijek uglavnom ne dopušta fizička aktivnost čak i kad je riječ o normalnoj trudnoći, a pogotovo ako je trudnoća rizična. Zato je važno da svog ginekologa upoznate s načinom i programom vježbanja, Po potrebi, s njim se može posavjetovati i vaš fizioterapeut (ako ga imate). Ako se radi o kraćem periodu mirovanja, aktivnosti kao što su glačanje, priprema ručka, neće biti veći problem. No, ako ono potraje veći dio trudnoće ili do samog kraja, tada to postaje ozbiljan problem. Promjene koje možete očekivati su: bolovi u mišićima, oslabljena cirkulacija i pojava grčeva u nogama, ograničena pokretljivost, nepravilno držanje, pasivnost, itd. Tehnike opuštanja, masaža i vježbe disanja, dopuštene su gotovo u svakoj situaciji mirovanja. Preporučuju se i kad imate prijevremene kontrakcije, ali tada treba izbjegavati masiranje trbuha. Ako vam ruke trnu ili otiču, radite vježbe za šake barem 2-3 puta na dan. Možete uranjati šake u vodu, bilo bi dobro da koristite lopticu s pipcima, kako biste potaknuli cirkulaciju. Kako biste poboljšali cirkulaciju u nogama, kružite skočnim zglobovima te ih pomičite gore-dolje i lijevo-desno, pritom širite i skupljajte nožne prste. Ako osjećate bolove i nelagodu dok ležite, iskušajte ležeći položaj na boku.

Pletivo na sto načina Bež pletena haljina s džepovima za svaki dan

Pletena haljina jednostavnog kroja u šarenim bojama

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

stvorene su za dnevni izlazak ili za odlazak na posao. Njihov izgled upotpunit će čizme koje trebaju biti u skladu s haljinom. Ukoliko želite sakriti višak kilograma, birajte jednobojne tamnije haljine ili one s okomitim prugicama, a oni vitki mogu si priuštiti i cijelo šarenilo prugica, vodoravnih, cik-

cak... Pletene haljine mogu, ali i ne moraju, kao dodatak imati rol-ovratnik. Neke su dizajnirane tako da su dekoltirane, pojedine imaju džepove, a neke pak vezanje u struku. Koju god “verziju” pletene haljine odabrali, ove zime bit ćete apsolutno u trendu.

Pletivo i volančić

Zelena komocija

VARAŽDIN - “Djevojke u ljetnim haljinama volim”, glase stihovi naše popularne pjesme, no ove bi zime dečki mogli pjevušiti i nešto izmijenjene riječi: “Djevojke u pletenim haljinama volim”. Naime, pletivo je i ove zime u modi.

Seksipilno pletivo

Toplo je, ugodno i lagano za nošenje, a raznim kombinacijama boja i krojeva može se pretvoriti u prekrasne modne kreacije.

Sve varijante

Pletenu haljinu možete nositi u svim mogućim kombinacijama. Jednostavne pletene haljine, dužine do koljena,

Kao suknja i košulja

Frizerski salon

Neodoljiva punđa

Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel. 200-420

Stilisti su ove godine naglasak stavili na stražnji dio glave koji krase punđe u različitim varijantama. Klasična punđica postavljena nisko ili pak visoko na glavi, romantična sa strane preko uha ili pomalo razbarušena i neuredna. Kosa zarolana u svim mogućim smjerovima i pozicijama, od neuredne balerina punđe, zauzdanih visokih punđi do zarolanih šiški visoko iznad čela, zaista je osvježenje od klasičnih ili već viđenih uobičajenih frizerskih rješenja. Nema modne revije na kojoj punđice ne šetaju pistama, a ni crvenog tepiha bez njih. Punđa je iako najklasičnija, ponovno postala najpoželjenija ženska frizura.


Ženski svijet 43

01.12.2009

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Proslavljena čembalistica Višnja Mažuran

Sebe opisuje kao istinoljubivu i osjećajnu radoholičarku

dražen pajtlar

Na nastupu u Varaždinu Dermatolog Ispadanje kose IV. dio veća trema nego u Parizu N Piše: GORDANA IGREC

VARAŽDIN - Naša sugrađanka, proslavljena čembalistica Višnja Mažuran otisnula se iz Varaždina u “veliku životnu avanturu”, koja se zove – studij u Zagrebu, još kao mlada djevojka.

Lijepe uspomene

Nakon toga, iako je za naš grad vežu lijepe uspomene, nikad se nije Varaždinu vratila u njegovo okrilje. Možda ne fizički, ali u duhu je ipak stalno prisutna u svojem rodnom gradu, a naši sugrađani imaju je prilike vidjeti kako sudjeluje i na Varaždinskim baroknim večerima. Poslije studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu mlada glazbenica dobiva stipendiju i odlazi na školovanje u München i Innsbruck, a odmah po povratku iz Münchena, na poziv svjetski slavnog komornog ansambla “Zagrebački solisti” postaje njihovom članicom. U 30 godina, koliko je bila njihova članica, Višnja Mažuran proputovala je svih pet kontinenata, odsvirala oko 2 500 koncerata, snimila brojne ploče, upoznala gradove svojih mladenačkih snova poput New Yorka, Pariza, Beča, Londona, Madrida, Pekinga, Kaira, Tel Aviva sve do Sidneya. Za svoj umjetnički rad dobila je brojna priznanja - od priznanja Milke Trnine, Orlanda, nagrade Vladimir Nazor, nagrade Grada Zagreba, Kantor Var, nagrade Baroknih večeri, te Zlatnog zvona Hrvatskih glazbenih umjetnika i najveću počast: Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. U razdoblju od 1994. do 20 05. godine

V

išnja Mažuran odsvirala je preko 2500 koncerata, snimila brojne ploče... bila je ravnateljica Hrvatskog glazbenog zavoda. Uz buran umjetnički rad imala je vremena posvetiti se i pedagoškom radu, pa je 1993. utemeljila studij čembala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kako biste se opisali u tri riječi? Vrlo teško u samo tri riječi, ali vrijedi pokušati: radoholičarka, istinoljubiva, osjećajna. Iz takta me može izbaciti… Sve rjeđe me uopće nešto može izbaciti iz takta, jer s godinama postajemo tolerantniji i mudriji pa se možemo i bolje kontrolirati. Ipak, još me uvijek ponekad iz takta mogu izbaciti laž, prostota i neodgovornost.

Višnji su nezaboravne šetnje po varaždinskom Korzu, Starom gradu, druženje s prijateljicama

Nikad nisam iznevjerila ljudsko poštenje Da ulovite zlatnu ribicu, koje biste tri želje poželjeli? Za sebe ništa, jer meni su se u životu ispunile sve najvažnije želje i ništa ne bih mijenjala. Ono što bih trenutno poželjela jest da naša prekrasna domovina postane europska država, pravna država i država radišnih i zadovoljnih ljudi. Što smatrate svojim najvećim uspjehom? Mojim najvećim uspjehom smatram to što nikada u životu nisam iznevjerila svoje ljudsko i profesionalno poštenje, odnosno

Nikad ne bih oprostila... Drugima umijem opraštati, ali sebi ne bih mogla oprostiti da nekoga teško povrijedim, pa makar i nehotice. Vaš najromantičniji trenutak u životu… Bila bih jako nesretna da je bio samo jedan! Bilo ih je jako puno jer ja sam u biti romantična duša. Ipak, nezaboravno romantičan bio mi je prvi sastanak s mojim dragim suprugom Berislavom. Svaka prava žena nikad ne smije… Zaboraviti da najteže bitke u životu može dobiti isključivo svojim šarmom, ljubaznošću, ženstvenošću i prirođenom upornošću. Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena? Pitanje bi možda trebalo obrnuti, iako ja mislim da smo i suprug i ja, svaki na svoj način uspješni, i to zato jer smo se međusobno poticali i pomagali. Moj je suprug bio režiser i lutkar, ali je već određeno vrijeme u mirovini, pa on sada mene svakako više podupire. Bez njegova oslonca i ljubavi puno bi mojih posljednjih programa ostalo neostvareno! Koju glazbu volite? Osim klasike koju ljubim, dižem ruku i za dobar jazz i francusku šansonu. A od domaćih glazbenika istaknula bih sjajnu Tamaru Obrovac koja radi nešto fantastično - spoj

dostojanstvo. Moja profesija ne podnosi nikakvu površnost ili obmanjivanje jer je neprekidno izložena javnosti i svaka neiskrenost skupo bi me koštala. Na televiziji nikad ne propuštam... Televiziju smatram najvećim kradljivcem vremena i zato ne prepuštam jedino glavne vijesti kako bih bila informirana. Sve ostale emisije laka srca prepuštam drugima, a ja ću se uvijek radije predati dobroj knjizi ili glazbi!

etno glazbe i jazza. Što nikad niste učinili, a svakako biste htjeli? Preplivati kanal La Manche, ali se bojim da je za to malo prekasno! Što je najvažnije u braku? Obostrana tolerancija i nježnost, a najvažnije od najvažnijeg jest svakodnevno zalijevati biljku zvanu ljubav i ne dozvoliti joj da uvene.

Lijepo djetinjstvo

Što vas je privuklo kod vašeg supruga? Isto ono što me i danas neodoljivo privlači: osjećajnost, čestitost i požrtvovnost. Kakve uspomene nosite iz Varaždina? Varaždinu dugujem moje rođenje i lijepo djetinjstvo. Bilo je to čarobno i nezaboravno vrijeme u kojem ništa nije bilo teško i u kojem su treperila slatka nadanja. Ne krijem da sam u godinama zrele mladosti sanjala o tome da odem iz tog lijepog grada izmjerenog prema ljudskom dlanu na kojem je sve dohvatljivo, ali to je bilo zbog moje jake želje za otkrivanjem, za znanjem. Čeznula sam za Zagrebom i to je bio prvi san koji mi se ostvario i koji još uvijek traje. Naravno, pamtim početke učenja u već tada slavnoj varaždinskoj Muzičkoj školi, moju opsjednutost glazbom, klavirom, gimnazijske dane pune učenja na brzaka, “frentanja” sa satova kojima sam često

bila kolovođa, ali na kraju uvijek dobrih, čak odličnih ocjena. Imala sam divne prijatelje i, naravno, prijateljice s kojima sam njegovala posebnu vrstu humora, i koji se do danas nije izgubio. A nisu se izgubile niti naše veze, jer one su zauvijek dio mojega srca. Zovu se Tanja, Ruža, Nina, Renata, Inga, sve sama lijepa imena! Nezaboravne su naše zajedničke duge šetnje po Korzu, Starom gradu, razgovori, došaptavanja, prve ljubavi, međusobno pomaganje, skromnost kakvom je obilježena čeljad malih sredina. Ovo “mali” treba shvatiti samo uvjetno, jer želim naglasiti da je Varaždin za mene uvijek bio mali veliki grad koji je imao sve ono što je mladoj osobi potrebno za potpuni razvoj: kazalište, orkestar, operetu, knjižnicu, muzičku školu, gimnaziju, kina, a sve to u razmaku od nekoliko koraka. Zaista, tu je život bio jednostavan! Uz koncerte sa Zagrebačkim solistima redovito sam nastupala i samostalno sa cjelovečernjim programima, a možda sam najredovitije gostovala u Varaždinu na Baroknim večerima, što mi je posebno drago. Priznajem i to da mi je u Varaždinu uvijek veća trema nego, recimo, u Parizu. To je neka čudna mješavina odgovornosti i poštovanja prema ljudima od kojih me mnogi prate od mladosti, a koje nipošto ne smijem razočarati.

ajčešći oblik ispadanja kose, osobito kod muškaraca, je androgena alopecija. No, ispadanje po muškom tipu može biti prisutno i kod žena. Riječ je o progresivnoj, ali reverzibilnoj alopeciji, koja nastaje zajedničkim utjecajem nasljeđa te spolnih hormona - testosterona. Androgena alopecija nasljeđuje se bilo po majci bilo po ocu, a kod muškaraca može započeti u bilo koje doba nakon puberteta. Aktivni oblik testosterona (tzv. dihidrotestosteron), koji na bradi i genitalnoj regiji mušSanja PETEK-MODRIĆ karaca pojačava rast dlačica, dr. med. na vlasištu uzrokuje njihovo specijalist ispadanje, te formiranje sitnih dermatovenerolog tzv. velusnih folikula iz kojih Kralja P. Krešimira IV. 41 a, raste vrlo nježna i tanka kosa. Varaždin 042/302-080 S vremenom propadaju i ti folikuli, što postepeno dovodi do razrijeđenja kose na vlasištu. Ona najčešće započinje na prednjem dijelu vlasišta - u području zalistaka te se postepeno širi prema tjemenu. S vremenom prednji i centralni dio vlasišta ostaju bez kose, a očuvan je samo njegov rubni dio (područje iza uški i prema vratu). U terapiji koristimo lokalne i sistemske lijekove koji sprečavaju utjecaj aktivnog oblika testosterona na korijen vlasi. Potrebna je dugotrajna primjena opisanih preparata min 12-18 mjeseci, da bi se postigli rezultati. Nakon toga, potrebna je povremena terapija - terapija održavanja. Kod žena androgena alopecija može biti uzrokovana i određenim endokrinološkim poremećajima. Postoje dvije mogućnosti: prva, kod koje je prisutna prirođena jača osjetljivost folikula („korijena“) dlaka na normalne razine androgena u krvi; te druga, kod koje su prisutne više vrijednosti muških spolnih hormona (androgena) u krvi; a razvija se kod 1/3 žena. I klinički razlikujemo dva oblika: onaj koji je nastao prije menopauze, s ispadanjem prisutnim na središnjem dijelu vlasišta; dok kod oblika nastalog nakon menopauze, ispadanje vlasi nastaje na istim područjima kao i kod muškaraca. Kosa je tanka i nježna, a često je prisutna i seboreja. Potrebna je hormonska obrada u suradnji s endokrinologom te, adekvatno nalazima, antiandrogena terapija i slično...


44 Ženski svijet

Higijena je pola zdravlja

I

onda meni dođu te iste cure s raznoraznim već prije spomenutim smetnjama. I ja opet strpljivo ponavljam gradivo – ovaj put u ambulanti. io razgovora obično ide ovim tijekom: Izlazite li vas dvoDr. Aleksandar je? - počnem ja. - Pa JUKIĆ doktore, kakvo je to spec.ginekologije i pitanje? Naravno da porodništva izlazimo! Svaki vikend! Ali kakve to veze ima s mojim smetnjama? - nastavlja ona. - Kad ste vani, što je sve tvoj dečko dotaknuo prije no što je otišao na WC (neupitno jest da je barem jednom išao)? - pitam. - Pa... ne znam, pa valjda puno toga... No doktore, moj dečko vodi računa o higijeni! On OBAVEZNO NAKON ZAHODA OPERE RUKE! I meni je vjeran, to je sigurno! Znate, mi se jako volimo! – gotovo ushićeno će ona! Ma ja u to uopće ne sumnjam! – velim ja. – Sjećaš li se što sam vam u školi pričao o tome? Čini mi se da si zaboravila... no što je tvoj dečko dotaknuo PRIJE odlaska u WC u većoj ili manjoj mjeri zaostane na njegovom spolovilu - podsjetim je. - Joj, da, sjećam se te vaše teorije... – zabrinuto će ona. o ubrzo nastavlja: - No dajte doktore, kaj ne mislite da malo pretjerujete – trebate vidjeti dečka od moje frendice Marine, taj valjda niti nakon zahoda ne pere ruke pa ona nikad nije imala nikakvih smetnji! - odlučno će ona. Pa tu si u pravu... – velim ja – no kod nekih djevojaka ako se i samo malo uobičajenih bakterija koje se nalaze na novcu, kvakama i sličnom naseli u rodnicu može biti dovoljno za smanjiti kiselost rodnice i tako otvoriti put vaginalnim upalama. uistinu, uz dobre laktobacile, u normalnoj flori zdrave rodnice obitava između 17-30 vrsta različitih bakterija, aeroba i anaeroba, samo zbog premoći laktobacila koji održavaju kiselost rodnice “nepodobne” bakterije nisu u stanju izazvati smetnje. Zato i obična “kvaka” kafića može biti dovoljna za bolest. a se onda zapitajmo kad, koliko puta i što je sve pametno oprati prije spolnog odnosa?

D -

-

O N I

P

ŽENE NA POSLU Varaždinska arhitektica Darinka Brakus

Njezin je životni izbor arhitektura Projektni biro Brakus d.o.o. otvorila je sa suprugom Zoranom 1994. godine

siniša sović

Žene

i zdravlje

01.12.2009

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Darinka Brakus, varaždinska arhitektica i predsjednica Društva arhitekata Varaždin, nije imala dvojbe kada je nakon srednje škole trebala izabrati studij.

Brojni radovi

Izbor je bio samo jedan arhitektura. - Htjela sam studirati arhitekturu ponukana još predavanjima u osnovnoj školi o likovnoj umjetnosti i arhitekturi. Tada sam se prvi put susrela s idejom da ta struka uopće postoji - rekla je Darinka Brakus koja je brojne projekte izradila već na fakultetu. - Kroz cijelu godinu na studiju se izrađuju programi, a na kraju semestra se polažu ispiti. Vrlo je važan kontinuitet i prisustvovanje fakultetskim vježbama - rekla je Darinka dodavši da se u vrijeme kad je ona studirala nije toliko poticao timski rad kao danas. - Mi studenti zajednički smo radili više na vlastitu inicija-

p

rojektni biro Brakus radio je na niz objekata unutar gradske jezgre tivu, nego na profesorovu - kaže Darinka. Njezino prvo radno mjesto bilo je u građevinskom poduzeću Zagorje gdje je radila u projektnom birou, da bi 1994. godine sa suprugom Zoranom, također

Darinka je i predsjednica Društva arhitekata Varaždin, a svoj biro ima već 17 godina

arhitektom, otvorila privatnu praksu. - U projektnom birou Brakus d.o.o. danas je zaposleno nas četiri arhitekata i tri naše vrijedne suradnice - kaže Darinka.

Posao i kuća

Proj ek tni b iro B r akus d.o.o. radio je na nizu projekata unutar jezgre grada Varaždina, od rekonstrukcija do adaptacija zaštićenih povijesnih cjelina poput dijela Uršulinskog samostana. Također su radili i na nizu javnih objekata obrazovnih, sportskih i poslovnih sadržaja. Njihov ured dobio je već i nekoliko nagrada. Osvojili su prvu nagradu na natječaju za rekonstrukciju restora-

na-hotela “Park”, ali i druge nagrade (www.brakus.hr). No, kako izgleda njezina suradnja sa suprugom na poslu? Razgovaraju li često i kod kuće o poslu ili takve razgovore ostavljaju “ispred vrata?” - To može biti i prednost i nedostatak, no mi jako dobro funkcioniramo na poslu, radimo timski. U pravilu kod kuće ne razgovaramo o poslu, no uvijek se dogodi neka izvanredna situacija kada i to moramo - kaže Darinka, majka dvoje djece. No, Darinka nije angažirana samo u svom projektnom birou već i u Društvu arhitekata grada Varaždina. Preko Društva organiziraju se stručna predavanja, pu-

tovanja, edukacije, izložbe članstva...- Osjećam se zaista sretnom osobom jer radim posao koji volim- zaključila je Darinka.

Bitna je suradnja s timom

Kozmetički

Željka SLATKI

savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face

Suha koža – kako je zaštititi (II. dio) N Z adovezujući se na kolumnu od prošlog tjedna, opet nam je tema suha koža. Kako u zimi suha koža iziskuje puno zahtjevniju njegu i nigdje nije zaštićena, ni iznutra ni izvana, držite se još nekih savjeta. U prostoriji u kojoj boravite na radijatore stavite posude s vodom ili ovlaživač zraka kako biste navlažili zrak. Nagle promjene tempe-

rature, pregrijane prostorije i sunce također isušuju našu kožu. Ne izlazite iz kuće ako niste nanjeli na kožu lica i ruku adekvatnu kremu jer će vam hladnoća uništiti vlagu kože, a vjetar će taj proces i ubrzati. e pušite! Kao što stalno slušamo ˝pušenje je štetno za zdravlje˝, ja ću vam opet napomenuti da

N

utječe i na suhoću kože. Naime, nikotin sužuje krvne žile te sitne kapilare koje hrane kožu. Tako se smanjuje prolaz kisika i ostalih hranjivih sastojaka do kože. Nalazimo li se u zadimljenoj prostoriji, to će također isušiti našu kožu. uhu kožu treba puno masirati s puno ulja ili losiona, a nakon toga nanijeti hidratantnu kremu koja će nahra-

S

niti i štititi gornji sloj kože. a čišćenje svojeg lica koristite sredstva s neutralnim ph i bez jakih deterdženata. Izbjegavajte pudere koji sadrže jako alkalne sastojke i one koji jako isušuju. asirajte svoje lice svake večeri hranjivom kremom te više pažnje obratite na područja oko očiju gdje počinju nastajati bore.

M


Ženski svijet 45

01.12.2009

ISTRAŽUJEMO Zašto (ne) volimo gledati televizijske sapunice?

vl. Violeta Cikač | S.S. Kranjčevića 1, Varaždin 042 211 155 / 098 199 0039

129267 129267 N OVOS T

Povećanje i popunjavanje usana i okolnih bora za 5 minuta hijaluronom bez igle, bezopasno i bezbolno - već od 100,00 kuna

+,769-(76., S VJ E T S K I H I T

Intenzivno pomlađivanje lica C.A.C.I. lifting opuštene muskulature

M I K R O D E R M OAB R A Z I JA Jedna od najpoznatijih meksičkih sapunica prikazanih u Hrvatskoj bila je “Otimačica” s Gabrielom Spanic u glavnoj ulozi

Sapunice kod kućanica smanjuju depresiju... O sapunicama smo razgovarali s mr. sc. Anitom Lauri Korajlija, asistenticom na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Piše: GORDANA IGREC

Bilo da su meksičke, talijanske ili hrvatske, jedno je važno: da su – sapunice. Zvale se one “Oprezno s anđelom”, “Čarolija” ili “Dolina sunca” bitno je to da cijelu obitelj, počevši od bake i djeda, pa do mame i tate i mališana okupe u točno određeno vrijeme ispred malih ekrana kako bi se “uživjeli” u zaplete, intrige, rasplete, ljubavne priče mogućeg i nemogućeg ishoda i svih ostalih životnih zavrzlama koje su u sapunicama nalik na naše živote, a opet nekako puno drugačije od njih.

fakulteta u Zagrebu. - Postoji puno razloga zbog kojih su ljudi skloni gledanju sapunica. S jedne strane, ljudi su oduvijek pomalo skloni voajerizmu. Ranije smo iz prikrajka gledali što rade susjedi, išli kod njega na kavu i uočavali što kuha i je li mu kuća uredna. A u mo-

s

apunice su moderne televizijske bajke, kaže magistrica Lauri

sapunica. Osim toga, u svakoj sapunici postoji patnik čiji je život teži i kompliciraniji od života prosječnog gledatelja. To daje drugu perspektivu i može dovesti do relativizacije i racionalizacije vlastitih problema. Bogatstvo i novac se u sapunicama često prikazuju kao nedovoljni čimbenici za sreću što u današnje vrijeme kroničnog nedostatka novca može poslužiti kao dokaz da novac ne donosi sreći te da i „bogati plaču“. - Uživljavanje u život likova u sapunicama je jednostavnije i lakše nego nošenje s vlastitim poteškoćama - kaže mr. Lauri. Romantičarima sapunice nude ljubavnu priču za koju već na početku znamo da će završiti sretno i da će na kraju svi živjeti sretno i zadovoljno. Sve to zajedno predstavlja karakteristike sapunica kojima one privlače gledatelje. No da bi netko postao ovisnik o njima, postoji cijeli složeni

niz čimbenika koji su vezani uz samog gledatelja, njegov život i socijalno okruženje. Na pitanje jesu li preporučljive za gledanje, mr. Lauri odgovara. - Sapunice su moderne bajke i kao takve predstavljaju određenu televizijsku formu koju ja ne bih ocjenjivala. Kao forma ona ima svoju publiku i ona je ta koja procjenjuje njezinu vrijednost za njih - kaže Lauri. No, istraživanja američkih psihologa pokazala su kako je depresivnost kućanica koje gledaju sapunice niža od onih koje ih ne gledaju, no to svakako ne predstavlja nalaz zbog kojeg bi nekome trebalo preporučiti gledanje sapunice. - Ja bih i osobno i kao psiholog prije savjetovala umirovljenicima, a posebno djeci neke druge obrazovne i dokumentarne sadržaje kojih nažalost na domaćim televizijskim postajama nema dovoljno - zaključuje mr. Lauri.

O tome zašto pratimo, ali i zašto smo ovisni o gledanju sapunica, razgovor smo vodili s mr. sc. Anitom Lauri Korajlija, asistenticom na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog

dernome društvu, u kojem susjede često ni ne poznajemo, televizija nam nudi zamjenu kako bismo preko nje zadovoljili svoju znatiželju - kaže magistrica Lauri. S druge strane, gledanje sapunica predstavlja svojevrstan bijeg od realnosti, nastavlja. Život prikazan u sapunicama često je zanimljiviji, dinamičniji i romantičniji od života prosječnoga gledatelja

Mr. sc. Anita Lauri Korajlija

Hrvatska sapunica “Dolina sunca” gledana je na prvom programu HTV-a

Za cijelu obitelj

Pomlađivanje kože, uklanjanje flekova i ožiljaka

N OVO Akne i probleme masne i nečiste kože riješite za 7-10 dana novom metodom

B L AG DAN S K I P O PUS T 12 tretmana za mršavljenje i učvršćivanje tijela Oxifat ili kombinacija

-3 0 %

18 0 0,0 0 k n

12 anticelulitnih masaža

70 0,0 0 k n

24 tretmana tijela

24 0 0,0 0 k n

Riješite stres, alergije, akne, hormonske poremećaje i višak kilograma na prirodan način


46 Oglasi

01.12.2009


Mali oglasi 47

01.12.2009

KUĆE KUĆA u Varaždinu, idealna lokacija, veliko dvoriš t e , s kl a d i š n i p ro s to r. Mob.091/6308-630 ozn.141b KUĆE SUPER ponude! Kuće: stara vila u Masarykovoj 180 m², 1000 dvorišta, novija u Dravskoj poljani 120 m² , Hallerova aleja 100 m², Otona Župančića 150 m², Kozarčeva 150 m², Vidovečka 250 m²- luksuzna kuća! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE OKOLICE! Kuća u Jalkovcu 90 m², novouređena kuća u Gojancu 80 m², Križanec 60 m², novogradnja 150 m² Hrašćica! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE - super cijene! Vikendice: Mali Vrh 50 m² - 28.000 € i Halić 50 m², cijena 18.000 €, Briška 60 m², Maruševec 40 m², 5000 m² ravnog dvorišta! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Istarska, A. Wisserta, M. Trnine, F. Košćeca, Đ. Kuhara, Đ. Sudete, Jalkovečka ... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Trnovec, Banjščina, Halić, Jakopovec, Hrašćica, Kučan Marof, Kneginec... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c ACD PREMIER - NEKRETNINE! Provjerite: tel /fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn,126c KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva. Isplata odmah! Mob: 099/7444-783 ozn.146c VŽ, poslovni prostor 70 m² (plus 100 m²), centar te više kuća Vž i okolica. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KUĆU u Klenovniku, svi priključci, papiri uredni, 40.000 €, prodajem. Mob.098/1944-690 ozn.5012 STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.688e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.688e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.689e V I K E N D I C A i v i n o g ra d u S a l i n ovc u ko d I va n c a . M o b. 0 9 1 / 6 0 3- 0 9 4 2 ozn.5042 RECESIVNA cijena! Nova kuća 280 m², velika okućnica, bazen, jacuzzi, videofon, odmah

useljiva, nema tereta, moguća zamjena za stan, 155.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.5044

STANOVI TROSOBAN stan, 70 m², II kat, Jalkovečka, novogradnja (2007.), nenamješten, useljiv odmah. Mob.098/527-254 ozn.4936 PRODAJE se stan Supilova ulica te Grabanice i Dravska, novogradnja. Mob.098/246-177 ozn.109c DVOSOBAN stan u Kačićevoj ulici, 57 m², na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan, 64 m², na V katu, Koprivnička 6, uređen, dvije klime, laminat, kupaona renovirana, odmah useljiv. Mob.098/435-119 ozn.116c PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.693e TROSOBNI prilika - ispod cijene! Novogradnja Dravski vrtovi -84 m² (trosobni) i 108 m² (četverosobni)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI PRILIKE! Novogradnja Dravski Vrtovi- 36 m² - ispod cijene, Kozarčeva 38 m² , Zagrebačka 36 m², I. Meštrovića 37 m², R. Hercega 30 m², Preloška 35 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI NAJPOVOLJNIJE! Kozarčeva uređeni 56 m² (kod City centra), Zrinski Frankopana 46 m², Trakošćanska 59 m²- prekrasno uređen , Zagrebačka 15 (centar) - potpuno novouređen ,Vrazova (centar)dvosobni 44 m², T. Ujevića 53 m2! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TRENUTNO najpovoljnija novogradnja! Grabanice - 38 m²- manji dvosobni, dvosobni 52 m², trosobni - 56 m², trosobni 84 m², četverosobni od 110 m², Zagrebačka dvosobni 46 m². Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA PONUDA! Trosobni luksuzni stan - novogradnja 300 m² u Dravskim Vrtovima i dvoetažni poslovni prostor 200 m² u Filićevoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TRAKOŠČANSKA : jednosobni 39 m², dvosobni 57 m² i 63 m², trosobni: 64 i 86 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c R E Ž E KOVA : j e d n o s o b n i 35 m²; dvosobni 49 m² i 60 m²; trosobni 72 m² i 80 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c B. RADIĆA: dvosobni 50, 52, 54 i 60 m² i jednosobni 38 m²

u Meštrovićevoj ul. Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SUPILOVA: jednosobni 30 m²; dvosobni: 47 m² ; trosobni 56 m²; četverosobni 92 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JALKOVEČKA - Grabanice: dvosobni: 38 i 48 m²; trosobni 56 m² i 80 m² - 88.000 € i peterosobni 125 m². Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DRAVSKA: jednosobni 35 m² , dvosobni 53 m² i stanovi u Starčevićevoj , novogradnja 52 i 77 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ZAGREBAČKA : jednosobni 30 m²; dvosobni 45, 49 , 63 i 65 m²; trosobni 77 m². Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c BANFICA: Preloška 45 m², Koprivnička 52, 60, 63 i 82 m² (etažno), R. Boškovićeva 63 m²(etažno) i Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c M. KRLEŽE : jednosobni 30 m², 27.000 €; trosobni: 54 m², 66 m² - 850 €/m² i 68 m² - 950 €/m²; trosobni 65 m² u Kozarčevoj. Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c T. UJEVIĆA: jednosobni 35 m², 30.000 €; dvosobni 54 m² - 1.000 €/m² i dvosobni 54 m², Zrinski i Frankopana, 850 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c IZUZETNA prilika, poslovni prostor 36 m², Trg B.Radića, Varaždin. Etažiran, čisto vlasništvo, uhodan, u radu, c ij e n a 5 5 . 0 0 0 € . M o b : 098/379-461 ozn.88c STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i

namješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau. Mob.099/7302-772 ozn.162c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c JEDNOSOBAN stan 32 m² u Varaždinskim Toplicima , prodajem. Mob. 098/957-9218 ozn.5002 MEN-ARS NEKRETNINE! Najveći izbor nekretnine, licenca HGK, Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 098/1644-483, 091/171-8608 ozn.141c VŽ, Trakoščanska , 2-sobni stan 63 m², 4. kat, 950 €/ m². Paurević nekretnine, 042/200-755, 098/9706-575 ozn.167c DVOSOBNI stan, 68 m² ,Miroslava Krleže 1A, Varaždin, prodajem. Tel.048/626-545 ozn.200a

ZEMLJIŠTA SRAČI N EC: građevinsko zemljište, 1 400 m² i 950 m², cijena 20 €/m². Mob.098/761-945 ozn.4991 GRAĐEVI NSKE parcele u Biškupcu, cijena 15 €/ m ² . M o b. 0 9 1 / 5 6 6 -3 9 9 3 ozn.153b ZEMLJIŠTE sa idejnim projektom i lokacijskom za stam. zgradu, na dobroj lokaciji u Vž. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c ZEMLJIŠTA u gospodarskoposlovnim zonama u Vž te hala 720 m². Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c ISPOD CIJENE! Zemljište kod Vodocrpilišta 2000 m² - cijena 35 € te stan 54 m² u Trakošćanskoj po samo 890 € ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTA super lokacije!


48 Mali oglasi A. Hebranga 430 m², Mažuranićeva 510 m², Gotovčeva 507 m², Kurelčeva 480 m², Livadsko naselje 750 m², 2000 m² u poduzetničkoj zoni Jalkovec! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

NAJAM DVOJICA cimera traže jos dvojicu u potpuno namještenom stanu od 80 m²u zgradi na Banfici,etažno grijanje. povoljno 099/826-1338 ozn.695e SKLADIŠNI prostor, 220 m² u auto-sajmu, iznajmljujem. Mob.098/1743- 007 ozn.168c SOBU u stanu, preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob.098/301-289 ozn.199a POSLOVN I prostor 140 m², centar Anina ul., ulični ulaz, parkiralište, iznajmljujem. Mob.091/8866-433 ozn.4997 STAN u obiteljskoj kući, dvosoban, namješten, iznajmljujem. Mob.091/5112-270, 091/5874-966 ozn.5001 TROSOBAN stan u širem centru grada, centralno, telefon, Internet, iznajmljujem. Mob.091/555- 0811 ozn.5003 U OBITELJSKOJ kući u Varaždinu, namješten dvosobni stan, poseban ulaz i brojila, iznajmljujem. Mob.098/1654-501 ozn.5008 POSLOVNI prostor sa stroj e v i m a z a p ro i z vo d nj u

01.12.2009

fert-gredica i građ. čavla, iznajmljujem . Tel. 099/350-2647 ozn.690e

mob.095/895-2284 ozn.5032 NAMJEŠTENU sobu u kući sa kupaonom i kuhinjom, centralno, iznajmljujem zaposlenoj m. osobi, 800 kn + režije. Mob.091/914-6282 ozn.5045

NOVOUREĐENI poslovni prostor u Vž, 35 m², širi centar, 2 prostorije + sanitarni čvor, za ured, salon i sl., Parkirno mjesto. Mob.098/308- 025 ozn.692e JEDNOSOBAN stan studentima/učenicima, novouređen, centralno, blizina želj. kolodvora, iznajmljujem. Mob.098/308-025 ozn.697e DVOKREVETNU sobu, upotreba kuhinje i kupaonice, centralno, LCD, perilica,. Mob.098/919-7052, 042/301-888 ozn.5030 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.5034

VOZILA mljujem stan, 54 m², pogodno za kancelariju, kozmetički studio I sl. Mob.091/554-6879 ozn.160b JEDNOSOBNI dvorišni stan u blizini autobusnog kolodvora, 800 kn + struja, iznajmljujem. Tel.042/561-125, 0 9 8 / 2 4 1- 3 7 0 i z a 1 4 h ozn.5015 J E D N O S O B N I n ovo u re đeni, namješteni stan u centru grada, iznajmljujem. Mob.098/130-4893 ozn.5017

DVOSOBNI namješteni stan, 64 m², u Ulici hrvatskih branitelja 3 (POS), iznajmljujem. Mob.091/2493-335, 091/445-7035 ozn.149b

JEDNOSOB N I namješteni stan u zgradi, 35 m², c. grijanje, ispred bolnice, iznajmljujem od 01.12.09 . M o b. 0 9 1 / 5 4 1-2 6 4 2 ozn.5020

STAN u Varaždinu u privatnoj kući, iznajmljujem. Mob.098/908-1523 ozn.157b

SOBU s posebnim ulazom i kupaonicom od 01.01.2010. iznajmljujem studentu. Tel.350-493 ozn.5021

NAMJEŠTENU sobu s centralnim grijanjem, upotreba kupaone i kuhinje, iznajmljujem zaposlenoj ž. osobi. Mob.091/763-8364 ozn.158b

SOBU u centru grada, iznajmljujem ženskoj osobi, nepušačici. Tel.210-068 ozn.5022

U STROGOM centru iznaj-

SOBU s uporabom kupaonice, Internet, c. grijanje, poseban ulaz, studentima nepušačima. Tel.042/261-652,

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Te l / f a x : 0 4 2 / 23 2 - 8 0 0 , 231-298 ozn.19c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c RENAULT LAGUNA 1,9 dti, karavan, sva oprema, 1999. godina, 205 000 km; Fiat

scudo 1,9 td, 1998.g., hitno i povoljno, tel:095/900-2864 ozn.76c

nom stanju, cijena 7.500 k n . M o b. 0 9 8 / 9 5 6 -1 2 4 1 ozn.5023

KOMBI IVECO C 35,2003 g, produžen, povišen, očuvan, malo vožen, cijena 8.500 €. Inf na broj : 098/379-461 ozn.88c GOLF 1.3, 1989. g., 159 000 km, reg. 05/2010, 2 zimske gume, laka prikolica. Tel.242-020 ozn.124b

MATIZ (99), 1.700 €; Punto (99) 1.500 € i (95), 1.200 €; Nissan diesel (90), 500 €; Kadet C (79), 600 €; Kamper (80), 350 €; Escort (99), 1.850 €; Passat (90), 999 €; Corsa (96), 1.650 €; Yamaha choper (01), 4.200 € i kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.5026

OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.694e

VOLVO, V-70, 1998., 2.5 T D I , 1 0 3 Kw, 1 9 5 4 0 0 km, registriran 02/2010. Mob.091/2509-212 ozn.5039

KIA PRIDE GLX 1997.g. registr. do 05 /2010. godine. Siva metalik boja, 5 vrata, povoljno prodajem.Mob: 099/675-971 ozn.696e

H I T N O p ro d aj e m O p e l Astru TD 1,7 N1, 1999. g., model 2000, elektronika Bosch pumpe u kvaru, registriran 03/2010, 13.000 kn. Mob.091/781- 0524, 099/774-4724 ozn.5053

GOLF II , prodaj e m . Te l . 7 1 2 - 4 2 0 , mob.098/957-5725 ozn.5031 OPEL VECTRA 1.7 D, 1991. g., reg. 02/2010, u odlič-

FIAT PUNTO 1,2, star 1. g., registriran do 11/2009, cijena 55.000 kn, prodajem. Mob.098/913-3322 iza 14.00 h ozn.5029 FORD MONDEO 1.8 GHIA, ‘95. g., reg. do 07/2010, ugrađen plin, full oprema, cijena 2.300 €. Mob.091/5377-582 ozn.5047

Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije su naš imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, na njihovom znanju, predanosti i želji za uspjehom. Za naš i pogon šivaone u Trnovcu traže se:

ŠIVAČI m/ž Od kandidata očekujemo : • najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja ZA KANDIDATE KOJI SE PRIJAVE BEZ RADNOG ISKUSTVA • vršimo obuku uz stručan nadzor Ukoliko postanete član našeg tima nudimo Vam: • redovita primanja • organizirani autobusni prijevoz • najmodernija postrojenja, opremu, automate za tople i hladne napitke • stimulativnu radnu atmosferu Molbu s kratkim životopisom dostaviti na adresu ili molbu dostaviti direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark.com ili sa zamolbom doći osobno u kadrovski odjel na adresu u Trnovec. 42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-692 human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com

DAEWOO LAONS 1.5 i, 97/98 g., limuzina, 4 vrata, full oprema, reg. 1. g.., odličan, 1.999 €. Mob.098/268-540 ozn.5048 KUPUJEM vozilo ili skuter od vlasnika, povoljno, ispod cijene. Mob.098/9656-624 ozn.5049

POSAO TRAŽIMO medicinsku sestru u „Dom“, na neodređeno vrijeme, plaća odlična. Mob.091/576-5692 ozn.5038 PODUZETNIK nudi honorarni posao. Uvjeti: najmanje SSS i automobil. Predbilježbe za razgovor na mob.098/455-213 ozn.694e TRAŽIM konobare preko student servisa za ispomoć vikendom u noćnom klubu. Mob.091/781- 0524, 099/774-4724 ozn.5053 AUTOPRAONA traži radnika. Javiti se od 08.00 – 15.00 h na 042/206-260 ozn.5046 TRAŽI se djelatnik/ica za posao agenta/ice za prodaju nekretnina. Uvjeti; najmanje SSS, posjedovanje vozačke dozvole B kategorije i vlastitog vozila. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c


Mali oglasi 49

01.12.2009

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvalite t a i d u g o g o d i š nj e iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c KR STOLARIJA - A K C I J A! Veliko zimsko sniženje pvc stolar ije do 50% popusta. Kod narudžbe preko 10.000,00 kn, nutarnje klupčice gratis. Obrada špaleta i svih završnih radova, besplatni odvoz stare stolar ije. Tel: 042/711-405, mob: 099/401-6622 ozn.95c

ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c BIOENERGIJA metodom Zdenka Domančića: iscjeljivanje svih psihofizičkih bolesti, podizanje imuniteta zdravim osobama. Školovani terapeut s višegodišnjim iskustvom. Korisnik određuje vrijednost terapije. Tel.042/210-966, Vjekoslav Mikić ozn.4998

PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel . 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana;

najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c KERAMIČARSKO – kamenarski radovi, manji objekti, kuće, stanovi – renovacije. Mob.095/533-4088 ozn.39c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja. Mob.095/8540-727 ozn.69c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste s o b o s l i ka r s k i h ra d ova , bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje električnih instalacija. Mob.098/450-486 ozn.156c VRŠIM usluge peglanja i čišćenja. Mob.098/285-811 ozn.154b NOVO! Selidbe sa uslu-

gom demontaže i montaže namještaja, povoljno. Mob.098/405-602 ozn.155b KNAUF SISTEMI: pregradni zidovi, spušteni stropovi, izrada svih vrsta toplinskih fasada, sa uhodanom dugogodišnjom ekipom. Mob.098/792-286 ozn.4868 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.4900 REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mob. 099/675-9713 ozn.700e KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.4933 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.4892 IZRADA stiropor fasada, bojanje starih; soboslikarski i ličilački radovi; izrada potkrovlja i zidova gipskartonskim pločama, povoljno. Garancija na izvedene radove. Rad i na moru! Mob.098/735-831 ozn.4943 PARKETI, laminati: postava novih, obnavljanje starih, brušenje i lakiranje; knauf sistemi. Brzo i kvalitetno! Mob.098/9066-889 ozn.4945 UMIROVLJENA profesorica podučava kemiju. Nazvati 091/500-8121 ozn.699e POSTAVLJANJE keramike i svi

manji građ. radovi. Kvalitetno i povoljno. Mob.098/894-753 ozn.4999 IZRADA unutarnje stolarije, futer štokovi ravni i zaobljeni, ulazna vrata, stepeništa i sve vrste namještaja po mjeri. Mob.098/952-5210 ozn.5000 TAPECIRAMO namještaj: krevete, francuske ležajeve, garniture, fotelje, stolce te vršimo popravak stolova i stolica, bajcanje, lakiranje. Mob.091/7955-981

ozn.5004 STOLARIJA „EXCLUSIVE“: izrada kuhinja; dječjih, spavaćih, dnevnih soba. Brza isporuka. Garancija. Mob.091/543- 8985 ozn.147b TAPETAR: presvlačim sve vrste tapeciranog namještaja, stolice, klupe, separeje. Mob.098/965-3443 ozn.198b SOBOSLIKAR: unutarnja bojanja, gletovanje, bojanje

RESTORAN TRATTORIA RUSTICA VARAŽDIN HALLEROVA ALEJA 9 VARAŽDIN

OGLAS ZA RADNA MJESTA KONOBAR I PICOPEKAR JAVITI SE NA TEL.040/311-207 ILI SLATI PONUDE NA ADRESU: RUSTICA d.o.o., I.G.KOVAČIĆA 6,40000 ČAKOVEC


50 Mali oglasi fasada, termofasade, postava laminata. Popust 30 %! Mob.098/1869-384 ozn.5006 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5007 ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144. ozn.690e PLASTI FICI RAN E kovane ograde izrađujemo. www. ti-pa.com. Tel. 098/208-217. ozn.690e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.691e AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Mob.099/3530-180 ozn.5019 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5036 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje te knauf sistemi. Rad i na moru. Mob.098/478-900 ozn.5043 KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857 ozn. 4910 KERAMIČAR kvalitetno postavlja keramičke pločice, kamen, mramor, klupčice, laminat. Mob.098/637-097 ozn.157b

ŠATOR, dimenzije 5,5 x 12 m s mogučnošću 2 x 6 m, dobro uhodan, posao od 25 godina tradicije, zbog odlaska u mirovinu prodajem. Uz to se prodaje pripadajuća registrirana prikolica. Sveukupna cijena 12.000 kn. Informacije: Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, tel. 040/895-132, mob.091/505-2265 ozn. 698e TAU ceramica: 50 % Novogodišnji popust na keramičke pločice do isteka zaliha. Mob.098/322-464 ozn.5054 C R I J E P d u p l i fa l c v i s ok i , ra b l j e n i , p ro d aj e m . Mob.098/284-282 ozn.28c PILIĆE 10 kn/kg živi i 16 kn/ kg očišćeni i purane 20 kn/ kg živi i 30 kn/kg očišćeni, prodajem. Može zamjena za kukuruz. Upitati kod Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284-807 ozn.83c INVENTAR (star 1g) od caffe bara “Freak” radi zatvaranja, prodajem: stolovi visoki i niski sa stolicama, šank 4m, ledomat, frižideri, comp sa programom, ventilacija, receiver Yamaha, zvučnici 2x150w, svjetleća reklama … 098/267-842 ozn.152c GROBNO mjesto sa uređenim spomenikom na Vžd. groblju (polje 13, red 10, broj groba 6), prodajem. SMS na mob.091/315-1997 ozn .140b ŠKRINJU, malo korištenu, prodajem. Tel. 230- 996 ozn.127b K R M A Č U o d 2 5 0 kg i svinjsku mast, prodajem. Tel.042/690-457 ozn.5009

PEČAR i KERAMIČAR: postavljam kamine (kalijeve peći) i keramičke pločice. Mob.091/5704-956 ozn.5024

ŠTEDNJAK Kaloreks, malo korišten, pod garancijom, prodajem. Mob.091/7252-277 ozn.5010

KERAMIČARSKI radovi: novogradnja, adaptacija, knauf sistemi, glazure, zidarski radovi. Mob.091/896-1397 ozn.5027

VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,VaraždinZagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.688e

A S T RO LO G I JA ! N a r u č i te izradu natalnog horoskopa ili horoskop za 2010. g. Saznajte što Vas očekuje! Mob.095/537-8582 ozn.5033

OSTALO SVE KOŽNE jakne u pola cijene (do isteka zaliha) „THOMA S“ – moda u koži. Ivana Gundulića 5 (Dućanska), Varaždin ozn.156b

PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepo kretne), cijena 2.000,00 kn. Mob.091/576-5692 ozn.5038

BOŽIĆNA drvca, obične i srebrene smreke svih visina, prodajemo. Mob.098/562-862, Piskač ozn.4996

VI NO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.688e PILIĆE za klanje, težine od 2,00 – 2,50 kg, cijena 11 kn/kg, prodajem. Mob.091/883-2094 ozn.5028 CRNO i bijelo kvalitetno vino (s markicom) i motokultivator Goldoni 14 KS, s prikolicom. Mob.091/585-1926 ozn.5040 DA S K E s u h e o r u b l j e n e (2,5 cm, dužine: 2, 3, 4 i 5 m) i jelovi vrhunci (oblice) dužine 4 m, ф 8 – 15 c m . M o b. 0 9 8 / 9 4 8 -2 4 3 6 ozn.5040 PILIĆI za klanje, težine 2,50 – 3,00 kg, dohranjeni šrotom, cijena 11 kn/kg. Horbec, Greda 140, 042/729- 027 ozn.5052

01.12.2009

OGRIJEVNO drvo bukva, grab, piljena i cijepana s dostavom, prodajem. Mob.091/188-7491, 099/741-8699 ozn.5055 PILIĆE za klanje, cijena 11 kn/kg, prodajem. Moguća dostava. Mob.092/222-4476 ozn.5056

KREDITI NOVO, novo na tržištu! Posrednička agenc ija nudi najpovoljnije kredite, od 5.000 € na više, bez depozita i jamaca, do 10 g., sa minimalnim troškovima. Zatvaranje postojećih zaduženja. M o b. 0 91 / 8 81- 8 5 4 8 , 099/692-65 42 ozn.201a KREDITI: drukčiji od drugih! Bez HROK-a, mogućnost rate do 2/3 primanja za umirovljenike i d.d.. Dugogodišnje iskustvo, niz opcija, besplatno i brzo. Mob.098/1375-727 ozn.198a

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 15.000 €; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c KREDITI, pozajmice, bez HROK-a i C/L, s čistim odrescima, zatvaranje postojećih kredita, razne kombinacije, diskretno. Natalija, 095/901-1446 ozn.5051

Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C . L . N u d im o p o s a o! Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI: 17.000 € do 1/2 plaće, 7.000 € na ostatak plaće ili mirovine, zatvaranje C/L. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4878 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.144c BRZI KREDITI na mirovinu ili plaću zaposlenih u državnoj upravi i većim firmama bez jamaca! Postojeća zaduženja ne smetaju! Info: 091/551-5616, 098/1621-797, Tomislav ozn.169c KREDITI gotovinski i hipotekarni na sva primanja. D a n i ca , 0 9 9 / 5 7 9 - 5 7 1 2 , 042/321-144 ozn.152b KREDITI na čiste mirovine već od 1.000 kn. Sanja, 042/321-144, 099/791-4746 ozn.152b KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €. Brzo i profesionalno. Zvonko, 042/321-144, 095/5133-416 ozn.152b

NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5005 KREDITI gotovinski, hip o t e ka r n i i s t a m b e n i , kta 3-6,5 % do 1.000.000 €. Mob.098/162- 9880 ozn.5013 EXPRES krediti i pozajmice do 25.000 €, rješavamo C.L., za zaposlene i umirovljenike. Mob.099/7866-758 ozn.5014 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5025

SJEĆANJE

STJEPAN KUČINA 28. IX. 2004. – 28. IX. 2009. Peta godina prolazi, a na Tvom grobu još uvijek podrhtava plamen svijeće, zato znaj da Te nikad nitko zaboravit’ neće. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na našeg dragog

JOSIPA CANJUGU 01. XII. 2002. – 01. XII. 2009. S bolom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Zauvijek si u našim srcima. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ANA NOVOSEL 06. XII. 2002. – 06. XII. 2009.

NOVO! Krediti za zaposlene u obrtu, povoljni na ostatak plaće i inozemne mirovine. Mob.098/291-446 ozn.5035

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcima zauvijek čuvamo!

DO 50.000 kn u 48 h, na ostatak plaće od 1.500 kn i inozemne mirovin e . M o b. 0 9 1 / 2 5 6 - 6 6 4 1 ozn.5037

ZAHVALA

REALIZI RAMO sve vrste kredita za zaposlene. Za umirovljenike do 75.000 k n . M o b. 0 9 1 / 1 5 8 3-7 7 3 ozn.5041 NAJPOVOLJNIJI krediti! Umirovljenici čistih mirovina do 75.000 kn, zaposleni do polovice i na ostatak primanja. Rješiva C.L., Slavica, 091/9043-612 ozn.5050 FENOMENALNI umirovljenički krediti na čisti odrezak 75.000 kn. Do polovice i na ostatak plaće 17.000 €. Gđa. Ivana , 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.5052 NAJNOVIJI krediti bez jamaca te bez gledanja C.L. do 15.000 €. Pozajmice do 20.000 kn odmah! Krediti na ostatak plaće. Povoljni za umirovljenike. Inf: Marija, 099/199-2710 ozn.5057 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5018 AKCIJA! Posebne pogodnosti – umirovljenici! Krediti na ostatak primanja, pozajmice do 50.000 kn, odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5035

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c B RAČN I par traži bračnog para za prijateljstvo. Mob.099/677-667 ozn.5011 MUŠKARAC s obvezom, 52 g., 173/78, traži ženu za intimno druženje. SMS/poziv: 095/859-7674 ozn.5016

Obitelj: Keretić i Bužanić

Dana 20. 11. 2009. godine, blago nas je u Gospodinu u 90. godini života napustio naš dragi tata, dedek

MIRKO HUHOJA Veliko hvala rodbini, prijateljima, susjedima, kumovima i znancima na lijepom ispraćaju na vječni počinak. Po dobru ćemo Te pamtiti i u srcu čuvati! Ožalošćeni: supruga Terezija, djeca Marica, Milica i Josip s obiteljima, unuci, sestra Katica

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

već od kuna!

100

MALI OGLASI već od 40 kuna Telefon: 290 774 Predaja oglasa: VARAŽDIN: Ulica Ivana Milčetića 13 i I. Gundulića 4 LUDBREG: AROMAMEDIA d.o.o. Dom zdravlja Ludbreg/I. kat, Vinogradska 1 Ponedjeljkom - prijam malih oglasa samo u Ul. I. Milčetića 13!


Zahvale i sjećanja 51

01.12.2009

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog

IVKA

SJEĆANJE

LUKA

NOVOSEL

TOME KUZMIĆA preminulog 15. 11. 2009. u 74. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, osoblju ambulante Cestica i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili nam sućut, okitili mu odar cvijećem i svijećama te ga ispratili na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Ivanu Košiću na riječima oproštaja i molitve. Svima od srca hvala!

10. 01. 1973. – 10. 01. 2010. IVANKA KOŠUTIĆ † 08. 10. 1994.

DRAGUTIN KOŠUTIĆ DUNJA IVKOVIĆ † 08.07.1986. † 02. 12. 2008.

Da nam se duše sastanu.

06. 12. 1959. – 06. 12. 2009.

U mislima i molitvama uvijek s vama. Vaši najmiliji Hvala svima koji vas se sjećaju.

Obitelji Ivković i Pajtlar

Supruga Dragica, kćeri Ana-Marija i Nevenka s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenu nećakinju i sestričnu

na voljenog

SLAVKA ŠKARIKU 05. 12. 2001. – 05. 12. 2009.

DUNJU IVKOVIĆ

Počivao u miru Božjem.

02. 12. 2008. – 02. 12. 2009.

Josipa, Ana, Ida, Elizabeta, Nenad

Zauvijek u našim mislima i srcima.

U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen.

Obitelj Pajtlar

Tvoje supruga i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN GRADEČAK 30. XI. 1999. – 30. XI. 2009.

Vrijeme prolazi, sjećanje na Tebe živi trajno.

IN MEMORIAM

STJEPAN KORENT - PIŠTA

DUNJI IVKOVIĆ † 02. 12. 2008.

05. XII. 2005. – 05. XII. 2009. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

Najboljoj maturantici Prve gimnazije Varaždin u šk. god. 2006/07.

Tvoji: supruga Marija, sin Milivoj, snaha Ana te unuci Gordana i Dejan

ZVONKA GRGIĆA

na

Tvoj 8.d. s razrednicama Jadrankom Vlah i Anđelom Pintarić.

SJEĆANJE

na našeg dragog 01. 12. 2003. – 01. 12. 2009.

Tvoje slike i koraci još su posvuda tu, stvarajući posljednju uspomenu.

Tvoja supruga s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

DUNJU IVKOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem.

IVAN DOMBAJ 29. XI. 2003. – 29. XI. 2009.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MATIJA LUKEC 02. 12. 1999. – 05. 12. 2009. Deset godina prođe kao tiha rijeka, Ti si s nama u mislima i molitvama dovijeka. Supruga Slavica, sin Miroslav, unuci Valentino i Leon

najbolje godine

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

SJEĆANJE

ĐURO BUKAL 02. XII. 1989. – 02. XII. 2009.

na mamu, punicu, svekrvu, baku i prabaku

Dvadeset Te godina crna zemlja krije, vrijeme zaborav donijelo nije.

na brata

JOSIPA MATKOVIĆA 30. XI. 2005. – 30. XI. 2009. Hvala svima koji Te se sjećaju i zastanu kod Tvog vječnog počivališta. Brat Zvonko sa svojom obitelji

Tvoji najmiliji

KATICU ZRINSKI

SJEĆANJE

30. XI. 2008. – 30. XI. 2009.

SJEĆANJE

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.

ANTUN BANFIĆ

Tvoj sin Vlado, snaha Božica s obiteljima ***

Ne briše Te godina, nit’ Te skriva tama. Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.

PAVAO USKOKOVIĆ

30. 11. 2007. – 30. 11. 2009.

05. 12. 2008. – 05. 12. 2009.

Vrijeme prolazi, sjećanje na Tebe živi trajno.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

Tvoja kći Slavica s obiteljima ***

SJEĆANJE

Uvijek si u našim mislima.

na supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

Tvoj sin Stjepan s obiteljima

DANIJEL HRUŠKAČ 04. 12. 2007. – 04. 12. 2009. SJEĆANJE

Uvijek mislimo na Tebe.

na dragog i nezaboravnog supruga i oca

Supruga Anđela, kćeri Olivera i Sanja s obiteljima

JOSIPA CRNČECA 02. XII. 1991. – 02. XII. 2009.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem.

na drage roditelje

Tvoji Dubravka, Matija i Nikola

STJEPANA HORVATA 04. XII. 2001. – 04. XII. 2009. S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog supruga i tatu

PETRA BARTOLA 05. 12. 2006. – 05. 12. 2009. Supruga Dragica i kćeri s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca i djeda

BOŽIDARA BLAŽIJA 30. 11. 2004. – 30. 11. 2009.

JOSIPU BOŽIĆ

DRAGUTINA BOŽIĆA

20. VIII. 2007. – 20. VIII.2009.

30. XI. 1993. – 30. XI. 2009.

Pet godina, a kao da jučer zajedno smo bili, tako je to kad ode netko jako, jako mili.

Smrt je jača od života, ali nije od ljubavi koju nosim u svom srcu.

Tvoji: supruga i djeca s obiteljima

Vaša Nevenka

na voljenu

ZORICU HRMAN rođ. BOROVEC 02. 12. 2003. – 02. 12. 2009. Zauvijek si s nama u našim srcima. Tvoji: suprug Drago, kći Milica, zet Josip i unuka Vlatkica


52 Vaš kutak

01.12.2009

STARI NJEMAČKI LIJEČENJE FENIČKI ENERGIJA DIZAJNER POMOĆU MEDA GRAD BOLIDA

HRVATSKA PRILIČNO MORSKA GLUMICA NOGOMETNA NONI ROSE RIBA TEŠKA REPREZENTACIJA

Stjepan Bonev

GALIJ

NE OTIĆI

JAK, MOĆAN

Što čitati?

H Zeleno i plavo stihovlje

POGIBELJNO KOLUMBOVO OTKRIĆE

STANOVNICI RIMSKOG CARSTVA

U TO VRIJEME “RIBONUKLEINSKA KISELINA”

PRIZEMLJITI ZRAKOPLOV DUŽINA U METRIMA POKLONJEN

ŠILJAK OLOVKE POČISTITI (španj.) PRIJATELJ U BOSNI

EGIPATSKI BOG TAME

MADONNINA PJESMA ZADARSKI BISKUP

MJERNA JEDINICA ZA POVRŠINU TUNIS

POKAZNA ZAMJENICA KĆI KRALJA AGAMEMNONA ČASAK

KRISTINA IVEKOVIĆ PIJUK ŠUMSKA KREDA

KISIK

NAPOLJU KARLOVAC

TRZALAČKI INSTRUMENT SLOVENSKA PJEVAČICA GOTAR

ANGELINA JOLIE JOD GLUMICA BERISHA

PREURANJEN

Vrtoglavica Uzduž i poprijeko Tim bilding vu reštu

zločesta

vu Remetincu

T

TURIZAM Kontinentalna Hrvatska u oku fotoaparata

Revija turističke fotografije u Centru za kulturu Čakovec

Piše: RADAR

urističke agencije „Malo vitra“, „Netjak“ i „Maček“ vu turističku su ponudu države vu banani uvele novi ekskluzivni program : tim bilding (kaj ga pišeju team building), vu reštu vu Rementincu. Program je namenjen menađerima i direktorima iz Haca, Podravke, Hažeja, Hepa i drugih vrlih tvrtki, profesorima kaj radi prodavleju ispite iz Ekonomskog i Prometnog fakulteta, poreznim inspektorima i drugima kaj čube vu reštu vu Remetincu. Program je i za tugujuću rodbinu, fiškale i poslovne ortake zaprtih vu reštu. Program nudi jenodnevne i vikend aranžmane a uključuje i razgledavanje mesta s ovlaštenim vodičem, ručak vu restoranu „Bilo nam je, ve nam više nebu“ i druge pogodnosti. U ekstra ponudi je i kratki izlet za javne bilježnike tak da im vu reštu zaprti menađeri moreju potpisati ugovore kojima dionice, peneze i hrpu nekretnini kaj su drpili davleju u vlasništvu svojim najbližima. Ovaj program se zove Juha Marinec. Uz doplatu se more koristiti i program „Pečeni odojak“ za bolšu probavu,“ Zovi, samo zovi“ za brzi odabir mobitela po želji i „Beli prah“ za lakši boravak med četiri zida. Broj noćenja vu Remetincu je v stalnom porastu.

Piše: IVICA ZAMODA

Č AKOVEC - Peta međunarodna rev ija tur ističke fotografije kontinentalne Hrvatske još se u Centru za kulturu može razgledati do 14. prosinca. Na “ Tour photo 20 0 9 .” odazvali su se fotografi, osim iz Hrvatske, i iz BiH i Poljske. Selektor Kruno Heidler odabrao je za izložbu 132 fotografije od 62 autora. Odlukom žirija Oliver Bešić

N

agrada je pripala i varaždinskom fotografu Nevenu Jurkoviću iz Osijeka pobijedio je svojim “Ribarom s Drave”, a jednu od drugih nagrada osvojio je za fotografiju “Lokomotiv” Neven Jurković iz Varaždina kojemu su još izloženi “Bike City” i “Smjena straže”.

Medju

Nagradu sponzora Fotofan iz Varaždina dobio je Ivica Brlić iz Davora za “Novo putovanje”. Glasači na stranici

www.fotosavez.com donijeli su prvo mjesto Vinku Šebreku za “Čudesnu ljepotu Korane”. Već naslovi fotografija su rječiti sami po sebi i njima se, ovaj put samo očima, hodočasti mnogim zadivljujućim krajolicima i vizurama u Lijepoj Našoj: Jutro u Zagorju, Park u Koprivnici, Zora na Dunavu, Pred kišu u Frankovcima (Međimurje), Posljednji snijeg na Velebitu, Špilja Vrelo kod Fužina, Đurđevački pesci, Pojilo na Lonjskom polju, Klet Obrežje kod Gornje Reke, Zima na selu Gornje Sredice, Jezero Sabljaci blizu Ogulina, Jutro na Pleševici. Organizatori revije “Tourphoto 2009” bili su Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije, Centar za kulturu Čakovec i Foto kinoklub Drava iz Đurđevca, a sponzori i donatori županijske turističke zajednice na sjeveru Hrvatske. “Nagradama želimo potaknuti što veći broj turista, ljubitelja prirode, hodočasnika, gastronomada, poklonika kulturnih i povijesnih znamenitosti da na svojim putovanjima

fotoaparatima zabilježe i ovjekovječe veliku raskoš ponude koja goste čeka u kontinentalnom dijelu Hrvatske”, napisao je u katalogu izložbe Vladimir Šadek, predsjednik Turističke zajednice.

Davor Dolenčić (2. nagrada)

Zvonko Radičanin (pohvala)

Nenad Slukić, Zeleno i plavo, TIVA - Tiskara Varaždin, 2009. Poslje dnj ih n eko liko tjedana u ovoj rubrici predstavljam izdanja varaždinskih nakladnika, jer izdanja su im dobra. Iako u Tivinoj nakladi, zbirka pjesama “Zeleno i bijelo” u prvom je redu drugi autorski projekt Nenada Slukića, poznatog varaždinskog odvjetnika koji već duže vrijeme i piše, a odnedavno i objavljuje samostalne pjesničke zbirke. O respektabilnom prvijencu, zbirci “Bijelo” svojevremeno sam opširno pisao na našem “Kulturnom obzoru”, a i nova zbirka “Zeleno i plavo” zaslužuje podjednaku pozornost. Teško je, zapravo, reći jesu li Slukićeve knjige zanimljivije zbog svog sadržaja i lijepe opreme, ili pak zbog vrlo atraktivnih i neobičnih promocija. Tako je i nova zbirka “Zeleno i bijelo” u subotu, 28. studenoga, predstavljena u Klubu “Europa media” pred gotovo 200 posjetitelja, a da se o samoj knjizi nije uopće govorilo na uobičajeni način, nego su, u programu koji je osmislila Barbara Rocco, stihove interpretirali glumci Nada Klašterka, Nada Rocco, Mar inko Prga i mladi (i nadareni) Filip Eldan, u jednom “video spotu” pojavio se Zdenko Brlek, glazbeno je sve pratio Petar Eldan, pjevala je Lukrecija, bilo je i plesnih točaka, a vidjeli smo i duhovit film u režiji Sanjina Rožića u kojem su o autoru govorili članovi njegove obitelji i prijatelji. Sama zbirka pokazuje izvjestan otklon od prve, jer Slukić nudi duže pjesme s kraćim, zaokruženijim i vezanijim stihovima. Zaokruženiji je i motivski spektar, jer, kako već sam naslov sugerira, pjesme nerijetko izražavaju njegovu opčinjenost prirodom, ali mnogo je pjesama kojima se izražava prosvjed zbog negativnih pojava u aktualnom hrvatskom trenutku. U svakom slučaju, Slukić i nadalje nudi štivo koje je, a to je ono što je možda i najvažnije, razumljivo i prijemčljivo za najširu publiku!

Denis Peričić


Vaš kutak 53

tomislav makaj

01.12.2009

Djevojka s lepezom

Vicevi!!! Miljunaš Žena i ja smo iz kreveta gledali na TV “Tko želi biti milijunaš”. Okrenuo sam se prema njoj i upitao: “Hoćeš se seksati?”. “Ne”, odgovorila je. Upitao sam: “Je li to tvoj konačni odgovor?” Nije me ni pogledala kad mi je rekla: “Da, to je moj konačni odgovor!” Tada sam rekao: “Dobro, onda bih iskoristio joker ‘Zovi’ I tad je počela frka... Nevolje s šišmišima

Vise dva šišmiša na grani, a treći stoji uspravno. “Što je ovim?” - upita jedan od njih. “Ne znam”, odgovara drugi. “Bio je normalan i onda se odjednom srušio!”

Nogometni vic

Slovenska nogometna reprezentacija je pobijedila Rusiju. Ruski predsjednik Medvedjev je vidno razočaran otišao kući. Jučer ujutro je slovenski predsjednik Turk primio telegram! “Čestitam vam na pobjedi i odličnoj igri. STOP. Stvarno ste dali sve od sebe i bili bolji. STOP. Plin. STOP. Nafta. STOP.”

FILM – VIDEO – KINO

Poslovna lekcija

Prodavač, službenica i direktor odoše na ručak i na stolu u restoranu nađoše staru svjetiljku. Protrljaše je, a iz nje izađe duh u oblačku dima i reče: “Obično ispunjavam tri želje, ali troje vas je pa ću svakome od vas ispuniti po jednu.” “Prvo meni!”, reče službenica, “Želim biti na Karibima, voziti gliser i da me ne zanima ništa na svijetu.” I ona nestade. Prodavač, u čudu, reče: “Ja sam sljedeći! Ja sam sljedeći! Želim biti na Tahitiju, ležati na plaži sa svojom privatnom maserkom i zauvijek biti okružen pina-coladom i ljubavlju svog života.” I on nestade. “Ti si na redu.”, reče duh direktoru. A on reče: “Želim da se ovo dvoje poslije ručka vrate u ured.”

Vrana

Vrana je cijeloga dana sjedila na drvetu ne radeći baš ništa. Zeko je ugleda i upita: “Mogu li i ja sjediti kao i ti i ne raditi ništa cijeloga dana?” Vrana odgovori: “Naravno, zašto ne?” I zeko sjedne na zemlju ispod vrane, pa počne dremuckati. Iznenada se pojavi lisica, skoči na zeku i pojede ga.

Monitor

Tehnička podrška internet providera: ‘Gospođice, što je sad na vašem monitoru?’ ‘Ružičasti medo kojeg mi je dečko kupio!’

Vicky Cristina Barcelona 8/10 Amerikanke Vicky (Rebecca Hall) i Cristina (Scarlett Johansson) provode ljeto u Barceloni odsjedajući kod Vickine rodjakinje Judy. Vicky je praktična i tradicionalna, vjerna svom pragmatičnom i rijetko romantičnom dečku Dougu. Cristina je pak spontana i nesigurna u svoje životne ciljeve, a pošto je nedavno izašla iz veze, slobodna je za nova iskustva. Na jednoj izložbi djevojke upoznaju umjetnika Juana Antonia (Javier Bardem). Njih troje se uskoro nađu u vrtlogu strasti, vina i umjetnosti. Cristina je oduševljena, a Vicky skeptična prema novim životnim iskustvima. No, Juan Antonio još je pod dojmom nesretne ljubavi sa svojom nestabilnom bivšom ženom Marijom Elenom (Penelope Cruz). „Vicky Cristina Barcelona“ film je njujorškog neurotika Woodyja Allena, višestrukog oscarovca (Annie Hall, Hannah i njene sestre), koji je posljednjih godina pomalo počeo štancati filmove. Opće mišljenje glasi kako je ovo privlačna i misteriozna tragikomedija, koja će lako šarmirati svoje gledatelje prekrasnim ambijentom i odličnim glumačkim ostvarenjima.


54 S raznih strana

01.12.2009

DOZNAJEMO „Krijesnice“, obasjavači za pješake, odnedavno se mogu nabaviti i u Hrvatskoj

KNEGINEC

Za djecu 800 poklona KNEGINEC GORNJI - Povodom blagdana svetog Nikole u četvrtak, 3. prosinca, održat će se priredba u sportskoj dvorani Osnovne škole Kneginec s početkom u 18 sati. Učenici Osnovne škole i djeca iz Dječjeg vrtića Bubamara pripremili su te će održati prigodne nastupe uz blagdan Svetog Nikole. Općina Gornji Kneginec ujedno će tom prigodom darivati okupljenu djecu s općinskog područja s 800 prigodnih poklon–paketa.

Budite vidljivi da bi bili sigurniji u prometu! Pri smanjenoj vidljivosti, ovaj finski patent „otkriva“ vas vozačima Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

BREZJE - Jeste li znali da vas, ako noću na svojem odjevnom predmetu nemate baš nikakav reflektirajući materijal, vozač može teško primijetiti na udaljenosti većoj od 25 metara? I da je to minimalna duljina kočenja, odnosno zaustavljanja vozila koje se kreće brzinom od 50 kilometara na sat? Još gora je situacija s djecom – pješacima, ali pametni Finci već odavno ovom problemu doskočili su malim reflektirajućim predmetom – “krijesnicom“. Što je zapravo krijesnica, čemu služi i odakle mu ideja da ovaj zgodan patent plasira na hrvatsko tržište, doznali smo od Duška Nagrajsalovića iz Brezja kod Čakovca.

Nevidljivi pješaci

STIŽE I MIKŠIĆ

U četvrtak kod Turista VARAŽDIN - I Boris Mikšić, kandidat za predsjednika RH čiju kandidaturu podržava Hrvatska stranka rada, posjetić će Varaždinsku županiju, odnosno Varaždin. U četvrtak, 3. prosinca, najprije će boraviti u Ivancu, gdje će gostovati u radio emisiji između 9 do 10 sati, a zatim odlazi u Varaždin. Tu će također gostovati na radiju, i to na Radiju Aktiv od 11 do 11,30 sati, zatim će se oko 11.45 susresti sa svima zaniteresiranima za njegov program ispred hotela Turist gdje će održati i konferenciju za novinare.

- Krijesnica je zapravo od plastike izrađeni reflektirajući obasjavač za pješake, odnosno jednostavno sigurnosno sredstvo koje se drži u ruci prilikom šetnje u mraku i u uvjetima smanjene vidljivosti.

Ona može umanjiti rizik od nezgoda i cjenovno je jeftino sredstvo koje povećava osobnu sigurnost. Trebali biste je nositi uvijek kad idete u šetnju po mraku ili u uvjetima slabe vidljivosti. Naime, najviše prometnih nesreća događa se u naseljenim i urbanim područjima, gdje od zalaska sunca gotovo uvijek svijetli ulična rasvjeta. Istina, ona pomaže

k

rijesnice stoje samo 12 kuna, a mogu se nositi i kao modni detalj da vidite kuda hodate, ali to ne znači da ste vi ili vaše dijete jako vidljivi – pojašnjava Duško Nagrajsalović čija se tvrtka Gradnet ozbiljnije počela baviti uvozom krijesnica krajem 2008. godine. Zanimljivo, njihovu učinkovitost prepoznali su u pojedinim policijskim upravama, pa su ih primjerice djelatnici PU međimurske u akciji Biti vidljiv – biti siguran, besplatno dijelili pješacima.

Krijesnica se drži u ruci ili obješena kao privjesak, a vozaču omogućava da brže uoči vaše dijete

U nju su se radi sigurnosti školske djece uključile Općine Belica, te Štrigova, ali i Karlovačka županija. - Raduje me da sve više odgovornih ljudi spoznaje značaj dodatne sigurnosti koju pružaju Krijesnice, ali treba znati da i Zakon o sigurnosti prometa na cestama u

članku 127. stavku 1. propisuje obavezu nošenja reflektirajućeg materijala pri kretanju noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti. U protivnom, ako niste osvijetljeni, možete biti kažnjeni s 300 kuna – upozorava Duško Nagrajsalović. Krijesnice su lijepo dizajnirane, mogu se nositi kao modni

detalj prišivene na odjeću ili kao privjesak. Trenutno su po maloprodajnoj cijeni od 12 kuna dobavljive na benzinskim crpkama Mobenza i u knjižari Ivona u Šenkovcu. Idealan su i koristan poklon za Božić, a više detalja možete doznati na telefon 098/312-141.

NAJAVLJUJEMO Tradicionalna, 12. Lions noć u hotelu Turist u subotu, 12. prosinca

Stižu Željko Pervan i Telefon Blues Band

Članovi Telefon Blues Banda

VARAŽDIN – Svi oni željni zabave i smijeha, ali i dobre kapljice i jela, ne bi trebali propustiti tradicionalnu, 12. po redu, dobrotvornu Lions noć koja će se u organizaciji Lions cluba Varaždin i Leo cluba Varaždin održati u subotu, 12. prosinca, u varaždinskom hotelu „Turist“ s početkom u 19.30 sati.

Naime, dobru zabavu uz kulinarske delicije nagrađivanih kuhara varaždinskog hotela i odlično vino iz svetourbanskih podruma obitelji Lovrec, jamči poznati zagrebački zabaljač Željko Pervan iz Večernje škole te Telefon Blues Band koji će osiguravati pravi glazbeni doživljaj i ples do kasno u noć.

Tijekom večeri, kroz koju će voditi voditeljica Andreja Loparić, organizirat će se i aukcija slika vrhunskih hrvatskih likovnih umjetnika, a sav prihod namijenjen je humanitarnom radu i djelovanju Lions kluba Varaždin, doznajemo u Lions cubu Varaždin. Rezervacije i prijave za Lions noć u klubu primaju

zaključno sa srijedom, 9. prosinca 2009. godine, i to na e-mail dhuljev@infodesign.hr ili telefon broj 098/379-194 (D. Huljev). Tako se ujedno mogu dobiti sve dodatne informacije ili odgovori na pitanja u vezi ovog događanja koji svojim sadržajem jamči kvalitetan odmak od svakodnevice.

ADVENT – Jeftini dekorativni adventski vijenčići mogu vam upropastiti blagdane

Radujte se, ali uz oprez s paljenjem svijeća! U ljudskoj povijesti čovjek je nastojao obilježiti događaje izradom simboličnih uresa u svom okruženju. Adventski vjenčić jedan je od najprimjerenijih ukrasa i nagovještenja, radosnih trenutaka nadolazećih božićnih blagdana.

Prodaje se svašta

Uz samu simboliku svijeća, o zelenim dekoracijama bit će govora na jutarnjim zornicama, ali i u raznim glasilima. Autoru ovog članka je namjera upozoriti na moguće neželjene posljedice kod paljenja svijeća na vjenčiću.

Stoga sam obišao niz mjesta na kojima se prodaju gotovi adventski vjenčići ili pak potrebni ukrasi za

s

vijeće moraju imati zaštitu od mogućeg zapaljenja vjenčića njihovu samoizradu. Utvrdio sam da je gotovo sva ponuda isključivo dekorativne namjene. Ni u kom slučaju na takvim vjenčićima ne palite svijeće jer je sav materijal od kojeg su izrađeni

izrazito zapaljiv, a svijeće nisu protupožarno odvojene od podloge. Ako ste kupili ili već posjedujete adventski vjenčić sa svijećama bez zaštite od zapaljenja, isključivo ga koristite samo kao ukras sa strogim upozorenjem ukućanima da ne pale svijeće. Ako postoji opasnost da je netko ipak upali, vjenčić stavite na vatrootporan tanjur koji bojom odgovara dizajnu vjenčića. Za paljenje svijeća možete sami izraditi jeftiniju verziju. Četiri svijeće zalijepite na keramički prigodan tanjurić. A još sigurnije rješenje je da plutajuće

svijeće stavite u posudu s vodom. Okolo nje posložite zelene grančice s ukrasima. Ako pak sami izrađujete adventski vijenčić, svijeće na vjenčić učvrstite originalnim držačima. Ako ih ne možete nabaviti, tada izrežite nekoliko slojeva kuhinjske alufolije u obliku tanjurića čiji je promjer nekoliko centimetara veći od debljine dna svijeća, probušite tanjuriće u sredini debljom žicom pa na nju nabodite svijeću, a zatim drugi kraj žice učvrstite u vjenčić. Zapamtite - otvoreni plamen nikada ne ostavljajte bez nadzora! Franjo PAVETIĆ

Sa svijećama - oprezno


Vodič 55

01.12.2009

VARAŽDIN Kino GAJ od 3. do 8. prosinca u 17.45 i 20.15 sati: 2012 ZF, triler, film katastrofe

HNK Varaždin

Subota, 20 sati POVRATAK RATNIKA predstava Lj. Kerekeša Nedjelja, 21 sat DEBITANTI predstava Lj. Kerekeša Ponedjeljak, 11.30 sati svečana sjednica Gradskog vijeća u povodu Dana grada i 800. obljetnice slobodnog kraljevskog grada uz scenski prikaz “Varaždinska stoljeća” autora N. Škrabe, u režiji K. Krčar

FOTO NATJEČAJ

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu
 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati 
 • Odjel za mlade, odjel strane 
literature i odjel Banfica 

 
 ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati 



 

 četvrtak, petak:
7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad
 Godišnja izložba ostvarenja Udruženja hrvatskih arhitekata za 2009. godinu Strossmayerovo 
šetalište 7, 
 tel. 042/212-918 
 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: 
od 10 do 18 sati 


 

 
 


 - nedjeljom: od 10 do 13 sati 













- ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
 

 

 

 • Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u 19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009. • Entomološki odjel,
 Stalni postav svijeta kukaca 
 



 Dodirom do spoznaje 
(postav za slijepe i slabovidne)
 



 

 
 - utorak – subota od 10 do 18 sati





 - nedjeljom od 10 do 13 sati 



 

 
 


 


- ponedjeljkom i blagdanom
zatvoreno 


GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin 




 


 
 
 Zbirka Miljenko Stančić
 Trg Miljenka Stančića



 
 tel. 
042/311-312, 098/276-249 







 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom 
zatvoreno 

 
 - za grupe posjet moguć prema dogovoru 
 
 
 
 
• GALERIJA ZLATI AJNGEL - Izložba Marija Čaušića • GALERIJA PRSTEC
 
 S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca 




 - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu

 042/212 000, 098/56 95 20 
 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130,

tel. 042/241-841, 098/919-0763 






 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

- premijera lutkarske dječje predstave kazališne družine Pinklec

ČAKOVEC


CENTAR ZA KULTURU

Centar za kulturu Četvrtak, 20 sati Tribina ČČ NAJLUĐA PREDSTAVA NA SVIJETU Mladena Gavran od 5. do 8. prosinca u 18 sati: BOŽIĆNA PRIČA američka obiteljska fantazija u 20 sati: JULIE AND JULIA biografija, komedija, romantična drama Nedjelja, 16 sati GAŠPAR U AKCIJI

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo Vašu fotografiju ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija biti će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo Vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE

Ivana Đurin, Klara Đurinić, Franka Golub, Lana Stanko, Amalia Vrbančić, Gabrijela Jagečić, Matea Varović, Lejla Gereci, Lana Breški, Tena Nuić, Lucija Srbljinović, Tena Medved

DJEČACI

Mihael Magić, Nikola Višić, Fran Grđan, Andro Špoljar, Borna Mežnarić, Bartol Romić, Patrik Bunić, Josip Bobek, Bruno Fodrek, Martin Dukarić, Mateo Magić, Dorian Bošnjak, Nikola Pozder, Mihael Filipović, Ivan Kruljac, Luka Repnjak, Lovro Kovač

Vjenčani Ivana Huđ i Mihael Cesarec, Rajana Šarac i Danijel Novosel

Umrli Vedran Rihtarić

Stanko Labaš (74), Velimir Njegovec (50), Stjepan Sabljak (76), Vladimir Korade (79), Marija Martinčević (57), Rozika Vujec (82)

www

regionalni.com

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – IDE NA HLADNIJE - Na samom smo početku prosinca, mnogima najdražeg zimskog mjeseca, a nekima i najdražeg mjeseca u godini. U idealnim okolnostima u ovome mjesecu očekujemo lagani zimski ugođaj, snijeg i bjelinu koja daje pravi predblagdanski ugođaj pred Božić, ali nije to uvijek tako. Čini se da će ova godina biti suprotna našim željama jer se, barem prvih desetak dana prosinca, prava zima ne očekuje. Istina, sljedećih dana bit će hladnije, ali pravi zimski ugođaj još ćemo pričekati. Možda ipak bliže Božiću… (prognozu izradila udruga Crometeo 30.11.)


56 Zadnja

01.12.2009

Vratili se kumovi Prljavci su nastupili u sklopu predizborne kampanje Milana Bandića, a atmosfera je, kao i uvijek, bila odlična VARAŽDIN - Kumovi su se opet vratili na mjesto događaja. Tako bi se ukratko mogao opisati prošlotjedni nastup Prljavog kazališta u Varaždinu čiji je koncert bio poklon predsjedničkog kandidata Milana Bandića Varaždincima.

Poznati hitovi

siniša sović

Naime, Prljavci su zadnji put nastupali u Varaždinu u sv ibnju na ot vorenju preuređenog Trga kralja Tomislava i tada su na sebe preuzeli “kumstvo Korzu”. Tako su na varaždinskome Korzu “zapalili” atmosferu izvodeći svoje poznate hitove. Samom koncertu Prljavog kazališta i nastupu Milana Bandića prethodile su cjelodnevne pr ipreme za c ijeli događaj, praćene masom ljudi kako se ne bi ništa prepust ilo slučaju. A u koncertu su najviše uživali mladi koji nisu štedjeli ni glasnice ni energije da se zabave

do kraja. - Odlični su Prljavci, nema mi od njih boljih rekao je 17-godišnji Marko koji je na koncert došao sa svojim školskim prijatelji-

k

oncertu Prljavaca i nastupu Bandića prethodile su cjelodnevne pripreme ma. Ni djevojke nisu bile ništa manje oduševljene, ne samo glazbom, nego i

Mirjana Dančević ČAKOVEC - Mirjana Tomašević Dančević, rodom iz Pule, povjesničarka umjetnosti i autorica knjige

!

Kad dogradonačelnik gura gradonačelnika siniša sović

KONCERT Prljavo kazalište u Varaždinu

FOTOSI I SJENE

mjestom događaja. - Obožavamo kada su koncerti na otvorenom, kao što je ovaj na Korzu. Bolje nam je to od bilo kakvog kafića ili noćnog kluba - rekle su učenice varaždinske Tekstilne škole. (hh)

“Kako nacrtati osjećaj? Likovna terapija i (s)likovni dnevnik kao samopomoć”, otvorit će u Muzeju Međimurja u petak, 4. prosinca, u 18 sati, zanimljivu izložbu digitalnih fotografija. Naslov ciklusa je “Autoportreti - sjene i teksture grada” i njime bilježi međuodnos autoričine sjene i okruženja u Međimurju od 2007. do 2009., kao i ostale fotose nastale još diljem Europe i Japana. Izložba je otvorena do 18. prosinca. (iz)

KARIKATURA

Na otvorenju centra kreativne industrije BUKA, varaždinski gradonačelnik Dr. sc. Ivan Čehok svojim se vozilom našao u svježe nasutom pjesku što je stvorilo problem za kotače njegovom elektro-

automobila. U toj situaciji u pomoć je prvi priskočio dogradonačelnik koji je svojim mišićima pripomogao gradonačelnikovom elektromotoru da se vrati na asfaltnu podlogu. (dk)

Kajkavština

Najbolja knjiga VARAŽDIN - U Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” bit će u četvrtak, 10. prosinca, dodijeljena deveta nagrada “Katarina Patačić” za najbolje objavljeno kajkavsko književno djelo. U konkurenciji je devet

knjiga. Organizatori su Varaždinsko književno društvo i Matica hrvatska Varaždin. Odluku stručnog žirija obrazložit će Božica Pažur, gl. urednica časopisa “Kaj”. Početak priredbe je u 19 sati. (iz)

crta: Željko Pilipović


RT_289