Page 1

srijeda 16. prosinca 2015.

Elin Kostelić shutterstock

Ruski turisti

privatna arhiva

hr.rbth.com

U Soči na Zimske olimpijske igre došla sam puna predrasuda, a otišla sam oduševljena

Iako traže zamjenu za odmor u Turskoj, ruski turisti smatraju da je Hrvatska preskupa Prilog na osam stranica uređuje i objavljuje Rossiyskaya Gazeta (Rusija), koja preuzima potpunu odgovornost za sadržaj. Predano u tisak 14. prosinca 2015.

Nakon što je krajem 2014. odustala od plinovoda Južni tok, koji je iz Rusije u južnu Europu trebao ići po dnu Crnog mora, Rusija je našla novi način isporuke plina u Europu. U siječnju 2015. objavljena je nova maršruta plinovoda koji bi trebao ići preko Turske. No već su proljetos stopirani pregovori o projektu plinovoda. Rusija je morala pronaći alternativne varijante. Kao jedno od rješenja navodila se izgradnja Sjevernog toka 2 po dnu Baltičkog mora. Krajem studenoga 2015. Turski tok je zamrznut nakon što su turske Zračne snage oborile ruski zrakoplov Su-24.

TOP 5 događaja u ruskoj

ekonomiji u 2015. godini Od uništavanja tona i tona povrća do bankrota jedne od najvećih zrakoplovnih kompanija Anna Kučma tass

Nafta više ne hrani budžet

U listopadu 2015. ruska vlada objavila je da je Transaero, jedna od najvećih zrakoplovnih kompanija u Rusiji, bankrotirala. Tako je završena priča s avioprijevoznikom koji je predstavljao jednu od rijetkih konkurencija Aeroflotu. Uzrok kraha je riskantna strategija razvoja, a cijela ta situacija negativno će se odraziti na mobilnost Rusa i dovesti do povećanja cijena zrakoplovnih karata

5.

Središnja banka smanjila kamatnu stopu reuters

reuters

3.

4.

Bankrot zrakoplovne kompanije, druge po veličini u Rusiji rian

2.

Što je obilježilo ovu godinu

Rusija objavila da gradi novu rutu plinovoda, Turski tok

Nepostojanost naftnih cijena prisilila je vladu da odustane od uobičajenog trogodišnjeg plana budžeta te prijeđe na jednogodišnji plan. Nafta marke Brent pojeftinila je do 42,51$ za barel, a WTI – do 37,75$. Takva razlika - od 10 do 20 dolara - vrlo je važna za ruski budžet. Na kraju je donesena odluka da se napravi buždet samo za 2016., u kojemu će se njegova ravnoteža održavati na račun rezanja troškova predviđenih za obranu, obrazovanje, zdravstvo i komunalna pitanja.

Svakodnevni izještaji o ruskoj ekonomiji na hr.rbth.com

1.

U Rusiji uništeno stotinu tona povrća, sira i mesa

U kolovozu 2015. u Rusiji je stupila na snagu naredba o uništavanju namirnica koje su nakon uve-

denih sankcija na rusko tržište stigle “na crno”, bez certifikata. Tu je odluku potpisao Vladimir Putin. U Rusiji su počeli spaljivati proizvode koji su ilegalno dolazili na njezin teritorij. Kao jedan od argumenata navodilo se da su namirnice štetne za zdravlje sta-

novništva jer šverceri nisu imali certifikate. Prvi dan pod valjkom buldožera našlo se 319 tona prehrambenih proizvoda. Ta akcija izazvala je prosvjede među stanovništvom – 250 tisuća ljudi potpisalo je peticiju za ukidanje odluke. No ona je još na snazi.

Središnja banka krajem siječnja smanjila je kamatnu stopu sa 17 na 15%. Tijekom iduća tri mjeseca megaregulator (instancija koja nadzire bankovno i financijsko tržište, op. red.) smanjio ju je do 12,5%. Time je Središnja banka pokušala stabilizirati situaciju koja je nastala krajem 2014. kad su zbog snažne devalvacije ruski izvoznici ostavljali valutni prihod te su za isplatu poreza radije uzimali kredite u rubljama.


2

srijeda 16. prosinca 2015.

5

Igor Lukšić, potpredsjednik crnogorske vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija (drugi zdesna), te ministrica obrane Milica Pejanović (treća zdesna) na ministarskom sastanku članica NATO-a u Bruxellesu REUTERS

Corporate Identity Guidelines

Približavanje Crne Gore i NATO-a

Ruski razlozi protivljenju

Rusija smatra da ulazak Crne Gore u NATO neće pridonijeti sigurnosti Ruski političari i stručnjaci prilično su oštro reagirali na vijest o početku pregovora Crne Gore i Sjevernoatlantskog saveza

Članovi crnogorske helikopterske jedinice pripremaju rutinski let u vojnoj bazi blizu Podgorice REUTERS/Stevo Vasiljević

Vjačeslav Čarski “Čestitam Crnoj Gori. To je početak prekrasnog saveza”, izjavio je 2. prosinca Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO saveza, nakon što je objavljena odluka o početku pregovora s Crnom Gorom o ulasku te države u Sjevernoatlantski savez. U zajedničkoj izjavi ministara NATO-a istaknuto je da će “članstvo Crne Gore u NATO-u povisiti razinu sigurnosti u regiji i Saveza u cjelini”. Stoltenberg se posebno ogradio, rekavši da odluka “nije usmjerena protiv Rusije te se tiče samo Crne Gore i NATO-a”. Ruska pozicija o ulasku Crne Gore u NATO već je odavno određena. Još je u proljeće 2011. Sergej Lavrov izjavio da ulazak Crne Gore u NATO neće pridonijeti razvoju sigurnosti ni u regiji ni u Savezu u cjelini, a 2014. nazvao je moguće pripajanje Crne Gore NATO-u “neodgovornim i provokacijskim”. Sredinom studenoga Državna Duma obratila se skupštini Crne Gore te parlamentima država NATO-a i državama članicama OESS-a. U tekstu se isticalo da je “težnja režima Mile Đukanovića, koji je na vlasti već 25 godina, da stupi u NATO u proturječnosti s voljom većine cenogorskog naroda”. U Crnoj Gori u posljednje je dvije godine provedena agresivna kampanja za ulazak u NATO, a naglasak je pritom stavljen upra-

Aleksej Puškov Predsjednik komiteta ruske Državne Dume

vo na suprotstavljanje Rusiji. Prema rezultatima društvenih anketa koje je u lipnju 2015. objavio premijer Crne Gore Milo Đukanović, za ulazak u NATO glasalo bi 47 posto građana, a 43 posto bi bilo protiv. Međutim, prema naj-

poznatijem istraživanju agencije Damar, koje je provedeno u lipnju 2015., za članstvo u NATO-u izjasnilo se 41,6 posto Crnogoraca, dok je protiv bilo 39,7 posto. Pritom crnogorska opozicija optužuje vlasti za manipulaciju i poziva

se na unutarnji Vladin dokument Depeša, u kojem se 57 posto građana izjašnjava protiv ulaska u NATO, dok je 35 posto stanovnika za Savez, a 84 posto bi pristalo na referendum o tom pitanju. U članku najuglednijeg crno-

Tri teorije o tome kako će Rusija odgovoriti Sergej Željeznjak, zamjenik predsjednika Državne Dume, izjavio je za RBTH da će Rusija i Crna Gora “sad morati na odgovarajući način ograničiti kontakte u ekonomskoj i drugoj sferi”.Nikita Bondarev, voditelj Balkanskog sektora pri Ruskom institutu za strateška istraživanja, smatra da bi takve mjere ipak mogle biti kontraproduktivne, jer udaraju na obične Crnogorce i Ruse. Prema mišljenju stručnjaka, Rusija bi prije svega trebala

EPA

Očekivana reakcija

Đukanović nikako ne može prisiliti svoje sugrađane da zavole NATO pa svu krivnju prebacuje na Rusiju.

pokušati u regiji provesti općenacionalni referendum o pitanju ulaska Crne Gore u NATO. Stručnjak moskovskog Carnegie centra Maksim Samorukov smatra da je Balkan ‘“izgubio nekadašnju privlačnost” za Rusiju, jer više nisu aktualni energetski projekti kao što je, recimo, Južni tok. Drugim riječima, teško da će Rusija zbog ulaska Crne Gore u NATO “poduzeti neke ozbiljne praktične akcije na Balkanu”, zaključuje stručnjak.

gorskog portala Vijesti online u tekstu “Za Crnu Goru u NATO 70.000 građana više nego u veljači ove godine” piše se da su članovi opozicijskog Pokreta za neutralnost iznenađeni da se “za šest mjeseci broj protivnika NATO-a smanjio na nevjerojatnih 17,3 posto. Što je to moglo tako jako ujtecati na mišljenje građana?”. Kako je u ekskluzivnom intervjuu za RBTH izjavio Aleksej Puškov, predsjednik komiteta Državne Dume: “Đukanović nikako ne može prisiliti svoje sugrađane da zavole NATO pa svu krivnju prebacuje na Rusiju”. Nepovjerenje prema podacima crnogorske vlade u Crnoj Gori i izvan njezinih granica potkrepljuju i brojni korupcijski skandali po kojima je Đukanović poznat. Jednu od posljednjih optužbi iznio je ruski senator Franc Klinevič, koji tvrdi da je Đukanovićev režim upleten u trgovinu oružja s ISIL-om.

300 godina suradnje

Bez obzira na to što su u NATO stupile mnoge države bivšeg Varšavskog bloka i čak tri bivše sovjetske republike, upravo ulazak Crne Gore izaziva emocionalnu reakciju Rusije. “Rusija je pridonijela stvaranju i razvoju crnogorske državnosti u 19. st., kada je bila lobist crnogorske neovisnosti, a od 2006. godine bila je čimbenik razvoja crnogorske ekonomije. Zato ruski politički krugovi u određenoj mjeri doživljavaju kao ‘političku izdaju’ priključenje Crne Gore sankcijama koje je Rusiji uvela EU 2014. godine te početak ulaska u strukture NATO-a u prosincu 2015.”, objašnjava Viktor Kolbanovski, direktor ruskog Balkanskog centra za međunarodnu suradnju. 


Ruski turisti

Hoće li Rusi Tursku zamijeniti Hrvatskom? Mnogi se Rusi pitaju gdje će se odmarati i ljetovati iduće godine

Ruski turisti priznaju da u Hrvatskoj ima puno toga što vrijedi vidjeti (na slici: prizor iz Dubrovnika), ali nedostaje im razrađena ‘all inclusive’ usluga

Od studenoga ove godine za Ruse su zatvorena dva najpopularnija odmorišna odredišta - Egipat i Turska, što otvara šanse drugima Maria Grigoryan U studenome ove godine za Ruse su zatvorene dvije najpopularnije inozemne destinacije: od 6. studenoga zabranjeni su letovi u Egipat, a od 24. studenoga obustavljena je prodaja turističkih aranžmana za Tursku. Nakon zaustavljanja prodaje aranžmana za Tursku mnogi su se Rusi zapitali gdje se sad mogu odmarati. Turističke kompanije odmah su počele predlagati: Hrvatska, Crna Gora, Bugarska, Češka, Grčka te države jugoistočne Azije – Vijetnam i Tajland. Prema podacima Udruženja turističkih operatora Rusije, udio Egipta prije rušenja zrakoplova nad Sinajem iznosio je oko 60 posto cijelog tržišta organiziranih putovanja, a udio Turske oko 10 posto. RBTH je od stručnjaka i turista pokušao saznati može li Hrvatska zamijeniti Tursku.

Što misle stručnjaci

Kako smatra Julija Koževnikova, vodeća analitičarka međunarodne kompanije za strane nekretnine Tranio, Hrvatska u novonastaloj situaciji ne može zamijeniti Tursku. – Tuska je jedna od najjeftinijih destinacija i prema troškovima života bliska je Rusiji. Hrvatska je skuplja. Ako i postoji alternativa za Tursku, onda je to svakako Crna Gora, gdje su cijene niže nego u Hrvatskoj. K tome, Hrvatska i Crna Gora imaju veliki minus u odnosu na Tursku i

3

Željko Lukunić/PIXSELL

Additional Options lo

srijeda 16. prosinca 2015.

Više o turizmu na hr. rbth.com

alternativa za tursku

Turska je među najjeftinijim odredištima, a Hrvatska je skupa. Ako i postoji alternativa za Tursku, to je Crna Gora. julija Koževnikova Analitičarka kompanije za strane nekretnine Tranio Egipat, gdje sezona traje nekoliko mjeseci dulje. U Hrvatskoj i Crnoj Gori more je malo hladno za djecu – kaže Julija. Ona ističe da jedino Izrael, Jordan i Tajland mogu ponuditi cijene koje bi se mogle usporediti s onima u Turskoj. Direktor Hrvatske turističke zajednice u Rusiji Rajko Ružička, međutim, ne slaže se s takvim pogledom na stvari: – Postoji mnogo destinacija i ho-

Hrvatska je sigurnija zemlja od Turske, ali je i puno skuplja, ističu ruski turisti Koncepcija turističke ponude u Turskoj znatno se razlikuje od one u Hrvatskoj

tela u Hrvatskoj, posebice na obali, koji svojom ponudom ruskim turistima u cijelosti mogu pružiti odmor na kakav su se naviknuli u Turskoj. Bitno je samo ponuditi dobar omjer cijene i kvalitete. Isto tako, treba imati na umu da je ruska valuta oslabjela gotovo za polovinu, dakle, cijene moraju biti prilagođene trenutnoj ruskoj stvarnosti. Rusi su dobri potrošači i uvijek vole probati nešto novo – smatra Ružička. U intervjuu za RBTH Ružička je još rekao: – Hrvatska turistička zajednica provodi intenzivnu marketinšku kampanju u Rusiji i već će se 26. siječnja iduće godine u Moskvi održati radionica “Sell Croatia”, na kojoj se očekuje veliki broj vodećih ruskih turističkih operatora i agencija zaineresiranih za hrvatske destinacije. Svi predstavnici hrvatske turističke industrije moći će sudjelovati u pregovorima s potencijalnim ruskim partnerima. Rusko je tržište golemo, a svake godine različita odredišta u Turskoj posjećivalo je više od četiri milijuna ruskih turista. Posljed-

njih godina, međutim, Hrvatsku posjećuje tek oko 150.000 ruskih turista. Koncepcija organizacije odmora u turskim turističkim mjestima radikalno je drugačija od ponude Hrvatske, govori za RBTH predsjednik vodeće moskovske turističke agencije PAKS. Prema njihovu mišljenju, Hrvatska trenutno ne bi mogla zamijeniti Tursku. – U novonastaloj situaciji potražnja se usmjerila na preostale tople destinacije - Tajland, Gou, Arapske Emirate, Vijetnam, Izrael, Maldive, Jordan, Kinu – kaže Aleksandr Pliss, komercijalni direktor turističke kompanije.

Što kažu turisti

Stručnjakinja za marketing Anastasija Hohlova govori da je šokiraju cijene ljetovanja u Hrvatskoj. – Prošle godine za sedam dana ljetovanja u Turskoj platila sam 4300 kuna (let, prijevoz do hotela, boravak i hrana). A samo let u Hrvatsku stoji 2700 kuna! Tome treba dodati boravak od najmanje 4500 kuna, trošak za hranu i

ostalo. Razlika je osjetna – smatra Anastasija. Programer Otar Berov kaže da je nemoguće usporediti Hrvatsku i Tursku. Hrvatska ima prekrasnu prirodu, ali nema fantastičnih hotela kao Turska. – Turska je dobra destinacija, jeftina je i pruža ‘all inclusive’ uslugu. Možeš se sjajno provesti, okupati, jesti i ne moraš dodatno trošiti na zabavu – govori Otar. Darja Maslovska, urednica na televiziji, navodi neke minuse i pluseve Hrvatske: – Kao prvo, to što Rusima treba viza svakako je minus. Na otocima nema dobrih hotela pa se moraju unajmljivati apartmani. K tome, za Hrvatsku ne vrijedi ono po čemu je Turska bila poznata – platiš turistički aranžman i više ne trošiš. A koji su plusevi? U Hrvatskoj možeš ići na izlete, puno je toga što vrijedi vidjeti, nisi vezan za područje oko hotela i nije opasno iz njega izlaziti. I za Tursku kažu da je sigurna, no sama sam se uvjerila u suprotno – teško da djevojke ondje mogu same šetati. 

U moskovskoj turističkoj agenciji PAKS smatraju da je moguće znatno povećanje prodaje turističkih aranžmana za Hrvatsku. No, potrebno je povećati reklamni budžet za promicanje Hrvatske u Rusiji te osigurati podršku (reklamnu i financijsku) onih turističkih operatora koji nose određeni financijski rizik. Bilo bi dobro i organizirati charter letove i programe. Prema informaciji PAKS-a, turistički uredi Grčke, Bugarske, Španjolske, Cipra, Izraela

i drugih već su razradili programe kojima žele privući ruske turiste u svoje zemlje. Što se, pak, tiče zimskog odmora, stručnjaci kažu da bi Hrvatska mogla biti interesantna i u to doba godine. “Hrvatska zimi može privlačiti turiste izletničkim programom u Zagrebu ili skijaškim odmorom. Prednost je Hrvatske to što je, za razliku od alpskih država jednostavnije dobiti vizu, jer nije potrebna biometrijska putovnica”, kaže predstavnik Ruskog Ekspressa.

privatna arhiva

shutterstock

Druge zemlje već imaju razrađene programe za privlačenje ruskih turista mogućnosti hrvatske

Mnogo je destinacija i hotela u Hrvatskoj koji ruskim turistima mogu pružiti odmor na kakav su se naviknuli u Turskoj. Rajko Ružička Direktor Hrvatske turističke zajednice u Rusiji


4

srijeda 16. prosinca 2015.

Ruske manekenke

Osim Natalije Vodjanove i Saše Pivovarove, svjetsku su slavu stekle i mnoge druge manekenke iz Rusije. Predstavljamo vam jedanaest najatraktivnijih

Djevojke koje su hodom po pistama osvojile svijet Ana Lozinska

Ana Vjalicina Rođena je 1986. u Nižnjem Novgorodu. Karijeru manekenke započela je sa 15 godina, kada je s agencijom IMG Models sklopila ugovor i preselila se u New York. Bila je na naslovnicama Voguea, ELLEA i Glamoura. Sudjelovala je na revijama brendova Chanel, Prada, Vuitton, a odnedavno je majka.

Vlada Rosljakova Karijeru je započela u Rusiji, a nastavila u Tokiju te potom u New Yorku. Tijekom svoje druge sezone 2005. godine odradila je 74 revije. Njene fotografije objavljene su na naslovnicama časopisa Vogue, Harper’s Bazaar i ELLE, a 2011. postala je zaštitno lice brenda Swarovski.

5

Corporate Identity Guidelines Irina Kulikova Omiljena manekenka Marca Jacobsa i Johna Galliana rođena je 1991. Manekenstvom se bavi od 2007., kad se preselila u New York i potpisala ugovor s IMG Modelsom. Radila je revije za Pradu i Calvin Klein te najpoznatije američke dizajnere. Zaštitno je lice parfema Marc Jacobs Daisy.

Saša Pivovarova Manekenstvom se počela baviti kao studentica, a prvu reviju odradila je za Pradu. Bila je na naslovnicama Voguea, u Pirellijevu kalendaru i u reklamnim kampanjama poznatih brendova, a glumila je i u trileru “Vrijeme”. Dizajnirala je kolekciju donjeg rublja Gap. Bavi se slikanjem i ima kćer.

Ana Seleznjova Rođena je 1990. u Moskvi, a debitirala je 2008. na Tjednu visoke mode u Parizu na revijama modnih kuća Dries van Noten, Céline i Akris. Sudjelovala je u reklamnim kampanjama Yves Saint Laurent, Versace, Guerlain, Ralph Lauren te je krasila naslovnice Voguea u različitim zemljama.


Additional Options lo

srijeda 16. prosinca 2015.

Irina Šajk Irina Šajhlislamova (poznatija kao Irina Šajk) rođena je 1986. u gradu Emanželinsku u Čeljabinskoj oblasti. Svoj egzotični izgled duguje baškirskom porijeklu po ocu, rudaru, i ruskom po majci, nastavnici glazbe. Irinina karijera fotomodela počela je pobjedom na čeljabinskom natjecanju “Supermodel 2004”. Godine 2005. počinje raditi kao fotomodel u Europi, a zatim u SAD-u. Irina donira novac domu za nezbrinutu djecu u rodnom gradu te prikuplja novac za operacije bolesne djece.

5

Natalija Vodjanova Najpoznatija ruska manekenka majka je četvero djece i borac za prava djece sa smetnjama u razvoju. Supruga je Antonina Artauda, sina direktora konzorcija za proizvodnju luksuznih predmeta LVMH. Zaštitno je lice parfema Euphoria Calvina Kleina.

ljepota ruskinja Ruskinje su nadaleko poznate po svojoj ljepoti, pa nije čudno da su mnoge ruske djevojke postale svjetski poznate manekenke

Nataša Poli Natalija Poljevščikova rođena je 1985. u Permu. Debitirala je 2004. na reviji modne kuće Emanuel Ungaro, nakon što je zauzela drugo mjesto na natječaju New Model Today i potpisala ugovor s agencijom Why Not Model. Do tada je već imala četverogodišnje iskustvo rada u ruskom modnom biznisu. Bila je zaštitno lice modnih kuća Lanvin, Fendi, Marc Jacobs, Michael Kors, H&M i drugih. Kate Grigorieva Djevojka iz Olenjegorska rođena je 1989. Završila je fakultet u Murmansku te je dvaput sudjelovala na natjecanju Miss Rusije. U modnom reality-showu zauzela je drugo mjesto te se ubrzo preselila u New York. Radila je za modne kuće Donna Karan, Oscar de la Renta, Tory Burch, Ralph Lauren, a ove je godine jedna od “anđelica” Victoria’s Secreta.

Valerija Kaufman Dvadesetogodišnja manekenka, za koju tabloidi pišu da je “nova djevojka Jareda Leta”, danas se nalazi na listi 50 zvijezda u usponu u svijetu mode. Od 2011. sudjeluje na revijama Tjedna mode u Parizu, Milanu i New Yorku. Radi za modne kuće Alberta Ferretti, Givenchy, Louis Vuitton, Oscar de la Renta, Prada, Tom Ford, Valentino i druge.

Saša Lus Prvi je put prošetala pistom sa 16 godina na Tjednu mode u Moskvi. Ubrzo je potpisala ugovore s više agencija, a 2011. zapazio ju je Karl Lagerfeld. Nakon revija za Chanel 2012., karijera joj je krenula uzlazno. Već 2013. odradila je 58 revija i sklopila reklamne ugovore s kućama Carolina Herrera, Max Mara, Valentino i Tommy Hilfiger.

Maša Novosjolova U modu je ušla 2007., sudjelovala je u reklamnim kampanjama modnih kuća Victoria’s Secret, Christian Dior, Chanel, Gucci i drugih. Zapamćena je po reklamnim plakatima za donje rublje Armani s Davidom Beckhamom. Udana je za francuskog filmskog producenta Dimitrija Rassama s kojim ima dvoje djece.


6

srijeda 16. prosinca 2015.

O svom životu i radu u Zagrebu govori Natalija Vidmarović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Rusija je puno više od matrjoški, votke, šubare i balalajke 5

tivno je neprestano uspoređivati hrvatsku i rusku kulturu, svakodnevne običaje i rituale, sklonosti ljudi. Smatram da je potrebno najprije pokušati razumjeti tuđu, dakle, slabo razumljivu kulturu, a potom je, učinivši je svojom, prihvatiti. Što je najteže Hrvatima u učenju ruskoga jezika?

Na to pitanje vjerojatno ne mogu dati jednoznačan odgovor. Svi studenti prilično dobro svladaju fonetiku. Ima problema s naglascima, no i tu se može relativno brzo doći do uspjeha. Naravno, leksik ovisi o načitanosti svakog čovjeka. Kamenom spoticanja smatraju se, u pravilu, glagoli kretanja, participi i oblici budućeg vremena, no i to se može Corporate Identity Guidelines savladati ako se redovno čita i prepričava naglas. Postoji nešto po čemu uvijek možeš razlikovati Hrvata i Rusa, čak i ako zna ruski jezik izuzetno dobro - naravno, uvijek će ga odati intonacija. Što možete poručiti onima koji uče ruski jezik?

Željela se baviti japanskom ekonomijom, a posvetila se ruskom jeziku privatna arhiva Živjeti u Hrvatskoj a ne uključiti se u kulturnu sferu države zasigurno je tužno i siromašno, kaže prof. Vidmarović Maria Grigoryan Natalija Vidmarović, profesorica staroslavenskog jezika i staroruske književnosti na Odsjeku za ruski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, oduvijek je htjela studirati na Institutu za azijske i afričke studije, a zatim se baviti japanskom ekonomijom. Naučila je mađarski jezik, rijedak u Rusiji, i upravo je on odredio njezinu sudbinu – u

Mađarskoj je upoznala svoga sadašnjeg supruga, Hrvata. Je li vam hrvatska kultura postala toliko bliska i razumljiva kao i ruska?

Svaka kultura, kao sustav vrijednosti i humanističkih ideala, kao sfera stvaralaštva svih njezinih nositelja u prošlosti i sadašnjosti, zapravo je na svoj način jedinstvena. I do nje se dolazi preko jezika, u kojem se odražava dubina i svestranost nacionalne slike svijeta. Živjeti u Hrvatskoj a ne pokušati se uključiti u kulturnu sferu države zasigurno je tužno i siromašno. Recimo, neproduk-

Potrebno je najprije pokušati razumjeti tuđu, dakle, slabo razumljivu kulturu, a potom je, učinivši je svojom, prihvatiti

Kakvi god bili razlozi zbog kojih ste počeli učiti ruski jezik, od početka pokušajte, ako ne s ljubavlju, onda barem sa zanimanjem i simpatijama obratiti pozornost na taj novi duhovni svijet koji će se postupno otvarati ispred vas. Nemojte dopustiti da vas zavaraju stereotipi, kojima vas, usput rečeno, zatrpavaju i Rusi koji žive u inozemstvu. Ruska svakodnevica ne svodi se na matrjoške, šubare, samovar, votku, trojku, balalajku i beskonačnu zimu... Nije loše zainteresirati se za obrazovanje ljudi koji vam nude svoje usluge učitelja ruskoga jezika. Nije tajna da će se mnogi Rusi koji su došli u Hrvatsku, nakon što su se aklimatizirali na lokalne prilike, bez ikakva kolebanja okušati na prevoditeljskom i profesorskom terenu. Pritom čak ne moraju imati ni osnovna znanja iz tog područja. I naposljetku, ne tražite lak put. Otvorite stari klasični udžbenik s običnim tekstom, dakle, ne onaj sa šarenim slikama i raznobojnim natpisima uzduž i poprijeko stranice. Naoružajte se strpljenjem, budite revnosni i ustrajni. Što češće koristite jednojezični, a ne dvojezični rječnik. Učite tekstove napamet! U jeziku je važna dobra memorija i sustavnost. Ne bojte se pogrešaka i pitajte što je moguće više. Sigurno ćete svladati ruski jezik! U Hrvatskoj se kao omiljeni pisci

Natalija Vidmarović bila je prevoditeljica u razgovorima predsjednika Putina i Mesića (lijevo). Natalija sa studentima rusistike i kolegama s fakulteta privatna arhiva

tradicionalno navode ruski klasici Dostojevski, Tolstoj, Čehov. Što vi mislite, zbog čega u Hrvatskoj nisu popularni suvremeni ruski autori? Ili ipak jesu?

Da, zaista. Dostojevski, Tolstoj, Čehov pa i Jesenjin omiljeni su pisci Hrvata. No ta se ljubav njegovala desetljećima jer su njihovo stvaralaštvo jako popularizirali hrvatski prosvjetitelji 19. stoljeća. Oni ne samo da su ulijevali ljubav prema uzvišenoj klasičnoj književnosti nego su i pridonosili estetskom ukusu čitatelja, a njihovo umijeće u oblikovanju umjetničke riječi odrazilo se u majstorstvu prijevoda. Jedina je iznimka A. S. Puškin, no on je složen slučaj, “tvrd orah”, kako bi se reklo. Vladimir Nabokov nekoliko je puta objašnjavao zašto je nemoguće prevesti Puškinovu poeziju na strane jezike. Mislim da hrvatski čitatelj zna dobro suvremenu rusku književnost. Doduše, ne znam tko određuje što je potrebno, a što nije potrebno prevoditi od suvremenih ruskih pisaca. Vjerojatno puno toga ovisi o sklonostima samog prevoditelja, a možda i o razini pouzdanosti ruskih izdavača. Isto tako, ovisi i o procjeni izdavača o tome što će se prodavati u Hrvatskoj. Kad se izdavačima nudi nešto potpuno novo, potrebno ih je i usmjeravati, no jako suptilno, poštujući, naravno, mjeru. Svi znaju za Lj. Ulicku, D. Doncovu, B. Akunjina. Zašto se ne bi čitali i T. Ševkunov, A. Tkačev, O. Nikolajev? Mislite li da Rusija u Hrvatskoj trenutno ima dobar imidž?

Pod imidžem se obično podrazumijeva slika koja se oblikuje u ljudskoj svijesti ili društvu. U samoj toj definiciji postoji nešto dvosmisleno. Slika se može stvarati umjetno, prateći određene ciljeve, nametati se izvana i tad točnije možemo govoriti o masci, a ne o slici. Važnije je ono što ljudi misle o Rusiji i Rusima, neovisno o bilo kakvim vanjskim i službenim pozicijama. A ljudi ovdje u većini gledaju na Rusiju sa simpatijom i toplinom. To osjećam svaki dan u druženju sa susjedima, kolegama, prijateljima. Tom odnosu i raspoloženju prema Rusima pridonosimo i mi sami, Rusi. Upravo po našem ponašanju u društvu, a nipošto ne po tome kakve ideje promoviramo, ljudi stvaraju svoju sliku o nama – prije svega o ljudima, a potom i o suvremenoj Rusiji. Pažljivost i jednostavnost u odnosima, empatija i iskrenost otvorit će srce svakog čovjeka.

Hrvata uvijek možeš razlikovati od Rusa po intonaciji, čak i ako izuzetno dobro govori ruski jezik

Ruski su klasici u Hrvatskoj puno poznatiji od suvremenih ruskih pisaca, a to u velikoj mjeri ovisi o izdavačima koji biraju što će objaviti

Ljudi u Hrvatskoj uglavnom na Rusiju gledaju sa simpatijom i toplinom. To osjećam svaki dan u druženju sa susjedima, kolegama i prijateljima


Additional Options lo

srijeda 16. prosinca 2015.

Ruski baletan

7

Danas imam dvije domovine davor puklavec/pixsell

S prvakom baleta zagrebačkog HNK Azamatom Nabiullinom razgovarali smo o njegovu životu u Hrvatskoj i odnosu Hrvata prema baletu

marko vučenik

Azamat Nabiullin kaže da voli i Rusiju i Hrvatsku te da su obje zemlje prekrasne, svaka na svoj način, a svaka ima nešto posebno što ga je zavelo

Iva Jurić Zagrebačku publiku ruski baletan baškirsko-tatarskog podrijetla Azamat Nabiullin uspješno zadivljuje već više od deset godina. Ovaj prvak baleta Hrvatskog narodnog kazališta ostvario je brojne zapažene plesne uloge, a nedavno smo ga u Hrvatskom narodnom kazalištu mogli gledati u ulozi čarobnjaka Drosselmeyera u “Orašaru”, najpopularnijem blagdanskom baletu Petra Iljiča Čajkovskoga, u koreografiji Dereka Deanea. Azamat Nabiullin rođen je 1978. godine na Uralu u gradu Sibaju u ruskoj saveznoj državi Baškiriji, no već više od deset godina živi u Hrvatskoj. Pet godina proveo je u Splitu, a od 2009. godine živi u Zagrebu. Hrvatsku, uz Rusiju, smatra svojim domom i sretan je što ima i rusko i hrvatsko državljanstvo. – Obje su zemlje prekrasne, svaka na svoj način, svaka ima nešto što me zavelo - objašnjava Nabiullin i kaže kako i Rusija i Hrvatska imaju svoje prednosti. – Rusija je velika zemlja i samim time nudi više mogućnosti, pa se mladi ranije osamostaljuju i ranije osnivaju obitelj. U Hrvatskoj su pak ulice sigurnije, čini mi se da ima manje fizičkih napada – kaže Azamat.

davor puklavec/pixsell

predrasude o baletanima “Smiješne su mi predrasude o muškim plesačima u baletu. Zanimljivo je da žene fantastično reagiraju kada saznaju da sam baletan. Kada bi dečki znali koliko djevojke vole baletane, svi bi se htjeli baviti baletom”, kaže Azamat Nabiullin.

Kontinent mi je draži

Na pitanje je li mu se više svidio život u Splitu ili u glavnome gradu Hrvatske, Nabiullin odgovara da je zavolio oba grada. Ipak mu je, kaže, kontinent nešto bliži jer se na njega navikao. – Ljudi su svagdje zanimljivi i posebni – zaključuje plesač. U budućnosti, ovaj se otac dvoje djece i hvaljeni baletan vidi u Hrvatskoj. – Moja su djeca mali purgeri i moja je obitelj u Zagrebu, tako da ću učiniti sve što je u mojoj moći da ovdje ostanem, pod pretpostavkom da imam normalne životne uvjete – kaže Nabiullin. S obzirom na to da aktivno pleše, o mirovini još ne razmišlja. Ipak, kada za nju dođe vrijeme, volio bi se baviti pedagogijom i poučavati. – Želim prenijeti svoje ‘rusko znanje’ na mlade u Hrvatskoj i volio bih da balet ovdje konačno postane muška profesija – kaže Azamat te objašnjava kako se dosad osobno nije sreo s predrasudama Hrvata o baletanima, ali zna da ih ima. – Smiješne su mi takve predra-

Azamat Nabiullin sudjelovao je i u snimanju videospota za violinisticu Anu Rucner Anto Magzan/ PIXSELL

sude. Zanimljivo je da žene fantastično reagiraju kada saznaju da sam baletan. Kada bi dečki znali koliko djevojke vole baletane, svi bi se htjeli baviti baletom – zaključuje umjetnik. Zamolili smo ovog strastvenog i predanog baletana da nam otkrije tajnu ruskog baleta, odnosno zašto su Rusi najbolji baletni plesači na svijetu. – Najbolji su zbog tradicije, vrhunskih škola i poštovanja prema toj profesiji, kao i zbog činjenice da su baletani uvaženi i zaštićeni pa tjelesno najsposobnija djeca pohađaju balet. U Europi sve manje djece razmišlja o upisivanju u školu baleta, a pogotovo o profesionalnom bavljenju tim plesom, jer ne žele s trideset godina završiti na cesti, biti potrošna roba – objašnjava plesač. Nije tajna da je ovaj čarobni ples fizički iznimno zahtjevan. Ozljede se ne mogu izbjeći i veliki su strah svakog plesača. Kao najgoru

ozljedu Azamat navodi puknuće Ahilove tetive. – Prognozirali su da neću moći normalno hodati, a kamoli plesati. Godinu dana izbivao sam s pozornice, što je za svakog plesača pakao, ali sam zato bio ponosan kad sam opet zaplesao – govori Nabiullin.

Od pljeska do urlanja publike

Za kraj smo ga zamolili da nam otkrije koja je bila najgora publika pred kojom je nastupao. – Imao sam svakakva iskustva, od pljeska koji nije prestajao tijekom cijele varijacije preko suzdržane publike koja jedva da se oglasila na kraju predstave - zbog čega su se svi plesači osjećali grozno - pa do urlanja “Skini se!” za vrijeme izvedbe “Romea i Julije” na splitskom Peristilu. Ipak mi je teško izdvojiti neku publiku kao bolju ili lošiju, jer to zaista ovisi o predstavi, danu i općem raspoloženju – kaže Azamat Nabiullin.

Moja su djeca mali purgeri, a moja obitelj živi u Zagrebu. Učinit ću sve da ovdje i ostanem

Ruski su baletani najbolji zbog zbog tradicije, vrhunskih škola i poštovanja prema toj profesiji


8

srijeda 16. prosinca 2015.

Staze u Sočiju bile su odlične, a grad nudi i mnoštvo drugih sadržaja shutterstock

Iz osobnog kuta

Rusija me oduševila, a došla sam puna predrasuda

Islanđanka, skijaška trenerica i prekrasna mama, Elin Kostelić za RBTH govori o svojem najluđem putovanju u Rusiju 5

Elin i Ivicu Kostelića spojila je ljubav prema skijanju, a Elin je prigrlila i novu domovinu

privatna arhiva

Posjet Sočiju u vrijeme Zimskih OI sjajno je iskustvo

Više članaka o putovanjima po Rusiji pročitajte na hr.rbth.com

Corporate Identity Guidelines Elin Kostelić

Oduvijek sam željela vidjeti Rusiju zbog njezine različitosti, bogate povijesti i kulture. Zbog toga smo prijatelji i ja odlučili otputovati u Soči i uživo pratiti alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama. Moram priznati da putovanje nije prošlo baš glatko, a sve je počelo već u Zagrebu. Smjestili smo se u zrakoplov i čekali polazak, kada je stigla obavijest da moramo natrag na terminal. Ondje su nam rekli da je zbog tehničkih problema naš let otkazan. Kompanija nam nije ponudila opciju koja bi nas dovela do Sočija na vrijeme.

U Soči sam došla s potpuno pogrešnim predodžbama. Pokazalo se da Rusi nisu tako hladni i suzdržani ljudi. ELIN KOSTELIĆ Skijašica i skijaška trenerica

Razlivena maskara

Nastala je panika, velika drama, suze i dok sam lica umrljana razlivenom maskarom stajala usred zračne luke, razgovarajući putem Skypea s Ivicom koji je već bio u Sočiju, srela sam prijatelja koji mi je pomogao. Zahvaljujući njemu, konačno sam stigla u Soči, gdje je bilo prekrasno vrijeme, sunce i 22 °C, pa uopće nisam imala osjećaj da se ondje održavaju Zimske olimpijske igre. Brzo sam shvatila da ni moje predodžbe o Rusima nisu baš točne. Mislila sam da su često pijani. Vlasnik apartmana dočekao me u zračnoj luci i nije bio pijan, a nije ni njegov prijatelj. Zapravo, nijedna osoba koju sam srela nije bila pijana. Možda sam bila na krivom mjestu ili su Rusi možda dobri glumci, ali nisam primijetila da votka igra neku veliku ulogu o njihovim životima. Uvijek sam mislila da su hladni i nepristupačni, no moje iskustvo bilo je potpuno drugačije. Vlasnik apartmana došao je po mene s prijateljem u crnom kombiju. Bila sam sama na nepoznatom mjestu, nisam razumjela jezik i nisam znala što piše na tablicama. Nije mi bilo svejedno. Od straha da ću nestati bez traga potajno sam fotografirala registraciju kombija i poslala je ocu

“Želim ponovno otići u Rusiju, kušati pravu rusku hranu i upoznati ruske običaje” “Rusija je predivna zemlja. Ljudi su topli i ljubazni, gradovi čisti, a organizacija odlična” koji je policajac. No, to je bilo nepotrebno. Budući da sam imala predrasude više-manje o svemu, nije ni čudno što sam oca prestrašila praznom porukom i slikom crnog ruskog kombija. Nitko me nije oteo i brzo smo stigli do apartmana. Sljedećeg dana približila mi se jedna volonterka i pitala jesam li iz Hrvatske. Tako je počeo razgovor. Ostale smo u kontaktu, a danas mi je bliska prijateljica koja se također preselila u Hrvatsku. Još jedan dokaz da Rusi ipak nisu tako hladni ljudi. Čula sam svakakve priče o smještaju u Rusiji pa sam očekivala najgore, ali ni to nije bilo točno.

Apartman nije bio s pet zvjezdica, nije bio ni s tri, ali sve je bilo čisto, toalet je dobro funkcionirao i dali su mi bocu mineralne vode i kekse za dobrodošlicu. Vlasnik me čak upoznao sa svojom suprugom i malom kćeri, ponudio votkom (možda je votka ipak nešto posebno u Rusiji?) i na kraju pozvao da ostanem na večeri. Bila sam preumorna za večeru, ali činilo mi se da Rusi ipak nisu tako hladni i suzdržani ljudi kao što sam mislila.

Mjere sigurnosti

Treća stvar koju sam očekivala u Rusiji, odnosno na Olimpijskim igrama u Sočiju, bila je iznimno jako osiguranje. Barem sam nešto pogodila. Kad je bilo odlučeno da će se Olimpijske igre održati u Rusiji, i to u Sočiju, mnogi su kritizirali tu odluku, iz više razloga, uglavnom političkih, a ponajviše zbog straha od terorističkih napada. Rusi su obećali da će osiguranje biti na najvišoj razini i da neće dopustiti da dođe do napada. I ispunili su to. Policajci, vojnici i volonteri bili su vidljivi u svakoj ulici. Kad sam na glavnom kolodvoru otvorila svoju Facebook stranicu, približili su mi se vojnici da pogledaju što radim (da nisam slučajno terorist koji će taj čas aktivirati bombu). Morala sam proći tri točke sigurnosne provjere prije ulaska u vlak, a svaki autobus pregledavan je prije svake vožnje. Da je netko htio izvesti napad tijekom Igara, sigurno ne bi uspio. Na kraju putovanja bila sam bogatija za jedno prijateljstvo, Ivica je imao olimpijsko srebro više i uspjela sam vidjeti lijep grad. Prema mojem iskustvu, Rusija je predivna i zanimljiva zemlja. Ljudi su topli i ljubazni, gradovi čisti i sve je dobro organizirano. No dojmovi s mog putovanja vjerojatno nisu prava slika Rusije. Ipak su se Rusi potrudili da sve bude što ljepše i da pokažu zemlju u najboljem svjetlu tijekom Olimpijskih igara. Stoga imam želju ponovno otići u Rusiju. Želim kušati pravu rusku hranu, vidjeti velike ruske gradove i različite dijelove zemlje te upoznati ruske običaje.

Impressum Ovaj prilog financira Rossiyskaya Gazeta (Rusija), koja je odgovorna za njezin sadržaj i u potpunosti je neovisna o Večernjem listu. U uređivanju ovog priloga ne sudjeluje uredništvo Večernjeg lista. Web stranica: http://hr.rbth.com/ Email: urednik@ruskivjesnik.com Tel.: +7 495 7753114 Faks: +7 495 9889213

Adresa: Rossiyskaya Gazeta Ulica pravde 24, 125993 Moskva Evgenij Abov - izdavač RBTH Julija Golikova - zamjenica izdavača za financije i međunarodnu suradnju Vsevolod Pulja - glavni urednik RBTH Vjačeslav Čarskij - glavni producent regionalnih izdanja RBTH, izvršni urednik za Europu

Ekaterina Turiševa - zamjenica glavnog producenta RBTH za južnu Europu Maria Grigoryan - odgovorna urednica hrvatskog uredništva RBTH Ivo Alebić - prevoditelj hrvatskog uredništva RBTH Andrej Simarski - grafički dizajn Andrej Zajcev, Nikolaj Koroljov fotografije

Copyright © 2013. Rossiyskaya Gazeta Aleksandar Gorbenko predsjednik uredništva Pavel Negoica glavni direktor Vladislav Fronin - glavni urednik

Sadržaj objavljen u prilogu ne smije se reproducirati, distribuirati ili na bilo koji način koristiti bez pismenog dopuštenja Rossiyskaye Gazete . Tiskana izdanja RBTH-a izlaze u 37 utjecajnih svjetskih listova, u 29 zemalja na 17 jezika. Rad RBTH financira se sredstvima Rossiyskaye Gazete.

RBTH for Večernji list #4  

Russia Beyond the Headlines, Croatian edition, distributed with Večernji list

RBTH for Večernji list #4  

Russia Beyond the Headlines, Croatian edition, distributed with Večernji list

Advertisement