Issuu on Google+

Apostolsko putovanje

pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Zajedno u Kristu Zagreb

4. i 5. lipnja 2011.


“Bog se pokazuje na različite načine, i u životu svakoga od nas. No, da bismo mogli prepoznati njegovu prisutnost, potrebno je da mu se približimo svjesni svoje bijede i s dubokim poštovanjem. Inače sami sebe činimo nesposobnima za susret s njime i za ulazak s njime u zajedništvo.” Papa Benedikt XVI. (govor uz molitvu Anđeo Gospodnji, Vatikan, 7. ožujka 2010.)


tekst kardinal Bozanića Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Morbi ac dolor sit amet ligula placerat dapibus. Cras porta erat sed dui consectetur ac varius tortor venenatis. Ut placerat odio eu felis sagittis faucibus. Nullam tellus purus, mollis quis hendrerit aliquet, pulvinar id urna. Ut tincidunt, lectus ac vestibulum porttitor, tellus magna mollis urna, laoreet sodales sem leo non enim. Vivamus euismod adipiscing tincidunt. Donec dapibus mattis felis in consectetur. Duis commodo eros neque, interdum iaculis magna. Ut quis nulla orci. Sed urna arcu, dictum a venenatis sit amet, aliquet rhoncus nisl. Donec consectetur, ante a cursus sodales, orci metus ultricies quam, at viverra felis odio vel velit. Maecenas mollis, diam lacinia porttitor porttitor, quam nisl tristique justo, eget convallis nunc tortor ac tortor. Ut fermentum fringilla nisi ac viverra. Vivamus lacinia ligula felis. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque sapien augue, lacinia in tempus nec, commodo nec nisi. Sed ultrices leo eu sem commodo ut pulvinar lorem interdum. Aliquam in viverra eros. Phasellus diam lectus, lobortis vitae tristique eget, semper ut mauris. Pellentesque odio magna, fermentum quis sollicitudin malesuada, mattis nec magna. Ut sit amet justo et dui commodo tincidunt sit amet ut nisl. Aenean rhoncus mattis dolor vel hendrerit. Fusce in commodo est. Cras mollis velit vitae tortor vestibulum sit amet aliquam purus pulvinar. Duis purus leo, viverra eu volutpat sed, ullamcorper vitae magna. Nullam ut risus non metus dignissim rhoncus sed id sem. Proin ornare dolor sit amet ante suscipit quis ullamcorper eros pretium. Sed venenatis commodo adipiscing. Aliquam commodo aliquam est, quis cursus ipsum blandit imperdiet. Donec vestibulum purus non dolor hendrerit condimentum. Pellentesque id consequat nisl. Ut et nulla ut massa dapibus ullamcorper. Ut eget arcu dignissim orci ultricies tristique ut et tortor. Integer quis lorem at lacus luctus rutrum non eget metus.


Presveta Bogorodice i Majko naša! Bila si Majka naše Crkve i našega naroda u stoljećima kad smo se kao narod i kao Crkva rađali; bila si nam Utočište u krvavim vremenima kad smo izdisali pod udarcima; bila si stijeg naših pobjeda i stalan poticaj naših obnova. Majko naše prošlosti, budi majkom i naše sadašnjosti i budućnosti. Izručujemo ti i posvećujemo Crkvu i narod Hrvata u domovini i po svijetu raseljen. Povjeravamo se tvojoj zaštiti. Ti znadeš najbolje sve naše nevolje. Moli za sve klonule i očajne, posreduj za našu braću koja vjeru izgubiše, za one koji se više ne znaju nadati. U zajedništvu Općinstva svetih molimo sa svim vjerničkim pokoljenjima našega naroda. Nebo i zemlja neka budu svjedoci naše skrušenosti, našeg predanja i naše molitve. «Blažena ti što povjerova!» Umnoži nam vjeru, učvrsti nadu, ojačaj našu ljubav da prolazimo zemljom čineći dobro, da ustrajemo u pradjedovskoj vjernosti Petrovu Nasljedniku u zajedništvu Katoličke crkve. Primi u svoje Srce naše vjerničko, ljudsko i narodno postojanje. «Najvjernija Odvjetnice Hrvatske», Velike Zagovornice sinova ljudskih, to Te molimo! Amen.

(Iz solinske posvetne molitve Velikoga hrvatskog krsnog Zavjeta;)


Blažena djevica Marija Spomendan 15. kolovoza Blagdan bezgrešnog začeća 8. prosinca 13 marijasnkih svečanosti Slavi se svugdje u svijetu

Prema evanđeljima, živjela je u Nazaretu u pokrajini Galileji. Na aramejskom, njenom materinjem jeziku, zvala se Mirjam. Stupila je u brak s Josipom i začela Isusa, Sina Božjega na čudesan i jedinstven način po Duhom Svetome, te ga odgajala s Josipom. U svim evanđeoskim tekstovima, Marija je u prvom redu Isusova majka. To je njena uloga u povijesti spasenja Kršćani je iz poštovanja zovu Blažena Djevica Marija. Tijekom stoljeća, razvile su se mnoge marijanske pobožnosti, molitve, pjesme, od kojih je najpoznatija molitva Zdravo Marijo. Marija se više puta ukazala ljudima dajući poruke. Među najpoznatijim ukazanjima su ona u Lurdu i Fatimi. Iz Evina potomstva Bog je izabrao Djevicu Mariju, da bude Majka njegovog Sina. Kao “puna milosti”, ona je “najodličniji plod Otkupljenja: već od prvoga časa svog začeća potpuno je očuvana od svake ljage istočnoga grijeha te je cijeloga svog života ostala slobodna od svakog osobnog grijeha (dogma o Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije) pape Pija IX. iz 1850. Taj blagdan slavi se u Katoličkoj Crkvi 8. prosinca, dok se njeno rođenje slavi 8. rujna (Mala Gospa). Papa Pio XII. proglasio je 1950. dogmu, da je Blažena Djevica Marija »na kraju svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena na nebo.« To se u Katoličkoj Crkvi slavi svake godine 15. kolovoza (Velika Gospa). I pravoslavci također slave taj blagdan (Velika Gospojina ili Uspenje Marijino). Hrvati su uvijek bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek u teškim vremenima i trenutcima molili za pomoć. Zvali su je tijekom povijesti “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i “kraljica Hrvata”. Spjevali su joj brojne pjesme koje se i danas rado pjevaju. Već kod prvih hrvatskih knezova i kraljeva isticalo se izvanredno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici. U selu Biskupija, kod Knina, pronađen je Pralik Gospe Velikoga Zavjeta iz oko 1050. godine. Kasnije su štovanje podržavali i širili osobitom revnošću pavlini, franjevci, dominikanci, isusovci. S pavlinima je vezan razvoj Marijinih svetišta u Remetama i Mariji Bistrici. Franjevci su podigli svetišta na Trsatu, u Sinju i Iloku. Dominikanci su posredno ili neposredno uveli u hrvatske obitelji moljenje svete krunice. Isusovci su odgojili mnoge mladiće i djevojke pomoću Marijinih kongregacija. Godine 1935., zagrebački je nadbiskup Antun Bauer okrunio u Mariji Bistrici, čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Majku Božju, kraljicom Hrvata. U Hrvatskoj su čak 1162 vjerskih objekata i 8 katedrala posvećeno Djevici Mariji. Uznesenju Blažene Djevice Marije (Velika Gospa) posvećene su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu, Naviještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru. Crkva od svoga početka, Mariji iskazuje posebno štovanje. Tijekom stoljeća nastali su mnogi blagdani u čast Mariji. Danas se tijekom crkvene godine slavi trinaest marijanskih svečanosti [11]. Među najvažnijima su tri svetkovine: svetkovina svete Bogorodice Marije (1. siječnja), Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa (15. kolovoza) i Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije (8. prosinca). Dva blagdana su: Rođenje Blažene Djevice Marije ili Mala Gospa (8. rujna) i Pohođenje Blažene Djevice Marije (31. svibnja). Četiri obavezna spomendana su: Spomen Blažene Djevice Marije Kraljice (22. kolovoza), Spomen Blažene Djevice Marije Žalosne (15. rujna), Spomen Blažene Djevice Marije od svete Krunice (7. listopada) i Prikazanje Blažene Djevice Marije (1. studenog). Četiri neobavezna spomendana su: Spomen Majke Božje Lurdske (11. veljače), Bezgrješno Srce Marijino (subota nakon svetkovine Presvetog Srca Isusova, Spomen Majke Božje Karmelske (16. srpnja) i Posveta bazilike Majke Božje Velike (5. kolovoza).


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Meni manjemu od najmanjega među svima svetima darovana je ova milost: da poganima navijestim kao Radosnu vijest nepretraživo Kristovo bogatstvo i da rasvjetlim kako je ta Tajna koja je od vječnosti bila skrita u Bogu, Stvoritelju svega, postala stvarnost; da sada Crkva priopći mnogoliku Božju mudrost Poglavarstvima i Vlastima u nebesima, prema vječnom naumu koji Bog izvede po Kristu Isusu, Gospodinu našemu. Ef 3,8

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Gospodine, Bože naš, Ti si blaženom Alojziju Stepincu dao milost čvrsto vjerovati u Isusa Krista i spremnost trpjeti za njega sve do mučeničke smrti. Pomozi nam slijediti njegov primjer i njegov nauk da bismo ljubili Krista kako ga je on ljubio i služiti Crkvi kako joj je on služio sve do darivanja vlastitog života za nju. Njegova živa vjera u Isusa Krista i postojana ljubav prema Crkvi neka nas učvrste u borbama života na putu vječnoga spasenja. (Po njegovom zagovoru udijeli mi milost...) Po Kristu Gospodinu našem. Amen.


bl. Alojzije Stepinac Spomendan: 10. veljače Stepinčevo Simboli:

palma, kardinalsko odijelo

Zaštitnik:

progonjenih, zatvorenika, bolesnika, grad Zagreba i H Spomendan:

Svetište:

autorica slike: Mirjana Balog Mima, Križevci

Blaženi Alojzije Stepinac (Brezarić kraj Krašića, 8. svibnja 1898. - Krašić, 10. veljače 1960.) [1], zagrebački nadbiskup i kardinal, proglašen blaženim 1998. Smatra se jednim od velikana Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sudjelovao je u borbama na talijanskom i solunskom frontu, bio je ranjen i pet mjeseci zarobljenik. Iz rata se vratio kući s činom potpukovnika. Nakon studija u Rimu, zaređen je za svećenika 1930. godine.. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, kojem je bio na čelu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom 1934. godine. Iste godine zaređen je za biskupa. Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući Katoličku akciju, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije hrvatskog naroda. [2] Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te 6717 bolesne i gladne djece. [3] Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona. U govoru 31. listopada 1943. ispred zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Umro je na glasu svetosti primivši svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih novina širom svijeta, a misa zadužnica služila se i u Rimu, Montrealu, New Yorku, Chicagu, Rio de Janeiru i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštvo vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici.

“Ako Bog hoće, može me izbaviti i iz samog pakla.”


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Zatim ga đavao odvede gore, pokaza mu za tren oka sva kraljevstva cijelog svijeta pa mu reče: “Tebi ću dati svu vlast i svu raskoš njihovu. Jer meni je to predano i dajem ga komu god hoću. Dakle, sve će pripasti tebi, ako mi se pokloniš.” Lk 4,5

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Preslavni sveti Josipe, tebe je Bog izabrao za hranitelja svom Sinu i za zaručnika prečistoj Majci Njegovoj i postavio te tako glavarom Svetoj Obitelji, pa te je zbog toga Namjesnik Kristov proglasio zaštitnikom Crkve Isusove. Svim pouzdanjem srca svoga molim te priteci u pomoć čitavoj radničkoj Crkvi! Štiti na poseban način svojom očinskom skrbi Svetog Oca, te sve biskupe i svećenike, koji su sjedinjeni s Petrovom Stolicom! Brani sve koji se uz sve poteškoće i patnje trude oko spasa duša i učini da se svi narodi ponizno podlože svetoj Crkvi izvan koje nema spasenja. Udostoj se, predobri sveti Josipe, primiti i mene među svoje štićenike. Posvećujem ti se posve i molim te budi mi ocem, zaštitnikom i vođom na putu k spasenju. Isprosi mi čisto srce i veliku želju za vlastitim posvećenjem. Učini da po tvom primjeru sva moja djela budu upravljena na što veću Božju proslavu i za sjedinjenje s božanskim Srcem Isusovim i bezgrešnim Srcem Marijinim i s tobom, o sveti Josipe. Moli za me da postanem vrijedan biti dionikom onoga pokoja i blaženstva što si ga ti osjetio na svom smrtnom času. Amen.


Sveti Josip Spomendan: ?? Simboli:

???

Zaštitnik:

Odlukom Sabora iz 1687. zaštitnik hrvatskog naroda

Svetište:

????

Sveti Josip, zaručnik je Marijin i Isusov hranitelj. On je odlukom Sabora iz 1687. zaštitnik hrvatskog naroda Prema evanđenjima, bio je iz Davidove kraljevske dinastije, a po zanimanju je bio tesar. Sv. Matej, apostol i evanđelist, kaže za nj da je bio pravednik, što znači krepostan i svet muž. Ostao je zbunjen kada je vidio da je Marija trudna, a nije znao na koji način se to dogodilo. Bio je siguran da je čestita žena te da izbjegne govorkanja i sve negativno što bi za nju slijedilo, odlučio ju je potajno otpustiti. No kad ga je Božji anđeo poučio da je trudna po Duhu Svetome, prihvatio je bez bojazni Božji plan. Išao je s Marijom u Betlehem na popis pučanstva i tada se rodio Isus. Potom je bježao u Egipat pod Herodovom smrtnom prijetnjom Isusu. Hodočastio je s dvanaestogodišnjim Isusom i Marijom iz rodnog Nazareta u Jeruzalem i zabrinuto je tražio Isusa, koji se bio izgubio. O kasnijem životu i kada je umro ne znamo ništa. Štovanje sv. Josipa započelo je oko 850. godine u Reichenauu, a kasnije su ga osobito promicali sveti Bernard iz Clairvauxa, sveta Tereza Avilska, sveti Franjo Saleški, Ivan Gerson, franjevci i papa Siksto IV., koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za svu Crkvu. Vlada Dubrovačke republike je 20. ožujka 1521. godine prihvatila prijedlog da se u republici toga dana svetkovina svetog Josipa slavi kao zapovijedni blagdan. U sjevernim krajevima Hrvatske štovanje su mu širili isusovci, a Hrvatski sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio ga je zaštitnikom hrvatskog kraljevstva. Točnije, u saborskom protokolu od tih dana, na latinskom jeziku piše: “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.” Svijest o tome da nam je zaštitnik nije osobito zaživjela, ali su naši biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli »da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…”. Tada je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku da se osobito mora štovati u Hrvatskoj [1]. Odlukom HNV R. Srbije blagdan sv. Josipa je jedan od četiriju blagdana hrvatske zajednice u Srbiji [2]. Nacionalno svetište sv. Josipa je u Karlovcu na Dubovcu. Sv. Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života te pokazuje kako se služi Isusu, spasitelju čovjeka.


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Potom im reče: “Žalosna je duša moja do smrti. Ostanite ovdje i bdijite sa mnom.” Zatim ode na malo dalje, pade ničice te se pomoli: “Oče moj! Ako je zbilja moguće neka me mine ovaj kalež! Ali neka ne bude moja volja nego tvoja volja.” Mt 26,38-39

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Gospodine Isuse Kriste, naši su pretci pred mnogo godina izabrali svetog Juraja mučenika za svog zaštitnika i zagovornika,po njegovu zagovoru mi te molimo providi nam dobre ljude koji će nam pomoći ponovno sagraditi našu župnu crkvu, koja neka bude Tebi na čast, nama na spasenje i našem gradu na ponos. Tim velikim djelom pokaži i ovaj puta kao i mnogo puta u povijesti, da je ljubav veća od mržnje i gradnja od rušenja. Po Kristu Gospodinu našem. Amen! Ovu molitvu župnik moli svaki dan zajedno s pjesmom u čast svetom Juraju pred njegovim kipom u kripti derventske crkve


Sveti Juraj Spomendan: ?? Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

???

Sveti Juraj (lat. GEORGIUS, grč. GEORGIOS), jedan je od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne crkve. Njegovo štovanje rasprostranjeno je diljem Europe, a neke ga države štuju kao svoga sveca zaštitnika. Sveti Juraj povijesna je osoba. Rođen je u III. stoljeću u Kapadociji (Palestina). Potjecao je iz plemenitaške obitelji, što ga je obvezalo da postane vojnik. Ubrzo je među vojnicima stekao veliku popularnost, a za nagradu postao je zapovjednik jedne satnije. Potom postaje i zapovjednik bojišta. No sam Juraj veoma je rano postao kršćanin i zbog svoje vjere došao u sukob sa zapovjednom strukturom u vojsci. Bio je član Vojnoga vijeća u svojstvu časnika. Veoma brzo uvidio je da se mora izjasniti i dati dokaz svoje vjere, ne krijući da je kršćanin. Nakon majčine smrti svoj bogat obiteljski imetak razdijelio je siromašnima, a svojim robovima dao je slobodu. “Ne mora biti istina ono što vladar proglasi. Čovjek mora svojom glavom misliti i svojom slobodnom voljom odlučivati što je dobro, a što zlo. Ta poruka slobode morala je uplašiti vladara samodršca i sve koji su bez obzira na savjest služili svojim i državnim interesima. “Ta se poruka uosobila u liku mučenika Jurja


“Dovršeno je!” te nakloni glavu i predade duh. Iv 19,30

(Vršiti i dovršiti volju Očevu)

Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Gospode Isuse Kriste, koji si, kako se ufamo, dušu vjernoga službenika svoga Ivana učinio dionikom života presvetoga Trojstva u nebeskoj slavi, molimo, da po njegovu primjeru, a po zagovoru svetog Ivana, apostola i evanđeliste, u nerazrješivoj zajednici sa svetom Katoličkom Crkvom i rimskim Papom živimo, radimo i trpimo za slavu i proširenje kraljevstva tvoga, koji živiš i kraljuješ s Bogom Ocem u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen. S dopuštenjem Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu od 17. svibnja 1928., br. 5664.


Blaženi Ivan Merz Spomendan:

??

Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

???

Blaženi Ivan Merz (Banja Luka, 16. prosinca 1896. - Zagreb, 10. svibnja 1928.), istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja. Tijekom života Ivan Merz se služio s deset jezika i osposobio za četiri zvanja: profesor, književnik, časnik, a posjedovao je znanje i vrline koje se traže za svećenika. “Istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja” - tim je riječima Papa Ivan Pavao II. nazvao Ivana Merza u zagrebačkoj katedrali 10. rujna 1994. godine, prvoga dana svoga pohoda Hrvatskoj, spominjući u svome govoru hrvatske svece i blaženike, te kandidate oltara u našem narodu. Ove Papine riječi veliki su poticaj za bolje upoznavanje s likom Ivana Merza i njegovim životnim svjedočanstvom danim za Isusa Krista. Postupak za proglašenje Ivana Merza blaženim i svetim započeo je u Zagrebu još 1958. god; a od 1986. god. nastavlja se u Rimu pri vatikanskoj Kongregaciji za kauze svetaca. Već na početku prikaza njegove biografije potrebno je naglasiti važnu činjenicu: svjestan da će umrijeti mlad, Ivan Merz prikazuje na samrti svoj život kao žrtvu Bogu za hrvatsku mladež. Koliko je ova žrtva bila draga i Bogu ugodna, pokazale su godine koje su slijedile: tisućama mladih postao je uzor i ideal kršćanskog života. Njegovo ime značilo je program života i rada brojnim mladim kršćanima. Što je Merz značio za hrvatsku mladež, možda su to najbolje izrazili sami mladi kad su mu na grob donijeli vijenac s bijelom svilenom vrpcom na kojoj je pisalo: “Hvala ti orle Kristov, što si nam pokazao put k suncu!”. Grob blaženog Ivana Merza se nalazi u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, koja je ujedno i nacionalno svetište Srca Isusova.


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Kad nestade vina reče Isusu njegova majka: “Nemaju vina.” Što hoćeš od mene ženo? – odvrati joj Isus. Moj čas još nije došao.” Nato majka njegova reče dvoriteljima: “Što god vam zapovijedi učinite!” Iv 2,3-5

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Sveti Ante, veliki sveče i čudotvorče, s vjerom i ufanjem utječemo se tebi i tvojem svetom zagovoru kod Boga danas, na dan tvoga blaženoga preminuća i prijelaza u vječni život na nebesima. Svojim vjernim nasljedovanjem Isusa Krista, svojom pokorom, čistoćom, pravednošću, poniznošću, ljubavlju i svim drugim kršćanskim krepostima u herojskom stupnju, svojim izvanrednom svetošću, zaslužio si vječnu slavu kod Boga i ljudi. Time si pokazao put kojim je i nama ići, svijetli primjer kako ćemo i mi nasljedovati svoga Spasitelja, Isusa Krista. Bio si već za svoga zemaljskog života toliko drag Bogu da je Dijete Isus sišao u tvoje naručje i da si, promatrajući ga svojim očima, mogao s njime tajnovito i ljubazno razgovarati. Sada si mu još draži u nebu. Molimo te, zagovaraj nas kod dobroga Boga. Preporučamo ti prije svega potrebe Crkve u našem hrvatskom narodu i po svem svijetu; preporučamo ti sve svećenike da uspješno navještaju ljudima Radosnu vijest spasenja i vode ih k pravom miru u Bogu; zatim sve redovnike i redovnice, da se žrtvuju za Krista i bližnjega; sve naše obitelji, da žive po Božjem zakonu u slozi i ljubavi; našu mladež, da ustraje u svetim idealima; naše stare, bolesne i sve koji trpe, da strpljivo za Isusom nose svoj križ; umiruće, da preminu u milosti Božjoj, i naše pokojne, da se raduju vječnoj svjetlosti neba. Po tebi neka bude vječna hvala i slava Bogu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu: „Divan je Bog u svetima svojim!“ Amen.


Sveti Ante Padovanski Spomendan:

??

Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

???

Sv. Ante je bio čovjek Božje providno­sti, apostol trinaestog vijeka, osobiti ljubimac Božji, veliki Čudotvorac; bio je milostiv pomoćnik nevoljnih i tješitelj žalosnih, miljenik kršćanstva, pravi ponos franjevačkog reda. - Sto je bio sv. Ante ranije, to je sve i danas. Ante se rodio godine 1195. na Veliku Gospu u Lisabonu (Portugal). Još od djetinjstva se odlikovao štovanjem Blažene Djevice Marije i krepošću Čistoće, te je Mariji još sasvim mlad zavjetovao vječno djevičanstvo, koje je očuvao neokaljano do smrti. Zbog toga se Anto uvijek slika s ljiljanom u ruci, znakom Čistoće. U petnaestoj godini odrekao se svijeta i stupio u red sv. Augustina u samostanu blizu rodnog mjesta. Kasnije su ga poglavari, na njegovu želju, premjestili u samostan sv. Križa u Koimbri, gdje je postao svećenik. Oko godine 1220, don Pedro, portu­galski kraljević, donese u Koimbru posmrtne ostatke prvih mučenika franjevaca, koji su kao misionari u Maroku prolili svoju krv za Krista. Njihov primjer odu­ševi i Antu za propovijedanje riječi Božje nevjernicima i napuni ga nadom da bi i on mogao proliti svoju krv za Isusa. Zato stupi u franjevački red u Koimbri. Tamošnji samostan bio je pod zaštitom sv. Ante Pustinjaka, zato i on sada uze ime Anto, a dotada se zvao Ferdinand. Sam sv. Franjo dozvoli mu da može ići u Afriku propovijedati riječ Božju. Ali njemu je Bog bio odredio drugu uhgu. Iz Afrike se morao vratiti natrag u Španjolsku, jer je bio obolio. Međutim, nije stigao ni u Španjolsku. Protivni je vjetar njegovu lađu bacio na obale Sicilije. Bila je to godina 1221. Upravo te godine sv. Franjo bio je sazvao opću skupštinu svoga reda u Asiz. l sv. Anto, premda slab, prošao je cijeli put do Asiza pješice da bi prisustvovao skupštini. Tu je upoznao sv. Fra­nju, a tu je upoznao i redovnički život franjevaca . To ga je toliko oduševilo da je odlučio ostati u Italiji. Nakon skupštine sva braća odoše u svoja mjesta, a Antu primi starješina provincije Romanje i posla ga u samostan u Bolonju. Tu je Anto provodio pravi pokornički Život, u samoći i najvećoj poniznosti. Bio je učen i svet, ali je to sakrivao pred braćom. Ipak jednom zgodom njegova učenost iziđe na vidjelo jer je Bog htio da njegovo znanje i svetost donesu koristi drugim ljudima. Kada je Franjo Čuo za učenost poniznog Ante, posla ga na daljnje usavršavanje u bogoslovskim naukama. Poslije toga Anto je bio imenovan prvim učiteljem bogoslovskih nauka mladim redovnicima, koje je on ne samo poučavao u nauku nego ih još vise oduševljavao svetošću svoga života. Premda je tim svojim zanimanjem od­gojio izvrsne i dobre poslenike za vino­grad Gospodnji, ipak je vazda želio da se posveti samo propovijedanju rijeci Božje, jer se upravo za to najviše pripravljao. Sto je želio to je i dobio: poglavari mu povjeriše da se bavi i propovijedanjem. Pun lju­bavi prema Bogu i bližnjemu, započe svoje apostolsko poslanje. On je govorio oduševljeno, odrješito, razumljivo i pri­vlačno. Jakošću i jasnoćom svojih propovijedi toliko je djelovao na slušateljstvo da su se tisuće naroda oko njega skupljale; i kad slušateljstvo ne bi moglo stati ni u najveće crkve, morao je podizati propovjedaonicu na trgovima i na polju te odatle mnogobrojnom slušateljstvu navješćivati riječ Božju. S evanđeljem i s križem u ruci obilazio je gradove i sela Italije i južne Francuske te svuda činio čudesa i obraćenja. Čudesa sv. Ante bila su silna, divna i očevidna te je radi njih zaslužio naziv »Čudotvorca«. ....


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

I ja ti kažem: Ti si Petar - Stijena, i na toj stijeni sagradit ću crkvu svoju, i Vrata pakla neće je nadvladati. Mt 16,18

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Sveti Ilija ognjeni Koji grome odgoniš Goni grome od nas Na bedeme visoke Na ledine široke Dino pivac ne piva Dino čedo ne plače Tu je tica irudica Majka joj je prokletnica Od Boga prokleta Svetog Ivana krvi propeta Biž Irude od nas Isus Krist je kod nas. Amen


Sveti Ilija Spomendan:

??

Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

???

Sveti Ilija je starozavjetni prorok. Rođen je u Tišbi, pa ga zovemo i Tišbijac. Živio je u Izraelskom kraljevstvu u IX. stoljeću prije Krista za kraljeva Ahaba i Ohozije. Najbolja ilustracija Ilijina života, njegova borba s Ahabom i njegovom ženom Izabelom, može se sažeti u ono što je sam Ilija rekao svom Bogu kad ga je Jahve na brdu Horebu upitao zašto je tu došao: „Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili Tvoj savez, srušili Tvoje žrtvenike i pobili mačem Tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život.“ (1Kr 19,10) Ime mu je na hebrejskom jeziku Elijahu, što u našem hrvatskom znači Jahve je moj Bog. Ilija je prorok Staroga zavjeta. On je pustinjak, veliki je borac protiv idolopoklonstava (boga Baala), poznat je po čudesima koja je činio. Vrlo je mnogo štovan među mnogim narodima, što je zapravo rijetkost za starozavjetne svete ljude. Osobitu mu pak čast iskazuju slavenski narodi, a ponajviše Hrvati. On je s vatrenim kolima uzašao na nebo, pa ga stoga nazivamo i Gromovnik. Kršćanska tradicija ga smatra osnivačem Karmelićana, redovnika i redovnica. Njegov životni put pronaći ćemo u Prvoj i Drugoj knjizi Kraljeva. U ikonografiji Ilija se prikazuje kao mršav žilav čovjek s bradom, oskudno odjeven te se obično na slikama veže uz gavrana, plamena kola ili kotač ili plameni mač. Ilijin je svršetak u Drugoj knjizi Kraljeva opisan na slijedeći način: “Evo što se dogodilo kad je Jahve uznio Iliju na nebo u vihoru. Ilija i Elizej pošli su iz Gilgala. I reče Ilija Elizeju: ‘Ostani ovdje, jer me Jahve šalje do Betela.’ Elizej odgovori: ‘Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!’ I siđoše do Betela. A proročki sinovi koji su boravili u Betelu, iziđoše Elizeju u susret i rekoše mu: ‘Znaš li da će danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad tvoje glave?’ On reče: ‘I ja to znam; tiho!’ Ilija mu reče: ‘Elizeju! Ostani ipak ovdje, jer me Jahve šalje do Jerihona.’ Ali on odgovori: ‘Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!’ I uđoše u Jerihon. Proročki sinovi, koji su živjeli u Jerihonu, priđoše Elizeju i rekoše mu: ‘Znaš li da će danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad tvoje glave?’ On reče: ‘I ja to znam; tiho!’ Ilija mu reče: ‘Ostani ipak ovdje, jer me Jahve šalje do Jordana.’ Ali on odgovori: ‘Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!’ I tako pođoše obojica. I pedeset proročkih sinova pođe i zaustavi se podalje, dok su se njih dvojica zadržala na obali Jordana. Tada Ilija uze svoj ogrtač, smota ga i udari njime po vodi, a voda se razdijeli na suhu. A kad prijeđoše, Ilija će Elizeju: ‘Traži što da ti još učinim prije nego što budem uznesen ispred tebe?’ A Elizej odgovori: ‘Neka mi u dio padne obilje tvoga duha!’ Ilija odgovori: ‘Mnogo tražiš: ako me budeš vidio, kad budem uznesen ispred tebe, bit će ti tako; ako pak ne budeš vidio, neće biti.’ I dok su tako išli i razgovarali se, gle: ognjena kola i ognjeni konji stadoše među njih, i Ilija u vihoru uziđe na nebo. Elizej je gledao i vikao: ‘Oče moj, oče moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi!’ I više ga nije vidio. Uze tada svoje haljine i razdera ih nadvoje. I podiže Ilijin plašt, koji bijaše pao s njega, te se vrati i zaustavi se na obali Jordana. Uze onda Ilijin plašt i udari po vodi govoreći: ‘Gdje je Jahve, Bog Ilijin?’ I kad udari po vodi, ona se razdijeli na dvije strane, i Elizej prijeđe” (2 Kr 2,1-14). Iz ovog opisa Ilijina uzlaska na nebo s ognjenim konjima i kolima ostalo je židovsko vjerovanje da će se Ilija još jedanput pojaviti na zemlji prije “velikoga Jahvina dana”, dakle prije sudnjega dana. Ilija je bio u pustinji kada su...


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Ako nema uskrsnuća mrtvih, onda ni Krist nije uskrsnuo. Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je vjera naťa. 1 Kor 15,13-14

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Ti - Majko nad majkama, Ti - Majko Crkve, pratiteljice našega puta, čuvarice našega predanja, tješiteljice naše čežnje. Ti - u kojoj se Nebo nastanilo i plodilo se za spasenje, Ti - koja si u svojoj neznatnosti, Svetome se odazvala i na svijet Svjetlo nam donijela. Ti – uronjena u blaženstvo duše veličanja Gospodina tišinom duha prebirala si gorušičina zrna biserja. Donijela si ih na svijet i svijetu ih pokazala. Zagovornice naša na nebo uzeta, uzore puta kojim hodimo, Kraljice naša, uznesena na nebo, priteci nam i vodi nas, svijetli nam nad dolinom kojom nam je proći. Amen!


Velika Gospa Spomendan:

15. kolovoza

Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

širom Hrvatske i svijeta

Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi „uznesenje”.

Poznatija svetišta Majke Božje u Hrvatskoj su:

Popis marijanskih svetišta u Hrvatskoj (po abecednom redu):

* Svetište Majke Božje Bistričke

* Aljmaš

* Svetište Majke Božje Goričke

* Dragotin

* Svetište Majke Božje Trsatske

* Gorica

* Svetište Majke Božje Goričke

* Ilača

* Svetište Majke Božje Loretske Zadar-Arbanasi

* Krasno

* Svetište Majke Božje Sinjske

* Marija Bistrica

* Svetišta Majke Božje Aljmaške

* Molve

* Crkva Majke Božje Remetske

* Prizidnica

* Svetište Majke Božje od Kamenitih vrata

* Pleternica

* Svetište Majke Božje Molvanske

* Pojišan

* Svetište Gospe Maslinske,Zadar-Balafuža

* Remete

* Svetište Gospe Vrpoljačke

* Sinj

* Svetište Majke Božje Kloštarske, Slavonski Kobaš

* Slavonski Kobaš * Solin

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su: * Svetište Majke Božje u Lourdesu * Svetište Majke Božje u Fatimi * Svetište Majke Božje u Međugorju * Svetišta Majke Božje u Czestochowi * Svetišta Majke Božje u Loretu * Svetišta Majke Božje u Guadalupe

* Trsat * Zadar - Arbanasi * Trški Vrh * Vepric * Voćin * Vrpolje (Šibenik)


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Ja sam put, i istina, i život –odgovori mu Isus – Nitko ne dolazi Ocu osim po meni. Iv 14,6

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


MARIJO, POUČI NAS POŽRTVOVNOJ LJUBAVI... „NE ČINITI ZLO BLIŽNJEMU, TO NIJE SVE, JER BITI ĆEMO SUĐENI ZA DJELA LJUBAVI”. Majko Crkve, koja nas zoveš da surađujemo u Tvome majčinskom poslanju pružanja dobrote svim ljudima - djeci Božjoj: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko najbolja, koja bdiješ nad svima koji sumnjaju i nevjernicima: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko bespomoćnih i neodlučnih: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko slabih i griješnih: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko tužnih i napuštenih: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko gladnih i beskućnika: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko patnika i bolesnih: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko ljudske obitelji, koja želiš da si uzajamno pomažemo: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko svakog začetog života: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko odbjegle i odbačene djece, koja žive na ulici: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Majko učitelja i odgajatelja, koji ulijevaju u srca i umove nauke protivne Božjim zapovijedima: pouči nas požrtvovnoj ljubavi! Marijo, budi nam Majka! Učini od nas svoju djecu! Učini da mognemo: -pomiriti se sa svojom sudbinom kao Ti u trenutku Navještenja; - podnositi neimaštinu kao Ti kada si rodila u štalici; -primati poniženja kao Ti kada si morala bježati u Egipat; -tražiti Isusa kao Ti u jeruzalemskom Hramu; -moliti Ga kao Ti u Kani Galilejskoj kada je nestalo vina za svatove; -patiti kao Ti kada si stajala ispod križa umirućeg Sina; -moliti se kao Ti u dvorani posljednje večere čekajući Silazak Duha Svetoga! Molimo Te, učini nas svojom istinskom djecom, budi naša Majka! Amen


Mala Gospa Spomendan:

8. rujna

Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

???

Mala Gospa je spomendan rođenja Blažene Djevice Marije. Slavi se 8. rujna svake godine. Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno u Starom zavjetu. Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera ih iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: “Neprijateljstvo ja zamećem izmedu tebe i žene, izmedu roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” (Post 3,15). Drugi vatikanski sabor naučava, da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom. Mariju je porodila njezina majka, sveta Ana oko 20. godine prije Krista. Očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga bezgrešnog začeća. Mala Gospa je zaštitnica Čakovca, Solina, Voćina, Lopara, Bitelića, Grabovca i drugih mjesta.


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

Kada bih sva blaga i sve znanje ovoga svijeta imao, a ljubavi ne bih imao bio bih mjed što ječi i cimbal što zveči. 1 Kor 13

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


ŽELIŠ LI...? Želiš li moje ruke Bože Da bi cijeli dan pomagala onima Što trebaju moju pomoć, Bolesnima i siromašnima… BOŽE, DAJEM TI SVOJE RUKE… Želiš li moje noge, da bih čitav dan, Svaki dan odlazila onima Kojima je potreban prijatelj… BOŽE, DANAS TI DAJEM SVOJE NOGE. Želiš li moj glas, Bože, Da bi čitav dan govorio onima što su im Potrebne tvoje riječi ljubavi… BOŽE, DANAS TI DAJEM SVOJ GLAS… Želiš li moje srce, Bože Od zore do mraka, da bi voljelo sve, bez iznimke…. BOŽE, DANAS TI DAJEM SVOJE SRCE. Gospodine Isuse, slavit ću te Dokle god sam na putu k tebi. Neka se more i nebo sjedine U mojoj pjesmi! Gospodine Isuse, Slavit ću Te Dokle god sam na putu. (Majka Tereza)


Majka Tereza Blažena Spomendan:

???

Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

???

Majka Terezija (Skoplje, 26. kolovoza 1910. - Kalkuta, 5. rujna 1997.[1]), časna sestra albanskog[2] i vlaškog podrijetla te indijskog državljanstva.[3] Rođena je pod imenom Agnes Gonxha Bojaxhiu. Osnovala je katoličku redovničku zajednicu Misionarke ljubavi u indijskoj Kalkuti 1950. godine. Preko 45 godina služila je siromašnima, bolesnima, siročadi i umirućima. Misionarke ljubavi od početne male zajednice s vremenom su prerasle u zajednicu koja broji 5 000 redovnica u oko 600 misija, škola i skloništa u 120 država svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Majku Tereziju blaženom 19. listopada 2003. godine. Od 1970. godine, međunarodno je prepoznata kao humanitarka i pomoćnica siromašnih i nemoćnih. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 1979., te mnogih drugih međunarodnih nagrada, među kojima se ističu najviše indijsko civilno odličje “Bharat ratna” iz 1980. za njen humanitarni rad, počasno državljanstvo SAD-a, Nagrada Albert Schweitzer itd. Misionarke ljubavi nastavljaju pomagati siromašnima i potrebnima širom svijeta pa tako djeluju i u Hrvatskoj. Majka Terezija više puta boravila je u Hrvatskoj, prvi put još 1928. godine. Župnik njene župe u rodnom Skoplju bio je hrvatski svećenik Franjo Jambreković, koji je utjecao na nju, a u Indiji je surađivala s hrvatskim svećenikom Antom Gabrićem. Skupština grada Zagreba 19. srpnja 1990. proglasila ju je počasnom građankom grada Zagreba. Majka Terezija, pravim imenom Agnes Gonxha Bojaxhiu[4], rođena je u Skoplju u albanskoj katoličkoj obitelji. Njezino srednje ime “Gonxha” potječe od albanske riječi “gonxhe” što znači “pupoljak”. Iako je rođena 26. kolovoza, osobno je smatrala 27. kolovoz svojim rođendanom, jer je na taj dan krštena.[5] Bila je najmlađe dijete u obitelji Nikollë (*1878. - †1919.) i Drane Bojaxhiu (djevojački Bernaj) (*1889. - †1972.)[6] Njen otac ima vlaško (aromunsko) porijeklo i potječe iz Skadra, a majka iz Đakovice. Oboje su bili vrlo pobožni. U obitelji je bilo još dvoje djece: Lazar (*1907. - †1981.) i Agata (*1904. - †1973). Lazar se školovao na Vojnoj akademiji u Grazu, a zbog političkih razloga kasnije je emigrirao u Italiju. Njezin otac radio je kao pomoćnik u ljekarni, a bavio se i politikom, zalagao se za prava Albanaca. Umro je 1919. (nakon što mu je pozlilo nakon obroka), kada je Terezija imala osam godina. Kada se rodila 1910., Skopje je bilo u Osmanskom Carstvu. U Balkanskim ratovima 1912., zauzima ga srpska vojska te postaje dio Kraljevine Srbije. Od 1918. godine, Skopje je u sastavu Države SHS pa Kraljevine SHS. Išla je u osnovnu školu u kojoj se podučavalo na albanskom jeziku, a zatim je pohađala gimnaziju, gdje se podučavalo na srp....


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

“Nitko nema jače ljubavi od ove: da tko položi život svoj za svoje prijatelje.” Iv 15,13

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Gospodin mi je svjetlost i spasenje: koga da se bojim? Gospodin je štit života moga: pred kime da strepim? (Ps 27,1) Neka se ne uznemiruje srce vaše! Vjerujte u Boga i u mene vjerujte! (Iv 14,1)


Isus s malom djecom Spomendan:

???

Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

???

NAĐI VREMENA

Neka ti cesta dolazi uvijek ispred i vjetar neka puše u tvoja leđa;

Nađi vremena za MOLITVU

rosa neka kupa travu

- to je najveća snaga na zemlji.

kojom koračaš.

Nađi vremena za SMIJEH - to je melodija duše.

Osmijeh neka sja na tvome licu

Nađi vremena za IGRU

i nebo nek te ispunja blagoslovima

- to je tajna vječne mladosti Nađi vremena za LJUBAV

Nek mogne jedna prijateljska ruka

- to je darovana Božja povlastica.

obrisati tvoje suze

Nađi vremena za DARIVANJE

u trenutku boli.

- dan je prekratak da bi bio sebičan. Nađi vremena za ČITANJE

Nek te Gospodin Bog

- to je vrelo mudrosti.

drži na dlanu ruke

Nađi vremena za PRIJATELJSTVO

do našega sljedećeg susreta.

- to je put za sreću. Nađi vremena za RAD - to je cijena uspjeha. Nađi vremena za MILOSRĐE - to je ključ za nebo.

(natpis na zidu dječjeg doma u Calcutti

(Stari blagoslov)


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

“Ja krstim vodom – odgovori im Ivan. Među vama stoji netko koga vi i ne poznajete, onaj koji dolazi poslije mene, komu ja nisam dostojan odriješiti sveze na obući.” Iv 1,26-27

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Bože Oče naš, po zagovoru svetog Nikole, Molimo Te, zaštiti našu djecu. Očuvaj ih sigurne od zla, Pomozi im odrasti, I da postanu dostojni Tvog pogleda, Daj im snagu, Da zadrže svoju vjeru u Tebe, I da zadrže svoju radost U Tebi, po Kristu Gospodinu našemu. Amen.


Sveti Nikola Spomendan:

???

Simboli:

???

Zaštitnik:

????

Svetište:

???

Sveti Nikola (Patara između 255. i 270. - Myra, Turska, oko 346.), svetac katoličke i pravoslavne Crkve, biskup, zaštitnik djece i pomoraca. Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobija po stricu biskupu u Miri, nažalost njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam. Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj puta nije mogao pobjeći te postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru. Prema narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu, te ga nazivamo i zaštitnikom djece. U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim darovima. Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende. U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje. Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao tako veliki novac. Vidjevši kako je svota dovoljna, čak i prevelika da časno uda jednu kćer, opremio je i dade joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. Dalje priča ima dva kraja: * A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest. * Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tuda dolazi stavljanje poklona bilo u čarape ili čizmice, i Djed Mraz koji poklone spušta kroz dimnjak


Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj

I Svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze.

Iv 1,5

Zajedno u Kristu Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011.


ponedjeljak

utorak

cetvrtak

srijeda

petak

subota

nedjelja


Ti kažeš: To je nemoguće! Bog kaže: Sve je moguće (Lk 18, 27)

Ti kažeš: Tako sam umoran Bog kaže: Ja ću ti dati odmor (...11,28-30)

Ti kažeš: Nitko me zaista ne voli. Bog kaže: Ja te volim (Iv3,16 & Iv 13,34)

Ti kažeš: Ne mogu dalje. Bog kaže: Moja ti je milost dovoljna. (2 Kor 12,9 & Ps 91,15)

Ti kažeš: Ne mogu ovo nikako riješiti…» Bog kaže: Ja ću upravljati tvoje korake (Izr 3,5-6)


Limitirano izdanje Hrvatske biskupske Konferencije povodom Apostolskog putovanja pape Benedikta XVI. u Republici Hrvatskoj Zagreb 4. i 5. lipnja 2011.

naklada 1000 kom


Zajedno u Kristu