Page 1


SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROCJENI KORUPCIJE NA NACIONALNOJ RAZINI – HRVATSKA Ova publikacija objavljena je u sklopu projekta Civil Society for Good Governance and Anti-Corruption in Southeast Europe: Capacity Building for Monitoring, Advocacy and Awareness Raising koordiniranog od strane organizacije Center for the Study of Democracy (Bulgarska) i financiranog od strane programa European IPA Civil Society Facility. Udruga Partnerstvo za društveni razvoj (nacionalni koordinator za Hrvatsku) provela je istraživanje o stanju korupcije u Hrvatskoj.

KORUPCIJA I BORBA PROTIV KORUPCIJE U HRVATSKOJ 2013. - 2014. METODOLOGIJA: Center for the Study of Democracy (Bugarska) SUPERVIZIJA: Munir Podumljak AUTORICE: Ana Hećimović i Sandra Gajić PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA: Ana Hećimović i Sandra Gajić IZDAVAČ: Partnerstvo za društveni razvoj, 2015. DIZAJN I TISAK: ACT Printlab d.o.o. Čakovec NAKLADA: 200 komada ISBN: 978-953-55446-5-4 (tiskano) 978-953-55446-6-1 (PDF) CIP: 000898266

Ovaj dokument nastao je uz financijsku pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Za sadržaj publikacije odgovara isključivo Partnerstvo za društveni razvoj, a njegov sadržaj ni na koji način ne odražava mišljenje Europske unije ni Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.


SADRŽAJ

Uvod I. Razine korupcije

Indeksi korupcije Rasprostranjenost i dinamika korupcije Procjena rasprostranjenosti korupcije Stavovi o korupciji Borba protiv korupcije

II. Politike borbe protiv korupcije i regulatorno okruženje

Okosnica trenutačno primjenjivih nacionalnih strategija i akcijskih planova Promjene nacionalnih antikorupcijskih politika Procjena regulatornog okruženja za borbu protiv korupcije Preporuke

III. Institucionalne prakse i provedba zakona

Specijalizirane institucije za borbu protiv korupcije Mehanizmi zakonodavstva u borbi protiv korupcije Opća javna uprava Kvantitativni pokazatelji provedbe zakonskih propisa povezanih s borbom protiv korupcije Preporuke

5 7 7 7 9 9 9 11 11 11 11 12 13 13 14 14 15 16

IV. Pravosuđe u borbi protiv korupcije

17 17 18 18 20

V. Korupcija i ekonomija

21 21 21 28 29 29 29 30 30

VI. Civilno društvo u borbi protiv korupcije

31 31 31

VII. Međunarodna suradnja

33

USKOK Pravila imuniteta Ponašanje sudaca i tužitelja Preporuke

Utjecaj korumpiranosti Vlade na poslovno okruženje Rashodi Državnog proračuna i preraspodjela Revizija Koncesije Javna nabava i korupcija Privatizacija Rad javne kontrole i tijela za usklađivanje Preporuke Kratak pregled sektora Korupcija kao problem u civilnom društvu

Politika usmjerena prema međunarodnim sporazumima o borbi protiv korupcije Pomoć EU na području borbe protiv korupcije Praćenje borbe protiv korupcije od strane nacionalnih institucija Inozemna pomoć u području borbe protiv korupcije Rangiranje prema Transparency International

33 33 34 34 35


Uvod

5 Razdoblje od 2011. – 2014. godine obilježavaju dva mikro razdoblja. Vrhunac antikorupcijskih aktivnosti u 2011. i prvoj polovini 2012. godine bio je povezan sa završetkom pregovora o pristupanju EU i ispunjenju zahtjeva vezanih uz poglavlje 23..Dinamika zakonodavnih i institucionalnih promjena dala je rezultate i Hrvatska je ispunila zahtjeve prema grubim antikorupcijskim pokazateljima kao što su uhićenja, kazneni progon i presude visokopozicioniranim dužnosnicima, započevši s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, ministrima u njegovoj Vladi, gradonačelnicima, rukovoditeljima javnih poduzeća, liječnicima i sveučilišnim profesorima. Osim ovoga, oblikovani su i instrumenti koji osiguravaju transparentnost i odgovornost. U 2011. godini, Hrvatska je usvojila napredan Zakon o javnoj nabavi, Zakon o fiskalnoj odgovornosti i mnoge druge instrumente. Borba protiv korupcije, više ili manje uspješno, bila je na dnevnom redu čitavog javnog sektora, od Vladinih tijela i Sabora, do sudstva, javne uprave i javnih trgovačkih društava. U drugom razdoblju, budući da su pregovori dovršeni 2012. godine, antikorupcijska dinamika se usporila, bez sudskih sporova na visokoj razini, ukidanjem nekih pravnih instrumenata (tj. Ustavna odluka o velikom dijelu odredbi Zakona o sukobu interesa) te promjenama u imenovanjima u svim ključnim antikorupcijskim ili odgovornim tijelima. Zaustavljena je većina intenzivnih antikorupcijskih aktivnosti, a korupcija je polako nestajala iz javnih rasprava. Ovakvo je stanje i danas, te ne postoji dokaz o tome da bi se ovaj trend mogao uskoro promijeniti.


7

I. Razine korupcije

Indeksi korupcije

Indeksi korupcije, mjereni SELDI sustavom za praćenje korupcije, pokazuju poboljšanja gotovo svih mjerenih kategorija u usporedbi s njihovim razinama u 2001. i 2002. godini. Kao što se vidi iz donjeg grafikona, poboljšanja su zabilježena u pet kategorija: prihvatljivost korupcije, podložnost korupciji, korupcijski pritisak, sudjelovanje u koruptivnim praksama i praktična učinkovitost korupcije u rješavanju svakodnevnih problema. Međutim, nedostatak poboljšanja u očekivanjima po pitanju Indeksa korupcije, kao i negativan trend u rasprostranjenosti korupcije, mogli bi biti naznaka da su neki oblici i modeli korupcije evoluirali i zadržali se u društvu usprkos poboljšanjima u većini ciljanih kategorija. 1

Slika 1 Hrvatska. Usporedba

indeksa korupcije1,

2001., 2002. do 2014.

Izvor: SELDI sustav za praćenje korupcije, 2014.

Rasprostranjenost i dinamika korupcije

Više od 50% ispitanika korupciju je doživjelo kao drugi najveći problem u suvremenom hrvatskom društvu. Glavni problem, prema percepciji 80% ispitanika, je nezaposlenost. Poslije ova dva slijede potencijalno srodni problemi siromaštva i niskih plaća. Ovakva percepcija ukazuje na to da su problemi povezani s korupcijom, usprkos naporima učinjenim u posljednjem desetljeću, daleko od riješenih i još uvijek postoji potreba za fokusiranjem Vladinih aktivnosti na ovo područje. 1

Indeksi korupcije izračunati su kao prosjek određenih varijabli i mogu poprimiti vrijednost između 0 i 10. Što je vrijednost indeksa bliža broju 10, to je negativnija procjena tog aspekta korupcije.


8

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014.

Tablica 1. Hrvatska: Glavni problemi, 2014.

Kategorija/godina Nezaposlenost Korupcija Siromaštvo Niske plaće Kaznena djela

2014. 83,02% 50,45% 39,36% 32,97% 21,78%

Visoke cijene

21,48%

Politička nestabilnost Zdravstvo Obrazovanje Etički problemi Zagađenje okoliša

20,08% 7,79% 3,10% 2,80% 2,80%

Napomena: Ukupan postotak prelazi 100 jer su neki ispitanici dali više od jednog odgovora. Izvor: SELDI sustav za praćenje korupcije, 2014.

Na upit o tome koji je glavni pokretač korupcije u Hrvatskoj, kao jedan od ključnih uzroka problema naznačeni su privatni interesi osoba na vlasti. Nedostatak stroge administrativne kontrole, moralna kriza u društvu i loše zakonodavstvo povezano s korupcijom također su navedeni kao glavni problemi. Zanimljivo je kako građani plaće u javnom sektoru doživljavaju kao najmanje značajan faktor koji utječe na korupciju.

Tablica 2. Hrvatska: Faktori koji utječu na rasprostranjenost korupcije, 2014.

Kategorija Osobe na vlasti zanima stvaranje ogromnog osobnog bogatstva u kratkom razdoblju Ne postoji stroga administrativna kontrola Društvo je u moralnoj krizi Obavljanje službenih dužnosti u sukobu je s osobnim interesima Zakonodavstvo povezano s korupcijom je nesavršeno Pravosuđe je nedjelotvorno protiv korupcije Problemi povezani s korupcijom naslijeđeni su iz prošlosti Korupcija je posebno obilježje hrvatske nacionalne kulture U Hrvatskoj se ne provode zakoni Službenici u javnom sektoru imaju niske plaće Napomena: kumulativni postotak onih koji su označili “Potpuno se slažem” ili “Uglavnom se slažem”. Izvor: SELDI sustav za praćenje korupcije, 2014.

2014. 88,80% 86,80% 86,40% 86,00% 81,30% 78,10% 74,40% 70,40% 70,20% 35,00%


9

Stupnjevi korupcije i utjecaj na društvene sektore Procjena rasprostranjenosti korupcije

Unatoč niskom postotku stvarnog iskustva s podmićivanjem ili iznudom, većina građana još uvijek vjeruje kako je korupcija široko rasprostranjena u javnoj upravi. Kao što pokazuje dolje navedena tablica, ukupno 60,1% građana vjeruje kako su gotovo svi ili barem većina službenika u javnoj upravi korumpirani. Ovakve razlike između stvarnog iskustva i percepcije često su zabilježene u različitim anketama. Za ovakav nalaz postoji mnogo različitih objašnjenja, no ovakve razlike mogu ukazivati na to kako u mnogim društvima podmićivanje nije prevladavajući model korupcije usprkos osjećaju da je korupcija široko rasprostranjena, što znači da ankete mogu ukazivati i na neke od ostalih oblika korupcije, a što se poslije odražava u indeksima percepcije. Tablica 3. Hrvatska: Mišljenje

građana o rasprostranjenosti korupcije u javnim institucijama, 2014

Kategorija/godina Sudjeluju gotovo svi službenici Sudjeluje većina službenika Sudjeluje nekolicina službenika Ne sudjeluje gotovo ni jedan službenik Ne znam/ostali odgovori

2014. 12,40% 47,70% 28,00% 2,80% 9,10%

Izvor: SELDI sustav za praćenje korupcije, 2014.

Stavovi o korupciji

Načelno prihvaćanje korupcije Indeks prihvaćanja korupcije odražava do koje mjere se različite koruptivne prakse toleriraju u određenom društvu, ukazujući na to koliko su građani skloni prihvatiti postojanje koruptivnih praksi u društvu i, sukladno tome, dopuštaju određenu razinu korupcije u svojem vrijednosnom sustavu. Prema mjerenjima anketa iz 2001. i 2014. godine, udjel građana koji ne prihvaćaju i/ili ne toleriraju koruptivno ponašanje povećao se s 54% u 2001. na 77% u 2014., što je značajno poboljšanje.

Praktična djelotvornost koruptivnih praksi Indeks mjeri procjenu ispitanika o mjeri u kojoj se korupcija smatra djelotvornom u rješavanju osobnih problema. Uspoređujući 2001. i 2014. godinu, indeks ukazuje na to da postoji pozitivan trend u percepciji građana po pitanju vjerojatnosti uspješnog rješavanja osobnih problema podmićivanjem (novcem, darom, uslugom). No indeks je još uvijek relativno visok (tj. zamjetan udio građana još uvijek smatra kako će davanje mita pomoći u rješavanju osobnog problema).

Borba protiv korupcije

Korupcija u državnim institucijama U Hrvatskoj se kao najkorumpiraniji doživljavaju Vlada (lokalna i nacionalna), Sabor i sudovi. Odmah iza njih slijede Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi te porezne vlasti. S druge strane, vojsku i predsjednika države doživljava se kao najmanje korumpirane. Ovaj je nalaz u skladu s nalazima u sedam glavnih pokazatelja, ukazujući na to kako hrvatski građani korupciju doživljavaju kao model odozgo prema dolje te usko povezanu s vlašću i diskrecijom u odlučivanju.


10

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014.

Tablica 4. Hrvatska: Stupanj rasprostranjenosti korupcije u javnim institucijama, 2014.

Kategorija/godina Općinska/lokalna vlast Vlada Sabor Sudovi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Lokalna uprava Ministarstvo financija Porezne vlasti Ministarstvo pravosuđa Ured državnog odvjetnika Carinski uredi Policija Ministarstvo uprave Ministarstvo unutarnjih poslova Služba državne revizije Istražne vlasti Vojska Predsjednik

2014. 51,40% 50,60% 49,00% 44,10% 44,10% 43,80% 41,30% 40,50% 39,90% 39,40% 39,10% 38,20% 37,70% 37,20% 37,00% 33,70% 19,50% 15,00%

Napomena: kumulativan postotak onih koji su označili “Rasprostranjena je u velikom opsegu”, odnosno kategorije 4+5 određene stručne skupine uključen u korupciju. Izvor: SELDI sustav za praćenje korupcije, 2014.


Stupnjevi korupcije i utjecaj na društvene sektore

11

II. Politike borbe protiv korupcije i regulatorno okruženje

Okosnica trenutačno primjenjivih nacionalnih strategija i Akcijskih planova

Trenutačno primjenjiv Akcijski plan usvojen je 2012. godine i obuhvaća pet različitih područja: pravni i institucionalni okvir, suzbijanje korupcije, kazneni progon i kažnjavanje korupcije, međunarodnu suradnju i podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije.

Promjene nacionalnih antikorupcijskih politika

U 2011. godini zabilježena je 21 izmjena zakona, a ritam promjena u ciljanom zakonodavnom i institucionalnom okviru zadržao se i s izmjenama i dopunama usvojenima 2012. i 2013. godine. Brojne promjene u pravnom i institucionalnom okviru povezane s borbom protiv korupcije ne znače nužno reformu jer u njima nedostaje političke volje za reforme i djelotvorno rješavanje problema povezanih s korupcijom.

Procjena regulatornog okruženja za borbu protiv korupcije

U Hrvatskoj još nije ustanovljen poseban antikorupcijski zakon, kao ni zakon o zaštiti “zviždača”. Hrvatski Kazneni zakon2 regulira kaznena djela povezana s korupcijom i organiziranim kriminalitetom (zlouporaba ovlasti; nezakonito pogodovanje; davanje mita; primanje mita; nezakonito posredovanje; davanje mita u nezakonitom posredovanju i podmićivanje zastupnika). Kaznene sankcije propisane za gore navedena kaznena djela variraju od šest mjeseci do deset godina zatvora. Kazneni progon u slučajevima na visokoj razini (tj. bivši premijer Ivo Sanader, bivši ministar obrane Berislav Rončević, zamjenik ministra obrane Ivo Bačić, zamjenik premijera Damir Polančec, bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković), kao i kazneni progon stranke na vlasti u to doba, HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica) zbog korupcije, naznačuju kako Hrvatska posjeduje pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije na visokoj razini. Međutim, dugoročno bi problem mogla predstavljati usredotočenost na jednostavnije oblike korupcije (zlouporaba ovlasti radi stjecanja materijalne koristi, davanje i primanje mita). Budući da se u ovim slučajevima ne radi o složenijim oblicima korupcije, ovakvi bi se oblici mogli razviti i proširiti u društvu kao “nekažnjiva praksa”. Osim toga, građani još uvijek imaju dojam kako kazneni progon vodi politička vlast, a kazneno se goni one koji su manje ili više izgubili političku moć prije kaznenog progona.

Ključni izazovi Akcijskog plana ostaju u fokusu mjera i percipiranih problema koje taj dokument namjerava riješiti. U smislu sprječavanja visoke razine korupcije, na koju ova anketa ukazuje kao na problem koji i dalje postoji prema mišljenju građana, Akcijski plan u većini područja predviđa blage mjere, kao što su izgradnja kapaciteta i podizanje javne svijesti. Mjere sprječavanja usmjerene su više prema građanima ili privatnim poduzećima (tj. mjere protiv poreznih prijevara), ostavljajući neke od najštetnijih oblika korupcije (tj. sukob interesa, pogodovanje, klijentelizam) izvan dosega nacionalnih politika.

2

Kazneni zakon (Narodne novine br. 125/2011) Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/98/ [Pregledano 06.12.2013.]


12

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014. Zakon o sprječavanju sukoba interesa3 regulira slučajeve povezane sa sukobom interesa, neusklađenostima na političkoj (zastupničkoj) razini i visokopozioniranim dijelovima izvršne vlasti (izabrani ili imenovani dužnosnici). Većina zakonskih sankcija, kao i mehanizmi praćenja i izvještavanja, povezani su s imovinskim karticama, a ne izravno sa sukobom interesa. Zakon o sprječavanju sukoba interesa opsežno se bavi imovinom dužnosnika bez tehničkog kapaciteta za njegovu djelotvornu primjenu u jednakoj mjeri na sve osobe obuhvaćene ovim Zakonom (prebacit će se Ministarstvu financija ili ostalim poreznim i financijskim institucijama). Instrumenti za objavu i praćenje stvarnih interesa dužnosnika nedovoljni su i slabi, bez javne kontrole ili sudjelovanja javnosti u procesu, što je u sukobu sa Zakonom o općem upravnom postupku i/ili Zakonom o kaznenom postupku, prema kojima javno tijelo mora djelovati na zahtjev građana za postupkom ili na osnovi prijave sumnje u kazneno djelo od strane građana. Sankcije za sukob interesa su slabe, ograničene na novčane kazne i opomenu ili na “objavljivanje odluke komisije”, te ne predstavljaju nikakvu ozbiljnu prepreku nastajanju sukoba interesa. Zakon ne regulira jasno razliku između neusklađenosti i sukoba interesa, odnosno između prividnog, potencijalnog i stvarnog sukoba interesa.

Preporuke

• Neovisne procjene i vrednovanja primjene antikorupcijskih strategija i akcijskih planova. • Poboljšanje kaznenog postupka i Kaznenog zakona radi rješavanja složenijih oblika korupcije. • Mora se osigurati zaštita žrtava i osoba koje prijavljuju korupciju u dobroj namjeri. • Treba provoditi zakonski okvir za zaštitu prava i rehabilitaciju “zviždača”. • Potrebna je temeljita procjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s posebnim naglaskom na primjereno sankcioniranje ovakvog nedoličnog ponašanja (npr. kazne razmjerne pribavljenoj koristi). • Osigurati transparentnost podataka kroz baze podataka kojima je lako pristupiti i koje se mogu u potpunosti pretraživati, osobito za imovinske kartice i izjave o interesima.

3 Zakon o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine br. 26/2011) Dostupno na: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_26_547.html [Pregledano 06.12.2013.]


Stupnjevi korupcije i utjecaj na društvene sektore

13

III. Institucionalne prakse i provedba zakona

Specijalizirane institucije za borbu protiv korupcije

Kao radno tijelo hrvatske Vlade, 2008. godine osnovano je Vladino Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije. Iako je predviđeno da ovo Povjerenstvo bude operativno i koordinacijsko tijelo koje će o svojem radu izvještavati Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, ne postoje javno dostupna izvješća Povjerenstva o primjeni mjera za suzbijanje korupcije. Za Povjerenstvo ne postoje specifični radni rasporedi, akcijski planovi ili ostali bitni organizacijski dokumenti. Samostalni sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa je tijelo koje također sudjeluje u međuinstitucionalnoj koordinaciji borbe protiv korupcije. Osnovano je 2012. godine kao Samostalni sektor za suzbijanje korupcije, kojem je glavni cilj pomagati i podupirati dionike u sprječavanju korupcije. Središnja internetska stranica tijela www. antikorupcija.hr predviđena je kao mjesto razmjene podataka povezanih s borbom protiv korupcije. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa sastoji se od pet članova koje imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove. Unatoč činjenici da Povjerenstvo nije funkcioniralo od 2011.4 do kraja 2012. godine, kad su napokon imenovani novi članovi, posljednje dvije godine rada Povjerenstva obilježio je povećan broj rješenih predmeta. No, slab zakonodavni okvir ne omogućuje Odboru donošenje složenih odluka, koje bi doista spriječile sukob interesa. Tako, primjerice, u odlukama Povjerenstva ne postoji reciprocitet između štete koju je dužnosnik učinio javnom interesu i kazne. Kao što je prije navedeno, ovlasti Povjerenstva ne odgovaraju veličini i opsegu problema. Osim toga, odlukom Ustavnog suda od 7. studenoga 2012. godine značajno su ograničene istražne ovlasti Povjerenstva. Ovo otežava rad Povjerenstva u složenim slučajevima sukoba interesa ili istrage imovine javnih dužnosnika. Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije je saborsko tijelo ustanovljeno 2006. godine kao radno tijelo Hrvatskog sabora, čija je zadaća pratiti, vrednovati i procjenjivati primjenu Akcijskog plana Strategije suzbijanja korupcije. No, tijelo uglavnom čine imenovani saborski zastupnici bez značajnog iskustva u području borbe protiv korupcije. I bez suradnji s eksternim stručnjacima, sama bit njihova rada može biti ugrožena. Dosad je rad Nacionalnog vijeća bio primjer parlamentarnog propusta u kojem oporba ima većinu, ali ne i stvarnu ovlast za mijenjanje ili činjenje bilo čega.

4 BARUKČIĆ, M. (2012) Odbor za rješavanje sukoba interesa ne postoji godinu dana? Tportal.hr, [internetski] 21. veljače. Dostupno na: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/177948/Povjerenstvoza-sukob-interesa-ne-postoji-vec-godinu-dana.html [Pregledano 29.11.2013.]


14 Mehanizmi zakonodavstva u borbi protiv korupcije

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014. U veljači 2011. godine, Hrvatski sabor usvojio je Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.5 Ovaj Zakon predstavlja

određen korak naprijed u postizanju međunarodnih standarda i boljoj regulativi ovog problema6 jer nastoji osigurati neophodan sustav praćenja financiranja političkih stranaka, neovisnih lista, kandidata i njihovih izbornih kampanja. Prvi ispit ovoga Zakona bili su parlamentarni izbori 2011. godine, na kojima je Državno izborno povjerenstvo prvi put provelo kontrolu financiranja izbornih kampanja. Organizacije civilnog društva, GONG i Transparency International Hrvatska, zaključile su kako su rezultati praćenja financiranja političkih stranaka i analiza podnesenih izvješća ukazali na to da su stranke učinile vidljiv napredak u transparentnosti financiranja kampanja. GONG i TIH su u svojim preporukama naveli kako još uvijek postoji potreba za osiguranjem revizije pravila medijskog praćenja izbornih kampanja, s naglaskom na uredničke slobode i odgovornosti. Ostale dobre strane ovoga Zakona su: podrobna regulacija financiranja izbornih kampanja, uvođenje šireg raspona sankcija za kršenje Zakona, uvođenje ograničenja troškova (iako je svota za trenutačnog zagrebačkog gradonačelnika HRK 500.000,00, a za izbore u Europski parlament nerealno niskih HRK 1.500.000,00) i smanjenje dopuštenih donacija. Sve ovo su preporuke Europskog vijeća i nevladine organizacije – GONG. Etički kodeksi postaju uobičajena praksa u hrvatskoj javnoj upravi. Međutim, ostaje dojam kako su oni više formalnost nego aktivan alat za suzbijanje korupcije. Ne postoji procjena rizika u smislu korupcije pa prema tome pravila ponašanja nisu značajna kao djelotvoran alat za borbu protiv korupcije u područjima visokog rizika. Etički kodeks državnih službenika za svakog člana etičkog povjerenstva propisuje obavljanje programa izobrazbe za etičke povjerenike koji vodi središnje državno upravno tijelo, zaduženo za odnose s državnim službenicima. Etički povjerenici upoznaju se s osnovama integriteta javnih službenika, Etičkim kodeksom, prednostima postupaka ispitivanja osnovanosti pritužbe na neetičko postupanje i suradnjom s Odjelom za etiku i Etičkim povjerenstvom.7 Popis8 etičkih povjerenika (s telefonskim brojevima i e-mail adresama za kontakt) može se pronaći na službenoj internetskoj stranici Ministarstva uprave. Povjerenici rade u različitim državnim tijelima, međutim ta im funkcija nije primarna već sporedna. Pravni okvir povezan s regulacijom lobiranja u Hrvatskoj još nije ustanovljen, pa ne postoje pravila koja bi se mogla kršiti.

Opća javna uprava

Većina tijela javne uprave posjeduje unutarnje kontrolne sustave. Mehanizmi unutarnje kontrole (interna revizija) postoje u svim glavnim upravnim tijelima i službama. U smislu stegovnih mjera, Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova posjeduju unutarnje stegovne kontrole. Ministarstvo pravosuđa posjeduje opću unutarnju inspekciju za funkcioniranje sudova (sudska inspekcija).

5 Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (Narodne novine br. 24/11, 61/11) Dostupno na: http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=38452&sec=3253 [Pregledano 03.12.2013.] 6 GONG (2011.) Konačno izvješće o izborima javnih dužnosnika u Sabor. [pdf] Zagreb: GONG. Dostupno na: http://www.gong.hr/download.aspx?f=dokumenti/Razno/Parlizbori2011_ GONGizvjestaj_nacrtfinal_19012012.pdf [Pregledano 03.12.2013.] 7 Ministarstvo uprave. Program izobrazbe “Provedba ispitnih postupaka – edukacija povjerenika za etiku”. Dostupno na: http://www.uprava.hr/default.aspx?id=12205 [Pregledano: 03.12.2013.] 8 POPIS ETIČKIH POVJERENIKA, Ministarstvo uprave [pdf] dostupan na: http://www.uprava.hr/ default.aspx?id=559 [Pregledano: 03.12.2013.]


Stupnjevi korupcije i utjecaj na društvene sektore Kvantitativni pokazatelji provedbe zakonskih propisa povezanih s borbom protiv korupcije

15

Prema službenim statistikama, broj osoba optuženih i osuđenih za koruptivna djela značajno se povećao u razdoblju od 2009. – 2012. godine, što može biti povezano s pristupanjem EU i ukupnim poboljšanjem u području kaznenih postupaka vezanih uz korupciju u Hrvatskoj. Kazneni zakon u užem smislu obuhvaća kaznena djela korupcije kako slijedi:9 1. Zlouporaba službenog položaja i ovlasti, čl. 337, stavci 1, 2, 3 i 4. 2. Protuzakonito posredovanje, čl. 343 3. Prihvaćanje mita, čl. 347, stavci 1, 2 i 3. 4. Nuđenje mita, čl. 348, stavci 1 i 2.

Slika 2. Optužene odrasle osobe 2009.- 2012.

Izvor podataka: Hrvatski zavod za statistiku [online]. Pravne osobe kao počinitelji kaznenih djela prema vrsti presuda u 2009., 2010., 2011. i 2012. godini [pdf]. Dostupno na: http://www.dzs.hr/ [Pregledano: 07.12.2013.]

9 Statistika je prikazana u skladu sa starim Kaznenim zakonom. Novi je Kazneni zakon na snazi od 1. siječnja 2013.


16

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014.

Slika 3. Osuđene odrasle osobe 2009.- 2012.

Izvor podataka: Hrvatski zavod za statistiku [online]. Pravne osobe kao počinitelji kaznenih djela prema vrsti presuda u 2009., 2010., 2011. i 2012. godini [pdf]. Dostupno na: http://www.dzs.hr/ [Pregledano: 07.12.2013.]

Preporuke

• Treba poboljšati kvalitetu i dostupnost službenih podataka i statistika, posebno onih povezanih s provedbom zakona koji se odnose na borbu protiv korupcije.


Stupnjevi korupcije i utjecaj na društvene sektore

17

IV. Pravosuđe u borbi protiv korupcije

USKOK

Hrvatskoj je bilo potrebno gotovo desetljeće za uspostavljanje organizacije pod nazivom USKOK, koja je konačno proradila 2009. godine. To je složen sustav kaznenog postupanja protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta koji se sastoji od posebnog sudstva, posebnih tužitelja i posebnih policijskih službi, koje se pravodobno i učinkovito bave složenim slučajevima korupcije i organiziranog kriminaliteta na visokoj razini. Kao što je vidljivo u donjim grafikonima, USKOK posjeduje ovlasti, kapacitete i resurse za pokrivanje cijele države, uključujući regionalne sastavnice. Međutim, institucionalni okvir uključuje neke korupcijske rizike, uglavnom u području imenovanja i zapošljavanja (politička kontrola) i zlouporabe istražnih ovlasti (nekoliko afera s curenjem podataka iz ovih institucija). U međunarodnim okvirima (regija jugoistočne Europe i EU), USKOK se smatra dobrom praksom i preporučenim modelom za zemlje u razvoju ili države koje pristupaju EU. Slika 3. Organizacijski grafikon: USKOK


18

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014.

Pravila imuniteta

U Hrvatskoj za sada imunitet nije zabrinjavajući problem. Tužitelji ne posjeduju imunitet od kaznenog progona. Međutim, općenito su zaštićeni od pritisaka izvana, u okviru poslova koje obavljaju. Imunitet od zatvora i pokretanja kaznenih postupaka primjenjiv je na suce. Prijedlog za skidanje imuniteta može dati samo tužitelj u kaznenom postupku. To znači kako se tužbe za suce za sva kaznena djela učinjena u obavljanju sudačke dužnosti trebaju podnositi USKOK-u ili nadležnom državnom odvjetniku. Samo ta tijela mogu od Državnog sudbenog vijeća zatražiti skidanje imuniteta određenom sucu u postupku odlučivanja po kaznenoj optužbi.10

Ponašanje sudaca i tužitelja

Ponašanje sudaca regulirano je Zakonom o sudovima11, kao i Zakonom o Državnom sudbenom vijeću12 i Kodeksom sudačke etike13. Iako sukob interesa i neusklađenosti nisu u fokusu ni jednog od ovih instrumenata14, osnova ovih zakona i članaka predstavlja instrumente sprječavanja i suzbijanja sukoba interesa i neusklađenosti. S najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o sudbenom vijeću iz 2013. godine, imovinske kartice sudaca postale su javno dostupne.

Slika 4. Statistika o stegovnoj odgovornosti – suci

10 Državno sudbeno vijeće. Skidanje imuniteta. Dostupno na internetskoj adresi: http://www.dsv. pravosudje.hr/index.php/dsv/postupci/skidanje_imuniteta [Pregledano: 23.01.2014.] 11 Zakon o sudovima. (Narodne novine br. 28/13) Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/122/Zakono-sudovima [Pregledano: 17.01.2014.] 12 Zakon o Državnom sudbenom vijeću. (Narodne novine br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13) Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/127/Zakon-o-dr%C5%BEavnom-sudbenom-vije%C4%87u [Pregledano: 17.01.2014.] 13 Kodeks sudačke etike.(Narodne novine br. 131/06) Dostupno na:http://www.vsrh.hr/CustomPages/ Static/HRV/Files/KodeksSudackeEtike_2006.PDF[Pregledano: 27.09.2012.] 14 Osim u postupcima povezanim s imenovanjem i napretkom u karijeri sudaca. Članak 42 – Zakon o Državnom sudbenom vijeću. (Narodne novine br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13) Dostupno na internetskoj adresi: http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx [Pregledano: 27.09.2012.]


19

Zakon propisuje da sudbeno vijeće, u skladu s posebnim zakonima, mora pružiti uvid u imovinske kartice u roku od osam dana od podnošenja pisanog zahtjeva. 15 Međutim, u imovinskoj kartici ne navode se interesi, pa ukupan segment praćenja sukoba interesa i njegova sprječavanja nije dio utvrđenih pravnih instrumenata. O svim aspektima ponašanja sudaca, uključujući i predmete povezane sa sukobom interesa, odlučuje Državno sudbeno vijeće (DSV). Državno sudbeno vijeće imenuje se na Općoj sjednici Vrhovnog suda, međutim, kako je to samoupravljajući oblik pravosuđa, nije jasno kome ono podnosi izvješća u smislu odlučivanja i djelovanja u slučajevima sukoba interesa. Gore navedena statistika o stegovnim postupcima protiv sudaca prikupljena je sa službene internetske stranice Državnog sudbenog vijeća. Podaci nisu sistematizirani ni lako dostupni. S druge strane, i mediji su u jednom trenutku pisali o stegovnim postupcima protiv sudaca.16 Ovo je statistika o stegovnim postupcima protiv sudaca zbog korupcije na temelju dobivenih podataka (navodno iz službenih izvora: Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno sudbeno vijeće):17 Tablica 5. Optužnice 17

Članak Kaznenog zakona

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Ukupno

292 – Zlouporaba ovlasti u ekonomskim transakcijama

1

2

1

1

5

337 – Zlouporaba službenog položaja i ovlasti

2

1

20

1

5

29

347 – Primanje mita

1

3

4

UKUPNO

1

2

3

3

1

21

2

0

5

0

0

28

Pravni i institucionalni okvir koji regulira sukob interesa i nespojivost dužnosti državnih odvjetnika počiva na logici sličnoj onoj za suce. 18 Razlika je u tome što državni odvjetnici nemaju imunitet na kazneni progon, a njihove obitelji nisu obuhvaćene regulatornim zakonima o sukobu interesa i/ili neusklađenostima. O svim aspektima ponašanja državnih odvjetnika odlučuje Državnoodvjetničko vijeće (DOV). Imovinska kartica ne sadrži izjavu o interesu, a problemi povezani sa sukobom interesa, osim nespojivosti dužnosti, općenito nisu regulirani.

15 Članak 87.5 Zakona o Državnom sudbenom vijeću. (Narodne novine br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13) Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/127/Zakon-o-dr%C5%BEavnom-sudbenomvije%C4%87u [Pregledano: 17.01.2014.] 16 ŠUPE, T. (2001.) U devet godina razrješenjem kažnjeno 13 sudaca u RH. [online] Dalje.com Dostupno na: http://dalje.com/hr-hrvatska/u-9-godina-razrjesenjem-kaznjeno-13-sudaca-urh/302061 [Pregledano: 24.01.2014.] 17 Statistika Ministarstva unutarnjih poslova 18 Etički kodeks državnih odvjetnika. (Narodne novine br. 25/08) Dostupno na: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/338340.html [Pregledano: 23.01.2014.]


20

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014. 19

Slika 5. Statistika o stegovnoj odgovornosti – državni tužitelji: 19

U razdoblju od 2005. – 2013. godine nisu jasno sankcionirane situacije sukoba interesa ili čak situacije povezane s imovinskim karticama. U 2008. godini, Ured državnog odvjetnika odlučio je samo o jednom predmetu koji je bio povezan s neusklađenošću s dužnostima državnog odvjetnika. U razdoblju od 2005. – 2013. godine, DOV je izdalo ukupno 13 stegovnih sankcija državnim odvjetnicima. Ovakvi nalazi ukazuju na to da ili nije bilo sukoba interesa u službi državnih odvjetnika u Hrvatskoj ili odgovarajuće tijelo (DOV) nije učinkovito u pronalaženju, istraživanju i kažnjavanju sukoba interesa. Podaci o predmetima s presudama nisu jasni, pa se prema tome ne može provoditi javna kontrola rada državnih odvjetnika.

Preporuke

• U imovinskim karticama suci i državni odvjetnici moraju dati izjavu o vlastitim interesima i učiniti ih javno dostupnima na platformi sličnoj onoj za javne službenike. • Točni, precizni i bitni podaci za analizu i praćenje rada Sudbenog i Državnoodvjetničkog vijeća moraju biti lako i sistematično dostupni javnosti. • Neophodan je jasan pregled sankcija koje su propisala oba Vijeća.

19 Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Državnoodvjetničko vijeće. Objave. Dostupno na internetskoj adresi: http://www.dorh.hr/PriopcenjaDOV-a [Pregledano: 24.01.2014.]


Instrumenti Za Borbu Protiv Korupcije U Hrvatskoj (2009. – 2014.)

21

V. Korupcija i ekonomija

Utjecaj korumpiranosti Vlade na poslovno okruženje

Prema UNODC-u (2013.), gotovo polovina poslovnih predstavnika u Hrvatskoj smatra korupciju ozbiljnom preprekom u poslovanju, što utječe na čitavu poslovnu klimu i investicijske odluke, a rezultira time da je hrvatska ekonomija jedna od onih na koje najviše utječe odustajanje od investicijskih projekata (5,6%).20 Izvješće Svjetske banke o poslovanju za 2014. godinu istaknulo je Hrvatsku kao jednu od država s najviše poboljšanja, naglašavajući kako je pokretanje poslovanja olakšano uvođenjem novog oblika trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću, s nižim obaveznim minimalnim kapitalom i pojednostavljenim postupkom; isto je i s plaćanjem poreza, uvođenjem elektroničkog sustava za doprinose za socijalno osiguranje i smanjenjem stopa naknada za šume i Gospodarsku komoru.21 Indeks ekonomskih sloboda u skladu je procjenom Svjetske banke, te navodi kako je postupak pokretanja poslovanja lakši jer zahtijeva manje od 10 procedura. Međutim, naglašava se kako je za pribavljanje neophodnih dozvola potrebno više od 200 dana i cijena im je više nego četverostruka u odnosu na prosječan godišnji dohodak.22 U 2012. godini, siva ekonomija činila je 29 posto od ukupne službene ekonomije u Hrvatskoj, tj. 12.732 milijuna eura, što je Hrvatsku postavilo među najgore rangiranima u EU prema izvedbi.23

Rashodi Državnog proračuna i preraspodjela

Zakon o proračunu24 propisuje da se državni proračun temelji na procjeni ekonomskog razvoja i makroekonomskim pokazateljima specifičnih propisa i ostalih zakona koje donose Sabor, Predsjednik Vlade i ministar financija u skladu sa svojim mandatima i zaduženjima. Gotovo 60% proračuna prikuplja se kroz oporezivanje, nakon čega slijede doprinosi za obavezno osiguranje s približno 35% i naposljetku gotovo 5% ostalih prihoda (različite potpore, prihodi od vlasništva, naknade i pristojbe).

20 UN Ured za droge i kriminal (2013.) Posao, korupcija i kriminalitet na zapadnom Balkanu: utjecaj mita i kaznenih djela na privatni sektor 2013. [pdf] Beč: Ured ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet. 21 Međunarodna banka za obnovu i razvoj/Svjetska banka (2013.) Izvješće o lakoći poslovanja za 2014: Razumijevanje propisa za mala i srednja poduzeća [pdf] Washington: World Bank Publications, The World Bank Group. 22 The Heritage Foundation i The Wall Street Journal. (2014.) Indeks ekonomskih sloboda za 2014. godinu. Dostupno na internetskoj adresi: http://www.heritage.org/index/country/croatia 23 Schneider, F. (2013) The Shadow Economy in Europe, 2013. A.T. Kearney, Inc. Dostupno na: http://ec.europa.eu/digital-agenda/futurium/en/content/shadow-economy-europe-2013. 24 Zakon o proračunu (2012.) (Narodne novine br. 87/08, 136/12) Dostupno na internetskoj adresi: http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx


22

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014.

Slika 6. Struktura prihoda Državnog proračuna (fiskalne godine 2008. - 2012.)

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.)29 , izračun autora.

U sklopu Ministarstva financija postoji Sektor za pripremu proračuna države i financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave25, Sektor za izvršavanje državnog proračuna26 te Sektor za proračunski nadzor27 zaduženi za planiranje i trošenje proračuna. Konačnu kontrolu izvršenja proračuna vodi Državni ured za reviziju28. Promatrajući strukturu rashoda najznačajniji su socijalne naknade (mirovine i socijalna skrb) te rashodi za zaposlene, koji čine više od 70% ukupnih izdataka.

Ministarstvo financija [internetski] Sektor za pripremu proračuna države i financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/pripremaproracuna. 26 Ministarstvo financija [internetski] Sektor za izvršavanje državnog proračuna Dostupno na: http:// www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna. 27 Ministarstvo financija [online] Sektor za proračunski nadzor Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/ priprema-proracuna. 28 Zakon o Državnom uredu za reviziju (2011.) (Narodne novine br. 80/11) Dostupno na internetskoj adresi: http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx. 29 Ministarstvo financija [online] Proračun 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. [xls] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2014-godina. 25


Instrumenti Za Borbu Protiv Korupcije U Hrvatskoj (2009. – 2014.)

23

Slika 7. Struktura rashoda Državnog proračuna (fiskalne godine 2008.- 2012.)

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.),30 izračun autora.

Jednaku prijetnju održivosti proračuna predstavlja i visoka razina javnog i potencijalnog javnog duga (izdane državne obveznice i ukupan dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak).

Slika 8. Udio javnog i potencijalnog javnog duga u BDP-u (fiskalne godine 2008.- 2012.)

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnjaci (2008. – 2012.),31 izračuni autora.

Tijekom godina diskrecijska potrošnja u rasponu je između 13,3 i 19,4%. Kao što je pojašnjeno u nastavku, kriteriji za odobravanje i praćenje određenih programa, potpora i subvencija nisu uspostavljeni.

Ministarstvo financija [online] Proračun 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. [xls] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2014-godina. 31 Ministarstvo financija [internetski] Publikacije. Godišnjaci. Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/ godisnjaci-ministarstva. 30


24

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014.

Slika 9. Izvršenje Državnog proračuna - Udio diskrecijske i nediskrecijske potrošnje (fiskalne godine 2008.- 2012.)

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.)32 , izračun autora.

Hrvatska ima dugu povijest kašnjenja u objavljivanju33 izvještaja o javnim financijama i na nacionalnoj i na lokalnoj razini34. Budući da posljednjih godina nije bilo poboljšanja u informiranju i sudjelovanju hrvatskih građana u odlučivanju o javnim prihodima i rashodima, otvorenost proračuna ne može se odrediti. Podaci o planiranju i izvršenju proračuna (1998. – 2014.) dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva financija35, međutim, oskudni su, pa čak i stručnjaci imaju poteškoća u njihovu razumijevanju. Zakon o fiskalnoj odgovornosti36 na snazi je od 2010. godine te određuje pravila koja ograničuju državne rashode, jačaju odgovornost za pravno, funkcionalno i namjensko korištenje proračunskih resursa, te jačaju sustav kontrole i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti. Budući da Hrvatska ima iznimno veliku javnu potrošnju, planiranje proračuna tijekom godina je neodrživo. Stoga, u rebalansima koji su uslijedili, čak i uz uvođenje novih poreza država je morala planirati i značajno smanjenje prihoda. S obzirom da se isti ne realiziraju, odlučeno je naglo povećanje zaduženosti.

32 Izračun istraživača PSD-a na osnovi podataka iz Ministarstva financija [online] Proračun 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. [xls] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2014godina. 33 Bajo A. (2013.) Statistika nacionalnih računa opće države i fiskalna transparentnost u Hrvatskoj. [pdf] Zagreb, Hrvatska: Institut za javne financije. Dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/file/ ENG/releases/55.pdf. 34 Ott K., Bronić M. i Petrušić M. (2013.) Otvoresnost proračuna hrvatskih županija, gradova i općina. [pdf] Zagreb, Hrvatska: Institut za javne financije. Dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/file/ ENG/newsletter/81.pdf. 35 Ministarstvo financija [online] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2014-godina. 36 Zakon o fiskalnoj odgovornosti (2014.) Narodne novine br. 139/10, 19/14 [online] Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx.


Instrumenti Za Borbu Protiv Korupcije U Hrvatskoj (2009. – 2014.)

25

Slika 10. Deficit Državnog proračuna (fiskalne godine 2008.- 2012.), milijuna HRK

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.)37, izračun autora.

Tablica 6. Rebalansi proračuna

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.)38, izračun autora.

Slika 11. Rashodi Državnog proračuna- Udio subvencija (fiskalne godine 2008.- 2012.)

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.)39, izračun autora.

Zabrinjava i podatak da udio subvencija financijskim institucijama i trgovačkim društvima izvan javnog sektora varira između 9 i 20% ukupnih subvencija. Godišnja izvješća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja40 Ministarstvo financija [online] Proračun 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. [xls] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2014-godina. 38 IBID 39 Ministarstvo financija [online] Proračun 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. [xls] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2014-godina. 40 Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja [online] Godišnje izvješće 2012. [pdf] dostupan na: 37


26

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014. (zadužene za kontrolu zakonitosti, praćenje i povrat subvencija) ne sadržavaju podatke o korisnicima i iznose, niti postoje javno dostupni podaci. Pristupiti se može samo kumulativnim statističkim podacima o kreditnim subvencijama, kvotama, potporama, poreznim olakšicama ili carinskoj zaštiti.

Slika 12. Državni proračun- Udio Subvencija financijskim institucijama i trgovačkim društvima izvan javnog sektora (fiskalne godine 2008.- 2012.)

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.)41, izračun autora.

U Hrvatskoj postoji 576 lokalnih jedinica; 20 lokalnih (regionalnih) samouprava (županija), 555 jedinica lokalne samouprave (127 gradova i 428 općina), a Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica. Slika 13. Lokalni proračuni- Udio subvencija iz Državnog proračuna (fiskalne godine 2008.- 2012.)

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.)42, izračun autora.

http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/2012_Godisnje_izvjesce_DP.pdf. 41 Ministarstvo financija [online] Proračun 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. [xls] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2014-godina. 42

IBID


Instrumenti Za Borbu Protiv Korupcije U Hrvatskoj (2009. – 2014.)

27

Izvješća o radu Državnog ureda za reviziju za 2012.43, 2011.44, 2010.45, 2009.46 i 2008.47 godinu navode kriterije izračuna i raspoređivanja potpora županijama, gradovima i općinama, mogućnosti pri planiranju i izvršenju, nepravilnosti, sažetak nalaza i preporuke, te također ukazuju na ograničavanja proračuna. U promatranim godinama investicijska ulaganja iz proračuna su u opadanju. U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2008. – 2010.48 i 2010 – 2012.49 Ministarstvo financija predviđalo je rast u ovom razdoblju, međutim, posljedica smanjenja je ekonomska kriza te je država odustala od početnih investicija predviđenih planovima.

43 Državna revizija [online] Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2013. [pdf] Dostupno na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2013-rr-2013/izvjesce-o-radu-drzavnog-ureda-za-reviziju-2013.pdf. 44 Državna revizija [online] Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2012. [pdf] Dostupno na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2012-rr-2012/izvjesce_o_radu_drzavnog_ureda_za_reviziju_za_2012.pdf. 45 Državna revizija [online] Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2011. [pdf] Dostupno na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2011-rr-2011/izvjesce-o-radu-drzavnog-ureda-za-reviziju-za-2011.pdf. 46 Državna revizija [online] Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2010. [pdf] Dostupno na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2011-rr-2009/izvjesce_o_radu_2010.pdf. 47 Državna revizija [online] Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2009. [pdf] Dostupno na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2010-rr/izvjesce_o_radu_2009.pdf. 48 Ministarstvo financija [online] Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2008. – 2010. [pdf] Dostupno na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/SEFP08-10.pdf. 49 Ministarstvo financija [online] Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2010. – 2012. [pdf] Dostupno na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice_ekonomske_i_fiskalne_politike_2010._-_2012.pdf.


28

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014.

Slika 14. Izvršenje Državnog proračuna- Udio investicijskih ulaganja (fiskalne godine 2008.- 2012.)

Izvor podataka: Ministarstvo financija, Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske (2008. – 2012.)50, izračuni autora.

Financijska izvješća o državnom proračunu ne sadrže potpune podatke o državnoj imovini51, jer Agencija za upravljanje državnom imovinom godinama nikad nije podnijela cjelokupni popis državne imovine Ministarstvu financija. Podaci o vrijednosti (financijskoj i nefinancijskoj) imovine pružaju osnovu za razborito upravljanje ne samo imovinom, već i državnim obvezama52. Budući da imovina nije popisana, planiranje investicijskih ulaganja nerealno je s obzirom da država ne zna koji su joj dostupni resursi na raspolaganju.

Revizija

Prema Zakonu o državnoj reviziji53, članak 3, jedanput godišnje treba provesti reviziju državnog proračuna, sredstava na državnoj razini i proračuna lokalnih (regionalnih) samouprava. Revizija državnih jedinica, lokalnih i teritorijalnih (regionalnih) samouprava, javnih poduzeća, trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska ili lokalna (regionalna) samouprava ima glavninu dionica ili udjela, obavlja se prema godišnjem programu Državnog ureda za reviziju. Interna revizija, kao dio sustava unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, regulirana je Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru54. Svaka javna institucija posjeduje vlastite propise o unutarnjoj organizaciji55 kojima se regulira rad neovisnih unutarnjih revizijskih ureda. Osim provjere financija, interna revizija provjerava i poštivanje odluka, propisa i zakona. Uredi također podliježu Državnoj reviziji. Međutim, službenike unutarnje revizije obično imenuju oni službenici čije ponašanje oni prosuđuju. S druge strane, ako Državna revizija primijeti nepravilnosti u radu određene institucije, zakon ne predviđa nikakve sankcije. Jedini lijek tome je da Državna revizija pošalje prijavu o nepravilnostima USKOK-u ili DORH-u. Međutim, čini se da taj sustav nije učinkovit. 50 Ministarstvo financija [online] Proračun 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. [xls] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2014-godina. 51 Državna revizija [online] Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2013. [pdf] [pdf] dostupan na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2013-rr-2013/izvjesce-o-radu-drzavnog-ureda-za-reviziju-2013. pdf. 52 Bajo A. (2013.) Upravljanje imovinom i obvezama javnog sektora u Hrvatskoj. [pdf] Institut za javne financije. Dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/file/ENG/releases/50.pdf. 53 Zakon o državnoj reviziji (Narodne novine br. 70/93, 48/95, 105/99, 36/01, 44/01, 177/04) Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx. 54 Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. (Narodne novine br. 141/06) Dostupno na: http://www.propisi.hr/print.php?id=7758. 55 Ministarstvo državne uprave (2012.) Uredbe. Dostupno na internetskoj adresi: http://www.uprava. hr/default.aspx?id=11844.


Instrumenti Za Borbu Protiv Korupcije U Hrvatskoj (2009. – 2014.)

29

Na primjer u slučajevima povezanim s privatizacijom, Državni ured za reviziju podnio je 178 tužbi (71 kaznenu prijavu i 107 izvještaja sa sumnjom na kazneno djelo) Državnom odvjetništvu. Javno dostupne informacije o pokrenutim istragama i tužbama postoje. Međutim, samo je 18 ljudi optuženo, a sudovi su donjeli četiri presude (2 uvjetne i 2 prekršajne).

Koncesije

Značajna količina neporeznih prihoda državnog proračuna dolazi od koncesija, a evidentira ih se kao prihode od imovine. Ministarstvo financija vodi evidenciju koncesija kao središnji izvor informacija o svim koncesijama i jedinstvenu elektroničku evidenciju koncesija odobrenih na hrvatskom teritoriju. Pokazalo se kako evidencija koncesija ne pruža sveobuhvatne podatke o svim dogovorenim koncesijama na hrvatskom teritoriju, kao niti o obračunatim i naplaćenim naknadama, jer davatelji ne podnose obaveznu dokumentaciju neophodnu za unos podataka u evidenciju koncesija. Osim toga, pojedinačni davatelji u svojim financijskim knjigama ne evidentiraju potraživanja prihoda od koncesija. Neki koncesionari ne plaćaju koncesijske naknade i, u nekim slučajevima, nisu pribavljeni instrumenti osiguranja plaćanja. Neuspjeh u pravodobnoj i učinkovitoj naplati potraživanja umanjio je mogućnost zaračunavanja naknada zbog zastare56.

Javna nabava i korupcija

Hrvatska posjeduje relativno napredan okvir za javnu nabavu, međutim neki od ključnih mehanizama borbe protiv korupcije se ne provode, iako su takvi instrumenti čak i propisani zakonom. Najčešće nepravilnosti povezane su s planiranjem nabave, slanjem izvješća o javnoj nabavi nadležnom tijelu, objavljivanjem evidencije ugovora o javnoj nabavi i okvirnim dogovorima na internetskoj stranici, te praćenjem i izvršenjem ugovora57.

Privatizacija

Privatizacija se često ističe kao jedan od društveno i ekonomski najštetnijih procesa u hrvatskoj povijesti58. Iako je Hrvatska izmijenila Ustav radi izbjegavanja zastare u predmetima privatizacije59, ovakve izmjene ne osiguravaju od korupcije i kaznenih djela u procesima privatizacije, koji su duboko ukorijenjeni u hrvatskom društvu. Od kada je Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije stupio na snagu, revizija je provedena u 1.556 društvenih poduzeća. Valjanost privatizacijskog procesa potvrđena je u samo 75 slučajeva (tj. društvenih poduzeća). Kapitalna vrijednost analiziranih društava u vrijeme revizije bila je niža za 16,01% u odnosu na vrijednost kapitala u vrijeme pretvorbe, smanjen je ukupan broj zaposlenih, 22,17% društava je u stečaju, a 64,01% društava nije ostvarilo razvojni program60.

Državni ured za reviziju (2014.) Godišnje izvješće 2013. [pdf] dostupan na: http://www.revizija.hr/ izvjesca/2013-rr-2013/izvjesce-o-radu-drzavnog-ureda-za-reviziju-2013.pdf. 57 Državni ured za reviziju (2014.) Godišnje izvješće 2013. [pdf] dostupan na: http://www.revizija.hr/ izvjesca/2013-rr-2013/izvjesce-o-radu-drzavnog-ureda-za-reviziju-2013.pdf. 56

58 Hrvatska Riječ (2011.) Mesić: Tuđman je precijenjen, i vozač tramvaja mogao je voditi državu. [online] 22. lipanj. Dostupno na: http://www.hrvatska-rijec.com/2011/06/mesic-tudman-jeprecijenjen-i-vozac-tramvaja-mogao-je-voditi-drzavu/. 59 Hrvatska Radiotelevizija (2010.) Nema zastare za zločine u pretvorbi. [online] 3. prosinac. Dostupno na: http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96625&cHash=f7c82845b6. 60 Ured državne revizije (2007.) Izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije. [pdf] dostupan na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2007/revizije-pretvorbe-i-privatizacije/000-izvjesce_o_radu.

pdf.


30 Rad javne kontrole i tijela za usklađivanje

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014. Internetska stranica Carinske uprave61 omogućuje jednostavno pretraživanje carinskih tarifa, kao i informacije o tome koji je carinski broj dodijeljen kojem predmetu. Korištenjem ovih informacija i podataka iz Državnog zavoda za statistiku relativno je jednostavno pribaviti informacije o uvozu određene robe. Godišnje izvješće Carinske uprave62 dokument je od nekoliko stranica koji se sastoji samo od informacija o zakonodavstvu (usvojeno, u postupku, nacrt) i ključnih postignuća u područjima od interesa za Ministarstvo financija. Teško je procijeniti utjecaj njegovih kontrolnih aktivnosti na poslovni sektor, jer se o takvim podacima slabo izvješćuje. S druge strane, 2008. godine Carinska uprava pripremila je Antikorupcijski program63, s ciljem sustavnog otkrivanja i sprječavanja korupcije u carinskoj službi Republike Hrvatske. Prema javno dostupnim podacima, ovaj program postoji samo na papiru, jer nismo mogli pronaći slijedna izvješća o primjeni antikorupcijskog programa. U Strategiji i Akcijskom planu Porezne uprave za suzbijanje korupcije za razdoblje od 2012. – 2016. godine, Ministarstvo financija ima zadatak procijeniti rizik od korupcije radi određivanja rizičnih područja64 na svim razinama. Međutim, na internetskoj stranici Ministarstva financija65 ne postoje podaci o procjeni rizika od korupcije. Slično Carinskoj upravi, godišnje izvješće Porezne uprave66 iznimno je skromno u pružanju podataka o kontrolnim aktivnostima u poslovnom sektoru. U posljednjih 15 godina, Državni inspektorat djelovao je kao središnje državno upravno tijelo za inspekcije. Međutim, u siječnju 2014. godine, Vlada je odlučila ukinuti Državni inspektorat, prebacujući njegove ovlasti u djelokrug Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija. Ovo je izvedeno pod krinkom povećanja učinkovitosti državnog regulatornog inspekcijskog sustava, ali postoji zabrinutost da će to, budući da dopušta odgovarajućim ministarstvima nadzor/reguliranje vlastitih aktivnosti, ukloniti bilo kakav transparentan i neovisan nadzor.

Preporuke

• Pravodobne i vjerodostojne informacije o Vladinim obvezama. • Osiguranje preciznosti podataka dostupnih na službenim internetskim stranicama. • Neophodna horizontalna suradnja među institucijama u upravljanju podacima. • Posebnu pozornost treba posvetiti razvoju novog sustava inspekcija, kako bi se osiguralo da nepravilnosti koje je primijetila Državna revizija budu popraćene primjerenim sankcijama.

61

Dostupno na: http://www.carina.hr/Pocetna/Index2.aspx.

62

Carinska Uprava Republike Hrvatske Godišnje izvješće za 2012. [pdf] dostupan na: http://www.

mfin.hr/adminmax/docs/MF%20CU.pdf. 63 Ministarstvo financija Carinska uprava Republike Hrvatske (2008.) Antikorupcijski program. 64 Ministarstvo financija Strategija i akcijski plan porezne uprave za suzbijanje korupcije za razdoblje 2012. – 2016. godine, 18. str. [pdf] dostupan na: http://www.porezna-uprava.hr/contentData/ PDF%20Datoteke/Bro%C5%A1ure/Strategija_Korupcija_hrv.pdf. 65 Ministarstvo financija Dostupno na internetskoj adresi: http://www.mfin.hr/en. 66 Porezna uprava Godišnje izvješće za 2012. [pdf] dostupan na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/ MF%20PU.pdf.


Instrumenti Za Borbu Protiv Korupcije U Hrvatskoj (2009. – 2014.)

31

VI. Civilno društvo u borbi protiv korupcije

Kratak pregled sektora

Jedan od najvažnijih trenutaka u razvoju civilnog društva u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina povezan je s usvajanjem Zakona o udrugama (1997.) i osnivanjem Ureda za udruge (1998.). Ured je, kao Vladino tijelo, osnovan radi praćenja rada i aktivnosti udruga koje su primile potporu iz državnog proračuna. Nadalje 2002. godine osnovan je i Savjet za razvoj civilnog društva kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, djelujući u pravcu razvoja suradnje između Vlade i organizacija civilnog društva u primjeni Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva; razvoj filantropije, društvenog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje. 2003. godine osnovana je i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, s ciljem promocije razvoja civilnog društva u Hrvatskoj. Prema podacima Registra udruga67, početkom travnja 2014. godine u Republici Hrvatskoj upisano je više od 51.000 registriranih udruga. Unutar postojećeg pravnog i institucionalnog okvira, budući da u Zakonu o udrugama68 ne postoji propisana klasifikacija za registraciju, točan broj aktivnih udruga koje se bave zaštitom ljudskih i građanskih prava ne može se odrediti, uključujući i one koje se bore protiv korupcije.

Korupcija kao problem u civilnom društvu

Administrativni nadzor nad provedbom Zakona o udrugama obavlja Ministarstvo uprave. Inspekciju udruga obavlja Služba za opću upravu pri županijskom uredu Državne uprave i Gradski ured za opću upravu u Zagrebu. Međutim, te institucije javno ne objavljuju informacije o broju inspekcija, nalazima te broju i iznosima kazni. Uvođenjem Registra neprofitnih organizacija (RNO) državnim tijelima omogućeno je praćenje financijskog poslovanja organizacija civilnog društva, međutim registar nije javno dostupan. Jednako tako, glavni je nedostatak i u tome što u postojećim uredbama ne postoji propis prema kojem organizacije civilnog društva (OCD) svoja financijska izvješća moraju objavljivati na svojim internetskim stranicama. S druge strane, OCD su obvezne podnositi financijska izvješća ovlaštenoj Agenciji (Fina). Savjet za razvoj civilnog društva ima 27 članova, od koji su njih 12 predstavnici odgovarajućih državnih upravnih tijela i ureda Vlade Republike Hrvatske, 12 predstavnici nevladinih neprofitnih organizacija i 3 predstavnici civilnog društva iz zaklada, sindikata i udruga zaposlenika.

Ministarstvo javne uprave. [online] Registar udruga. Dostupno na: http://www.appluprava.hr/ RegistarUdruga/ 68 Zakon o udrugama (2001.) (Narodne novine [online] br. 88/2001, 11/2002) Dostupno na: http:// narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/233067.html 67


32

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014. Detaljna analiza predstavnika nevladinih organizacija i njihovog članstva u Vijeću, suradnja u planiranju prioriteta nacionalnih programa za pružanje financijske potpore projektima i programima organizacija civilnog društva iz državnog proračuna te analiza godišnjih izvješća ministarstava i ureda Vlade Republike Hrvatske o projektima i programima organizacija civilnog društva, pokazuju velik broj dodijeljenih projekata i svota upravo organizacijama koje oni predstavljaju. Osim poboljšanja nacionalnog zakonodavnog okvira, preporuka za financiranje OCD-a mora se uputiti i putem relevantnih tijela EU, kao i tijela na nacionalnoj razini, kako bi se oslobodili sektori koji su zarobljeni političkim i financijskim interesima.


Instrumenti Za Borbu Protiv Korupcije U Hrvatskoj (2009. – 2014.)

33

VII. MeĐunarodna suradnja

Politika usmjerena prema međunarodnim sporazumima o borbi protiv korupcije

Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije, Hrvatska je potpisala 2003. godine, a ratificirala 2005. godine. Osim toga, Vlada je potpisala Sporazum o pristupanju Vijeću Europe u studenome 1996. godine i tako postala 40. zemlja članica u Parlamentarnoj skupštini s delegacijom od pet članova i pet zamjenika. Hrvatska je i članica Skupina država članica Vijeća Europe za borbu protiv Korupcije (GRECO), dok još uvijek nije članica OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj iako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova intenzivno radi na jačanju suradnje radi ispunjenja uvjeta neophodnih za članstvo.

Pomoć EU na području borbe protiv korupcije Tablica 7. Sredstva investirana u specifične projekte, s naglaskom na reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije u usporedbi s ukupnom pomoći EU u pretpristupnom razdoblju za razdoblje 2007. – 2012.

Izvor podataka: Europski parlament, Izvješće o upravljanju proračunom pretpristupnih fondova Europske unije u području pravosudnih sustava i borbe protiv korupcije u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo70

Opći komentari na upravljanje proračunom pretpristupnih fondova Europske unije u području pravosudnih sustava i borbe protiv korupcije u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo: • da je napredak koji je Hrvatska postigla u nekim područjima reforme pravosuđa i njegova primjena i održivost osigurana daljnjom provedbom projekata; • ističe neke od pozitivnih pomaka na području borbe protiv korupcije predstavljenih u Godišnjim izvješćima o napretku za Hrvatsku; ipak postoji zabrinutost zbog rizika da mjere usvojene prije pristupanja zemlje Europskoj uniji nisu nepovratne i održive70. Europski parlament (2013.) [online] Izvješće o upravljanju proračunom pretpristupnih fondova Europske unije u području pravosudnih sustava i borbe protiv korupcije u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo [pdf]. Macovei L. M. Dostupno na: http://www.europarl. europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+REPORT+A7-2013-0318+0+DOC+XML+V0// EN 70 IBID 69


34

Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. – 2014.

Praćenje borbe protiv korupcije od strane nacionalnih institucija

Drugi krug izvješća organizacije GRECO o usklađenosti Hrvatske71 obuhvaća dvije različite teme: inkriminaciju i transparentnost financiranja stranaka. GRECO zaključuje kako je Hrvatska na zadovoljavajući način primijenila svih jedanaest preporuka koje sadrži Izvještaj trećeg kruga evaluacije. Povezano s usklađenošću s preporukama u vezi s inkriminacijom procijenjenim u ovom izvješću, GRECO pozdravlja stupanje na snagu novog Kaznenog zakona 1. siječnja 2013. godine, koji je dopunjen uzimanjem u obzir zahtjeva iz svih preporuka organizacije GRECO, posebno onih koji se izravno odnose na kaznena djela podmićivanja u slučajevima u kojima korist ima treća strana.

Inozemna pomoć u području borbe protiv korupcije

Svjetska banka Od travnja 2013. godine, hrvatski se portfelj sastoji od 10 kontinuiranih projekata, u ukupnoj vrijednosti od 748,4 milijuna USD. Svjetska banka usredotočila je svoju pomoć na pripreme Hrvatske za uspješnu integraciju u EU te primjenu strukturalnih reformi koje će povećati konkurentnost i umanjiti utjecaj financijske krize. Od 1993. godine, Banka je financirala 47 projekata s iznosom od 3,3 milijarde USD. Jedan od najvažnijih projekata u borbi protiv korupcije je potpora pravosudnom sektoru72 (26 milijuna eura), s ciljem poboljšanja učinkovitosti hrvatskog pravosudnog sustava. Zbog činjenice da je projekt još uvijek u tijeku, studije o utjecaju nisu dostupne. Ocjena UNODC-a73 pruža uvid u hrvatski pravni sustav – ugrađivanje Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC) u hrvatski pravni sustav, te prikaz pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije te primjenu članaka koji se pregledavaju – ukupni nalazi. Za oba poglavlja, stručnjaci koji su provodili ocjenjivanje prepoznali su osnove za daljnja poboljšanja i dali niz preporuka za djelovanje ili razmatranje od strane nadležne nacionalne vlasti (ovisno o tome u kojoj su mjeri odgovarajući zahtjevi UNCAC-a obavezni ili neobavezni). USAID (United States Agency for International Development – Agencija Sjedinjenih država za međunarodni razvoj) Od svog otvaranja u Hrvatskoj 1992. godine, do zatvaranja 2008. godine, ured USAID-a osigurao je državnu financijsku pomoć i reorganizaciju u iznosu 320 milijuna USD. Nakon zatvaranja ureda, Hrvatska je prestala biti primatelj i partnerska država kao i ostale razvijene zapadne države. USAID-ov Projekt reforme lokalne vlade74 (2000. – 2007.) u Hrvatskoj proveden je radi povećanja upravnih i tehničkih kapaciteta među odabranim i imenovanim dužnosnicima lokalnih vlada, savjetodavnim skupinama, središnjim vladama i ostalim organizacijama, ne samo u reformi politike, već u i izgradnji kapaciteta koji vode poboljšanoj odgovornosti i transparentnosti. Mjere za postizanje političke reforme bile su, primjerice, uvođenje sveobuhvatne decentralizacije, poboljšanje GRECO. III ocjenjivački krug. Drugi izvještaj o usklađenosti o Hrvatskoj [pdf]. Dostupno na: http:// www.coe.int/t/dghl/monitoring/greco/evaluations/round3/GrecoRC3(2013)28_Second_Croatia_ EN.pdf 72 Svjetska banka. Status i rezultati primjene, Hrvatska. Projekt potpore pravosudnom sektoru [pdf]. Dostupno na: http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/ECA/2013/ 12/15/090224b0821385cc/1_0/Rendered/PDF/Croatia000Just0Report000Sequence005.pdf 73 Izvješće UNODC-a o pregledu države za Hrvatsku. Pregled Laosa i Crne Gore hrvatske primjene članaka 15 – 42 III. poglavlja. “Kriminalizacija i provedba zakona” te članci 44 – 50 IV. poglavlja. “Međunarodna suradnja” Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije za pregled ciklusa 2010. – 2015. [pdf]. Dostupno na: http://www.unodc.org/documents/treaties/UNCAC/CountryVisitFinalRepor ts/2013_10_29_Croatia_Final_country_report.pdf 74 Paradigma decentralizacije i nasljeđe USAID-ova projekta reforme lokalne vlade u Hrvatskoj. Mikelsons M. [pdf]. Dostupno na: http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2007-3%2005%20 Mikelsons.pdf 71


Implementacija Antikorupcijske Politike

35

odgovarajućeg zakonodavstva, jačanje uloge udruženja gradova i izgradnja savjetodavne mreže. Pokušalo se prenijeti znanja i vještine povećanjem kapaciteta stručnjaka lokalnih vlada, radom na upravljanju imovinom i unutarnjem financiranju, procedurama i praksama nabave i investiranja, stvaranjem novog softvera povezanog s financijskim upravljanjem, mjerama promocije e-Vlade itd.

Rangiranje prema Transparency International Slika 16. HRVATSKA Indeks percepcije korupcije 2011. - 2013.

Izvor podataka: Transparency International, Indeks percepcije korupcije (2011. – 2013.)

Tablica 8.

Izvor podataka: Transparency International, Indeks percepcije korupcije (2011. – 2013.)

Budući da je poredak Hrvatske u promatranim godinama ispod 50, to ukazuje na ozbiljan korupcijski problem. Hrvatski indeks za 2013. godinu je 48, što je poboljšanje za dva boda u usporedbi s prethodnom godinom. Od 177 država, Hrvatska se nalazi na 57. mjestu. U usporedbi s prethodnom godinom, ovo je napredak za pet mjesta. Malen pomak u percepciji korupcije može se povezati s nedavnim uhićenjima i sudskim postupcima protiv visokopozicioniranih političara, u prvom redu bivšeg premijera Ive Sanadera te slučajem FIMI Media (suđenje zbog izvlačenja novca iz poduzeća u državnom vlasništvu i institucija, kao i za punjenje stranačkog crnog fonda).


Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2013. - 2014.  

METODOLOGIJA: Center for the Study of Democracy (Bugarska) SUPERVIZIJA: Munir Podumljak AUTORICE: Ana Hećimović i Sandra Gajić PRIKUPLJAN...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you