Page 1

P A R T N E R S T V O Z A D R U  T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I  K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Politika, upravljanje i sukob interesa Saetak rezultata provedbe CARDS projekta „Odgovor civilnog drutva na korupciju“ Napomena: elimo naglasiti da se na osobe koje su sudjelovale u provedbi projekta vri pritisak, odnosno da se tijekom prikupljanja podataka, a pogotovo tijekom procesa prezentacije rezultata u nekim gradovima prijeti novinarima te lanicama/ovima provedbenog tima. Ova situacija je posebice eskalirala u Gradu Vukovaru gdje su lanice partnerske udruge ena Vukovar, te novinari koji su sudjelovali u prezentaciji rezultata, izloeni privatno i profesionalno nedopustivim reakcijama lokalne vlasti i prijeti im se otkazima. Kao to smo cijelo vrijeme provedbe naglaavali, svrha projekta nije ukazivati prstom na bilo koju osobu, ali to ne zna i da je svrha projekta utiti o nalazima. Ukoliko nalazi istraivanja nisu po volji nekim osobama ili mo nicima to ne zna i da su za to krive osobe koje su istraivanjem dole do tih podataka, ve su za isto prije svega odgovorne one osobe u tijelima javne vlasti koje su dovele do takvih rezultata. Svrha projekta je mapirati problem i na i kvalitetne mjere za njegovo rjeenje. O projektu: Projekt su provodile lanice mree BURA (8 organizacija civilnog drutva) iz RH u suradnji s Rumunjskim akademskim drutvom te u suradnji s lokalnim novinarima istraiva ima. Gradovi koji su pokriveni istraivanjem su akovec, Karlovac, Osijek, Sisak, Split, Udbina, Vukovar i Zagreb. Svrha projekta je bila mapirati problem sukoba interesa na lokalnoj razini u RH, analizirati pravni okvir sprje avanja sukoba interesa, relevantno pravno okruenje (druge povezane zakone) i manifestacije sukoba interesa u lokalnim zajednicama te na i mogu a rjeenja problema kako bi se donositeljima odluka olakao proces izrade mjera za sprje avanje korupcije u RH. Rezultati istraivanja: U provedbi projekta smo istraivali dva povezana sektora: 1. sektor: Analizirano je horizontalno okruenje javnih politika sprje avanja sukoba interesa kao to su u inkovitost i provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, kvaliteta prora unskog izvjetavanja, transparentnost i vjerodostojnost podataka o javnoj nabavi te provedba i u inkovitost postoje ih mjera sprje avanja sukoba interesa. 2. sektor: Anlizirane su manifestacije sukoba interesa na lokalnoj razini s posebnom panjom na postupke javne nabave, zapoljavanja i imenovanja, upravljanje nekretninama i koncesijama, financiranje organizacija civilnog drutva, financiranje i vlasnitvo nad medijima.

Rezultati istraivanja u 1. sektoru: Prema postavljenim indikatorima te prikupljenim podacima op i rezultati u prvom sektoru su poraavaju i:


P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM

P A R T N E R S T V O Z A D R U  T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I  K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668

1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Tablica rezultata gradova po analiziranim kategorijama (prema zadovoljenju propisanih normi)

Javne politike da/ne

Javne politike sankcion.

ZoPPI rokovi

ZoPPI ZoPPI Proraun Javna Odgovore Zadovolj. Transpar. Nabava no

akovec

DA

NE

DA

DA

DA

DA

NE

Karlovac

DA

NE

NE

DA

NE

DA

NE

Osijek

NE

NE

NE

NE

NE

DA

NE

Sisak

DA

NE

DA

DA

DA

DA

NE

Split

NE

NE

DA

DA

NE

NE

NE

Udbina

DA

NE

NE

DA

DA

DA

DA

Zagreb

DA

NE

NE

DA

NE

NE

NE

Vukovar

DA

NE

NE

NE

NE

NE

NE

Najloije rezultate u odnosu na razinu transparentnosti, integriteta i sukoba interesa imaju Vukovar, Osijek, Zagreb i Split, a najbolje akovec, Sisak i Udbina iako je i u navedenim gradovima dosta prostora za poboljanja. etiri grada s loim rezultatima u velikoj ve ini kategorija ili nisu dostavili podatke ili su dostavili neto ne ili nepotpune podatke u odnosu na traene informacije. Posebno su kriti ne kategorije javne nabave i nepostojanja sankcija za situacije sukoba interesa, potivanja rokova prema ZoPPI1 te kvalitete odnosno vjerodostojnosti odgovora tijela javne vlasti op enito. Iako u 6 od 8 analiziranih gradova u aktima tijela lokalne vlasti postoje odredbe koje bi trebale prije iti sukob interesa, detaljna analiza pokazuje da su postoje i akti nedostatni te da ne postoje adekvatne mjere sprje avanja sukoba interesa na lokalnoj razini. Slabosti u nacionalnom zakonodavnom okviru sprjeavanja sukoba interesa, te tek povrno doticanje ove teme na lokalnoj razini omogu ava da dunosnik/ca na lokalnoj razini bude u situaciji sukoba interesa bez ikakve sankcije, odnosno omogu ava da se ak i kod reguliranih situacija sukoba interesa mjere izre ene zakonom ne potuju i da je ograni ena mo tijela za provedbu zakona. Navedeno stanje dovodi do situacija da se naprimjer unoenje neistinitih podataka u imovinsku karticu teko moe sankcionirati, a da pri tom osim imovine dunosnik/ca nije obavezan deklarirati i interese koji mogu utjecati na njezino-njegovo odlu ivanje i rad. Istovremeno Zakon o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti jo uvijek ne doivljavaju stvarnim zakonom sa svrhom i obvezom potivanja. Porazni podaci da je tek na 49,09% upita (od 110 postavljenih) odgovoreno potpuno i to no, a da je samo na 38,18% upita odgovoreno u zakonom predvi enom roku, govori o tome da je sustav upravljanja informacijama neure en te da podaci tijela javne vlasti koji se daju javnosti na uvid vie nisu nego jesu vjerodostojni. O igledno kritine kategorije u izvjetavanju javnosti za tijela javne vlasti su: podaci o lanovima gradskih vijea i poglavarstva te njihova stranaka pripadnost, lanstva u razliitim odborima, vlasnitvo u razliitim 1

Zakon o pravu na pristup infromacijama


P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM

P A R T N E R S T V O Z A D R U  T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I  K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668

1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

gospodarskim subjektima; Angairani savjetnici, struni suradnici i sline osobe; Novozaposlene osobe u tijelima gradske vlasti odnosno tvrtkama u vlasnitvu gradova; Ugovori javne nabave; Nekretnine koje su gradovi dali u povlateni najam, Nevladine organizacija koje su dobile sredstva iz gradskog prorauna i financirani projekti; Imena lanova povjerenstava koja su odluivala o javnoj nabavi. Ve dugo vremena bolna to ka javne nabave i pored ogromnih napora u razvoju sustava i zakonodavnog okvira, na lokalnoj razini je jo uvijek siva zona upravljanja. Na primjeru Grada Zagreba, moe se demonstrirati problem veine analiziranih gradova u sustavu javne nabave. Tabela podataka o objavljenim ugovorima javne nabave iz razliitih izvora: N.N.

Zagreb broj ugovora Zagreb iznos

WEB Grada

Odgovor nama

664

Javnanabava.hr

1.655

1.194

X

1.988.870.903,54

2.258.120.892,79

458.419.371,25

X

Iz navedene tablice je vidljivo da postoje neobjanjive razlike u broju sklopljenih ugovora i ukupnim iznosima ugovora za 2006. godinu iz razli itih izvora informiranja. Razlika izme u broja ugovora prema podatku dostavljenom Uredu za javnu nabavu Vlade RH i onih objavljenih na web stranicama Grada Zagreba (na koje smo upueni od strane Grada traei navedenu informaciju) je 461 ugovor. Iako bi i jedan i drugi podatak trebali biti vjerodostojni u ovom trenutku nitko ne moe odrediti koji od navedena dva podatka to i jest. Ukupan iznos (zbroj vrijednosti) ugovora u kojem se podaci razlikuju je stranih 1.799.701.521,54 kune. Nalaz se dodatno komplicira ako navedene podatke usporedimo s objavljenim ugovorima u Oglasniku javne nabave, Narodnih novina RH. Jedini zaklju ak je da je nemogue uspore ivati navedene brojke niti odrediti kojem od navedena tri izvora moemo vjerovati. Ako je tome tako postavlja se i pitanje koji ugovori gdje nisu prikazani i zbog ega, jer razlike u broju ugovora i iznosima nesporno dovode do zaklju ka da se razli iti ugovori prikazuju u razli ite svrhe, a navedene razlike se ne mogu objasniti razlikama izme u tzv. velikih i malih nabava. Situacija je sli na u veini gradova samo su iznosi puno manji. Dok Grad Karlovac ima najtransparentnija prora unska izvjea uz zavidnu razinu planiranja (samo 5% prora una u stavkama pod „ostalo“ i sve su obrazloene), Vukovar, Zagreb i Split imaju najkriti nije rezultate. Grad Vukovar u svojim izvjeima ak 38,65% prora una stavlja u stavku „ostalo“, a potronja u navedenim stavkama nema adekvatnog obrazloenja i pojanjenja. Grad Zagreb ukupno 16,77% gradskog prora una za 2006. godinu vodi pod stavkama „ostalo“, bez adekvatnih obrazloenja svrhe potronje (projekata) to iznosi ukupno 1.081.156.685,88 kuna. Dakle, gra anke i gra ani Grada Zagreba teko ili nikako mogu pratiti potronju od preko milijardu kuna svojih novaca. Moda je potrebno naglasiti da je veina tog novca potroena na kategoriju Ostali gra evinski objekti i to u iznosu od 855.057.947,87 kuna. Dakle u Gradu Zagrebu se uveliko gradi samo to je teko doku iti to to no i tko gradi.


P A R T N E R S T V O Z A D R U  T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I  K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Rezultati istraivanja u drugom sektoru: Pregled rezultata istraivanja manifestacija sukoba interesa na lokalnoj razini PROBLEM Gradovi u kojima su novinari istraivai i istraivai mree Bura detektirali probleme Problematine procedure javne nabave (sukob interesa)

Karlova ko podru je (Cetingrad), Sisak, Split, Varadin, Vukovar, Zagreb

Problematina dodjela najma i koncesija (sukob interesa)

akovec, Sisak, Vukovar, Zagreb

Problematine procedure zapoljavanja i imenovanja (sukob interesa)

akovec, Karlova ko podru je (Cetingrad), Sisak, Osijek,Vukovar, Split, Zagreb

Netransparentno financiranje OCD-a (sukob interesa)

Karlovac, Sisak, Zagreb, Vukovar

Financiranje i utjecaj na lokalne medije (sukob interesa)

akovec, Sisak, Vukovar, Zagreb

Politika trgovina

Karlovac, Osijek, Sisak, Varadin

Kao to je vidljivo iz tablice u svim gradovima su detektirane situacije sukoba interesa u vie analiziranih kategorija (osim u Udbini koja je zbog specifi ne situacije i otvorenosti i suradnje tijela lokalne vlasti u neto boljoj poziciji nego ostali). Ponovno su kriti ni Vukovar i Zagreb, te Sisak gdje je zbog pove ane transparentnosti bilo lake utvrditi potencijalne situacije sukoba interesa. Na alost u ovoj kategoriji nema izuzetaka budu i smo utvrdili povezanost izme u netransparentnosti i sukoba interesa. Naime u svim gradovima gdje nismo dobili adekvatne podatke kasnije se utvrdilo da upravo u tim kategorijama postoji sukob interesa odnosno situacije koje se ele prikriti od javnosti. Iz toga proizilazi da nepostojanje podataka u odre enim kategorijama, ne zna i nuno i da sukoba interesa nema, ve je e e situacija da ga ima ali se sustavno prikriva. Kada govorimo o sukobu Interesa u postupcima javne nabave posebno je slikovit jedan od analiziranih slu ajeva: Naime ime jedne od osoba bliske organiziranom kriminalu (porodi na povezanost) pojavilo se u tri grada (Zagreb, Sisak, Osijek) u analiziranim podacima. U sva tri grada osoba je uklju ena u poslove s nekretninama, gradnjom, gospodarenjem otpadom i drugim vrlo unosnim poslovima, a sve u odnosima s tijelima lokalne vlasti. Jedan od kurioziteta je da je tvrtka koja je povezana s navedenom osobom u npr. Gradu Osijeku u suradnji s jednom lokalnom tvrtkom dobila sve velike ugovore nabave radova u Gradu Osijeku za 2006. godinu. Kada govorimo o postupku zapoljavanja i imenovanja moemo re i da su zapoljavanja i imenovanja isklju ivo u rukama politike odnosno interesnih i mo ni kih skupina. U svim analiziranim gradovima su na ene situacije koje upu uju na sukob interesa u sektoru zapoljavanja i imenovanja. Bilo da krenemo od isprepletenosti rodbinskih i prijateljskih veza u Zagrebu, Vukovaru, akovcu kroz zapoljavanja i imenovanja u javnoj upravi i tvrtke u javnom sektoru, do tzv nepotrebnog zapoljavanja u Sisku, dolazimo do jednakog zaklju ka. Prema rezultatima istraivanja, svrha sustava zapoljavanja i imenovanja u ve ini gradova je ostvarivanje kontrole nad procesima donoenja


P A R T N E R S T V O Z A D R U  T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I  K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

odluka i samim tim kontrole nad klju nim resursima uz kontrolu informacija i ograni enje pristupa javnosti. Financiranje organizacija civilnog drutva i vlasnitvo i financiranje medija su jo jedna od kategorija gdje rezultati upuuju na ozbiljne probleme i isprepletenost netransparentnog politi kog i privatnog interesa. Sektor civilnog drutva je jedan od najneure enijih sketora po pitanju kotrole potronje sredstava iz prora una lokalne uprave. Sva sredstva su stvar ugovora izme u dvije strane a ugovori su bez klauzula zatite javnog interesa odnosno obveze ispunjenja ciljeva projekata i transparentnog izvjetavanja. Podaci o financiranju nevladinih organizacija koje smo provjeravali su u skoro 50% ugovora (primjer grada akovca) neto ni na razini lokalne vlasti, a u nekim gradovima su i potpuno nedostupni. Situacija nije nita bolja ni s medijima. Mediji u vlasnitvu tijela lokalne vlasti (detektirano u skoro svim gradovima) su uglavnom produena ruka politike i privatnog moni kog interesa. Ure iva ka politika u ovakvim medijima se vodi iz „stoera lokalne vlasti“ a neposluni novinari ili oni urednici kojima se omakne pokoja nekontrolirana informacija uglavnom gube posao u tiini. Represija je jako izraena, a mehanizama zatite nema. Niti mediji koji su u privatnom vlasnitvu na lokalnoj razini nisu u boljem stanju. Paualnja godinja financiranja „usluga“ medija od strane lokalnih vlasti kooptiraju privatne medije pod jedinstvenu politi ku kapu vlasti. I u tim medijima vijesti i teme su cenzurirane, pa se moe rei da skoro cjelokuna medijska struktura na lokalnoj razini gradova i opina slui manje vie kao svojevrsni „informbiro“ sa zadaom da plasira to no odre ene poruke javnosti. U takvim zajednicama kritike nema, a budui je razvoj u izravnoj proporciji s postojanjem kriti ke svijesti, isti emo jo dugo ekati. Kao i kod organizacija civilnog drutva i u medijima nedostatak jasnih i transparentnih kriterija financiranja je klju na slabost i nedostatak. Dok se navedeni problemi ne otklone teko je o ekivati kvalitetnu promjenu.

Zaklju ci istraivanja: Opi zaklju ak • Klju ni zaklju ak ovog istraivanja je da je sukob interesa prije pravilo nego izuzetak u analiziranim gradovima •

Sukob interesa kao tetno ponaanje se ne razumije i ne eli razumjeti od strane dunosnika/ca, a na sve nalaze je odgovor da je sve sukladno zakonu to naalost naj ee i jest tako, odnosno u zakonu nisu propisane sankcije za navedeno tetno ponaanje

Sukob interesa temelj je korupcije iako ne zna i korupciju sam po sebi. Sukobom interesa odnosno lan anom trgovinom utjecajima i interesima stvara se sustav korupcije koji zarobljava dravu, odnosno zajednicu, u uske interese monika.

Stanje sukoba interesa prema uzorku od osam gradova jako je loe te trai hitne mjere i aktivnosti na zaprije avanju utjecaja na javni interes. Isprepletenost interesa kroz razli ite kategorije sprje ava provedbu mjera dobrog upravljanja, odnosno odvaja lokalnu upravu od gra anki i gra ana u potpunosti.


P A R T N E R S T V O Z A D R U  T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I  K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Sa sigurno u se mo e re i da iz rezultata istra ivanja proizlazi da privatni interes prevladava nad javnim u ve ini lokalnih uprava, a lokalna uprava je prva to ka odnosno temelj sudjelovanja gra anki i gra ana u upravljanju javnim resursima i ostvarenju svojih prava.

Nedostatak politi ke volje za izgradnju sustava politi kog integriteta i integriteta javne uprave stvara poticajno okru enje za razvoj sukoba interesa i sistemske korupcije

Politi ka kontrola nad svim klju nim resursima te medijima i dobrim dijelom civilnog drutva (udruga gra ana koje se financiraju iz lokalnih prora una) onemogu ava mapiranje odnosno pravovremenu detekciju problema na lokalnoj razini

Zakonodavni okvir •

Zakon o sprje avanju sukoba interesa u obnaanju javnih du nosti ne ispunjava svoju svrhu niti ostvaruje namjeru opisanu u Zakonu

Ne postoji obveza deklariranja interesa te se samim tim sukob interesa teko otkriva

Za sukob interesa nema adekvatnih sankcija – ve ina tetnih ponaanja je potpuno neka njiva bilo u smislu situacije sukoba interesa bilo u smislu nepotivanja pojedinih odredbi unutar zakona (npr. neto nih podataka u imovinskoj kartici)

Ilegalno boga enje du nosnika nije ka njivo niti du nosnicima, odnosno djelatnicima u javnoj upravi prijeti efikasna mjera oduzimanja ilegalno ste ene imovine

Zakon nije uskla en s normama Europske unije niti s preporukama OECD-a ili UN konvencije protiv korupcije

Navedeno stanje se mo e smatrati namjernim, a ne slu ajnim budu i oni koji imaju mo

izbjegavaju bilo kakvu inicijativu promjene

Sustav upravljanja - standardi dobrog upravljanja nepoznanica •

Neure en sustav, upravljanja informacijama, javnom nabavom, nekretninama i koncesijama, zapoljavanjem i imenovanjem, te financiranjem OCD i medija klju ni su nedostaci u upravljanju na lokalnoj razini.

U svim kategorijama jedna od stavki koju pod hitno treba urediti su kriteriji odluivanja i sustav nadzora potivanja kriterija

Detektirano stanje upu uje na veliki prostor za zloporabe te stvara visoki rizik korupcije u tijelima lokalne vlasti

Istra ivanjem je utvr ena korelacija izme u tajnosti podataka i sukoba interesa odnosno korupcije

to je lokalna uprava manje javna to je vie sukoba interesa i korupcije

U svim kategorijama gdje lokalna uprava nije dostavila zadovoljavaju e rezultate daljnjim istra ivanjem utvr eni su slu ajevi potencijalnog ili stvarnog sukoba interesa


P A R T N E R S T V O Z A D R U  T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I  K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Preporuke istraivanja: Politiki integritet i sukob interesa Politi ke stranke, ukoliko doista ele demonstrirati volju za borbu protiv korupcije odnosno volju za uspostavu vladavine prava za sve gra anke i gra ane RH, moraju hitno izraditi, usvojiti i provesti u inkovite kriterije politi kog integriteta koji e odgovarati specifi nostima problema u RH. Dosadanja praksa usvajanja zakona koji imaju naziv odnosno ime ali ne i sadraj se mora prekinuti jer jednostavno nije odriva i prijeti uruavanjem sustava. Usvojiti standarde dobrog upravljanja u javnoj administraciji na razinama lokalne uprave. Bez jasno propisanih standarda lokalni monici e i dalje initi to ele a mjera za sprje avanje nastajanja tete po javni interes nee biti. Hitno izmijeniti Zakon o sprje avanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti u RH na na in da se uvedu u inkovite mjere izvjetavanja o interesima dunosnika na svim razinama te adekvatnog sankcioniranja stvarnih situacija sukoba interesa (prestanak dunosti, ponitenje ugovora i sli no) Kanjavati ilegalno bogaenje dunosnika i djelatnika u javnoj administraciji (izmjene zakonodavstva) Javna nabava Izraditi detaljne pravilnike o postupanju zaposlenika/ca i dunosnica/ka u potencijalnim situacijama sukoba interesa. • • • • •

Ustrojiti sustav upravljanja javnom nabavom i u initi postupke pristupa nim zainteresiranoj javnosti U initi podatke o javnoj nabavi vjerodostojnim Urediti registre ugovora javne nabave Objavljivati dijelove ugovora uklju ujui izvo a e te tvrtke podizvo a e Objavljivati izvjea o nadzoru provedbe pojedinih ugovora

Zakon o pravu na pristup informacijama •

Hitno osigurati u inkovitu provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama

Netransparentnost u radu tijela lokalne vlasti u neposrednoj je svezi s razinom korupcije odnosno utjecaju sukoba interesa (utjecaj netransparentnog interesa) na javni interes i raspolaganje opim dobrima.

Mediji i organizacije civilnog drutva/OCD • •

• •

Osigurati zatitu novinara spram politike i monikih skupina Ustrojiti lokalni, javni, neprofitni medij, pod kontrolom javnosti, bez vlasnitva ili upliva Gradske uprave na rad medija. Medij s obavezom financiranja iz lokalnog prora una = medij bez reklama i komercijalnog sadraja Razviti u inkoviti sustav upravljanja financiranjem OCD-a i transparentnosti u financiranju Razviti kriterije financiranja OCD-a i mjere zatite novaca koji se daju organizacijama civilnog drutva.


P A R T N E R S T V O Z A D R U  T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I  K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Na kraju:

Hitno krenuti u kampanju opeg javnog osvjetavanja i informiranja javnosti o problemima sukoba interesa, odnosno o pojmu integriteta vlasti. Gra anke i gra ani trebaju znati to zna e navedene kategorije i koje ponaanje treba sankcionirati. Bez zainteresirane javnosti nema promjena. utnja ne rjeava problem nego ga ini veim.

Politika, upravljanje i sukob interesa  

Sažetak rezultata provedbe CARDS projekta „Odgovor civilnog društva na korupciju“

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you