Page 1

1

Percepcija i stavovi o korupciji na Zapadnom Balkanu

REGIONALNI PREGLED


Napisao: Munir Podumljak Kvantitativno i kvalitativno istraživanje: YES Fondacija Pregled postojećih podataka i analiza: Ana Gajzer i istraživački tim PSD-a Urednik za engleski jezik: Lisa Suzanne Hammond


Sadržaj POZADINA IZVRŠNI SAŽETAK

4 8

Rezultati istraživanja koje je provela Yes Fondacija Stavovi mladih ljudi o korupciji Preporuke za budući razvoj politika kao rezultat istraživanja

8 10 10

Uvod A. Regionalni statistički pregled: percepcije poslovnih rukovoditelja

12 12

1.Regionalni trendovi korupcije

12

2.Korupcija – prepreka ili alat za uspješno poslovanje

18

3.Razlozi neprijavljivanja slučajeva korupcije (zašto ne prijavljujemo korupciju)

24

4. Korijeni korupcije (tko generira korupciju i tko bi se trebao boriti protiv nje)

28

5. Mito u protekloj godini

36

B. Regionalni statistički pregled: percepcije mladih ljudi

40

1.Trendovi korupcije

40

2.Korupcija kao prepreka ili alat za poslovanje

42

3.Razlozi za neprijavljivanje korupcije (zašto ne prijavljujemo korupciju)

44

4.Korijeni korupcije (tko generira korupciju i tko bi se trebao boriti protiv nje)

46

5.Stav prema podmićivanju

54

C. Dubinski intervjui: Stavovi poslovnih rukovoditelja 1.Trendovi korupcije 1.1.Kakav je trend korupcije? 1.2.Balkan u usporedbi s Europom?

2.Korijeni korupcije (tko generira korupciju; tko bi se trebao boriti protiv nje i kako)

56 56 57 59

60

2.1.Zašto se poduzeća upliću u korupciju?

62

2.2.Tko je najviše upleten u korupciju?

68

2.3.Kako se boriti protiv korupcije?

71

3.Korupcija: alat ili prepreka za poslovanje?

74

3.1.Platiti ili ne platiti?

74

4.Može li korupcija biti dobra?

75

Napomene o metodologiji

77


4 U

Pozadina svakom istraživanju koje se bavi temom korupcije važno je uzeti u obzir osnovno pitanje: postoji li meÐu ciljanim akterima interes za borbu protiv korupcije ili ti akteri zapravo imaju koristi od korupcije? Kako je ovo istraživanje usmjereno na poslovnu zajednicu, rezultati su utoliko zanimljiviji jer nije jasno ima li ta zajednica koristi od korupcije ili je ustinu smatra preprekom. Brojna istraživanja i pokazatelji na globalnoj

razini (npr. Svjetske banke i MMF-a) pokazali su korelaciju izmeÐu gospodarskog rasta, siromaštva i korupcije. MeÐutim, još uvijek nema preciznog odgovora na pitanje što dolazi prvo (poput dileme „što je bilo prvo, kokoš ili jaje“): potiče li borba protiv korupcije gospodarski razvoj ili se s gospodarskim napretkom rješava i problem korupcije? Mi smo unutar ovog istraživanja pokušali odgovoriti na neke aspekte tih pitanja. Odgovori mogu imati različita značenja i dovesti do različitih rješenja za razne dionike politika. Poznato je da je globalna gospodarska i financijska kriza stvorila pritisak i na razvijene zemlje i na zemlje u razvoju, te stvorila potrebu za traženjem dodatnih rezervi u njihovim gospodarskim i financijskim sektorima, posebice u Europskoj uniji ili na tržištima povezanima s EU koja su i dalje oslabljena. PredviÐene negativne ili spore stope rasta, usprkos naporima zemalja EU da zadrže pozitivne ekonomske trendove, vjerojatno će se zadržati i u 2010. godini. Istodobno su korupcija i nedostatak kontrole u financijskom sektoru i službeno proglašeni jednim od ključnih problema koji pogoršavaju globalnu ekonomsku krizu, a većina zemalja je, uključujući EU, provela razne akcije u smislu politika ne bi li suzbila korupciju i spriječila buduće ekonomske krize. Prema procjenama Svjetske banke, korupcija može uzrokovati smanjenje ekonomskog rasta i do 1% godišnje. Prema izvještajima istraživanja koje je proveo MMF zabilježeno je 5% manje ulaganja u zemlje u kojima je prisutna korupcija nego u zemljama koje su, u načelu, bez korupcije. U ovim ekonomski teškim vremenima, kad se gleda na svaki novčić, ovi se postotci ne bi trebali shvaćati olako. U provoÐenju istraživanja za potrebe izrade ovog izvještaja istraživački tim je prikupio i analizirao podatke koji upućuju na različite korelacije izmeÐu povećane razine korupcije i negativnih stopa ekonomskog rasta u državama članicama EU. Kako je i prikazano u tablici u nastavku, u državama članicama EU u kojima je razina korupcije u negativnom pomaku od više od 5% – na temelju Indeksa percepcije korupcije (IPK) kojeg godišnje provodi Transparency International (TI) – prisutne su i negativne prognoze stope rasta BDP-a za 2010. Zemlja Velika Britanija Finska Francuska Portugal Austrija

Prognoza rasta Trogodišnji trend za 2010 IPK (06.-08.) -2,8% -1,2% -1,8% -1,6% -1,2%

-9% -6% -5% -5% -5%

Istovremeno su u zemljama koje su postigle poboljšanje i od preko 4% na IPK-u Transparency Internationala prisutne pozitivne prognoze stope rasta BDP-a za 2010. godinu.


5 Zemlja

Poljska Cipar Rumunjska Češka

Pozadina Prognoza rasta za 2010 +2.0% +1.1% +1.8% +1.7%

Nadalje, tijekom protekle tri godine više od pola

Trogodišnji trend IPK (06.-08.) +9% +8% +7% +4%

Izvor:

država članica EU (15 od 27) pokazalo je negativan pomak prema IPK ljestvici TI-a, što bi trebalo odaslati jasno upozorenje da učinkovitost europskih antikorupcijskih politika i strategija zahtijeva opsežnu reviziju.

Three years trend

istraživanje YES Fondacije

1 0,8 0,6

CPI trend

0,4 0,2 0 -0,2

Series1 1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

-0,4 -0,6 -0,8 -1 Eu Country

YES UFoundation Regija zapadnog Balkana ne razlikuje se puno od Source: EU prosjeka. svrhu ovog research istraživanja korišteni su pokazatelji Svjetske banke i MMF-a zato što obuhvaćaju desetogodišnje trendove koji su predmetom ovog istraživanja. Grafikoni 1.1. i 1.2. pokazuju da trogodišnji regionalni prosječni rezultati trendova upućuju na negativne pomake ili stagnaciju The Western Balkan region does not differ from the EU average. For the purpose of this u smanjenju razine korupcije, izuzev Makedonije kod koje je vidljiv malo pozitivniji trend. Istovremeno, tijekom protekle research, Worldzabilježena Bank indicators as well as IMFrezultati indicators been used, as they cover tri godine kod većine je zemalja i stagnacija ili negativni kodhave ocjenjivanja demokratičnosti kojaten-year provodi Svjetska banka, što se podudara i sa stagnacijom ili recesijom njihovih gospodarstava (izuzev Makedonije trends that are the subject of this research. CHARTS 1.1. and 1.2. show that three-year regional i Kosova). Trendovi kretanja BDP-a neke zemlje u skladu su s napretkom (bilo pozitivnim ili negativnim) vezanim za scoreopćenito; trends indicate negative improvement or ili stagnation inucorruption razinu korupcijeaverage i demokracije sve zemlje koje pokazuju stagnaciju pogoršanje borbi protivreduction korupcije results, takoÐer su ili u recesiji u svom gospodarskom razvoju (osim Kosova koje pokazuje manje varijacije). Istethe past exceptiliinstagniraju FYR Macedonia which shows a slightly positive trend. Concurrently, over te zemlje pokazuju i negativne pomake u rezultatima mjerenja demokracije, što upućuje (s odreÐenim zadrškama) three years, most of the same countries show stagnation or negative results related to World na povezanost izmeÐu stanja demokracije, korupcije i ekonomskih pokazatelja, a posebice izmeÐu korupcije i gospodarskog rasta. to samo po sebi ne rješava dilemu što jetheir bilo prvo, kokoš ili jaje, gospodarski BankMeÐutim, democracy scores, while concomitantly economies are odnosno stagnating or in recession rast ili smanjenje razine korupcije. Logično je smatrati da je borba protiv korupcije preduvjet za gospodarski razvoj (except for FYR Macedonia and Kosovo). Country GDP trends are consistent with progress s obzirom na to da daje okvir za pogodno poslovno okruženje i uspostavlja transparentna pravila igre. Zakonito (negative or positive) related to corruption and overall democracy; all of the countries showing

stagnation or retrogression in the fight against corruption are also in recession or stagnation in terms of economic growth (except Kosovo which shows minor variations). These same countries


6

predictable environments without corruption, as this ensures a more predictable rubric through which to plan and develop strategies for operations. Such supportive conditions are not adequately maintained in corrupt societies. Based on research results, and with the goal of addressing issues that can help stakeholders to

poslovanje više voli sigurnu i predvidljivu okolinu, bez korupcije, jer se time osigurava prostor za djelovanje u kojem both fight corruption as an overall phenomenon while also creating a safe and supportive je moguće planirati i razvijati strategiju poslovanja. uvjetiand pružanja podrške korumpiranim se of environmentTakvi for business economic growth, thisposlovanju report aims to uprovide an in-depth picture društvima ne mogu održavati na odgovarajući thenačin. status of corruption in the region, while also examining emerging attitudes of managers and youngrješavanja people vis-à-vis corruption. Temeljen na rezultatima istraživanja te s ciljem pitanja koja mogu pomoći dionicima da se bore protiv

korupcije kao opće prisutnog fenomena te istovremeno stvore sigurnu okolinu koja će podržavati poslovanje i CHART 1.1. World Bank indicators – average of regional corruption ranking scores, 1999/2000– gospodarski razvoj, ovaj izvještaj nastoji pružiti detaljan pregled stanja korupcije u regiji, a pritom pružiti i pregled 2010: stavova poslovnih rukovoditelja i mladih ljudi naspram korupcije. Corruption Average Rankings

GRAFIKON 1.1.

7

Pokazatelji Svjetske banke – prosjek ocjena korupcije u regiji, 1999./2000.–2010.:

6 5 4 Corruption Average Rankings 3 2 1

19 99 -2 00 0 20 01 20 02 20 03 20 04 20 05 20 06 20 07 20 08 20 09 20 10

0

CHART 1.2. World Bank indicators - regional overview by country, 1999/2000–2010:

GRAFIKON 1.2.

Pokazatelji Svjetske banke – regionalni pregled po zemlji, 1999./2000.–2010.:

Corruption Ratings

7 6 5 4

Page |

3 2 1 0 19992000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Croatia

Serbia

Bosnia&Herzegovina

Montenegro Kosovo

Albania

Macedonia

2010

5


7 GRAFIKON 1.3.

Svjetska banka – ocjene demokracije po zemlji, 1999./2000.–2010.:

Pozadina

CHART 1.3. World Bank – democracy scores by country, 1999/2000–2010:

Democracy Score

6 5 4 3 2 1 0 19992000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

Croatia

Serbia

Bosnia and Herzegovina

Montenegro

Albania

Macedonia

Kosovo

The Democracy Score is an average of ratings for the categories tracked in a given year,

Ocjena demokracije je prosjek ocjena za kategorije koje su bile praćene u odreÐenoj godini, a one uključuju izborni including Electoral Process, Civil Society, Independent Media, Governance, National proces, civilno društvo, nezavisnost medija, upravljanje, upravljanje na razini države,anddemokratsko Democratic demokratsko Governance, Local Democratic Governance, Judicial Framework Independence, CHART 1.4. World Bank – GDP by country in USD billions inflation adjusted based on current upravljanje na lokalnoj razini, pravosudni okvir i nezavisnost and Corruption.te korupciju. prices, 1999–2010:

GRAFIKON 1.4.

Svjetska banka – BDP po zemlji u milijardama američkih dolara prilagoÐeno za inflaciju prema tekućim cijenama, 1999.–2010.:

GDP, current prices (in billions U.S. Dollars) 80 70 60 50 40 30 20 Page |

10 0 1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

CROATIA

SERBIA

BOSNIA AND HERZEGOVINA

MONTENEGRO

ALBANIA

MACEDONIA

KOSOVO

2007

2008

2009

7


8

Izvršni sažetak

Rezultati istraživanja koje je provela Yes Fondacija

I

ako su u proteklih 10 godina vlasti u regiji uložile znatne napore i sredstva u borbu protiv korupcije, većina poslovnih rukovoditelja koji rade u regiji (78,5%) vjeruje da je razina korupcije ili u porastu ili da stagnira. Takva uvjerenja u skladu su ili su povezana s trogodišnjim trendovima korupcije koje je izmjerila Svjetska banka, a koji takoÐer ukazuju na stagnaciju ili regresiju u rezultatima borbe protiv korupcije u regiji.

Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da je, u načelu, korupcija ili u porastu ili da stagnira, da jest i ostaje sustavna i da su najjače pogoÐena mala i srednja poduzeća (s izmeÐu 11 i 250 zaposlenika), pretežito iz graÐevinskog sektora gdje je cilj imati velike poslove za koje je ili vlada raspisala natječaj ili ih financira, ili poduzeća koja sudjeluju u procesima javne nabave. Najmanje pogoÐena poduzeća su mikro poduzeća koja djeluju u sektoru financijskog posredovanja (posredničke fiskalne usluge). Poslovni rukovoditelji koji smatraju da je korupcija u porastu kao obrazloženje za to navode da su vladine akcije u borbi protiv korupcije nedostatne i da predstavnici vlasti provode puki politički marketing, a ne iskazuju „stvarnu političku volju“ da suzbiju korupciju. Isti ti rukovoditelji porast korupcije pripisuju nedostatku odgovornosti vlasti te navode neučinkovitost provedenih politika, zbog čega se vlast i politika doživljavaju kao generatori, a ne iskorjenitelji korupcije. Tijekom istraživanja, iako su rukovoditelji bili iznimno kritični prema vlasti, na izravni upit o tome otkud potječe korupcija i tko je odgovoran za postojeću razinu korupcije u regiji, većina rukovoditelja navela je kako bi se veliki dio odgovornosti mogao podijeliti izmeÐu sektora (javnog i privatnog), ali i šire javnosti. Većina rukovoditelja (regionalni prosjek od 86,4%) tvrdi da nisu prijavljivali slučajeve korupcije iz straha od mogućih posljedica i represije, te zbog nedostatka povjerenja u sudski proces i njegove rezultate. Strah od posljedica najčešći je čimbenik neprijavljivanja korupcije kod većine rukovoditelja srednjih poduzeća (50-250 zaposlenika), te unutar sektora, kod rukovoditelja barova i restorana (51,6%) i u graÐevinarstvu (50,2%). Istraživanje je pokazalo i da se žene (51,3%) više boje posljedica od muškaraca (43,5%). Postotci navedeni u ovom poglavlju potvrÐeni su kroz cijelo istraživanje i ukazuju na visoku razinu nepovjerenja poslovnog sektora prema pravnom i institucionalnom okviru za borbu protiv korupcije predstavljenom kroz različite akcije u smislu politika vlada u regiji. Jedan od rezultata istraživanja koji najviše zabrinjava je da je 18,8% anketiranih rukovoditelja priznalo kako su tijekom protekle godine platili neku vrstu mita. Poduzeća koja su bila najizloženija podmićivanju u protekloj godini


9

Izvršni sažetak

su mala i srednja poduzeća kojima upravljaju muškarci, a koja posluju od 3 do 10 godina. Kada su bili upitani o razlozima zbog kojih su pribjegli podmićivanju, rukovoditelji su izjavili da bi prijavljivanjem korupcije izgubili priliku sudjelovati u javnim natječajima zbog čega bi se pak njihova poduzeća morala boriti za opstanak, došlo bi do vjerojatnog zastoja u razvoju poslovanja te bi općenito njihova cjelokupna djelatnost trpila. Rukovoditelji vjeruju da za sada i s obzirom na trenutačne okolnosti za poslovne ljude ne postoji alternativa osim podmititi nekoga, zato što: a) se zakoni ne provode kako bi trebalo, b) ne postoji „sigurno mjesto” za prijavljivanje korupcije, i c) rijetki su sudovi koji na odgovarajući način obraÐuju slučajeve korupcije. Ta tri odgovora ukazuju na nepovjerenje prema vladi kojoj se istodobno pripisuje najveća odgovornost za stanje korupcije u društvima u regiji. Odgovori upućuju na sustavnu korupciju koja značajno utječe na donošenje odluka i djelovanje vlade i državnih uprava te predstavlja nešto s čime bi se kreatori politika trebali ozbiljno pozabaviti. Istovremeno, otprilike jedna trećina anketiranih rukovoditelja vjeruje da mala razina korupcije može biti korisna za poslovanje, dok je dodatnih 20% anketiranih rukovoditelja izjavilo da se niti slaže niti ne slaže s izjavom da mala razina korupcije pomaže poslovanju. To je stav kojeg kreatori politika nužno moraju uzeti u obzir jer takav stav, ako se ne spriječi, može olakšati ili čak generirati korupciju. Moguća politička djelovanja u tom smjeru mogu biti edukacija i podizanje razine svijesti rukovoditelja o problemu korupcije, posebice isticanje nezakonitosti korupcije i štete koju nanosi cjelokupnom poslovnom sektoru. Istraživanje je pokazalo i dovelo do zaključka da gotovo nema neslaganja u poslovnoj zajednici o osuÐivanju korupcije. Iako se gotovo svi slažu da je korupcija vrlo raširena i svi se slažu da je u sadašnjim okolnostima bolje platiti mito i nastaviti dalje, većina poduzetnika isto tako smatra da ubrzano širenje korupcije nikako ne može biti od koristi poslovnoj zajednici. Ove naizgled proturječne tvrdnje zapravo daju ključan uvid u složenost stavova poslovne zajednice prema korupciji. Većina rukovoditelja (regionalni prosjek od 78,5%) smatra da su učinkovite politike za prepoznavanje i kažnjavanje korupcije najbolji alati za sprečavanje i borbu protiv korupcije. U razradi svojih mišljenja rukovoditelji su odlučno izjavljivali da vlast i političko vodstvo trebaju imati glavnu ulogu u pokretanju i provedbi antikorupcijskih mjera te da je za njihov uspjeh ključno provoÐenje zakona i sudstvo koje će aktivno sudjelovati u takvim naporima. Rukovoditelji takoÐer vjeruju da bi svi trebali djelovati protiv korupcije i da napor usmjeren prema obrazovanju javnosti treba započeti s edukacijom i podizanjem razine svijesti o tom problemu te dovesti do promjene kulture kroz društveni marketing i strategije informiranja. Neki odgovori koje su dali rukovoditelji ujedno ukazuju na to da su administrativne reforme i smanjenje birokracije ključne komponente u borbi s odreÐenim vrstama korupcije koje pogaÐaju poslovni sektor.


10

Stavovi mladih ljudi o korupciji Općenito gledajući, istraživanje pokazuje da mladi ljudi pesimističnije od rukovoditelja vide trend korupcije, naročito mlade žene (regionalni prosjek od 68,9%) koje smatraju da se korupcija u proteklom desetljeću pogoršala. Regionalni prosjek od 87,2% mladih ljudi koji smatraju da je razina korupcije stagnirala ili se pogoršala podudara se s općim regionalnim trendovima iz protekle tri do četiri godine koji takoÐer ukazuju na umanjeni učinak antikorupcijskih politika i njihove provedbe. Takav rezultat važan je za usmjeravanje budućih antikorupcijskih politika i politika za mlade zato što mladi ljudi isfrustrirani korupcijom različito reagiraju – od želje da emigriraju i pobjegnu u drugu zemlju do prihvaćanja korupcije čime se doprinosi njezinom širenju. Takva raznolikost utjecaja i odgovora može značajno utjecati na budućnost regije. Još jedan značajan rezultat istraživanja pokazuje da veliki broj mladih ljudi – 47,1% u Bosni i Hercegovini, 43,5% u Crnoj gori, 32,7% u Srbiji, s ukupnim regionalnim prosjekom od 21,8% – ne zna kako prijaviti korupciju, što ukazuje na potrebu za skretanjem pozornosti na problem korupcije kroz uvoÐenje te tematike u školske i sveučilišne kurikulume. Još jedan zabrinjavajući rezultat istraživanja je 40,3% mladih ljudi koji bi platili mito kad bi se to od njih zatražilo. Taj stav, kojeg zastupa značajan udio mladih, ukazuje na opći nedostatak znanja o korupciji meÐu mladima, što zahtijeva odgovarajući pristup jer će u suprotnom takav stav generirati još jedan krug korupcije kada ti mladi ljudi sazriju u rukovoditelje. Ukupno je 70% mlaÐih ispitanika na regionalnoj razini izjavilo da je glavni razlog zašto ne prijavljuju korupciju strah od mogućih posljedica i nedostatak povjerenja u ishod prijave. Takav rezultat u skladu je sa stavovima rukovoditelja koji su odgovarali na isto pitanje i time ukazuje na činjenicu da većina ispitanika ne vjeruje postojećim mehanizmima i državnim akterima koje smatraju odgovornima za borbu protiv korupcije. Brojke su posebno visoke na Kosovu (91,6%), Albaniji (89,4%), Hrvatskoj (88,7%) i Makedoniji (83,3%). S obzirom na nedostatak povjerenja kojeg u većini dijele rukovoditelji i mladi, ti se stavovi vjerojatno mogu primijeniti i na širu javnost, što je, opet, pretpostavka koju dalje treba istražiti i na što kreatori politika trebaju obratiti pozornost. Mladi se slažu s rukovoditeljima da se odgovornost za korupciju može podjednako podijeliti izmeÐu svih sektora i šire javnosti, ali i da bi vlast trebala prevoditi borbu protiv korupcije uključujući pritom sve sektore i širu javnost.

Preporuke za budući razvoj politika kao rezultat istraživanja Ovo istraživanje upućuje na činjenicu da poslovna zajednica i anketirani mladi ljudi očekuju da osnovna antikorupcijska inicijativa doÐe od vlasti. Očekivani prvi korak je iskaz prave političke volje od strane vlasti da se obračuna s korupcijom, što znači uspostavu funkcionalne vladavine zakona, uključujući učinkoviti pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije unutar kojeg će slučajevi i problemi vezani za korupciju biti tretirani jednako, prema zakonitosti radnje, a ne favoriziranju. Očekivanja privatnog sektora uključuju povećanu transparentnost, odgovornost i integritet javnog sektora, posebno u procesima javne nabave koje su prepoznati kao „plodno tlo“ za korupciju prema ovom istraživanju, ali i brojnim drugim istraživanjima. Poslovni je sektor čvrsto naglasio da će se tek nakon što vide „pravo“ djelovanje vlasti


11

Izvršni sažetak

pridružiti cjelokupnim naporima u borbi protiv korupcije; do tog trenutka okolina nije naklonjena pojedincima koji se bore protiv korupcije, budući da tzv. „zviždači“ redovito bivaju kažnjeni, a ne pohvaljeni. Osim kaznenog gonjenja slučajeva korupcije, što poslovna zajednica vidi kao značajnu preventivnu mjeru, nužno je i revidirati pravni i politički okvir za borbu protiv korupcije te pronaći rješenja koja bi suzbila trenutačnu neučinkovitost u provedbi antikorupcijskih zakona i politika. Kreatori politika trebali bi razmotriti administrativne reforme kao i pravosudnu reformu i povećanu učinkovitost u izricanju presuda u slučajevima korupcije, budući da su upravo te reforme od temeljne važnosti za rješavanje i iskorjenjivanje korupcije. Edukacijske i informativne kampanje trebale bi biti usmjerene i na poslovne rukovoditelje i mlade ljude, ali bi se trebale razlikovati i biti bolje od kampanja provedenih do sad. Kampanje za podizanje svijesti javnosti i edukacijske kampanje trebale bi naglasiti nezakonitost korupcije i stvarnu nepravdu i štetu koju korupcija nanosi graÐanima te bi trebale obuhvatiti sve oblike korupcije, kao i metode i instrumente koji se mogu upotrijebiti u odbijanju sudjelovanja u korupciji i sigurnom prijavljivanju slučajeva korupcije. Ključno je napomenuti da velika većina ispitanika smatra kako same kampanje podizanja svijesti ne mogu riješiti problem korupcije ako nisu popraćene odlučnim i učinkovitim djelovanjem vlasti koje bi osiguralo okvir za primjenu antikorupcijskih mjera te ponovno izgradilo narušeno povjerenje u vladu i njene institucije. Takvi potezi vlade eliminirali bi osjećaj nesigurnosti prisutan u poslovnoj zajednici i kod mladih, te bi time vratili povjerenje i omogućili ujedinjeno trajno sudjelovanje u borbi protiv korupcije.


12

Percepcija i stavovi o korupciji REGIONALNI PREGLED RADNI DOKUMENT

Uvod Istraživanje o stavovima i percepciji korupcije u sedam zemalja zapadnog Balkana provedeno je u razdoblju od veljače do lipnja 2010. godine. Istraživanje se sastojalo od kvantitativne i kvalitativne komponente. Kvantitativna komponenta sastojala se od telefonske ankete (vidi Napomene o metodologiji na kraju dokumenta) provedene meÐu 1848 vlasnika poduzeća i rukovoditelja, i zasebne, kombinirane ankete provedene meÐu 1340 mladih ljudi iz regije. Kvalitativna komponenta sastojala se od 133 iskrenih dubinskih intervjua obavljenih s poduzetnicima (vidi Napomene o metodologiji) iz sedam zemalja u regiji: Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije. U prvom dijelu istraživanja dani su mjerljivi pokazatelji o stavovima prema korupciji i percepciji korupcije u privatnom sektoru svake od zemalja u regiji. Drugi dio istraživanja daje iscrpan uvid u stavove poduzetnika o korupciji i povezanim pitanjima i izazovima.

A. Regionalni statistički pregled: percepcije poslovnih rukovoditelja 1. Regionalni trendovi korupcije Iako su u proteklih deset godina vlasti u regiji uložile znatne napore i sredstva u borbu protiv korupcije, većina poslovnih rukovoditelja u regiji (prosjek 78,5%) još uvijek vjeruje da je razina korupcije ili u porastu ili da stagnira i da nije došlo do poboljšanja. Ovisno o raščlambi korištenih kriterija dezagregacije (veličina poduzeća, sektor, spol), najpesimističniji stavovi zabilježeni su kod srednjih poduzeća (50-250 zaposlenika), iz sektora ‘ostalih uslužnih djelatnosti’ i kod žena rukovoditeljica. Takvi nalazi upućuju na to da antikorupcijske politike prošlog desetljeća, a pogotovo u protekle tri godine, nisu ispunile očekivanja poslovnih rukovoditelja u regiji i da je potrebno ocijeniti učinkovitost i učinak provedenih politika te revidirati njihove ciljeve.


13

U tekstu koji slijedi navedeni su trendovi koji su uočeni u rezultatima istraživanja, prikazani po kategorijama. Grafikon 1 u nastavku prikazuje odgovore poslovnih rukovoditelja na osnovno pitanje vide li korupciju kao trend koji je u proteklom desetljeću bio u porastu ili u opadanju. Većina anketiranih poduzetnika regije (43,8%) smatra da je korupcija u prošlom desetljeću narasla, dok manji, ali takoÐer značajan broj ispitanika (34,7%) smatra da je korupcija stagnirala i da se razina korupcije nije promijenila. Samo 15,1% anketiranih vlasnika i rukovoditelja poduzeća s područja zapadnog Balkana smatra kako je korupcija zapravo u opadanju. Poduzetnici iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Kosova su najpesimističniji kada se radi o porastu korupcije u proteklom desetljeću; u BiH 64,7% bilo je uvjereno da je korupcija uzela maha, a 66,7% rukovoditelja na Kosovu dijeli to stajalište. Najoptimističnija stajališta dolaze iz Crne Gore, gdje je samo 31,3% anketiranih poslovnih rukovoditelja smatralo kako je korupcija u porastu. U načelu je bilo manje ispitanika koji su smatrali da se razina korupcije smanjila u proteklom desetljeću, no u Albaniji ih je 31,8% procijenilo kako je došlo do pada razine korupcije, dok je to u Crnoj Gori 21,5%. Općenito je regionalni prosjek otkrio da je 78,5% anketiranih dionika uvidjelo trend stagnacije ili povećanja korupcije usprkos navodnim i stvarnim naporima u suzbijanju korupcije. To otkriće podudara se i s pokazateljima Svjetske banke za iste zemlje u regiji budući da podaci Svjetske banke ukazuju na regionalnu stagnaciju ili „recesiju“ u borbi protiv korupcije (vidi u nastavku grafikone 1.1. i 1.2. Pokazatelji Svjetske banke). CHART 1: RESPONSES ON PERCEIVED CORRUPTION TRENDS – BY COUNTRY Surveyed business managers were asked, “Do you think corruption in your country in the past decade has [multiple choice response]”. The chart below shows response percentages by country.

GRAFIKON 1: ODGOVORI O PERCEPCIJI TRENDOVA KORUPCIJE – PO ZEMLJI Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Smatrate li da je korupcija u vašoj zemlji u proteklom desetljeću [mogućnost odabira iz više ponuÐenih odgovora]?”. Priloženi grafikon pokazuje

43,8

REG

1 5,1

35,4

ALB

34,7

31 ,8

30,3

64,7

BiH

7,3

44,1

CRO

1 2,0

31 ,3

MON

0%

20,1

40%

1 1 ,8

43,2 60%

2,5 7,9

35,4

1 3,5 20%

25,2 36,2

21 ,5

32,4

SER

2,8 5,6

5,7

35,8

MAC

2,5

25,3 38,3

66,7

KOS

6,4

1 0,8 80%

1 00%

postotke odgovora po zemlji.

Izvor: telefonska anketa YES Fondacije

Been growing

Been declining

Remained unchanged

Source: YES Foundation phone survey

DK/NA


14

CHART 1.1. World Bank indicators – average of regional corruption ranking scores, 1999/2000– 2010:

GRAFIKON 1.1.

Corruption Average Rankings

Pokazatelji Svjetske banke – prosjek ocjena korupcije u regiji, 1999./2000.–2010.:

7 6 5 4 Corruption Average Rankings 3 2 1

20 01 20 02 20 03 20 04 20 05 20 06 20 07 20 08 20 09 20 10

19 99 -2

00 0

0

CHART 1.2.World Bank indicators –regional overview by country, 1999/2000–2010:

GRAFIKON 1.2. Pokazatelji Svjetske banke – regionalni pregled po zemlji, 1999./2000.–2010.:

Corruption Ratings

7 6 5 4 3 2 1 0 19992000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Croatia

Serbia

Bosnia&Herzegovina

Montenegro Kosovo

Albania

Macedonia

2010

Although the overall regional rankings show some positive trends over the last 10Page years, | 17 primarily during earlier years, kretanja overall inuevery country there is a negative trend or at best Iako cjelokupna regionalna ocjena ukazuje nathe neka pozitivna proteklih deset godina, prvenstveno u ranijim in u perceived corruption levelsnegativan over the 10-year from 2000 to 2010. This World godinama prošlog desetljeća, stagnation općenito je svakoj zemlji prisutan trend period ili, u najboljem slučaju, stagnacija Bank data aligns with the research results shown in CHART 1 above, and shows that trends areu u percipiranoj razini korupcije kroz desetogodišnje razdoblje od 2000. do 2010. godine. Ovi podaci Svjetske banke clearly not improving or are without significant improvement over the past three to six years.

skladu su s rezultatima istraživanja prikazanim u grafikonu 1 poviše i jasno ukazuju na to da nema poboljšanja u trendu, The World Bank indicators further show that aside from Albania most of the countries show odnosno da u posljednih tri do šest godina nisu zabilježena značajna poboljšanja. Pokazatelji Svjetske banke nadalje stagnation or negative trends related to corruption over the last three years. Such trends should be pokazuju da, izuzev Albanije, većina ostalih zemalja pokazuje stagnaciju ili negativne trendove vezane za korupciju u viewed as a warning that anti-corruption actions launched and implemented in the countries of protekle tri godine. Takvi se trendovi trebaju shvatiti kao upozorenje da pokrenute i provedene antikorupcijske mjere u the region have not succeeded in producing the desired impact. zemljama regije nisu uspjele proizvesti željeni učinak. When, as part of our research, results in the business sector were disaggregated by respondent age, there was no major difference in perception (refer to CHART 2 below) and results continued to correlate to the World Bank findings. Both managers over 40 years of age and below 40 have similar views on corruption trends: 44.7 % of managers above 40 years old, and 42.3% of those


15

significant factor in shaping entrepreneurs’ views on corruption trends. The same consistency across age categories held true for older and younger managers who feel that corruption levels are stagnating or dropping. CHART 2: RESPONSES ON PERCEIVED CORRUPTION TRENDS – BY RESPONDENT

Kada smo rezultate istraživanja AGE u poslovnom sektoru dezagregirali po dobi ispitanika, nije bila uočena velika razlika u percepciji korupcije (vidi grafikon 2 u nastavku), a rezultati su i dalje bili u skladu s rezultatima Svjetske banke. I rukovoditelji Surveyed business were asked, “Do youkorupcije: think corruption your country in the past preko 40 godina starosti i oni mlaÐi od 40 imaju managers slično stajalište o trendovima 44,7 % in rukovoditelja iznad decade [multiple response]”. chart belowizvesti shows response by 40 godina starosti i 42,3% mlaÐih od 40has smatra da je choice korupcija u porastu.The Stoga se može zaključak da percentages dob nije značajan čimbenik u oblikovanjurespondent stavova poduzetnika o trendovima korupcije. Ista dosljednost odgovora po kategorijama age. dobi bila je prisutna za mlaÐe i starije rukovoditelje koji smatraju da razina korupcije ili stagnira ili da je u opadanju

GRAFIKON 2: ODGOVORI O PERCEPCIJI TRENDOVA KORUPCIJE – PO DOBI ISPITANIKA Anketiranim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Smatrate li da je u proteklom desetljeću korupcija u vašoj zemlji [mogućnost odabira iz više ponuÐenih odgovora]?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora po dobi ispitanika..

43,8

REG

1 5,1

42,3

less than 40yo

1 5,2

44,7

41 yo and more 0%

1 0%

1 5,1

20%

30%

Been growing

40%

50%

Been declining

34,7

6,4

37,2

5,3

32,3 60%

70%

7,9 80%

Remained unchanged

90%

1 00%

DK/NA

CHART 3: RESPONSES ON PERCEIVED CORRUPTION TRENDS – BY GENDER Source: YES Foundation phone survey

Surveyed business managers were asked, “Do you think corruption in your country in the past Izvor: telefonska anketa YES Fondacije When research results were disaggregated byThe gender, tended be more pessimisticby decade has spolu, [multiple choice chartwomen below shows to response percentages Nakon dezagregiranja rezultata istraživanja po uočeno je daresponse]”. su žene pesimističnije od muškaraca kad su u pitanju

about corruption trends their male counterparts to istraživanju CHART 3).procijenilo A total of da 50.5% trendovi korupcije (vidi grafikon 3). Ukupno je 50,5% svihthan rukovoditeljica anketiranih (refer u ovom se of all respondent gender. korupcija u proteklom desetljeću povećala, dok samo 40,2% rukovoditelja ima istohad viÐenje porasta korupcije. female managers surveyed felt that corruption increased over the past decade, while only

GRAFIKON 3:

40.2% of male managers perceived an increase.

ODGOVORI O PERCEPCIJI TRENDOVA KORUPCIJE –

43,8

REG

1 5,1

34,7

6,4

PO SPOLU Anketiranim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Smatrate li da je u proteklom desetljeću korupcija u vašoj zemlji [mogućnost odabira iz više ponuÐenih odgovora]?” Priloženi grafikon prikazuje postotke odgovora po spolu ispitanika.

Male

40,2

1 5,8

50,5

Female 0%

20%

Been growing

36,6

1 3,7 40%

Been declining

7,3

31 ,1

60%

Remained unchanged

4,7

80%

1 00%

DK/NA

Page | 19

Source: YES Foundation phone survey

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije Respondents’ answers concerning corruption trends show no particular difference in perception

according to the number of years the company has been in operation (refer to CHART 4 below). Young enterprises (less than 3 years in operation), older ones (3-10 years), and mature enterprises (over 10 years) have similar views on corruption trends over the past 10 years: 42.4


16

Odgovori ispitanika vezani za trendove korupcije ne ukazuju na velike razlike u percepciji korupcije prema broju godina poslovanja poduzeća (vidi grafikon 4 u nastavku). MlaÐa poduzeća (manje od 3 godine poslovanja), starija (310 godina poslovanja) i zrela poduzeća (više od 10 godina poslovanja) imaju slična stajališta o trendovima korupcije u proteklih 10 godina: 42,4 % novijih poduzeća (manje od 3 godine poslovanja), 45,8% etabliranih poduzeća (izmeÐu 3-10 godina poslovanja) i 42,6% iskusnih poduzeća (starija od 10 godina) smatra da je došlo do porasta korupcije

CHART 4: RESPONSES ON PERCEIVED CORRUPTION TRENDS – BY NUMBER OF

u proteklih 10 godina. Situacija je identična kod mišljenja koja ukazuju na opadanje korupcije: 34,1% poduzetnika iz YEARS IN BUSINESS novijih poduzeća, 33% iz etabliranih poduzeća i 35,9% iz iskusnih poduzeća smatra da je razina korupcije ostala ista. Stavovi prema kojima je primjetna stagnacija korupcije takoÐer su dosljedni u rasponu od novijih do zrelih poduzeća. Surveyed business were asked, korupcije “Do youmeÐu thinkpoduzećima corruptionkoja in već your country Na temelju rezultata istraživanja nemamanagers bitne razlike u percepciji dulje vrijemein the past posluju. decade has [multiple choice response]”. The chart below shows response percentages according

to the length of time each respondent’s company has been in operation. GRAFIKON 4: ODGOVORI O PERCEPCIJI TRENDOVA KORUPCIJE – PO BROJU GODINA POSLOVANJA Anketiranim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Smatrate li da je u proteklom

43,8

REG

more than 1 0 years

42,6

Been growing

1 0%

20%

Been declining

40%

50%

7,1

33,0

1 7,6 30%

6,4

35,9

1 5,6

42,4

less than 3 years

34,7

1 4,4

45,8

3-1 0 years

0%

1 5,1

5,6

34,1 60%

70%

80%

5,9 90%

Remained unchanged

1 00%

DK/NA

Source: YES Foundation phone survey desetljeću korupcija u vašoj zemlji [mogućnost odabira iz više ponuÐenih odgovora]?” Grafikon u nastavku pokazuje postotak odgovora prema duljini poslovanja

CHART 5 (below) presents the breakdown of responses about trends in corruption based on the

poduzeća ispitanika.

size of the company, measured in terms of number of employees. Managers from medium-sized

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije enterprises (50-250 employees) are most inclined (52%) to think that corruption has been

increasing in recent years; managers from large enterprises with over 250 employees follow with Grafikon 5 (u nastavku) prikazuje odgovora ito should trendovima korupciji veličini with poduzeća mjerenoj 48% sharing thisraščlambu view. However, be unoted thatprema consistent business reality, large brojem zaposlenika. Rukovoditelji iz srednjih poduzeća (50-250 zaposlenika) najskloniji su uvjerenju (52%) da je enterprises represent a very small share of the sample. A somewhat smaller percentage (43.7%) proteklih godina korupcija narasla; 48% rukovoditelja iz većih poduzeća s preko 250 zaposlenih dijeli to stajalište. managersdaof microsaenterprises (less than 10 poduzeća employees) corruption has Nešto been growing, MeÐutim, trebaof napomenuti u skladu stvarnošću poslovanja velika čine think samo mali udio uzorka. only 40.5% small company managers saw corruption levels manji postotak whereas (43,7%) rukovoditelja mikroofpoduzeća (manje od 10 zaposlenih)(11-50 misli daemployees) je korupcija bila u porastu, a samo 40,5% rukovoditelja climbing. malih poduzeća (11-50 zaposlenih) smatra da je razina korupcije u porastu. Rukovoditelji velikih poduzeća manje su skloni od rukovoditelja malih poduzeća vjerovati da razina korupcije opada.

Managers of large enterprises were less inclined than their counterparts in smaller enterprises to believe that corruption might be decreasing. While 15.6% of managers from micro enterprises and from 14.9% of managers from small firms saw some improvement, only 8% of large


17

Iako je 15,6% rukovoditelja mikro i 14,9% izaffected malih poduzeća uočilo poboljšanja tom aspektu, je enterprisesizmay bepoduzeća more negatively by corruption than large ubusinesses, as samo respondents 8% rukovoditeljafrom velikihthese poduzeća uočilo have poboljšanja. Rezultati takoÐer navode da sulevel malaof i srednje velika poduzeća businesses indicated that they perceive a high corruption. više osjetila negativan učinak korupcije nego velika poduzeća, jer su ispitanici iz tih poduzeća naveli da uočavaju visoku razinu korupcije. CHART 5: RESPONSES ON PERCEIVED CORRUPTION TRENDS – BY SIZE OF

COMPANY GRAFIKON 5:

Surveyed business managers were asked, “Do you think corruption in your country in the past

ODGOVORI O PERCEPCIJI decade –has [multiple choice response]”. The chart below shows response percentages according TRENDOVA KORUPCIJE PO VELIČINI PODUZEĆA to the number of employees in each respondent’s company. Anketiranim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Smatrate li da je u proteklom desetljeću korupcija u vašoj zemlji [mogućnost odabira iz više

REG

43,8

48

250 and more employees 50-250 employees 1 1 -50 employees less than 1 0 employees 0%

Been growing

1 5,1

8 1 4,2

40,5

1 4,9

43,7

Been declining

4 28,3

36,6

1 5,6 40%

6,4

40

52,0

20%

34,7

8,0

34,6 60%

Remained unchanged

5,5

6,1 80%

1 00%

DK/NA

Foundation phoneusurvey ponuÐenih odgovora]?” Tablica prikazuje postotke Source: odgovoraYES prema broju zaposlenika poduzeću svakog ispitanika. Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

CHART 6 examines the breakdown of managers’ views on corruption trends according to the sectors in which enterprises operate. The processing industry shows the smallest share of

U grafikonu 6 prikazana je raščlamba stavova rukovoditelja o trendovima korupcije prema sektorima u kojima njihova managers (39%) who believe corruption has been increasing. Other sectors surveyed show poduzeća posluju. PreraÐivačka industrija pokazuje najmanji udio rukovoditelja (39%) koji smatraju da je korupcija u

similar percentages, ranging 42.3 % forodwholesale retail for the porastu. Ostali anketirani sektori pokazuju slične between postotke koji se kreću 42,3 % za and trgovinu na trade veliko to i na44.8% malo do 44,8% za sektor ‘financial „financijskog posredovanja“ (posredničke usluge).sector. Sektor The „ostalih uslužnih djelatnosti“ vjerojatno mediation’ (intermediary services) ‘other services’ sector(što (likely to include uključuje manje less uobičajene ili or manje industrije i pružatelje usluga)providers) ističe se s stands 55,3% out ispitanika koji vjeruju da je common smaller industries and service with 55.3% of respondents korupcija u prošlom desetljeću nastavila rasti.

believing that corruption has continued to increase over the past decade.

Stajalište da je korupcija u opadanju većinom izražavaju rukovoditelji u sektoru prijevoza, skladištenja i veza gdje je 19,5% svih anketiranih odabralo taj odgovor.has 17,2% ispitanika u sektoru poslovanja financijskihinusluga The view that corruption been declining is most strongly nekretninama expressed byi managers the sector smatra da se situacija s korupcijom Sektor „ostalih where uslužnih19.5% djelatnosti“ bio jesurveyed najpesimističniji samo this of traffic, storage,poboljšava. and communications, of those have sa selected 11,9% ispitanika koji smatraju da je korupcija u opadanju.

response. 17.2% of respondents in the real estate sector and in financial services believed that corruption was improving. Again, the ‘other services’ sector was the most pessimistic, with only 11.9% of respondents believing that corruption was diminishing. Page | 22


18

CHART 6: RESPONSES ON PERCEIVED CORRUPTION TRENDS – BY BUSINESS SECTOR Surveyed business managers were asked, “Do you think corruption in your country in the past decade has [multiple choice response]”. The chart below shows response percentages according to the business sector.

GRAFIKON 6:

ODGOVORI O PERCEPCIJI TRENDOVA KORUPCIJE– PO POSLOVNIM SEKTORIMA Anketiranim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Smatrate li da je korupcija u proteklom desetljeću bila [mogućnost odabira iz više ponuÐenih odgovora]?”. Grafikon u

43,8

REG

39,0

Processing Industry Construction

42,8

Wholesale and retail trade...

42,3

Traffic, storage, and communications

43,0

Hotels, restaurants, and bars

43,0

0%

1 0%

20%

8,6

31 ,0

1 7,2

Been declining

7,4

35,2

1 7,2

25,8 1 1 ,9

50%

6,2

30,2

1 3,3

40%

6,0

36,1

1 9,5

30%

6,0

34,8

1 5,4

55,3

Other services

6,4

41 ,8 1 6,4

44,1

Real estate, leasing...

34,7

1 3,1

44,8

Financial mediation

Been growing

1 5,1

60%

6,9 1 2,9

29,2 70%

Remained unchanged

80%

3,5 90%

1 00%

DK/NA

Source: YES Foundation phone survey

nastavku prikazuje postotke odgovora po poslovnim sektorima.

2. Corruption as an obstacle or a tool for doing business

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

According to research results, a regional average of 42.2% of managers consider corruption an enormous or important obstacle to successfully doing business in the region, though results by 2. Korupcija – prepreka ili alat za uspješno poslovanje country vary substantially, from a high of 86.8% in Kosovo to 23.6% in BiH and 24% in

Prema rezultatima istraživanja, regionalni prosjek 42,2% rukovoditelja pokazuje kakoenterprises rukovoditelji Montenegro. Results indicateod that the least affected are large and micro (oversmatraju 250 and da je korupcija ogromna ili važna prepreka poslovanju u regiji, iako rezultati po zemljama značajno variraju, under 10 employees), and managers over 40 years of age. This leads to the conclusion od thatvisokih 86,8% na Kosovu do 23,6% u BiHmanagers i 24% u Crnoj Gori. upućuju na to da su najmanje velika younger and small andRezultati medium-sized enterprises (between 11 andpogoÐena 250 employees) arei mikro poduzeća (od preko 250 most i ispod 10 zaposlenika), te rukovoditelji preko 40 godina starosti. To dovodi do zaključka da affected. su mlaÐi rukovoditelji i mala i srednja poduzeća (izmeÐu 11 i 250 zaposlenika) najviše pogoÐeni korupcijom. Po sektorima, rezultati istraživanja upućuju da su najpogoÐeniji sektori graÐevinarstvo (52,6%) i prijevoz, skladištenje Page | 23 i veze (44,3%). Sektor financijskog posredovanja čini se najmanje pogoÐenim (31%). Na upit može li mala doza korupcije biti od koristi, odgovori regionalnih rukovoditelja kretali su su od 22,5% (BiH) do 28,3% (Albanija), a odreÐeni dio rukovoditelja iz svake regije složio se da mala doze korupcije može biti korisna za poslovanje. Otprilike 20% ispitanika se niti slaže niti ne slaže s pretpostavkom da korupcija može biti korisna. To upućuje na činjenicu da još uvijek ima prostora za poboljšanje u antikorupcijskim naporima u smislu edukacije i podizanja svijesti rukovoditelja kako bi se prikazala šteta koju korupcija može uzrokovati za tržište, kao i za, izravno ili neizravno, svako zasebno poduzeće. Kad se dezagregiraju podaci po duljini poslovanja poduzeća ili spolu ispitanika, isti ti elementi ne predstavljaju čimbenike ključne za oblikovanje stavova rukovoditelja o tome kako korupcija može naštetiti ili koristiti poduzeću. Rezultati istraživanja o korupciji kao prepreci, šteti ili koristi za poduzeće predstavljeni su po kategorijama u tekstu koji slijedi.


19

Grafikon 7 u nastavku prikazuje odgovore ispitanika, grupirane po zemljama, na pitanje do koje mjere korupcija nije ili jest prepreka njihovom poslovanju. Kako je i vidljivo iz grafikona, ispitanici su uglavnom odabirali odgovor da je korupcija ili „mala prepreka” ili „velika prepreka” njihovom poslu. Značajna iznimka ovdje je Kosovo, gdje je 47,2% ispitanika izjavilo da korupcija predstavlja ogromnu prepreku njihovom poslovanju. Na regionalnoj razini većina je rukovoditelja (35,7%) izjavila da je korupcija mala prepreka njihovom poslovanju, dok ih 26,9% misli da je korupcija velika prepreka. 22,1% ih je izjavilo da im korupcija uopće ne predstavlja prepreku, a 15,3% ih smatra da im predstavlja ogromnu prepreku. Najveći je udio rukovoditelja koji su izjavili da im korupcija ne predstavlja prepreku iz Crne Gore (29,2%), nakon čega slijedi BiH s 27,3%. S druge strane je, odmah nakon Kosova (koje u ovom slučaju očigledno predstavlja iznimku), najveći udio rukovoditelja koji smatra da im korupcija ogromnu u Albaniji (18,7%), 77.9% of respondents considerpredstavlja corruption to be someprepreku kind of obstacle (either small, nakon big, or čega enormous) to their business, which leads to the conclusion that corruption has a serious impact čini slijedi Makedonija s 14% ispitanika koji su odabrali isti odgovor. Znakovito je za ovu analizu da regionalni prosjek on the business sector in the region and in each of the targeted countries. 77,9% ispitanika koji smatraju da je korupcija neka vrsta prepreke (mala, velika ili ogromna) njihovom poslovanju, što dovodi do zaključka daCHART korupcija izniman učinak na poslovni sektor u regiji kao i u TO svakoj anketiranoj zemlji. 7: ima RESPONSES ON CORRUPTION AS AN OBSTACLE BUSINESS – BY COUNTRY

GRAFIKON 7:

Surveyed business managers were asked, “In your opinion, is corruption an obstacle to your

ODGOVORI O KORUPCIJI business?” The chart below shows response percentages of business managers by country. KAO PREPRECI ZA POSLOVANJE – PO ZEMLJI REG 2 2 .1 3 5 .7 2 6.9 Anketiranim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Prema vašem mišljenju, je li korupcija prepreka vašem poslovanju?” Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora

2 2 .2

AL B

3 0.8

2 8.3

2 7 .3

B iH

5 .0

K OS

8.2

0%

1 0%

2 5 .8 3 6.8

It is n o t an o b s ta c le a t a ll

30%

40%

It is a s ma ll o bs ta c le

1 4.0

2 2 .2

40.0 20%

1 2.2

47 .2

3 8.0

2 2 .4

SER

1 1 .1

2 5 .1

3 9.6

2 9.2

MO N

2 2 .5

40.5

2 2 .2

MA C

1 8.7

3 9.1

2 2 .2

CRO

1 5.3

1 1 .8

2 8.6 5 0%

60%

7 0%

It is a b ig ob s ta c le

80%

It is

8.9 90%

1 00%

a n en o rmo u s o bs ta c le

Source: YES Foundation phone survey

rukovoditelja po zemlji.

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije There is a slight

difference in views on corruption as an obstacle based on respondents’ age

(refer to CHART 8). Older managers (over 40 years) are more inclined (24.9%) than younger

Postoji mala razlika u stavovima o korupciji kao prepreci koja se temelji na dobi ispitanika (vidi grafikon 8). Rukovoditelji managers (19.6%) to say that corruption is not an obstacle to their business at all. Views are starije dobi (preko 40 godina starosti) skloniji su (24,9%) od mlaÐih rukovoditelja (19,6%) izjaviti da korupcija ne inversely grouped around the statement that corruption is a small obstacle: 33.8% of older predstavlja nikakvu prepreku nijhovom poslovanju. Stajališta o izjavi da je korupcija mala prepreka suprotna su: managers agreed with this statement as opposed to 37.4% of the younger entrepreneurs. Younger 33,8% starijih rukovoditeljamanagers složilo seare s tom izjavom, za razliku od 37,4% mlaÐih rukovoditelja koji se nisu složili s tom also more inclined to think that corruption is a big obstacle: 28.8% of respondents izjavom. Rukovoditelji mlaÐe dobi skloniji su misliti kako prepreka under the age of 40 have opted for je thiskorupcija answer asvelika opposed to 24.7%poslovanju: of managers 28,8% over 40.ispitanika The mlaÐih od 40 godina odabralo je taj odgovor, za razliku od 24,7% rukovoditelja starijih od 40 godina koji su odabrali Page | 25


20

isti odgovor. Razlika u odgovorima po dobnim skupinama upućuje na činjenicu da su mlaÐi rukovoditelji izloženiji negativnom učinku korupcije, ili da korupcija na njih ima negativniji učinak nego na starije rukovoditelje, ili, pak, da su mlaÐi rukovoditelji svjesniji učinka korupcije. Bilo bi korisno istražiti konkretne razloge tih razlika u percepciji korupcije (odnosno, znači li to da stariji rukovoditelji imaju više iskustva u tome kako poslovati u korumpiranoj sredini i/ili više veza s interesnim skupinama čime kompenziraju negativan učinak korupcije na svoje poslovanje, ili su se stariji rukovoditelji jednostavno više naviknuli na korupciju da više niti ne prepoznaju sve njezine posljedice?). Nema velike razlike u stavovima o korupciji kao prepreci za poslovanje kada se odgovori grupiraju po spolu. Ženske rukovoditeljice (24,1%), za razliku od muških rukovoditelja (21,1%), sklonije su izjavi da korupcija nije prepreka (vidi grafikon 9). Slično tome, odgovori grupirani po spolu o korupciji kao maloj, velikoj ili ogromnoj prepreci poslovanju takoÐer su prilično dosljedni. Zaključak je da i muškarci i žene rukovoditelji imaju istu percepciju korupcije kao prepreke poslovanju. Stajališta grupirana prema godinama poslovanja poduzeća (grafikon 10) takoÐer su prilično slična, što ukazuje da duljina poslovanja poduzeća nije čimbenik koji utječe stavove rukovoditelja korupciji. Umjesto toga, čimbenici CHART 8: RESPONSES ONnaCORRUPTION AS AN oOBSTACLE TO BUSINESS – BY AGE koji utječu na razlike u stavovima povezani su s veličinom poduzeća i dobi rukovoditelja. Većina rukovoditelja koji su Surveyeduopće business managersposlovanju were asked, “In your opinion, is corruption an obstacle to your izjavili kako smatraju da korupcija nije prepreka (23,4%) dolazi iz poduzeća koja posluju manje od 3 godine. Većina rukovoditelja koji smatraju da je korupcija ogromna prepreka u voÐenju poslovanja (17,8%) dolazi business?” The chart below shows response percentages of business managers by respondents’ iz poduzeća koja posluju od 3 do 10 godina. Usprkos manjim odstupanjima stavovi su, u načelu, dosljedni.

age.

GRAFIKON 8: ODGOVORI O KORUPCIJI KAO PREPRECI ZA POSLOVANJE – PO DOBI Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Prema vašem mišljenju, predstavlja li korupcija prepreku poslovanju?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po dobi

22.1

REG

24.9

more than 40yo

les s than 40yo

ispitanika.

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

35.7

33.8

1 9.6 0%

1 0%

26.9

1 5.3

24.7

1 6.5

37 .4 20%

It is not an obs tac le at all

30%

40%

It is a s mall obs tac le

28.8 50%

60%

70%

It is a big obs tac le

Source: YES Foundation phone survey

1 4.2 80%

90%

1 00%

It is an enormous obs tac le


21

Surveyed business managers were asked, “In your opinion, is corruption an obstacle to business?” The chart below shows response percentages of business managers by gender.

GRAFIKON 9:

ODGOVORI O KORUPCIJI KAO PREPRECI ZA

REG

22.1

35.7

26.9

1 5.3

POSLOVANJE – PO SPOLU Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je Male 21 .1 35.6 27 .0 1 6.4 postavljeno sljedeće pitanje: „Prema vašem F emale 24.1 36.0 26.7 1 3.2 mišljenju, predstavlja 0% 20% 40% 60% 80% 1 00% li korupcija prepreku poslovanju?” Grafikon u CHART 10: RESPONSES ON CORRUPTION AS AN OBSTACLE TO BUSINESS – BY It is not an obs tac le at all It is a s mall obs tac le It is a big obs tac le It is an enormous obs tac le nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po spolu.

YEARS IN OPERATION

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

Source: YES Foundation phone survey

Surveyed business managers were asked, “In your opinion, is corruption an obstacle to your GRAFIKON 10:

business?” The chart below shows response percentages of business managers by the number of

ODGOVORI O KORUPCIJI years the respondents’ company has been in operation. KAO PREPRECI ZA POSLOVANJE – PO GODINAMA POSLOVANJA PODUZEĆA Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Prema vašem mišljenju, predstavlja li korupcija prepreku poslovanju?” Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora poslovnih rukovoditelja po godinama

REG

22.1

35.7

26.9

1 5.3

more than 1 0 years

22.5

34.8

28.3

1 4.3

3-1 0 years

20.9

les s than 3 years

36.3

23.4 0%

39.0

1 0%

20%

It is not an obs tac le at all

poslovanja poduzeća u kojima rukovoditelji rade.

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

24.9

30%

40%

It is a s mall obs tac le

1 7 .8 25.4

50%

60%

70%

It is a big obs tac le

1 2.2 80%

90%

1 00%

It is an enormous obs tac le

Source: YES Foundation phone survey

CHART 11 explores responses to the same question grouped according to company size,

Grafikon 11 prikazuje odgovore na isto pitanje grupirane prema veličini poduzeća mjerenoj brojem zaposlenika. expressed in terms of number of employees. largest dolazi share izofvelikih managers who sfeel that Najveći udio rukovoditelja koji smatraju da korupcija nije nikakva preprekaThe poslovanju poduzeća preko 250 zaposlenika (24%), nakonisčega slijede rukovoditelji iz mikro (manje od 10250 zaposlenika). corruption not san22,9% obstacle at all comes from large poduzeća enterprises with over employees (24%),

followed by 22.9% of managers from micro enterprises (less than 10 employees).

Pag


22

SIZE OF COMPANY Surveyed business managers were asked, “In your opinion, is corruption an obstacle to your business?” The chart below shows response percentages of business managers by size of company.

GRAFIKON 11:

ODGOVORI O KORUPCIJI KAO PREPRECI ZA POSLOVANJE – PO VELIČINI PODUZEĆA

REG

22.1

250 and more employees

Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Prema vašem mišljenju, predstavlja li korupcija prepreku poslovanju?” Grafikon u nastavku prikazuje

35.7

24.0

50-250 employees

1 9.7

1 1 -50 employees

20.1

les s than 1 0 employees

36.0

1 0%

It is not an obs tac le at all

1 3.4

29.9 37.1

30%

1 2.0

31 .5

32.3

20%

1 5.3

28.0

35.4

22.9 0%

26.9

40%

It is a s mall obs tac le

1 7 .7 25.3

50%

60%

70%

It is a big obs tac le

1 4.7 80%

90%

1 00%

It is an enormous obs tac le

Source: YES Foundation phone survey

postotke odgovora poslovnih rukovoditelja po veličini poduzeća.

Managers from medium-sized enterprises (50-250 employees) are most inclined (31.5%) to see

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

corruption as a big obstacle, as opposed to managers from micro enterprises (less than 10 employees) who are least inclined to this view (25.3%). Managers from small enterprises and

Rukovoditelji iz srednjih poduzeća (50-250 zaposlenika) najviše su skloni (31,5%) stajalištu da je korupcija velika from large enterprises are in the middle, with 29.9% and 28% respectively. If the views from the prepreka poslovanju, za razliku od rukovoditelja iz mikro poduzeća (manje od 10 zaposlenika) koji su najmanje skloni right side of the i chart (stating that corruption a big ors 29,9% enormous obstacle) tom stajalištu (25,3%). Rukovoditelji iz malih iz velikih poduzeća nalaze se isu sredini odnosno 28%.were Kadcombined, bi se stajališta s desne strane grafikona (s odgovorima je korupcijahave velikathe ili ogromna prepreka) kombinirala, small enterprises (11-50daemployees) largest share of managers who mala believe that poduzeća (11-50 zaposlenika) imala biis najveći rukovoditelja koji smatraju da je korupcija velika ili ogromna corruption a big orudio an enormous hindrance. smetnja poslovanju.

Finally, some differences on the corruption as mogu ‘obstacle’ spectrum discernible according to Naposljetku, neke razlike u percepciji korupcije kao „prepreke“ poslovanju se podijeliti poare sektorima u kojima anketirani rukovoditelji radethe (grafikon Rukovoditelji u graÐevinskom sektoru najmanje su skloni složiti se slikely to sector in12). which managers operate (CHART 12). Managers in construction are least izjavom da korupcija uopće ne predstavlja prepreku (10,9%). Oni takoÐer vode u odgovorima da je korupcija velika agree that corruption is not an obstacle at all (10.9%). They also lead in the view that corruption (33,8%) ili ogromna (18,4%) prepreka. To je u potpunosti dosljedno s rezultatima kvalitativnih intervjua (vidi Odjeljak is a big (33.8%) or an enormous (18.4%) obstacle. This is strongly consistent with results from C). Suprotno tome, rukovoditelji u hotelima, restoranima i barovima (31,3%), u sektoru financijskog posredovanja the qualitative interviews (refer to SectiondaC). On theuopće opposite end, managers in hotels, (31%) te poslovanju nekretninama (30,1%) najviše su skloni odgovorima korupcija ne predstavlja prepreku njihovom poslovanju. Page | 30


23

inclined to say that corruption is not an obstacle at all. CHART 12: RESPONSES ON CORRUPTION AS AN OBSTACLE TO BUSINESS – BY SECTOR Surveyed business managers were asked, “In your opinion, is corruption an obstacle to your business?” The chart below shows response percentages of business managers by sector.

GRAFIKON 12:

ODGOVORI O KORUPCIJI KAO PREPRECI ZA POSLOVANJE – PO

22.1

REG

23.9

P ro c es s in g In d u s try

SEKTORIMA

31 .0

20%

It is n o t an o b s tac le at all

1 7 .2

3 7 .9

24.1 22.6

36.3

1 0%

1 6.8

25 .0

30.1

22.1 0%

1 4.5

27 .5 26.6

30.1

O th er s ervic es

rukovoditelja po sektorima.

27 .4

36.9 31 .3

F in an c ial med iatio n

1 8.4

35 .9

1 8.8

R eal es tate, leas in g ...

1 2.7

33.8

22.2

H o tels , res tau ran ts , an d b ars

1 5 .3

23.9

36.8

Wh o les ale an d retail trad e... T raffic , s to rag e, an d c o mmu n ic atio n s

26.9

39.4

1 0.9

C o n s tru c tio n

Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Prema vašem mišljenju, predstavlja li korupcija prepreku poslovanju?” Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora poslovnih

35 .7

30%

25 .2

40%

50%

It is a s mall o b s tac le

60%

6.9 1 7 .2 1 6.4

7 0%

80%

It is a b ig o b s tac le

90%

1 00%

It is an en o rmo u s o b s tac le

Source: YES Foundation phone survey

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

CHART 13 explores managers’ views concerning the statement that “a small degree of

Grafikon 13 prikazuje stajalištacorruption” rukovoditelja izjavi dabe„mala korupcije“ zapravo bitiwas dobra za poslovanje. canoactually good doza for business. This line of može inquiry pursued in both theTaj corruption can actually be good. Responsesintervjua, range from 62.3% in Kosovo, 46.5% in Montenegro, aspekt istraživanja razmatran jequantitative i u kvantitativnoj dubinskih rezultati su prilično dosljedni, iako je survey anketi as welli tijekom as during in-depth interviews,a and the results are fairly consistent, and 45.3% in BiH, to only 39.7% in Serbia,which is the country with the lowest percentage of istraživački tim tijekom provoÐenja dubinskih intervjua bio was dojma su ispitanici izrazili još neslaganje s idejom da bi though the reasearch team leftdawith the impression thatjače during in-depth interviews managers who completely disagree. bilo kakav stupanj korupcije mogao biti dobar za poslovanje. Kakodisagreement je i vidljivo izwith grafikona, ispitanika svih sedam respondents articulated even stronger the idea većina that any degree ofizcorruption CHART ON WHETHER MINIMAL ISOdgovori USEFUL TOkreću anketiranih zemalja u načelu secould ne slaže s izjavom daRESPONSES malaAs doza korupcije može bitimost dobra za be good for 13: business. evident from the chart, ofCORRUPTION theposlovanje. respondents across all se seven BUSINESS – BY COUNTRY od 62,3% na Kosovu, 46,5% u Crnoj Gorisurveyed i 45,3% are u BiH, do samo 39,7% udisagree Srbiji, zemlji najmanjim postotkom rukovoditelja countries inclined to generally with sthe notion that some small level of koji se u potpunosti ne slažu s danom izjavom. Surveyed

GRAFIKON 13: ODGOVORI NA PITANJE JE LI MINIMALAN STUPANJ KORUPCIJE KORISTAN ZA

business managers were asked, “A small degree of corruption is useful for business

[multiple choice response]”. The chart below shows response percentages of business managers Page | 31 by country.

44,2

REG

1 4,5

1 7,8

9,4

1 4,1

POSLOVANJE – PO ZEMLJI Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Je li mali stupanj korupcije koristan za poslovanje [mogućnost odabira iz više ponuÐenih odgovora]?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora poslovnih rukovoditelja po zemlji.

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

42,4

ALB

1 6,7

45,3

BiH

40,2

CRO

1 2,6

1 0,4 1 7,3

1 5,4

46,5

MON

0%

Completely disagree (0-1 )

1 8,8

1 5,4

20%

40%

Disagree (2-4)

1 0,1

1 7,6

7,6

39,7

SER

6,9

8,8 1 3,3

20,1 1 1 ,1

60%

Source: YES Foundation phone survey

1 3,4 3,8

9,3

1 8,9

Neither agree nor disagree (5)

1 5,2

9,8

1 5,1

44,4

MAC

1 3,1

7,3

1 9,3

62,3

KOS

1 5,2

21 ,8

1 4,9

80%

Agree (6-8)

Completely agree (9-1 0)

1 00%


24

3. Razlozi neprijavljivanja slučajeva korupcije (zašto ne prijavljujemo korupciju) Jedan je od najvažnijih zaključaka ovog istraživanja da rukovoditelji ne prijavljuju korupciju zbog straha od posljedica, ali i zbog sumnje da će prijava dati konkretne rezultate. Regionalni prosjek od 86,4% rukovoditelja kao glavni razlog navodi strah i sumnju, a ne nedostatak znanja o tome gdje i kako prijaviti korupciju. Takvi rezultati upućuju na to da rukovoditelji ne vjeruju državnim akterima da će se boriti protiv korupcije te da postoji puno prostora za poboljšanje politika i primjenu mjera u tom smjeru. Istovremeno, dosljedni rezultati iz svih zemalja u regiji upućuju na to da antikorupcijska politika, koja se uvelike oslanja na materijale za javno informiranje i kampanje koje savjetuju kako i gdje prijaviti korupciju te čak nude i besplatne brojeve telefona, zapravo predstavlja neučinkovit odgovor na problem korupcije, barem kad je riječ o poslovnom sektoru. Za rukovoditelje srednje velikih poduzeća (50-250 zaposlenika) te u sektoru barova i restorana i graÐevinskom sektoru strah od posljedica jedan je od najizraženijih razloga zašto se korupcija ne prijavljuje. Postotci za te sektore su redom: 51,9%, 51,6%, i 50,2%. Žene (51,3%) su strah od posljedica navodile kao razlog neprijavljivanja korupcije više nego muškarci (43,5%). Istraživanjem razloga iza neprijavljivanja korupcije došlo se do zanimljivih otkrića (vidi grafikone 14-19). Jedan od najvažnijih je da neprijavljivanje korupcije ne proizlazi iz neznanja o tome kako ili gdje prijaviti korupciju. To je vidljivo iz raščlambe odgovora vidiljivih u grafikonima 14-19, gdje je dosljedno prisutan mali udio ispitanika koji kao razlog neprijavljivanja korupcije navode neznanje o tome kako prijaviti korupciju. S druge strane, ono što je većina ispitanika u sedam anketiranih zemalja navela kao razlog za neprijavljivanje mita bio je strah od mogućih posljedica. To je prevladavajući odgovor rukovoditelja u Albaniji, gdje je 58,6% navelo strah od mogućih posljedica kao razlog za neprijavljivanje; na drugom su mjestu rukovoditelji iz Crne Gore s 49,3% i iz Makedonije s 48,4%. Ostale zemlje slijede taj obrazac, pri čemu je najmanji udio rukovoditelja koji ne prijavljuju korupciju iz straha od posljedica u BiH (40,8%). Drugi glavni razlog koji se navodi za neprijavljivanje korupcije je sumnja da će prijava dovesti do rezultata – taj je odgovor u prosjeku odabralo 40,2% svih ispitanika. Rukovoditelji iz Srbije bili su najskloniji tom odgovoru (48,4%), iako ga je navelo i 43,7% ispitanika iz Hrvatske, 40,5 % iz BiH i 39,1% iz Makedonije. Samo je nekoliko rukovoditelja, pri čemu je BiH do odreÐene mjere iznimka, odabralo „ostalo“ kao razlog za neprijavljivanje korupcije. Dakle, strah od posljedica i sumnja u ishod prijave zapravo su glavni razlozi za neprijavljivanje mita. Čimbenik poput „neznanja o tome kako prijaviti korupciju” nije jedan od jačih čimbenika, dok su „strah“ i „sumnja” snažni negativni motivatori te se mogu i trebaju uzeti u obzir u razvoju akcijskih politika.


25 GRAFIKON 14:

ODGOVORI NA PITANJE O RAZLOZIMA ZA NEPRIJAVLJIVANJE KORUPCIJE – PO ZEMLJI

and should be considered in developing strategies for policy action. CHART 14: RESPONSES ON REASONS NOT TO REPORT CORRUPTION – BY COUNTRY Surveyed business managers were asked, “In your opinion, what is the most important reason not to report corruption?” The chart below shows response percentages of business managers by country.

46.2

REG

5 .8

40.2

5 8.6

AL B

40.8

B iH

1 1 .1 2 .8

7 .8

2 5 .3

5 .1

40.5

1 5 .9

Anketiranim poslovnim CRO 43 .4 3 .2 43 .7 9.8 rukovoditeljima bilo je K OS 47 .2 8.2 3 7 .1 7 .5 MA C 48.4 8.6 3 9.1 3 .9 postavljeno sljedeće MO N 49.3 7 .6 3 4.7 8.3 pitanje: „Prema vašem SER 43 .5 4.3 48.4 3 .8 mišljenju, koji je najvažnijiare quite consistent among managers of all ages. The same consistency is seen in other razlog zbog kojeg se ne disaggregated F eacategories r o f p o s s ib le c oas n s ewell. quenc es No t k n o win g h o w to re p o rt it D o u b t th e re will b e a re s u lt O th e r prijavljuje korupcija?” Source: YES Foundation phone survey Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po zemlji. 0%

20%

40%

60%

80%

1 00%

CHART 15: RESPONSES ON REASONS NOT TO REPORT CORRUPTION – BY

CHART 15 examines differences in views based on the age of responding managers. It shows RESPONDENTS’ AGE Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije that 46.3% of older managers as opposed to 45.9% of younger managers claim that fear of

U grafikonu 15 prikazane su razlike u stavovima na temelju dobi ispitanika rukovoditelja. U tablici je vidljivo da possible business consequences is the reason not reporting that views reason not Surveyed managers werefor asked, “In yourcorruption, opinion,which what demonstrates is the most important 46,3% starijih rukovoditelja te 45,9% mlaÐih rukovoditelja tvrdi kako je strah od mogućih posljedica razlog zašto ne to reportdacorruption?” The chart below shows response percentages of business managers by prijavljuju korupciju, što ukazuje su stavovi dosljedni meÐu rukovoditeljima svih dobnih skupina. Ista dosljednost vidljiva je i u drugim dezagregiranim their age. kategorijama. Page | 34

GRAFIKON 15: ODGOVORI NA PITANJE O RAZLOZIMA NEPRIJAVLJIVANJA KORUPCIJE – PO DOBI

REG

46.2

5.8

les s than 40yo

45.9

6.6

more than 40yo

46.3

4.8

40.2

7 .8

ISPITANIKA Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Prema vašem mišljenju, koji je najvažniji razlog zbog kojeg se ne prijavljuje

0%

20%

F ear of pos s ible c ons equenc es

40%

Not knowing how to report it

41 .2

6.3

39.2 60%

9.7 80%

Doubt there will be a res ult

1 00%

Other

Source: YES Foundation phone survey korupcija?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po dobi ispitanika. Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

CHART 16 compares views on the issue of non-reporting according to gender. As evident from the chart, female managers (51.3%) are considerably more inclined than their male counterparts (43.5%) to acknowledge that fear of consequences is the most important reason for not reporting corruption.


26

CHART 16: RESPONSES ON REASONS NOT TO REPORT CORRUPTION – BY GENDER Surveyed business managers were asked, “In your opinion, what is the most important reason not to report corruption?” The chart below shows response percentages of business managers by gender.

U grafikonu 16 usporeÐeni su stavovi na temu neprijavljivanja korupcije po spolu. Kako je i vidljivo iz grafikona, rukovoditeljice (51,3%) su za razliku od rukovoditelja (43,5%) znatno sklonije tvrdnji da je strah od posljedica najčešći razlog zašto ne prijavljuju korupciju.

GRAFIKON 16: ODGOVORI NA PITANJE O RAZLOZIMA NEPRIJAVLJIVANJA KORUPCIJE – PO SPOLU

REG

Anketiranim poslovnim

46.2

Male

rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje:

43.5

F emale

40.2

6.2

51 .3

0%

„Prema vašem mišljenju, koji je najvažniji razlog

5.8

40.8

5.0

20%

9.5

39.0

40%

F ear of pos s ible c ons equenc es

7 .8

60%

Not knowing how to report it

4.7 80%

1 00%

Doubt there will be a res ult

O ther

zbog kojeg se ne prijavljuje Source: YES Foundation phone survey korupcija?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po spolu. Izvor: Telefonska anketa CHART YES Fondacije 17 organizes responses according to the length of company experience, that is, years in

CHART 17: RESPONSES ON REASONS NOT TO REPORT CORRUPTION – BY YEARS

U grafikonu 17 predočeni su odgovori u skladu duljinom staža poduzeća, odnosno, godinamadoes poslovanja. Opetto be a operation. Again, viewss are closely aligned and length of operation not appear IN OPERATION su stavovi slični te se duljina poslovanja ne čini relevantnim čimbenikom u oblikovanju stavova rukovoditelja o relevant factor in shaping managers’ views on the reasons for not reporting corruption. Most razlozima zbog kojih ne prijavljuju korupciju. Većina ispitanika slaže se da je strah od mogućih posljedica glavni razlog Surveyed business managers were asked, “In your opinion,iswhat is the most important not respondents that the fearod of48% possible consequences major reason for godina notreason reporting neprijavljivanja korupcije, od čega jeagree najveći postotak rukovoditelja iz starijih the poduzeća (preko 10 to report corruption?” The chart below percentages of business corruption, led by of managers fromshows most senior 10rukovoditelja yearsmanagers old), 44.4 %the of rada), 44,4 % mlaÐih poduzeća (manje od48% 3 godine rada), nakon čegaresponse slijedi enterprises postotak od(over 43,7% iz by poduzeća koja posluju 3-10 godina. number of years their has beenand in operation. junior enterprises (lesscompany than 3 years), followed closely with 43.7% of managers from

GRAFIKON 17:

enterprises in operation 3-10 years.

ODGOVORI NA PITANJE O RAZLOZIMA NEPRIJAVLJIVANJA KORUPCIJE – PO DULJINI

REG

POSLOVANJA PODUZEĆA

46.2

more than 1 0 years

Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno sljedeće pitanje: „Prema vašem mišljenju, koji je najvažniji razlog zbog kojeg se ne prijavljuje korupcija?”

5.8

48.0

4.9

3-1 0 years

43.7

7 .1

les s than 3 years

44.4

5.9

0%

20%

F ear of pos s ible c ons equenc es

40%

Not knowing how to report it

40.2

7 .8

38.7

8.4

42.8

6.4

40.0 60%

9.8 80%

Doubt there will be a res ult

1 00%

Other

Source: YES Foundation phone survey

Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po godinama poslovanja poduzeća u kojima rade.

Page | 36 The next chart in sequence, CHART 18, organizes respondent views on non-reporting of

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

corruption according to company size, measured in terms of number of employees. Consistent with the views on the previous issue of corruption as an obstacle to work, managers from medium-sized enterprises (51.2%) are again the most inclined to agree that fear of consequences


27

Sljedeći grafikon u nizu, grafikon 18, prikazuje stavove ispitanika o razlozima iza neprijavljivanja korupcije po veličini poduzeća koja se odreÐivala prema broju zaposlenika. U skladu s odgovorima na prethodno pitanje o korupciji kao prepreci poslovanju, rukovoditelji iz srednje velikih poduzeća (51,2%) ponovno su najviše skloni složiti se da je strah od mogućih posljedica glavni razlog za neprijavljivanje mita. Stavovi rukovoditelja iz mikro, malih i velikih poduzeća su slična: 48% rukovoditelja iz velikih poduzeća, 46,3% iz malih CHART RESPONSES REASONS TO posljedica REPORT najvažniji CORRUPTION i 45,6% iz mikro poduzeća (s manje od 10 18: zaposlenika) izjaviloON je da je strah odNOT mogućih razlog – BY COMPANY SIZE neprijavljivanja korupcije. Sukladno tome, stajalište da neznanje o tome kako prijaviti korupciju predstavlja ključni čimbenik ponašanja rukovoditelja Surveyed business managers were asked, “In your opinion, what is the most important reason not očitava se u marginalnim postotcima gdje je jedva 5-8% poduzetnika to navelo kao razlog za neprijavljivanje mita. to report corruption?” The chart below shows response percentages of business managers by size Sumnja u ishod prijave korupcije takoÐer se navodi kao razlog, posebice kod malih (40,7%) i mikro (40,6%) poduzeća, of company (number of employees). te srednje velikih poduzeća (36,2%).

GRAFIKON 18: ODGOVORI NA PITANJE O RAZLOZIMA NEPRIJAVLJIVANJA KORUPCIJE – PO VELIČINI PODUZEĆA

REG

250 and more employees 50-250 employees

46.2

48.0 51 .2

5.8

40.2

8.0 5.5

28.0

7 .8

1 6.0 36.2

7 .1

Anketiranim poslovnim 1 1 -50 employees 46.3 5.0 40.7 8.0 rukovoditeljima bilo je postavljeno les s than 1 0 employees 45.6 6.1 40.6 7 .7 sljedeće pitanje: „Prema vašem 0% 20% 40% 60% 80% 1 00% mišljenju, koji je najvažniji razlog F ear of pos s ible c ons equenc es Not knowing how to report it Doubt there will be a res ult Other zbog kojeg se ne prijavljuje Source: YES Foundation phone survey (broju zaposlenika). korupcija?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po veličini poduzeća

Finally, CHART 19 groups views on the non-reporting issue according to the sector in which the Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije company operates. The percentage of managers citing fear of consequences as a reason for not reporting corruption is highest in the hotels, restaurants and bars sector (51.6%), followed by the Naposljetku, u grafikonu 19 grupirani su odgovori na pitanje zašto se ne prijavljuje korupcija prema sektorima kojima construction koji sector third highestkorupcije rank by navode sector came managers in the poduzeća pripadaju. Postotak rukovoditelja kao(50.2%). razlog The neprijavljivanja strahfrom od posljedica processing industry (47.8%). najveći je u sektoru hotela, restorana i barova (51,6%), nakon čega slijedi graÐevinski sektor (50,2%). Treći najviše rangirani rezultati po sektorima su kod rukovoditelja iz preraÐivačke industrije (47,8%). The view that the major reason for non-reporting is the doubt that such action would lead to Stav da je glavni razlog za neprijavljivanje korupcije sumnja u to da će takav čin dovesti do željenog ishoda najviše desired results is most strongly held by managers in the ‘other services’ sector (43.8%), followed podržavaju rukovoditelji iz sektora „ostalih uslužnih djelatnosti“ (43,8%), nakon čega slijedi 41,9% rukovoditelja u by 41.9% in trade, and 40.9% in real estate. trgovini, te 40,9% u poslovanju nekretninama. Strah od posljedica prijavljivanja korupcije zajedno s nedostatkom povjerenja u rezultate procesa obrade takve prijave Together, the fear of consequences in reporting coupled with the lack of trust in the results of due čine dominantne razloge za neprijavljivanje korupcije. Ti čimbenici, bilo da ih promatramo zajednički ili pojedinačno, process constitute the overwhelming reasons why corruption goes unreported. These factors – ukazuju na potrebu za sustavnim rješenjima na razini vlasti. whether taken individually or jointly – point to the need for systemic solutions at the government

level.


28

CHART 19: RESPONSES ON REASONS NOT TO REPORT CORRUPTION – BY SECTOR Surveyed business managers were asked, “In your opinion, what is the most important reason not to report corruption?” The chart below shows response percentages of business managers by sector.

GRAFIKON 19:

ODGOVORI NA PITANJE O RAZLOZIMA NEPRIJAVLJIVANJA KORUPCIJE – PO SEKTORU

REG

P ro c es s in g In d u s try C o n s tru c tio n Wh o les ale an d retail trad e... T raffic , s to rag e, an d c o mmu n ic atio n s

46.2

47 .8

44.7 47 .0

3 7 .8

4.5 6.0

3 8.9 5 .5

1 0.3

3 7 .3 41 .9

4.7

5 1 .6 41 .4

40.2

5 .2

5 0.2

H o tels , res tau ran ts , an d b ars F in an c ial med iatio n

5 .8

3 4.4 3 7 .9

7 .8

9.2 8.0 7 .4 9.4 8.6 1 0.3

Anketiranim R eal es tate, leas in g ... 40.9 9.7 40.9 8.6 poslovnim O th er s erv ic es 45 .1 5 .3 43 .8 5 .8 rukovoditeljima 0% 20% 40% 60% 80% 1 00% bilo je F ear o f p os s ib le c o n s eq uen c es No t k no wing h o w to rep ort it D o ub t th ere will b e a res u lt O th er postavljeno sljedeće Source: YES Foundation phone survey pitanje: „Prema vašem mišljenju, koji je najvažniji razlog zbog kojeg se ne prijavljuje korupcija?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po sektorima.

4. Roots of corruption (who generates corruption and who should fight

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

it) In general, answers to questions in this chapter indicate that there is a fair share of responsibility

4. Korijeni korupcije for the level of corruption meted out to both governments of the region and general populations (in almost equal numbers). Both governments and citizens are also seen as having responsibility (tko generira korupciju i tko bi se trebao boriti protiv nje) to participate in the fight against corruption. Research results indicate that most stakeholders U načelu, odgovori na pitanja u ovom poglavlju ukazuju da odgovornost za razinu korupcije počiva i na vlastima u surveyed believe that governments should lead the process to fight against corruption but that all regiji i na općoj populaciji (gotovo podjednako). I vlasti i graÐani podjednako snose odgovornost za sudjelovanje sectors should be equally involved, including the general public. Another key conclusion is that u borbi protiv korupcije. Rezultati istraživanja upućuju na to da većina anketiranih dionika smatra kako bi vlasti an effective policy for and punishing corruption isbiti needed as a ubasic tooli (and trebale povesti proces u borbi protiv korupcije, ali identifying i da bi svi sektori trebali podjedanko uključeni to, kao šira javnost. Još je jedan ključan zaključak da je učinkovita politika za prepoznavanje i kažnjavanje korupcije jedno od Page | 39 osnovnih potrebnih alata (i preduvjet) u borbi protiv korupcije, a dodatna edukacija svih aktera u procesu pomogla bi razumijevanju kako se oduprijeti i boriti protiv korupcije unutar danih parametara i nadležnosti svakog sektora, položaja i uloge u društvu. Na regionalnoj razini, 63,2% rukovoditelja vjeruje da korupcija dolazi iz vladajućih struktura, pri čemu su ti postotci najviši u Hrvatskoj (74,2%) i BiH (67,8%), a najmanji u Crnoj Gori (45,1%). Na pitanje je li korupcija ukorijenjena u kulturi naroda, 63,5% regionalnih ispitanika odgovorilo je potvrdno. Na regionalnoj razini, 33,1% rukovoditelja smatra da poduzeća potiču korupciju, iako se više od 20% regionalnih ispitanika niti slaže niti ne slaže s tom izjavom. Takvi pokazatelji, osim nedostatka mišljenja ili nevoljkosti da se razgovara o vlastitom sektoru (primjerice, u poslovnom se


29

sektoru 20% ispitanika niti slaže niti ne slaže s tom izjavom), jednaku odgovornost za korupciju dodjeljuju i graÐanima i vlasti, što je logično i u skladu s fenomenom korupcije. MeÐutim, u Hrvatskoj i BiH najveći postotci ispitanika vjeruju kako korupcija dolazi iz vladajućih struktura, što može ukazivati na sustavnu korupciju ili može biti pokazatelj takozvanih „zarobljenih država” (gdje privatni sektor ili interesne skupine imaju moć znatno utjecati na kreiranje politika i provedbu zakona); isto može ukazivati i na povećanu osviještenost o problemima vezanima za korupciju. Logično je da se u indeksu percepcije korupcije, koja se po definiciji veže za javnu službu, korupciju doživljava kao nešto što potječe iz vlasti; meÐutim, budući da u demokraciji graÐani biraju vlast, graÐani takoÐer snose odgovornost za korupciju. Rezultati trianguliranih pitanja vezanih za odgovornost za borbu protiv korupcije (grafikoni 24, 25, i 26) pokazuju da se preko 80,8% anketiranih rukovoditelja slaže ili u potpunosti slaže s izjavom da je borba protiv korupcije prvenstveno odgovornost vlasti, dok se 65,3% rukovoditelja složilo ili u potpunosti složilo da je to prvenstveno odgovornost graÐana, a 78,1% rukovoditelja se složilo ili u potpunosti složilo da svaka organizacija pojedinačno može doprinijeti u borbi protiv korupcije. Ti odgovori, iako se preklapaju na području čija je „prvenstveno“ odgovornost boriti se protiv korupcije, u načelu su u skladu s odgovorima na prethodna pitanja te su u skladu s opće prihvaćenim znanjem o korupciji. Odgovori nadalje sugeriraju (regionalni prosjek 78,5%) da su učinkovite politike za prepoznavanje i kažnjavanje korupcije najbolji alati u borbi protiv korupcije (vidi grafikon 27). Jedini iznenaÐujući rezultat u ovom poglavlju (grafikon 21) dolazi iz Crne Gore, gdje 64,6% anketiranih rukovoditelja smatra kako poduzeća mogu odbiti uključivanje u korupciju bez ikakvih posljedica po poduzeće, što nije u skladu s rezultatima od 49,3% istih rukovoditelja koji su izrazili strah od prijavljivanja korupcije zbog mogućih posljedica (iako vjerojatno postoji razlika izmeÐu posljedica odbijanja uključivanja u korupciju i „zviždanja“ ili prijavljivanja drugih osoba uključenih u korupciju). Ovaj će se rezultat dodatno istražiti kako bi bio podrobnije razjašnjen. Relativno visok postotak rukovoditelja (20,7%) niti se slaže niti se ne slaže s izjavom da poduzeća mogu odbiti biti uključena u korupciju, što može ukazivati na nevoljkost da se razgovara o vlastitom sektoru, no može ići i u prilog potrebi za antikorupcijskim politikama koje će educirati poslovne rukovoditelje o tome kako se oduprijeti uključivanju u korupciju. U grafikonu 20 u nastavku istraženi su stavovi rukovoditelja, organizirani po zemljama, o stvarnoj snazi ili kapacitetu privatnog sektora da se odupre korupciji. Rukovoditelji su bili upitani slažu li se ili ne slažu s izjavom da je privatni sektor bespomoćan naspram korupcije jer ona potječe od vlasti. Iako su vidljive neke razlike meÐu zemljama, u većini su rukovoditelji skloniji složiti se nego ne složiti se s danom izjavom. Taj stav uglavnom prevladava u BiH gdje je 54,3% anketiranih rukovoditelja izjavilo da se u potpunosti slaže s izjavom da je poslovni sektor bespomoćan pred korupcijom, nakon čega slijede Hrvatska s 50,5% i Kosovo s 49,7% ispitanika koji se slažu da je poslovni sektor bespomoćan.


30 GRAFIKON 20:

PRIVATNI SEKTOR JE BESPOMOĆAN JER KORUPCIJA POTJEČE

CHART 20: THE PRIVATE SECTOR IS HELPLESS BECAUSE CORRUPTION DERIVES FROM GOVERNMENT – BY COUNTRY Surveyed business managers were asked to agree or disagree with the statement, “The private sector is helpless before corruption, because corruption derives from the government.” The chart below shows response percentages of business managers by country.

REG

1 1 ,7

7,6

1 7,6

Anketiranim poslovnim

ALB

1 1 ,1

1 0,6

rukovoditeljima postavljeno je pitanje

BiH

1 0,7

1 9,4

43,8

OD VLASTI – PO ZEMLJI

slažu li se ili ne sa sljedećom izjavom: „Privatni sektor je bespomoćan pred korupcijom jer korupcija potječe od

5,4

CRO

7,6 5,9

6,3

1 3,3

MAC

9,7

8,9 0%

50,5 1 5,7 1 8,6 1 6,7

21 ,1 20%

Completely disagree (0-1 )

49,7

21 ,5 6,3

7,3 1 0%

54,3

23,7 1 1 ,9

31 ,9

SER

31 ,8

1 3,5

1 4,6

MON

24,2

1 3,8

1 6,4

KOS

22,2

36,9 1 2,5

32,6

21 ,4 30%

Disagree (2-4)

40%

50%

41 ,4 60%

Neither agree nor disagree (5)

70%

Agree (6-8)

80%

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

vlasti.” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po zemlji. Source: YES Foundation phone survey Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

The percentages of managers who completely disagree that the private sector is helpless are proportionately small across all countries, with the notable exception of Montenegro, where

Postotak rukovoditelja kojimanagers se u potpunosti ne slažu da je privatni sektor proporcionalno u svimwho who completely disagree (31.9%) arebespomoćan almost as strong in number je asmali managers anketiranim zemljama, uzcompletely zamjetnu iznimku Gore, gdje broj rukovoditelja u potpunosti that ne slažu (31,9%) and agree Crne (32.6%). The jeoverall conclusion koji is senevertheless managers gotovo jednak broju rukovoditelja koji in se all u potpunosti (32,6%) s izjavom. believe Zaključak ipak da rukovoditelji entrepreneurs countries ofslažu the region by-and-large thatjethe business sector cannot i poduzetnici u svim zemljama regije uglavnom vjeruju da poslovni sektor ne može učiniti puno u suočavanju s do much to confront corruption. korupcijom. CHART 21 below provides respondents’ reactions to the statement that “private enterprises can

U grafikonu 21 u nastavku prikazane su reakcije ispitanika na izjavu da se „privatna poduzeća mogu oduprijeti refuse to get involved in corruption without consequences to their operation”. Considerable korupciji bez posljedica za njihovo poslovanje”. MeÐu zemljama su uočljive značajne razlike. Rukovoditelji iz BiH differences across countries can be discerned. BiH managers expressed the strongest opposition izrazili su najjače protivljenje danoj izjavi (34,3% se u potpunosti ne slaže), nakon čega slijede rukovoditelji s Kosova to the statement (34.3% completely disagreed), followed by managers from Kosovo (31.4%) (31,4%) koji se takoÐer izrazito ne slažu s izjavom. 27,2% rukovoditelja iz Makedonije takoÐer se nije složilo s izjavom, Page | 42 kao ni 24,4% rukovoditelja iz Hrvatske. S druge strane, 26,1% svih rukovoditelja u regiji izjavilo je da se u potpunosti slaže s tvrdnjom da poslovni sektor može odbiti sudjelovati u korupciji bez posljedica po poduzeće. Na razini države, Crna Gora odskače od ostalih sa 60,4% ispitanika koji su se u potpunosti složili da se upletanje u korupciju može izbjeći. Ostale zemlje variraju negdje izmeÐu Albanije koja ima 15,2% i BiH s 30,1% rukovoditelja koji se u potpunosti slažu s tom tvrdnjom.


31

with 15.2% and BiH with 30.1% of managers completely agreeing with the statement. CHART

21:

PRIVATE

ENTERPRISES

CAN

REFUSE

TO

GET

INVOLVED

IN

CORRUPTION WITHOUT CONSEQUENCES – BY COUNTRY Surveyed business managers were asked to agree or disagree with the statement, “Private enterprises can refuse to get involved in corruption without consequences to their operation.” The chart below shows response percentages of business managers by country.

GRAFIKON 21:

PRIVATNA PODUZEĆA MOGU ODBITI UPLESTI SE U KORUPCIJU BEZ POSLJEDICA PO

25,0

REG

1 8,2

ALB

POSLOVANJE – PO ZEMLJI

1 4,3

21 ,2 1 0,0

24,4

CRO

1 6,0

5,6

1 3,9

30,1 1 3,2

1 9,5

1 7,2

1 5,2

1 0,7

28,0 1 3,8

27,2

MON

26,1

24,7

1 4,9

1 4,4 31 ,4

KOS MAC

1 4,0

20,7

34,3

BiH

Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno pitanje slažu li se ili ne sa sljedećom izjavom: „Privatna poduzeća mogu odbiti biti dijelom korupcije bez posljedica na

20,7

20,0

1 6,4

1 9,4

1 8,9

1 2,2

4,2

24,0

60,4

21 ,1 1 5,1 21 ,1 27,0 completely agree, and 14.2% who generally agree that1 5,7enterprises initiate corruption.

SER

0%

1 0%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

1 00%

Considerable variations evident acrossNeither countries. managers are mostCompletely inclinedagree to (9-1 agree Completely disagree (0-1are ) Disagree (2-4) agree norBiH disagree (5) Agree (6-8) 0)

that enterprises are the problem (33.2%). On the opposite end, managers from Montenegro most YES Foundationpophone survey njihovo poslovanje.“ Grafikon u nastavku prikazuje postotakSource: odgovora rukovoditelja zemlji. strongly opposed the idea with 46.5% saying they completely disagreed. 44% of entrepreneurs from Kosovo also strongly disagreed. Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

CHART 22 presents managers’ reactions to the statement that “enterprises are the ones which

initiate corruption”. Overall, aretamore to disagree than– agree CHART 22: PRIVATE ENTERPRISES CORRUPTION TO GET BENEFITS BY with U grafikonu 22 predstavljene[actually] su reakcije rukovoditelja na izjavu darespondents suINTIATE „poduzeća kojainclined [zapravo] potiču korupciju”. COUNTRY statement: 28.6% completely disagree, and 16.1% merely as opposed 18.9% who Sve u svemu, ispitanici su višethe skloni ne složiti se nego se složiti s tom izjavom: 28,6% se udisagree, potpunosti ne slaže,to16,1% se samo ne slaže, za razliku od 18,9% koji se u potpunosti slažu i 14,2% koji se u načelu slažu da poduzeća potiču Surveyed business managers were asked to agree or disagree with the statement, “Private

korupciju. U svim su zemljama primjetne značajne varijacije. Rukovoditelji iz BiH najviše su skloni složiti se da su sama Page | 43 enterprises initiate corruption by offering bribes to get benefits they don’t deserve.” The chart poduzeća problem (33,2%). S druge strane, rukovoditelji iz Crne Gore su najviše, s čak 46,5%, izrazili protivljenje toj below shows response percentages of business managers by country.

ideji odabirom odgovora da se u potpunosti ne slažu s tvrdnjom. 44% rukovoditelja s Kosova takoÐer je izrazilo svoje izrazito neslaganje s izjavom.

GRAFIKON 22: PRIVATNA PODUZEĆA POTIČU KORUPCIJU DA BI STEKLA KORISTI – PO ZEMLJI Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno pitanje slažu li se ili ne sa sljedećom izjavom: „Privatna poduzeća potiču korupciju nudeći mito da bi imala koristi koje ne zaslužuju.” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja

28,6

REG

1 6,1

24,2

ALB

25,8

22,8

BiH

22,8 1 9,0

46,5 21 ,4

SER 0%

1 7,0

Completely disagree (0-1 )

po zemlji.

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

1 5,6

22,2

1 8,1

1 5,7

Neither agree nor disagree (5)

1 1 ,3 1 7,9

8,3

60%

1 3,2

1 4,5 1 2,5

24,9 40%

Disagree (2-4)

1 1 ,3 21 ,9

4,9

20%

1 4,1 33,2

25,4

1 5,8

MON

1 7,2

1 8,9

31 ,9

MAC

1 8,9

1 2,5

44,0

KOS

1 4,2

1 8,7

8,7

26,8

CRO

22,2

21 ,1 80%

Agree (6-8)

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation phone survey

CHART 23 below presents respondents’ reactions to the proposition that “corruption is rooted in culture”, and therefore people believe they should pay bribes in order to get the job done. In other words, that corruption is normal and culturally accepted. Overall, as evident from the chart,


32

Nevertheless, considerable differences do exist across countries. Complete agreement with this statement ranges from only 17.6% in Kosovo and 20.2% in Albania, to 62.6% in BiH. On the opposite end, complete disagreement ranges from 8.6% in FYR Macedonia to 37.7% in Kosovo.

U niže priloženomj grafikonu 23 prikazane su reakcije ispitanika na ideju da je „korupcija ukorijenjena u kulturi”, zbog CHART 23: CORRUPTION IS ROOTED IN OUR CULTURE – BYjeCOUNTRY čega graÐani vjeruju da trebaju nekog podmititi da bi nešto napravili. Drugim riječima, korupcija nešto uobičajeno i kulturološki prihvaćeno. Sve u svemu, kako je i vidljivo iz tablice, rukovoditelji su skloniji složiti se nego se ne složiti

Surveyed business managers were asked to agree or disagree with the statement, “Corruption is

s tom izjavom. MeÐutim, meÐu anketiranim zemljama postoje značajne razlike. Potpuno slaganje s ovom izjavom rooted in our culture; people believe they should ‘grease’ to get the job done.” The chart below kreće se od samo 17,6% na Kosovu i 20,2% u Albaniji do 62,6% u BiH. S druge strane, potpuno neslaganje kreće se shows response percentages of business managers by country.

od 8,6% u Makedoniji do 37,7% na Kosovu. GRAFIKON 23: KORUPCIJA JE UKORIJENJENA U NAŠOJ KULTURI – PO ZEMLJI

1 4,3

REG

CRO

ili ne sa sljedećom izjavom: „Korupcija je ukorijenjena u

MAC

našoj kulturi; ljudi vjeruju da trebaju ‘podmazati’ da bi se posao napravio.” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po zemlji.

1 0,4

BiH

rukovoditeljima bilo je postavljeno pitanje slažu li se

1 3,7

1 7,7

ALB

Anketiranim poslovnim

8,5

1 8,6

1 4,1 2,8

1 1 ,7

9,3

20,7

7,5

1 4,4

24,4

9,5

SER 0%

1 0%

1 7,6

1 5,8 5,6

8,6

41 ,2

1 6,4

1 1 ,5

22,2

MON

20%

1 0,7

9,0

49,3

1 9,5 30%

1 7,6

56,6

1 3,9

1 2,7

Completely disagree (0-1 )

20,2

62,6

37,7 8,6

27,3

1 4,9

8,3

KOS

44,9

40%

Disagree (2-4)

49,7 50%

60%

Neither agree nor disagree (5)

70%

Agree (6-8)

80%

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation phone survey

CHART 24 presents entrepreneurs’ responses to the suggestion that the fight against corruption Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

is primarily a responsibility of the authorities, that is, of the government. There is a strong regional consensus in the business community that indeed the fight against corruption should

U grafikonu 24 predstavljeni su odgovori poduzetnika na izjavu da borba protiv korupcije primarily be the responsibility of je government institutions. A prvenstveno total of 70.7%odgovornost of all respondents

vlasti, tj. vlade. Postoji izraziti konsenzus zajednice na razini bi borba protiv uistinu from theposlovne region said they completely agreeregije and anda additional 10% have korupcije generally said they agree trebala prvenstveno biti odgovornostwith vladinih institucija. Ukupno 70,7% svih ispitanika iz regije odgovorilo je da se u the statement. The rate of complete agreement ranges from 60.6% in Albania to 81.7% in potpunosti slažu s izjavom, a dodatnih općenito se slažu s can izjavom. Stopa potpunog slaganja BiH.10% The je strongest rateodgovorilo of completeda disagreement be found among respondents in Albania kreće se od 60,6% u Albaniji do 81,7% u BiH. Najveću stopu potpunog slaganja možemo vidjeti meÐu ispitanicima u (5.6%), followed by those from Macedonia (5%). Albaniji (5,6%), a zatim i u Makedoniji (5%). Page | 45


33

CHART 24: FIGHTING CORRUPTION IS AN OBLIGATION OF GOVERNMENT – BY COUNTRY Surveyed business managers were asked to agree or disagree with the statement, “The fight against corruption is primarily an obligation of the authorities.” The chart below shows response percentages of business managers by country.

GRAFIKON 24:

BORBA PROTIV KORUPCIJE JE OBAVEZA VLADE – PO ZEMLJI

4,1

REG

5,6

ALB

Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno pitanje slažu li se ili ne sa sljedećom izjavom: „Borba protiv korupcije prvenstveno je obaveza vlade.” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po zemlji.

4,5

0,3

CRO

4,1

3,9

KOS

3,8 3,1 5,0

1 1 ,4

1 1 ,7 7,5

74,2

1 4,6

1 1 ,5

62,0

4,2

1 3,0

76,4

1 3,5

1 0%

Izvor: Telefonska anketa YES

71 ,2

1 7,2

0%

60,6 81 ,7

9,0

1 ,4

SER 2,4

1 7,7

1 1 ,3

1 ,4

70,7

2,1

4,3

3,5

MON

1 0,2

1 0,1

6,1

BiH

MAC

1 2,2

2,9

69,7

20%

30%

Completely disagree (0-1 )

40%

Disagree (2-4)

50%

60%

Neither agree nor disagree (5)

70%

80%

Agree (6-8)

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation phone survey

Fondacije

The next, CHART 25, confronts respondents with the contrary statement, that the fight against

Sljedeći grafikon 25 prikazuje odgovore ispitanika na predočenu proturječnu izjavu da je borba protiv korupcije, corruption is instead primarily an obligation of Notwithstanding previous strong CHART 25: FIGHTING CORRUPTION IS citizens. AN OBLIGATION OFtheCITIZENS – BY zapravo, prvenstveno obaveza graÐana. Imajući u vidu prethodno izrazito slaganje s izjavom da je borba protiv agreement that fighting corruption is primarily a government responsibility, respondents tended COUNTRY

korupcije prvenstveno odgovornost vlade, ispitanici su izrazili i izričito slaganje s naočigled proturječnim stajalištem – to also express strong agreement with this seemingly contradictory position – that it is actually da je to zapravo obaveza graÐana.Surveyed MeÐutim, postotak potpunog tom tvrdnjom znatno u usporedbi business managers wereslaganja asked tos agree or disagree with je themanji statement, “The fight an obligation of citizens. Nevertheless, the percentage of complete agreement with this

sa slaganjem o odgovornosti vlade. Regionalni prosjek potpunog slaganja of je 52,5%. potpunog po against corruption is primarily an obligation citizens.”Stope The chart below slaganja shows response suggestion is considerably smaller compared to the responsibility of government. The regional zemljama kreću se od 42,9% u Albaniji do 65,7% u BiH. percentages of business managers by country. average of complete agreement stands at the rate of 52.5%. Country rates of complete agreement

GRAFIKON 25: BORBA PROTIV KORUPCIJE JE OBAVEZA GRAÐANA – PO ZEMLJI Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno pitanje slažu li se ili ne sa sljedećom izjavom: „Borba protiv korupcije prvenstveno je obaveza graÐana.” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po zemlji.

vary from 42.9% in Albania to 65.7% in BiH. REG

7,8

ALB

9,1

5,1

CRO

6,3 7,8

SER 0%

1 3,3

44,4

5,6

65,3

22,7 20%

Completely disagree (0-1 )

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

59,7

21 ,5

9,5 1 0%

52,9

7,5

1 8,8

Page | 46

65,7 1 8,3

20,1 1 1 ,5

42,9

2,8

1 6,6

4,2

52,5

20,7

1 6,6

9,4 9,3

MAC

1 2,8

1 6,7

2,1

7,1

3,1

MON

1 9,0

1 0,6

1 2,8

BiH

KOS

7,8

30%

Disagree (2-4)

1 5,1 40%

44,9 50%

60%

Neither agree nor disagree (5)

70%

Agree (6-8)

80%

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation phone survey

Finally, CHART 26 presents business managers’ responses to the proposition that each individual and organization can make a strong contribution in the fight against corruption. The regional rate of complete agreement with that suggestion is 67.2%. The country where managers are least likely to completely agree is Albania, with 54.5%. On average, around 12% of managers surveyed in the region said they either disagreed or strongly disagreed with the


34

CHART 26: EACH INDIVIDUAL AND ORGANIZATION CAN CONTRIBUTE TO

CORRUPTION – BYna COUNTRY Naposljetku, u grafikonu 26 predstavljeniFIGHTING su odgovori rukovoditelja prijedlog da svaki pojedinac i organizacija

mogu značajno doprinijeti borbi protiv korupcije. Regionalna stopa potpunog slaganja s tom izjavom je 67,2%. Zemlja Surveyed business managers were asked to agree or disagree with the statement, “Each u kojoj su rukovoditelji najmanje skloni u potpunosti se složiti s tom izjavom je Albanija s 54,5%. U prosjeku je otprilike

individual and organization can make a strong contribution in the fight against corruption.” The

12% anketiranih rukovoditelja odgovorilo da se ili ne slažu ili u potpunosti ne slažu s danom izjavom.

chart below shows response percentages of business managers by country.

GRAFIKON 26: SVAKI POJEDINAC ILI ORGANIZACIJA MOGU DOPRINIJETI BORBI PROTIV KORUPCIJE – PO ZEMLJI Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno pitanje slažu li se ili ne sa sljedećom izjavom: „Svaki pojedinac i organizacija mogu značajno doprinijeti borbi protiv korupcije.” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po zemlji.

5,5

REG

6,4

7,6

ALB

1 0,0

8,6

3,4

CRO

5,2

6,8

KOS 2,5 MAC 2,9

70,2

1 4,1

64,6 76,7

1 2,5

65,6

4,2

86,8 1 3,2

1 0%

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

3,5

1 0,8

6,5

0%

54,5

6,9

8,2

5,4

SER

8,7

8,2

3,5 1 ,4 4,2

MON

20,7

1 1 ,0

5,7

67,2

8,6

1 2,5

BiH

1 0,9

1 0,8

20%

30%

Completely disagree (0-1 )

64,1 40%

Disagree (2-4)

50%

60%

70%

Neither agree nor disagree (5)

Agree (6-8)

80%

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation phone survey

CHART 27:osnovni THE BASIC INSTRUMENT IS protiv EFFECTIVE POLICIES TO IDENTIFY Od ispitanika se tražilo da odgovore na izjavu da su instrumenti za borbu korupcije učinkovite politike i AND PUNISH CORRUPTION – BY COUNTRY sankcije; rezultati su prikazani u grafikonu 27. Velika većina ispitanika u potpunosti se složila s izjavom. Sve u svemu, Next, respondents were asked to reply to the statement that the basic instrument for fighting 66,3% svih ispitanika u regiji u potpunosti Surveyed se složilo s danom izjavom. Jedina koja se po with odgovorima razlikuje managers asked zemlja to agree the statement, “Themajority basic corruption business is effective policieswere and sanctions; resultsoraredisagree shown in CHART 27. The vast od ostalih u grupi bila je Albanija sa stopom potpunog slaganja s izjavom od samo 39,4%, što je niže nego u bilo instrument in the fight against corruption is an effective policy for its identification and of all respondents tended to completely agree. Overall, 66.3% of all respondents in the region kojoj drugoj zemlji u regiji. punishment.” The chart below shows response percentages of business managers by country.

GRAFIKON 27: OSNOVNI INSTRUMENT SU UČINKOVITE POLITIKE ZA PREPOZNAVANJE I KAŽNJAVANJE KORUPCIJE – PO ZEMLJI

Anketiranim poslovnim rukovoditeljima bilo je postavljeno pitanje slažu li se ili ne sa sljedećom izjavom: „Osnovni instrument u borbi protiv korupcije je učinkovita politika za prepoznavanje i kažnjavanje korupcije.” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po zemlji. Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

completely agreed with the statement. The only country diverging from the rest of the group is Albania, with complete agreement at only 39.4%, which is lower than any other country in the region. REG

8,0

5,1

ALB

8,6

8,4

1 0,6

4,6

3,7 9,4

KOS

6,5

MON

3,5 3,5

6,3

5,1 0%

5,1

7,5

39,4

6,2

65,1 69,5

1 1 ,3

7,5

67,3

1 4,0

Page | 48

65,6

4,9 6,8

1 0%

26,3

6,6 1 2,4

4,4

6,5

SER

3,1 9,8

MAC

66,3

1 5,2

1 9,0

BiH CRO

1 2,2

81 ,9 1 0,8 20%

Completely disagree (0-1 )

72,2 30%

40%

Disagree (2-4)

50%

60%

Neither agree nor disagree (5)

70%

Agree (6-8)

80%

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation phone survey CHART 28 and 29 below present differences in business managers’ positions vis-à-vis the statements presented above in CHARTS 13 and 20-27. It can be concluded that overall there is a clear consistency between the views of male and female managers - hence gender is not a strong factor in shaping managers’ views on corruption. The statement on which there is the strongest


35

U grafikonima 28 i 29 u nastavku prikazane su razlike u stavovima rukovoditelja vezano za izjave predstavljene gore u grafikonima 13 i 20-27. Može se zaključiti da općenito postoji jasna dosljednost u stavovima muških i ženskih rukovoditelja, stoga spol nije odlučujući čimbenik u oblikovanju stavova rukovoditelja o korupciji. Izjava koja je proizvela najviše nepodudarnosti izmeÐu muških i ženskih rukovoditelja je izjava o tome da mali stupanj korupcije može biti dobar za poslovanje: samo se 11% žena u potpunosti složilo s tom idejom dok je kod mjškaraca taj postotak 17,9%. S druge strane, muškarci su skloniji (22,5%) za razliku od žena (16,2%) u potpunosti se složiti s idejom da poduzeća potiču korupciju.

CHART 28: BUSINESS MANAGER RESPONSES TO QUESTIONS ON CHARTS 13 AND

GRAFIKON 28:

20-27 – DIFFERENTIATED BY FEMALE GENDER

ODGOVORI RUKOVODITELJA NA PITANJA IZ GRAFIKONA 13 I 20-27 – Each individual and organization can make a strong contribution in the fight against DIFERENCIRANI corruption PO ŽENSKOM The fight against corruption is primarily an obligation of citizens SPOLU

4,2 5,0 8,5 6,9 7,0

The fight against corruption is primarily an obligation of the authorities 3,5

2,9

1 6,3 1 6,8

66,0 21 ,7

47,6

9,6

1 8,1

65,9

3,4 The basic instrument in the fight against corruption is the effective policy for its 3,8 7,6 identification and punishment

1 8,3

66,8

Corruption is rooted in our culture; people believe they should "grease" to get the job done

1 0,4 6,9

Private companies are the ones which initiate corruption by offering bribe to get benefits they don't disserve

1 6,2

Private companies can refuse to get involved in corruption without consequences to their operation

9,6 0%

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

1 6,4

1 9,7

The private (business) sector is helpless before corruption, because corruption derives from the government

Disagree (2-4)

22,3

48,7

47,5

A certain (small) degree of corruption is useful for business

Completely disagree (0-1 )

1 1 ,8

1 7,6 22,4

1 7,0

1 0,1

1 9,9

1 8,1 20%

Neither agree nor disagree (5)

24,2 40%

Agree (6-8)

Source: YES Foundation phone survey

1 4,1

9,8

1 1 ,0

22,9

22,2

20,6

22,9 38,1

60%

80%

Completely agree (9-1 0)

1 00%


36

CHART 29: BUSINESS MANAGER RESPONSES TO QUESTIONS ON CHARTS 13 AND

GRAFIKON 29:

ODGOVORI RUKOVODITELJA NA PITANJA IZ GRAFIKONA 13 I 20-27 – DIFERENCIRANI PO MUŠKOM SPOLU

20-27 – DIFFERENTIATED BY MALE GENDER

Each individual and organization can make a strong contribution in the fight 4,8 7,3 against corruption

8,6

The fight against corruption is primarily an obligation of citizens

1 0,3 8,7

1 9,3

3,2 The fight against corruption is primarily an obligation of the authorities 4,0 1 2,0 The basic instrument in the fight against corruption is the effective policy for its identification and punishment

7,4 4,9 7,6

Corruption is rooted in our culture; people believe they should "grease" to get the job done

1 4,3

8,1

22,5

Private companies can refuse to get involved in corruption without consequences to their operation

23,2

The private (business) sector is helpless before corruption, because corruption derives from the government

1 1 ,2 0%

Disagree (2-4)

64,8 1 6,1 67,2

1 4,0

66,1

1 1 ,9

21 ,0

1 0%

1 3,6 1 4,8

30%

Neither agree nor disagree (5)

1 6,7

1 9,2

1 7,5 20%

44,8

21 ,1

1 6,8

8,8

47,3

1 3,6

39,6

A certain (small) degree of corruption is useful for business Private companies are the ones which initiate corruption by offering bribe to get benefits they don't disserve

Completely disagree (0-1 )

1 2,8

1 2,3 1 8,6

23,1

1 6,0

24,8

22,0 40%

50%

Agree (6-8)

1 7,9

40,5 60%

70%

80%

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation phone survey Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

5. Bribery in the last year

A total of 18.8% of surveyed managers paid some form of bribe during the last year, which 5. Mito u protekloj godini represents a significantly high percentage and is an indicator that should be of concern to policy

Ukupno je 18,8% anketiranih rukovoditelja platilo neki oblik mita u protekloj godini, što predstavlja prilično visok

makers. is important to bear in mind thisValja number represents only during the last postotak te je pokazatelj kojiIt kreatori politika trebaju uzeti uthat obzir. imati na umu bribes da ta brojka predstavlja year and would presumably increase if gauged timeduljeg span. vremenskog In addition,razdoblja. the number mita samo iz protekle godine i da će se vjerojatno povećati ako seover stavia ulonger kontekst Nadalje, ta brojka realno može biti i veća jer jeasistraživački timteam primijetio oklijevanje kodondijela rukovoditelja da to may actually be even higher the research observed reluctance the part of managers uopće razgovaraju o korupciji u vlastitom sektoru (kako je već navedeno u prehodnim poglavljima). Rezultati ukazuju

talk about corruption in their own sector (as stated in earlier chapters). Results indicate that

na to da su rukovoditeljice manje sklone platiti mito od rukovoditelja (15% žena i 20,7% muškaraca reklo je da su female managers are less inclined to pay a bribe than male managers (15% of women and 20.7% dali mito u protekloj godini). Rezutati nadalje upućuju na to da su u protekloj godini najizloženija mitu bila srednje

of menzaposlenika; said they paid a bribe in the last year). Results further indicate that20,4% in lastpoduzeća year enterprises velika poduzeća (50-250 22%) i mala poduzeća (11-50 zaposlenika; 20,3%). koja posluju 3-10 godinamost platilo je mito, a slijedi ih 18% poduzeća starijih od 10 godina i mlaÐih od 3 godine. exposed to bribe were medium-sized (50-250 employees; 22%) and small enterprises To (11dovodi do zaključka da su najpogoÐenija poduzeća protekle godine bila mala i srednje velika poduzeća koja posluju 50 employees; 20.3%). 20.4% of enterprises in operation 3-10 years paid a bribe, followed by izmeÐu 3 i 10 godina, a koja vode muškarci. Mito je u protekloj godini bio gotovo podjedanko rašireno meÐu svim approximately 18% of enterprises older than 10 years and younger than 3 years. This leads to the sektorima: financijsko posredovanje (20,7%); poslovanje nekretninama i iznajmljivanje (20,4%); trgovina na veliko i na Page | 51


37

CHARTS 30-34 below present respondents’ answers on whether they paid bribes in any form over the last year. Answers range from strongly to fairly consistent across manager ages (CHART 30), genders (CHART 31), years the company has been in operation (CHART 32), company size (CHART 33), and sector of operation (CHART 34). Roughly, around 80% of all respondents said they and their colleagues had not paid bribes in any form over the past year. Around 20% said they or their colleagues had paid bribes.

malo (20,2%); graÐevinarstvo (19,9%); prijevoz, skladištenje i veze (18,8%); i preraÐivačka industrija (18,7%). Prema

CHART 30: BRIBES PAID IN THE LAST YEAR – BY RESPONDENT AGE

istraživanju, najmanje izloženi sektori bili su hoteli, restorani i barovi (14,8%) i ostale uslužne djelatnosti (14,2%). Grafikoni 30-34 u nastavku prikazuju odgovore ispitanika pitanje li platili neku vrstu to mita protekloj “In godini. Surveyed business managers werenaasked to jesu respond ‘yes’ or ‘no’ theuquestion, the last Odgovori se kreću od vrlo do prilično dosljednih kod rukovoditelja svih uključenih dobnih skupina (grafikon 30), oba

year, have you or anyone in your company paid bribes in any form (gift, money, service)?” The

spola (grafikon 31), godina poslovanja poduzeća (grafikon 32), veličine poduzeća (grafikon 33), i sektora djelatnosti chart below shows response percentages of business managers by respondents’ age. (grafikon 34). Otprilike 80% svih ispitanika smatra da oni i njihovi kolege nisu platili nikakvu vrstu mita u protekloj godini. Oko 20% je potvrdilo da su oni ili njihovi kolege platili neku vrstu mita. GRAFIKON 30: PLAĆANJE MITA U PROTEKLOJ GODINI – PO DOBI ISPITANIKA

REG

1 8,8

80,6

Anketirani poslovni 1 8,1 81 ,7 more than 40yo rukovoditelji bili su less than 40yo 1 9,2 80,0 zamoljeni da odgovore s „da“ ili „ne“ na sljedeće 0% 1 0% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% pitanje: „Jeste li vi ili netko iz vašeg poduzeća u protekloj Yes No DK/NA godini platili mito bilo koje YES Foundation phone survey vrste (dar, novac, usluga)?” Grafikon u nastavku prikazujeSource: postotak odgovora rukovoditelja po dobi ispitanika.

0,6

0,2

0,8 1 00%

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije Page | Rukovoditeljice (15%) su manje bile sklone potvrditi da su one ili netko od kolega platili neku vrstu mita, u usporedbi s 52 rukovoditeljima (20,7%, grafikon 31). Velika poduzeća se ističu bez potvrde o ikakvom plaćenom mitu (grafikon 33), za razliku od srednje velikih poduzeća (22%), malih poduzeća (20,3%) i mikro poduzeća (17,7%), koja su sva potvrdila plaćanje mita. Postotak rukovoditelja koji su potvrdili plaćanje mita takoÐer je dosljedan u svim sektorima (grafikon 34), od kojih se većina vrti blizu regionalnog prosjeka od 18,8%. Dva sektora s najmanje potvrda o plaćanju mita su

sektori „ostale uslužne djelatnosti“ s 14,2%, i hoteli, restorani i barovi s 14,8%.


38

CHART 31: BRIBES PAID IN THE LAST YEAR – BY GENDER Surveyed business managers were asked to respond ‘yes’ or ‘no’ to the question, “In the last year, have you or anyone in your company paid bribes in any form (gift, money, service)?” The chart below shows response percentages of business managers by gender.

GRAFIKON 31:

PLAĆANJE MITA U PROTEKLOJ GODINI – PO SPOLU

REG

1 8,8

Anketirani poslovni rukovoditelji bili su zamoljeni da odgovore s „da“ ili „ne“ Male 20,7 na sljedeće pitanje: „Jeste li vi ili netko iz vašeg poduzeća 1 5,0 Female u protekloj godini platili mito bilo koje vrste (dar, 0% 1 0% 20% novac, usluga)?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak CHART 32: BRIBES PAID IN Yes odgovora rukovoditelja po spolu.

80,6

0,6

78,8

0,4

84,1 30%

40%

50%

0,9 60%

70%

80%

90%

1 00%

THE LAST YEAR –NoBY YEARS IN OPERATION DK/NA

Source: Foundation phone survey Surveyed business managers were askedYES to respond ‘yes’ or ‘no’ to the question, “In the last

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

year, have you or anyone in your company paid bribes in any form (gift, money, service)?” The

chart below shows response percentages of business managers by years of company operation. GRAFIKON 32: PLAĆANJE MITA U PROTEKLOJ GODINI – PO GODINAMA 1 8,8 80,6 0,6 REG POSLOVANJA Anketirani poslovni rukovoditelji bili 1 7,9 81 ,5 more than 1 0 years su zamoljeni da odgovore s „da“ 20,4 79,1 3-1 0 years ili „ne“ na sljedeće less than 3 years 1 8,0 81 ,5 pitanje: „Jeste li vi ili netko iz vašeg 0% 20% 40% 60% 80% poduzeća u protekloj Yes No DK/NA godini platili neku Source: YESpostotak Foundation phonerukovoditelja survey vrstu mita (dar, novac, usluga)?” Grafikon u nastavku prikazuje odgovora po godinama poslovanja poduzeća.

0,6

0,5

Page | 53

0,5 1 00%

CHART 33: BRIBES PAID IN THE LAST YEAR – BY COMPANY SIZE

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

Surveyed business managers were asked to respond ‘yes’ or ‘no’ to the question, “In the last year, have you or anyone in your company paid bribes in any form (gift, money, service)?” The chart below shows response percentages of business managers by size of company (number of employees).


39

Yes

No

DK/NA

Source: YES Foundation phone survey

CHART 33: BRIBES PAID IN THE LAST YEAR – BY COMPANY SIZE Surveyed business managers were asked to respond ‘yes’ or ‘no’ to the question, “In the last year, have you or anyone in your company paid bribes in any form (gift, money, service)?” The chart below shows response percentages of business managers by size of company (number of

GRAFIKON 33:

employees).

PLAĆANJE MITA U PROTEKLOJ GODINI – PO VELIČINI PODUZEĆA

REG 1 8,8 80,6 Anketirani poslovni rukovoditelji bili su 250 and more employees 72,0 zamoljeni da odgovore s 50-250 employees 22,0 77,2 „da“ ili „ne“ na sljedeće pitanje: „Jeste li vi ili 20,3 78,6 1 1 -50 employees netko iz vašeg poduzeća 1 7,7 82,0 less than 1 0 employees u protekloj godini platili neku vrstu mita (dar, CHART 34: BRIBES PAID Yes IN THE LAST YEAR No– BY SECTOR novac, usluga)?” Grafikon Source: YES Foundation phone survey u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po veličini poduzeća (broju zaposlenika). 0%

1 0%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

0,6

0,0 0,8 1 ,1 0,3 80%

90%

1 00%

DK/NA

Surveyed business managers were asked to respond ‘yes’ or ‘no’ to the question, “In the last Page | 54

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

year, have you or anyone in your company paid bribes in any form (gift, money, service)?” The chart below shows response percentages of business managers by sector.

GRAFIKON 34: PLAĆANJE MITA U PROTEKLOJ GODINI – PO SEKTORIMA Anketirani poslovni rukovoditelji bili su zamoljeni da odgovore s „da“ ili „ne“ na sljedeće pitanje: „Jeste li vi ili netko iz vašeg poduzeća u protekloj godini platili neku vrstu mita (dar, novac, usluga)?” Grafikon u nastavku prikazuje postotak odgovora rukovoditelja po sektorima.

REG

1 8,8

80,6

0,6

Processing Industry

1 8,7

80,1

1 ,2

Construction

1 9,9

79,6

0,5

Wholesale and retail trade...

20,2

79,4

0,4

Traffic, storage, and communications

1 8,8

80,5

1 4,8

Hotels, restaurants, and bars

0,7

85,2

0,0

Financial mediation

20,7

79,3

0,0

Real estate, leasing...

20,4

78,5

1 ,1

Izvor: Telefonska anketa YES Fondacije

1 4,2

Other services 0%

Yes

85,4 20%

40%

60%

No

0,4 80%

1 00%

DK/NA

Source: YES Foundation phone survey

B. Regional Statistical Overview: Perceptions of Young People The research survey of business managers from the region was complemented by a parallel survey of young people viewed as potential managers or entrepreneurs. A total of 1,340 young


40

B. Regionalni statistički pregled: percepcije mladih ljudi Istraživanje provedeno meÐu poslovnim rukovoditeljima iz regije bilo je dopunjeno paralelnom anketom provedenom meÐu mladim ljudima koji su bili smatrani potencijalnim poslovnim rukovoditeljima ili poduzetnicima. Ukupno je 1340 mladih ljudi bilo anketirano tijekom razdoblja od veljače do lipnja 2010. (vidi Napomene o metodologiji na kraju dokumenta). Ispitanicima je bilo pristupljeno preko sveučilišta uz pomoć partnera i suradnika, a osim toga i kroz internetsku anketu. Sadržaj ankete provedene meÐu mladim ljudima kao potencijalnim poslovnim rukovoditeljima i poduzetnicima bio je u skladu s anketom za poslovne rukovoditelje, uz odreÐene prilagodbe u pitanjima prema vrsti ispitanika.

1. Trendovi korupcije Istraživanje pokazuje da su mladi ljudi pesimističniji od rukovoditelja u svojim stavovima o trendovima korupcije, osobito mlade žene (regionalni prosjek 68,9%,) koje vjeruju da se korupcija tijekom proteklih deset godina pogoršala. Regionalni prosjek od 87,2% mladih ljudi koji vjeruju da korupcija stagnira ili se pogoršava u skladu je s cjelokupnim regionalnim trendovima koji ukazuju na opadanje utjecaja antikorupcijskih politika tijekom protekle tri ili četiri godine (vidi pokazatelje Svjetske banke, poglavlje A.1.). Taj je rezultat važan za oblikovanje budućih antikorupcijskih politika i politika usmjerenih na mlade, osobito ako imamo u vidu da se reakcije mladih ljudi suočenih s korupcijom mogu razlikovati, od želje da napuste svoju zemlju do kooptacije i učenja korupcijske igre, pa politike moraju shvaćati i zadovoljiti različite reakcije koje mogu značajno utjecati na budućnost regije. Odgovori mladih anketiranih u istraživanju prikazani su grafikonima i dodatno opisani u tekstu koji slijedi. Grafikon 35 u nastavku prikazuje stajališta mladih ljudi glede trendova korupcije tijekom proteklih deset godina. Kao što je vidljivo iz grafikona, ispitanici su općenito skloni misliti da se korupcija u regiji u proteklom desetljeću povećala: 61% svih anketiranih mladih ljudi u regiji vjeruje da je korupcija u porastu, što je znatno viša stopa u usporedbi s odgovorima poslovnih rukovoditelja od kojih je 43,8% reklo da je korupcija u porastu (grafikon 1). Po zemljama, postotak mladih ljudi koji smatraju da se korupcija pogoršala kreće se od 38,5% u Makedoniji do 74,6% na Kosovu. I na razini pojedinačnih zemalja mladi su ljudi uglavnom pokazali veći pesimizam od poslovnih rukovoditelja glede trenda korupcije, uz zamjetne razlike meÐu državama. Na primjer, u Albaniji je 35,4% rukovoditelja u usporedbi s 64,2% mladih ljudi reklo da se korupcija povećala (grafikon 1 naspram grafikona 35); u Hrvatskoj 44,1% rukovoditelja u usporedbi s 71,5% mladih ljudi smatra da je korupcija bila u proastu. Zaključci koji se jasno mogu izvući su sljedeći: a) na regionalnoj razini mladi su ljudi pesimističniji od poslovnih ljudi kada je riječ o trendu korupcije, te b) u svakoj pojedinačnoj zemlji, usprkos varijacijama unutar zemalja, mladi su ljudi skloniji misliti da se korupcija povećala u usporedbi s poslovnim rukovoditeljima. Prosječno 87,2% mladih ljudi na regionalnoj razini vjeruje da korupcija stagnira ili se pogoršava, što je u skladu s ukupnim regionalnim trendovima u protekle tri ili četiri godine (vidi pokazatelje Svjetske banke, poglavlje A.1.)


41

CHART 35: RESPONSES ON PERCEIVED CORRUPTION TRENDS –BY COUNTRY Surveyed young people were asked, “Do you think corruption in your country in the past decade has [multiple choice response]”. The chart below shows response percentages by country.

GRAFIKON 35:

ODGOVORI O PERCIPIRANIM TRENDOVIMA KORUPCIJE– PO ZEMLJI Anketiranim mladim ljudima postavljeno je pitanje: „Mislite li da je korupcija u vašoj zemlji u proteklih deset godina [mogućnost odabira izmeÐu više ponuÐenih odgovora]?“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po

61 ,0

REG

1 2,2

64,2

ALB

1 5,4

BiH

72,0

CRO

71 ,5

MAC

38,5

MON

39,1

5,1

0%

1 0%

Been growing

40%

50%

Been declining

1 6,2

0,0 1 ,3

34,8

6,5

1 3,1 30%

0,0

41 ,0

1 9,6

20%

1 ,9 1 8,6

9,2 1 9,2

0,0

21 ,0

1 0,0

53,2

SER

0,6

20,3

74,6

KOS

zemlji.

26,2

33,6

60%

70%

0,0

80%

90%

Remained unchanged

1 00%

DK/NA

Source: YES Foundation survey

Izvor: YES Foundation survey

Grafikon 36 u nastavku CHART raščlanjuje premabreaks spoludown odgovore mladih ljudipeople’s na pitanje o trendu korupcije. 36 below by gender young responses to the question Kao aboutšto theje CHART 36: RESPONSES ON PERCEIVED CORRUPTION TRENDS – BY GENDER vidljivo iz grafikona, 68,8% mladih žena reklo je da je korupcija u porastu proteklih godina, u usporedbi s 49,6% trend of corruption. As evident from the chart, 68.8% of young women said that corruption has mladih muškaraca. Žene su takoÐer znatno manje sklone vjerovati da se korupcija smanjuje, pri čemu 9,5% vidi been Surveyed on the rise in the pastwere decade, compared 49.6% of young men.country Womenin are also decade young people asked, “Do youtothink corruption in your the past smanjenje naspram 16,2% muškaraca. Slično tome, manje žena vjeruje da je korupcija ostala nepromijenjena, njih considerably less inclined to believe The corruption has declined, with 9.5% seeing by a reduction has [multiple choice response].” chart below shows response percentages gender. 21,4% u usporedbi s 33,2% muškaraca. compared to 16.2% of men. Similarly, fewer women believe corruption remains unchanged,

GRAFIKON 36:

with 21.4% as compared to 33.2% of men. ODGOVORI O PERCIPIRANIM TRENDOVIMA KORUPCIJE – 61 ,0 REG PO SPOLU Anketiranim mladim ljudima postavljeno je pitanje: Male „Mislite li da je korupcija u Female vašoj zemlji u proteklih deset godina [mogućnost odabira 0% 20% izmeÐu više ponuÐenih Been growing odgovora]?“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora prema spolu.

Izvor: YES Foundation survey

1 2,2

49,6

26,2

1 6,2

33,2

0,6

1 ,1

Page | 57 68,8

9,5 40%

Been declining

60%

21 ,4 80%

Remained unchanged

0,3 1 00%

DK/NA

Source: YES Foundation survey

2. Corruption as an obstacle or a tool for doing business Most young people believe that corruption is either an ‘enormous’ obstacle or a ‘big’ obstacle to business (68.8% combined regional average). However, the results significantly differ from


42

2. Korupcija kao prepreka ili alat za poslovanje Većina mladih ljudi vjeruje da je korupcija ili ‘ogromna’ ili ‘velika’ prepreka za poslovanje (68,8% kombinirani regionalni prosjek). MeÐutim, rezultati se značajno razlikuju od države do države, budući da 90,9% mladih ljudi na Kosovu smatra korupciju važnom preprekom, dok u usporedbi s tim mali postotak od 58,7% mladih u Crnoj Gori dijeli are also likely to be effective. Such approaches are the most appropriate in countries such as to mišljenje. Montenegro where several indicators show that there is space for educating young people about Pitanje o tome može li mala razina korupcije biti dobra za poslovanje generiralo je sličan postotak mladih koji su all aspects of corruption. odbacili izjavu, budući da je 57,7% na regionalnoj razini izrazilo da se potpuno ne slaže ili da se ne slaže u načelu s tom postavkom. MeÐutim, rezultati u Crnoj Gori ponovo se ističu, sa 58,7% ispitanika koji vjeruju da mala količina CHART 37 displays young respondents’ answers to the question “is corruption an obstacle to korupcije zapravo može biti dobra za poslovanje, a samo njih 19,6% koji se u potpunosti ili u načelu ne slažu s izjavom. business?” Almost half of all young respondents from the region, or 48.5%, said that corruption U oblikovanju antikorupcijskih politika moglo bi biti važno da još uvijek postoji puno prostora za poboljšanja u is a big obstacle; 20.3% said it is an enormous obstacle; 13.3% that it is a small obstacle; and politikama usmjerenima na mlaÐu populaciju. Kreatori politika trebali bi razmotriti obrazovne programe i kampanje only 4.4% said that it is not an obstacle at all. Again, young people are more prone to pessimism za podizanje javne svijesti (ili informiranja) koje pokazuju da je korupcija nezakonito i štetno djelo. Pristupi društvenog comparedza to korupciju business managers, who, in regional (CHART more inclined to think marketinga s „nultom tolerancijom“ takoÐer će vjerojatno biti terms učinkoviti. Takvi7)suare pristupi najprikladniji u

corruption either a small obstacleda (35.7%) no obstacle at all (22.1%). državama poput Crne Gorethat gdje nekolikoispokazatelja pokazuje postojiorprostor za obrazovanje mladih ljudi o svim aspektima korupcije.

CHART 37: RESPONSES ON WHETHER CORRUPTION IS AN OBSTACLE TO Grafikon 37 prikazuje odgovore mladih ispitanika na pitanje „je li korupcija prepreka za poslovanje?“ Gotovo BUSINESS – BY COUNTRY polovica svih mladih ispitanika iz regije, odnosno 48,5%, rekla je da je korupcija velika prepreka; 20,3% reklo je da je to ogromna prepreka; 13,3% da jeyoung mala people prepreka; samo“In je 4,4% reklo daistocorruption uopće nije vidimo Surveyed wereaasked, your opinion, anprepreka. obstacle toPonovo business?” The da su mladi ljudi skloniji pesimizmu u usporedbi s poslovnim rukovoditeljima koji su, u regionalnim okvirima (grafikon chart below shows response percentages by country. 7) skloniji misliti da je korupcija ili mala prepreka (35,7%) ili uopće nije prepreka (22,1%).

GRAFIKON 37: ODGOVORI NA PITANJE JE LI KORUPCIJA PREPREKA ZA POSLOVANJE – PO ZEMLJI Anketiranim mladim ljudima postavljeno je pitanje: „Prema vašem mišljenju, je li korupcija prepreka za poslovanje?” Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji.

Izvor: YES Foundation survey

4,4

REG

ALB

1 3,3

0,8

1 5,4

5,4

BiH

KOS

7,0

1 5,5

47,9

43,0

26,9

7,3 0%

25,3 67,6

44,9

1 5,2

SER

22,8

53,7

1 3,9

MAC 1 ,3 MON

20,3

61 ,0 1 4,4

CRO 3,0

1 ,4

48,5

25,6

23,9

50,0

7,6 20%

It is not an obstacle at all

8,7

29,1 40%

It is a small obstacle

1 2,2 60%

It is a big obstacle

Source: YES Foundation survey

80%

It is an enormous obstacle

1 00%


43

may serve as an indicator of the level of awareness of corruption among young people. As such, these numbers indicate that young people in Montenegro and Serbia may have a different understanding and experience related to corruption than the rest of the region. CHART 38 below disaggregates answers to this question according to gender. Responses are fairly close but again young women are more inclined to think that corruption is a big obstacle

Stopa mladih ljudi koji su rekli dacompared je korupcija velika men prepreka poslovanju kreće se od 29,1% u Srbiji, do ogromnih (51.7%), to young (43.8%). 67,6% u Hrvatskoj. U Crnoj Gori većina mladih ljudi smatra da je korupcija ili mala prepreka (23,9%) ili uopće nije prepreka za poslovanjeCHART (15,2%). Te mogle bi ON ukazivati na razlike CORRUPTION u razumijevanju korupcije države do 38:varijacije RESPONSES WHETHER IS AN odOBSTACLE TO države i mogle bi poslužiti kao pokazatelj razine svijesti o korupciji meÐu mladima. Kao takve, te brojke ukazuju da bi BUSINESS – BY GENDER mladi u Crnoj Gori i Srbiji mogli imati različito shvaćanje i iskustvo povezano s korupcijom od ostatka regije. Grafikon 38 u nastavku Surveyed dezagregira odgovore nawere ovo pitanje spolu. Odgovori su priličnoand blizuobstacle po postotcima, young people asked, prema “In your opinion, is corruption to business?” ali opet su mlade žene sklonije mišljenju da je korupcija velika prepreka (51,7%), u usporedbi s mladim muškarcima The chart below shows response percentages by gender. (43,8%).

GRAFIKON 38: ODGOVORI NA PITANJE JE LI KORUPCIJA PREPREKA ZA POSLOVANJE – PO SPOLU

REG

4,4

Male 5,3 Anketiranim mladim ljudima bilo je postavljeno Female 3,7 pitanje: „Prema vašem mišljenju, je li korupcija 0% prepreka za poslovanje?“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po spolu.

1 3,3

48,5

1 7,1

43,8

1 0,8 1 0%

51 ,7 20%

It is not an obstacle at all

30%

40%

It is a small obstacle

20,3

1 3,4

21 ,1

1 2,6

1 9,8 50%

It is a big obstacle

60%

70%

1 4,0 80%

It is an enormous obstacle

90%

1 00%

DK/NA

Source: YES Foundation survey

Izvor: YES Foundation survey

CHART 39 presents young people’s reactions to the suggestion that “a small degree of corruption is good for business”. Most young people tend to either disagree (15.5%) or

Grafikon 39 prikazuje reakcije mladih ljudi na ideju da je „mali stupanj korupcije dobar za posao“. Većina se mladih completely disagree (42.2%) with this idea, though 13.8% of those surveyed said that they agree, ljudi ili ne slaže (15,5%) ili u potpunosti ne slaže (42,2%) s ovom izjavom, iako je 13,8% anketiranih reklo da se 16.9% slaže that they agree neslaganja with the statement. The percentage of kreće dissentse differs slaže, a 16,9% da se u and potpunosti s tomcompletely izjavom. Postotak razlikuje se meÐu državama; od 47,5% u BiH (potpuno neslaganje) do 17,4% u Crnoj Gori. Na suprotnoj strani, stopa potpunog slaganja kreće se od 11,3% u BiH do 30,4% u Crnoj Gori. Činjenica da prema regionalnim prosjecima gotovo jedna trećina mladih Page | 60 potencijalnih budućih poslovnih rukovoditelja vjeruje da je mala količina korupcije korisna za posao zastrašujući je uvod u budućnost borbe protiv korupcije, budući da ti novi rukovoditelji mogu generirati novu korupciju u zemljama regije. Njihovi odgovori ukazuju na nedostatak svijesti i razumijevanja o problemima povezanima s korupcijom. Rezultati su naročito zabrinjavajući u Crnoj Gori, gdje se gotovo 60% mladih ljudi slaže da je odreÐena količina korupcije korisna. Te nalaze treba uzeti u obzir kod oblikovanja antikorupcijskih strategija, budući da brojke snažno ukazuju na nedostatak informacija i obrazovanja o korupciji meÐu mladim ljudima.


44

CHART 39: RESPONSES ON WHETHER CORRUPTION CAN BE USEFUL TO BUSINESS – BY COUNTRY Surveyed young people were asked to agree or disagree with the statement, “A certain (small) degree of corruption is useful for business.” The chart below shows response percentages by country.

GRAFIKON 39:

ODGOVORI NA PITANJE MOŽE LI KORUPCIJA BITI KORISNA ZA POSLOVANJE – PO ZEMLJI

42,2

REG

39,0

ALB

Izvor: YES Foundation survey

1 7,4

MON

21 ,7

0%

1 5,5

3. Razlozi za neprijavljivanje korupcije (zašto ne prijavljujemo korupciju)

40%

Disagree (2-4)

1 1 ,9

3,5

22,5

1 5,4

20,5 30,4

1 3,1

20%

Completely disagree (0-1 )

1 0,3

1 1 ,3

1 4,4

28,3

48,0

SER

1 2,8

1 3,3

1 2,8

2,2

25,2

1 4,4

1 9,0

41 ,0

MAC

1 6,9

1 4,6

23,5

39,4

KOS

6,5

1 3,8

1 4,0

36,8

CRO

1 1 ,6

1 4,6 47,5

BiH

Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da se slože ili ne slože s izjavom: „OdreÐeni (mali) stupanj korupcije koristan je za poslovanje.“ Grafikon u nastavku pokazuje postotke odgovora po zemlji.

1 5,5

1 0,1 60%

Neither agree nor disagree (5)

1 4,7

1 4,1

80%

Agree (6-8)

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation survey Page | 61

Veliki postotak mladih ljudi u Bosni i Hercegovini (47,1%), Crnoj Gori (43,5%) i Srbiji (32,7%) ne zna kako prijaviti korupciju. Iako je regionalni prosjek niži (21,8%), rezultati još uvijek pokazuju potrebu za djelovanjem u smislu politika koje su usmjerene na mlade. Takve politike trebale bi osigurati informativnu kampanju o tome kako i gdje prijaviti korupciju, istovremeno šireći integritet državnih aktera za rješavanje pitanja nepovjerenja prema vladinim institucijama, osobito onima zaduženima za antikorupcijske napore. Ukupno je 70% mladih ispitanika na regionalnoj razini izjavilo da su strah od mogućih posljedica i sumnje oko pravovaljanih rezultata razlozi za neprijavljivanje korupcije. Ti odgovori pokazuju da većina mladih ispitanika ne vjeruje u postojeće mehanizme uspostavljene za borbu protiv korupcije. Brojke su osobito visoke na Kosovu (91,6%), u Albaniji (89,4%), Hrvatskoj (88,7%) i Makedoniji (83,3%). Odgovori takoÐer upozoravaju na sustavnu korupciju i trebalo bi ih uzeti u obzir kod osmišljavanja strategija politika. Rezultati za svako od pitanja navedeni su u tekstu i grafikonima u nastavku. Grafikon 40 prikazuje odgovore mladih ljudi na pitanje „koji je najvažniji razlog za neprijavljivanje korupcije“. Na regionalnoj razini, 42,9% svih mladih ispitanika reklo je da je njihov glavni razlog strah od mogućih posljedica, dok je 27,1% sumnjalo da bi bilo ikakvog rezultata, a 21,8% je reklo da nije znalo kako prijaviti korupciju. Očito su mladi ljudi skloniji misliti da je neznanje o tome kako prijaviti korupciju važan čimbenik, u usporedbi s poslovnim ljudima: 21,8% mladih ljudi reklo je da je neznanje najvažniji razlog, naspram samo 5,8% rukovoditelja. Osobito velik dio mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji ne zna kako prijaviti korupciju, što bi trebalo razmotriti kod oblikovanja antikorupcijskih politika u tim zemljama.


45

CHART 40: REASONS WHY CORRUPTION IS NOT REPORTED – BY COUNTRY Surveyed young people were asked, “In your opinion, what is the most important reason not to report corruption?” The chart below shows response percentages by country.

GRAFIKON 40:

RAZLOZI ZA NEPRIJAVLJIVANJE KORUPCIJE – PO ZEMLJI

42,9

REG

51 ,2

ALB

Anketiranim mladim ljudima postavljeno je pitanje: „Prema vašem mišljenju, koji je najvažniji razlog da se korupcija ne prijavljuje?“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji.

21 ,8

9,8

30,0

BiH

27,1

30,9

SER 0%

1 0%

30%

Fear of possible consequences

40%

2,61 ,3

21 ,7

32,7 20%

21 ,1 50%

60%

Not knowing how to report it

70%

Doubt there will be a result

4,3 8,3

80%

Other

0,3

0,0 2,8

33,3

43,5

2,3

8,0 32,4

1 2,8

26,1

5,1

31 ,6 5,6

50,0

MAC

0,0 0,8 1 5,6

3,0

59,2

KOS

3,1

38,2

47,1 57,1

CRO

MON

5,0

4,3 7,0

90%

1 00%

DK/NA

Source: YES Foundation survey

Izvor: YES Foundation survey

CHART 41 below breaks down by gender views on the reasons for not reporting corruption. As

41:prema REASONS WHY IS NOT REPORTED – BY GENDER Grafikon 41 u nastavku CHART raščlanjuje spoluthere stajališta razlozima neprijavljivanja Kao štomen je i and vidljivo evident from the chart, is CORRUPTION noomajor difference between thekorupcije. views of young young

iz grafikona, nema većih women. razlika izmeÐu stajališta mladih muškaraca i žena. I jedniconsequences’ i drugi slažu se ‘strah od in Both men and women concur that ‘fear of possible is da the je major factor Surveyed young people were asked, “In your opinion, what is the most important reason mogućih posljedica’ vrlo važan čimbenik u neprijavljivanju, što je potvrdilo 42,4% svih žena i 43,6% svih muškaraca not to non-reporting, confirmed by 42.4% of all women and 43.6% of all men included in the survey. uključenih u anketu. report corruption?” The chart below shows response percentages by gender.

GRAFIKON 41: RAZLOZI ZA NEPRIJAVLJIVANJE KORUPCIJE – PO SPOLU Anketiranim mladim ljudima postavljeno je pitanje: “Prema vašem mišljenju, koji je najvažniji razlog da se korupcija ne prijavljuje?“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po spolu.

REG

42,9

Male

43,6

Female

21 ,8

1 8,6

42,4 0%

20%

Fear of possible consequences

27,1

29,2

24,1 40%

Not knowing how to report it

25,7 60%

Doubt there will be a result

3,1

6,0

2,6

4,4 3,5 1 00% | Page 63

80%

Other

5,0

DK/NA

Source: YES Foundation survey

Izvor: YES Foundation survey

4. Roots of corruption (who generates corruption and who should fight it) On a regional average, 73.3% of young people agree that the roots of corruption are in their own culture. This seeming pessimism may cloak a more purulent danger - that young people have


46

4. Korijeni korupcije (tko generira korupciju i tko bi se trebao boriti protiv nje) Ako promatramo regionalni prosjek, 73,3% mladih ljudi slaže se da su korijeni korupcije u njihovoj vlastitoj kulturi. Taj prividan pesimizam mogao bi prikrivati veću opasnost – da su mladi ljudi prihvatili korupciju kao normalan dio poslovanja. Naravno, taj osjećaj, ako je točan i ako se ne riješi, mogao bi dovesti do ciklusa korupcije u sljedećoj generaciji. Podaci bi takoÐer mogli ukazivati da svijest o šteti koju korupcija nanosi nije poznata ili se ne shvaća ozbiljno; ta je pretpostavka u skladu s prethodnim odgovorima mladih. Postotci mladih ljudi koji vjeruju da je korupcija usaÐena u lokalnu kulturu naročito su visoki u Hrvatskoj (82%), Srbiji (79,9%) i Bosni i Hercegovini (78,1%). Na regionalnoj razini prosjek od 60,8% ispitanika slaže se ili se u potpunosti slaže da korupcija potječe od vlasti. Upitani jesu li privatna poduzeća incijatori korupcije, 58,5% ispitanika poduprlo je tu izjavu. A upitani je li korupcija ukorijenjena u kulturi, 73,3% ispitanika je poduprlo izjavu. Takvi su odgovori u skladu s odgovorima poslovnih rukovoditelja na ista ta pitanja i pokazuju da mladi ljudi shvaćaju kako postoji dobar dio odgovornosti u svakom kutu i sektoru za aktualne razine korupcije u njihovim društvima. Donekle visoki prateći postotci mladih koji se niti slažu niti ne slažu s izjavama koje upućuju na podrijetlo korupcije mogli bi biti korisni u informiranju djelovanja u smislu politika koje se bave obrazovanjem javnosti. 65% mladih ljudi u Crnoj Gori nije izrazilo niti slaganje niti neslaganje s izjavom da korupcija potječe od vlasti, nakon čega slijedi 21,8% u Makedoniji, 20,5% u Albaniji, 18,3% u Hrvatskoj i 16,5% u Srbiji. Slično tome, u prosjecima za regiju ispitanici su izrazili da se niti slažu niti ne slažu s izjavom da privatna poduzeća mogu odbiti sudjelovati u korupciji (18,3%) ili da privatna poduzeća zapravo iniciraju korupciju (19,9%). Ova neutralnost opet ukazuje na nedostatak jasnoće, a mogla bi upućivati i na potrebu za poboljšanim i pažljivije iznijansiranim educiranjem javnosti. Odgovarajući na skup pitanja kojima je cilj odrediti gdje počiva odgovornost za borbu protiv korupcije, 83,1% mladih ljudi izjavilo je da teret prvenstveno leži na vlastima; 67,8% navelo je da je odgovornost prvenstveno na graÐanima, a 83,6% složilo se da svaki pojedinac i organizacija mogu doprinijeti toj borbi. Ponovo se, kao što je slučaj i s ispitanicima poslovnim rukovoditeljima, navodi preklapanje primarne odgovornosti (vlade i graÐana). I ponovo se vlada javlja s dominantnim postotkom, što potvrÐuje stajalište da bi vlada trebala predvoditi borbu protiv korupcije. MeÐutim, pritom bi vlasti trebale otvoriti (a poslovni voÐe i graÐani zahtijevati) značajan prostor za aktivno sudjelovanje. Općenito gledajući, većina ispitanika vjeruje da je razvoj učinkovitije politike za prepoznavanje i kažnjavanje korupcije od temeljne važnosti kao osnovno oružje za borbu protiv korupcije (88,1%), što je dosljedno sa stavom poslovnih rukovoditelja i jednako rasprostranjeno meÐu svim zemljama. MeÐutim, kod osmišljavanja politika od ključne je važnosti imati na umu druge nalaze iz ovog istraživanja, kao što je potreba za boljim razumijevanjem korupcije i njene potencijalne štete za društvo i osobito za poslovanje. Svi sektori moraju shvatiti kako se korupciji može oduprijeti, te kako se boriti protiv korupcije kroz sudjelovanje u javnim procesima kojima je cilj doskočiti korupciji i prijaviti je. Isto tako svi sektori moraju suraÐivati u obnovi integriteta državnih institucija i time povratiti povjerenje opće javnosti i poslovnih zajednica u institucije. Grafikoni i tekst u nastavku ilustriraju odgovore mladih ljudi o podrijetlima i odgovornostima za suzbijanje korupcije.


47

Grafikon 42 prikazuje reakcije mladih ljudi na tvrdnju da je „poslovni sektor bespomoćan pred korupcijom budući da ona potječe od vlasti“. Kao što je vidljivo iz grafikona, mladi ljudi u regiji općenito su skloni složiti se (28,5%) ili potpuno se složiti (32,3%) s ovom izjavom. Na suprotnom kraju, samo se 11,7% nije složilo, a 9,3% se nije u potpunosti složilo s ovom izjavom. MeÐu zemljama se mogu uočiti znatne razlike. Postotak ispitanika koji se u potpunosti slažu da je privatni sektor bespomoćan pred korupcijom kreće se od samo 4,3% u Crnoj Gori do 54,9% na Kosovu. Varijacije od države do države možda svjedoče o snazi privatnog sektora (što objašnjava zašto se samo 4,3% u Crnoj Gori osjeća bespomoćno) ili može pak značiti da su razumijevanje i svijest o korupciji na niskoj razini (što bi značilo pretpostavku da se Crna Gora ne osjeća bespomoćno zato što je neupućena u problem), dok povećano razumijevanje problema 42:osjećaja BUSINESS IS HELPLESS FACE OF CORRUPTION – BY COUNTRY korupcije može dovesti do CHART izraženijeg bespomoćnosti (štoINbiTHE moglo objasniti zašto se Kosovo osjeća naročito bespomoćno). Surveyed young people were asked to agree or disagree with the statement, “The business sector

is helpless before corruption, because corruption derives from the government.” The chart below shows response percentages by country.

GRAFIKON 42: POSLOVNI SEKTOR JE BESPOMOĆAN PRED KORUPCIJOM – PO ZEMLJI Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da se slože ili ne slože s izjavom: „Poslovni sektor je bespomoćan pred korupcijom, zato što korupcija potječe od vlasti.“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji.

Izvor: YES Foundation survey

9,3

REG

1 1 ,7

1 2,3

ALB

1 0,7

9,3

BiH

7,0

MAC

1 1 ,5

6,4

6,5

0%

7,7

29,1

1 9,7

54,9

21 ,8

39,7

20,5

65,2 1 4,4

1 0%

40,1 33,8

6,5

8,9

SER

27,9

23,3

1 8,3

1 0,6

32,3

28,7

1 4,0

1 2,7

KOS

MON

28,5

20,5

1 3,2

6,1

CRO

1 8,3

1 7,4

1 6,5 20%

Completely disagree (0-1 )

30%

Disagree (2-4)

27,5 40%

50%

4,3

32,7 60%

Neither agree nor disagree (5)

70%

Agree (6-8)

80%

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation survey CHART 43 below reviews young respondents’ reactions to the proposition that “private enterprises can refuse to get involved in corruption without consequences to their operation”. As evident from the chart, views are fairly equally distributed across the board: 21.6% of young people surveyed agreed completely with the statement; 23.6% generally agreed; 18.3% neither agreed nor disagreed; 20.1% disagreed; and 16.5% disagreed completely. Right-column views


48

respondents who completely agree range from 10.8% in Croatia to 31% in Kosovo. In comparison to young people, managers seem more inclined to think that refusing corruption

Grafikon 43 u nastavku prikazuje reakcije mladih ispitanika na tvrdnju da „privatna poduzeća mogu odbiti uplesti without consequences is possible: 25% completely disagree with the statement, as opposed to

se u korupciju bez posljedica za njihovo poslovanje.“ Kao što je i vidljivo iz grafikona, stajališta su prilično jednako 16.5% of youth (refer also to CHART 21). However, this is in part dispelled with the inverse distribuirana na grafikonu: 21,6% anketiranih mladih ljudi u potpunosti se složilo s izjavom; 23,6% se složilo u načelu; of thosesewho only generally 14.3% ofneslaganje. business people as opposed to 18,3% se niti slaže nitipercentages ne slaže; 20,1% ne slaže; a 16,5% “disagree”: je izrazilo potpuno Stajališta u desnim of youth. stupcima (slažem se i 20.1% u potpunosti slažem se) imaju prevagu nad stajalištima u lijevim stupcima (ne slažem se i u

potpunosti se ne slažem) za skoro 9 postotnih poena. Stajališta o ovom pitanju prilično su ravnomjerna u različitim CHART 43: ENTERPRISES CAN REFUSE TO GET INVOLVED IN CORRUPTION – BY zemljama: postotak ispitanika koji su izrazili potpuno neslaganje kreće se od 12,8% u Makedoniji do 22,6% u BiH; COUNTRY postotak ispitanika koji se u potpunosti slažu kreće se od 10,8% u Hrvatskoj do 31% na Kosovu. U usporedbi s mladim ljudima, rukovoditelji su skloniji misliti da je odbijanje korupcije bez posljedica moguće: 25% u potpunosti se ne slaže s Surveyed young people were asked to agree or disagree with the statement, “Private enterprises izjavom, za razliku od 16,5% mladih (vidi takoÐer grafikon 21). MeÐutim, to je dijelom ublaženo obrnutim postotkom can refuse to get involved in corruption without consequences to their operation.” The chart onih koji se samo u načelu „ne slažu“: 14,3% poslovnih ljudi naspram 20,1% mladih. below shows response percentages by country.

GRAFIKON 43: PODUZEĆA MOGU ODBITI UPLESTI SE U KORUPCIJU – PO ZEMLJI Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da se slože ili ne slože s izjavom: „Privatna poduzeća mogu odbiti uplesti se u korupciju bez posljedica za svoje poslovanje.“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji.

REG

1 6,5

ALB

1 6,4

20,1

1 6,4

22,6

BiH

CRO

1 5,8

KOS

1 5,5

0%

26,6

Completely disagree (0-1 )

25,6

1 7,4

22,1 20%

1 0,8 31 ,0

20,5

1 5,2

1 5,3

SER

25,7

27,5

20,5

1 7,4

MON

23,0

1 8,7 1 8,8

1 4,1

21 ,6

21 ,3

1 7,1

28,0 1 2,0

23,6

23,0 1 6,0

1 2,8

MAC

1 8,3

28,3 1 6,6

40%

Disagree (2-4)

20,5 21 ,7

23,0

23,0

60%

Neither agree nor disagree (5)

80%

Agree (6-8)

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation survey Asked whether they agree that enterprises themselves actually initiate corruption to obtain

Izvor: YES Foundation survey

benefits they do not deserve (CHART 44), young respondents are far more inclined to agree (30.1%) and completely agree (28.4%) than to disagree (14.4%) or completely disagree (7.2%).

Upitani slažu li se da sama zapravo iniciraju korupciju da bi stekla koristi ne zaslužuju 44), In thispoduzeća sense they differ from company managers who are morekoje inclined to think (grafikon the opposite: mladi ispitanici daleko su skloniji složiti se (30,1%) i složiti se u potpunosti (28,4%) nego izraziti neslaganjePage (14,4%) | 68 ili potpuno neslaganje (7,2%). U tom smislu razlikuju se od poslovnih rukovoditelja koji su skloniji razmišljati upravo suprotno: 28,6% poslovnih rukovoditelja izrazilo je potpuno neslaganje s izjavom (grafikon 22), dok je samo 7,2% mladih ljudi izrazilo potpuno neslaganje. Rezultati prikazuju slične obrasce na strani grafikona koji prikazuje slaganje: samo se 33,1% poslovnih ljudi slaže ili slaže u potpunosti da poduzeća iniciraju korupciju da bi služila vlastitim


49

young people are in complete disagreement. Results show similar patterns on the agreement side of the chart: only 33.1% of business people either agree or completely agree that enterprises initiate corruption to serve their own interests, whereas among youth 58.5% either agree or completely agree. The rate of complete disagreement with this statement among young people is relatively consistent across countries, and ranges from 4.2% in Croatia to 17.4% in Montenegro. The results are a bit more variable on the agreement side, with complete agreement ranging from 14.4% in Croatia, to a notable 48.6% in Kosovo.

interesima, dok se meÐu mladima 58,5% ili slagalo ili slagalo u potpunosti. Stopa potpunog neslaganja s ovom izjavom meÐu mladim ljudima razmjerno je dosljedna meÐu državama i kreće se THEIR od 4,2%OWN u Hrvatskoj do 17,4% CHART 44: ENTERPRISES INITIATE CORRUPTION FOR BENEFIT – BYu Crnoj Gori. Rezultati su nešto promjenjljiviji na strani slaganja, od 14,4% ispitanika u Hrvatskoj koji su izrazili potpuno COUNTRY slaganje, do značajnih 48,6% na Kosovu.

Surveyed young people were asked to agree or disagree with the statement, “Private enterprises

GRAFIKON 44: are the ones which initiate corruption by offering bribes to get benefits they don’t deserve.” The chart below shows response percentages by country. PODUZEĆA POTIČU KORUPCIJU ZA VLASTITU KORIST – PO ZEMLJI REG 7,2 1 4,4 1 9,9

30,1

28,4

Anketirani mladi ljudi bili ALB 5,7 1 7,1 1 5,4 32,5 29,3 su zamoljeni BiH 8,2 1 4,0 1 7,1 26,5 34,2 da se slože CRO 4,2 1 8,6 32,4 30,5 1 4,4 ili ne slože KOS 1 2,0 7,7 8,5 23,2 48,6 s izjavom: MAC 9,0 1 5,4 20,5 37,2 1 7,9 „Privatna MON 1 7,4 26,1 1 9,6 1 9,6 1 7,4 poduzeća su ta koja iniciraju SER 6,4 1 1 ,0 1 9,3 31 ,2 32,1 korupciju nuÐenjem mita Completely disagree (0-1 ) Disagree (2-4) Neither agree nor disagree (5) Agree (6-8) Completely agree (9-1 0) da bi stekli Source: YES Foundation survey koristi koje ne zaslužuju.“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji. The next, CHART 45, explores young respondents’ reactions to the proposition that “corruption 0%

20%

40%

60%

80%

1 00%

Izvor: YES Foundation survey

is rooted in culture” and that people believe they should “grease” to get things done. The vast

Grafikon 45 istražuje reakcije mladih ispitanika na tvrdnju da je „korupcija ukorijenjena u kulturi“ i da ljudi vjeruju Page | 69 da bi trebali „podmazati“ nekoga da bi se stvari obavile. Ogromna većina ispitanika u regiji (48,1%) rekla je da se u potpunosti slaže s izjavom, a dodatnih 25,2% reklo je da se slaže u načelu. Na suprotnoj strani, samo 10,9% ispitanika je izrazilo potpuno neslaganje, pored 6,7% koji se nisu slagali u načelu. Postoji očigledna sličnost stavova o tom pitanju izmeÐu rukovoditelja poduzeća i mladih ljudi. Rukovoditelji poduzeća takoÐer su vrlo skloni složiti se (18,6%) i složiti se u potpunosti (44,9%) s idejom da je korupcija ukorijenjena u kulturi (grafikon 23).


50 GRAFIKON 45:

KORUPCIJA JE UKORIJENJENA U NAŠOJ KULTURI – PO ZEMLJI

similarity of views on this issue between company managers and young people. Company managers are also strongly inclined to agree (18.6%) and completely agree (44.9%) with the idea that corruption is rooted in culture (CHART 23). CHART 45: CORRUPTION IS ROOTED IN OUR CULTURE – BY COUNTRY Surveyed young people were asked to agree or disagree with the statement, “Corruption is rooted in our culture; people believe they should ‘grease’ to get the job done.” The chart below shows response percentages by country.

1 0,9

REG

6,7

9,0

25,2

48,1

1 6,4 1 3,1 1 1 ,5 23,8 35,2 Anketirani mladi ljudi bili BiH 6,2 7,4 8,2 20,6 57,6 su zamoljeni da se slože CRO 2,5 5,0 1 0,5 32,1 49,9 ili ne slože s izjavom: KOS 23,9 7,0 9,9 20,4 38,7 „Korupcija je ukorijenjena MAC 1 1 ,5 9,0 6,4 1 6,7 56,4 u našoj kulturi; ljudi vjeruju MON 34,8 8,7 8,7 1 5,2 32,6 da bi trebali ‘podmazati’ SER 9,2 3,1 8,0 29,4 50,5 nekoga da bi obavili posao.“ Grafikon u Completely disagree (0-1 ) Disagree (2-4) Neither agree nor disagree (5) Agree (6-8) Completely agree (9-1 0) nastavku prikazuje postotke Source: YES Foundation survey odgovora po zemlji. CHART 46: FIGHTING CORRUPTION IS THE OBLIGATION OF GOVERNMENT – BY ALB

0%

1 0%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

1 00%

CHART 46 below explores the views of young people in response to the proposition that the

Izvor: YES Foundation survey COUNTRY

fight against corruption is primarily the responsibility of the authorities. Most youth in the region

(59.3%) tend to completely agree the statement, an additional 23.8% prvenstveno agree in general. Grafikon 46 u nastavku istražuje stavove kada je with riječ o tvrdnji da jeand borba protiv korupcije Surveyed youngmladih peopleljudi were asked to agree or disagree with the statement, “The fight against Complete disagreement is limited to 3.6%, with an additional 3.8% disagreeing in In this odgovornost vlasti. Većina mladih u regiji (59,3%) potpuno se slaže s izjavom, dok se još njih 23,8% slaže general. u načelu. corruption is primarily an obligation of the authorities.” The chart below shows response sense, young people’s views3,8% are consistent of business 70.7% of whom Potpuno neslaganje ograničeno je na 3,6%, uz dodatnih koji se newith slažuthose u načelu. U tom managers, smislu, stavovi mladih percentages by country.agree, and 10.2% that they agree in general. said they completely dosljedni su stavovima poslovnih rukovoditelja, od kojih je 70,7% reklo da se u potpunosti slaže, a 10,2% da se slaže

u načelu. Page | 70

GRAFIKON 46: BORBA PROTIV KORUPCIJE JE OBAVEZA VLADE – PO ZEMLJI

REG

ALB Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da se slože ili BiH ne slože s izjavom: „Borba CRO protiv korupcije prvenstveno je obaveza vlasti.“ Grafikon KOS u nastavku prikazuje postotke MAC odgovora po zemlji.

Izvor: YES Foundation survey

3,6 3,8

4,1 4,7

9,6

7,3

5,6 2,1

SER 2,81 ,5 0%

35,8

1 1 ,3

60,2

27,1 9,9

7,7

60,1

1 6,2 9,0

66,2 24,4

53,8

8,7 6,4

35,8

1 9,1

7,8

MON 2,2 4,3

59,3

1 7,1

4,7

1 ,9 3,0

5,1

23,8

84,8 21 ,4 20%

Completely disagree (0-1 )

67,9 40%

Disagree (2-4)

60%

Neither agree nor disagree (5)

80%

Agree (6-8)

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation survey CHART 47 presents responses to an opposing suggestion – that the fight against corruption is primarily the duty of citizens. Again, respondents largely agree in general (27.9%) or completely


51

CHART 47: FIGHTING CORRUPTION IS AN OBLIGATION OF CITIZENS – BY COUNTRY Surveyed young people were asked to agree or disagree with the statement, “The fight against

Grafikon 47 prikazuje odgovore na suprotnu tvrdnjuan– obligation da je borba protiv korupcije prvenstveno dužnost graÐana. corruption is primarily of citizens.” The chart below shows response percentages I ovaj put ispitanici su se u velikoj mjeri složili u načelu (27,9%) ili u potpunosti (39,9%) s ovom izjavom. Oni koji by country. se izrazili neslaganje (7,5%) ili potpuno neslaganje (8%) definitivno čine manjinu. Ova je situacija dosljedna u svim zemljama uključenima u anketu.

GRAFIKON 47:

REG

BORBA PROTIV KORUPCIJE JE OBAVEZA GRAÐANA – PO ZEMLJI

ALB

Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da se slože ili ne slože s izjavom: „Borba protiv korupcije prvenstveno je obaveza graÐana.“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji.

8,0

7,5

5,7

4,9

5,8

CRO

20,2

1 1 ,6

1 8,8

7,7

MAC

6,3

MON 2,2 4,3

40,5

29,9

33,8

1 4,1

1 5,4

52,8 34,6

38,5

1 5,2

1 0,4

SER

Izvor: YES Foundation survey

30,9

23,0

1 6,2

3,8

39,9

38,2

7,8

1 0,6

KOS

27,9

20,3

8,6

BiH

1 6,7

78,3

8,3

1 3,5

26,9

41 ,0

CHART 48: INDIVIDUALS AND ORGANIZATIONS CAN CONTRIBUTE TO FIGHTING 0%

1 0%

20%

30%

CORRUPTION – BY COUNTRY Completely disagree (0-1 )

40%

Disagree (2-4)

50%

60%

70%

Neither agree nor disagree (5)

80%

Agree (6-8)

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES survey young people asked to agree orFoundation disagree with the statement, “Each individual and Grafikon 48 u nastavku prikazuje Surveyed reakcije na tvrdnju dawere svaki pojedinac i/ili organizacija može dati značajan doprinos u borbi protiv korupcije. Slično prethodnim izjavama, ispitanici su većim dijelom izražavali 65,1%chart slaže se organization can make a strong againstslaganje: corruption.” CHART 48 below displays thecontribution reactions in to the thefight suggestion that each The individualbelow and/or u potpunosti, a dodatnih 18,5% slaže se u načelu s tom izjavom. Vrlo mala manjina izrazila je neslaganje: 5,4% ne shows response percentages by country. organization can make a meaningful contribution in the fight against corruption. Similar to the slaže se u načelu, a 3% ne slaže se u potpunosti. GRAFIKON 48:

previous statements, respondents tend to express agreement: 65.1% agree completely and an

agree in general with this statement. A very REG 3,018.5% 5,4 8,0 1 8,5 65,1small minority expressed dissent: POJEDINCI I ORGANIZACIJE additional MOGU DOPRINIJETI BORBI 5.4% disagree in general and 3% disagree completely. PROTIV KORUPCIJE – PO ALB 1 ,61 ,6 4,1 9,0 83,6 ZEMLJI Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da se slože ili ne slože s izjavom: „Svaki pojedinac i organizacija može snažno doprinijeti borbi protiv korupcije.“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji.

4,7

BiH

CRO 3,0

9,0

1 0,2

KOS 2,8 2,1 4,2

1 9,2

62,7

1 3,0

24,7

9,9

MAC 1 ,3 5,1

49,0 81 ,0

24,4

MON

4,3

6,5

SER

3,7

7,3

0%

Izvor: YES Foundation survey

4,3

6,5

69,2 1 5,2

8,9

67,4 20,2

20%

Completely disagree (0-1 )

40%

Disagree (2-4)

Page | 72

59,9 60%

Neither agree nor disagree (5)

80%

Agree (6-8)

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation survey CHART 49 explores young people’s responses to the suggestion that the basic instrument in the fight against corruption is effective policies to identify and punish corruption. The vast majority


52

CHART 49: THE BASIC INSTRUMENT IS EFFECTIVE POLICIES TO IDENTIFY AND

Grafikon 49 istražuje odgovore mladih ljudi na tvrdnju daCOUNTRY su osnovni instrument u borbi protiv korupcije učinkovite PUNISH CORRUPTION – BY politike za prepoznavanje i kažnjavanje korupcije. Ogromna većina mladih ljudi u regiji (67%) rekla je da se potpuno Surveyed young people to agree or disagree the statement, “The basic slaže s izjavom, dok je dodatnih 21,1% reklo da sewere slažeasked u načelu. Odgovori su vrlo with dosljedni u svim zemljama uključenima u istraživanje. Da bi se mogla korupciju treba shvatiti. bi kombinacija i izravnog and instrument in prepoznati, the fight against corruption is an Stoga effective policy for politike its identification i specifičnog obrazovanja mogla dovesti do boljeg učinka u državama regije. punishment.” The chart below shows response percentages by country.

GRAFIKON 49: THE BASIC INSTRUMENT OSNOVNI INSTRUMENT SU UČINKOVITE POLITIKE ZA PREPOZNAVANJE I KAŽNJAVANJE KORUPCIJE – PO ZEMLJI Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da se slože ili ne slože s izjavom: „Osnovni instrument u borbi protiv korupcije je učinkovita politika za njeno prepoznavanje i kažnjavanje.“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji.

REG 2,6 3,0

6,3

ALB 1 ,6 4,9

4,1

BiH

3,5 3,5

CRO 2,2 3,3

4,2 2,1

KOS

MAC 2,6 2,6

0%

67,0

1 8,7 7,4

5,6

70,7 1 9,8

6,4

1 0%

61 ,8

9,9

78,2 25,6

1 3,0 6,4

65,8

26,3

6,4

MON 2,22,2 SER 2,42,1

21 ,1

62,8

1 7,4

65,2

22,0 20%

Completely disagree (0-1 )

67,0 30%

40%

Disagree (2-4)

50%

60%

Neither agree nor disagree (5)

70%

Agree (6-8)

80%

90%

1 00%

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation survey

Finally, CHARTS 50 and 51 present respondents’ views on the previously discussed Izvor: YES Foundation survey propositions, (CHARTS 39 and 43-49) disaggregated by gender. As can be seen from the charts, the views of men and women are quite similar on many of the issues being explored: 67.8% of Naposljetku, grafikoni 50 i women 51 predstavljaju ispitanika o prethodno spominjanim tvrdnjama, (grafikoni 39 i and 61%stavove of men completely agree that each individual can make an important 43-49) dezagregirano prema spolu. Kao što se može vidjeti iz dijagrama, stavovi muškaraca i žena prilično su slični contribution in combating corruption; 41.9% of women as opposed to 37% of men are in full za mnoga od pitanja koja su bila istraživana: 67,8% žena i 61% muškaraca u potpunosti se slaže da svaki pojedinac agreement that the fight against corruption is primarily a citizen responsibility; 58.7% of women može dati važan doprinos u borbi protiv korupcije; 41,9% žena naspram 37% muškaraca potpuno se slaže da je and 60.1% of men completely agree that fighting corruption is primarily a dutyseofslaže the authorities. borba protiv korupcije prvenstveno odgovornost graÐana; 58,7% žena i 60,1% muškaraca potpuno da je In general, there is a definitive convergence of views across gender. The question generating borba protiv korupcije prvenstveno dužnost vlasti. Općenito gledajući, postoji definitivno poklapanje stavova meÐu the strongest divergence between the attitudes of men versus women whether corruption spolovima. Pitanje koje je uzrokovalo najveće razilaženje izmeÐu stavova muškaraca i žena was bilo about je može li korupcija u malim količinama biti dobra za posao: se 23,9% muškaraca u potpunosti 12,1% žena seagreed, složilo.only in small dosesdok could be good for business: whereas složilo, 23.9% samo of men completely Sve u svemu, osim možda njihove sklonosti toleriranju ili netoleriranju malih količina korupcije, zaključak je da spol nije bitan čimbenik u oblikovanju stavova mladih ljudi o korupciji. Page | 74


53

12.1% of women concur. Overall, except perhaps in their proclivity to tolerate or not tolerate small doses of corruption, the conclusion is that gender is not a major factor in shaping young

people’s views about corruption. GRAFIKON 50: ODGOVORI CHART MLADIH 50: YOUNG PEOPLES’ RESPONSES TO QUESTIONS ON CHARTS 39 AND 43-49 LJUDI NA PITANJA NA –DIFFERENTIATED BY FEMALE GENDER GRAFIKONIMA 39 I 4349 –DIFERENCIRANI PO ŽENSKOM SPOLU Each individual and organization can make a strong contribution in the fight 2,44,4 7,4 against corruption The fight against corruption is primarily an obligation of citizens

1 8,0

6,2 7,0

1 6,5

The fight against corruption is primarily an obligation of the authorities 3,33,6 9,6

28,4

41 ,9

24,9

The basic instrument in the fight against corruption is the effective policy for its 1 ,7 2,46,7 identification and punishment Corruption is rooted in our culture; people believe they should "grease" to get the job done

67,8

58,7

21 ,3

1 0,6

6,5

67,8

1 0,0

24,0

48,9

46,8

A certain (small) degree of corruption is useful for business Private companies are the ones which initiate corruption by offering bribe to get benefits they don't disserve

7,1

Private companies can refuse to get involved in corruption without consequences to their operation

21 ,7

1 6,9

The private (business) sector is helpless before corruption, because corruption derives from the government

1 7,9

1 4,2

9,9

1 9,8 1 2,2

0%

1 1 ,3

1 8,5

22,0

28,9 40%

1 2,1

26,2 22,8

1 8,7

20%

1 1 ,9

30,8

30,4

60%

80%

1 00%

CHART 51: YOUNG PEOPLES’ RESPONSES TO QUESTIONS ON CHARTS 39 AND 43-49 – DIFFERENTIATED BY MALE GENDER Completely disagree (0-1 ) Disagree (2-4) Neither agree nor disagree (5)

Agree (6-8)

Completely agree (9-1 0)

Source: YES Foundation survey Izvor: YES Foundation survey

GRAFIKON 51: ODGOVORI MLADIH LJUDI NA PITANJA NA GRAFIKONIMA 39 I 43-49 – DIFERENCIRANI PO MUŠKOM SPOLU

Each individual and organization can make a strong contribution in the fight 3,8 6,9 against corruption

1 0,6

The fight against corruption is primarily an obligation of citizens

1 9,2

8,2

1 1 ,4

27,2 60,1

20,8 7,1

65,8

7,6

27,0

35,3

A certain (small) degree of corruption is useful for business Private companies are the ones which initiate corruption by offering bribe to get benefits they don't disserve

7,4

Private companies can refuse to get involved in corruption without consequences to their operation

0%

1 2,0

1 7,2

30%

24,7

27,8 40%

50%

23,9 31 ,6

1 7,8

1 7,7 20%

1 6,7

29,2

20,6

1 0,9 1 0%

46,9

1 2,2

1 4,7

1 5,8 8,5

37,0

22,2

3,9 The basic instrument in the fight against corruption is the effective policy for its 3,9 5,7 identification and punishment Corruption is rooted in our culture; people believe they should "grease" to get the job done

61 ,1

1 7,0

4,1 The fight against corruption is primarily an obligation of the authorities 4,0 9,5

The private (business) sector is helpless before corruption, because corruption derives from the government

Izvor: YES Foundation survey

9,0

21 ,1 35,1

60%

70%

80%

90%

1 00%

Page | 75 Completely disagree (0-1 )

Disagree (2-4)

Neither agree nor disagree (5)

Agree (6-8)

Source: YES Foundation survey

5. Attitude toward bribery

Completely agree (9-1 0)


54

5. Stav prema podmićivanju Stavovi mladih ljudi prema podmićivanju donekle su složeni. Iako bi većina mladih ljudi (regionalni prosjek 48,9%) odbila platiti mito, za ovo istraživanje važnije je da bi 40,3% anketiranih mladih ljudi zapravo platilo mito da to netko od njih zatraži. Najviši postotci mladih ljudi koji bi platili mito nalaze se u Srbiji (57,7%) i Crnoj Gori (54,5%), a najniži postotak na Kosovu (21,1%). Ti nalazi mogli bi ukazivati na niz mogućih objašnjenja – od straha do kooptacije do neznanja o nezakonitosti korupcije ili njenoj štetnosti za društvo i pojedince. MeÐutim, takvi stavovi, ako se ne zaustave, mogli bi dovesti do drugog ciklusa korupcije kada ti mladi ljudi sazriju u sljedeću generaciju poslovnih rukovoditelja. Stoga bi uvoÐenje tema povezanih s korupcijom u kurikulume škola i sveučilišta moglo biti vrlo značajno, kao i provedba informativnih kampanja koje su usmjerene na mlaÐu generaciju općenito. Zanimljivo je da postoji bitna nepodudarnost u odgovorima izmeÐu studenata i studentica oko ovog pitanja: ako pogledamo regionalni prosjek, 49,6% studenata i 34% studentica platilo bi mito, što je u skladu sa svim ostalim rezultatima ankete i pokazuje da su žene manje sklone sudjelovati u korupciji od muškaraca. Odgovori ispitanika na temu mita i korupcije prikazani su u grafikonima i tekstu u nastavku. Grafikon 52 prikazuje odgovore mladih ljudi na pitanje „biste li platili mito da se to od vas traži?“ Regionalna većina od 48,9% tvrdila je da ne bi platila mito; 24% ih je reklo da bi platilo mito samo ako se radi o malom iznosu; 10,8% je reklo da bi platilo ali i prijavilo; a 16,3% priznalo je da bi pristalo platiti. Stopa onih koji su rekli da bi odbili platiti kreće se od 33,6% u Srbiji do 62% na Kosovu. Iako postoje neke bitne razlike meÐu državama, općenito gledajući odgovori mladih ljudi na pitanja bili su razmjerno dosljedni. Postotak potencijalnih budućih rukovoditelja koji bi pristali CHART 52: WOULD YOU (7,7%), PAY A BRIBE IF ASKED? – BY COUNTRY platiti mito da se to od njih traži najmanji je na Kosovu a najveći u Srbiji (18,3%). MeÐutim, regionalni prosjek pokazuje da bi više od 40% mladih ljudi platilo mito da se to od njih traži i ne bi to prijavilo. Taj nalaz dodatno Surveyed young people were asked to answer ‘yes’ or ‘no’ to the question, “If you had a

naglašava potrebu za sveučilišnim obrazovanjem o temi korupcije zajedno s antikorupcijskim politikama usmjerenima company, would you pay a bribe if asked to do so?” The chart below shows response prema mladim ljudima općenito. percentages by country.

GRAFIKON 52: BISTE LI PLATILI MITO DA TO OD VAS TRAŽE? – PO ZEMLJI Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da odgovore ‘da’ ili ‘ne’ na pitanje: „Da imate svoju tvrtku, biste li platili mito da to netko traži od vas?“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po zemlji.

REG

1 6,3

48,9

24,0

1 0,8

ALB

1 6,3

49,6

22,8

1 1 ,4

1 5,2

BiH

1 7,5

CRO

Yes

20%

30%

No

1 6,7

43,5 33,6

1 0%

8,3 1 6,9

1 2,8

39,1 1 8,3

SER

1 3,4 51 ,3

1 0,9

1 0,9

1 6,1

62,0 1 9,2

MAC

MON

1 3,6

58,2

7,7

KOS

0%

Izvor: YES Foundation survey

60,3

6,5

39,4 40%

50%

60%

Yes, but only if it is a small amount

70%

8,6 80%

90%

1 00%

I would pay, but I would report it

Source: YES Foundation survey CHART 53 disaggregates by gender responses on agreeing to pay a requested bribe. It is evident that a considerable gender difference exists: women (56.2%) are significantly more inclined than men (38.2%) to respond that they would not pay a bribe if asked to do so. Inversely, men


55

CHART 53: WOULD YOU PAY A BRIBE IF ASKED? – BY GENDER Grafikon 53 dezagregira po spolu odgovore o pristajanju na plaćanje zatraženog mita. Očito je da postoje znatne Surveyed people werenego asked to answer ‘yes’ odgovoriti or ‘no’ toda thenequestion, you had a razlike izmeÐu spolova: žene (56,2%) su young značajno sklonije muškarci (38,2%) bi platile“If mito da netko to od njih zatraži. Suprotno tome,would muškarci puno složiti below se da bi platiliresponse company, you(26,5%) pay a su bribe if skloniji asked nego to do žene so?”(9,4%) The chart shows mito da se to od njih traži. Stajališta su slična kada je riječ o opcijama plaćanja ovisno o iznosu, te o plaćanju a zatim percentages by gender. prijavljivanju slučaja.

GRAFIKON 53: BISTE LI PLATILI MITO DA TO OD VAS TRAŽE? – PO SPOLU Anketirani mladi ljudi bili su zamoljeni da odgovore ‘da’ ili ‘ne’ na pitanje: „Da imate svoju tvrtku, biste li platili mito da to netko od vas traži?“ Grafikon u nastavku prikazuje postotke odgovora po spolu.

Izvor: YES Foundation survey

1 6,3

REG

26,5

Male

Female

48,9

38,2

9,4

23,1

56,2

0%

20%

Yes

24,0

No

40%

Yes, but only if it is a small amount

1 2,2

24,6 60%

1 0,8

80%

9,8 1 00%

I would pay, but I would report it

Source: YES Foundation survey

C. In-Depth Interviews: Business Managers’ Views Research surveys of business managers and young people from the region were complemented with a series of in-depth interviews with entrepreneurs and business people from the region. A total of 133 interviews were conducted (see list of respondents in Annex). The next section presents the most interesting findings from the interviews. It complements the quantitative data on corruption and perception of corruption in the business sector with in-depth explorations of respondents’ views on the subject.

1. Trends of corruption Within the spectrum of three choices to describe corruption trends – declining, rising or stagnating –most of the managers interviewed polarized between the options ‘declining’ and ‘rising’. Those that believed corruption was on the decline indicated three major reasons: government action and strengthening of government, the EU accession process, and the fact that societies speak more candidly about corruption as a problem. Specific government policies named as reasons for the decline include: intervention in public procurement processes, use of Page | 79


56

C. Dubinski intervjui: Stavovi poslovnih rukovoditelja Ankete provedene meÐu poslovnim rukovoditeljima i mladim ljudima u regiji bile su dopunjene nizom dubinskih intervjua s poduzetnicima i poslovnim ljudima iz regije. Provedeno je ukupno 133 intervjua (vidi popis ispitanika u Prilogu). Sljedeći odjeljak prikazuje najzanimljivije nalaze iz intervjua i dopunjuje kvantitativne podatke o korupciji i percepciji korupcije u poslovnom sektoru s dubinskim istraživanjem ispitanikovih stavova o toj temi.

1. Trendovi korupcije Unutar spektra od tri izbora za opisivanje trendova korupcije - opada, raste ili stagnira – većina intervjuiranih rukovoditelja polarizirala se oko opcija ‘opada’ i ‘raste’. Oni koju su vjerovali da je korupcija u opadanju naveli su tri glavna razloga: djelovanje vlade i njeno ojačavanje, proces pristupa EU i činjenicu da društva otvorenije progovaraju o korupciji kao problemu. Specifične vladine politike navedene kao razlozi za opadanje uključuju: intervenciju u procesima javne nabave, korištenje elektroničkih obrazaca i drugih tehničkih alata, te snažnije aktivnosti vlade poput uhićenja i kaznenog progona koje su „zaplašile ljude“ i time osujetile sudjelovanje u korupciji. Na suprotnoj strani, oni koji vjeruju da korupcija raste usredotočili su se na svoje vjerovanje da su aktivnosti vlade protiv korupcije nedostatne i predstavljaju puko političko pozerstvo a ne „stvarnu političku volju“ da se suzbije korupcija. Drugo navedeno mišljenje bilo je da je korupcija u porastu zbog globalne i lokalne ekonomske recesije, i/ili da se omjer investicija javnog sektora (u odnosu na privatne investicije) povećao. U svakom slučaju, za porast korupcije uvelike se krivi vlada: prvo, zbog neučinkovitosti vladinih aktivnosti za suzbijanje korupcije i drugo, zato što se vlada i politike smatraju generatorima korupcije. Manjina rukovoditelja odabrala je treću opciju – da korupcija stagnira. Njihovo je razmišljanje da u odsutnosti vidljivog poboljšanja situacija ostaje manje ili više ista. MeÐutim, sve skupine ispitanika priznale su da korupcija možda mijenja svoje oblike i postaje sofisticiranija. Kod usporeÐivanja zapadnog Balkana s Europom, mišljenja ispitanika okupila su se oko dva prevladavajuća stajališta: a) oni koji vjeruju da u Europi ima manje korupcije, i b) oni koji vjeruju da je razina korupcije jednaka. Ispitanici koji misle da je korupcija raširenija na Balkanu negu u Europi naveli su kao razloge za ‘superiornost’ Europe u rješavanju korupcije bolju primjenu vladavine prava, snažnije državne institucije i snažnija gospodarstva. MeÐutim, oni koji vjeruju da na Balkanu i u Europi postoji ista razina korupcije misle da je korupcija u Europi bolje sakrivena, na višoj razini i sofisticiranija nego na Balkanu. Kreatori politika trebali bi ozbiljno razmisliti o ideji da se korupcija razvija i postaje sve sofisticiranija, budući da se to mišljenje ponavljalo u nekoliko kategorija. Stajališta rukovoditelja o trendovima korupcije ispituju se u nastavku.


57

1.1. Kakav je trend korupcije? Odgovarajući na seriju otvorenih pitanja o percipiranim trendovima korucpije, poslovni rukovoditelji dali su odgovore koje možemo razvrstati u tri grupe: da korupcija opada, raste ili stagnira. Kvantitativni odgovori na ista pitanja postavljena u telefonskoj anketi bili su zabilježena prethodno u odjeljku A. Odgovori iz dubinskih intervjua mogu pomoći dodatno razraditi razloge za takva stajališta, odnosno zašto poduzetnici smatraju da korupcija opada, raste ili stagnira i koje čimbenike koriste da bi ocijenili ili izmjerili trendove korupcije. Otvoreni odgovori navedeni su u nastavku kao reprezentativni primjeri nekih od misli koje su izrazili rukovoditelji odgovarajući na pitanja. Oni rukovoditelji koji su smatrali da se korupcija smanjuje naveli su sljedeće živopisne primjere i razloge: „Mislim da je korupcija u Albaniji u opadanju. Na primjer, u prošlosti su ljudi kupovali automobile bez plaćanja carine; sada se pravila puno strože provode.“ „Mislim da ozbiljno opada zato što su pravila postala stroža… vlasti ne spavaju.“ „Prije 5-6 godina morali smo plaćati svugdje – ako niste platili niste mogli obaviti posao – zato sada vidimo veliku promjenu.“ „Mislim da je korupcija u opadanju; u prošlosti je bila vrlo očita.“ „U protekle 2 godine, otkad se puno toga počelo raditi elektronički, nismo je osjetili.“ „Mislim da je digitalizacija smanjila korupciju; sada svi plaćamo poreze elektroničkim putem…“ „Stvari su bolje, ali još uvijek treba puno toga učiniti. To ima veze sa stabilnošću vlade; stvari treba riješiti politički.“ „Mislim da je vidljivija, više se o njoj govori; mislim da to pomaže smanjiti korupciju. Ali mislim da bi je i ljudi trebali biti svjesniji.“ „Korupcija je usko povezana s politikom – sada se svakako o njoj više govori. Više se djeluje, s istragama i svime, pa se ljudi manje boje u usporedbi s 90-ima.“ „Mislim da se smanjuje zbog naše želje da pristupimno EU, iako istovremeno postoji dojam da se više govori o njoj. Sada imamo i institucije koje su za nju zadužene, a koje do nedavno nisu postojale. Mislim da se smanjuje.“ „Mislim da se smanjuje u smislu broja upletenih poduzeća, zato što je uvijek riječ o istim poduzećima, to je zatvoreni krug.“ „Ljudi počinju shvaćati da stvari ne bi trebale biti ovakve.“


58

„Mislim da je u današnje vrijeme ima manje. Mislim da ima više priče o korupciji nego same korupcije.“ „Mislim da je u opadanju, zato što su se u prošlosti mnoge stvari plaćale u gotovini, sada sve ide preko faktura pa ne možete sakriti prihode ili poreze.“ „Mislim da je u opadanju. Stvari su sada puno strože, ima više kontrole. TakoÐer, neke od najvećih investicija u infrastrukturu sada su dovršene, a to je isto važan čimbenik.“ „Mislim da je u opadanju zbog djelovanja vlade. Mislim da to djelovanje pokazuje rezultate i dugoročno možemo očekivati opadanje korupcije; vlada provodi dobre kampanje i akcije.“ „Mislim da je u opadanju zato što je djelovanje vlade snažnije, odbor za borbu protiv korupcije je aktivan, zakoni se bolje provode i vlada je budnija.“ „Mislim da je u opadanju zbog vladinog djelovanja. Sva ta uhićenja su zaplašila ljude.“ „Možda se pomalo smanjuje; zakoni se strože provode, ali to je selektivno.“ „Kako se približavamo EU, mislim da se korupcija smanjuje.“ Kako ilustiraju navedeni citati, odgovori su zasluge za uočeno opadanje korupcije pripisali poboljšanjima u djelovanjima vlade, digitalizaciji uslužnih obrazaca, poboljšanjima u financijskim transakcijama, utjecaju EU i većoj svijesti. Oni rukovoditelji koji smatraju da korupcija raste naveli su sljedeće ilustrativne primjere i razloge: „Apsolutno raste – jer kad je gospodarstvo u opadanju, korupcija raste.“ „Mislim da je korupcija u porastu jer poslovni sektor raste; što je više posla, to je više korupcije. Nisam nužno u pravu.“ „Rekao bih da je korupcija u porastu, zato što se nalazimo u društveno-političkom blatu i ono je sve dublje i dublje – pa je vjerojatno da je raširenija nego prije 10 godina.“ „Mislim da je korupcija u porastu - razlog je politička situacija. Kada vlada krade, onda svi mogu raditi štogod žele.“ „U porastu je, a mislim da je i sve organiziranija. Ljudi su u nju upleteni već godinama i postali su organiziraniji.“ „Mislim da je vrlo raširena zato što javni sektor sve više kupuje odreÐene usluge.“ „Ne vidim nikakve promjene na bolje, mislim da je u posljednjih 10 godina korupcija postala uobičajena kao ispijanje kave – ako je nešto tako prisutno svaki dan.“ „Mislim da je u porastu zbog globalne krize.“ „U posljednjih 10 godina nije napravljeno apsolutno ništa da bi se smanjila korupcija. U porastu je.“ „Definitivno je u porastu; vladine mjere za borbu protiv korupcije nedostatne su i selektivne.“ „Mislim da je u porastu i da vlada ne radi ništa da bi se borila protiv nje. Aktivnosti vlade su puki politički marketing. Da biste se borili protiv korupcije, trebate puno jaču kontrolu svih institucija.“


59

„Mislim da je u porastu zbog sve veće partizanizacije [sic] društva.“ Iz gore navedenih citata proizlaze zajedničke teme i krivicu svaljuju na nekoliko čimbenika: neaktivnost vlade i sudjelovanje vlade u korupciji, povećane nabave javnog sektora (pri čemu se pretpostavlja da to povećava korupciju), društveno-politička previranja i etiku, te globalnu ekonomsku krizu. Mnogi su komentari prožeti cinizmom, kao da se povjerenje u kulturu vlade, poslovanja i sugraÐana istopilo.

Pored ova dva oprečna mišljenja o opadanju naspram porasta, manji broj ispitanika sugerirao je da korupcija stagnira: „Mislim da stagnira, nije ni u porastu ni u opadanju.“ „Mislim da je korupcija uvijek ista [smijeh].“ „Mislim da je otprilike na istoj razini; ne može biti veća nego što već je.“ „Mislim da je razina ista, samo se sada više o tome govori.“ „Ne vidim nikakvo poboljšanje u posljednje vrijeme; možda stagnira.“ „Mislim da stagnira. Stvari su iste kao prije 10 godina, samo se ljudi mijenjaju.“ Komentari onih koji vide stagnaciju opet su čini se obojaniji cinizmom i izražavaju sigurnost o prisutnim razinama korupcije. Postoji osjećaj zasićenosti koji prožima mnoge od komentara.

1.2. Balkan u usporedbi s Europom? Kada su bili zamoljeni da usporede korupciju u Europi s korupcijom na Balkanu, poduzetnici su davali odgovore koji se mogu svrstati u dvije glavne skupine. U jednoj su skupini oni koji se slažu da je korupcija na Balkanu raširenija nego u Europi, dok su u drugoj oni koji navode da razlike postoje samo u pojavi i oblicima. Ispitanici koji su naveli da je korupcija na Balkanu raširenija nego u Europi podijelili su neka od svojih razmišljanja: „Mislim da je korupcija prisutnija na Balkanu nego u Europi.“ „Korupcija je manja ovdje [u Europi] zato što su vlade snažnije, razvijenije.“ „Prisutna je naravno u Europi i u svijetu, ali pitanje je razmjera.“ „Nitko nije imun na korupciju, ali zbog razine gospodarskog razvoja tamo [u Europi] je manja; zakoni funkcioniraju.“ „Korupcija postoji svugdje, ali tamo [u Europi] nalazi se na višim razinama i ne tiče se toliko običnih graÐana.“ Kada je bilo riječi o pozitivnoj prednosti Europe, opetovano se naglašavala snažnija, razvijenija vlada i gospodarsko blagostanje. Bilo je navedeno i da je korupcija i dalje prisutna na višim razinama, ali da manje pogaÐa prosječnog graÐanina.


60

Suprotni je stav sugerirao da je razlika izmeÐu Balkana i Europe samo u izgledu i obliku. Argumenti za ovaj stav uključivali su izmeÐu ostaloga sljedeće: „Korupcije ima posvuda, ne samo na Balkanu. Mislim da u većim i bogatijim državama ima čak i više korupcije, samo što je puno bolje prikrivena, na višim razinama. A kada se Pandorina kutija povremeno otvori, može se vidjeti.“ „Mislim da korupcije ima svugdje, samo u svijetu znaju bolje kako je sakriti; ovdje je posve na otvorenom.“ „Ne vjerujem da je samo Balkan korumpiran. Europa bi se trebala pogledati. Neke smo bolesti od njih dobili.“ „Korupcija nije izmišljena na Balkanu; naučili smo je od drugih.“ „U Europi se to radi na suptilniji način i nije tako raširena.“ „Korupcije ima i tamo [u Europi] samo što je sofisticiranija.“ „Ima i tamo [u Europi] korupcije, ali bolje je prikrivena. Nas prate budnim okom; nitko ne gleda što se dogaÐa u Njemačkoj.“ Oni koji vjeruju da je korupcija podjednaka ali skrovitija u Europi općenito su aludirali na veću sofisticiranost korupcije u Europi, kao da korupcija može s godinama mutirati.

2. Korijeni korupcije (tko generira korupciju; tko bi se trebao boriti protiv nje i kako) Pitanja povezana s korijenima korupcije i zašto se poduzeća upliću u korupciju dala su širok raspon odgovora koje možemo grupirati u sedam glavnih ideja: 1) korupcija je endemska/sustavna; 2) korupcija proizlazi iz siromaštva; 3) korupcija proizlazi iz institucionalne i vladine slabosti; 4) korupcija je proizvod kulture; 5) korupcija je prisilna – uplitanje u korupciju stvar je opstanka; 6) poduzeća se upliću u korupciju zbog pohlepe. Nekoliko preostalih mišljenja okupljeno je u zasebnu kategoriju ‘ostalo’ (7), ali često su povezana s jednom od šest gore navedenih kategorija. MeÐu ispitanicima koji su poslovni rukovoditelji, prevladavala su sljedeća tri mišljenja: 1) korupcija je stvar opstanka; 2) korupcija proizlazi iz institucionalne i vladine slabosti; i 3) korupcija je endemska/sustavna. Ta mišljenja opisuju korupciju kao namjernu, nametnutu poduzećima nezakonitim postupcima ili propustima vlade, tako da poduzeća jednostavno izdržavaju poštujući tuÐa pravila. To navodi na zaključak da, u trenutku transakcije, nema održive alternative za poslovne ljude. Očekivano, taj stav podupire paralelno mišljenje da se zakoni ne provode ili da nema sankcija za zloupotrebu ili pogrešnu upotrebu zakona – da u biti nema „sigurnog mjesta“ za prijavljivanje korupcije, a da bi ako se korupcija i prijavi loši sudovi sabotirali napore da se postigne pravda. Rasprave s ispitanicima poslovnim rukovoditeljima ukazuju da u takvom okružju poslovni sektor jednostavno smatra korupciju normalnim načinom poslovanja. Ti su uvidi u skladu s podacima iz telefonske ankete koji pokazuju da rukovoditelji ne vjeruju vladi, ali i vjeruju da vlada nosi teret odgovornosti za poboljšanje razina korupcije u društvima u regiji. Rukovoditelji su naveli sustavnu korupciju


61

za koju vjeruju da je značajno utjecala na donošenje odluka na razini vlade. Komentari koji potpadaju pod kategoriju ‘ostalo’ takoÐer su podupirali ideju da je vlada ključ, tvrdeći da budući da ulaganja javnog sektora čine veliki dio tržišta, pa slijedi da bi odgovornost za korupciju povezanu s tim transakcijama barem dijelom pripadala vladama. MeÐu ispitanicima poslovnim rukovoditeljima, manja skupina mišljenja usredotočena je na ideju da je korupcija ukorijenjena u kulturi, da proizlazi iz siromaštva, te da proizlazi iz pohlepe. Ne iznenaÐuje da su ti odgovori, koji jasnije osuÐuju samo poslovnu zajednicu (i graÐane koji takoÐer čine poslovnu zajednicu) bili rjeÐe navoÐeni. To može ukazivati na prirodnu zaslijepljenost ili nespremnost da se priznaju vlastiti nedostatci. Zanimljivo je da se u telefonskoj anketi 63,5% poslovnih rukovoditelja složilo da je korupcija ukorijenjena u kulturi, ali tek ih je nekolicina to spomenula tijekom dužih intervjua. Kada su aludirali na tu ideju, činilo se da su ponovno iznijansirali što žele reći, tako da su obilježili korupciju kao ‘normalnu’ i očekivanu a ne kao društvenu boljku. To bi mogla biti naznaka podmuklog razvoja u kojem je evoluirao prevladavajući stav poslovnih rukovoditelja dok korupcija jednostavno nije postala dijelom života i kulture, pa stoga i neizbježna, što je mnoge navelo da nauče i prakticiraju pravila igre da bi uspješno konkurirali u tržišnoj ekonomiji. Antikorupcijska politika ili programi u zemljama regije moraju se pozabaviti tim izazovom. Kombinirani odgovori ispitanika navode na zaključak da kako bi se povela „borba“ protiv takve samodopadnosti, politički i zakonodavni okviri trebaju biti ojačani i učinkovitiji, a institucionalni okvir jače razvijen, čime bi se rukovoditeljima dao širi raspon održivih opcija i specifičnih destimulansa za uplitanje u korupciju. Istovremeno, trebala bi se rješavati pitanja integriteta i odgovornosti dionika antikorupcijske politike da bi se obnovilo povjerenje i da bi pritisak da se djeluje primjereno nadjačao pritisak da se sudjeluje u korupciji. Ispitanici su bili zamoljeni i da odgovore na pitanje: „Tko se najviše upliće u korupciju?“ Njihovi su odgovori odgovarali rezultatima kvantitativnog istraživanja te ponovili da su poduzeća koja sudjeluju u velikim poslovima, poduzeća koja posluju s vladom i poduzeća u graÐevinarskom sektoru obično više upletena u korupciju. Kada je riječ o veličini tvrtke, kvantitativni pokazatelji percepcije iz telefonske ankete pokazali su da su mala i srednja poduzeća (11 – 250 zaposlenika) najizloženija, za razliku od većih poduzeća. MeÐutim, tijekom intervjua većina je ispitanika govorila o tome da su veliki poslovi skloniji korupciji, ali nije to uvijek povezala s veličinom tvrtke. Te uvide i nijanse trebalo bi aktivno istražiti i rješavati u budućim antikorupcijskim politikama kojima je cilj rješavati pitanje korupcije u poslovnom sektoru. Kada je riječ o pitanjima o tome tko bi se trebao boriti protiv korupcije i kako bi to trebali napraviti, oblikovano je šest glavnih skupina mišljenja: 1) vlada ili političko vodstvo trebali bi preuzeti vodeću ulogu, 2) učinkovita provedba zakona kritični je čimbenik, 3) pravosuÐe bi trebalo predvoditi borbu, 4) svi bi trebali biti uključeni i učiniti svoj dio, 5) djelovanje bi trebalo početi s obrazovanjem, kulturom i podizanjem svijesti i 6) smanjivanje birokracije je vitalna komponenta. Prevladavajuća su mišljenja da bi vlada trebala preuzeti vodeću ulogu, da treba uspostaviti učinkovitu vladavinu prava i provedbu zakona, te da bi pravosuÐe trebalo preuzeti aktivnu ulogu u borbi protiv korupcije. Unutar te tri


62

prevladavajuće teme, snažna je bila poruka da bi vlada napokon trebala pokazati volju da se bori protiv korupcije kreiranjem učinkovitih zakona i izgradnjom učinkovitog institucionalnog okvira kojeg podupire učinkovito pravosuÐe. Ta poruka može poslužiti kao smjernica za vlade regije ako žele zadobiti povjerenje poslovnog sektora. Svi navedeni odgovori u skladu su s nalazima prikupljenima kroz pokazatelje percepcije korupcije (telefonskom anketom) poslovnih rukovoditelja, što njihovim argumentima daje više snage. Opaske ispitanika o tome tko bi se trebao boriti protiv korupcije takoÐer su se podijelile u tri manje skupine koje navode da bi svi trebali sudjelovati u borbi protiv korupcije, da bi djelovanje trebalo početi s obrazovanjem, kulturom i podizanjem svijesti, te da smanjivanje birokracije može olakšati smanjivanje korupcije. Ta su mišljenja i u skladu s pokazateljima percepcije temeljenima na stavovima koja su rukovoditelji izrazili tijekom telefonske ankete. Da sažmemo, na temelju dubinskih intervjua i podataka iz telefonske ankete moguće je konstruirati niz preporuka koje je iznijela poslovna zajednica. Ukratko, vlada bi trebala predvoditi djelovanje osmišljavanjem učinkovitih politika i zakonodavnog okvira koji podupire antikorupcijske napore. Vlada bi trebala nastojati obrazovati javnost o sredstvima i utjecaju nesmetane korupcije te istovremeno informirati graÐane o postojećim zakonskim instrumentima za borbu protiv korupcije. Svi bi sektori trebali aktivno sudjelovati u antikorupcijskim naporima. Nužan preduvjet je pokazivanje autentične volje vlade za djelovanje bez oklijevanja u prijavljenim slučajevima i podupiranje onih koji se žele boriti protiv korupcije – to se smatra jedinim načinom da se zadobije povjerenje javnosti ne samo unutar poslovnog sektora, već i u svim sektorima i meÐu svim potencijalnim akterima.

2.1. Zašto se poduzeća upliću u korupciju? Stavovi ispitanika o tome „zašto se poduzeća upliću u korupciju“ mogu se podijeliti u nekoliko skupina ili kategorija. Te su kategorije provizorne i općenito su isprepletene. Mnogi su ispitanici naravno naveli više od jednog razloga; često su ti razlozi ili čimbenici bili proizvedeni u logičnom, uzročnom slijedu, ili su pak bili nasumično nabacani zajedno, bez davanja prednosti onome što je primarno ili važnije. Opažanja su moguća u smislu učestalosti i dominantnosti odreÐenih stavova, što je vrlo korisno za analizu. Moguće je konstruirati sljedeće kategorije stavova o tome zašto se poduzeća upliću u korupciju, na temelju

barem

odgovora koje su ispitanici najčešće davali: a) b) c) d)

korupcija je endemska korupcija proizlazi iz siromaštva korupcija proizlazi iz institucionalne i vladine slabosti korupcija je proizvod kulture

e) korupcija je prisilna; uplitanje u korupciju je pitanje opstanka f) g)

poduzeća se upliću u korupciju zbog pohlepe ostalo.


63

2.1. a) Korupcija je endemska Često izraženo mišljenje bilo je da je korupcija sustavna ili endemska, odnosno da je usaÐena u društvo i život, zbog čega ju je onda vrlo teško iskorijeniti. Ispitanici su opisali ovaj stav nekim od sljedećih izjava: „Sustavna je i ne može se promijeniti.“ „To je postao novi način poslovanja, prožima sve. Suočeni ste s izborom hoćete li joj se oduprijeti ili prilagoditi.“ „Upliću se zbog slabe etike; korupcija je endemska.“ „Ovdje je endemska zato što se godinama smatrala ‘normalnom’, pa većina ljudi to radi nesvjesno samo zato što se ‘stvari tako rade’.“ „Ljudi misle ‘svi drugi to rade pa moram i ja ako želim uspjeti’; imaju osjećaj da nemaju šanse ako i oni to ne naprave.“ „Ljudi prihvaćaju korupciju zato što su shvatili da je to nešto normalno, uobičajeno.“ „Naravno da trebate dati neku proviziju instituciji; normalno je da ako želite dobiti natječaj morate platiti nešto. Ako želite nešto obaviti, normalno je da morate platiti.“ „Nemojmo se zavaravati, otkad postoji naša država postoji i korupcija. Postoji i postojat će.“ „Potpuno je ukorijenjena. Trebate veze da vidite liječnika, čak i svećenika. To je potpuno ukorijenjeno u našoj kulturi. Čak je i učitelj u osnovnoj školi kad vas ocjenjuje selektivan; to je u našoj kulturi i ne bismo smjeli misliti da to možemo samo tako iskorijeniti. Za to treba vremena, ali mislim da to u ovoj regiji ne bismo mogli iskorijeniti sljedećih 1000 godina.“ „Korupcija je sustavna, usaÐena; ne možete ništa napraviti bez korupcije.“ Stav da je korupcija endemska najuže je povezan sa stavom da je podmićivanje ukorijenjeno u kulturi. Osobit izazov za politiku ili djelovanje koji se odnosi na ovaj stav je snažno uvjerenje da se takvo stanje stvari ne može promijeniti, da se ništa ne može napraviti da se zapravo promijene stvari. Istovremeno, raširenost ovog stava ukazuje gdje bi vjerojatno trebali početi napori – kod mijenjanja uvjerenja da su stvari nepromjenjive. 2.1. b) Korupcija proizlazi iz siromaštva Bilo je dosta ispitanika koji su bili skloni tražiti korijene korupcije u siromaštvu, upućujući time na argument da bi sam gospodarski razvoj pomogao smanjiti korucpiju. Neke od najuobičajenijih izjava u tom smislu uključivale su sljedeće: „Kad bi ljudi imali pune džepove, ne bi bilo korupcije.“ „Normalno je da na Balkanu ima puno korupcije zato što smo siromašni.“ „Životni standard je nizak – korupcija proizlazi iz siromaštva.“


64

„Ljudi su na to prisiljeni zbog malih plaća.“ „Korupcija je raširenija u siromašnijim zemljama.“ Ovaj se stav lako može promatrati kao odrješenje od moralne krivnje iako to najčešće nije izravno vidljivo iz izjava ispitanika. Obično nije jasno kako siromaštvo stvara korupciju; logična je ideja da su joj ljudi (počinitelji) privučeni zbog nedostatka financijskih resursa. Taj stav ukazuje i da bi se korupcija mogla smanjiti sama od sebe u uvjetima gospodarskog rasta. Ovaj stav obuhvaća i implicitino uvjerenje da izravno djelovanje protiv korupcije ne bi puno promijenilo, budući da je ona proizvod siromaštva, te kao takvo upućuje na područje koje bi se moglo rješavati politikama. 2.1. c) Slabost institucija/vlade Jasno definirana skupina mišljenja povezuje korupciju prvenstveno sa slabošću vlade i institucija, lošom provedbom zakona i neučinkovitošću institucija, navodeći time na zaključak da je poboljšanje rada vlade način da se postigne napredak u rješavanju korupcije. To mišljenje najčešće ne povezuje neučinkovitost vlade s namjerom ili s hotimičnom zloupotrebom moći. Izražena mišljenja tražila su razloge za korupciju u nekima od sljedećih: „Korupcija postoji zato što se zakoni ne provode na odgovarajući način.“ „... zato što vlada nema potpuni autoritet.“ „U državi sa snažnom vladom i poslovna zajednica će biti snažna i bit će manje korupcije.“ „Imamo zakone, ali se oni ne provode kako treba.“ „Korupcija se javlja tamo gdje nema kontrole.“ „Razlozi su više u sustavu nego u kulturi ljudi ili etici; ako nema zakona i nema sankcija za kršenje zakona, onda… U Europi je sustav puno bolji pa zato ima i puno manje korupcije.“ „Naravno, korupcija je dio života neke tvrtke, dio posla; to je tako zato što nema zakona i zato postoji nepoštena tržišna utakmica.“ „IzmeÐu samih poduzeća nema puno korupcije. Što se tiče javnog sektora, situacija je zabrinjavajuća; razlog je taj da ne postoji institucija u kojoj možete uložiti žalbu. Imate situaciju kada kamion doÐe na granicu i nije mu dopušteno ući u zemlju. Morate ponuditi mito ako želite da vam dopuste ulaz, zato što su kašnjenja vrlo skupa. Znamo da službenici to rade namjerno, ali poduzeća se tome moraju pokoriti zato što nisu zaštićena; nemaju se kome žaliti – sudovi ne funkcioniraju.“ Stav da je korupcija rezultat neprimjerene vladavine prava bio je učestaliji i preklapao se s drugim mišljenjima da je korupcija endemska, povezana sa siromaštvom ili rezultat kulture: zapravo, poboljšanje vladavine prava bilo je ponuÐeno i kao rješenje za druge uzroke. Upitani što bi trebalo napraviti za borbu protiv korupcije (vidi odjeljak 2.3


65

u nastavku), mnogi od ispitanika davali su odgovore koji su išli u smjeru poboljšanja vladavine prava u smislu da se može uočiti dosljednost u ukazivanju na slabu vladavinu prava kao vrlo važan čimbenik i sugeriranju da bi njena poboljšana učinkovitost bila instrument u borbi protiv korucpije. 2.1. d) Korupcija je ukorijenjena u kulturi Uobičajeni je stav da je korupcija ukorijenjena u kulturi. Taj je stav blizak stavu da je korupcija endemska, ali je specifičniji u smislu da identificira kulturološke značajke i vrste ponašanja kao temeljne uzroke korumpiranog ponašanja: „Korupcija postoji zbog kulture, mentaliteta.“ „Ona proizlazi iz ljudi i njihovog obrazovanja.“ „Mislim da je korupcija dio naše kulture ili nedostatka kulture.“ „U ovoj su zemlji korupcija i nekompetentost veliki problem. Ne bih to zapravo nazvao nekompetentnošću već stanjem duha.“ „Korupcija se odavno ukorijenila u našoj kulturi, a sada da bismo to promijenili trebamo promijeniti čitav mentalni sklop i moralne vrijednosti.“ „Mislim da počinje u školi; znate ono kad kažu da je OK malo prepisivati na ispitima… I to je nešto što oni koji su lukavi čine; to ima pozitivan predznak i promatra se blagonaklono.“ Slično prethodnom odjeljku o slaboj vladavini prava, upitani što bi trebalo učiniti za borbu protiv korupcije odgovori mnogih od ispitanika upućivali su na promjenu kulture, kao što su obrazovne kampanje i kampanje za podizanje svijesti, i u tom smislu može se uočiti dosljednost izmeÐu prepoznavanja temeljnih uzroka i predloženih intervencija. 2.1. e) Korupcija je prisilna; to je pitanje opstanka Mišljenje da su poduzeća prisiljena uplesti se u korupciju ako žele opstati bilo je najčešće navoÐeno u usporedbi sa svim ostalim mišljenjima. To mišljenje oslobaÐa poduzetnike od moralne krivice i neizravno upućuje na namjernu zloupotrebu moći vlade kao ključni razlog za korupciju. Neka od najzanimljivijih mišljenja navode da: „Nije moguće raditi 100% po zakonu; imam vlastitu firmu i pokušavam poštivati pravila, ali mogu vam reći da ne možete opstati ako ponekad ne izokrenete pravila.“ „Poduzeća nisu korumpirana ali su upletena u korupciju zbog politike. Poduzeća nemaju interesa za korupciju; ne žele platiti novac.“ „Kada se ljudi upletu u korupciju, čine to iz nužde.“ „Poduzeća se upliću u korupciju da bi preživjela.“


66

„Poduzeća se upliću u korupciju zato što nemaju alternative; nemaju drugog izbora. Birokracija će puno puta vratiti vaše dokumente; možete provesti mjesece čekajući neku dozvolu, dok vam više i ne bude potrebna.“ „Ekonomski interes prisiljava vas na korupciju; pravda je u našoj državi na nuli. Bez obzira na to koliko želite raditi prema pravilima, okruženi ste ljudima i institucijama koje vas prisiljavaju da platite.“ „Poduzeća se upliću u korupciju zato što ih vlada na to prisiljava. Korupcija je prisilna; ako je ne prihvatite, ne možete opstati.“ „Čak i ljudi koji žele pošteno raditi uviÐaju da ne mogu.“ „Ljudi se bore za opstanak i rade što moraju. Nitko nema vremena baviti se drugim stvarima.“ „Poznajem ljude koji su morali dati novac; to treba biti jasno. Poslovanje je jako teško i zato su rukovoditelji, da bi održali svoja poduzeća, da bi opstali, prisiljeni raditi na taj način.“ „Poduzeća se upliću u korupciju iz nužde, zbog potrebe da se nešto obavi ili da se obavi brzo. To je zbog teških procedura.“ „Poduzeća su prisiljena uplesti se u korupciju, na to ih prisiljavaju javne institucije.“ „Zašto? Zato što nemate izbora.“ „Upliću se zato što moraju opstati; nemaju drugog načina. Nemaju nikakvu potporu vlade. Ne možete obaviti posao ako nekoga ne podmitite.“ „... da bi opstali i nastavili poslovati; to je jednostavno tako.“ „Obično se upletu zato što su prisiljeni na to, da bi obavili neki posao s vladom.“ Intenzitet ovog stava, vidljiv iz učestalosti kojom se pojavljuje u odgovorima ispitanika, snažna je naznaka stava poduzetnika o neizbježnosti korupcije. Pored toga, znakovit je za odreÐeni mentalni sklop kod poslovnih ljudi. To se najjasnije vidi iz odgovora ispitanika na pitanje (vidi odjeljak 3.1 u nastavku): „Koji je najbolji postupak kada ste suočeni s dilemom platiti ili ne platiti?“ Gotovo bez iznimke rukovoditelji se slažu da je bolje platiti i ići dalje. 2.1. f) Korupcija proizlazi iz pohlepe Još jedan stav, koji je izravno suprotan stavu o korupciji kao načinu opstanka, vidi podmićivanje kao rezultat čistog poriva za dobiti ili jednostavno pohlepe. Taj stav prebacuje teret moralne krivice na same poduzetnike, te navodi na zaključak da su (često) poduzeća ta koja iniciraju korupciju: „Poduzeća se upliću u korupciju zato što je to alat za ostvarivanje dobiti. Ako ne platite, stvari neće biti obavljene; svi rade svoj posao.“ „Zašto ne možete biti pošteni? To je genom tranzicijskih društava; koristi se da bi se stekla nekakva prednost.“


67

„Lak novac je definitivno snažna motivacija. Ogromna birokracija isto baš ne pomaže.“ „Kada se odreÐeni ljudi upletu u korupciju, mislim da je to zbog dodatne zarade.“ „Poduzeća se upliću zato što privatni sektor ne želi raditi transparentno.“ „Poduzeća se upliću u korupciju da bi ostvarila brzu dobit.“ „Upliću se da bi ostvarila dobit ili izbjegla plaćanje poreza.“ Ovo mišljenje naglašava polarizaciju u stavovima o korupciji u poslovnoj zajednici. Dok prevladavajuće mišljenje prihvaća korupciju kao neizbježnu i način preživljavanja, uklanjajući time krivicu sa samih poduzetnika, ovaj manjinski stav tvrdi da su sami poslovni ljudi ti koji su pohlepni. To je relevantan materijal za razmišljanje osobito u osmišljavanju kampanja za podizanje svijesti koje bi trebale biti usmjerene na različite oblike ponašanja u poslovnoj zajednici. 2.1. g) Ostalo Pored već predstavljenih glavnih mišljenja o razlozima korupcije neki stavovi, iako manje zastupljeni, takoÐer zaslužuju pozornost. Jedan takav stav traži razloge korupcije u snažnoj vladinoj prisutnosti u gospodarstvu (i time čini se navodi na zaključak da povezanost s vladom znači sklonost korupciji): „Korupcija se pojavljuje tamo gdje je vlada veliki investitor.“ „Vlada u Hrvatskoj ima utjecaja na cijeli privatni sektor u državi; 60-70% svih transakcija na neki je način povezano s vladom.“ Nema sumnje da se ovaj stav zasniva na temeljitom poznavanju ekonomske teorije i stvarnosti. Kada je pitanje bilo drugačije postavljeno (vidi odjeljak 2.2 u nastavku) da bi se pitalo tko se najviše upliće u korupciju, većina je ispitanika spremno uprla prstom na poslove javne nabave, odnosno na poslovne transakcije koje uključuju vladu. U tom smislu mogući smjer intervencije nije smanjiti vladinu prisutnost u gospodarstvu – to bi bilo sustavno pitanje koje premašuje zadatak ovog upita – već osigurati bolju kontrolu nad radom vlade kao aktera na tržištu.

2.2. Tko je najviše upleten u korupciju? Pitanje „tko se najviše upliće u korupciju?“, pri čemu „tko“ znači „koja vrsta poduzeća“ ili „koji sektori“, izazvalo je vrlo dosljedne i usko specifične odgovore. To je donekle bilo očekivano budući da se potencijalna lista krivaca može u odreÐenoj mjeri smatrati opće poznatom. Pa ipak, relevantno je opažanje intenzitet ovog konsenzusa u poslovnoj zajednici. Mišljenja o tome tko je najkorumpiraniji mogu se staviti u tri glavne skupine, koje su osim toga i blisko meÐusobno povezane. Možemo dodati i četvrtu skupinu koja obuhvaća manje zastupljene stavove. Glavni su stavovi sljedeći: a) velika poduzeća ili poduzeća u područjima gdje ima puno novca najviše su upletena u korupciju


68

b) poduzeća koja posluju s vladom i javnom nabavom c) graÐevinska poduzeća d) ostali. 2.2. a) Veliki novac – velika korupcija Iako su neki ispitanici bili skloni tvrditi da i mala poduzeća jesu/mogu biti korumpirana, većina ispitanika navela je da je korupcija tipičnija za velika poduzeća ili poduzeća koja rade na velikim poslovima: „Mislim da je uglavnom riječ o poduzećima koja su uključena u velike poslove.“ „Gdje ima više novca, ima i više korupcije.“ „Velika poduzeća koja se uključuju u natječaje najviše su u dodiru s korupcijom.“ „Velika su poduzeća više upletena u korupciju od malih. Ona poduzeća koja rade s vladom prirodno su više upletena.“ „Vidimo iz vijesti da velika poduzeća imaju crne fondove koje koriste za podmazivanje. Mala poduzeća definitivno to ne mogu napraviti, nemaju takve resurse.“ „Mi se bavimo uslužnim djelatnostima i mislim da je ovdje puno manje korupcije; novca je puno manje u usporedbi s velikim poslovima javne nabave.“ „Mislim da je uglavnom riječ o poduzećima koja su uključena u velike poslove.“ „Obično te stvari rade velika poduzeća; mala poduzeća nisu u poziciji da to naprave.“ „Velika poduzeća su više upletena; mislim da mala poduzeća nisu upletena.“ „Gdje je veliki novac, tamo je i korupcija. To nije nužno povezano s odreÐenim sektorom.“ „Gdje ima više novca ima i više korupcije, kao na primjer u graÐevinarstvu, održavanju cesta, općinskim zemljištima, itd.“ Nedvosmisleno i opetovano ispitanici su naveli da su velika poduzeća, uključena u velike poslove s vladom, ujedno u najkorumpiranija. 2.2. b) Javna nabava/ rad s vladom Još jedan od dominantih odgovora na pitanje „tko“ bio je da se radi prvenstveno o poduzećima koja imaju poslove s vladom. Odgovor je bio jasan, specifičan i učestao u svim anketiranim državama: „Poduzeća koja rade izravno s vladom, na primjer poduzeća koja grade ceste.“


69

„Ne samo velika poduzeća, mala poduzeća su takoÐer upletena u korupciju, ako su povezana s vladom.“ „Velika su poduzeća prirodno upletena, zato što rade s velikim natječajima.“ „Korupcija je raširena. Najviše je povezana s natječajima, s radom s vladom.“ „Korupcija je najprisutnija u onim sektorima koji su povezani s vladom i osobito [u onima] koji rade s javnim natječajima.“ „Mislim da se najopasniji oblici korupcije odvijaju u javnoj nabavi, izmeÐu vlasti i poduzeća koja preko noći postanu ogromna, upravo zbog korupcije.“ „Mislim da najviše korupcije ima tamo gdje je upleten javni sektor. Zašto bi privatna poduzeća platila više nego što trebaju? Mislim da 99% korupcije dolazi iz javnog sektora.“ „Najkorumpiranija poduzeća su ona koja rade s vladom. Mogu biti u različitim sektorima, dokle god nude proizvode ili usluge koje trebaju vlada i javne institucije.“ „Mislim da je najviše povezano s natječajima.“ „Najviše uključuje poduzeća koja rade s vladom i vladinim natječajima; poduzeća koja rade na infrastrukturi, cestama – sva poduzeća koja rade s vladom, bez sumnje.“ „Obično je riječ o onim poduzećima koja su povezana s javnim sektorom.“ „Mislim da su sva poduzeća koja rade s vladom korumpirana: prijevozna poduzeća, graÐevinska, a i poduzeća koja uvoze hranu mislim da su jako upletena.“ „Bez uplitanja vlade ne može biti korupcije.“ Specifičnost i intenzitet stavova snažni su pokazatelji razine svijesti u poslovnoj zajednici oko uočenih žarišnih točaka korupcije. Veliki dio toga može se uzeti kao nešto opće poznato; meÐutim, uvidi su svejedno korisni zato što doista izoštravaju fokus. Na primjer, drugi oblici koji su možda manjeg opsega, ali još uvijek predstavljaju običnu korupciju, kao što je pomićivanje službenika, kontrolora, itd. potpuno su bili izuzeti iz stavova ispitanika. 2.2. c) GraÐevinarstvo Naposljetku, ključna riječ koja se definitivno pojavila u odgovorima na pitanje „tko se upliće“ bila je – graÐevinarstvo. GraÐevinski sektor bio je najčešće spominjani krivac koji je činio veliki dio svih odgovora. Odgovor je ponekad bio izravno dobiven traženjem od ispitanika da imenuju sektor za koji su smatrali da je uključen u korupciju, ali u mnogim slučajevima nije bio tražen i ispitanici su ga sami ponudili. Intenzitet ovog stava, vidljv iz učestalosti odgovora


70

ispitanika, u svim zemljama važno je opažanje. U svrhu kratkoće, navest ćemo samo mali broj odgovora: „Mislim da u nekim sektorima može biti više korupcije, kao na primjer u graÐevinarstvu.“ „... uglavnom graÐevinska poduzeća. Ne mislim da bi se mala poduzeća mogla uplesti u korupciju.“ „Čujem da su poduzeća, na primjer ona koja grade ceste, najviše upletena u korupciju.“ „Mislim da je većina korupcije povezana s natječajima i mislim da se najčešće može naći u graÐevinarstvu.“ „Mislim da je raširena – najviše u natječajima i graÐevinarstvu.“ „Najviše je prisutna u javnim radovima, radovima na infrastrukturi.“ „Najprisutnija je u natječajima. Uvijek je riječ o istim poduzećima; najčešće se može naći u graÐevinarstvu, izgradnji cesta.“ „Najprisutnija je u natječajima. Može se vidjeti iz najtečaja u graÐevinarstvu; većinu njih dobije jedno ili dva omiljena poduzeća.“ „Definitivno je vrlo prisutna u graÐevinarstvu, definitivno. Uvijek postoji problem oko tih natječaja; mnogi kvalitetni graÐevinari ne mogu dobiti posao zbog obiteljskih veza ili političkih dogovora.“ „Mislim da ne ovisi o sektoru. Kod graÐevinarstva je specifično to da se puno toga gradilo u proteklom razdoblju. U budućnosti će biti nešto drugo; to ovisi o ekonomskim trendovima.“ „Ako je riječ o graÐevinskoj tvrtki, neće to biti neka mala tvrtka koja gradi kuće, već velika koja gradi ceste, velike zgrade.“ Odgovori daju snažnu sliku gdje poslovna zajednica u regiji misli da leži centar korupcije. Odgovori nude i odreÐena dodatna razmatranja, na primjer zašto graÐevinarstvo ili koji tipovi poduzeća u sektoru, ali odgovor je svejedno specifičan i vrlo relevantan. 2.2. d) Ostali Pored tri glavne skupine stavova o tome tko je najuključeniji u korupciju, postoji i četvrta u koju možemo staviti manjiske stavove. Ti stavovi mogu poslužiti kao naznake ostalih sektora ili vrsta poduzeća, pored onih glavnih o kojima je već bilo govora, za koje se smatra da su najuključeniji u korupcijske prakse: „Mislim da su benzinske postaje i carina najuključeniji.“ „Postoji korupcija i u carini.“ „... u farmaceutskoj industriji...“ „Najkorumpiranija su poduzeća koja rade s farmaceutskim proizvodima.“ „Mislim da je riječ uglavnom o poduzećima koja rade s duhanom na Kosovu.“


71

„Mislim da je riječ uglavnom o poduzećima koja uvoze robu u zemlju; mislim da su ona pod najvećim pritiskom da nude mito.“ „... u naftnoj, energetskoj, duhanskoj, graÐevinskoj, alkoholnoj industriji…“ „...farmaceutska industrija...“

2.3. Kako se boriti protiv korupcije? Posljednje pitanje ispitanicima bilo je kako bi se trebalo boriti protiv korupcije i tko bi trebao povesti tu borbu. Odgovori ispitanika bili su grupirani u nekoliko skupina ovisno o tome što su poduzetnici naglasili, odnosno što su smatrali primarnim ili kritičnim čimbenicima u djelovanju protiv podmićivanja i drugih oblika korupcije. Skupine stavova su sljedeće: a) vlada ili političko vodstvo trebali bi imati vodeću ulogu b) učinkovita provedba zakona je kritični čimbenik c) pravosuÐe bi trebalo biti predvodnik d) svi bi trebali biti uključeni i napraviti svoj dio e) djelovanje bi trebalo početi s obrazovanjem, kulturom, podizanjem svijesti f)

smanjivanje birokracije je kritična komponenta.

Iz tih skupina stavova, dva prevladavajuća su: a) da bi vlada ili političko vodstvo trebali imati ključnu ulogu i b) da je učinkovita provedba zakona kritični čimbenik. Ispitanici koji su stavili naglasak na vladu i političko vodstvo naveli su neke od sljedećih argumenata: „Borba protiv korupcije trebala bi započeti od vlade i ljudi na vlasti; to je razina na kojoj treba početi.“ „Motivirano političko vodstvo bi pomoglo.“ „Morate početi od glavnoga u vladi.“ „Politika i vlada bi se trebali više uključiti.“ „Prvenstveno je na vladi da se bori protiv nje; kada politika doÐe do razine EU, isto će se dogoditi i s korupcijom.“ „Jedina koja može nešto oko toga napraviti je vlada; pojedinci se samo mogu pokušati držati dalje od nje ako je moguće.“


72

„Vlada je u prvom redu ta koja bi trebala nešto učiniti oko korupcije. Poslovni su ljudi samo žrtve, ne možete očekivati da žrtva nešto napravi oko toga. Prilagodit će se novim uvjetima kako su se prilagodili i postojećima.“ „Ako počnete od vrha, to će ići prema dolje i nećete imati ni sitnu korupciju; ali to se neće dogoditi ako se korupcija na vrhu tolerira.“ „Vlada treba preuzeti vodstvo. Mala su poduzeća bespomoćna oko toga; samo vlada i možda jako veliki igrači mogu učiniti nešto oko toga.“ Pored gore navedenih mišljenja koja naglašavaju potrebu za institucionalnim i političkim vodstvom, odgovori rukovoditelja takoÐer su definitivno naglašavali potrebu za učinkovitom pravnom državom: „Pravila treba provoditi. Poduzeća koja prodaju proizvode trebaju izdavati fiskalne potvrde. O radu kontrolnih tijela ne treba raspravljati.“ „Da bi se iskorijenila korupcija trebamo dobro zakonodavstvo koje će se provoditi.“ „Učinkovito provoÐenje zakona može smanjiti korupciju.“ „Zakone treba provoditi.“ „Mislim da bi veća i stroža kontrola mogla pomoći u smanjivanju korupcije.“ „Da bi se smanjila korupcija trebamo uspostaviti mehanizme. Poslovni ljudi ne mogu tu puno učiniti; ako žele dio tržišta, moraju igrati po pravilima, kakva god da ta pravila jesu.“ „Transparentnost je ključni čimbenik. Naročito javna nabava mora biti transparentna, registrirana, dokumentirana; ako nešto poÐe po krivu, trebala bi postojati neovisna kontrola.“ „Jedini je način da se zakoni rigorozno provode; ne mislim da će kampanje i razgovori pomoći.“ „Potrebni su jednostavniji zakoni i učinkovitiji i jednostavni administrativni postupci.“

Jedna skupina stavova osobito je naglašavala ključnu ulogu pravosuÐa u borbi protiv korupcije: „Mislim da bi s unapreÐenjem pravosuÐa moglo biti manje korupcije.“ „Prvenstveno to ovisi o pravosuÐu; oni to moraju rješavati.“ „Sudovi moraju reagirati i sankcionirati je tako da ljudi shvate da je korupcija loša.“ „PravosuÐe bi trebalo igrati glavnu ulogu, a vlada bi sve trebala učiniti transparentnijim.“ „Glavno je pravosuÐe; bez učinkovitog pravosuÐa ne možemo govoriti o borbi protiv korupcije.“ „Trebamo poseban sud koji ekspeditivno može staviti ljude iza rešetaka.“


73

„Korumpirane treba uhititi i otpustiti. Ovdje ih se samo malo javno osramoti i nakon nekoliko dana vraćaju se na posao. Treba zaplijeniti i njihovu imovinu, a to ovdje ne funkcionira.“ „Da bismo se borili protiv korupcije, trebali bismo uvoziti suce, na primjer iz Ujedinjene Kraljevine.“

Nadalje, manjinski je stav kao prioritet naveo reformu javne uprave i osobito smanjenje birokracije: „Trebamo više transparentnosti, manje birokracije; korupcija dolazi iz ogromne birokracije.“ „Birokraciju treba smanjiti; ponekad kad su nam svi papiri u redu carinici nas gledaju ljutito.“

Druga skupina odgovora tvrdila je da je borba protiv korupcije zajednička i dijeljena odgovornost: „Mislim da nitko ne bi smio osloboÐen dužnosti borbe protiv korupcije, da bi svi trebali biti uključeni: pojedinci, političke stranke, NVO-i, privatni sektor.“ „Svi bi trebali biti uključeni: vlada, poduzeća, pojedinci. Transparentnost može pomoći i mislim da se zapravo radi o podizanju svijesti.“ „Mislim da moramo početi od sebe i prvo iskorijeniti korupciju iz naših glava.“

Napokon, postoje stavovi koji naglašavaju ulogu rada na obrazovanju i podizanju svijesti, te transformaciji kulture: „Trebalo bi početi u osnovnoj školi - djecu treba obrazovati protiv toga, a zatim kroz srednje škole i sveučilišta.“ „I škole bi trebale biti uključene u podučavanje o tome što ne valja.“ „Nadam se da bi mlaÐe generacije mogle napraviti promjene, naročito podići svijest ljudi; mislim da bi ljudi trebali reći ne korupciji.“ „Trebamo i obrazovanje i kampanje.“ „Stavovi ljudi moraju se promijeniti, to je ključno pitanje.“ Stavovi o tome kako i tko bi se trebao boriti protiv korupcije predstavljaju relevantne uvide u predodžbe poduzetnika o tom problemu i pružaju važne smjernice za djelovanje u smislu politike. Općenito ti stavovi predstavljaju nešto opće poznato, ali njihov intenzitet je naznaka onoga što poslovni ljudi smatraju kritičnim područjima kojima se treba pozabaviti. U kombinaciji s prethodnim stavovima o drugim povezanim aspektima korupcije mogu poslužiti kao smjernice za osmišljavanje učinkovitog djelovanja.


74

3. Korupcija: alat ili prepreka za poslovanje? Najviše zabrinjavaju odgovori na pitanja o tome bi li rukovoditelji platili mito da se to od njih traži. Gotovo jednoglasno odgovori su pokazali da poduzeća ne vide alternativu plaćanju mita, da ne vjeruju da je suradnja s vladom (javnom nabavom) moguća bez mita i da bi suočeni s takvom situacijom „platili i išli dalje“. Značajno je napomenuti da se ispitanici vide kao žrtve takvih procesa i da očekuju od vlade da osigura sigurno okružje za poslovanje. To je dosljedno s odgovorima na prethodna pitanja i s istraživanjem indeksa percepcije. Suočeni s korupcijom rukovoditelji imaju niz drugih parametara koje moraju uzeti u obzir u svojoj odluci: opstanak ili održivost ili rast njihovih poduzeća, dobrobit zaposlenika i dioničara, novčani tok i najbrži i najučinkovitiji način da se ispune fiskalni ciljevi i tržišna potražnja, prijetnju (poštene ili nepoštene) tržišne utakmice, faktore kvarenja i tzv. prozor prilike, fiskalnu sigurnost obitelji i voljenih osoba itd. S obzirom na te promjenjive varijable, njihov kratkoročan pragmatizam ne iznenaÐuje. Ponešto zabrinjavajući bio je i odgovor na pitanje o tome može li mala razina korupcije biti dobra. Ispitanici koji su vjerovali da odreÐena razina korupcije može biti dobra navode potrebu za ekspeditivnim procesom i smatraju „poklone“ ili znakove pažnje uobičajenima ili nagradom za uslugu. Drugi su ispitanici izjavili da poduzeće može imati koristi od korupcije, ali da ona prerasta u naviku i da može postati opasna. Oni koji se nisu složili oko koristi od čak i male razine korupcije čvršći su u svom uvjerenju da se korupcija ni pod kojim okolnostima ne može smatrati dobrom, te da škodi tržišnoj utakmici, kvaliteti rada i gospodarskom razvoju. Zaključak je da nema dileme u velikom dijelu poslovne zajednice o osuÐivanju korupcije. Iako se svi slažu da je raširena i svi se bez iznimke slažu da je bolje platiti i ići dalje, većina se poduzetnika takoÐer slaže da u konačnici ona ni pod kojim okolnostima ne može biti dobra. To je važan uvid u složenost stavova poslovne zajednice prema korumpiranom ponašanju.

3.1. Platiti ili ne platiti? Ispitanici su dali gotovo jedinstveni odgovor na otvoreno pitanje kako reagirati kada su suočeni s izborom izmeÐu platiti i ne platiti mito. Velika većina ispitanika, gotovo bez iznimke, navela je da je pod sadašnjim okolnostima bolje platiti. To je snažan podsjetnik na poslovnu stvarnost; njime se nameće pitanje: dok se okolnosti ne promijene, kako se od poduzeća može očekivati da odbiju biti uključena u korupciju? Iako su poduzetnici suglasni u osuÐivanju korupcije u načelu, kada su suočeni s njome u stvarnosti i moraju odvagati svoj odgovor s obzirom na druge interese, gotovo se jednoglasno slažu da je bolje platiti i ići dalje: „Teško je odbiti platiti ako morate; nitko ne želi uništiti svoje poduzeće samo zato što je jednom odbio platiti.“ „Šteta je još veća kada ne platite i ne obavite što trebate.“ „Bolje je platiti i obaviti posao i zadržati svoje poduzeće i posao svojih zaposlenika.“ „U našem slučaju tražili su puno novca i nismo mogli platiti, inače bismo mogli dobiti natječaj. Prije nekoliko godina


75

dobili smo natječaj a da nismo platili nikome ništa, a zatim je natječaj poništen. Vjerojatno nisu mogli dopustiti da ga dobije netko nekorumpiran.“ „Nije moguće dobiti natječaj ako ne platite mito.“ „Ako ne platite, mislim da nikada nećete obaviti posao.“ „Svi pokušavaju riješiti svoje probleme, zato je najbolje platiti i krenuti dalje.” „Mislim da je bolje platiti i ići dalje; naš cilj u poslovanju je obaviti posao.“ „Bolje je platiti i obaviti posao.“ „Morao sam davati mito u prošlosti, a to i danas moram. U nekim situacijama, kao kad se radi o dobivanju natječaja, jednostavno morate platiti.“ Ovi uvidi, kako je već spomenuto u tekstu, trebali bi se promatrati kao vrlo relevantne naznake za informiranje i voÐenje politike. Stvar je u tome, kako je jedan ispitanik i izravno rekao, da „ne možemo očekivati od žrtve“ da preuzme vodstvo u borbi protiv korupcije. Drugim riječima, svaka bi intervencija trebala razmotriti je li realno ili praktično očekivanje da će poduzeće biti u poziciji suprotstaviti se korupciji. Kako gore citirani odgovori vrlo jasno pokazuju, kada su suočeni s tom dilemom poduzetnici obično imaju druge velike interese na kocki, koji su često prevažni da bili žrtovovani.

4. Može li korupcija biti dobra? Upitani može li neka mala razina korupcije biti dobra, poduzetnici su uglavnom skloni reći ‘ne’. Većina se slaže da je čak i sitna korupcija loša i da se nikakva korupcija ne može smatrati dobrom ni pod kojim okolnostima. Postoji manjinsko mišljenje da odreÐeni stupanj korupcije može biti koristan, ali uz rezervu da se to odnosi samo na male razine, na mikro razini i sl. Općenito gledajući, većina vidi korupciju kao negativnu pojavu. Manja manjina priznaje odreÐene pozitivne aspekte korupcije, ali oni su uvijek vrlo ograničeni. Manjiski stavovi o korupciji kao eventualno dobroj navode sljedeće: „Moglo bi biti da odreÐeni stupanj korupcije pomaže poslovanju. Ipak mislim da je korupcija i potrebna i štetna. Potrebna je zato što je na taj način cijeli svijet postigao razvoj, kroz korupciju (smijeh)…“ „Korupcija je štetna, ali ne nužno, a može biti i korisna, gdje ima korupcije ima i razvoja zato što bogati mogu ulagati svoj novac. Bez nje ne bi bilo ulaganja.“ „Mislim da je tzv. podmazivanje rašireno. Ne vidim ništa loše u malom poklonu u znak pažnje nakon što je posao obavljen, ali to ne smije biti gotovina ili išta vrijedno. Mislim da granica postoji. Postoji razlika izmeÐu kutije čokolade i novca. Mislim da borba protiv korupcije ne bi trebala ići toliko daleko da se svi boje bilo kakvog poklona ili usluge.“


76

„Mali pokloni su uobičajeni. Mislim da je lako razlikovati izmeÐu malih poklona i korupcije.“ „OdreÐena mala razina može biti korisna; stvari se tako brže obavljaju.“ „Za malo individualno poduzeće može biti dobra; da bi se pozicioniralo na tržištu mora plaćati mito. Poduzeća mogu naravno imati koristi od korupcije, ali to prerasta u naviku i onda ćete uvijek pokušavati poslovati na taj način.“

Ponavljamo, ovi stavovi koji su se slagali da neki aspekti korupcije mogu biti korisni predstavljali su manjinu u odnosu na prevladavajući stav da se ni pod kojim okolnostima korupcija ne može smatrati ničim drugim nego lošim. Zbog kratkoće i da izbjegnemo ponavljanja odabrali smo samo nekoliko odgovora koji odražavaju ovaj stav: „Mislim da korupcija nije dobra za posao; ona iskrivljava sve. Netko tko nije trebao pobijediti pobijedi, a posao se ne daje najboljem.“ „Ja sam apsolutno protiv korupcije, velike ili male.“ „Mislim da se naša država ne može razvijati kršenjem zakona.“ „Ne odobravam čak ni sitnu korupciju.“ „Mislim da mala razina korupcije nije dobra zato što se na taj način poduzeća ne mogu razvijati.“ „Korupcija je štetna; to je bolest.“ „Korupcija je loša, vrlo loša, zato što uništava tržišno natjecanje.“ „Korupcija ne može biti dobra ni u kojem smislu.“ „Korupcija ne može biti dobra ni pod kojim uvjetima.“ „Korupcija stvara nepravednu tržišnu utakmicu. Mislim da je svaki oblik korupcije loš za gospodarski rast.“ „Nikada nisam čuo da korupcija može biti dobra. Korupcija je općenito loša zato što dobri projekti zbog nje nemaju šanse. Da bismo imali normalnu tržišnu utakmicu i dali dobrim proizvodima priliku, moramo imati jednake prilike.“ „Ona stvara prepreke za pravednu tržišnu utakmicu i mislim da nikakva razina korupcije ne može biti korisna.“ „Da je korupcija dobra, bila bi zakonita.“ „Kako korupcija može biti dobra ako se 30-40% dobiti odreÐenog poduzeća mora nekome platiti? Jasno je gdje će novac završiti. Kako takvo poduzeće može biti uspješno?“ Zaključak je da gotovo nema dileme u velikom dijelu poslovne zajednice o


77

osuÐivanju korupcije. Iako se svi slažu da je raširena i svi se bez iznimke slažu da je bolje platiti i ići dalje, većina se poduzetnika takoÐer slaže da ona ni pod kojim okolnostima ne može biti dobra. To je važan uvid u složenost stavova poslovne zajednice prema korumpiranom ponašanju.

Napomene o metodologiji Istraživanje je kombiniralo kvantitativnu i kvalitativnu komponentu. Kvantitativna komponenta sastojala se od telefonske ankete (zatvorenog upitnika) ukupno 1848 vlasnika poduzeća i članova višeg menadžmenta, te zasebno, 1340 mladih ljudi iz regije Zapadnog Balkana.

Anketa poslovnih rukovoditelja Uzorak poslovnih mendažera bio je strukturiran po poslovnim sektorima (korištenjem standardne meÐunarodne nomenklature), a broj poduzeća po sektoru i državi bio je odreÐen u razmjeru s brojem aktivnih poduzeća po sektoru u svakoj od država, tj. u razmjeru s veličinom odreÐenog sektora u svakoj od država (Tablica 1).

TABLICA 1: UZORAK TELEFONSKE ANKETE Sektor Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina (na veliko i na malo), popravak vozila, proizvodi za upotrebu u kućanstvu Veze i skladištenje Hoteli, restorani i barovi Financijske usluge Poslovanje nekretninama Ostale uslužne djelatnosti

REG 1848 246 198

HR 410 36 75

MKD 278 36 22

SRB 370 62 37

ALB 198 33 21

BiH 295 48 19

MNE 144 11 14

KOS 153 25 13

781 147 128 29 93 226

154 35 24 5 17 64

138 15 22 6 13 26

153 27 14 3 28 46

68 28 21 3 8 16

129 20 16 6 13 44

66 12 16 2 11 12

63 12 15 4 3 18


78

Zadržala se uravnotežena geografska distribucija ispitanika, uz odabir poduzeća iz različitih dijelova države te iz velikih gradova i manjih mjesta. Kada je riječ o godinama poslovanja, 55% anketiranih poduzeća poslovalo je više od 10 godina; 33,7% poslovalo je izmeÐu 3 i 10 godina, a 11,1% manje od 3 godine. Kada je riječ o veličini poduzeća mjerenoj brojem zaposlenika, 66,1% anketiranih poduzeća imalo je manje od 10 zaposlenika, 25% je imalo izmeÐu 11 i 50 zaposlenika; 6,9% je imalo izmeÐu 50 i 250 zaposlenika; a 1,4% je imalo više od 250 zaposlenika. Kada je riječ o spolu, 65,7% anketiranih rukovoditelja bili su muškarci, a 34,3% žene. Kada je riječ o dobi, 54% ispitanika bilo je mlaÐe od 40 godina, a 45,1% bilo je starije od 40. Telefonska anketa provedena je tijekom ožujka i travnja 2010.

Anketa za mlade Osim telefonske ankete za poslovne rukovoditelje, zasebno je provedena anketa meÐu 1340 mladih ljudi. Anketa mladih ljudi kombinirala je nekoliko tehnika anketiranja: pisane upitnike, internetske ankete, anketiranje licem u lice, kao i manju količinu anketiranja preko telefona. Korištenje kombinacije tehnika bilo je potrebno zbog različitih vrsta anketiranih (mladi ljudi obično bez redovnog uredskog telefonskog broja, pa je time teže doći do njih nasumično). Do mnogih od anketiranih došli smo preko njihovih sveučilišta, koja su nam pomogla u istraživačkim naporima. Uložen je trud da se osigura općenito ravnotežena geografska distribucija tako što smo se obratili anketiranima iz različitih dijelova (urbanih i ruralnih) uključenih zemalja. Regionalni uzorak (Tablica 2) kompiliran je sukladno udjelu mladih ljudi (do 30 godina starosti) u ukupnoj populaciji svake od sedam uključenih zemalja, te u ukupnom broju za regiju. Na uzorak je primijenjen mali ponder.

TABLICA 2: UZORAK ZA ANKETU MLADIH LJUDI ALB

BiH

HRV

KOS

MKD

MNE

SRB

REG

210

198

242

118

133

40

399

1340

Dubinski intervjui s vlasnicima i rukovoditeljima poduzeća Osim telefonskih intervjua, obavljen je niz od 133 dubinskih intervjua s vlasnicima i rukovoditeljma poduzeća u sedam zemalja koje su bile uključene u istraživanje. Sveobuhvatan popis svih ispitanika naveden je u Tablici 3 u nastavku. Intervjui su bili održani u razdoblju od veljače do lipnja 2010. S obzirom na osjetljivost teme, općenito je načelo da se izražena mišljenja ne pripisuju pojedinačnim sugovornicima. Odlučili smo se za takav pristup zbog velikog broja sugovornika koji su molili da ne budu citirani ili da ostanu anonimni.


79

TABLICA 3: POPIS INTERVJUA

Glavni rukovoditelj Glavni rukovoditelj

PODUZEĆE, GRAD DDB Albanija, Tirana Printec group, Tirana

3 Alba Paparisto

Rukovoditelj

KPMG, Tirana

Albanija

22.2.2010.

4 Alfred Kalo

Predsjednik

Ernika, Korca

Albanija

23.2.2010.

5 Ariana Berberi

Direktor

Albanija

23.2.2009.

Trgovina

NK

Albanija

24.2.2010.

Usluge

NK

Albanija

22.2.2010.

NN

6

Albanija

22.2.2009.

Trgovina

5

Albanija

22.2.2009.

Albanija Albanija Albanija

22.2.2010. 24.2.2010. 3.3.2010.

Proizvodnja hrane NN Proizvodnja Trgovina

Albanija

24.2.2010.

NN

Albanija

23.2.2010.

Proizvodnja

ISPITANIK 1 Adrian Garo 2 Adrian Shehu

6 Arjan Calliku 7 Erald Shvajapi Ermira Jahiqi 8 Lulaj 9 Fatmir Vogli 10 Arian Quato 11 Hasan Sokollari 12 Ilia Bano 13 Kujtim Koka 14 Proletar Hasani

FUNKCIJA

Artinel 95, Tirana Arjan Calliku, Direktor Durres Rukovoditelj Shvajapi, Tirana Ermira Jahiqi Voditelj prodaje Lulaj, Todi Anita Milk, Rukovoditelj Shodra Rukovoditelj Quato, Tirana Direktor Dante, Durres Direktor Ilia Bano, Tirana several Rukovoditelj enterprises, Tirana Pap Metal Rukovoditelj Impex, Durres

DRŽAVA

DATUM INTERVJUA

SEKTOR

Albanija

22.2.2009.

Marketing

Albanija

23.2.2010.

Poslovni konzalting Poslovni konzalting Proizvodnja hrane

Proizvodnja hrane Proizvodnja hrane

BR. ZAPOSLENIKA 11 15 45 11

11 NK 7 5 5 20

15 Shaniko Goxhaj

Rukovoditelj

Behari, Tirana

Albanija

23.2.2010.

16 Sokol Doci

Direktor

Doci, Durres

Albanija

2.3.2010.

17 Subi Cako

Direktor

Albanija

9.3.2010.

Trgovina

3

18 Vjollca Cubi

Predsjednik

Albanija

22.2.2009.

Umjetnost

4

19 Zamir Faja

Predsjednik

Albanija

3.3.2010.

Građevinarstvo

10

20 Andis Papa

Direktor

Albanija

3.3.2010.

IT

12

Kosovo

12.2.2010.

Turizam

20

15.2.2010. 15.2. 2010.

NN

5

Konzalting

3

Konzalting

2

Trgovina

3

1

Besnik Islami

2 Hazër Shehu 3 Blerim Morina 4 Yll Zagragja 5 Sokol Ismaili

Glavni rukovoditelj Direktor Rukovoditelj, partner

Subi Cako, Tirana Bar Gallery Art, Tirana ACC Xhomen, Durres Fastech, Tirana

Hotel Prishtina, Pristina NT “Kalavishi “ “Out Izvor”tek, Pristina “ Zagragja & Direktor Associates “, Pristina “Globex”, Vodeći partner Pristina

Kosovo Kosovo Kosovo

15.2. 2010. 15.2. 2010.

11 6


80

FUNKCIJA

PODUZEĆE, GRAD

DRŽAVA

6 Ardit Krasniqi

Direktor

NK

Kosovo

7 Astrit

Rukovoditelj

ISPITANIK

8 Afrim Berisha 9 10

Mehmet Bajramaj Sadik BYTYQI

Direktor Direktor Direktor

ELKOS Group, Peja “Bylmeti “, Kosovo N.P.T.Fabatex, Decan “Galaktika”, Prizren

Kosovo

Proizvodnja hrane

40

Kosovo

18.2. 2010.

Proizvodnja

3

Kosovo

18.2. 2010.

Proizvodnja

10

19.2. 2010.

Proizvodnja hrane Uslužne djelatnosti

Kosovo

Direktor

“Vedat Jashari”, Kosovo Pristina

13 Flamur Visoka

Direktor

Synergy Kosova Kosovo

14 Durim Hoxha

Direktor

15 Burim Piraj

Direktor

16 Mustafa Hoxha

Direktor

17 Abdyl Latif Ese

Direktor

18 Shkelzen Popaj

Direktor

20 Avdi Azemi 1 Gëzim Shaqiri 2

Arben Abdulrrahmani

Direktor Rukovoditelj Direktor

3 Agim Poshka

Direktor

4 Nexhat Aliu

Direktor

5 Perparim Berati

Direktor

Slavica Ilievska, Suzana 6-8 Ilievska, Sandra Stevanovic

Ksella International , Skopje Vezë Sharri, Tetovo “Shtepia –Art, Struga “NEPA PLAST”Tetovo IGNATIA, Gostivar

2

Trgovina

12 Vedat Jashari

19 Shpetim Alimusaj Direktor

Konzalting

BR. ZAPOSLENIKA

18.2. 2010.

Glavni rukovoditelj

“C E B D“, Pristina N.P.T. MEKA MISH, Plave “Eko” Rahovec “EuroFood”, Prizren Xeni Commerce, Gjakova Fabrika e Re e Brumeve, Peja Elan Petrol

SEKTOR

18.2. 2010.

11 Ender

“Oaza “

DATUM INTERVJUA 16.2. 2010.

Kosovo

Kosovo Kosovo Kosovo Kosovo Kosovo

19.2. 2010. 19.2. 2010. 20.2. 2010. 4.3. 2010. 9.3. 2010. 9.3. 2010. 9.3. 2010.

Kosovo

9.3. 2010.

Kosovo

5.2. 2010.

Makedonija 19.2. 2010. Makedonija Makedonija Makedonija Makedonija

2.3. 2010. 9.3. 2010. 8.3. 2010. 19.3. 2010.

Konzalting Poslovni konzalting Proizvodnja hrane Proizvodnja hrane Proizvodnja hrane Trgovina Proizvodnja hrane Naftna industrija GraÐevinarstvo

310

NK 3 NK 6 41 5 6 13 23 10 6

Proizvodnja hrane

30

Turizam

12

Proizvodnja

11

Turizam

14

Suvlasnice

Momenti, Skopje Makedonija 5.2. 2010.

Uslužne djelatnosti

9 Nikola Vranovik

Vlasnik, rukovoditelj

construction company, Negotino,

GraÐevinarstvo

NK

10 Goran Georgiev

Vlasnik, rukovoditelj

Trimaks, Skopje Makedonija 5.2. 2010.

Izdavaštvo

NK

Makedonija 5.2. 2010.

3


81 ISPITANIK

11 Bojan Perevski 12 Anonimous Nenad 13Fidanovski , 14 Nikola Javorac

FUNKCIJA Vlasnik, rukovoditelj Vlasnik Vlasnik i rukovoditelj/ partner

PODUZEĆE, GRAD ICT Creative, Skopje Kumanovo Global Net, Skopje

Mavrovo Referent za Inzinering, pravna pitanja Skopje Miroslav Kreativa Design, 16 Inženjer Grujovski Bitola Rafajlovski 17 Jasmina Rukovoditelj Konsalting, Skopje 18 Lazo Gligorovski Rukovoditelj Te-ki-la, Kicevo 19 Kiril Tasevski Rukovoditelj GMM, Skopje 20 Anonimous Rukovoditelj Eurisk, Skopje Marina & DiM Konsalting, 21 Rukovoditelj Daniela Skopje Eurobroker, 22 Anonimous Rukovoditelj Skopje Flamingo, 23 Anonimous Rukovoditelj Strumica 24 Anonimous Rukovoditelj Vila Silia, Skopje Houzmajstor, 25 Kate Rukovoditelj Skopje Katerina Sanedonia, 26 Vlasnik Velkovska Ohrid 15 Anonimous

1

Dzenan Dzipa (ANONIMOUS)

2 Haris Ćatić Tatjana Spasojević 4 Faruk Jaganjac 5 Mersudin Mujić 3

6 Elvedin Lović Dragan 7 Pandurević 8 Damir Dračić

DRŽAVA

DATUM INTERVJUA

SEKTOR

Makedonija 3.2. 2010.

IT

Makedonija 5.2. 2010.

NN

Makedonija

IT

Makedonija 31.5. 2010.

GraÐevinarstvo

Makedonija

Grafički dizajn

svibanj 2010.

BR. ZAPOSLENIKA 2 NK 5 NK 3

Makedonija svibanj 2010.

Pravni konzalting

NK

Makedonija svibanj 2010. Makedonija svibanj 2010. Makedonija 7.6. 2010.

NN Trgovina Konzalting

NK NK NK

Makedonija 1.6. 2010.

Konzalting

2

Makedonija 28.5.2010.

Financije

5

Makedonija 28.5. 2010.

Turizam

2

Makedonija 28.5. 2010.

Turizam

2

Makedonija svibanj 2010.

Services

23

Makedonija 28.5. 2010.

Turizam

1

BiH

2.2. 2010.

Proizvodnja

6

BiH

2.2. 2010.

Konzalting

10

Vlasnik, direktor Trios, Doboj

BiH

2.2. 2010.

Konzalting

5

Vlasnik Direktor

BiH BiH

3.2. 2010. 3.2. 2010.

Proizvodnja Proizvodnja

21 9

BiH

3.2. 2010.

Proizvodnja

23

BiH

3.2. 2010.

Proizvodnja

27

BiH

3.2. 2010.

IT

BiH

3.2. 2010.

Proizvodnja

BiH

3.2. 2010.

Prehrambene usluge

6

BiH

3.2. 2010.

GraÐevinarstvo

7

BiH

3.2. 2010.

Dizajn

5

BiH

4.2. 2010.

IT

6

Vlasnik, rukovoditelj Suvlasnik

Vlasnik Vlasnik Direktor

9 Zoran Topić

Direktor

10 Amel Čorda

Direktor

11 Josip Raić

Direktor

12 Edis Čauš

Direktor

Mehmed 13 Šaćirović

Direktor

FIP, Tuzla CEDES.ba, Sarajevo MET plast, Tuzla Almers, Živinice Lović&Co Lukavac MP Pandurević Modriča Int-Ware Prijedor Zavarivač Prijedor Pansion Aura Mostar Terra Kop Mostar Ce Inžinjering Zenica Extreme net Zenica

5 12


82

PODUZEĆE, GRAD PMG ViP Salih Durić Direktor Gradačac Band Grad, Mario Bandić Vlasnik Grude Koka, Mato Brkić Vlasnik Domaljevac Dragan Zovko Vlasnik, direktor OTIS o.r. Žepče Rolex-trade Mario Ðuzel Vlasnik Žepče Sanit Granit Sanel Grabovica Vlasnik Modriča ISPITANIK

14 15 16 17 18 19

FUNKCIJA

20 Željko Jovićević

Vlasnik, direktor Tesla Modriča

21 Sanel Nezirić

Vlasnik

22 Kemal Beganović Direktor 1 Ivan Matuna 2 Nika Rukavina 3 Sanjin Kindin 4 Bruno Birgmajer 5 Ivan Sarar 6

Lucija Bilandžić (group interview)

7

Ana Marković (group interview)

8

Katarina Magić Koščević

9 Krešimir Golubić 10 Sasa Stular 11 Mario Cerinski 12 Kristijan Prikratki Ivan Jenkač, 13 B.Sc. 14 Marin Šipek 15 Marko Horvat Ana Matić, B. Arts 17 Leo Šušnić Slobodan 18 Banašin 16

DRŽAVA

DATUM INTERVJUA

BiH

4.2. 2010.

Proizvodnja hrane

BiH

4.2. 2010.

GraÐevinarstvo

BiH

4.2. 2010.

BiH

5.2. 2010.

Proizvodnja hrane Proizvodnja

BiH

5.2. 2010.

Proizvodnja

6

BiH

5.2. 2010.

Proizvodnja

38

BiH

8.2. 2010.

Proizvodnja

35

8.2. 2010.

Pravo

4

9.2. 2010.

Trgovina

6

HR

25.2. 2010.

IT

1

HR

22.3. 2010.

Grafički dizajn

3

HR

22.3. 2010.

Grafički dizajn

2

HR

25.2. 2010.

IT

5

HR

22.3. 2010.

Studio za snimanje

8

HR

25.2. 2010.

GraÐevinarstvo

HR

25.2. 2010.

Turizam

HR

25.2. 2010.

GraÐevinarstvo

27

HR

25.2. 2010.

Trgovina

18

HR

25.2. 2010.

Proizvodnja

2

HR

19.3. 2010.

IT

4

HR

19.3. 2010.

IT

34

HR

19.3. 2010.

IT

4

HR

19.3. 2010.

HR

19.3. 2010.

HR

22.3. 2010.

Dizajn

HR

19.3. 2010.

Konzalting

HR

19.3. 2010.

Turizam

Advokatski ured BiH Sarajevo Ing Biro Zenica BiH

Vlasnik, direktor Matuna, Zagreb Studio Glazar, Suvlasnik Rijeka Studio Kindin, Vlasnik Rijeka Vlasnik, Visor, Zagreb rukovoditelj Manufaktura, Direktor Rijeka BinÐo, Ivanič Suvlasnik Grad Suvlasnik i Insula tours, pomoćnik Ivanič Grad direktora Suvlasnik i voditelj Mi-Maris, Ivanič poslovne Grad administracije Golmax, Ivanič Vlasnik, direktor Grad Direktor Garstil, Zagreb Intelika, Direktor Varaždin Suvlasnik Ekobit ,Varaždin Meritum soft, Vlasnik Varaždin RA Sjever, Rukovoditelj Varaždin RA Sjever, Rukovoditelj Varaždin Studio Glažar, Suvlasnik Rijeka Direktor DLS, Rijeka Adriatic Tim, Direktor Rijeka

SEKTOR

Istraživanje i razvoj Istraživanje i razvoj

BR. ZAPOSLENIKA 8 11 7 9

28 5

8 8 3 11 2


83

PODUZEĆE, GRAD

DRŽAVA

DATUM INTERVJUA

NK; Prokuplje NK; Prokuplje NK; Prokuplje NK

Ser Ser Ser Ser

12.2. 2010. 11.2. 2010. 18.2. 2010. 18.2. 2010.

NK

Ser

19.2. 2010.

6 S.A.

Direktor Suvlasnik Direktor Vlasnik Direktor trgovine Vlasnik

NK; Prokuplje

Ser

17.3. 2010.

7 D.M.

Suvlasnik

NK; Prokuplje

Ser

18.3. 2010.

8 S.M

Direktor

NK; Prokuplje

Ser

18.3. 2010.

9 D.K.

Direktor

NK; Prokuplje

Ser

18.3. 2010.

10 D.J. 11 Miodrag Lukic Miloje 12 Stamenkovic 13 Miodrag Ilic 14 Anonymous 15 Dragan Paunovic

Vlasnik Vlasnik

NK; Prokuplje Omnis, Nis

Ser Ser

19.3. 2010. 6.6. 2010.

Vlasnik

Aquaterm, Nis

Ser

10.6. 2010.

Vlasnik Vlasnik Savjetnik

Kalibar, Nis Leskovac RTK, Nis

Ser Ser Ser

11.6. 2010. 10.6. 2010. 10.6. 2010.

16 Nenad Tomcic

Vlasnik

Frigo Nais, Nis

Ser

11.6. 2010.

Vlasnik

Tri praseta, Kursumlija

Ser

11.6. 2010.

1 Ivica Pavlovic

Suvlasnik

Ital Mont, Bar

Mon

17.3. 2010.

2 Anonymous

Suvlasnik

Pulena, Bar

Mon

17.3. 2010.

3 Anonymous Ljiljana 4 Dragojevic

Direktor Vlasnik, rukovoditelj Vlasnik, rukovoditelj Vlasnik, rukovoditelj Vlasnik, Rukovoditelj

Podgor Import

Mon

17.3. 2010.

Trgovina Prehrambene usluge Trgovina

SZR Junior, Bar

Mon

17.3. 2010.

Trgovina

6

Mitrex, Bar

Mon

17.3. 2010.

Trgovina

6

Abordage, Bar

Mon

18.3. 2010.

IT

7

Mon

17.3. 2010.

Trgovina

6

Mon

sredinom ožujka Dizajn

NK

Mon

sredinom ožujka Pravo

NK

Mon

sredinom ožujka

1 2 3 4

ISPITANIK

FUNKCIJA

B.P. V.I. M.C Z.C.

5 Z.J.

17 Goran Gajic

5 Anonymous 6 Drago Zecevic

8 Anonymous

Rukovoditelj

9 Anonymous

Odvjetnik

Tom Company, Bar Start Design Studio Advokat, Bar

10 Anonymous

Rukovoditelj

Peshe, Bar

7 Anonymous

SEKTOR Proizvodnja Trgovina GraÐevinarstvo NN Proizvodnja hrane Marketing Prehrambene usluge NN Uslužne djelatnosti Proizvodnja Trgovina Poslovni konzalting Proizvodnja Proizvodnja Konzalting Proizvodnja hrane Proizvodnja hrane

NN

BR. ZAPOSLENIKA 11 14 15 40 10 5 6 5 6 5 5 4 6 8 30 18 4 6 30 15

NK1


84

Percepcija i stavovi o korupciji na zapadnom Balkanu  

Autor: Munir Podumljak Kvantitativno i kvalitativno istraživanje: YES Fondacija Pregled postojećih podataka i analiza: Ana Gajzer i istraživ...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you