Page 1

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM

P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Partnerstvo za društveni razvoj Hrvatski napredak vezan uz ispunjavanje mjerila unutar Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava Izvješće o napretku iz 2010. godine napominje da je „Hrvatska napredovala u području pravosuđa i temeljnih prava“ navodeći da „unutar pravosudne reforme ostaje mnogo posla i izazova, posebice vezano uz sudsku efikasnost, nezavisnost i odgovornost“. Općenito, Izvješće o napretku iz 2010. navodi: „Antikorupcijski napori su povećani s pozitivnim rezultatima, ali korupcija ostaje prisutna u mnogim područjima“. No, Hrvatska stvarnost pokazuje da većina tzv. antikorupcijskih reforma i mjera u svojoj suštini nisu utemeljene na principu pravde – jednakost svakog građana pred zakonom, niti su u skladu s temeljnim principima političkog integriteta i integriteta javne uprave, a koji su glavni preduvjeti za učinkovitu borbu protiv korupcije. Kao takve, ove posljednje mjere, koje se mogu smatrati ispunjenjem tehničkih mjerila u različitim područjima vezanim uz Poglavlje 23 ili uz samu borbu protiv korupcije (izmjene zakona, osmišljavanje instrumenata, razvoj ljudskih potencijala), imaju malo ili nemaju uopće utjecaja na stvarni problem korupcije, niti na pristup pravdi, odnosno ne garantiraju temeljna prava za sve na način kako je to zamišljeno konvencijama. Reforma pravosuđa, kao i razvoj ljudskih potencijala unutar sektora pravosuđa, postoji samo na papiru. Posljednje imenovanje 57 sudaca odvilo se unutar netransparentne procedure bez poštivanja zakona (starog ili novog – npr. da suci moraju biti imenovani s pravosudne akademije). Ovo ukazuje na sušto modificiranje starog modela iz 90ih, modela politizacije pravosuđa i povećanje političke kontrole nad njim. Netransparentno imenovanje sudaca – od prošlih imenovanja do imenovanja članova Ustavnog sud RH, i sve do posljednjih spornih imenovanja - ne može se gledati niti na jedan drugi način osim kao političku namjeru za preuzimanjem kontrole nad odlukama tko će i kada biti suđen i kažnjen za kaznena djela vezana uz politiku i obnašanje javnih dužnosti. Posljednji problem, gdje su suci zapravo imenovani procedurama koje nisu u skladu sa zakonima, ne bi smio biti ignoriran ili opravdan „ulaskom u EU“ i „ispunjavanjem mjerila u poglavlju 23“, kako se čini da bi moglo biti. Opći rezultat reforme pravosuđa nije promijenio način na koji se obavljaju poslovi na sudovima. Broj slučajeva je ostao velik, na raspodjelu slučajeva se i dalje može politički ili nekako drukčije utjecati, i kako je napomenuto od strane novinara koji prate temu, pravda u novom sustavu će biti dostupna

1


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

samo bogatima, moćnima i onima koji su uz njih povezani. Odluke Ustavnog suda vezane uz slučaj Maglov (zločini vezani uz rat – slučaj Koranskog mosta) ukazuju da se igra između raznih sudova može nastaviti zauvijek, posebice s obzirom da se praksa Ustavnog suda očito razlikuje od slučaja do slučaja, pokazujući da su članstvo ili povezanost sa strankom ili interesima stranke ključna smjernica pri donošenju presuda na više razina. Isti duh „kontrole bez odgovornosti“ vidljiv je i u najavljenoj reformi policije (tzv. proces depolitizacije). Novi Zakon o policiji, Poglavlje 9 – imenovanja rukovoditelja, jasno pokazuje namjeru trenutne vlasti da ojača kontrolu nad policijskim aparatom putem netransparentnih procedura imenovanja, a na koji način će Ministar unutarnjih poslova imati potpunu kontrolu nad postupcima imenovanja, od najvećih do najnižih razina rukovođenja policijom. Članak 59. navodi da će ravnatelj policije biti imenovan od strane Vlade, a temeljem preporuke Ministra unutarnjih poslova, ostavljajući prostora da zapravo Ministar unutarnjih poslova imenuje ravnatelja policije. Članak 60. nastavlja u istom duhu te pruža moć Ministru unutarnjih poslova da izabere članove odbora koji će imenovati sve zamjenike ravnatelja, načelnike policijskih uprava, i načelnike policijskih postaja, tako da će Ministar unutarnjih poslova direktno ili indirektno odabirati cjelokupnu upravljačku strukturu policije, noseći nikakvu odgovornost za njihovo obnašanje dužnosti ili neprimjereno ponašanje pri obnašanju dužnosti. Kako to novi zakon predviđa, upravljačka struktura policije će biti odabrana putem interne procedure (bez javnih natječaja za ijedno imenovanje), kroz interni oglas unutar sustava policije (članak 59). I sve to na razdoblje od 5 godina, a sve pod izlikom „depolitizacije procesa“ te ispunjavanja EU mjerila. Kako je i političkim laicima jasno da će do imenovanja doći odmah nakon usvajanja novog zakona, teško je objasniti ciljeve zakona na ikakav drukčiji način osim kao namjeru da se zadrži politička kontrola nad policijom do izbora 2015. kad se danas vladajuća stranka planira vratiti na vlast. Kao takav, zakon je jednostavno daljnja manifestacija namjere kontrole procesa tko će, kada i na koji način biti kazneno gonjen i istraživan, kao što je to slučaj i sada. Stoga, ove očekivane promjene neće utjecati na problem korupcije, odnosno neće ga rješavati na bilo koji način. Transparentnost i javni dijalog oko problema je jedan od glavnih preventivnih čimbenika u borbi protiv korupcije. Zakon o pravu na pristup informacijama je izmijenjen i poboljšan, ali glavne preporuke civilnog društva u dijalogu kod izrade zakona (npr. GONG) nisu bile poštivane. Pravo na informaciju je proglašeno ustavnim pravom građana, kao što su to od ranije i pravo na govor i pravo na slobodu medija. Slabost takvog modela je da ne postoje posljedice za tijelo javne vlasti (ili dužnosnika) ukoliko se gore navedeni zakoni ne poštuju. Zakon o pravu na pristup informacijama još uvijek ne poštuju mnogi, a istraživanja PSD-a pokazuju da Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo uprave kao i mnoge lokalne vlasti, u potpunosti ignoriraju zakon, posebice kada se radi o informacijama o ljudskim resursima, procedurama imenovanja, javne nabave, proračuna, koncesija i upravljanja javnim vlasništvom. Rezultat izmijenjenog zakona je da se osjetljivi dokumenti, iako javni i zatraženi temeljem

2


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Zakona, kao i do sad, neće pružiti na uvid. U mnogim slučajevima zakoni o tajnosti podataka su neutemeljeno korišteni kao izlika za nepoštivanje Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. popis ugovora javne nabave ili novo zaposlenih osoba u tijelu javne uprave), a novim zakonom se ništa od navedenog nije promijenilo. Neobećavajuću situaciju u pravosuđu i Ministarstvu unutarnjih poslova slijedi katastrofalna situacija u medijima u Republici Hrvatskoj. Zakoni o medijima se još uvijek ne poštuju, pojedini vlasnici medija i dalje nisu deklarirani od strane mnogih, a tržište medija je bilo više puta povrijeđivano bez posljedica (npr. slučaj kartela dnevnih novina pri formiranju cijena, ili sporazum između EPH i NCL grupe o cijenama tjednih novina). Novinarima se i dalje prijeti direktno od strane političara ili članova Vlade ili indirektno putem njihovih upravljačkih struktura. Cenzura članaka i radio ili TV emisija je u najgoroj fazi u novijoj povijesti, iako je cenzura zabranjena Ustavom. Situacija na HRT-u je, prema javnim istupima zaposlenika HRT-a i novinara, najgora od 1990. godine nadalje. Na marginama javnog dijaloga o novim zakonima o medijima i HRT-u (ispunjavanje EU mjerila), skoro prije 2 godine, Vlada je de facto imenovala „privremeno vodstvo“ HRT-a. Iako, prema nekoliko zakona, termin „privremeno vodstvo“ podrazumijeva ograničenje trajanja na 6 mjeseci, ovo dakle nelegalno vodstvo je ugasilo nekoliko TV emisija političke i društvene naravi. Dakle, ilegalno vodstvo je donosilo ilegalne odluke o gašenju nekoliko emisija i otpuštanju nekoliko stotina novinara (honorarci), iako privremeno vodstvo ne smije ulaziti u sfere programskog sadržaja TV-a (ili ijednog javnog ili privatnog subjekta) bilo gdje u svijetu. Značenje privremenog vodstva (ilegalno izabranog u ovom slučaju) je pružati tehničku pomoć u svakodnevnom poslu dok se stvarno vodstvo ne izabere na legalan način, i takva je praksa bilo gdje, osim na HRT-u. Neke od intervencija u programsku i kadrovsku strukturu, prema HRT-ovim novinarima, uslijedile su nakon poziva, odnosno intervencija Ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka (Latinica je ugašena nakon 17 godina), usprkos tome što su takvi pozivi i slijeđenje političkih naredbi i preporuka za HRT zabranjeni zakonom i svim internim aktima HRT-a. Takvi postupci doveli su do gotovo kompletne političke kontrole nad ljudskim resursima HRT-a (kadrovima) i programskim sadržajem. Jedina razlika između situacije na HRT-u i situacije u pravosuđu i Ministarstvu unutarnjih poslova je ta da je u slučaju HRT-a i oporba u Saboru poduprla takve odluke jer, očigledno i oni žele imati kontrolu nad javnim informacijama kad dođu na vlast. Epilog ovakvih postupaka je sažet u jednoj rečenici novinarke HRT-a Lele Knežević - „na HRT-u je zabranjeno govoriti o svemu pa i o tome da je zabranjeno govoriti“ – što ugrožava ne samo borbu protiv korupcije nego i samu bit demokracije u Hrvatskoj. Mali broj nezavisnih novinara je također pod ozbiljnim pritiskom od strane politike. Novinari kao što su Domagoj Margetić i Željko Peratović su javno obznanili pritiske od strane Ministra unutarnjih poslova, preko policije, nakon što objavili članke i navode o ministrovom neetičkom, sumnjivom i moguće kriminalnom ponašanju. Iz njihovih slučajeva je vidljivo da postoje dokazi da su Ministarstvo

3


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

unutarnjih poslova i policija korišteni kako bi „očistili“ ministrovo ime, a što je ustvari protuzakonito, ali očito moguće temeljem prethodno opisane policijske strukture, imenovanja i napredovanja. Slučajevi mnogih novinara koji su primorani slušati naredbe svojih urednika i interesnih skupina, ostavit ćemo za neki drugi izvještaj PSD-a. I da završimo sa statusom slobode govora i slobode medija: Prijedlog izmjena novog Kaznenog zakona preporučuje ponovno kazneno procesuiranje klevete s mogućnošću zatvorske kazne za novinare i osobe koje sudjeluju u javnom dijalogu. Ovaj zakon, kao i ranije opisani, samo potvrđuje namjeru politike da okonča mogućnost kakvog takvog javnog dijaloga oko osjetljivih tema kao što je korupcija. Ovo je jasan korak unazad za slobodu govora i slobodu medija što nas vraća u cenzuru i suzbijanje temeljnih sloboda iz vremena 90ih. Potrebno je navesti da je „dekriminalizacija klevete“ u prošlom desetljeću napravljena uz potporu EU i procesa pristupanja te Europske komisije. Stoga, tužno je i paradoksalno da će sloboda govora sada biti ušutkana i da će ovo nazadovanje biti opravdano tim istim EU procesom pod krinkom „ispunjavanja mjerila u Poglavlju 23“. Zakonu o javnoj nabavi, iako osmišljenom da bi ozbiljno riješio problem korupcije te osigurao provedbu politika u području konkurentnosti, još uvijek nedostaje transparentnost. Postojeći zakon ostavlja široko područje za netransparentne procedure, npr. unutar okvirnih sporazuma (višegodišnjih ugovora) koji ne moraju biti objavljeni svake godine; a anomalije su već detektirane u ovom procesu. Vjerodostojnost podataka (izvješća o javnoj nabavi) raznih subjekata je još uvijek upitna, a dio podataka je jednostavno netočan, posebno na lokalnoj razini (npr. Grad Zagreb). Popis podugovaratelja ne postoji na nijednoj razini, iako su svi stručnjaci napomenuli da je podugovaranje jedan od glavnih načina za manipuliranje procedurama javne nabave (npr. uspostava tržišnih kartela). Novi predloženi zakon je u tijeku izrade. Početne javne konzultacije o novom zakonu su uključile veliki broj dionika, ali koji će biti krajnji rezultat tek treba vidjeti. Kako mnogo dionika ima interesa u netransparentnim procedurama, postoji bojazan da će konačnoj verziji zakona i dalje manjkati transparentnosti i mjera odgovornosti. Članak 5c Zakona o suzbijanju sukoba interesa još uvijek ne poštuje veliki broj institucija i čini se kako ne postoje posljedice za takvo ponašanje. Slabosti u Zakonu onemogućavaju javno sudjelovanje i kontrolu nad javnom nabavom što je bit zaštite javnog interesa u javnoj nabavi. Politike suzbijanja sukoba interesa su među najslabijim kotačićima borbe protiv korupcije. PSD se slaže s kritikama ostalih organizacija civilnog društva (GONG) i stručnjacima u području – da je Zakon o suzbijanju sukoba interesa predložen i usvojen bez primjerenih javnih konzultacija. Zapravo, PSD-u je bila obećana (u prisustvu predstavnika Europske komisije) prilika da dostavi komentare na predloženi zakon prije njegova usvajanja. Kao organizacija civilnog društva koja 7 godina radi na politikama suzbijanja sukoba interesa, PSD kao i ostali predstavnici civilnog društva imaju mnogo za

4


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

ponuditi; a usprkos tome nikada nije došlo do obećane prilike za sudjelovanje u konzultacijama. PSD podupire GONGove kritike na račun imenovanja članova odbora za sukob interesa (tko i kako će ih imenovati) kao i njihove bojazni oko pitanja tko je ovlašten za započinjanje postupka po prijavama. Novi zakon jednostavno isključuje javnost i zainteresirane organizacije civilnog društva i građane iz procesa, ostavljajući ga kontroli politike. Postoje i važniji problemi oko kojih će taj odbor odlučivati, kao što je i sam predmet zakona; kako će javnost biti uključena u praćenje sukoba interesa; koji subjekti će biti uključeni u zakon; što se događa sa zakonskim aktima utemeljenim na sukobu interesa, ugovorima i odlukama te koje će biti posljedice za nepridržavanje zakona. Ovi problemi nisu dovoljno, ili nisu uopće obuhvaćeni novim zakonom što naglašava probleme i ignorira druge oblike sukoba interesa. U međuvremenu, politički subjekti i javne institucije ostaju jedine strane u postupku ovlaštene za započinjanje istraga navodnih sukoba interesa. Ponovno, umjesto da zakon pokriva sve legitimne donositelje odluka temeljene na javnom interesu, popis je ograničen na nekoliko osoba/funkcija, predstavnika Vlade i mali broj ostalih dužnosnika (npr. samo gradonačelnici i njihovi zamjenici, ali ne i gradski vijećnici ili ostale relevantne osobe kao što su službenici za javnu nabavu). Zakonu još uvijek nedostaje obveza deklaracije interesa od strane dužnosnika, ostavljajući sve osim vlasništva van ovog zakona iako sukob interesa ima više malignih oblika koji nisu direktno vezani uz vlasništvo, a koji mogu dovesti do povećanja sustavne korupcije u društvu. Nadalje, i dalje nema ozbiljnijih posljedica za netočno prijavljivanje vezano uz potencijalni sukob interesa. Poništavanje pravnih akata proizašlih pod sukobom interesa te otklanjanje ili plaćanje štete nastale sukobom interesa još uvijek nisu unutar zakona, na taj način ostavljajući zakon u svom značenju i biti jednakim kao i zakon koji se mijenjao. Problem političkog integriteta (izvan nekih mjera unutar izbornog zakona i financiranja političkih stranaka) nisu obuhvaćeni pravnim okvirom na taj način omogućavajući privatnim interesima da steknu kontrolu nad javnim donošenjem odluka uz nepostojanje stvarnih mjera za sprječavanje, suzbijanje, kažnjavanje ili otklanjanje širokog spektra ponašanja koji stvaraju i rađaju sukob interesa. Opća situacija političke moći i horizontalna nesinkronizacija ključnih antikorupcijskih zakona (npr. Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o javnoj nabavi, Zakon o medijima, Zakon o HRT-u, itd.) omogućavaju pravne rupe koje zloupotrebljavaju ljudi na vlasti. Na primjer, tijekom svojih istraživanja, PSD je otkrio nekoliko poduzeća (Soboli d.o.o. i druge) koje se mogu povezati sa sadašnjim Ministrom unutarnjih poslova, Tomislavom Karamarkom. Takva poduzeća (većinom s djelatnostima u području sigurnosti) otkrivena su kao ključni „ugovaratelji za sigurnosna pitanja“ javnih poduzeća gdje su istrage vezane uz korupciju već započete (Podravka, HAC, itd.). Tijekom nekoliko istraživanja, PSD je u svim ugovorima, ovih povezanih strana, otkrio da se procedurama javne nabave manipuliralo ili da ih se izbjegavalo. Međutim, uvidom u imovinsku karticu i sudske dokumente, nemoguće je definirati Ministrovu trenutnu povezanost s poduzećima u čijem vlasništvu je prije bio, s

5


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

obzirom da pravni dokumenti o mogućem prijenosu vlasništva nedostaju u sudskom registru. I opet, ne postoji javna rasprava o problemu povezanom uz Ministrovo ponašanje, odnosno formuliranje novog Zakona o spriječavanju sukoba interesa, a pojedinac i dalje ne može započeti istragu odbora pod novim zakonom. Bez javnog sudjelovanja u ovakvim procesima, sukob interesa će ostati u 'sivoj zoni' političke scene, ostavljajući javnost izvan demokratskog procesa, prikrivajući podatke relevantne za osiguravanje temeljnog demokratskog prava javnosti za informirano sudjelovanje u izborima i odabiru svojih vođa. Bez izmjena postojećih normi, pravosuđe i policija će nastaviti preferencijalno odlučivati tko će – a tko neće – pasti pod pravorijek zakona, ostavljajući imena poput ministara Kalmete, Milinovića i Karamarka, kao i gradonačelnika Bandića, izvan opsega bilo kakvih istraga, unatoč činjenici da su javne optužbe i prigovori vezani uz njihovo ponašanje već izrečene. Bez ikakvog ozbiljnog kaznenopravnog epiloga oko takvih optužbi, javnost će biti uskraćena za informacije relevantne za javno vrednovanje obnašanja političkih funkcija ili obnašanja dužnosti javne uprave te će pravo javnosti da drži dužnosnike odgovornima biti ugroženo. Naposljetku, neće biti borbe protiv korupcije osim one započete od strane političkih grupa ili grupacija u vladajućoj stranci.

Preporuke Pravosuđe U sektoru pravosuđa, sva nedavna imenovanja provedena mimo zakona, trebaju se poništiti, a procedura opisana unutar novog zakona mora biti primijenjena u svim novim imenovanjima. Procedura odabira članova Ustavnog suda mora biti izmijenjena, a depolitizacija i profesionalizacija Ustavnog suda mora biti provedena. Praksa sudova se mora pratiti i sinkronizirati. Uspostava novog pravnog sustava mora biti testirana te pristup pravdi od strane zakinutih (siromašnih i manjina) mora biti osigurana prije zatvaranja Poglavlja 23.

Ministarstvo unutarnjih poslova Usvajanje novog Zakona o policiji se mora zaustaviti, posebice vezano uz imenovanja u poglavlju 9 predloženog zakona, sve dok se novi mehanizmi depolitizacije policije ne osmisle kroz javnu raspravu među zainteresiranim stranama, uključujući organizacije civilnog društva.

Zakon o pravu na pristup informacijama Novi proces rasprava vezanih uz Zakon o pravu na pristup informacijama bi trebao započeti i novi zakon mora biti usvojen na temelju preporuka zainteresiranih dionika. Takve preporuke bi također trebale uključivati efektivnu provedbu zakona i propisanih mjera. Zakon mora imati „zube“ pri svojoj

6


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

provedbi te moraju biti propisane ozbiljne individualne posljedice za pojedince unutar javnih institucija koji su odgovorni za opetovano ignoriranje zakona. Novo osmišljeni instrumenti moraju odgovarati krajnjem cilju zakona, a to je osiguravanje pravovremene distribucije informacija zainteresiranim građanima.

Sloboda govora i sloboda medija Mjere za osiguravanje slobode govora i slobode medija moraju postati dio mjerila unutar procesa pregovora (poglavlje 23). Cenzura u javnim medijima je korupcija sama po sebi te ne može biti stavljena na margine ili ignorirana u cjelokupnom procesu borbe protiv korupcije. Sve ilegalne odluke koje je donijelo „privremeno vodstvo“ HRT-a se moraju poništiti sve dok se ne usvoje na zakonu temeljene procedure te dok se ne uspostavi novo vodstvo. Kriminalizacija klevete unutar novog Kaznenog zakona se mora zaustaviti i maknuti iz predloženih izmjena zakona. Moraju se usvojiti zakoni vezani uz ustavnu zabranu cenzure. Cenzura sama po sebi, kao i političko ili bilo kakvo drugo iniciranje cenzure ili sudjelovanje u cenzuri se mora kriminalizirati, jer nema smisla zabraniti nešto Ustavom ukoliko nema mjera za provođenje te zabrane. Bilo kakvo korištenje javnog položaja u svrhe cenzure, ili stavljanje pritiska na novinare, ili ilegalan utjecaj nad sadržajem informacija u medijima se mora proglasiti kaznenim djelom uz obvezu otklanjanja štete ili plaćanja za štete proizašle iz cenzure (npr. objava zabranjenih članaka i TV emisija). Javni službenici koji su krivi za cenzuru bi trebali dobiti zabranu obnašanja javnih dužnosti ili zapošljavanja u državnoj administraciji, odnosno javnom sektoru.

Zakon o javnoj nabavi Novi Zakon o javnoj nabavi mora osigurati transparentnost primijenjenih procedura, uključujući transparentnost ugovora i popisa podugovaratelja te transparentnost povezanu uz okvirne sporazume. Zakon mora uključivati primjerene mehanizme za suzbijanje sukoba interesa u javnoj nabavi, uključujući poništavanje ugovora u slučajevima gdje je sukob interesa dokazan. Potrebno je pojačati kontrolu nad provedbom ugovora, ostavljajući javne vlasti odgovorne za takve postupke, ali i kreirajući sustav odgovornosti za javne vlasti pri provedbi ugovora – takav sustav trenutno ne postoji.

Zakon o suzbijanju sukoba interesa Zakon o suzbijanju sukoba interesa mora se izmijeniti i kreirati na temelju principa suzbijanja sukoba interesa. Moraju se uspostaviti mehanizmi za upravljanje i kontrolu nad sukobom interesa te za poništavanje pravnih akata na koje je utjecao sukob interesa. Okvir zakona mora definirati i uspostaviti širi spektar osoba koje zakon pokriva. Mora se uspostaviti mehanizam koji će omogućiti javno sudjelovanje u podnošenju slučajeva za istragu relevantnim tijelima. Deklaracija interesa i potencijalnog sukoba interesa mora biti obvezna i primjereno regulirana. Sankcije za neprijavljivanje interesa se moraju propisati, a zakon mora maknuti svoj fokus s vlasništva i nekompatibilnosti funkcija na šira područja samog sukoba interesa.

7


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Za Partnerstvo za društveni razvoj:

Munir Podumljak, predsjednik udruge Sandra Gajić, voditeljica financija i administracije Elizabeta Švaljek, voditeljica Projekta praćenja i dokumentiranja slučajeva korupcije Ana Gajzer, istraživačica / analitičarka Ana Hećimović, asistentica u istraživanjima

Zagreb, 14. veljače 2011.

8

Hrvatski napredak vezan uz ispunjavanje mjerila unutar poglavlja 23 - pravosuđe i temeljna prava  

Autor: Munir Podumljak Godina izdanja: 2011.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you