Page 1

P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Policy brief PSD 05/2010 Učinak provedbe Strategije suzbijanja korupcije (2008. godine) i Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije (revizija) iz 2010. godine

Analiza učinka provedbe javnih politika 1. Uvod: Svrha ove analize je pružiti pogled izvana na provedbu antikorupcijskih javnih politka u Republici Hrvatskoj, te analizirati učinak provedbe mjera u smislu ispunjenja zadanih ciljeva, s posebnim osvrtom na učinak provedbe antikorupcijskih javnih politka na otkrivanje korupcije, zapriječavanje i prevenciju korupcije, te učinak mjera na prijavitelje korupcije, odnosno na one koji o korupciji javno govore. Za potrebe analize korišteni su javno dostupni dokumenti objavljeni od strane nadležnih tijela, te podaci prikupljeni od strane udruge Partnerstvo za društveni razvoj putem Projekta praćenja i dokumentiranja slučajeva korupcije. Projekt praćenja i dokumentiranja slučajeva korupcije građankama i građanima RH koji se smatraju žrtvama koruptivnog ponašanja pruža pomoć u postavljanju zahtjeva za postupanje nadležnim tijelima, nadzor nad postupanjem, te dokumentiranjem slučajeva kako bi se za potrebe buduće provedbe mjera iz Građansko-pravne konvencije o korupciji, građanima pomoglo u prikupljanju relevnatnih dokaza u odštetnim zahtjevima prema državi u slučajevima kada je koruptivnim ponašanjem građankama i građanima pričinjena šteta. Republika Hrvatska, slično kao i većina zemalja sljednica bivše Jugoslavije započinje sustavni rad na suzbijanju korupcije članstvom u Paktu stabilnosti (SPAI), GRECO-u, te potpisom i ratifikacijom međunarodnih pravnih akata, odnosno Građansko-pravne konvencije o korupciji i Kazneno-pravne konvencije o korupciji (2003.), konvenciji Vijeća Europe, te drugih sličnih akata. Ozbiljno suočavanje s problemom korupcije u RH od strane glavnih aktera javnih politka započinje početkom pregovora RH za članstvo u Europskoj Uniji, gdje je borba protiv korupcije postavljena kao jedan od uvjeta za pregovore RH s EU, kao i za samo članstvu u EU. Tri su ključna perioda u formulaciji i provedbi javnih politika usmjerenih na suzbijanje korupcije u RH do sada. Prvi period od 1999. do 2004. godine bio je usmjeren na izradu i usvajanje osnovnih antikorupcijskih zakona i javnih politka. U tom periodu donesen je prvi Nacionalni akcijski plan za suzbijanje korupcije (2001.), zakoni poput Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, te Zakon o javnoj nabavi. Predmetni zakoni u prvom periodu su se odnosili uglavnom na formalno ispunjenje zahtjeva iz ratificiranih međunarodnih pravnih akata i sporazuma i u svojoj biti nisu imali mjere praćenja učinka provedbe zakona, kao ni stvarne antikorupcijske mjere. Dojam je iz analize zakona i njihovog izrijeka da je početni set zakona uglavnom bio dizajniran da ne mijenja konstalaciju odnosa moći na političkoj sceni, te da ne zadire dublje u stvorene financijsko-gospodarsko-političke lobije.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Jedan od takvih primjera je bio i prvi Zakon o sprječavanju sukoba interesa1, u kojem su stajale odredbe, poput one da dužnosnik „smije” imati udio manji od 23% u trgovačkom društvu, kako bi se pogodovalo, odnosno oslobodilo odgovornosti, lidere tadašnjih koalicijskih partnera poput Zlatka Tomčića (tadašnji predsjednik Sabora RH), a koji su imali udjele u trgovačkim društvima unutar predviđenog opsega. Drugi period od 2004. godine do 2008. godine je bio period prvog unaprijeđenja ranije usvojenih antikorupcijskih politka, u kojem su izmijenjeni, neki čak i više puta, zakoni iz osnovnog paketa (Zakon o pravu na pristup infromacijama, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o javnoj nabavi), te je usvojen i novi Nacionalni program suzbijanja korupcije (2006. godine) i niz drugih mjera (poput Hitroreza) koje je bilo teško pratiti i kojima je bilo teško odrediti stvarni smisao prema suzbijanju korupcije. Jednako, krenulo se u izmjene izbornih zakona, Zakona o financiranju političkih stranaka i kampanja, a što se nastavilo i u trećem periodu (nakon 2008. godine). U postupku izrade i usvajanja Nacionalnog programa iz 2006. godine utvrđeno je da je prethodni Nacionalni program (iz 2001. godine), bio neprovediv „zbog nejasnog izrijeka, i nepostojanja mjerila uspješnosti provedbe”, te samim tim prvi Nacionalni program nikada nije sustavno evaluiran, odnosno ocjenjivan, to jest, nikada nije utvrđeno zbog čega prvi Nacionalni program koji je u trenutku donošenja bio hvaljen od većine dionika, nije dao nikakve rezultate u „stvarnom” suzbijanju korupcije. Nepostojanje analitičkog kapaciteta, odnosno neovisnog i stručnog nadzora u praćenju provedbe javnih politka bio je i osnovni problem kod usvajanja novih politka, budući se u tim slučajevima nije znalo što su bile slabosti u borbi protiv korupcije, koji su uzroci takvih slabosti, te se nije moglo bitnije unaprijediti učinak mjera u programima i mjerama koje su uslijedile u drugom Antikorupcijskom periodu (2004. – 2008.). Unaprijeđena je suradnja s organizacijama civilnog društva, koje su postale aktivnim dionicima u provedbi strategije (GONG, TIH, UDD), no dojam je da se organizacije civilnog društva nisu u potpunosti snašle u svojoj ulozi i zadaći u borbi protiv korupcije, te se često iz rezultata projekata i javnih istupa imalo dojam da u provedbi većina mjera funkcionira, odnosno bitno je umanjena kritika koja je do tada dolazila iz redova organizacija civilnog društva, iako je krajnji učinak usvojenih mjera još uvijek bio relativno nevidljiv, različiti indeksi korupcije osim indeksa percepcije TI Hrvatske poput slobode tržišta, vlasničkih prava, slobode medija, su uglavnom ukazivali na pogoršanje situacije, a sve bez adekvatnog odgovora ili obrazloženja od strane ključnih dionika i organizacija civilnog društva uključenih u „nadzor provedbe antikorupcijskih politka”. Dojam je da je jedan od razloga i taj što su organizacije civilnog društva bile istovremeno i „nadzornici” provedbe mjera i izvršitelji putem različitih ugovora i projekata, te su se našle u poziciji da bi trebale kritizirati same sebe. Treći period 2008. – 2012. može se smatrati i finalnim, odnosno dovršetkom ciklusa donošenja aktivnih politika na suzbijanju korucpije, u kojem donositelji odluka u RH smatraju da će ispuniti mjerila EU za otvaranje i zatvaranje svih poglavlja, uključujući i mjerila u domeni suzbijanja korupcije, dostići željeni EU standard i na taj način postati punopravnom članicom Europske Unije. Provedbom navedenog ciklusa, prema iskustvima novih članica (Rumunjske i Bugarske), prestaje aktivni utjecaj EU na borbu protiv korupcije u zemljama članicama i zadržava se do tada izgrađeni sustav, odnosno prema iskustvima iz Rumunjske (pa djelomično i Slovenije) dio sustava se i derogira odmah po ulasku, te se država i društvo u smislu borbe protiv korupcije „vraća” na stanje koje je 1

Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

prethodilo „finalnom ciklusu”, dakle vraća se na stanje neučinkovitih mjera suzbijanja korupcije u kojima je borba protiv korupcije najčešće samo političko oruđe u borbi za vlast. 2. 2008.-2012. period nade, optimizma i razočaranja: 19. lipnja 2008. godine Sabor RH je usvojio posljednju Strategiju suzbijanja korupcije u RH, a koja je revidirana 2010. godine Akcijskim planom suzbijanja korupcije Vlade RH. Strategija iz 2008. godine definira korupciju u općem smislu kao zlouporabu javnih ovlasti radi ostvarenja privatnih probitaka2 i pokriva 7 kategorija: Načela i ciljeve strategije; Pravni okvir; Institucionalni okvir; Sprječavanje korupcije; Kazneni progon; Međunarodnu suradnju; te Širenje javne svijesti o štetnosti korupcije. Unutar 7 navedenih kategorija Strategije, ova analiza se uglavnom osvrće na kategoriju Sprječavanja korupcije, koja se smatra ključnom u ocjeni učinka provedbe strategije, a koja je sama po sebi i ključna za istjerivanje koruptivnih aktivnosti na „vidjelo“ odnosno za otkrivanje slučajeva korupcije i kazneni progon odnosno druge oblike sankcioniranja korupcije, odnosno sankcioniranja počinitelja kaznenih ili prekršajnih radnji, a koji slijede nakon samog čina otkrivanja korupcije. Unutar Strategije iz 2008. godine kategorija Sprječavanje korupcije je podijeljena u 11. pod kategorija: Sprječavanje sukoba interesa; Financiranje političkih stranaka; Pravo na pristup informacijama; Integritet državnih službi; Gospodarstvo; Javne financije; Javna nabava; Zaštita oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju; Pravosuđe; Zdravstvo, te Znanost, obrazovanje i šport. Iako se u analizi nećemo baviti svim oblastima koje su u Strategiji definirane kao Sprječavanje korupcije, osvrnut ćemo se na osnovni paket antikorupcijskih mjera (Sukob interesa, Pravo na pristup informacijama, Javna nabava), te na mjere poput Financiranja političkih stranaka (upravljanje financijama od strane političkih stranaka), Javne financije te Gospodarstvo i integritet državnih službi. Poseban fokus ove analize je kategorija 5.8. Strategije, odnosno Zaštita oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju, obzirom da prijavom sumnje, odnosno indicije u korupciju započinje cijeli postupak otkrivanja i progona korupcije, odnosno takvom radnjom započinje i ciklus zaprječavanja korupcije. Prijava sumnji u korupciju i javna rasprava o problemima vezanim uz korupciju prema UNODC protukorupcijskom alatu3 je ključna u, s jedne strane zaprječavanju korupcije, a s druge strane u tzv. „finom podešavanju“ antikorupcijskih politika u jednoj državi. Bez otvorenog prostora za prijavu, odnosno bez zaštite prijavitelja, niti jedna antikorupcijska politika ne može očekivati uspjeh, odnosno kvalitetne rezultate. 2.1. Sprječavanje sukoba interesa – pojam koji se i dalje ne razumije Sprječavanje sukoba interesa je jedan od ključnih elemenata u suzbijanju korupcije, budući za razliku od mita, koje je eksplicitno kazneno djelo, sukob interesa predstavlja radnju kojom se putem

2

Jedna od zamjerki udruge Partnerstvo za društveni razvoj i stručne javnosti prethodnim programima je bila da u izradi strategija i akcijskih planova nije postojala definicija korupcije, pa se tako nije niti znalo koji problem bi strategija trebala riješiti, a što je ovdje preuzimanjem opće definicije koja se koristi u dokumentima Vijeća Europe otklonjeno. 3 UNODC Anti-Corruption Tool Kit dostupan na web stranicama UNODC-a


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

lanca trgovine utjecajima ostvaruje imovinska i drugi oblici koristi, a da pri tome niti jedna od navedenih radnji ne mora nužno biti kažnjiva. Sukob interesa, iako nije uvijek koruptivno djelo, predstavlja sam temelj korupcije (kada je negativno manifestiran), odnosno temelj sistemske korupcije koja zarobljava državu i njezine ključne funkcije. U mjerama suzbijanja sukoba interesa, strategija predviđa jačanje informiranosti o sukobu interesa, izgradnje kapaciteta Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, te blage mjere u smislu izbora članova nadzornih odbora trgovačkih društava putem natječaja. Revidirani Akcijski plan iz 2010. godine, bitno ne unaprijeđuje sustav sprječavanja sukoba interesa, već unutar okvira koji je definiran Strategijom, uređuje neke posebne oblasti poput proširenja sustava obveznika imovinskih kartica na DKOM, odnosno smjernice za uređivanje lobiranja u RH. Pri tome, ni Strategija niti Akcijski plan se ne osvrću na činjenicu da već niz godina Europska Komisija u svom izvješću o napretku RH navodi „kako se sukob interesa ne razumije na svim razinama“, a što prema navedenim mjerama u Akcijskom planu neće biti otklonjeno niti ovaj put. Udruga Partnerstvo za društveni razvoj provela je sveobuhvatno dvogodišnje istraživanje sukoba interesa u RH iz kojeg je vidljivo da ni zakon, niti postojeće javne politike u RH, koje se odnose na zaprječavanje sukoba interesa ne odgovaraju stvarnom stanju i stvarnoj manifestaciji problema. Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti sadrži odredbe koje nisu u opsegu pojma sukoba interesa, već unutar opsega drugih preventivnih antikorupcijskih politika, kao što su kontrola imovine ili nadzor darova i znakova pažnje. Pri tome nema sankcija za sukob interesa sam po sebi (ili su slabo određene), a umjesto toga zakon sadrži sankcije za kršenje odredbi o kontroli imovine i darova, nema obaveze prijavljivanja interesa (već samo imovine) i ne postoje mehanizmi otklanjanja štete nastale sukobom interesa4. Na lokalnoj razini, kao i na nacionalnoj kada se ne tiče dužnosnika, ne postoje mehanizmi upravljanja sukobom interesa (otklanjanja potencijalnog sukoba interesa), a mjera u kojoj dužnosnik prebacuje tvrtku na odvjetničko društvo za vrijeme trajanja mandata, a poslije kojeg mu se navedena tvrtka vraća, bez mjera zaprječavanja poslovanja takve tvrtke s državom, jednostavno ne predstavlja zaprječavanje sukoba interesa, već prije manipulaciju javnim mijenjem i legalizaciju stvarnog i štetnog sukoba interesa. Interesna udruživanja, a posebice rastući problem sukoba interesa, odnosno trgovine utjecajima između politike, poslovnog sektora, civilnog društva i medija, stvara „interesne kartele“ koje je teško detektirati, i još teže zaprječiti utjecaj privatnog interesa na odlučivanje o javnom interesu. Bez izrijeka u zakonu da su svi koji sudjeluju u odlučivanju o javnom interesu obveznici zakona, sam zakon postaje samo blaga mjera koja prije služi političkim razračunavanjima, nego stvarnom rješenju problema. 2.2. Pravo na pristup informacijama - Zakon se poštiva samo onda kad se smatra da se nema što skrivati: U dva istraživanja provedena od 2006. do 2010. godine udruga Partnerstvo za društveni razvoj je između ostalih kategorija upravljanja, analizirala i poštivanje Zakona o pravu na pristup informacijama. U oba istraživanja (Upravljanje, transparentnost i odgovornost u sustavu socijalne skrbi za osobe s intelektualnim poteškoćama, te Dobro upravljanje i sukob interesa) broj dostavljenih informacija je ispod 50%. Prema provedenim istraživanjima, posebno osjetljive kategorije za tijela 4

U novom Zakonu o javnoj nabavi postoji mehanizam tzv. ništetnosti ugovora nastalog sukobom interesa, no isti još uvijek nije u kvalitetnoj provedbi, dok se kod drugih oblika pravnih poslova navedeni članak ne može primijeniti (npr. zapošljavanje, koncesije i slično).


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

javne vlasti, odnosno kategorije gdje tijela javne vlasti ne dostavljaju informacije su pripadnost političkim strankama obnašatelja javnih dužnosti, liste imenovanih i novozaposlenih osoba u javnoj upravi, liste ugovora o javnoj nabavi, te ugovori o najmu i prodaji imovine i koncesijama, te financiranje medija i organizacija civilnog društva. Po svim upitima po kojima smo napravili provjeru informacije iz alternativnih izvora, našli smo nepravilnosti, sumnje u sukob interesa, netočno, odnosno lažno izvještavanje tijela javne vlasti, te druge oblike zlouporaba odnosno odluke suprotne javnom interesu. Pri tome nova Strategija i Akcijski plan u kategoriji prava na pristup informacijama predviđaju što će se od sada „proaktivno objavljivati“ ali ne predviđa osnaživanje mjera koje trebaju osigurati dostupnost informacija, odnosno mjera koje bi osigurale pristup informacijama u slučajevima kada se tijelo javne vlasti ogluši o zahtjev. Dakle, niti nova Strategija ne zadire u samu bit transparentnosti, a koja se ogleda u tome da tijelo javne vlasti mora dostaviti informaciju u razumnom roku, odnosno, da ako to ne učini, dužnosnici u tijelu javne vlasti, kao i samo tijelo javne vlasti moralo bi za navedeno snositi posljedice. Obzirom da je prekršajna sankcija za tijela javne vlasti, odnosno odgovorne osobe de facto uzimanje novca iz proračuna jedne institucije i pretakanje novca u proračun drugoj, građanke i građani nemaju interesa voditi dugotrajne sudske postupke po pravu na pristup informacijama, pogotovo u slučajevima u kojima je pravovremenost informacije važna za otklanjanje nepravilnosti, te u onima u kojima im se ukoliko izgube spor traži da plate troškove sudskog postupka, što je pravilo u sudskim postupcima po pravu na pristup informacijama. 2.3. Javna nabava – Zakon je unaprijeđen, no njegovo potpuno poštivanje se odgađa do daljnjeg Zakon o javnoj nabavi u više je izmjena od 2005. godine na ovamo dostigao razinu „usklađenja s Europskom pravnom stečevinom“. Mjere poput e-nabave, centraliziranih javnih nabava, zaprječavanja sukoba interesa, zaštite javnog interesa, te nadzora nad provedbom Zakona o javnoj nabavi osvježenje su u pravnoj praksi RH. No dosljedna i potpuna provedba zakona (svih mjera i predviđenih postupanja i uspostava tijela) de facto je odgođena do daljnjeg. Na razini lokalne uprave, zakon se i dalje ne poštiva, a izvještavanje o javnoj nabavi (uspostava registara ugovora o javnoj nabavi, poštivanje članka 5.c novog Zakona o javnoj nabavi – zaprječavanje sukoba interesa) još uvijek su na listi želja tijela koje nadziru postupke provedbe zakona o javnoj nabavi. Dakle, zakon postoji, on je kvalitetan, ali njegova provedba i stvarni učinak se tek očekuje. Kada će to biti, u ovom trenutku je teško ocjeniti, no u ovoj godini udruga Partnerstvo za društveni razvoj provesti će još jedno istraživanje u kojem ćemo pokušati odrediti kvalitetu i kvantitetu napretka u provedbi postupaka javne nabave na državnoj i lokalnoj razini. Mogući problem u kvaliteti primjene je, što Strategija iz 2008. godine, kao i revidirani akcijski plan iz 2010. godine, uglavnom govore o izgradnji kapaciteta za provedbu zakona, no primjerice, ne dotiču jedan od ključnih problema kao što je neistinito izvještavanje o provedenim postupcima javne nabave od strane tijela javne vlasti, a za koje kršenje zakona ne postoje adekvatne sankcije.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Stoga je važno u nastavku analize javnih politika iz oblasti javne nabave posebnu pažnju posvetiti postupcima izvještavanja o provedenim postupcima, javnosti postupaka i mjerama za one dijelove javne vlasti koji se ne pridržavaju zakona. 2.4. Javne financije - Financiranje političkih stranaka, Trgovačka društva, Integritet državnih službi; slabosti ili snage u provedbi mjera: Upravljanje financijama općenito je problem na koji smo u istraživanjima i analizama javnih politika nailazili. Iako je pravni okvir upravljanja financijama u svim sektorima bitno napredovao, činjenica je, da još uvijek postoji trend neistinitog financijskog izvješćivanja od strane državnih tijela, tijela javne vlasti na lokalnoj razini, te javnih poduzeća (trgovačkih društava) nad kojima država ima djelomično ili potpuno vlasništvo. Strategija i akcijski planovi su usmjereni na uspostavu unutarnjih kontrola, koje su neophodne mjere u uspostavi dobrog upravljanja i zaprječavanja korupcije. Istovremeno, provedba navedenih mjera postaje upitna ako dio ministarstava neistinito ili potpuno nerazumljivo i izvan zakonske regulative izvješćuje o svojim financijama. Kršenje pravnih akata iz područja financija još uvijek je česta pojava u javnoj upravi, pa tako za sada nije sankcionirana činjenica da je na primjer Grad Zagreb, odnosno, Zagrebački Holding potpisao veliki broj ugovora o javnoj nabavi u vrijednosti od više stotina milijuna kuna, a za koje ugovore nije imao osigurana sredstva u proračunu. Pri tome, zakon je jasan, za postupak javne nabave prethodno se moraju osigurati sredstva u proračunu. Slična praksa je primjećena i u javnim poduzećima, pa je tako na primjer i u Hrvatskim autocestama, u kojima se vodi niz kaznenih obrada za različita kaznena djela u poljima javne nabave i financija. Ništa drugačija nije situacija niti sa financiranjem političkih stranaka, odnosno financiranjem izbornih (predizbornih) kampanja. Udruge koje su zagovarale donošenje i poboljšanje zakona u ovoj oblasti (GONG i Transparency Int. Hrvatske) nakon početnog optimizma tijekom predstavljanja kampanje, prema njihovim izvješćima o provedbi kampanje, nisu zadovoljne u rezultatima napravljenog. Tijekom parlamentarnih izbora 2007. godine, te lokalnih 2009. i predsjedničkih 2010. primjećeni su veliki nesrazmjeri u količini prijavljenog novca za kampanje te objavljenih marketinških materijala. Isto tako, dio dionika navedenih izbornih utrka nikad nije prijavio stvarno stanje svojih financija i troškova, odnosno navedeno je prijavljeno izvan zakonskih rokova, no niti za navedeno nije bilo ozbiljnijih sankcija koje bi recimo eliminirale slične dionike iz izbornih utrka i političkog procesa. Obzirom da je financiranje političkih stranaka i predizbornih, odnosno izbornih kampanja, između ostalog i pitanje političkog integriteta, posebice je interesantno da se niti u Strategiji, niti u akcijskim planovima politički integritet ne spominje kao kategorija. Pri tome sva istraživanja percepcije, od indeksa percepcije TI-ja, preko indeksa percepcije koje je radila mreža organizacija za borbu protiv korupcije BURA (2007.), do GALLUP istraživanja provedenog 2008. godine za potrebe Ministarstva pravosuđa RH, političke stranke i političare svrstavaju se u sam vrh onih koji su korumpirani, odnosno onih koji imaju koristi od korupcije. Dakle, jedan od ključnih nedostataka dosadašnjih strategija i akcijskih planova je nedostatak kvalitetnih mjera za zaštitu političkog integriteta, obzirom da sve javne politike, zakoni, kao i većina imenovanja, a u nekim slučajevima i zapošljavanja počinju od politike.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Iako su sustavi unutarnje kontrole, odnosno njihovo postojanje, neovisnost i nepristranost nesporno važni čimbenici u borbi protiv korupcije, na primjeru analize predmeta Hrvatske pošte, vidimo da smo još uvijek daleko od željenih standarda u kojem će unutarnje kontrole postati efikasan alat u borbi protiv korupcije. Naime, nakon utvrđenih nepravilnosti u financijskom poslovanju odnosno izvješćivanju u Hrvatskoj pošti, osobe imenovane za unutarnje kontrolore su stradale, odnosno zbog upućivanja navedenog izvješća nadzornom odboru, smijenjene su s funkcija i dobile su izvanredne otkaze ugovora o radu. Dakle, da bi se predmetne unutarnje kontrole, na kojima se temelji dio optimizma u Strategiji i akcijskim planovima, doista mogle nazvati učinkovitim, njihov rad morao bi biti neovisan, nepristran i zaštićen od represije. 2.5. Nada i optimizam prerasta u razočaranje Dakle, zaključak pregleda analiziranih kategorija Strategije iz 2008. godine i revidiranog Akcijskog plana iz 2010. godine je da dio analiziranih mjera za sada nema učinak na suzbijanje korupcije u RH, odnosno da ne odgovara stvarnom stanju problema korupcije, te je samim tim teško očekivati da će Strategija i Akcijski plan ispuniti ciljeve koji su postavljeni u predmetnim dokumentima. Optimizam koji je vladao kod dionika provedbe antikorupcijskih politika, a koji je stvorio jedan od društvenih trenutaka nade u boljitak, neučinkovitim mjerama i nedosljednošću u provedbi, odnosno provedbom mjera koje ne odgovaraju stvarnom stanju polako prerasta u još jedno u nizu razočarenja u provedbi antikorupcijskih politika u RH. 3. Zaštita oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju Kao što smo naveli na početku, jedan od ključeva uspjeha u borbi protiv korupcije jest zaštita onih koji na korupciju upozoravaju, odnosno koji korupciju prijavljuju, spremnost društva na javnu raspravu o problemima korupcije, te spremnost vlasti na kritiku. Iako u predmetnom načelu naizgled postoji sukob interesa, obzirom da je istraga u kaznenom progonu tajna, a ovdje se traži javna rasprava, u stvarnosti sukoba nema. Naime, nisu sva koruptivna djela ujedno i kaznena djela, stoga je potrebno osigurati stalnu javnu raspravu o sumnjama ili nepravilnostima u radu tijela javne vlasti, radu političara i dužnosnika odnosno dužnosnica. Navedena javna rasprava je ujedno i zaštita prijaviteljima od represije koja se uglavnom provodi u tajnosti i šutnji o problemu. Šutnjom o problemu, odnosno nedostatkom javne rasprave počinitelji, a pogotovo pripadnici interesnih lobija povezanih s politikom, stjeću dojam sigurnosti i političke zaštite od sankcija koje su ionako, u većini slučajeva blage. Dakle, javnost i zaštita od progona onih koji upozoravaju na korupciju temeljem je aktivne borbe protiv korupcije i u svojoj biti čini, prva „otvorena vrata prehrane“ sustavu koji bi korupciju trebao suzbiti. Bez ulaznih podataka, i upozorenja na nepravilnosti, odnosno sumnji u korupciju i protuzuakonitosti, niti jedan sustav nije u stanju otkriti najveći dio koruptivnih radnji, a samim tim niti iste procesuirati ili izgraditi barijere odnosno zapriječiti korupciju.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

3.1. Rezultati analize učinka antikorupcijskih mjera na prijavitelje odnosno one koji na korupciju upozoravaju: U ovom tenutku udruga Partnerstvo za društeni razvoj u okviru Projekta praćenja i dokumentiranja slučajeva korupcije (CDMP) u obradi ima preko 350 slučajeva u kojima su građanke i građani zatražili pomoć udruge u ostvarivanju svojih prava, a za koja prava smatraju da su im narušena koruptivnim radnjama. Tablica 3.1.1. Ukupan broj aktivnih predmeta udruge Partnerstvo za društveni razvoj PERIOD Broj zaprimljenih (još uvijek aktivnih) slučajeva Broj oštećenih naveden u prijavama

2006. – 2010. 355 preko 1.500

Broj sastanaka sa strankama po predmetima

753

Broj postupanja udruge po slučajevima

471

Broj prijava upućen USKOK-u

28

Broj prijava upućen DORH-u

64

Broj prijava upućen MUP-u

43

Broj prijava upućen prema drugim tijelima javne vlasti

336

Prema tablici 3.1.1. vidljivo je da se u udruzi trenutno vodi 355 slučajeva, s preko 1500 oštećenih osoba5 koje se smatraju izravnim žrtvama korupcije. Pri tome treba imati u vidu da neki predmeti poput predmeta vezanih uz Grad Zagreb imaju znatno više oštećenih osoba koje se ne mogu evidentirati na ovaj način obzirom da sve građanke i građani koji su oštećeni određenim radnjama nisu podnijeli prijavu udruzi Partnerstvo za društveni razvoj. U 355 slučajeva udruga Partnerstvo za društveni razvoj uputila je 471 zahtjev nadležnim državnim tijelima na postupanje. Od čega tijelima otkrivanja kaznenih djela i kaznenog progona 135, a ostalim tijelima javne vlasti ukupno 336 zahtjeva za postupanjem ili prijava korupcije, sumnji u protuzakonitosti. Za razumijevanje tablice posebno je važno da je u velikom dijelu prijava, pogotovo u prijavama u kojem ne postoji dovoljno elemenata za osnov sumnje u koruptivno ponašanje odnosno kaznena djela, prije upućivanja predmeta na nadležno postupanje MUP-u, DORH-u ili USKOK-u, potrebno zatražiti postupanja nekih drugih tijela odnosno očitovanja nadležnih tijela, ili dostavu infromacija putem Zakona o pravu na pristup informacijama. 5

Broj oštećenih osoba prema navodima prijavitelja korupcije.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

3.1.2

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Kompleksni predmeti-opća statistika udruge

Tablica 3.1.2. Kompleksni predmeti – sumnje u sistemsku korupciju PERIOD Broj zaprimljenih (još uvijek aktivnih) kompleksnih slučajeva Broj oštećenih u kompleksnim predmetima

2006. -2010. 46 preko 150

Broj predmeta upućen na postupanje MUP-u

25

Broj očitovanja MUP-a o pokrenutom postupku

16

Broj dovršenih predmeta u MUP-u

13

Broj zadovoljnih prijavitelja postupanjem MUP-a

1

Broj predmeta upućen prema USKOK-u

19

Broj očitovanja USKOK-a o pokrenutom postupku

3

Broj dovršenih predmeta u USKOK-u

2

Broj zadovoljnih prijavitelja postupanjem USKOK-a

0

Broj predmeta upućen prema DORH-u

28

Broj očitovanja DORH-a o pokrenutom postupku

12

Broj dovršenih predmeta po prijavama DORH-u

5

Broj zadovoljnih prijavitelja postupanjem DORH-a

1


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Iz tablice 3.1.2 vidljivo je da je udruga zaprimila 46 prijava o kompleksnim kaznenim djelima, a koje prijave upućuju na sumnju u koruptivno ponašanje više osoba, odnosno više institucija, koje djeluju bilo koordinirano, bilo neovisno jedna o drugoj, ali u odnosu na istu osumnjičenu osobu ili iste osobe. U kompleksnim predmetima, o sumnjama u koruptivne radnje odnosno kaznena djela izvještena su nadležna tijela kaznenog progona, odnosno otkrivanja kaznenih djela. Iz tablice je vidljivo da je udruga Partnerstvo za društveni razvoj uputila prema MUP-u, odnosno policiji ukupno 25 zahtjeva za postupanjem, odnosno prijava, a da je do sada dovršeno oko 13 postupaka po našim prijavama i zahtjevima za postupanje ili oko 50%. Samo u jednom slučaju građani prijavitelji su zadovoljni postupanjem MUP-a RH odnosno policije. Istovremeno (u periodu 2006. -2010.) prema USKOK-u udruga je uputila 19 prijava u kompleksnim predmetima, od čega smo u 3 predmeta dobili očitovanje USKOK-a o namjeri pokretanja postupka, odnosno upućivanju predmeta na nadležno postupanje drugom tijelu. U 2 predmeta je donesena odluka USKOK-a, a pri tome niti jedna od stranaka (prijavitelji) nije zadovoljna postupanjem USKOK-a u njihovim predmetima. Prema Džavnom odvjetništvu RH je u periodu 2006. – 2010. upućeno 28 prijava i zahtjeva za postupanjem u kompleksnim predmetima, od čega je odgovoreno na njih 12 ili manje od polovice. U 5 predmeta je DORH donio odluku po našoj prijavi, a samo je jedan od prijavitelja zadovoljan postupanjem DORH-a po prijavi. Iz navedene tablice je vidljivo da postoji nezadovoljstvo prijavitelja u kompleksnim predmetima upućenim na nadležno postupanje DORH-u, USKOK-u i MUP-u RH. Pri tome je posebice važno da je ustaljenost odgovora na upućene zahtjeve za postupanje od strane MUP-a na nekih 64%, od strane DORH-a na nekih 42%, a USKOK-a na nekih 15%. Unutar zadanih okvira važno je i naglasiti, da je prema utvrđenoj analizi u kompleksnim predmetima u većini predmeta nema evidencije o učinjenoj niti jednoj postupovnoj radnji od strane DORH i USKOK-a u visokih 68% odnosno 85%, iako je veliki broj prijava odnosno predmeta (njih preko 35) stariji od godinu dana, a neki i do 4 godine. Prema datumima prijava u evidenciji udruge, ne korespondiraju niti redosljedi obrada u određenim predmetima, a očigledno vrući predmeti su oni koji se tiču poslovanja Grada Zagreba, funkcioniranja organiziranog kriminala, te prijave koje se odnose na djelatnike DORH-a i MUP-a te visoko pozicionirane političare u državi ili one koji su s njima interesno povezani.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Tablica 3.1.3. Stradavanja prijavitelja PERIOD

2006. – 2010.

Ukupan broj prijavitelja u kompleksnim slučajevima

53

Ukupan broj stradalih

53

Broj prijavitelja protiv kojih je pokrenut kazneni progon bez osnova

15

Broj prijavitelja nad kojima su izvršeni različiti administrativni pritisci

36

Broj prijavitelja nad kojima je vršen pritisak na radnom mjestu

29

Broj prijavitelja nad kojima su tražena psihijatrijska vještačenja

6

Broj prijavitelja korupcije protiv kojih su vođene medijske kampanje

29

Broj prijavitelja kojima se prijetilo

26

Iz tablice 3.1.3. stradavanje prijavitelja, vidljivo je da je u 46 kompleksnih premeta bilo ukupno 53 prijavitelja različitih koruptivnih radnji. Od njih 53, svih 53 su na jedan ili više načina bili izloženi pritisku, represiji, prijetnjama ili drugim oblicima revanšizma zbog prijavljivanja sumnji, i uvijek nakon što su svoje sumnje prijavili nadležnim tijelima. Pri tome najčešći pritisak koji se vrši na prijavitelje je administrativni pritisak i to u 36 slučajeva od 53 prijavitelja. Administrativni pritisak se vrši putem različitih zahtjeva tijela javne vlasti za dostavom dokumentacije, ispostavljanjem rješenja o nepostojećim obavezama, ispostavljanjem nepostojećih računa od strane javnih poduzeća, prekršajnim rješenjima po nepostojećim djelima, učestalim inspekcijskim nadzorima, te drugim oblicima administrativnog pritiska. Na drugom mjestu je broj pritisaka na radnom mjestu, odnosno broj pritisaka prema zviždačima. U 29 slučajeva je zabilježen pritisak na radnom mjestu od strane uprave ili nadređenih nakon što je prijavitelj uputio prijavu nadležnom tijelu ili progovorio o sumnjama u korupciju. Pritisak na radnom mjestu se manifestira uglavnom kroz degradaciju to jest promjenu pozicije u hijerarhiji, smanjenju odgovornosti, smanjenju mogućnosti pristupa informacijama u radnom okruženju, smanjenju plaće, opomenama pred otkaz pa sve do otkaza koji nije rijedak. Većina navedenih po predmetnim situacijama vodi radne sporove no sudski pravorijek će potrajati, a kada i ide u korist stranke, onda je provedba rješenja redovito i dalje na štetu stranke osim u rijetkim izuzecima.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

Protiv jednakog broja prijavitelja kompleksnih kaznenih djela (njih 29) vođene su medijske kampanje, odnosno, nakon što bi prijavili korupciju, protiv njih bi bili objavljivani diskreditirajući članci u novinama i prilozi u elektronskim medijima. I to u pravilu što je veća razina korupcije koja se prijavljuje i moć osumnjičenih to bi medijska kampanja protiv prijavitelja bila žešća, vidljivija, i dugotrajnija, uglavnom kako bi se osporio kredibilitet prijavitelja i potencijalnih svjedoka, te stvorio alibi za nepostupanje nadležnih tijela po prijavama. U 26 slučajeva prijaviteljima se prijetilo, a u nekim slučajevima je izvršen i fizički napad na prijavitelje. Prijetnje su dolazile iz različitih krugova, ali najčešće su bile prijetnje od strane nepoznatih osoba, odnosno prijetilo se iz krugova bliskih organiziranom kriminalu, odnosno iz miljea osoba koje su već bile suđene za najteža kaznena djela. U 15 slučajeva protiv prijavitelja kompleksnih kaznenih djela pokretan je neopravdani kazneni progon (bilo u istrazi, bilo u sudskom procesu optužbe bi bile odbačene). Za vrijeme trajanja kaznenog postupka, prijavitelji nisu bili u mogućnosti raditi posao koji su do tada radili, ili su bili onemogućeni u zapošljavanju, ili im je onemogućeno napredovanje u službi odnosno na radnom mjestu. U 6 slučajeva, prijavitelje, pogotovo one koji su bili uporni u „istjerivanju pravde“ u okviru sudskih postupaka se slalo na psihijatrijska vještačenja utvrđivanja poslovne odnosno poslovne i raspravne sposobnosti. U svim slučajvima u predmetnim vještačenjima vještaci su utvrdili i poslovnu i raspravnu sposobnost prijavitelja. Način represije psihijatrijskim vještačenjem je najčešće kombiniran s kaznenim postupkom bez stvarnog osnova. Kod svih prijavitelja je zabilježen strah tijekom trajanja postupka vještačenja, odnosno strah od trenutka sudske odluke o vještačenju do dovršetka obrade i nalaza vještaka jer nisu znali što će se u stvari vještačiti i što doista cijeli postupak znači.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

4. Zaključak analize : Ne prijavljujte korupciju niti govorite o tome da korupcija postoji Analiza provedbe Strategije suzbijanja korupcije iz 2008. godine i revidiranog Akcijskog plana iz 2010. godine ukazuje da, niti Strategija niti revidirani Akcijski plan još uvijek ozbiljno ne zadiru u manifestacije korupcije u konkretnim slučajevima, a pogotovo u smislu zapriječavanja sistemske korupcije. Usvojene i predviđene mjere uopće ne dotiču političku korupciju, odnosno zaštitu političkog integriteta iako sve analize i istraživanja upućuju da je u politici, odnosno među političkim dionicima jedan od ključnih izvora sistemske korupcije. Javne politike spriječavanja sukoba interesa i prava na pristup informacijama su još uvijek neučnikovite, te skoro uopće ne osiguravaju temeljnu namjeru zbog koje su usvojene – zapriječavanje sukoba interesa i utjecaja netransparentnog privatnog interesa na javni odnosno javnosti rada tijela javne vlasti. Poboljšanja u regulativi javne nabave još uvijek nisu vidljiva, a zakoni o financiranju političkih stranaka i kampanja jednostavno ne pokazuju znatan napredak u odnosu na stanje prije usvajanja politika. Većina zakona sadrži takozvane meke mjere, odnosno mjere upozorenja, no ne i adekvatne sankcije za kršenje zakona za odgovorne osobe ili institucije. Posebice je teška situacija u slučajevima zaštite oštećenika, onih koji korupciju prijavljuju odnosno onih koji o korupciji javno govore. Posebice je interesantno da se kategorija 5.8 Zaštita oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju iz Strategije iz 2008. godine. ne spominje u revidiranom akcijskom planu iz 2010. godine. Naime, iako se i u samoj Strategiji navodi kako sektor zaštite nije najbolje reguliran, u revidiranom akcijskom planu, zaštita prijavitelja se jednostavno izgubila. Pri tome je važno naglasiti kako su i predsjednik Republike Hrvatske gospodin Ivo Josipović kao i predsjednica Vlade Jadranka Kosor najavili nultu toleranciju prema korupciji, te pozvali građanke i građane da surađuju s institucijama, odnosno da korupciju prijave. Statistike iz evidencije udruge Partnerstvo za društveni razvoj ukazuju na zabrinjavajuću činjenicu da su svi prijavitelji korupcije u kompleksnim predmetima (predmetima multiplicirane korupcije odnosno povezanih osoba i institucija te prijavitelji tzv. visoke korupcije) stradali. Stradavanja ljudi koji ukazuju na korupciju su svakodnevna, teška i devastirajuća po obitelji i živote građanki i građana koji korupciju prijavljuju ili o korupciji govore. Među prijaviteljima ima sudaca, državnih odvjetnika, policajaca, profesora, znanstvenika, novinara, aktivista i aktivistkinja organizacija civilnog društva. I svi su oni, bez obzira na svoju poziciju na neki od načina, a najčešće na više načina istovremeno bili izloženi represiji i stradavanju. Stoga je neophodno hitno revidirati akcijske planove i naći načina da se zaštite oni koji o korupciji govore odnosno oni koji korupciju prijavljuju. Pri tome je posebice važno ustrojiti kvalitetan nadzor nad radom Državnog odvjetništva, USKOK-a i MUP-a, te osigurati slobodu govora i medija kako bi se o korupciji moglo govoriti bez straha, odnosno kako bi se o korupciji moglo govoriti uopće. Predmeti Hrvatske pošte i stradavanja radnika koji su otkrili i upozorili na protuzakonitosti u radu, predmet Hrvatske radiotelevizije i stradavanja novinara, predmeti stradavanja novinara istraživača kod velikih izdavača na dnevnoj razini ruše temelje borbe protiv korupcije i vladavine prava u RH. Protuzakonito ukidanje Latinice, smjena urednice Ane Jelinić i represija spram Aleksandra Stankovića je svakodnevica Hrvatske radiotelevizije, svakodnevnica o kojoj se povremeno govori ali nitko ne poduzima ništa da se njihovo stradavanje zaustavi i da se otkloni nastala šteta.


P A R T N E R S T V O Z A D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č K A 1 H R V A T S K A e - m a i l : i n f o @ p s d . h r telefon: 00 385 (1) 60 55 668 OIB:73544751790

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669 ID:73544751790

No navedena represija ima za rezultat ozbiljnu šutnju na HRT-u o korupciji kakva ona doista je, o korupciji koja sad možda više nego prije 5 godina razdire tkivo hrvatskog društva i prijavitelje i žrtve korupcije baca u beznađe. Ne treba zaboraviti niti Roberta Matijevića, nekadašnjeg pomoćnika ravnatelja Carine RH kojem su nakon pritiska i represije kaznenim progonom, nakon što je dobio sve sporove, ukinuli odjel u carini u kojem je radio, samo iz razloga da ga ne bi morali vratiti na staro radno mjesto. Robert Matijević je danas u invalidskoj mirovini. Ne treba zaboraviti niti aktivisticu Andreju Gregorinu, koja je u više navrata napadnuta, i kojoj su još uvijek nepoznate osobe nanijele veliku materijalnu štetu, i nanose joj je svaki dan, samo zbog tog što je nešto prijavila. Treba upozoriti i da su članovi obitelji Janjik završili na svim naslovnicama nakon prijave policijskih i gradskih dužnosnika tijelima kaznenog progona 2006. godine. Do tog trenutka nije bilo niti jednog članka o obitelji Janjik, a od tada su predmet naslovnica i predmet crne kronike skoro redovito. Pri tome, obitelji Janjik se prijeti od strane zločinačke organizacije, donose se protuzakonita rješenja i izdaju nepostojeći računi, a pri tome nitko nije istražio dubinu predmeta, i stvarne činjenice koje su jako intrigantne. Počevši od činjenice da je građevna inspektorica koja je pokrenula postupak za rušenje obiteljske kuće Janjikovih (postupak obustavljen od strane prekršajnog suda u Zagrebu) nakon izdavanja predmetnog rješenja postala „referenticom za javnu nabavu u Gradu Zagrebu“, naravno prijava obitelji Janjik nadležnim tijelima iz 2006. godine se i odnosila između ostalog na korupciju u poslovanju Grada Zagreba. Nitko se ne osvrće na činjenicu da tijela kaznenog progona u predmetu prijevare od strane Z.Š. jednog od čelnika Grada Zagreba nisu pozvala niti jednog svjedoka, a prijavu su odbacili kao neosnovanu. Postupak se vodi po privatnoj tužbi pred kaznenim sudom. Dakle, u svim navedenim predmetima, i svim analiziranim predmetima jedino što funkcionira je represija prema prijaviteljima. Po prijavama kao što smo vidjeli iz statistike se rijeko postupa, a prijavitelji u rijetkim, odnosno iznimnim slučajevima dobiju satisfakciju pravde. Štete koje su neki od prijavitelja pretrpjeli iznose i više stotina tisuća eura. Štete po zdravlje, obiteljske i socijalne odnose su nesagledive. Pri tome, najviši dužnosnici RH ohrabruju građanke i građane da prijave korupciju, te naglašavaju da se nitko ne treba plašiti i da trebaju prijaviti korupciju. Prema analizi, korupcija niže i srednje razine će uglavnom biti procesuirana, no korupcija visoke razine često, kako ukazuje analiza, ima negativan učinak na one koji prijavljuju. Stoga je važno da visoki dužnosnici RH, a koji se nalaze na čelu insitucija važnih za provedbu borbe protiv korupcije, preuzmu odgovornost za svoje javne pozive, te ili građanima osiguraju adekvatnu zaštitu prilikom prijavljivanja ili javnosti priopće stvarno stanje u borbi protiv korupcije u RH. Autor: Munir Podumljak, ožujak 2010.

Analiza učinka provedbe javnih politika  

Autor: Munir Podumljak Godina izdanja: 2010.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you