Page 1

P A R T N E R S T V O

Z A

D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č H R V A e - m a i l : p d c @ z a m i telefon: 00 385 (1) 60

K A 1 T S K A r . n e t 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

KOMENTAR Udruge Partnerstva za društveni razvoj Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije u Republici Hrvatskoj

Nacionalni program za suzbijanje korupcije treba odrediti smjernice i konkretne aktivnosti na suzbijanju korupcije u Republici Hrvatskoj. Odrednice problema koje bi nacionalni ili bilo koji drugi program trebao riješiti određuju i mogude učinke nastalog programa. Kako se udruga Partnerstvo za društveni razvoj dugi niz godina bavi problemima koje uzrokuje korupcija te analizama fenomena korupcije, u osvrtu na prijedlog novog Nacionalnog programa osvrnut demo se na ključne aspekte i mogude slabosti prijedloga programa. Kako bismo olakšali pradenje komentara slijedit demo program po dijelovima kako su iznešeni.

I. Uvod (stranica 2. Programa) Stav je udruge Partnerstvo za društveni razvoj (zasnovan na 4-godišnjem iskustvu provedbe antikorupcijskih projekata) da je za rješenje problema nužno prije svega adekvatno definirati problem, u ovom slučaju - korupciju. Ova bi definicija trebala odrediti razumijevanje problema korupcije na nacionalnoj razini. Potom bi trebala slijediti jasno definirana i razrađena područja koje ta definicija pokriva kao i probleme koje bi Nacionalni program trebao riješiti. U navedenom dokumentu definicija je nedostatna te se iznose ved vrlo dobro poznata i sveprisutna „opda mjesta“. Uvod kao takav, naravno, trpi opdenitost, no izostanak jasne i precizne definicije korupcije koja de poslužiti kao „operativni temelj“ ostatku programa jedna je od ozbiljnijih zamjerki ovome programu. Da podsjetimo, udruga Partnerstvo za društveni razvoj je nakon višegodišnjeg istraživanja postavila operativnu definiciju korupcije prema kojoj se vode svi projekti i programi udruge a koja glasi: „Korupcija je svaka aktivnost ili lanac aktivnosti koji se oslanja na zlouporabu pozicije modi imajudi za konačni rezultat zlouporabu javnih dobara i/ili prisvajanje instituta vladavine prava i potiranje instituta jednakopravnosti građana.“

II. Procjena problema (stranica 2. i 3. Programa) U procjeni problema navodi se samo jedan relevantan i provjerljiv podatak a to je Index percepcije korupcije prema istraživanju Transparency Internationala. Ovdje je neophodno napomenuti da niti jedna zemlja na svijetu ne radi svoj nacionalni program prema indeksu percepcije korupcije bududi da isti ne opisuje problem, ved samo pokazuje građansku percepciju korupcije. Mnogo važniji dokumenti za izradu programa koji su se mogli koristiti (ili možda jesu, ali nisu spomenuti) su evaluacija GRECO-a ili analize OECD-a, te drugih institucija, iako niti jedan od postojedih mehanizama sam po sebi ne daje dovoljno podataka za izradu nacionalnog programa. Ipak, kombinacijom više mehanizama i različitih nacionalnih institucija koje se bave pitanjima korupcije moglo se bolje determinirati/procijeniti problem.


P A R T N E R S T V O

Z A

D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č H R V A e - m a i l : p d c @ z a m i telefon: 00 385 (1) 60

K A 1 T S K A r . n e t 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Navodi autora programa da istraživanja javnog mijenja pokazuju četiri područja u Republici Hrvatskoj s visokim rizikom (smatramo da bi „visokom prisutnošdu“ bio točniji izraz) korupcije - sudstvo, zdravstvo, lokalna samouprava i političke stranke - „razlamaju“ problem kao i njegova moguda rješenja. Slažemo se da je u sva četiri navedena polja korupcija prisutna. No, program za suzbijanje korupcije nužno mora biti sveobuhvatan ili de učinak programa i mjera koje se predlažu biti manjkav, slab i nezadovoljavajudi. Prema analizama problema koje redovito provodimo u udruzi Partnerstvo za društveni razvoj za planiranje vlastitih aktivnosti, a koje su zasnovane na stvarnim slučajevima građana/ki RH koje prati udruga, medijskim člancima o ovoj tematici te međunarodnim trendovima i analizama, korupcija u Republici Hrvatskoj prerasla je fazu u kojoj se moglo odrediti sektore gdje je ista najviše izražena. Naime, uska povezanost državne uprave, modničkih skupina te neefikasnog pravnog okvira dovela je do opde nefunkcionalnosti instituta zaštite građana, vladavine prava te odgovornosti javne uprave spram građana. Samim time, mišljenja smo da je ovakvim postavljanjem problema, bez jasnih i preciznih ulaznih analiza, onemogudena efikasna izrada programa za suzbijanje korupcije. Ako problem nije dobro definiran niti mjere rješavanja problema nede odgovarati stvarnim potrebama i rezultati de biti više nego upitni. U tekstu procjene problema navode se i potrebe za brže i efikasnije djelovanje tijela otkrivanja, progona i kažnjavanja što ne spada u ovaj dio programa. To su prije ciljevi no procjena problema. Ukratko, smatramo da je izostala adekvatna analiza problema koja je trebala prethoditi izradi programa za suzbijanje korupcije.

III. Ciljevi (stranica 3. i 4. Programa) U ciljevima antikorupcijskog programa autori navode sljedede: 1. Korumpirane sankcionirati 2. Nekorumpiranima osigurati poštovanje 3. Ojačati profesionalnu etiku u državnoj i lokalnoj upravi, te malom i srednjem poduzetništvu i gospodarstvu jamčiti nesmetan razvoj 4. Građanima osigurati odgovornu javnu upravu u njihovoj službi 5. Lokalnoj i državnoj vlasti vradati povjerenje građana Ovdje smo ciljeve citirali zato jer konkretne aktivnosti programa moraju mjerljivim rezultatima pokazati da su isti ostvareni. Način na koji je strukturiran i definiran Nacionalni program suzbijanja korupcije to čini neizvedivim ili lako izvedivim ali bez pravog učinka. (npr. Hode li se jedna (1) sankcionirana osoba u dvije godine provedbe programa smatrati ispunjenjem cilja „Korumpirane sankcionirati“, na koji demo način mjeriti jesmo li nekorumpiranima osigurali poštovanje i što to uopde znači, kako možemo vratiti povjerenje građana u lokalnu i državnu vlast kad tog povjerenja nije niti bilo itd.)


P A R T N E R S T V O

Z A

D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č H R V A e - m a i l : p d c @ z a m i telefon: 00 385 (1) 60

K A 1 T S K A r . n e t 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

IV. Prevencija (stranica 4. – 14. Programa) Kao što je vidljivo, od 17 stranica dokumenta, 10 stranica posvedeno je mjerama prevencije problema, što je slaba ravnoteža između prevencije i represije kada se radi o koruptivnim radnjama. Isto tako, neke od mjera koje su smještene u prevenciju ne spadaju u to područje dok neke koje su stavljene u druga područja spadaju u prevenciju. Ipak, slijedit demo strukturu teksta kako je autori postavljaju.

1. Politika i javna uprava: 1.1.

Političke stranke:

Ponovno, postavke autora o problemu korupcije i političkih stranaka paušalne su i samo djelomično obrađene bez referiranja na podatke kojima je problem utvrđen. Nakon toga autori predlažu donošenje Zakona o financiranju političkih stranaka što spada pod zakonodavni okvir sprječavanja korupcije a ne u prevenciju. Niti jedan zakon sam po sebi nije preventivna mjera ved mjera koja treba adresirati problem te je praksa u pisanju sličnih programa zakonodavni okvir odvojiti od ostatka dokumenta. Naše iskustvo govori da je jedan od najvedih problema u financiranju političkih stranaka tzv. postojanje „crnih fondova“ tj. novca koji se na različite načine akumulira na stranačkim računima ili na računima osoba koje obnašaju stranačke i javne dužnosti, a koji se prema tvrdnjama građana i stručnjaka nalaze izvan teritorija RH. Postavlja se pitanje na koji de način predviđeni zakon riješiti ovaj problem. Davanje nalaza Državne revizije na uvid javnosti jedna je od mogude dobrih mjera, no ta mjera nede smanjiti razinu financijskih transakcija i ilegalnog bogadenja političke elite jer se u direktnim donacijama obrde vrlo mala količina novca. To se pokazalo i na posljednjim izborima kada su predizborne kampanje i na lokalnoj i na nacionalnoj razini bile daleko skuplje od predočenih utrošenih sredstava, a predloženim zakonom ponovno se ne bi dotakao navedeni problem. 1.2.

Sprečavanje sukoba interesa:

Očigledno je da kritikom Zakona o sprječavanju sukoba interesa Nacionalni program suzbijanja korupcije, ili njegovi autori, pokušavaju skrenuti pažnju s kvalitativnog sadržaja zakona. Predlaže se osnivanje političkih tijela na lokalnoj razini koja bi sprečavala sukob interesa. Ovim pristupom autori ustraju na zakonu koji u potpunosti ne odgovara društvenoj slici korupcije u Republici Hrvatskoj. Naime, Zakon o sprječavanju sukoba interesa nema suvisle kaznene odredbe i nije vezan uz Kazneni zakon RH – predviđene su blage političke kazne koje bi prekršiteljima trebali izredi kolege političari. Praksa Europske unije inzistira na Zakonu o sprječavanju sukoba interesa koji sukob interesa tretira kao teško kazneno djelo. Postavlja se pitanje čemu toliki otpor kaznenim odredbama u ovom zakonu. Mišljenja smo da je nedopustivo da isti oni čije bi ponašanje ovaj zakon trebao regulirati odlučuju o mjerama kažnjavanja po ovom zakonu, te ga provode putem tijela koja su isključivo politička. Sam zakon ne sadrži u svojoj biti nikakve ozbiljne sankcije po osobu koja ga prekrši.


P A R T N E R S T V O

Z A

D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č H R V A e - m a i l : p d c @ z a m i telefon: 00 385 (1) 60

K A 1 T S K A r . n e t 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Ovdje se radi o osobama koje svojom funkcijom imaju poziciju modi u društvu i neophodno je podidi razinu njihove odgovornosti što se, iz nama nejasnih razloga, uporno izbjegava. 1.3.

Državna uprava i javne službe:

Politika kriterija zapošljavanja i napredovanja u javnoj službi neophodna je mjera za javne službenike, no program ne propisuje na koji de se način monitorirati izrada kriterija za javne službenike. Također, nositelji ovog dijela programa su „središnja tijela državne uprave“ što je neprecizno. Ukoliko se radi o svim ministarstvima smatramo da je to trebalo navesti te navesti i sva druga tijela koja su nositelji ovog dijela programa. Isto tako, ove su mjere apsolutna nužnost i na razini lokalne vlasti što nije definirano. 1.3.1

Pravo na pristup informacijama:

Analiza primjene zakona o pravu na pristup informacijama je neophodna. Međutim, ne vidimo smisla da to rade tijela na koja se odnose odredbe ovog zakona. Neovisne analize i sudjelovanje civilnog društva u analizama primjene zakona nužno je ako se želi uistinu neutralno pratiti kvalitetu provedbe ovog zakona. Predložene dopune zakona ne odgovaraju svim stvarnim problemima u njegovoj primjeni. Na primjer, praksa pokazuje da sudstvo ne koristi ovaj zakon tj. u sudskim procesima koji se odnose na ovaj zakon najčešde se ravna po Zakonu o upravnom postupku. Stoga edukaciju sudstva smatramo nužnom mjerom koja je u ovom programu izostavljena. 1.3.2. Primopredaja vlasti: I ovaj dio se odnosi na izmjenu i dopunu zakona što, kako smo ved ranije rekli, spada u zakonodavni okvir borbe protiv korupcije a ne u prevenciju. Van toga, mjere kao takve smatramo potrebnima i korisnima.

2. Pravosuđe: Iako se u ovom segmentu tvrdi da treba nastaviti s dobrim rezultatima reformi, još uvijek nemamo niti jedan relevantan podatak o tome na koji način su provedene reforme smanjile korupciju. Iako su mjere povedanja transparentnosti rada sudova i više no dobrodošle, niti jednom rječju se ne govori o povedanoj odgovornosti sudaca i državnih odvjetnika spram građana, te mogudoj neovisnoj kontroli njihovog rada. Smatramo da navedene mjere nede u dovoljnoj mjeri suzbiti korupciju u ovim tijelima.

3. Zdravtsvo: Predložene mjere u sustavu zdravstva možda su i najbolji primjer nerazumijevanja stvarnog problema. Podsjedamo da je sustav zdravstva najvedi javni potroštač sredstava državnog proračuna i sredstava građana. U ovom sustavu determinirani su problemi uprave i potrošnje sredstava kao i iznude novaca od pacijenata (pogotovo kada se radi o kompliciranim zahvatima koji možda zahtjevaju intervenciju u inozemstvu). Tko de kakvu uslugu dobiti uvelike ovisi o materijalnom i socijalnom statusu, a tu činjenicu navedene mjere nede izmijeniti.


P A R T N E R S T V O

Z A

D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č H R V A e - m a i l : p d c @ z a m i telefon: 00 385 (1) 60

K A 1 T S K A r . n e t 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Također, naše iskustvo govori da se isti problemi prenose i na područje socijalne skrbi što u programu nije niti spomenuto (primjer su domovi za starije i nemodne osobe gdje je utvrđen izniman broj koruptivnih radnji). Liste čekanja koje autori navode mjera su koja dobro izgleda, ali ne rješava problem. Ključno je pitanje – tko je odgovoran za poštivanje i adekvatno sastavljanje tih listi, tko ih monitorira, kome se prijavljuju žalbe i koje su sankcije za malverzacije na listama?

4. Lokalna samouprava: U području rada lokalne uprave i samouprave autori su samo postavili ciljeve i rokove izvršenja često koristedi riječ „nadzor“ no nisu precizirali o kakvom se nadzoru radi i kakva bi trebala biti tijela koja taj nadzor provode. To ostavlja prostor za ved uobičajenu praksu – oformi se tijelo, nazove se nadzornim i samo je sebi svrha tj. formalno postoji, ali ne donosi nikakve kvalitetne rezultate. Primjer je Ured za unutarnju kontrolu koji je bio oformljen u gradskom poglavarstvu Grada Zagreba. U tom je Uredu bila zaposlena osoba koja po vlastitom priznanju nije znala što treba raditi dok su gradski čelnici postojanje tog ureda mahom komentirali: „Ured postoji, ali nažalost nije u funkciji (!)“. Veliki problem u radu lokalne vlasti je kolektivno donošenje odluka. Kada za odluke treba utvrditi i snositi odgovornost do toga nikada ne dođe jer kolektivna je odluka „svačija i ničija“ tj. nitko za nju ne snosi odgovornost. U drugom dijelu se ponovno kao mjera navodi donošenje zakona što, ponavljamo, ne spada u u prevenciju ved u zakonodavni okvir.

5. Gospodarstvo: Iz navedenog ni na koji način nije vidljivo kako de program riješiti probleme gospodarstvenika vezane uz javne natječaje ili sudjelovanje u javnoj nabavi. Mjere zaštite tržišnog natjecanja iznesene u opdem kontekstu ponovno su nemjerljive i po našem mišljenju nedostatno obrazložene za bilo kakvu analizu. Također, primjetno je da među nositelje ovih mjera uopde nisu uključeni gospodarstvenici ili njihovi predstavnici. Ne vidimo kako se mogu izraditi kvalitetne mjere bez konzultacije s onima za koje se izrađuju.

6. Privatizacija: Ovdje se predlaže privatizacija državnih tvrtki što je ionako tendencija, no niti jednom rječju se ne pominje privatizacija npr. gradskih javnih poduzeda koja svojim kapitalom nadmašuju i neka državna poduzeda (osobito u gradu Zagrebu). Ignorira se ili ne vidi dio problema koji je stvaran i koji itekako utječe na stanje korupcije u RH, te samim time predviđena mjera nede odgovoriti na stvarni problem u ovom segmentu. Isto tako se niti jednom rječju ne spominje činjenje tijela vezano uz ved obavljenu nelegalnu privatizaciju niti sprječavanje slične prakse u bududnosti.


P A R T N E R S T V O

Z A

D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č H R V A e - m a i l : p d c @ z a m i telefon: 00 385 (1) 60

K A 1 T S K A r . n e t 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

7. Javna nabava: U dijelu javne nabave autori nisu uzeli u obzir napravljene analize primjene zakona o javnoj nabavi i koruptivne prakse vezane uz isti. Ne postoji determinirani problem koji navedene mjere trebaju rješiti. Kako se radi o jednom od najvažnijih zakona na polju suzbijanja korupcije i osiguranja mehanizama razvoja, ovdje je nužna veda konkretnost i preciznost. Kao i u dijelu programa koji se odnosi na gospodarstvo, i ovdje su među nositeljima izostali gospodarstvenici. U mjeri 4. stoji: „Predložiti mjere institucionalnog jačanja unutarnje kontrole na državnoj i lokalnim razinama, uključujudi osnutak ureda za javne nabave i povjerenstava za kontrolu javnih nabava na državnoj i lokalnim razinama“. Napominjemo da na državnoj razini ved postoji Ured za javnu nabavu i Komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Kao primjer tijela koje kontrolira, između ostalog, i javnu nabavu, molimo pogledajte primjer pod 4. Lokalna samouprava. Napominjemo i da Zakon ved propisuje osnivanje Povjerenstava za javnu nabavu te ona (povjerenstva) ved postoje, barem kada se radi o Gradu Zagrebu, u velikom broju. Njihov saziv i funkcioniranje, pak, nešto je sasvim drugo.

V. Otkrivanje i kažnjavanje I u ovom segmentu postavlja se pitanje na koji de se način nešto napraviti i kako demo mjeriti rezultate. Naime, ved se niz godina priča o kapacitiranju USKOK-a no dosad ništa konkretno nije učinjeno. Iste ovakve preporuke stajale su i u ranijim dokumentima. Rezultata nema niti je tko preuzeo odgovornost. Iako se zna da su USKOK-u, među ostalim, nužno potrebni i istražitelji, nitko dosad nije ponudio konkretan odgovor na pitanje – tko se i zašto dugo i uporno opire zapošljavanju istražitelja u USKOK-u? U mjeri 2. stoji: „Potrebno je s vedom pozornošdu ustrajati na otkrivanju i progonu korupcije na višim razinama, osobito one kojom se utječe na ključne gospodarske odluke i zakonodavstvo te zlorabi visok položaj i utjecaj“. Ovo je možda najopdenitija mjera u cijelom programu i nažalost, ne čudi nas što je upravo mjera koja se odnosi na otkrivanje i progon korupcije na višim razinama toliko uopdena. Kako su nositelji ove mjere Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo RH, zanima nas što de oni konkretno poduzeti do 31. ožujka 2006. da dođe do konkretnih, vidljivih i mjerljivih rezultata ove mjere.

VI. Međunarodna suradnja Međunarodna suradnja oslanja se na usvojene međunarodne protokole i konvencije koje je ratificirao Hrvatski Sabor te je ispunjenje ovih protokola i konvencija obaveza Republike Hrvatske. Ne vidimo na koji se način to može smatrati „bitno novim pristupom“ suzbijanju korupcije. Među nositeljima ovih mjera u potpunosti nedostaju predstavnici civilnog društva čemu ne vidimo razlog. Napomenimo da je prošlog mjeseca u Beču u suradnji s nevladinim udrugama iz središnje i jugoistočne Europe (među kojima su bile i 3 nevladine udruge iz Hrvatske) izrađen prijedlog deklaracije UNODC-a (United Nations Office on Drugs and Crime) koja jasno propisuje ulogu, međusobnu suradnju i zadade vladinih, nevladinih i međunarodnih organizacija u prevenciji kriminala i korupcije.


P A R T N E R S T V O

Z A

D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č H R V A e - m a i l : p d c @ z a m i telefon: 00 385 (1) 60

K A 1 T S K A r . n e t 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

U mjeri 3. stoji: „Analizirati organizaciju i dosadašnji rad USKOK-ovog Odjela za međunarodnu suradnju, predložiti mjere poboljšanja međunardone suradnje na poslovima suzbijanja korupcije, tražiti međunarodnu stručnu i tehničku pomod u osposobljavanju osoblja“. Kako je na tiskovnoj konferenciji ministrica Ožbolt rekla da su na izradi programa sudjelovali i stručnjaci iz USKOK-a, pitamo se je li mogude da nitko od njih nije znao da je Španjolska twinning partner u reformi USKOK-a te da gđa. Maria de las Heras Garcia tamo radi ved više od pola godine kao savjetnica na jačanju kapaciteta? Ili su stručnjaci iz USKOK-a navedeni zabunom?

VII. Javno djelovanje Vedina stavki koje su navedene pod segmentom javnog djelovanja po svojoj naravi prije potpadaju pod prevenciju korupcije. Dugogodišnje nam iskustvo govori da informativne kampanje i okrugli stolovi te edukacije, kada nisu popradene ozbiljnim intertvencijama u sustavu i rezultatima djelovanja sustava, niti u jednoj zemlji nisu donijeli rezultate. I ovdje postoji nekoliko mjera gdje među nositeljima nema civilnog društva što se kosi s preporukama Europske unije o što vedem uključivanju civilnog društva u razne oblasti, a pogotovo u osvještavanje javnosti i procese donošenja odluka. Navođenje Ureda za udruge kao nositelja ne smatramo zadovoljavajudim jer nedavna događanja vezana uz rad Ureda, rad Savjeta za razvoj civilnog društva kao i rad predstojnice Ureda za udruge pokazuju veliku potrebu za uvođenjem antikorupcijksih mehanizama u rad Ureda i njegovih tijela.

ZAKLJUČAK Ne postoji strateški niti sveobuhvatan pristup rješavanju problema korupcije u Republici Hrvatskoj te je navedeni dokument kao takav nejasan u svojoj namjeni. Nedemo ulaziti u to je li izrađen zbog pritiska javnosti ili nekog drugog pritiska, no odgovorno tvrdimo da kao programski dokument niti u jednom segmentu ne ispunjava svoju svrhu, te je neuvjerljiv kada govori o ozbiljnoj namjeri ili političkoj volji suzbijanja korupcije. Dokument je preopdenit te kao i mnogi slični dokumenti dosad izbjegava ono najvažnije – jasno i precizno definiranje odgovornosti za provedbu mjera predviđenih programom. Stoga smatramo da ovaj program može vrlo lako doživjeti neslavnu sudbinu svog prethodnika. Rok od dvije godine smatramo prekratkim za potpunu provedbu predviđenih mjera i postizanje konkretnih i kvalitetnih rezultata. U programu stoji prijedlog da se osnuje Nacionalno vijede za suzbijanje korupcije koje de nadzirati provedbu programa i predlagati mjere za njegovo izvršenje. Vijede nede operativno djelovati ved de ocjenjivati načine i rezultate provedbe Nacionalnog programa.


P A R T N E R S T V O

Z A

D R U Š T V E N I R A Z V O J ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM L O M N I Č H R V A e - m a i l : p d c @ z a m i telefon: 00 385 (1) 60

K A 1 T S K A r . n e t 55 668

P A R T N E R S H I P F O R S O C I A L D E V E L O P M E N T ANTI-CORRUPTION PROGRAM 1 0 0 0 0 Z A G R E B C R O A T I A w e b : w w w . p s d . h r fax: 00 385 (1) 60 55 669

Ovaj prijedlog smatramo lošim. Nužna je ozbiljna analiza problema i izrada ili nadopuna programa za suzbijanje korupcije prema profesionalnim standardima gdje de se uzeti u obzir stvarno stanje korupcije te potrebe građana Republike Hrvatske. Tada, na temelju sveobuhvatnog programa nužno je izraditi kvalitetan i iscrpan Nacionalni akcijski plan za borbu protiv korupcije koji de, između ostalog, jasno i precizno definirati odgovornost svih tijela – nositelja provedbe. Umjesto Vijeda koje samo nadzire provedbu i predlaže mjere, smatramo potrebnijim i korisnijim da se osnuje Nacionalna koordinacijska skupina koja de biti operativno tijelo i bit de odgovorna za provedbu Nacionalnog akcijskog plana. U suprotnome demo ponoviti stari obrazac koji dokazano ne funkcionira – operativna su tijela raspršena i nekoordinirana dok nadzorno tijelo postoji uglavnom samo formalno i nema nikakvu stvarnu mod. Nužnim smatramo i naglasiti da je neophodno da osnivanje, saziv i rad ovih tijela bude u potpunosti javan i transparentan te utemeljen na jasnim pravilima i procedurama što dosad nije bio slučaj. Zagreb, 7. studenog 2005. Napisao: Munir Podumljak, Partnerstvo za društveni razvoj

Komentar na Nacionalni program za suzbijanje korupcije u Republici Hrvatskoj  

Autor: Munir Podumljak Godina izdanja: 2005.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you