Page 1

www. udruga-prsten.hr

Broj 12. Godina VIII. Studeni 2013.

Gospodarstvo Fotoreportaža Jednostavno savršena Bosna i Hercegovina Razgovor s

kardinalom Vinkom Puljićem

Gospodarski forum u Vitezu

Osnovan Poslovni klub "Prsten”

Razgovor s umirovljenim general bojnikom Đurom Matuzovićem Konferencija u Sarajevu "Geoekonomski i geopolitički položaj BiH - pogled u budućnost”

Reportaža Povratak i opstanak Hrvata u Bosanskoj Posavini







Uvodnik

IMPRESSUM IZDAVAČ Udruga bosanskih Hrvata Prsten Vukovarska 235, 10000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr ZA IZDAVAČA Predsjednik UBH Prsten prof. dr. sc. Ivan Lovrinović IZDAVAČKO VIJEĆE Bruno Iljkić, predsjednik Mijo Marić Tomislav Dubravac Dragica Šamija Stjepan Stjepić Ljiljana Tomić Drago Đeno Ferdo Kurtić Vjekoslav Jeleč Gordana Jelavić Juro Martinović Branka Martinović Tonči Visković Eva Mijatović GLAVNA UREDNICA Ivana Kolovrat GRAFIČKI UREDNIK Damir Kolovrat LEKTURA Gordana Jelavić VANJSKI I STRUČNI SURADNICI Anita Ivkić Drago Lozančić Željko Bošnjak Ivan Pjanić Ivo Aščić Tea Lovrinović Nada Koturić Mato Rajkovača Marko Pandurević Marjan Jerković Mario Paurević prof. dr. sc. Ivo Grgić Tomislav Raić Irena Magerl FOTO: Arhiva UBH Prsten TISAK: Printera grupa ISSN: 1846-338X Motiv s naslovnice: NP Una, fotografija Ankice Ivandić www. udruga-prsten.hr

Poštovani čitatelji i članovi, pred vama je 12. broj časopisa Udruge bosanskih Hrvata Prsten u kojem smo pripremili pregled brojnih aktivnosti koje su održane u protekloj godini s ciljem poboljšanja položaja bosanskih Hrvata, kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Otvorili smo cijeli niz socijalnih, političkih i ekonomskih tema za raspravu kojima smo posvetili pozornost zajedno s cijelim nizom stručnjaka u obje države. U travnju 2013. u Sarajevu je održana dobro posjećena i medijski popraćena međunarodna konferencija "Geoekonomski i geopolitički položaj Bosne i Hercegovine – pogled u budućnost" u suradnji s HKD Napretkom Sarajevo. Potom je 17. svibnja uslijedilo osnivanje Poslovnog kluba Prsten u kojem se okupilo 60-ak poduzetnika s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prvi veći programski zadatak koji je postavio Poslovni klub uspješno je realiziran organizacijom vrlo posjećenog Gospodarskog foruma u Vitezu na temu "Utjecaj ulaska RH u EU na gospodarsku suradnju RH i BiH”. Ovom prigodom zahvaljujemo svim našim domaćinima na toplom prijamu i odličnoj organizaciji ovog značajnog događaja.

Prikaze izlaganja, zaključke i preporuke, koji čine temelj našeg daljnjeg djelovanja, možete pročitati u nastavku časopisa. Poduzetničko, institucionalno umrežavanje, dijalog stručnjaka, sinergija znanja, kapitala i ljudskih potencijala i dalje su primarni način djelovanja koji primjenjujemo u praksi. Dijalog i komunikacija uz uvažavanje – različitog stava, mišljenja; onog drugog – s obzirom na nacionalnost, vjeru conditio est - sine qua non! Na tim načelima počivaju temelji Europske unije u kojoj se nalazimo od 1. srpnja 2013. Europa je "ujedinjena u različitosti", i njezin problem nisu vrijednosti već svjetska ekonomska kriza koja ne zaobilazi ni jedan kut našeg planeta. Nove okolnosti u RH stvaraju nova iskustva i praksu koju možemo prezentirati u BiH, a svojim nastojanjima utjecati na stvaranje boljih uvjeta za ulazak BiH u ovu iznaddržavnu uniju! Ne propustite saznati više o tribinama i okruglom stolu Kluba znanstvenika, druženjima Kluba žena, aktivnostima Foruma mladih koji su ove godine svečano proslavili petu obljetnicu osnivanja. Posebnu pohvalu zaslužili su i svi članovi naših podružnica diljem cijele Hrvatske na čelu sa svojim vodstvom koji cijelu godinu organiziraju rad: folklornog društava "Prsten", malonogometne utakmice u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Malom Lošinju, brojne humanitarne akcije i pomoć najugroženijim obiteljima i bolesnima, u svom kraju. Godinu su obilježila brojna putovanja predstavnika Udruge, što u malim grupama, što u velikim formacijama prema Sarajevu i Vitezu. Ona su uvijek inspirativna i pružila su nam uvid u realno stanje na terenu. Interes za umrežavanjem članova UBH Prsten sa svim institucijama i tvrtkama u BiH je značajan pa ćemo i u idućem razdoblju razvijati daljnju suradnju na međudržavnom planu. Pozivamo sve čitatelje koji to još nisu, a željeli bi, da nam se pridruže i daju svoj doprinos radu Udruge u segmentima u kojima su najstručniji!  

S poštovanjem, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović Udruga bosanskih Hrvata /

3


Sadržaj Uvodnik (3) Tema broja U Sarajevu održana konferencija "Geoekonomski i geopolitički položaj BiH - pogled u budućnost” (6-8) Gospodarstvo Osnovan Poslovni klub UBH Prsten Povezivanje poduzetnika (10-11) Gospodarski forum u Vitezu Jačanje poslovnih veza i suradnje gospodarstvenika iz RH i BiH (12-13)

Prvi gospodarski susret u Varaždinu (13) Susret poduzetnika riječke podružnice (13) Osnovan Poslovni klub Posušaka (13) Posjet Kreševu na poziv obitelji Stanić (13) Razgovor s Uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem, vrhbosanskim nadbiskupom Uzeti sudbinu u svoje ruke, a ne kukati (14 - 15) Obnovljivi izvori energije Novi izvori financiranja (16-17)

Klub znanstvenika Održana 3. tribina Kluba znanstvenika Prsten na temu Kršćanstvo u BiH Crkva je najjača kada je na svom "križnom putu" (18-19) Okrugli stol Kakva budućnost čeka Hrvatsku u EU? (20-21) Zakoni Aktivnost članova UBH Prsten oko Popisa stanovništva u BiH 2013. Koliko nas ima? (22) Podružnice Varaždin (23) Podružnice Rijeka (24) Podružnica Mali Lošinj (25) Podružnica Osijek Osnivačka Skupština u Osijeku (26) Ljudi, događaji, povodi (27-37) Forum mladih Obrazovno informiranje Što i kako dalje? (38-39) EU-fondovi Edukacija za mlade (40) Kako zdravstveni odgoj utječe na razvoj djeteta (41) Manifestacija "Tko smo? Što smo? Odakle smo?" (41) Petogodišnjica rada i druženja mladih u Udruzi (41) Predstavljanje tvrtke Kvaliteta i bogatstvo ponude na jednom mjestu – FIS d.o.o. Našim kupcima nudimo najbolje (42) Vinogradarstvo i vinarstvo PP Orahovice Vino vrhunske kvalitete (43) Sponzorstva Pristupom PBZ Cardu donirate Udrugu (44) Aranžman i foto Ankica Ivandić

4

/ Udruga bosanskih Hrvata

Ekologija UN-ovo Izvješće o klimatskim promjenama Odgovornost prema prirodi (45) Ekologija Poljoprivreda Bosne i Hercegovine: Izazovi i/ili opasnosti (46-47) Razgovor s umirovljenim general bojnikom Đurom Matuzovićem Obrana je zasluga svih naših zajedničkih napora (48-49) Psihološka pomoć Ljubav (51) Povijest i tradicija Alat, alka, čizma, galama, odaja, papuča, jastuk, rakija,… - sve su to hrvatske riječi. Ali i turske... Odoše Turci, ostadoše turcizmi (52-53) U prosincu svatovi (53) Poštanske marke Putujući bosanski veleposlanici(54-55) Poruke iz prošlih vremena Tajna stećaka Kameni svatovi (56-57) 150 godina korparstva obitelji Dominiković Zanat koji bi trebalo spasiti od izumiranja (57) Fotoreportaža Vežite se, polijećemo! Jednostavno savršena – Bosna i Hercegovina (58-59)

Reportaža Povratak i opstanak Hrvata u Bosanskoj Posavini Dvadeset godina poslije: želja za rodnom grudom nikada ne jenjava (60-61) Kultura Recenzije Događaj koji je usmjerio pogled cijelog svijeta u Vatikan (63) Nakon Andrije Kačića Miošića – stigao je i Zlatko Lukić (63) Sport Hrvatska ima novog izbornika Vatrenih – Niku Kovača Red, rad, disciplina i euforija (64) In memoriam Vlatko Marković (64) Recepti Tradicionalna bosanska jela Bosanski lonac (65) Pristupnica (66) www. udruga-prsten.hr


Tema broja U Sarajevu održana konferencija

"Geoekonomski i geopolitički položaj BiH - pogled u budućnost” U Sarajevu u hotelu Bosnia održana je 26. travnja 2013. cjelodnevna konferencija na temu "Geoekonomski i geopolitički položaj Bosne i Hercegovine – pogled u budućnost". Organizirale su je nepolitičke i neprofitne udruge Prsten iz Zagreba i Napredak iz Sarajeva Pripremio: Prsten

G

lavna načela kojim su se organizatori ovog skupa vodili jesu: cjelovita i jedinstvena Bosna i Hercegovina, opće dobro za sve narode u BiH i zalaganje za što bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. U pozdravnom dijelu konferencije okupljene goste i medije pozdravili su predsjednik HKD Napredak prof. dr. sc. Franjo Topić i predsjednik Udruge Prsten prof. dr. sc. Ivan Lovrinović. - Ako nije moguća BiH, onda nije moguća ni Europska unija. Mi moramo živjeti zajedno, to je naša sudbina. Bez ekumenizma i dijaloga nema budućnosti – poručio je predsjednik Napretka Franjo Topić. – Ovdje smo došli kako bismo pokrenuli projekt i otvorili teme o kojima će se ubuduće raspravljati. Svoje viđenje i doprinos raspravi dat će brojni ugledni znanstvenici iz područja ekonomije i politike – kazao je Ivan Lovrinović te je predložio da konferencija postane tradicijom i da se svake godine detaljno obradi određeno područje vezano za probleme u BiH. Gradonačelnik Sarajeva i dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Ivo Komšić poželio je svima dobrodošlicu u glavnom gradu BiH te zaželio da se u njemu ugodno osjećaju. Kako teče tranzicija privrede BiH, kakva je kompatibilnost monetarnog i financijskog sustava BiH u odnosu na EU, ulazak stranog kapitala u BiH,

iskustva malih zemalja nakon ulaska u EU, te kakvi su energetski potencijali BiH neke su od tema na koje su stručnjaci ponudili rješenja i dali smjernice za daljnja promišljanja. Moderatori konferencije bili su prof. dr. sc. Pavo Barišić i mr. sc. Tomislav Martinović.

Geoekonomski položaj BiH

U svom izlaganju "Alternativni pogled na industriju novca u Bosni i Hercegovini" Sead Kreso naglasio je kako je stabilnost monetarnog sustava i financijskog tržišta imperativ tranzicijskog razdoblja koje se u BiH rasteglo zbog sporih reformskih procesa. Istaknuo je kako zemlje u tranziciji imaju bankocentrični sustav i relativno slabo razvijena financijska tržišta. Banke su osnovane inozemnim kapitalom pa je monetarna multiplikacija (prerada novca) visokozavisna. Država bi trebala u vrijeme krize restrukturirati javnu potrošnju, napraviti javne poticaje i razvojne projekte u industriju koje bi provodila razvojna banka, bez zloupotrebe politike. U izlaganju "Strani kapital na financijskom tržištu u BiH – geoekonomska analiza" Igor Živko kazao je da je novac visokolikvidna roba koja brzo cirkulira, a BiH se nakon osamostaljenja našla pred dva modela sanacije banaka: samostalnim rješenjem ili prodajom. Prihvaćen je drugi model, kapital je došao izvana, središnja je banka slaba, a strani kapital želi iste uvjete izlaza iz zemlje bez gubitaka i smanjenja vrijednosti novca. BiH ima samo četiri domaće banke danas. Banke, smatra

Sudionici konferencije mogli su u dva panela saznati brojne ekonomske i političke probleme koji u ovom trenutku predstavljaju najveće kočnice razvoja u Bosni i Hercegovini

6

/ Udruga bosanskih Hrvata

Živko, ne odgovaraju potrebama države koja ne može podržati mala poduzeća pa je stoga potrebno osnovati razvojnu banku i uspostaviti regulacijske mehanizme. Ivan Lovrinović prikazao je iskustva malih zemalja nakon pristupa EU i poruke koje se mogu izvući za BiH. BiH je bogata prirodnim resursima, posebno izvorima energije u kojima leži potencijal za gospodarsku budućnost. BiH ima značajne zalihe pitke vode, zdravo tlo i velike površine šuma te značajne potencijale u proizvodnji hrane kao i u razvoju turizma. Prvo je potrebno definirati: što nije nikako za prodaju a sve drugo restrukturirati prema različitim obrascima vlasništva i partnerstva kako bi se smanjio negativni utjecaj politike u javnim poduzećima koja trebaju imati nekoliko stakeholdera. Ni EU, a ni BiH nemaju razvijenu "duboku varijablu" – svijest o zajedničkim ciljevima zahvaljujući kojoj je uspješno protekao proces ujedinjenja dvije Njemačke nakon pada Berlinskog zida. Istaknuo je značajne komparativne prednosti BiH u regiji i šire među malim zemljama: BiH ima najmanji javni dug, inflacija je niska i stabilna, ali zemlja ne proizvodi svoj novac pa nema monetarni suverenitet, pa je tek nominalno spremna za europske integracije. U realnim pokazateljima još je daleko od EU. Na kraju je naglasio da bi BiH trebala izbjeći sve pogreške koje su se desile drugim malim zemljama nakon ulaska u EU. O energetskom potencijalu i energetskim politikama predavanje je održao međunarodni konzultant dipl. ing. Ivica Jakić. Energetska prednost BiH u odnosu na druge zemlje leži u termoelektranama i hidroelektranama čija je odlika stabilni dijagram energije dok vjetroparkovi, solarne elektrane imaju nervozni dijagram energije. Ona se ne može skladištiti. Naveo je primjer kako se nedostatak energije iz vjetroparka u Danskoj nadoknađuje onom iz BiH. U posljednjih 20 godina u regiji nije bilo značajnijih investicija i velik broj elektrana se nalazi na kraju svog životnog vijeka ili su čak i starije od predviđenog roka trajanja. Regija nije spremna za gašenje postojećih elektrana, a od priključenja Turske na energetsku mrežu postoji deficit energije. Od većih projekata u regiji predviđena je izgradnja TE Stanari, TE Ugljevik i TE Tuzla 7. Od 2015. do 2019. ne očekuje se izgradnja više od 300-500 MW novih termoblokova. Upravo na području energetike moguća je značajna suradnja Hrvatske i BiH jer je Hrvatska jedna od najvećih uvoznica električne energije u Europi. www. udruga-prsten.hr


Geopolitička rješenja za BiH

U drugom panelu prvo izlaganje "Što europske integracije očekuju od svojih članica i država kandidata?" održao je Neven Šimac. Europske integracije, podsjetio je, obuhvaćaju Europsku uniju (BiH nema još ni status kandidata), Vijeće Europe čija je BiH članica od 2002., diplomatski forum OSCE čija je članica od 1992. i Europska obrambena zajednica koja je prestala s radom 1953. na zahtjev Francuske. Vijeće Europe u svojim rezolucijama Parlamentarne skupštine 2008. i 2010. traže da stranke i entiteti, posebice Republika Srpska prestanu blokirati odlučivanje o bitnim problemima BiH; BiH obavi dugo obećavani popis stanovništva; primjenjuje svoju strategiju progona ratnih zločina; donese strategije povratka izbjeglica i prognanika; izvrši presudu ESPČ iz prosinaca 2009. u slučaju Sejdić – Finci, koja se temelji na sudskoj konstataciji o diskriminaciji na osnovi etničkog podrijetla pripadnika romske i židovske manjine kod kandidiranja za Dom naroda i za Predsjedništvo BiH, a što traži široke promjene Ustava. Početkom listopada 2012. u Strategiji proširenja EU i glavnim izazovima, Europska komisija koja je glavni pregovarač, usmjerivač i ocjenjivač kandidatura pojedinih zemalja i njihova napredovanja u prilagodbi pravu EU, ocijenila je da BiH kasni i tapka u mjestu i potreban je dodatni napor i jasna vizija političara i orijentacija prema EU.

Energetska prednost BiH u odnosu na druge zemlje leži u termoelektranama i hidroelektranama čija je odlika stabilni dijagram energije dok vjetroparkovi, solarne elektrane imaju nervozni dijagram energije www. udruga-prsten.hr

U izlaganju "Je li priključenje BiH u EU rješenje međunacionalnih i političkih problema?" Šaćir Filandra smatra da je u posljednja dva desetljeća BiH prošla brojne identitetske i kulturne promjene. Vlastiti identitet oblikovan je u velikoj mjeri strahom od drugih identiteta. Europeizacija mora imati jasne forme, jer ljudima u BiH taj koncept nije jasno predstavljen. Stoga je potreban jedan artikulirani proeuropski pokret. Ideja ujedinjene Europe ne stiže u dobro vrijeme jer je tek ostvarena ideja o nacionalnoj državi 19. stoljeća, a već joj "prijeti" dekonstrukcija. Rješenje je, smatra Filandra, u političkom konsenzusu i odustajanju od maksimalističkih nacionalnih teza. Mirko Pejanović u predavanja "Eurointegracijski procesi u ambijentu podijeljene države i nestabilnog društva: dometi integracije BiH u EU i NATO savez" objašnjava faktore zbog kojih je od 2006. godine do danas došlo do zastoja integracijskih procesa. Proces stabilizacije i pridruživanja u BiH je počeo 1998. godine, potom je izrađen okvir Mapa puta za odvijanje tehničkog i političkog dijaloga prema EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je u lipnju 2008. potpisan, ali nije stupio na snagu jer nije zadovoljen uvjet usklađivanja Ustava BiH s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci u otklanjanju diskriminacije nacionalnih manjina. Ustavna reforma je ostala na pokušaju, a od 2010. u BiH vlada institucionalni i politički zastoj koji blokira provedbu reformi i funkcioniranje države. Demokratski deficit leži u blokirajućem entitetskom glasovanju, nemoći izgradnje konsenzusa te neoptimalnom broju zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ulazak BiH u NATO bio bi jamac mira u regiji, a reforma obrane bi dovela do stvaranja jedinstvenih oružanih snaga BiH. Ivo Komšić u izlaganju "Pogled na Dayton iz bh perspektive" istaknuo je kako je Daytonski sporazum svojedobno bio čimbenik za prestanak rata, ali nije omogućio stvaranje mira i političkog

suživota u vremenu poslije rata. Danas se upravo entitetsko izjašnjavanje smatra faktorom koji onemogućava ulazak BiH u NATO savez i EU jer ne postoji jedinstveno mišljenje oko ulaska u europske integracije. RS ih osporava, a FBiH želi ulazak. Također Daytonski sporazum omogućava beskrajno blokiranje implementacije presude Sejdić-Finci koja štiti ljudska prava. BiH s ovakvim sporazumom ne može izdržati niti jedan od zahtjeva koji se pred nju postavljaju. Franjo Topić u izlaganju "BiH kao locus theologicus dijaloga i ekumenizma" naveo je upravo dijalog i ekumenizam kao dva uvjeta bez kojih nema budućnosti u BiH. Kao zemlja u kojoj postoje tri religije koje stvaraju tri svijeta različita kulturno, nacionalno, politički i vjerski, dijalog je nužan. Potrebno je razviti dijalog institucija, znanstvenika, mistika i života, i započeti razgovor, jer čovjek je biće govora i bez drugih ne može naučiti govoriti. U posljednjem predavanju "Nacionalizam na Balkanu i europske integracije: slučaj Bosne i Hercegovine" Erika Harris sa Sveučilišta u Liverpoolu objasnila je kako u BiH nakon pada komunističkog sustava, zbog rata, nije došlo do uspostave nacionalne države. Daytonski sporazum kojim je zaustavljen rat nije uspio provesti demokratizaciju i europeizaciju. Stoga je u BiH nužna ustavna reforma i početak procesa izgradnje države. Nacionalizam je politička ideologija koja daje odgovor na pitanje tko će doći na vlast, ali ne: na koji način i kako će vladati. Da je nacija izmišljena zajednica, točno je samo do jedne točke inače bi Jugoslavija još uvijek postojala. Etnički nacionalizam najčešće se manifestira nasiljem koje je teško obuzdavati a kojim se pokušava održati politička kontrola nad nekim teritorijem. U BiH je potrebno započeti proces izgradnje države, reforme Daytona, europeizacije i demokratizacije. Želja organizatora je da ova konferencija postane tradicionalna i da se svake godine obuhvate druga područja od vitalnog značenja za budućnost Bosne i Hercegovine. Udruga bosanskih Hrvata /

7


Tema broja Konferencija u Sarajevu - Zaključci i preporuke

Geoekonomski aspekt:

1

Bosna i Hercegovina prolazi težak put transformacije svoje privrede koja se za vrijeme Jugoslavije dominantno odnosila na baznu i prerađivačku industriju. Ratna razaranja i fenomen prvobitne akumulacije kapitala, visoko prisutna korupcija i slabe institucije onemogućavaju bržu transformaciju i hvatanje koraka sa suvremenim trendovima, posebice onima u Europskoj uniji. Stoga je za znatniji napredak nužna daleko snažnija borba protiv korupcije i jačanje pravne države, što je moguće postići u sklopu pripremnih mjera za ulazak Bosne i Hercegovine u EU i značajnijim utjecajem institucija EU.

2

Bosna i Hercegovina ima značajne prirodne potencijale poput šuma, vode, očuvane prirode kao i minerala i sirovina za razne oblike prerađivačke industrije. Također su značajni potencijali i u poljoprivrednoj proizvodnji. BiH ima važnu ulogu i u prometnom smislu i bilo bi nužno pristupiti završetku koridora Vc, kao i modernizaciji željezničke mreže.

3

Najveća prepreka razvoju ekonomije proizlazi iz neriješenih političkih pitanja vezanih uz Daytonski sporazum jer u praksi nije ostvarena puna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Postojanje dva entiteta unutar BiH po prirodi stvari potiče dezintegracijske procese. Stoga je redefiniranje Daytonskog sporazuma uz pomoć SAD-a i EU-a nužna pretpostavka za jačanje integracijskih procesa unutar BiH koji bi bili potaknuti zajedničkim interesima. U suprotnom, potpuno je neizvjesno kada bi BiH ušla u Europsku uniju.

4

Visoka nezaposlenost u oba entiteta govori o činjenici da sva tri naroda imaju isti problem. Posebno zabrinjava visok udio mladih u nezaposlenosti koji se sve više iseljavaju u druge zemlje svijeta. Popis stanovništva će pokazati razočaravajući sliku o razmjerima ekonomskih migracija u BiH. Visoka nezaposlenost uvijek je bila izvor mogućih tenzija koje mogu destabilizirati ionako krhku situaciju u BiH, a potom bi prijetile prelijevanjem u regiju. U tom smislu neophodna je intenzivnija akcija prije svega EU-a i SAD-a kako ovaj prostor ne bi bio prepušten sam sebi.

5

Bosna i Hercegovina bi prema kriterijima iz Maastrichta već sutra mogla postati članica EU. Po veličini javnog duga, vanjskog duga, godišnjeg deficita proračuna i stabilnosti inflacije ona se pokazuje discipliniranijom i štedljivijom od većeg broja zemalja koje su članice EU. Upravo su to argumenti koje Europska komisija treba imati u vidu kako bi ubrzala proces integracije. Stoga smatramo da je što brže priključenje BiH Europskoj uniji glavni uvjet za eliminiranje dezintegracijskih procesa i rješavanje fenomena ”zarobljene države” i podijeljenog društva.

6

Financijske institucije u BiH dominantno su u stranom vlasništvu. Postignut je značajan napredak u načinu rada, novim proizvodima, tehnologiji, organizaciji i upravljanju. U području financija i financijskih tržišta dominira utjecaj austrijskog i talijanskog kapitala te u manjoj mjeri turskog i ruskog. Do pojave financijske krize i recesije u Americi i Europskoj uniji u BiH je bio primjetan uvoz inozemne akumulacije koja je bila

8

/ Udruga bosanskih Hrvata

podloga za nastanak kreditnog buma posebno u sektoru stanovništva koji je bio prije svega okrenut uvozu roba široke potrošnje čime se povećavao deficit tekuće bilance i vanjski dug.

7

Bosna i Hercegovina zbog postojanja ”valutnog odbora” nije monetarno suverena država i nije u mogućnosti koristiti se prednostima monetarnog suvereniteta posebno u uvjetima vanjskog šoka. U tom bi smislu bilo nužno redefinirati monetarni sustav koji je do sada bio isključivo orijentiran na stabilnost deviznog tečaja, a preko njega i inflacije. To je, s druge strane, plaćeno visokom nezaposlenošću, slabom konkurentnošću izvoza i rastom vanjskog duga. Centralna je banka Bosne i Hercegovine u sustavu valutnog odbora samo velika mjenjačnica i regulator banaka bez ikakve mogućnosti djelovanja na rast ekonomije. Zbog toga ona ne može ostvarivati niti značajniju emisijsku dobit koja bi mogla značajno pomoći državnom proračunu. Ovo je ozbiljno pitanje koje traži kvalitetne odgovore.

8

Direktne su inozemne investicije u Bosni i Hercegovini proteklih godina simbolične. Zbog ekonomske i političke nestabilnosti strani investitori izbjegavaju ovo područje. Zato bi međunarodne financijske institucije kao i institucije BiH trebale biti predvodnik u procesu investiranja otvarajući time put privatnim investitorima. Prije toga, potrebno je ukloniti brojne birokratske i administrativne prepreke kako bi se ovaj proces dinamizirao.

9

Državni proračuni oba entiteta u BiH nalaze se u teškoj situaciji opterećeni brojnim socijalnim pravima. Unatoč tomu BiH bolje stoji u pogledu veličine javnog duga i proračunskog deficita u odnosu na BDP nego mnoge zemlje članice EU. Državni proračun trebao bi postati snažniji instrument poticanja krupnijih investicija i time djelovati antirecesijski s ciljem povećanja zaposlenosti i BDP-a.

10

U procesu priključivanja BiH u EU ne bi se trebale ponavljati pogreške koje su činile neke druge zemlje. To se prije svega odnosi na nužnost definiranja najvažnijih ekonomskih interesa i dobara koja se ne mogu privatizirati. U procesu privatizacije državnih poduzeća država treba ostati u najvažnijim poduzećima važan dioničar s mogućnošću veta na pojedine odluke. Ostalu državnu imovinu treba privatizirati da ne predstavlja mrtve kapitale ili uzroke pogoršanja državnog proračuna.

11

Jedinstven institucionalni okvir na razini BiH kao bazičnog instituta zaštite klijenata na financijskom tržištu (koji uključuje jednog regulatora u svim segmentima poslovanja financijskih tržišta i institucija, bez entitetskih), pojačao bi povjerenje i olakšao pristup financijskim tržištima. Iz dosadašnjeg neuspjeha ili bolje reći propuštene prilike, treba izvući pouku za kvalitetnu izgradnju financijskog sektora i njegovu afirmaciju, a ne tražiti opravdanje za stagnaciju zadnjih godina.

12

Iz prethodne točke proizlazi da provedene reforme na razini države, otvaraju mogućnost državi da svoje razvojne, odnosno kapitalne projekte financira i iz drugih mogućnost poput državnih obveznica, pri čemu bi se

država pojavljivala dvojako, kao investitor i kao emitent vrijednosnih papira.

13

U svrhu jačanja financijskog sektora, povećanja transparentnosti i razvoja, tržišta kapitala moraju poslužiti državi kao servis u nastavku privatizacije preostalog dioničkog kapitala u vlasništvu države. Ovim bi se dao snažan impuls tržištu u pogledu povjerenja investitora, a burze kao alternativni izvor financiranju u odnosu na banke, dobile bi na značenju.

Geopolitički aspekt:

14

Geopolitički položaj Bosne i Hercegovine pokazuje znatnu ovisnost o međunarodnoj zajednici. Ustanove međunarodne zajednice i Europske unije postigle su značajne rezultate u stabilizaciji mira i demokratizaciji zemlje. Kada nakon 1. srpnja 2013. granice Europske unije dosegnu Bosnu i Hercegovinu potrebno je da predstavnici međunarodne zajednice zajedno s političkim predstavnicima Bosne i Hercegovine izrade cjelovitu strategiju i potaknu ostvarenje brze i efikasne integracije Bosne i Hercegovine u Uniju. Uspješna integracija Bosne i Hercegovine, u kojoj su već prisutne institucije Europske unije, predstavljala bi ključ i uzor za daljnji postupak priključivanja preostalih zemalja jugoistočne Europe.

15

U postupku europske integracije proširenjem europskoga građanstva na stanovnike Bosne i Hercegovine neophodno je izgraditi primjeren demokratski model na osnovi ”konsocijativne” zastupljenosti u kojemu će se osigurati odgovarajuća ljudska i politička prava uz multinacionalni sastav i ravnopravnu zastupljenost svih građana. Ključna je zadaća političkih elita i svih građana Bosne i Hercegovine da uz pomoć međunarodne zajednice pronađu i ostvare kompromisna demokratska rješenja u skladu s principima potvrđenim u pravnim stečevinama europskih država s multinacionalnim sastavom građana.

16

U svrhu osiguranja državne samostalnosti i funkcionalnosti političkih institucija Bosne i Hercegovine potrebno je nastaviti ustavne reforme i načiniti promjene u odredbama Daytonskoga sporazuma u pravcu razgradnje zasebnih državnih entiteta i jačanja funkcionalnosti zajedničkih državnih institucija i predstavnika.

17

Bosna i Hercegovina povezana je geopolitičkim položajem i sastavom stanovništva sa susjednim zemljama. Odnose treba definirati tako da se isključe teritorijalne pretenzije i presezanja, a omogući svestrana suradnja i uzajamna pomoć u zajedničkim nastojanjima prema europskim integracijama.

18

Geopolitičke pretenzije i utjecaje velikih sila, izražene i potvrđene tijekom povijesti u političkim pregovorima od mirovnih ugovora potpisanih u Srijemskim Karlovcima 1699. i na Berlinskom kongresu 1878. sve do Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995., potrebno je ograničiti i definirati u sklopu strategije koja će Bosnu i Hercegovinu integrirati u politički, pravni i gospodarski okvir Europske unije. www. udruga-prsten.hr


HR Zagreb

F. Andrašeca 8 Tel. + 385 1 3096 350 Solin Hektorovićeva 38 Tel. + 385 21 260 916 Rijeka Marinići 28a Tel. + 385 51 298 869

besplatni telefon

0800 300 500 www.megakop.hr

SLO LJUBLJANA

Jurčkova cesta 229 Tel. +386 1 2420 120/122 mail info@megakop.si

BiH ORAŠJE

II. Ulica b.b. Tel. +387 31 714 214 SARAJEVO Stup, Azići 1 Tel. +387 33 459 704 TEŠANJ Marin Han b.b. Tel. +387 32 652 786 TUZLA Šićki brod, 21. Aprila do 92 Mob. +387 63 897 257 www.megakop.ba

parketni centar


Gospodarstvo Osnovan Poslovni klub UBH Prsten

Povezivanje poduzetnika

U restoranu Okrugljak 17. svibnja 2013. na prigodnoj večeri a na temelju ranije donesene odluke Predsjedništva i UO UBH Prsten u nazočnosti 60-ak poduzetnika, menadžera i gostiju, osnovan je POSLOVNI KLUB PRSTEN i izabrano vodstvo Piše: Bruno Iljkić

godina okupljao Gospodarski savjet i mandatar za osnivanje Poslovnog a radnom dijelu večeri kluba, bude budući predsjednik, a on, nazočnim poduzetniPavo Djedović, zamjenik. Vijeće kluba cima, poslovnim ljudije jednoglasno prihvatilo taj prijedlog ma i gostima inicijalni što je prezentirano nazočnima koji su tim za osnivanje Poslovnog kluba tu odluku glasovanjem potvrdili. predstavio je prijedlog pravila po Konačnu odluku o osnivanju Pokojima bi se trebao ustrojiti Klub, slovnog kluba prema Statutu Udruge te programski ciljevi zbog kojih treba potvrditi Upravni odbor UBH se on osniva. Šezdesetak poduPrsten što je i učinjeno na posljednjoj zetnika i menadžera pristupilo je sjednici UO održanoj 21. svibnja Predsjednik konstruktivnoj raspravi koja je rezultira- Poslovnog kluba 2013. la konkretnim rješenjima i zaključcima Bruno Iljkić Proteklih sedam godina djelovao je programu ustrojstvu te vodstvu PoGospodarski savjet u čijem je sastavu bilo slovnog kluba Prsten. Predložena su dva kandidata dvanaest poduzetnika koji su se svake godine tradiza predsjednika i zamjenika predsjednika te devet cionalno okupljali 17. svibnja u restoranu Okrugljak, kandidata za Vijeće Poslovnog kluba. Predloženi na datum prvog okupljanja. Sve uspješne organizakandidati za vodstvo kluba povukli su se na kratko cije drže do svojih tradicija pa tako i Poslovni klub da bi izabrali predsjednika i zamjenika. Izabrani (ranije Gospodarski savjet) sada ima svoju tradiciju članovi Vijeća Poslovnog kluba su: Ferdo Kurtić koju će i u budućnosti njegovati i čuvati. Gospo(Regata AG d.o.o.), Ivica Jakić (Atlantic ljex GmbH), darski je savjet bio preteča i temelj za osnivanje PoMarko Zrakić (Trafficon d.o.o.), Juro Martinović slovnog kluba Prsten, a u njegovu sastavu su ovih (Odvjetnički ured Adžić, Martinović i Agić), Marko sedam godina bili: Zvonko Biljecki (Geofoto d.o.o.), Pipunić (Žito d.o.o.), Slađan Bešlić (vodeći bankar Ante Mandić (IN2 d.o.o.), Marko Pipunić (Žito d.o.o.), u Zagrebačkoj banci), Franjo Rajković (Economic Stipo Matić (M San Grupa), Pavo Zubak (AutoZubak d.o.o.), Josip Kolarević (Strela d.o.o.) i Vitomir Lučić d.o.o.), Zvjezdan Stanić (Stanić d.o.o.), Zlatko Stipić (podatkovni centar Križ DataCross d.o.o.). (Stipić Grupa), Marin Filipović (FinvestCorp d.o.o.), Nakon kraće rasprave članova Vijeća kluba, Ivica Zovko (Zovko d.o.o.), Stipe Lucić (Klesarstvo kandidat za predsjednika Pavo Djedović predložio Stipe Lucić d.o.o.), Tomislav Antunović (Antunović je članovima Vijeća da Bruno Iljkić, koji je sedam TA d.o.o.) i Bruno Iljkić (Megakop d.o.o.).

N

Članovi Vijeća Poslovnog kluba: Ferdo Kurtić, Ivica Jakić, Josip Kolarević, Slađan Bešlić, Marko Pipunić, Bruno Iljkić, Pavo Djedović, Juro Martinović, Franjo Rajković i Vitomir Lučić 10

/ Udruga bosanskih Hrvata

Savjet je godinama bio izvorište ideja i sigurno materijalno uporište Udruge Prsten a njegovi članovi, naravno zajedno s ostalim članovima Udruge, podnijeli su glavninu tereta u financiranju časopisa, zaklade i Udruge Prsten u cjelini. Ponekad su stizali i prigovori da je riječ o elitističkoj skupini, ali, kada se bolje pogleda, ti ljudi su imali jedinu privilegiju da daruju svoje vrijeme, energiju i novac za razvoj Udruge. Članovi Gospodarskog savjeta sada su članovi Poslovnog kluba u sklopu kojeg se mogu nastaviti družiti sukladno zajedničkim interesima, životnim i poslovnim vrijednostima koje ih povezuju. Na istim se načelima članovi Poslovnog kluba mogu udruživati u interesne podskupine klastere i sl.

Programski ciljevi i zadaci Kluba

Osnivanjem Poslovnog kluba Prsten otvara se novo poglavlje u kojem je jedan od glavnih zadatak: širenje baze članstva u zdravim koncentričnim krugovima s posebnim težištem na proaktivnom povezivanju malih i srednjih poduzetnika. Važno je istaknuti spomenuto načelo zdravog organskog rasta Poslovnog kluba, a time i Udruge Prsten. Do sada smo imali članova koji su bili pasivni, djelomično ili potpuno neaktivni, a njihovi potencijali neiskorišteni. Sada će se radom Poslovnog kluba iznova preispitati cijelo poslovno članstvo s ciljem proširenja (npr. kada bi svaki član Kluba doveo još samo jednog novog člana već impozantan skup bi se u kratko vrijeme udvostručio). Taj proaktivni pristup primijenili smo od samog začetka osnivanja Poslovnog kluba Prsten. Pozivu su se odazvali članovi koji žele aktivno sudjelovati u osnivanju i budućem radu Poslovnog kluba. Tako su i izabrani preostali članovi Vijeća kluba čiju osnovu čine osobe okupljene u inicijalnom timu. Iskustvo iz proteklog druženja članova Gospodarskog savjeta je doista neprocjenjivo. Na potpuno identičan način prije sedam godina članovi Gospodarskog savjeta su se predstavili jedni drugima. Većina se do tada nije poznavala, a danas su oni istinski prijatelji i poslovni partneri. Uporno druženje i dublje upoznavanje rezultiralo je u konačnici ozbiljnim poslovnim povezivanjem. Kod velikih očekivanja treba biti odmjeren, strpljiv i ustrajan s obzirom na to da se ovi procesi sporo odvijaju. Biznis je realan i protkan snažnim interesima. Stoga www. udruga-prsten.hr


Osnivačka večer u restoranu Okrugljak

Temeljem čl. 4. i 22. Statuta Udruge bosanskih Hrvata Prsten, Upravni odbor na sjednici održanoj, 21. svibnja 2013. donosi

Pravila Poslovnog kluba Udruge bosanskih hrvata Prsten Članak 1.

Pravilima se uređuju: naziv i sjedište Poslovnog kluba Udruge bosanskih Hrvata Prsten (u daljnjem tekstu: Klub), programski cilj i djelatnosti, članstvo, zastupanje i predstavljanje, javnost rada te druga pitanja bitna za rad Kluba. Članak 2.

trebamo biti tolerantniji jedni prema drugima i ako se proizvede 70 posto pozitivne energije, to se može smatrati uspjehom, s tim da negativnu energiju svi članovi trebaju amortizirati kako ne bi došlo do osipanja članstva. Važno je istaknuti da su na osnivačkoj večeri bili i kolege poduzetnici iz Bosne i Hercegovine Franjo Rajković (Economic d.o.o.), Pero Gudelj (Fis d.o.o.), Drago Kafadar (Ovnak d.o.o.), Drago Živković (Maxi d.o.o.) i Svjetlan Stanić (Boreas d.o.o.), koji u BiH upošljavaju više od pet tisuća zaposlenika. Poslovno povezivanje s njima značajno će povezati i osnažiti gospodarsku suradnju između RH i BiH na čemu svakako treba ustrajati. Sljedeći važan cilj i zadatak Poslovnog kluba jest povećavanje članstva. Postoji još puno poduzetnika i poslovnih ljudi koji pripadaju našoj populaciji, a nisu se učlanili u UBH Prsten. Svi pojedinačno trebamo u svom krugu prijatelja promovirati vrijednosti Udruge Prsten i kooptirati nove članove. Ne umrežiti i povezati naše ljude – dugoročno gledano, bio bi veliki strateški propust. Proširenjem baze Poslovnog kluba stvorit će se mogućnosti za kvalitetnije i trajno rješenje dugogodišnjeg problema financiranja Udruge i Zaklade Prsten. Jedno od ponuđenih rješenja je i npr. masovnijim pristupom članova Poslovnog kluba projektu korištenja "American Express kreditnih kartica”. Drugi izvor financiranja moguć je u pronalaženju sponzora izvan Udruge poput Hrvatskog telekoma koji je veliki sponzor posljednjih nekoliko godina. Treći model financiranja, o kome se dugo raspravlja među pravnim članicama, može biti baziran na međusobnoj suradnji članova Poslovnog kluba. Ideja je da tvrtka koja prima posao, kada ostvari promet dobrovoljno uplati Udruzi max. 1 posto. U području osiguranja pokrenut je pilotprojekt dobrovoljne uplate po prometu. Napredovanjem navedenih modela teret financiranja bit će ravnomjernije i pravednije raspoređen. Program obuhvaća i čitav niz drugih aktivnosti kao što su predstavljanje i povezivanje s drugim udrugama, asocijacijama, tijelima itd., a doradit će ga novo vodstvo Kluba zajedno s ukupnim članstvom. Stoga ste pozvani da aktivno sudjelujete sa svojim prijedlozima pa i kritikama koje će biti razmotrene te, ako su konstruktivne, i uvažene. www. udruga-prsten.hr

Klub okuplja i povezuje poduzetnike i druge članove, koji imaju poduzetničku djelatnost i bave se poduzetničkim radom, u okviru Udruge bosanskih Hrvata Prsten, a djeluje na području Republike Hrvatske sukladno Statutu Udruge i Zakonu o udrugama. Članak 3.

Naziv Kluba glasi: POSLOVNI KLUB UDRUGE BOSANSKIH HRVATA PRSTEN, a skraćeni je naziv: Poslovni klub Prsten. Članak 4.  Sjedište Kluba je u sjedištu Udruge bosanskih Hrvata Prsten: Zagreb, Ulica grada Vukovara 235.  Članak 5.

Programski je cilj Kluba povezivanje i suradnja poduzetnika i članova Udruge bosanskih Hrvata Prsten u svrhu uspostave, promicanja, razvoja i očuvanja gospodarskih odnosa i informacija između članova Kluba i drugih građana iz RH i Bosne i Hercegovine. Članak 6. Djelatnosti Kluba su: ◾ organiziranje gospodarskih skupova,

okruglih stolova, rasprava, javnih predavanja i tribina o temama vezanim za djelovanje Udruge bosanskih Hrvata Prsten, ◾ poticanje i organiziranje poticanja poduzetničkih ideja, razmjene roba, usluga i informacija, ◾ suradnja u izdavanju časopisa i drugih stručnih publikacija, ◾ suradnja s odgovarajućim asocijacijama, gospodarskim i drugim komorama, državnim tijelima i lokalnom upravom ◾ osiguranje i prikupljanje dijela sredstava za rad udruge. Članak 7.

Član Kluba može biti državljanin Republike Hrvatske, strana fizička osoba koja ima stalni ili privremeni boravak u Hrvatskoj, vlasnici tvrtki, obrta i nositelji slobodnih zanimanja, menadžeri i drugi poslovni ljudi, te pravne osobe koje dragovoljno pristupe Klubu na način propisan ovim Pravilima. Članak 8.

Članovi su Kluba istodobno i članovi Udruge bosanskih Hrvata Prsten sukladno odredbama Statuta Udruge. Članovi Kluba mogu biti: ◾ redoviti ◾ počasni (zaslužni, a koji više nisu aktivni)

Redoviti članovi mogu biti pravne i fizičke osobe, a počasni članovi fizičke osobe. Članak 9. 

Redoviti članovi Kluba mogu postati poduzetnici koji iskažu volju za pristup u Poslovni klub, a počasni članovi Kluba mogu biti poduzetnici, bivši članovi kluba koji nisu više aktivni (npr. mirovina).   Članak 10. 

Članovi Kluba između sebe biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i vijeće poduzetnika. Članak 11. 

Predsjednik i zamjenik predsjednika Kluba biraju se na dvije godine, a mandat se može ponoviti. Predsjednik Kluba skrbi da se rad Kluba odvija u skladu s ovim Pravilima. Predsjednik Kluba nazoči sjednicama Predsjedništva i Upravnoga odbora Udruge bosanskih Hrvata Prsten kada se raspravlja o poslovima iz djelokruga Kluba. Predsjednik Kluba podnosi Upravnom odboru Udruge izvješće o radu Kluba najmanje jedanput godišnje. Članak 12.

Vijeće Kluba od jedanaest članova čine predsjednik i zamjenik predsjednika Kluba i devet članova izabranih na prijedlog predsjednika, vodeći računa o teritorijalnom principu i veličini ukupnog prihoda poduzetnika (veliki, srednji i mali poduzetnici). Vijeće Kluba bira se na dvije godine, a mandat se može ponoviti. Vijeće Kluba razmatra i donosi program rada Kluba, izvješće o radu te druge aktivnosti vezane uz rad Kluba. Članak 13.

Sredstva za rad Kluba, u pravilu, osigurava Poslovni klub Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Članovi Kluba, za svoj rad, mogu prikupljati sredstva od donacija, dotacija i darova. Članak 14.  U pravnom prometu Klub zastupa predsjednik

Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Administrativne poslove Kluba obavljaju glavni tajnik i tajništvo Udruge.

Članak 15. Ova Pravila stupaju na snagu danom donošenja.

Izmjene i dopune Pravila provode se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje, usvajanjem na sjednici Upravnoga odbora Udruge temeljem prijedloga Vijeća Kluba.

 U Zagrebu, 21. svibnja 2013.  Predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten,  prof. dr.sc. Ivan Lovrinović  Udruga bosanskih Hrvata /

11


Gospodarstvo Gospodarski forum u Vitezu

Jačanje poslovnih veza i suradnje gospodarstvenika iz RH i BiH Više od 130 gospodarstvenika iz obje države nazočilo je VIII. gospodarskom forumu posvećenom temi "Utjecaja ulaska RH u EU na gospodarsku suradnju RH i BiH” održanom 30. kolovoza 2013. u dvorani hotela Central u Vitezu u organizaciji Poslovnog kluba "Prsten” Pripremio: Prsten Foto: Siniša Skenderija

Š

to se promijenilo u gospodarskim odnosima od ulaska RH u Europsku uniju 1. srpnja 2013.? O novonastalim političkim i gospodarskim okolnostima izlaska RH iz regionalne ekonomske organizacije CEFTA-e u kojoj je Hrvatska ostvarivala vanjskotrgovački suficit u razmjeni, gubitku tog tržišta, modelima očuvanja i stvaranja novih oblika gospodarske suradnje RH i BiH, odnosima vezanim za zakonodavnu poreznu regulativu koju RH primjenjuje ulaskom u EU, modelima financijske podrške izvozu, aktualnim gorućim temama poput prikupljanja sredstava za projekte razminiravanja područja u BiH te o samim gospodarskim prilikama u Srednjoj Bosni govorili su ugledni predavači. Moderator i voditelj Gospodarskog foruma bio je međunarodni stručnjak i konzultant za energetiku Ivica Jakić, vlasnik obiteljske tvrtke Ljex sa sjedištem u Austriji. Na početku foruma domaćin Franjo Rajković i organizatori skupa na čelu s predsjednikom UBH Prsten Ivanom Lovrinovićem pozdravili su sve uvažene goste koji su svojim dolaskom pozdravili napore na međusobnom povezivanju i umrežavanju gospodarstvenika iz RH i BiH: Uzoritog kardinala Vinka Puljića, predsjednika HKD Napredak-Sarajevo

Franju Topića ministra zdravstva i socijalne politike Nikolu Grubešića, ministra obrazovanja, kulture, nauke, sporta Jozu Jurinu, predsjedatelja Sabora SBŽ Josipa Kvasinu, Tomislava Bošnjakovića, predsjednika Izvršnog općinskog vijeća grada Viteza načelnike općine Kiseljak Mladena Mišurić Ramljaka, općine Orašje Đuru Topića i općine Žepče Matu Zovka i mnoge druge.

Kako poslovati u novim okolnostima

Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović govorio je o utjecaju izlaska Hrvatske iz CEFTA-e na gospodarsku suradnju s Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska je u zemlje CEFTA-e 2012. godine imala izvoz 2,5 milijardi dolara, a uvoz oko 1,3 milijardi dolara. Najznačajniji partner bila je BiH u koju je RH izvozila 65 posto, a uvozila 60 posto. Zbog gubitka tržišta CEFTA-e tj. izloženosti novom režimu povećanih carina prilikom izvoza svojih proizvoda Ekonomski institut u Zagrebu procjenjuje da bi hrvatski BDP mogao pasti za 0,4 posto, dok je Hrvatska gospodarska komora procjenila da bi gubitak kompanija iznosio oko 80 milijuna eura, a najugroženiji su mesni, mliječni, konditorski proizvodi te cigarete. BiH, pak, ima idealne uvjete za stočarstvo, uzgoj riječne ribe, poljoprivredu, voćarstvo stoga bi se rješenja trebala kretati u smjeru razvoja ekološke proizvodnje, stvaranju strojnih prstenova na razini sela, dobivanju mikrokredita s povoljnim

Povezivanje gospodarstava BiH i RH Predsjednik Poslovnog kluba “Prsten” Bruno Iljkić, nakon uvodnog pozdrava, okupljene je upoznao s procesom umrežavanja 180 poduzetnika iz RH i BiH, pravnih članova Udruge Prsten u proteklih sedam godina. Zatim je dao kratki osvrt na povijest i rezultate prethodnih gospodarskih foruma koje je gospodarska komponenta UBH Prsten organizirala u suradnji sa uzoritim kardinalom Puljićem, Crkvom i Caritasom BiH i RH. Osim upoznavanja i umrežavanja poduzetnika, rezultat održanih foruma su strategija, zakon i Državni ured za Hrvate izvan RH. Očekivali smo i sinergiju i sustavan rad na svim, a posebno gospodarskim područjima. Dok se suradnja ne razvije, nastavili smo raditi tamo, gdje neovisno od institucija, možemo polučiti rezultat, a to je "intenzivnije povezivanje gospodarstvenika iz BiH s gospodarstvenicima iz RH, povezujući na taj način kapilarno gospodarstva RH i BiH". Na kraju izlaganja predsjednik Poslovnog kluba obećao je kontinuitet navedenih aktivnosti i najavio održavanje 9. gospodarskog foruma 17. svibnja 2014. u hotelu Antunović u Zagrebu.

12

/ Udruga bosanskih Hrvata

kamatnim stopama i rokovima, stvaranju brendova te plasiranju proizvoda na tržištima gdje je BiH već godinama tradicionalo prisutna. Pavo Djedović, porezni savjetnik i ovlašteni revizor predstavio je porezne izmjene i tretiranje PDV-a u novim okolnostima poslovanja RH i BiH u trgovini, građevinarstvu i proizvodnji. Kakva je situacija s financijskom podrškom izvozu i zajedničkim projektima u sferi malog i srednjeg poduzetništva govorio je mr. sc. Slađan Bešlić. U 2011. godini u BiH je bilo oko 60 tisuća malih i srednjih poduzeća u ukupnom broju svih registriranih čije poslovanje nužno ovisi o kvaliteti računovođe i poreznog savjetnika jer ulaskom u poslovnu banku potrebno je dobiti najbolji model financiranja poslovanja. O "poslovnoj oazi” u Srednjobosanskoj županiji i njezinu gospodarskom procvatu govorio je Stipo Frančić, predsjednik Skupštine Udruge poslodavaca Srednjobosanske županije. U iscrpnoj statističkoj analizi pokazao je odlične rezultate gospodarskih subjekata posljednjih godina u svim granama poslovanja, stanje u obrazovanju i dr. ekonomske pokazatelje razvoja. . O osnivanju i radu prvog privatnog Sveučilišta "Vitez” u gradu domaćinu gospodarskog foruma govorio je mr. sc. Dario Jerković. Osnovano je u suradnji malog broja poduzetnika iz Viteza i profesora koji su, potaknuti statističkim podacima o malom broju završenih studenata i stručnjaka koji se vraćaju u svoj rodni kraj, a u potrazi za kvalitetnom i educiranom radnom snagom, osnovali privatno sveučilište u sklopu kojeg se nalaze studiji poslovne ekonomije, pravnih znanosti, poslovne informatike i zdravstvene njege. Od 2013./2014. akademske godine Sveučilište "Vitez” počinje s programom magistarskog i doktorskog studija isključivo na engleskom jeziku putem "distance learninga”.

Minski sumnjive mikrolokacija

Đurđa Adlešič, upraviteljica Zaklade za humanitarno razminiravanje Hrvatske "Hrvatska bez mina”. iznijela je podatke o minski sumnjivom području www. udruga-prsten.hr


Zaključci 8. Gospodarskog foruma u vitezu

1

Nastaviti praksu održavanja gospodarskih foruma poduzetnika i znanstvenika u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj s ciljem boljeg povezivanja i obostranih ekonomskih koristi. Do kraja 2013.g. provesti program edukacije u Vitezu koji se odnosi na osmišljavanje, prijavu i izradu projekata koji bi se financirali fondovima EU. Poticati gospodarstvenike u osmišljavanju modela zajedničke poslovne suradnje kako bi se neutralizirali negativni učinci izlaska Hrvatske iz CEFTE. U segmentu poljoprivredne proizvodnje, koju u Bosni i Hercegovini karakterizira usitnjenost posjeda, nužno bi bilo pokrenuti i osuvremeniti model zadrugarstva koje bi počivalo na formiranju strojnih prstenova, zajedničkom sustavu distribucije i prodaje. Stvaranje obiteljskih gospodarstava u poljoprivredi jedan je od ključnih čimbenika opstanka i održivog razvoja hrvatskih obitelji i sela kako bi se stabilizirale negativne demografske tendencije. Male obiteljske poljoprivredne proizvođače potrebno je educirati u proizvodnji novih i profitabilnijih kultura, u čemu UBH Prsten može dati značajan doprinos bez naknade. Pozivamo poduzetnike da se uključe u Poslovni klub Prsten, odnosno našu poslovnu bazu podataka i platformu suradnje čime bi se omogućilo bolje povezivanje poduzetnika i mobilnost roba, ideja i kapitala. Upućujemo apel svim Hrvatima u Bosni Hercegovini, Hrvatskoj i drugim zemljama da se odazovu na popis stanovništva od 1.-15. listopada 2013. jer će on imati izuzetno važne posljedice na politički, ekonomski i ukupni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. U tom ćemo pogledu surađivati sa svim udrugama, strankama i pojedincima koji hoće i mogu pridonijeti većem uspjehu u animaciji Hrvata za popis stanovništva u BiH.

2 3 4 5 6 7

koje u BiH iznosi 1.253,16 km2 a broji 9.802 minski sumnjivih mikrolokacija. Pretpostavlja se da je poznato gdje je 120.000 komada različitih mina/NUS, što je oko 60 posto od postavljenih sredstava. Snježana Carević Markulj, predstavnica Zaklade Reddo osnovane 2013. u Nizozemskoj predstavila je rad ove međunarodne zaklade čiji su ciljevi saniranje štete nastale u ratovima diljem svijeta, iniciranje, sufinanciranje i financiranje projekata za povećanje tolerancije, sigurnosti, edukacije u područjima zahvaćenim ratom. Zaklada Reddo prikuplja sredstva u novcu, stvarima, izrađuje projekte koji se mogu financirati iz međunarodnih izvora. Na kraju izlagačkog dijela uslijedila je rasprava o temama koje su interesirale okupljene poduzetnike. Poslije rasprave vlasnici uspješnih tvrtki FIS d.o.o. i Antunović TA d.o.o., poduzetnici Pero Gudelj i Tomislav Antunović govorili su o poslovanju u izazovima svjetske gospodarske krize s kojima se obje tvrtke uspješno nose. Svi sudionici pozvani su u obilazak tvorničkog objekta domaćina skupa tvrtke Economic d.o.o. koja se bavi proizvodnjom opreme za interijere. Osmi po redu Gospodarski forum bio je još jedan iskorak dalje u ostvarivanju misije UBH Prsten, a to je djelovati i povezivati gospodarstvenike u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. www. udruga-prsten.hr

Prvi gospodarski susret u Varaždinu

UBH Prsten, podružnica Varaždin, 13. je veljače 2013. organizirala prvi susret poduzetnika članova UBH Prsten, Varaždinske župnije u Varaždinu s ciljem međusobna upoznavanja. U toj županiji posluje veliki broj pravnih osoba čiji su vlasnici podrijetlom iz BiH a u brzom tempu života nisu imali priliku međusobnog upoznavanja i eventualnog povezivanja. Skup je otvorio Mario Paurević, predsjednik podružnice UBH Prsten Varaždin koji je zaželio dobrodošlicu svim sudionicima skupa i zahvalio na odazivu, te predstavio rad podružnice i aktivnosti koje provode.okupljanje mladih i već tradicionalna druženja kroz godinu a sve to dopunjeno novim djelovanjem Gospodarskog foruma. Tajnik podružnice Ivica Andrić predstavio je 13 pravnih osoba koji su se odazvali pozivu, te istaknuo da je smisao ovog skupa međusobno upoznavanje i povezivanje u okvirima interesa te zamolio povratnu informaciju o poslovnim dogovorima proizišlim iz ovog okupljanja. U nastavku susreta svaki predstavnik pravne osobe je predstavio svoje aktivnosti i ponudio suradnju.

Susret poduzetnika riječke podružnice UBH Prsten, podružnica Rijeka, 28. lipnja 2013. organizirala je Gospodarski forum članova UBH Prsten, Primorsko-goranske županije u Rijeci s ciljem međusobna upoznavanja, predstavljanja i povezivanja. U Primorsko-goranskoj županiji posluje veliki broj pravnih osoba čiji su vlasnici podrijetlom iz BiH, kao i tvrtke čiji vlasnici nisu podrijetlom iz BiH, ali su prepoznali ciljeve UBH Prsten i žele sudjelovati u provedbi vizije i misije UBH Prsten. Skup je otvorio Marko Pandurević, predsjednik podružnice Rijeka koji je zaželio dobrodošlicu svim sudionicima skupa i zahvalio na odazivu, te predstavio rad podružnice i aktivnosti koje su proveli u posljednjih osam mjeseci. Riječka podružnica broji 30 pravnih osoba. Istaknuto je da je smisao ovog skupa međusobno upoznavanje i povezivanje poslovnih subjekata radi poslovne i druge suradnje na dobrobit tvrtki i Udruge Prsten. U nastavku susreta 19 predstavnika pravnih osoba predstavilo je svoje aktivnosti i ponudilo suradnju. Tijekom predstavljanja djelatnosti dogovarane su neposredne suradnje, razmjenjivala su se iskustva u poslovanju, davali prijedlozi i rađale nove ideje. Nakon radnog dijela uslijedilo je druženje uz večeru na kojem su se nastavili razmjenjivati kontakti i iskustva pa je dogovorena daljnja suradnja kroz forume i druga okupljanja UBH Prsten.

Osnovan Poslovni klub Posušaka Razvijanje poslovnih prilika i partnerskih veza u suradnji s drugim poslovnim klubovima. Na poziv zavičajnog društva Posušje predsjednik Poslovnog kluba Prsten Bruno Iljkić bio je gost na osnivačkom skupu kluba poduzetnika općine Posušje. U restoranu Gastro Globus okupilo se 11. lipnja 2013. pedesetak poduzetnika. Jedan dio stigao je iz Posušja BiH, a dio njih žive i rade u RH, a podrijetlom ili rodom su iz općine Posušje. Motiv je identičan kao u slučaju Poslovnog kluba Prsten, međusobno poslovno povezivanje s krajnjim ciljem pomoći rodnom kraju, općini Posušje. U pozdravnom govoru Bruno Iljkić je kao član Predsjedništva i predsjednik Poslovnog kluba Prsten nazočne pozdravio u ime svih članova UBH Prsten. Pojasnio je da je UBH udruga šira od zavičajnog kluba te da je vodeća udruga Hrvata Bosanske Posavine, srednje i južne Bosne koja je otvorena za suradnju i sa zavičajnim klubovima iz Hercegovine. Pozvao je poduzetnike posuškog kraja na suradnju i poslovno povezivanje.

Posjet Kreševu na poziv obitelji Stanić

Dan poslije Gospodarskog foruma članovi Poslovnog kluba "Prsten” na poziv obitelji Stanić posjetili su imanje domaćina, poslušali izlaganje o povijesti i razvoju tvrtki koje ova ugledna poduzetnička obitelj ima u svom vlasništvu u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Dugogodišnje bavljenje trgovinom, još od 1983. godine i vlastita proizvodnja od 1997.godine rezultirala je razvojem samostalnih i dobro pozicioniranih firmi, kako na tržištu Bosne i Hercegovine i Hrvatske tako i dalje. Kao članice Stanić Group Industry, u vlasništvu Gorana Stanića, danas djeluju tvrtke čija je djelatnost proizvodnja domaćih proizvoda, te distribucija, kako vlastitih dobro poznatih brendova tako i velikih, renomiranih svjetskih proizvođača.


Razgovor s Uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem, vrhbosanskim nadbiskupom

Uzeti sudbinu u svoje ruke, a n "Svaki poduzetnik treba tako učiniti da radnici zavole svoje poduzeće i u njemu s ljubavlju rade”. nam je da uzmemo sudbinu u svoje ruke ali smo se radije opredijelili za kukanje - podsjetio je trebalo okrenuti stvaranju strategije i sloge. Razgovarala: Ivana Kolovrat

O

d 2007. godine, kao jedan od inicijatora i organizatora zajednički s članovima Udruge Prsten kardinal Vinko Puljić iskazao je veliki interes za ujedinjavanjem sinergijskih snaga organizacijom gospodarskih foruma na relaciji Sarajevo - Zagreb u razmacima od šest mjeseci kako bi započela izgradnja strategija brige za Hrvate u BiH koji su doživjeli velika ratna stradanja i egzodus iz rodnih krajeva. Dugogodišnji napori uloženi u povratak na ognjišta urodili su djelomičnim uspjesima na socijalnom, gospodarskom i kulturnom planu koje bi trebalo uzeti za uzor prema kojem bi se trebao krojiti opstanak Hrvata u BiH. U razgovoru je kardinal istaknuo brojne socijalne i moralne kategorije koje treba usvojiti kako bi opstanak i suživot bio moguć. Titulu kardinala prezbitera primili ste 1994. godine u jeku opsade Sarajeva. Što je za Vas i ljude oko Vas značilo u to vrijeme postati kardinal? Kako je tadašnji papa, a sada bl. Ivan Pavao II. htio doći u Sarajevo 8. rujna 1994. to su spriječili moćnici ovog svijeta, zato je Papa htio pokazati jednu znakovitu gestu. Imenovao je mene kardinalom. Sam je rekao da tim imenovanjem želi podržati moj glas za pravdu i mir u ovoj zemlji. Osobno sam bio zbunjen pred tom čašću, a narod je nevjerojatno bio oduševljen i ponosan. Ne samo katolici, nego svi ljudi dobre volje doživjeli su to imenovanje ne samo kao čast za mene nego za sve ljude u BiH. U tom trenutku nisam uspio razmišljati, tek sam kasnije shvatio veličinu i dostojanstvo Papine geste. Kakva je perspektiva mlade osobe u BiH? Kako potaknuti ostanak ljudi u svom rodnom kraju? Javno mnijenje je nabijeno negativnim ozračjem pa i oni koji bi imali hrabrosti suočiti se s izazovima svagdašnjice umore se slušajući te negativne poruke u javnosti. Osim toga i klima u odgoju je takva da nisu mladi spremni suočiti se s izazovima života nego su spremni na uživanje. A treba znati da se bez spremnosti na žrtvu ne može postići uspjeh. Sigurno da odgovorni u društvu nose krivnju ovakvog stanja, ali i nespremnost mladih da i oni daju svoj doprinos. Ništa se neće mijenjati samo od sebe. Papa nam je u Banjaluci na proglašenju Ivana Merza blaženim

14

/ Udruga bosanskih Hrvata

poručio da uzmemo sudbinu u svoje ruke. Mi smo se radije opredijelili za kukanje, a premalo stvaramo strategiju, slogu i nastojanje. Posljednjih desetak godina osobe izbjegle za vrijeme rata pokušavale su obnoviti svoje kuće i domove i vratiti se u BiH, a onda bi zbog socijalnih i ekonomskih razloga odlazili "trbuhom za kruhom” iz BiH, što je uzrokom konstantnih migracija. Kakvi su trendovi posljednjih nekoliko godina i koje će posljedice to ostaviti za Bosnu i Hercegovinu? Zaista je prevelika dogovornost onih kojima smo poklonili svoje povjerenje glasovanjem. Nisu razvili tu strategiju, nego se stalno vrte oko čuvanja svojih položaja. Također i partneri u vlasti isto to rade, nemaju vizije razvoja i budućnost ove zemlje. Također i RH je previše bila okupirana ulaskom u Europsku uniju pa je u svojoj državi stvorila negativan stav prema našem opstanku. Nažalost i mediji se samo obrušavaju na tu negativnu stranu, a nisam vidio da ih interesiraju pozitivna ostvarenja. Kažu da pozitivno nije vijest, nego samo nabijanjem negativnim čini javnost bolesnim.

Vlast je zakazala kod povratka

Od početka ste vrlo angažirani u organizaciji gospodarskih foruma i sudjelovali ste na svih osam, a sudjelovat ćete i u sljedećem. Koji su bili početni ciljevi ovih susreta i što je od njih ostvareno? Prevažno je ohrabriti gospodarstvenike pa im omogućiti da se uvežu kako bi snažnije razvijali gospodarstvo. Također je važno da u susretima otkriju prioritete razvoja, na poseban način u našoj BiH. Crkva u svojim socijalnim naučavanjima želi da u gospodarstvu ne bude prioritet samo profit nego čovjek. Zato sam htio da kroz moralne postavke i kriterije učinimo makar i male korake te podupremo obiteljsko gospodarstvo, što će najviše poduprijeti i povratak i održiv opstanak. Moja prisutnost ne znači potpora svim razmišljanjima, nego poticaj da nadiđemo male interese te pridonesemo općem dobru. Za koje ciljeve se osobno zalažete kao svećenik i humanist? Jako je važno da u razvoju gospodarstva ne izgubimo socijalnu dimenziju. Svaki poduzetnik treba tako učiniti da radnici zavole svoje poduzeće i u njemu s ljubavlju rade. Posebno mi je

stalo otvaranje radnih mjesta, jer to je najveća pomoć ljudima. Oni će izgrađivati svoje domove, ako mogu od rada živjeti i svoju obitelj uzdržavati. Jedan od rezultata održanih gospodarskih foruma je i osnivanje Državnog ureda za Hrvate izvan RH u Republici Hrvatskoj. Surađujete li s Uredom i kako biste ocijenili njihov dosadašnji rad? U vrijeme kada se Hrvatska spremala ući u Europu imala je strah javno kao i konkretnije više se zauzeti za Hrvate u BiH. U EU je bilo zemalja koje su stvarali ozbiljnih smetnji, a koji put Hrvatska se bojala i nepotrebno. Zato smo u suradnji s raznim čimbenicima poradili da RH donese zakon po kojem će na temelju zakona više učinkovito djelovati prema nama. Ne bih nabrajao ljude s kojima sam radio na tome, i hvala Bogu, taj zakon je donesen. Tada je na temelju tog zakona uspostavljen Državni ured. Nažalost, ovisi o ljudima koji u njemu djeluju, kao što uvijek mnogo toga ovisi o čovjeku koji nosi odgovornost. Kakav je interes za povratak raseljenih Hrvata u Sarajevo? Nije naglasak sada samo na povratku nego i na opstanku. Potrebno je uspostaviti državu koja svoje građane voli, a ne "gnjavi" kako bi im zgadila opstanak. Naši političari su zakazali. Ne vode jednaku brigu za sve Hrvate na svim prostorima. Ne samo da ne vode brigu nego i vrše opstrukciju proglašavajući pojedine krajeve kao krajeve za koje nemaju interesa. Jedno takvo područje je i Sarajevo. Ovdje je naglasak otvaranje radnih mjesta i stvoriti zakonitost jednakih prava i pri zapošljavanju, ulaska u administraciju itd. O povratku se puno govori i raspravlja, više nego što se u realnom životu ovaj pro-

Zaista je prevelika dogovornost onih kojima smo poklonili svoje povjerenje glasovanjem. Nisu razvili tu strategiju, nego se stalno vrte oko čuvanja svojih položaja. Također i partneri u vlasti isto to rade, nemaju vizije razvoja i budućnost ove zemlje www. udruga-prsten.hr

b k


a ne kukati! bl. papa Ivan Pavao II. poručio kardinal i istaknuo da bi se ces odvija. S kakvim se sve poteškoćama susreće povratnik s obitelji? Za ostvarenje povratka nije bilo političke volje niti otvorenosti mjesne vlasti, a također niti je međunarodna zajednica pokazala jednaka mjerila kada su u pitanju Hrvati. Trebalo bi provjeriti uložena sredstva za povratak pa bismo vidjeli koliko su Hrvati dobili potpore za povratak? O tome neka vode brigu oni koji su dobili glasove naroda, a ne ja.

Ozračje pomirenja

Što sve nedostaje starijim osobama kako bi imale adekvatnu zdravstvenu skrb za svoju dob? U ovom društvu su tri stvari zakazale, ne samo prema starijim ljudima ili povratnicima nego općenito, a to su: zdravstvo, školstvo i sigurnost. Mislili smo da je "politička podobnost" prošlost, ali smo žalosno osjetili da je ona dominantna u ostvarenju ovih programa. Premalo je čovjek mjerilo prema kojem se izgrađuje društvo. Važna je stranka i njezini poeni, a što narod propada to ih ne boli? Kakvo je stanje duha mladih katolika u BiH i suživot s druge dvije vjere kada govorimo o generacijama rođenima u ratu i odmah poslije rata? Na tom procesu ne radi se na svim razinama jednako. Previše je politizacije. Ona dominira u medijima. Mediji izgrađuju javno mnijenje. Laž je da im je stalo do ove zemlje a ne vode računa o onima koji s njima žive. Treba unijeti načelo: što tražim za svoj narod - to isto trebam priznati i drugima s kojima živim. I te kako živi huškačka mašinerija pa je teško odgajati u vlastitom identitetu s poštovanjem drugog i drugačijeg. Još vlada glupo načelo da je onoliko netko pripadnik svoga naroda koliko drugoga isključuje. Valja stvarati ozračje pomirenja. Pomirenja nema bez praštanja, a praštanje ovisi od istine i pravde. Nažalost, nije sazrelo vrijeme da se svaka stvar nazove pravim imenom. Oni koji vladaju ne daju da dođe do toga. Tu uključujem i lokalne i međunarodne čimbenike. Ima li BiH strategiju povratka Hrvata koji su izbjegli za vrijeme rata? Ovdje trebam odati priznanje tolikim hrabrim svećenicima koji su pošli na zgarišta, te iz pepela budili nadu za povratak. Najvećim dijelom su pridonijeli za povratak, onaj koji se dogodio. www. udruga-prsten.hr

Moja prisutnost ne znači potpora svim razmišljanjima, nego poticaj da nadiđemo male interese te pridonesemo općem dobru. Jako je važno da u razvoju gospodarstva ne izgubimo socijalnu dimenziju Također i naše katoličke škole su učinile snažan poticaj za povratak. Politika i čelnici u ime Hrvata su ispočetka bili velika smetnja za povratak, kao i lokalne vlasti i neki međunarodni čelnici. Kakvi će pokazatelji izaći na vidjelo nakon ovogodišnjeg popisa stanovništva koje će pokazati posljedice silnih migracija uzrokovanih ratom i siromaštvom posljednjih 20 godina? Ukoliko se uspije napraviti korektan popis stanovništva, pokazat će strahotu i posljedicu rata, koje je ozakonila međunarodna zajednica.

Ujedno će se pokazati neučinkovito činjenje na povratku, iako su se toliko busali da su uložili golema sredstva. Valjalo bi ipak tražiti odgovornost onih koji su doveli do tih posljedica. Međutim, u ovoj zemlji je normalno da se sa svim i svačim manipulira, te se to naziva politika. Što bi trebalo sljedeće uraditi poslije popisa stanovništva kada pristignu, za Hrvate očekivano, demografski loši rezultati? Mi se moramo suočiti s realnošću. Ne kukati nego se složiti oko nastojanja ostvarenja svojih prava. Sada će se pokazati i u RH koliko je država kojoj je stalo do nas i našeg opstanka. Trebalo bi tako birati naše predstavnike koji vole svoj narod i istinski se za njega zauzima. Kako Vi vidite ulogu Udruge bosanskih Hrvata Prsten u društvu BiH s obzirom na to da ste od samih početaka djelovanja upoznati s njezinim djelovanjem? Ni oni nisu imuni od zaraze razjedinjenosti. Previše je jak interes, a trebalo bi biti uočljivije snage sloge i strategije. Ideja je odlična. Samo se treba odlično ostvariti kao Udruga snažnih poduhvata i razvojne strategije. Udruga bosanskih Hrvata /

15


Gospodarstvo Financiranje obnovljivih izvora energije

Novi izvori financiranja Trenutačno više od 80 posto opskrbe energijom dolazi od fosilnih goriva uz činjenicu da su izvori energije nejednako raspoređeni diljem zemaljske kugle. Obnovljiva energija, međutim, predstavlja jedan od najbrže rastućih područja ulaganja Piše: Tea Lovrinović

P

ošto predstavljaju relativno novi sektor ulaganja s tehnologijom u stalnom razvoju i izvjesnim političkim rizikom, financijske institucije su posebno oprezne kod izdavanja zajmova za projekte OIE. Poticaji su kamen temeljac trenutačnog razvoja obnovljive energije jer se njezina cijena i troškovi još uvijek ne mogu natjecati u istoj kategoriji s fosilnim gorivima. Državama članicama Europske unije dan je zadatak povećanja udjela obnovljivih izvora energije (OIE) na 20% cjelokupne potrošnje energije do 2020. godine.

Vrste financiranja

Ekonomsko-financijske mjere imaju iznimnu ulogu u poticanju projekata obnovljivih izvora energije. One obuhvaćaju: fiskalnu i poreznu politiku usmjerenu na smanjenje financijskih opterećenja za investitore, povoljne uvjete kreditiranja, porezne olakšice, poticajna sredstva za identifikaciju projekata i izradu dokumentacije, oporezivanje onečišćivača i stvaranje fondova za poticanje razvoja obnovljivih izvora. Trošak postrojenja koja se koriste tehnologijom OIE posebno je osjetljiv na promjene financijskih uvjeta. Financiranje iz vlastitih sredstava je jednostavan i brz način financiranja OIE projekata. Projekt se financira kapitalnim sredstvima pravne osobe koja je vlasnik projekta, a obveze projekta su osigurane imovinom vlasnika projekta. U ovom obliku financiranja nema troška zaduživanja koji bi utjecao na stopu prinosa projekta. U pravilu, iz vlastitih se sredstava financiraju mjere energetske učinkovitosti koje daju rezultate u kratkom roku. Financiranje od treće strane se provodi putem zajmova, darovnica, subvencija, donacija i financijske pomoći. Zajmove u svojoj ponudi najčešće imaju poslovne i razvojne banke. Uvjeti pojedinih zajmova ovise o kretanjima na međunarodnom tržištu kapitala te u sebi nose bitnu odrednicu – promjenjivost. Mnoge banke zahtijevaju od tražitelja zajmova detaljnu dokumentaciju kojom oni opisuju projekte obnovljivih izvora energije, a uvjeti dobivanja zajmova nisu nimalo lagani. Razvojne banke često nude suradnju poslovnim bankama u poticanju razvoja OIE sektora. Neke zemlje poput Njemačke i Indije stvorile su posebne agencije koje nude zajmove za projekte OIE uz kamatnu stopu nižu od tržišne. Cijena zaduživanja koju obračunavaju financijske institucije ovisi o riziku koji se vezuje uz tehnologiju, propise, ponuđene prinose, postojećem iskustvu u sektoru OIE. Specifični rizici koji se javljaju kod

16

/ Udruga bosanskih Hrvata

obnovljivih izvora energije su politički i tehnološki. Izgradnja vjetroelektrana na kopnu i postavljanje fotonaponskih modula su projekti koji će najprije doći do sredstava jer predstavljaju zrele tehnologije. Za promidžbu obnovljivih izvora energije potrebno je uvesti neki oblik poticajnog mehanizma kojim se kompenziraju (neizravne) potpore koje dobivaju konvencionalni izvori. Kako bi OIE postrojenja bila troškovno učinkovita, potrebni su im poticaji. Postoje dva osnovna pristupa poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora: količinski i cjenovni pristup. Kod količinskog pristupa vlada određuje kvotu obnovljivih izvora koja u nekoj godini mora biti ostvarena, a cijena se za pojedine obnovljive izvore energije dalje oblikuje na tržištu. Ono što čini cjenovni sustav (sustav zajamčenih tarifa) najzastupljenijim u Europi je jednostavnost i upravljivost. Proizvođači obnovljivih izvora energije dobivaju fiksnu zajamčenu tarifu tijekom određenog perioda, a povećane troškove pokrivaju kupci energije dobivene iz tih izvora ili porezni obveznici. Zajamčena tarifa garantira fiksnu isplatu po jedinici proizvedene struje iz obnovljivih izvora energije. Njemačka je primjer države u kojoj je zbog primjene upravo ovog oblika potpore došlo do velikog rasta uporabe OIE. Fiskalni poticaji imaju važnu ulogu u poticanju OIE, ali se najčešće primjenjuju kao sekundarni instrument. Njihov najveći nedostatak je nestabilnost jer ovise o javnim proračunima i to ih čini podložnim čestim promjenama zbog nedostatka sredstava ili političkih nadmetanja. Projektno financiranje je financiranje dugoročnih infrastrukturnih ili industrijskih projekata te javnih usluga na temelju financijske strukture bez prava regresa prema kojoj se projektni dug i vlasnička glavnica korišteni za financiranje projekta otplaćuju iz novčanih tokova koje generira projekt. Ova vrsta financiranja se uobičajeno rabi za projekte u vrijednosti većoj od 500 milijuna dolara.

Izvori financiranja OIE

Izvori financiranja projekata obnovljivih izvora energije su raznovrsni: proračuni, namjenski fondovi, komercijalni programi financiranja, programi financiranja banaka za obnovu i razvoj, međunarodni programi pomoći te EU programi. Kako bi se postigla optimalna financijska struktura, potrebno je razmotriti sve izvore financiranja te izabrati one koji su najprikladniji za pojedinu vrstu projekta i troškovno učinkoviti. I kod projekata obnovljivih izvora

energije se određuje cijena po kojoj su ulagači voljni uložiti kapital. Ključna diskontna stopa kojom se može obaviti vrednovanje očekivanih novčanih tokova sadržana je u sintagmi trošak kapitala. Općenito, trošak kapitala društva predstavlja stopu koja održava troškove svih pojedinačnih oblika strukture kapitala nekog dioničkog društva. Samo ona investicija koja ima internu stopu profitabilnosti višu od troška kapitala te pozitivnu čistu sadašnju vrijednost, uvećava bogatstvo dioničara te pokriva standard troška kapitala. Ukupni trošak kapitala se sastoji od komponenata kapitala koje mogu biti formirane od različitih oblika financiranja, a može se definirati kao zbroj kamatne stope na ulaganja bez rizika i premije rizika: ki= kF + kR Na oblikovanje kamatne stope na ulaganja bez rizika utječu potražnja i ponuda novca, odnosno kapitala na financijskim tržištima. Na premiju rizika, od svih nabrojanih, najviše utjecaja imaju regulatorni i tehnološki rizik. Ulagači u OIE mogu računati na stalnost ukupnih zarada sve dok se iznos fiksnih naknada za isporučenu energiju ne podliježe drastičnim promjenama i dok ne postoje značajnije oscilacije cijene energije na energetskom tržištu (kod mehanizama poticaja gdje se preostali dio zarade nakon isplate fiksne naknade prepušta tržištu). Osim poslovnih banaka, važnu ulogu u financiranju OIE projekata igraju razvojne banke. Primjeri najznačajnijih razvojnih banaka za područje Europske unije i Hrvatske su Europska razvojna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Europska investicijska banka te Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW). Svima im je zajedničko da potpomažu OIE projekte na način da sklapaju suradnje s poslovnim bankama i omogućuju izdavanje zajmova po povoljnim uvjetima. HBOR može izravno ili putem poslovnih banaka kreditirati svoje korisnike. Iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. Zahtjevi manji od 100.000 kuna u pravilu se ne razmatraju, a krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu. Rok korištenja kredita je do dvanaest mjeseci s počekom do tri godine, a rok otplate do četrnaest godina. Kamatna stopa je povoljna kada se usporedi s tržišnim kamatnim www. udruga-prsten.hr


Umjesto da svatko iz lokalne zajednice sam za sebe traži najbolji način provedbe svog projekta OIE, može se osnovati subjekt kojemu su OIE procedure poslovna rutina, koji može dogovoriti različite modele financiranja i koji može dobiti značajne popuste na količinu jer naručuje opremu za veći broj korisnika istodobno stopama i iznosi 4%. KfW je financijska institucija čiji su vlasnici federalna vlada (80%) i njemačke regionalne države (20%). Banka je 2008. godine proglašena subjektom koji najviše financira projekte obnovljive energije u zemljama u razvoju. Europska banka za obnovu i razvoj također nudi povlaštene uvjete subjektima koji se bave projektima obnovljivih izvora energije. Ona je 2006. godine pokrenula Sustainable Energy Initiative kako bi promovirala korištenje OIE. Do travnja 2011. banka je uložila 714 milijuna eura u 28 projekata. Banka osigurava poslovnim bankama dugoročne kreditne linije koje one dalje nude svojim klijentima. Kreditne linije su popraćene i tehničkom podrškom poslovnim bankama te zajmoprimcima kod izrade studije utjecaja na okoliš ili bilo kojeg drugog dokumenta koji je nužan za dobivanje zajma. EBRD isplaćuje poticaje po završetku uspješne izgradnje postrojenja i njegovom puštanju u pogon. EBRD je razvila posebnu kreditnu liniju potpore privatnom sektoru Hrvatske (CroPSSF). Ova kreditna linija namijenjena je hrvatskim tvrtkama (u nekim slučajevima i privatnim kućanstvima) koje žele ulagati u održivu energiju. EBRD osigurava sredstva u iznosu od 80 milijuna eura u kombinaciji s poticajima do iznosa od 20% za podkreditiranje hrvatskih tvrtki putem lokalnih banaka. Iznos kredita se kreće do 5 milijuna eura po poduzeću. EBRD je osmislila poseban program poticanja projekata obnovljivih izvora energije za poslovne subjekte koji se nalaze na Balkanu. Program nosi naziv Western Balkans Sustainable Energy Direct Financing Facility. Sredstva Banka osigurava direktno malim i srednjim projektima uz pojednostavljen i brz proces odobravanja kredita. Prikladan zajmotražitelj je lokalno privatno poduzeće koje zadovoljava kriterije za mala i srednja poduzeća. Iznos zajma se kreće od 1 do 6 milijuna eura i ne može biti veći od 65% ukupne vrijednosti investicije. Inteligentna energija Europe je program pokrenut 2013. godine od strane Europske komisije. Nudi pomoć organizacijama koje žele poboljšati energetski održivi razvoj i raspolaže s budžetom od 730 milijuna eura. Kao i kod većine programa ove vrste, i ovdje vrijedi pravilo financiranja da se troškovi projekta pokrivaju u visini od 75% ukupne vrijednosti troškova. Sredstva se kod ovog programa dodjeljuju putem natječaja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski nacionalni fond s javnim ovlastima utvrđenim odgovarajućim Zakonom. Misija Fonda je sudjelovati svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa. Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda dolaze od naknada za onečišćenje okoliša, a dodjeljuju se na temelju provedenog javnog natječaja. Korisnici www. udruga-prsten.hr

bespovratnih sredstava mogu biti isključivo jedinice lokalne i regionalne samouprave dok poduzetnici mogu sudjelovati u programima beskamatnog kreditiranja i subvencioniranja kamatnih stopa na ugovorene kredite.

Razvoj energetskih zadruga

Kada pojedinac pokuša na svojoj nekretnini primijeniti OIE i/ili EE, suoči se sa složenim procedurama i teško prihvatljivim financijskim uvjetima. Umjesto da svatko iz lokalne zajednice sam za sebe traži najbolji način provedbe svog projekta OIE, može se osnovati subjekt kojemu su OIE procedure poslovna rutina, koji može dogovoriti različite modele financiranja i koji može dobiti značajne popuste na količinu jer naručuje opremu za veći broj korisnika istodobno. Trenutačno u Europskoj uniji postoji više od 160 tisuća zadruga koje su u vlasništvu 123 milijuna ljudi i osiguravaju 5,4 milijuna poslova. Energetske zadruge ustrojene su kao i sve druge s jednom razlikom - ljudi se u njima okupljaju s težnjom za energetskom učinkovitošću. One predstavljaju udruženje ljudi iz lokalnih zajednica koji udružuju vlastite financijske i materijalne resurse, kako bi uspostavili vlasništvo nad proizvodnjom energije iz lokalnih obnovljivih izvora energije. Ekonomski potencijal ovih zadruga je u lokalnim ulaganjima, stvaranju novih poslova i prihoda za lokalnu zajednicu. Time se stvara veća energetska stabilnost zahvaljujući upotrebi dostupnih lokalnih obnovljivih izvora. Danska i Njemačka su države u kojima je koncept zadruge zaživio u najvećoj mjeri. U Danskoj je 75% energije vjetra u vlasništvu zadruga. Danska broji 150.000 obitelji koje su članovi 3000 zadruga vlasnica vjetroelektrana. Radi se o vlasništvu nad 5.500 velikih vjetrenjača. Middlegrunded je najveći zadružni projekt u obnovljivim izvorima energije u povijesti. Ova morska vjetroelektrana, koja se nalazi malo izvan Copenhagena je kapaciteta 40MW i njezini vlasnici su 9000 članova iz cijele Danske. Prodaja udjela u ovoj elektrani provela se putem prodaje dionica, od kojih je svaka vrijedila 1000 kWh proizvedene električne energije ili 550 eura. Njemačka je svjetski vođa u instalaciji kapaciteta

vjetra, jedino je Japan ispred nje po broju postavljenih fotonaponskih kapaciteta, prva je u prodaji biodizela, a njemačko tržište solarnih kolektora daleko je najveće u Europi. Zadruge posjeduju 40% obnovljivih izvora energije i posebno su zastupljene na jugu Njemačke. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Zaklada Heinrich Boell, Hrvatski savez zadruga i Zelena akcija raspisali su natječaj za pružanje tehničke pomoći razvoju energetskih zadruga u Hrvatskoj koji završava u rujnu ove godine. Cilj ovog projekta je potaknuti osnivanje i rad energetskih zadruga u Hrvatskoj. U Hrvatskoj djeluje osam energetskih zadruge, od kojih su poneke u fazi osnivanja. Kod nas postoji dosta prostora za energetske zadruge pošto je gospodarstvo poprilično usitnjeno. Radi bolje konkurentnosti, poduzetnici bi se trebali povezati u zadruge. Danski otok Samsø je u razdoblju od 1998. do 2008. postao 100 posto obnovljiv otok, uglavnom oslanjajući se na kopnene i morske vjetroelektrane. Općina otoka je predložila lokalni plan izgradnje vjetroelektrana, na koji se prijavilo 40 subjekata. U 2000. godini postavljeno je 11 kopnenih turbina koje su svaka pojedinačno mogle proizvesti 1MW, a u 2005. deset morskih po 2.3 MW. Samsø projekt je donio dobrobit lokalnoj zajednici putem stvaranja novih radnih mjesta. Cijena svake postavljenje vjetroelektrane je bila oko 800.000 eura, a razdoblje prinosa je upitno i ovisno o diskontnoj stopi koja se izabere. Razdoblje prinosa uz diskontnu stopu od 3,5 posto iznosi šest godina. Zajamčeni životni vijek turbine je 20 godina, međutim, motor, zupčanici i rotirajući dijelovi moraju se nadograđivati svakih deset godina. Razdoblje prinosa je sedam godina ako se koristi Danska socijalna diskontna stopa koja iznosi 6%. U ovom slučaju se razdoblje prinosa produžava za jednu godinu. Što se tiče morskih vjetroelektrana, razdoblje prinosa je duže za četiri godine ako koristimo diskontnu stopu od 6%. Razlog je cijena koja je četverostruko veća. S druge strane, morske vjetroelektrane imaju prednosti nad kopnenim u boljem iskorištavanju vjetra i manjem narušavanju izgleda krajolika. Prva energetska zadruga u Hrvatskoj osnovana je 2012. godine na otoku Krku. Udruga bosanskih Hrvata /

17


Klub znanstvenika Kršćanstvo u BiH

Crkva je najjača kada je na svom "križnom putu" U dvorani Hrvatske Paneuropske unije 23. siječnja 2013. održana je 3. zajednička tribina Hrvatske Paneuropske unije i Kluba znanstvenika Udruge Prsten. Predavanje na temu Kršćanstvo Bosne i Hercegovine održao je prof. dr. sc. Slavko Slišković, pročelnik Katedre crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Pripremio: Prsten

P

ozdravnim riječima na početku ovogodišnjeg ciklusa tribina u organizaciji HPEU-a i Kluba znanstvenika Prsten nazočnima se obratio predsjednik HPEU-a prof. dr. sc. Pavo Barišić izrazivši radost zbog interesa članova Udruge Prsten koji pridonosi entuzijazmu u radu i organizaciji tribina te istaknuvši kako će se i ubuduće obrađivati zanimljive i relevantne teme u društvu. Voditelj tribine bio je dr. sc. Vjekoslav Bratić. Prof. dr. sc. Slavko Slišković pročelnik je Katedre crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je 1975. u Doboju, odrastao u župi Lug Brankovići kod Žepča. Studij teologije započeo

18

/ Udruga bosanskih Hrvata

je 1993. u Zagrebu, magistrirao crkvenu povijest na Sveučilištu u Fribourgu u Švicarskoj 2000., a doktorirao povijest 2005. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2000. zaposlen je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje više kolegija

Djelovanje prosjačkih redova dominikanaca i franjevaca ostavilo je velik utjecaj u BiH. Njihov dolazak, inkvizitorsko djelovanje, međusobni sukobi i rad u teškim uvjetima razlikuju se u pristupu do današnjih dana

iz crkvene povijesti. Od 2008. do 2012. godine bio je prodekan Fakulteta. Sudjelovao je na više međunarodnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te je autor više znanstvenih i stručnih radova. Član je Hrvatske dominikanske provincije od 1994., a za svećenika je zaređen 2000. u Dubrovniku. Član je i Kluba znanstvenika Udruge bosanskih Hrvata Prsten.

Sjecište utjecaja i sukoba

Predavač je u manje od dva sata predavanja uspio iznijeti pregled najvažnijih događaja u crkvenoj povijesti na prostoru BiH u protekla dva tisućljeća: od prvih susreta stanovnika BiH s kršćanstvom u prvim stoljećima njegova postojanja.O tome svjedoče zapisi o mučenicima koji su krvlju posvjedočili pripadnost Crkvi, ostaci sakralnih građevina, sudjelovanje biskupa na crkvenim saborima. Zahvaljujući teškoj pristupačnosti ovih zemalja u 6. i 7. stoljeću starosjedilačko stanovništvo je izbjeglo veliko pustošenje Avara pa su uspjeli sačuvati svoju vjeru. S dolaskom Hrvata stanovništvo se kroatizira, a pokrštavanjem rekristijanizira. Na prostoru BiH nalazilo se sjecište utjecaja i sukoba istočnog i zapadnog kršćanstva. Nakon Bizanta i Franačkog Carstva, svoj utjecaj ostvarivali su i hrvatskougarski kao i srednjovjekovni srpski vladari, a na bosansko-hercegovačku eklezijalnost utječu obje predaje. U želji da izgradi vlastite strukture, kršćanstvo u BiH se susreće s optužbama za krivovjerje. Crkva bosansko-humskih krstjana sve do danas ostala je relativno nepoznata pojava unutar kršćanstva. Tek u 19. stoljeću nazvana je pogrešno bugumilstvom, a u povijesti je optužena za krivovjerstvo te je bila interpretirana od onodobnih vjerskih, političkih i ideoloških interesnih strana. Crkva bosansko-humskih krstjana zvala se Crkva bosanska. Zetski knez Vukan Nemanjić 1199. prijavio je papi Inocentu III. bana Kulina da s članovima svoje obitelji i deset tisuća podanika štuje heretičku vjeru - Crkvu bosansku, pa je nakon pritisaka, 1203. ban Kulin na Bilinom polju pred papinim izaslanikom svečano priznao privrženost katoličkoj vjeri. Djelovanje prosjačkih www. udruga-prsten.hr


"

redova dominikanaca i franjevaca ostavilo je velik utjecaj u BiH. Njihov dolazak, inkvizitorsko djelovanje, međusobni sukobi i rad u teškim uvjetima razlikuju se u pristupu do današnjih dana. U vrijeme Osmanlijskog Carstva katoličanstvo i pravoslavlje doživljavaju preobrazbu stvarajući specifične organizacijske oblike, kao i nove napetosti u međusobnim odnosima. Poveljom – Ahdnamom iz 1463. godine, na zahtjev fra Anđela Zvizdovića, sultan Mehmed II. omogućio je vjersku i imovinsku slobodu djelovanja bosanskim franjevcima. Nakon osnivanja Osmanlijskog Carstva pripadnici drugih vjera nisu prelazili na islam, ali nametnuti brojni porezi i slabiji položaj u društvu stvorili su društvene uvjete za, u početku dobrovoljan, prelazak na islam. Nadgrobni spomenici – stećci izraz su duhovne i kulturne baštine BiH, ali i okolnih zemalja, a upućuju na srednjovjekovnu fasciniranost smrću koja je tada bila sveprisutna.

Novi suživot

Razdoblje komunizma obilježeno je pokušajem stvaranja multikonfesionalne nacije, a od 90-ih godina ratna stradanja mijenjaju sliku kršćanstva na tlu BiH. Kao posljedica ratnih sukoba dolazi do nerazumijevanja i sukoba, kako s "drugima" tako i unutar katoličkih krugova. Nakon bogatog i iscrpnog izlaganja razvila se rasprava o budućnosti Crkve na tlu BiH s obzirom na to da je s područja Federacije BiH u vrijeme rata otišlo 35 posto, a s područja Republike Srpske 92 posto katolika. Uništene su brojne crkve i

www. udruga-prsten.hr

samostani i ubijeno je mnogo svećenika. Razgovaralo se i o odnosu različitih redova, dominikanaca, benediktinaca, franjevaca, isusovaca i njihovu djelovanju danas te o suživotu s drugim vjerama, od kojih je jedna potpuno "novi islam", nepoznat na ovim prostorima u prošlosti. Kako će se razvijati svi ti odnosi i hoće li se razviti novi suživot pokazat će budućnost. Jedan od problema koji je istaknut u raspravi jest i nestanak

katoličke populacije, sve se manje djece rađa, sve više mladih ljudi odlazi iz BiH, ali i iz RH što je veliki izazov za demografsku politiku. Na kraju bi se mogla istaknuti poruka prof. Sliškovića kako je Crkva na području BiH imala mnogo uspona i padova u povijesti. Crkva je najjača kada je na svom "križnom putu". Svi progoni u prošlosti su je samo jačali, a kada je bila nagrađivana, onda je slabila.

Udruga bosanskih Hrvata /

19


Klub znanstvenika Okrugli stol

Kakva budućnost čeka Hrvatsku u EU? U povodu Dana Europe 7. svibnja 2013. u dvorani Hrvatske Paneuropske unije održan je okrugli stol na temu Kakva je budućnost Europske unije i Hrvatske u organizaciji Kluba znanstvenika UBH Prsten, Hrvatske Paneuropske unije i HKD Napredak Piše: Ivana Kolovrat

U

tjednu posvećenom Danu Europe koji se svake godine obilježava 9. svibnja, diljem Hrvatske održane su brojne tribine, predavanja, okrugli stolovi posvećeni ulasku Hrvatske u Europsku uniju. O temama kakva je politička i ekonomska budućnost Europske unije i Hrvatske koja 1. srpnja 2013. postaje 28. zemlja članica ove jedinstvene europske nadnacionalne integracije govorili su predavači akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik HPEU, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, predsjednik UBH Prsten, dr. sc. Neven Šimac, član Kluba znanstvenika HKD Napredak i mr. sc. Andrej Plenković, zastupnik u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu. Moderatori tribine bili su prof. dr. sc. Pavo Barišić i dr. sc. Tomislav Dubravac. Pozdravni govor okupljenima je održao predsjednik Hrvatske Paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić kazavši kako je HPEU pripremio čitav niz manifestacija posvećenih europskim temama koje će se odvijati do ulaska Hrvatske u EU. Od 28. do 30. lipnja 2013. održat će se međunarodna konferencija "Paneuropski model Europske unije" u Vukovaru. Moderator dr. sc. Tomislav Dubravac naveo je čitav niz dilema i otvorenih pitanja koja zanimaju građane, a godinama izazivaju kontroverze u hrvatskom društvu i služe kao povod za stvaranje euroskepticizma. Nudi li Europska unija rješenja za nezaposlenost, bolje mogućnosti studiranja, gospodarski razvoj i rast?

Paneuropska vizija Europe

Akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik HPEU i prvi dopredsjednik Međunarodne Paneuropske unije istaknuo je na početku da postoji razlika između paneuropske vizije koja je Europu stvarala proteklih 60 godina i stvarnosti u koju se razvila. Podsjetio je u svom izlaganju na jasne ciljeve koje je postavio prvi osnivač Međunarodne Paneuropske unije Richard von Coudenhove Kalergi: ujedinjenje cijele Europe koje bi jamčilo mir i stabilnost nakon dva razorna svjetska rata koja su uništila europske države; razvoj demokracije, supsidijarnosti i socijalne komponente svake države; stvaranje poretka koji bi štitio velik broj ljudi od malog broja ljudi koji bi sve držao u svom vlasništvu i koji bi

20

/ Udruga bosanskih Hrvata

jamčio zaštitu ljudskih prava i slobodu pojedinaca umjesto straha za egzistenciju. Današnja kriza, upozorio je akademik Mislav Ježić, poveća mogućnosti građanskih nemira, rata, revolucije. Posljedice su gubitak socijalne komponente politike, zdravstvene zaštite, prava na obrazovanje. Demokratski deficit osjeća se i gubitkom odgovornosti političara pred biračima. Rješenje je moguće ako se većina zauzme za jačanje sekularnog humanizma koji bi se suprotstavio vladajućem egoizmu koji se smatra pokretačem u liberalnom ekonomskom sustavu. Na kraju je podsjetio na slavnu Kalegrijevu formulu koju bi trebalo šire primijeniti da država postoji radi čovjeka, a ne obratno. Čovjek je svrha, a ne sredstvo. Država je sredstvo, a nije svrha. O budućnosti Europske unije iz geoekonomske perspektive govorio je dr.sc. Ivan Lovrinović. Kazao je da je Europska unija najveći projekt u povijesti Europe i kao takav nosi i najveći rizik. S političkog aspekta EU je nedovršen projekt jer nema ustav, vojsku, državni oblik (federacija, konfederacija), odnosno nije konstituirana kao država. U eurozoni nalazi se 17 zemalja članica, a visokorazvijene članice EU Britanija, Danska i Švedska nisu prihvatile euro. Ta činjenica zbunjuje. Postavlja se pitanje mogu li sve zemlje eurozone dobro živjeti? Ekonomski slabije zemlje

mogu izgubiti puno, snažnije imaju bolje mehanizme zaštite. U sadašnjoj krizi jedino solidarnost, strukturni i kohezijski fondovi mogu u razumnom roku održavati kakvu takvu ravnotežu i optimizam. Kako bi se spriječila daljnja destabilizacija, posebice zbog velikog broja nezaposlenih među mladima, potrebno je uvesti dodatne mehanizme pomoći takvim zemljama. No kao problem se javlja činjenica što ne postoji usuglašenost oko zajedničkih ciljeva. Kontinentalna Europa želi uvesti strogu kontrolu financijskog sektora, no Velika Britanija se, kao najveći međunarodni financijski centar protivi tom rješenju. Druga velika opasnost leži u demografskom padu o kojem govore podaci istraživanja UN-a. Europa stari i do 2050. Europa će se smanjiti za oko 100 milijuna stanovnika što će dovesti do značajnog pada radne snage koja će doći iz drugih regija svijeta. To će značajno destabilizirati mirovinske sustave i tržište radne snage. Treći problem za budućnost EU nalazi se u nestanku proizvodnog kapitalizma koji se preselio u Aziju. Prosječna stopa rasta u EU je proteklih 15 godina iznosila je oko 2 posto, u SAD-u oko 4 posto, a u Aziji oko 6 posto. Građani Europske unije uglavnom imaju namirene potrebe, pa su joj potrebna nova tržišta za plasman proizvoda. Je li to Rusija ili Turska? Riječ je o znawww. udruga-prsten.hr


čajnom geopolitičkom pitanju. Što će se dogoditi s Hrvatskom ulaskom u EU? Lovrinović predviđa da će političari ulaskom u EU naći "odgovornog krivca" za probleme, nezaposleni će moći odlaziti iz zemlje u druge članice EU, a studenti koji budu mogli odlazit će na studijske razmjene u druge države. Zaključio je da se Europa u posljednjih 30 godina značajno promijenila i da je suočena s novim problemima te da se oni ne mogu i ne smiju promatrati samo unutar EU već prije svega u odnosima prema SAD i Kini i Indiji. Neoliberalna doktrina, sve veći jaz između bogatih i siromašnih zemalja i pojedinaca, snažne demografske promjene na štetu Europe, promjene klime, problem pitke vode i hrane proizvodit će kontinuirani pritisak na Europu. Hrvatska u tom kontekstu mora znati upravljati svojim najvažnijim resursima i štititi ih. U svemu tome najvažniji su obrazovani i radišni građani te očuvanje nacionalnih interesa.

Socijalna politika i održivi razvoj

Dr. sc. Neven Šimac, pravnik i politolog te stručnjak za javnu upravu EU dao je povijesni prikaz stvaranja najznačajnijih europskih integracija i društvene okolnosti vremena nakon II. svjetskog rata. Europski federalisti rješenje poslijeratne razrušene Europe vidjeli su u stvaranju međunarodne političke organizacije koja će štititi ljudska prava. U Londonu je 5. svibnja 1949. osnovano Vijeće Europe koje je godinu poslije iznjedrilo Europsku konvenciju o ljudskim pravima, temeljni dokument Europskog suda za ljudska prava. Uz Vijeće Europe značajno mjesto zauzima i Organizacija za europ-

U sadašnjoj krizi jedino solidarnost, strukturni i kohezijski fondovi mogu u razumnom roku održavati kakvu takvu ravnotežu i optimizam sku sigurnost i suradnju te Europska unija koja je nastala od tri prvobitne zajednice. Francuski političari Robert Schuman, ministar vanjskih poslova i Jean Monnet pružili su ruku pomirbe njemačkom kancelaru Konradu Adenauru. Robert Schuman je 9. svibnja 1950. predstavio projekt osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik, čiji ugovor je potpisan 18. travnja 1951. u Parizu. Druge dvije zajednice, Europska ekonomska zajednica i EUROATOM, osnovani su 1957. godine Rimskim sporazumima. Osvrnuo se na dvije politike EU: socijalnu politiku i održivi razvoj. Zemlje članice oduvijek su vodile vlastite socijalne politike, i postojalo je nekoliko modela. Za vrijeme vladavine američkog predsjednika Ronalda Reagana i britanske premijerke Margaret Thacher došlo je do srozavanja socijalne države. Ona se u EU odražava preko politike ekonomske i socijalne kohezije koju je pokrenuo bivši predsjednik Europske komisije Jacques Delors, koja djeluje kroz strukturne i kohezijske fondove. I, posljednji, Lisabonski sporazum zagovara socijalno tržišno gospodarstvo, što znači da se države moraju zajednički dogovoriti oko važnih ekonomskih pitanja. Politika održivog razvoja vođena načelom da razvoj za potrebe sadašnjeg

naraštaja ne ugrožava potrebe budućeg naraštaja, mora što hitnije zaštititi nacionalne šume, vode, more kako bi se spriječile katastrofe vezane za buduće klimatske promjene. Posljednji govornik okruglog stola zastupnik u Europskom parlamentu mr. sc. Andrej Plenković osvrnuo se na razloge niskog odaziva birača za izbore predstavnika u Europski parlament iz Hrvatske. Strah od krize i u EU rezultirao je padom povjerenja u europske institucije u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj. Politički akteri u svim zemljama ugroženim krizom okrenuli su retoriku na nacionalnu razinu i odgovornost prebacili na Europsku uniju. Plenković je objasnio i tehničke detalje suradnje nadnacionalnog i nacionalnog parlamenta. Europski parlament i nacionalni parlamenti paralelno dobivaju nacrte svih zakona koji se predlažu Europskom parlamentu. Nacionalni parlamenti kontroliraju narušavaju li se načela proporcionalnosti, razmjernosti i supsidijarnosti. Osim 12 zastupnika u E. parlamentu, velika odgovornost bit će na vladinoj administraciji koja će surađivati s ljudima u Bruxellesu pa će morati znati prepoznati u najranijoj fazi strateški bitna pitanja za Hrvatsku. Ulaskom u EU Hrvatska će se suočiti s prilagodbom izlaska iz CEFTE, novim većim tržištem, novom konkurencijom. Dao je pozitivan primjer Poljske koja je kvalitetno iskoristila kohezijsku politiku i amortizirala krizu. Ulazak Hrvatske u EU vidi kao pozitivan događaj za BiH, te u novonastalim okolnostima koji stupaju 1. srpnja 2013. na snagu potrebno je rješavati pitanje dvostrukog državljanstva, graničnih prijelaza, gospodarske suradnje i dr. tema.


Zakoni Aktivnost članova UBH Prsten oko Popisa stanovništva u BiH 2013.

Koliko nas ima?

Nakon više od dvadeset godina od 1. do 15. listopada u BiH je održan prvi poslijeratni Popis stanovništva koji će donijeti prve službene statističke podatke o stanovništvu, kućanstvima i stanovima u zemlji i dijaspori Pripremio: Prsten

P

opis stanovništva najveće je statističko istraživanje jedne zemlje kojim se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovništvu, kućanstvima i stanovima te je najvažniji statistički izvor pojedinačnih podataka o stanovništvu zemlje. Na temelju točnih podataka moći će se: - planirati i realizirati privredne i socijalne razvojne politike, - rezultati koristiti za znanstvena istraživanja, - za izradu projekata za korištenje sredstava iz IPA fondova. Podaci će biti i međunarodno usporedivi i priznati. U akciju informiranja svih građana koji su rođeni u BiH, a ne žive u njoj iz bilo kojeg razloga: ekonomskog, jer su izbjegle i raseljene osobe za vrijeme rata o obvezi sudjelovanja u Popis koji se održavao i bio je obvezan uključile su se u Republici Hrvatskoj sve državne institucije od institucije Predsjednika RH, Državnog zavoda za Hrvate izvan RH koji je pri-

premio publikacije i televizijske spotove kojima su pozivani državljani BiH na privremenom radu izvan svoje zemlje, do lokalne uprave. Zatim, velik dio nevladinog sektora koji se bavi statusnim, pravnim, kulturnim, socioekonomskim pitanjima bosanskohercegovačkih Hrvata, među kojima je značajan doprinos na području cijele države dao i UBH Prsten. Zahvaljujući organiziranom radu, sve podružnice osmislile su i provele planirane aktivnosti animiranja i informiranja sunarodnjaka o važnosti i obvezi sudjelovanja u Popisu stanovništva. Podijeljeno je 10 tisuća letaka s osnovnim informacijama prema ciljanoj skupini. Za vrijeme popisa, od 1. do 15. listopada, Udruga Prsten otvorila je PRSTEN CALL CENTAR s besplatnom linijom za sve građane na broj: 0800 10 12 na koji su građani mogli dobiti odgovore na sva pitanja koja su im bila nejasna u popisu. Za vrijeme popisa korištena su četiri službeno propisana obrasca: u BiH popisivači su koristili obra-

zac P-1 koji služi za upisivanje podataka o osobi; obrazac P-2 - Upitnik za kućanstvo i stan koji služi za upisivanje podataka o kućanstvu, stanu i poljoprivredi; obrazac P-3 - Kontrolnik služi za evidentiranje svih popisnih jedinica u popisnom krugu, dok je obrazac P-1 IN bio namijenjen za sve osobe koje privremeno borave i rade u inozemstvu. Popisivači nisu imali pravo tražiti nikakve službene dokumente od građane, te su bili dužni popisati sve osobe na temelju imena, prezimena i JMBG-a, a za djecu mlađu od 15 godina JMBG nije bio obvezan. Prvi rezultati popisa bit će objavljeni 90 dana od popisivanja. Svi podaci su tajni i koristit će se samo u statističke svrhe. Rezultati popisa, određeni jedinstvenim programom za obradu podataka, bit će objavljeni od 1. listopada 2014. do 1. srpnja 2016.

Domaslovec, Željeznička 6, SAMOBOR Tel: 385 (1)3380 120, Fax: 385 (1) 3380 126 Sveta Nedelja, Industrijska 5 Tel.: 385 (1) 3373 222, Fax: 385 (1) 3373 223 www.stipe-lucic.com, E-mail: prodaja-sv.nedelja1@stipe -lucic.com

“Kamenski centar i klesarstvo Stipe Lucić” je tvrtka s dugogodišnjom tradicijom koju krasi najmodernija tehnologija s vlastitim kapacitetima za rezanje blokova te obradu i montažu svih vrsta kamena. Osim ekskluzivnih granita i mramora, sada smo proširili asortiman s mramorima i granitima iz Kine i Indije, po vrlo povoljnim cijenama.

22

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Podružnice Varaždin

Hodočašće u marijansko svetište Komušina-Kondžilo U marijanskom svetištu Vrhbosanske nadbiskupije Komušina-Kondžilo, 24. i 25. svibnja 2013. proslavljen je 42. Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije pod geslom "Pođite, dakle, i učinite mojim učenicima sve narode!" (usp.Mt 28,19) Pripremio: Prsten

V

araždinska podružnica UBH Prsten organizirala je i ove godine hodočašće za Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije u marijansko svetište Komušina-Kondžilo. Odaziv za putovanje je bio vrlo dobar, a autobus popunjen do posljednjeg mjesta. U subotu, 25. svibnja na hodočašću je sudjelovalo oko 2500 mladih, a mladima se pridružio i određeni broj starijih osoba. Pokorničko bogoslužje pred komušinskom crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio je vlč. Branko Jurić. Nakon što su mladi imali prigodu pristupiti sakramentu ispovijedi, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić blagoslovio je mlade koji su nosili sliku Gospe Kondžilske kao i sve nazočne, a potom su svi hodočasnici krenuli pješice prema brdu Kondžilu uz molitvu i pjevanje liturgijskih popijevki u čast Blažene Djevice Marije. Svečano misno slavlje na brdu Kondžilu predvodio je kardinal Puljić uz koncelebraciju 50-ak dijecezanskih i redovničkih svećenika s teritorija Vrhbosanske nadbiskupije. U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić je kazao da mladi nisu samo budućnost nego prije svega sadašnja stvarnost. "Mi smo živa Crkva. Putujemo svjesni da je naš život je ukorijenjen u Boga; naš je oslonac Isus Krist. Smisao ovog hodočašća jest doživjeti na ovom brdu vlastito preobraženje kroz susret s Bogom i susret sa samim sobom te otkriti smisao svog života. A vi, mladi, proživljavate trenutke kada trebate otkriti sebe, otkriti svoj identitet, doživjeti opredjeljenje za jedan životni put na kojem ćete se ostvariti. Dakle i vi, vjerujem, u svom hodu to tražite odgovor na pitanje, koji je moj

pravi put na kojem ću se ostvariti i biti sretan kako ne bih živio uzaludno? Došli smo Mariji da otkrijemo put", kazao je kardinal Puljić pozivajući sve vjernike a osobito mlade da im "Bog ne bude stranac u kući" nego da ga lijepo udome tamo gdje žive. Potaknuo ih je da "love ljude za nasljedovanje Krista i to ne na silu već svjedočenjem svoga života. Naglasio je da svojim svetim životom i svjedočenjem mogu propovijedati snažnije od njega te pokazati riječima, djelom i stavom da su kršćani, katolici, vjernici. "Kada se vidi mladog čovjeka da bez kompleksa vjeru svjedoči, to osvaja. Zato vas hrabrim budite takvi ribari! Brani dostojanstvo mladih, stani u obrani mladih! Širimo radost!", poručio je kardinal Puljić u svojoj propovijedi. Ispunjenim duhom mira, solidarnosti, vjerom u Boga krenuli smo svojim domovima u nadi ponovnog susreta i druženja s mladima iz cijele Vrhbosanske nadbiskupije i šire.

Tradicionalni piknik članova varaždinske podružnice Na Haliću je 30. lipnja 2013. održan 3. piknik članova Udruge Prsten Podružnice Varaždin. Nazočilo je oko 130 osoba, simpatizera Udruge iz Varaždinske i Međimurske županije te članice Kluba žena Udruge i glavni tajnik Udruge Prsten, Marjan Biškić. Prekrasan dan na varaždinskim bregima iskorišten je za druženje i međusobno upoznavanje te razmjenu životnih priča članova Udruge kojima su ovakvi događaji jedina prilika za susret sa svojim sunarodnjacima rođenim u Bosni i Hercegovini. Za svakoga je bilo ponešto: šetnje šumskom hladovinom, turnir u malom nogometu, potezanje užeta, bacanje kamena s ramena, kartanje, djeca su ispunila igralište svojim smjehom i igrama, igranje kola te sviranje i slušanje izvorne i zabavne glazbe, a da ne bi ostalo samo na aktivnostima za gubitak kalorija, Varaždinska podružnica Udruge Prsten se pobrinula za hranu i piće koje su pripremili sami članovi podružnice.

Nastupi na dvjema međunarodnim smotrama folklora Predsjednik varaždinske podružnice Mario Paurević istaknuo je zadovoljstvo s nastupima na oba susreta i suradnjom s lokalnom vlašću. Zahvaljujući lokalnim medijima, uspješno promoviraju rad, viziju i misiju Udruge Pripremio: Prsten KUD Prsten nastupio je na međunarodnoj smotri folklora održanoj 22. rujna 2013. za dane općine Vidovec na tradicionalnoj Zeljarijadi gdje je nastupilo 11 kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije i BiH. Na svečanom dočeku predstavništvo Udruge Prsten se sastalo s domaćinima načelnikom općine i predsjednikom KUD-a Vidovec koji su nas izuzetno toplo i s oduševljenjem dočekali i uručili riječi dobrodošlice. Nakon uspješnog nastupa pred oko 1.500 gledatelja načelnik općine www. udruga-prsten.hr

uručio im je zahvalnicu i obraćajući nazočnima predstavio rad Udruge i KUD-a Prsten, tko su, što su i odakle dolaze. Nekoliko dana poslije 26. rujna 2013. svojim nastupom na međunarodnoj smotri folklora u općini Sraćinec predstavili su se na danima sv. Mihovila gdje živi veliki broj Hrvata iz BiH. Cilj nastupa bio je upoznavanje lokalnog stanovništva s kulturom koju su donijeli sa sobom u krajeve u kojima sad žive. Na susretu se predstavilo 9 KUD-ova iz Hrvatske, Slovenije, BiH te gradišćanski Hrvati, a smotru je popratilo oko tisuću posjetitelja. Udruga bosanskih Hrvata /

23


Podružnica Rijeka

Održana izborna Skupština podružnice UBH Prsten u Rijeci U prostorijama Doma hrvatskih branitelja na Viškovu, 12. prosinca 2012., održana je izborna Skupština Udruge bosanskih Hrvata Prsten na kojoj su nazočni članovi izabrali novo vodstvo riječke podružnice Pripremio: Prsten

U

prepunoj dvorani Doma hrvatskih branitelja, okupljenim članovima obratio se glavni tajnik Udruge Prsten Marjan Biškić, iskazujući potporu radu podružnice u Rijeci. Zahvalio je dosadašnjim predsjednicima riječke podružnice Anti Zovku, prvom predsjedniku, i Željku Nujiću, koji je tu funkciju obavljao do ove skupštine, na trudu i entuzijazmu koje su iskazali u dosadašnjem djelovanju, te je zaželio novom vodstvu puno uspjeha u radu i realizaciji glavnih ciljeva Udruge u idućem razdoblju. Glavni ciljevi na čijoj će realizaciji raditi članovi novog vodstva riječke podružnice zajedno sa svim svojim članovima su: - promicanje kulture, običaja i tradicije Hrvata bosanskog podrijetla; - održiv povratak Hrvata u BiH;

- potpora školovanju učenika i studenata iz Bosne i Hercegovine; - osnivanje kluba gospodarstvenika; - okupljanje mladih u Udrugu; - uspostavljenje dobre kulturno-gospodarske suradnje s domicilnim stanovništvom Primorsko-goranske županije. Skupu se obratio i jedan od osnivača, prvi predsjednik Udruge Prsten Ilija Tolić koji je zaželio puno uspjeha u realizaciji planiranih aktivnosti članovima podružnice u Rijeci. Članovi Udruge Prsten za novog predsjednika podružnice u Rijeci izabrali su Marka Pandurevića, za zamjenika predsjednika Jozu Stanića, a za tajnika podružnice Udruge Prsten Ivana Matanovića. Izabran je i Upravni odbor Udruge u čijem su sastavu: Marko Pandurević, Jozo Stanić, Ivan Matanović, Željko Nujić, Jozo Nujić, Frano Mrnjavac, Juro Batista, Krešimir Lešić te Goran Braš-

njić. Također je izabran i novi Nadzorni odbor u sastavu: Miro Vujica, Perica Božić i Miro Bilić. Novi predsjednik podružnice Marko Pandurević u svom je izlaganju zahvalio dosadašnjim predsjednicima Anti Zovku i Željku Nujiću na predanom i učinkovitom radu te svim članovima Udruge koja je zaista aktivna na ovim područjima na kojima živi oko 23 tisuće Hrvata iz BiH. To je izniman potencijal osoba koje bi se mogle uključiti u rad Udruge te čuvati i njegovati tradi-

7. međunarodna smotra folklora - Viškovsko prelo Kulturno-umjetničko društvo "Izvor" Viškovo organizatori su međunarodne smotre folklora koja se svake godine održava u općini Viškovo u povodu obilježavanja zaštitnika Sv. Mateja. KUD "Izvor" jedino je društvo u Primorsko-goranskoj županiji koje njeguje i čuva običaje Hrvata iz BiH i broji više od 400 članova od čega veliki broj djece koji uče o svojim korijenima iako su rođeni izvan BiH. Ove godine po sedmi put organizirali su smotru folklora gdje se oko 400 sudionika predstavilo svojim narodnim nošnjama, pjesmom i plesom i još jednom potvrdili da su organizatori najposjećenijeg događaja u povodu obilježavanja zaštitnika Općine. Od ranih jutarnjih sati pristizali su gosti iz različitih krajeva Lijepe Naše pa su tu bila društva iz Slavonije, Zagreba, Istre, Primorja, Like ali i iz Austrije te brojni predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su se trudili svoje običaje dočarati brojnim posjetiteljima.Raskoš i ljepote narodnih nošnji, zvuci različitih glazbenih instrumenata, melodije narodnih pjesama vratili su nas u mlade dane da bismo se prisjetili kako su to naši preci radili te još jednom postavimo sebi zadatak da ono što 24

/ Udruga bosanskih Hrvata

smo stekli moramo prenositi na buduće generacije kako se naši korijeni ne bi zaboravili. Iako nismo na svojoj rodnoj grudi upravo ovakva događanja obvezuju nas da ne smijemo zaboraviti svoj rodni kraj ali i tradicijske vrijednosti Hrvata iz Bosne i Hercegovine.Na svečanom otvorenju 7. međunarodne smotre folklora bili su i predstavnici UBH Prsten koji su posjetiteljima uputili pozdravne riječi. U ime Udruge Prsten svim posjetiteljima obratio se glavni tajnik i član Predsjedništva Marjan Biškić, prvi predsjednik Udruge Prsten Ilija Tolić te predsjednik podružnice u Rijeci UBH Prsten Marko Pandurević koji su još jednom istaknuli usku povezanosti i suradnju između dviju udruga i njezinu važnost za očuvanje običaja Hrvata iz BiH. Cijeli događaj uljepšala je šarmantna i uvijek vesela Sandra Bagarić koja je na kraju govora otpjevala pjesmu obučena u bunjevačku narodnu nošnju. Osim brojnih kulturno-umjetničkih društava, koji su cijeli dan prezentirali svoje koreografije, nastupile su i brojne izvorne grupe poput braće Begić, Izvornjačke duše, Viškovski izvori i drugi koji su svojim pjesmama uveličali ovaj događaj. www. udruga-prsten.hr


Donacija Udruge Prsten Dječjoj bolnici Kantrida Na 6. sjednici Upravnog odbora Udruge Prsten, Podružnica Rijeka, jednoglasno je odlučeno da se Dječjoj bolnici Kantrida-Odjelu hematologije i onkologije donira 7.000,00 kn što je 26. rujna 2013. i učinjeno

Pripremio: Marko Pandurević U ime riječke bolnice donaciju je primila pročelnica Odjela doktorica Jelena Roganović, koja je zahvalila na našoj gesti i istaknula kako smo darovali tamo gdje je pomoć izuzetno potrebna. Izaslanstvo Podružnice Rijeka u sastavu, predsjednik Podružnice Marko Pandurević, zamjenik predsjednika Jozo Stanić i član Upravnog odbora Goran Brašnić s pročelnicom Roganović obišlo je Odjel gdje su smještena djeca s teškim bolestima. Sretni što smo mogli nešto darovati toj dragoj djeci a tužni zbog njihove bolesti. Medicinsko osoblje Odjela također je zahvalilo na donaciji a mi smo istaknuli da ćemo pokušati ne zaboraviti "tu prekrasnu dječicu i njihove potrebe i probleme".

Posjet biskupa Komarice župi u Viškovu U povodu Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini i završetka misija u župi, riječku župu Viškovo 10. ožujka 2013. posjetio je biskup banjalučki, mons. Franjo Komarica ciju, običaje i kulturu kraja iz kojeg potječu. Predstavljen je i novi Plan i program djelovanja za 2013. godinu, koji je usklađen s Planom i programom središnjice Udruge Prsten. Nakon izbornog dijela Skupštine uslijedio je zabavni dio programa. Na pozornici su zaplesali mali plesači dječje folklorne skupine "Izvor", uz pjesmu u pratnji šargije i violine starijih članova. Svojim pjesmama program su obogatili pjevači izvorne skupine "Raspjevani kumovi".

Pripremio: Marko Pandurević U posjet župi biskup Komarica stigao je na poziv župnika Ivana Nikolića te je predvodio misno slavlje u prepunoj crkvi. Župa Viškovo je jedna od najvećih župa na području Primorsko-goranske županije na kojoj živi oko 3500 Hrvata podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Na području općine Viškovo vrlo uspješno, već godinama, djeluje i KUD Izvor koji njeguje izvornu glazbu i običaje iz Bosne i Hercegovine a broji oko 400 članova. Biskup Komarica okupljene je "nadahnuo Duhom Svetim", toplim riječima, ljubavlju prema rodnoj Bosni.

Podružnica Mali Lošinj

Promocija knjige "Čovjek i njegova sjena" U organizaciji UBH Prsten podružnica Mali Lošinj i grada Mali Lošinj 5. kolovoza 2013. u prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice održano je predstavljanje knjige dr. Ante Kovačevića "Čovjek i njegova sjena" Piše: Drago Lozančić Uz autora, bivšeg saborskog zastupnika te političkog zatvorenika, podrijetlom iz Odžaka Bosanske Posavine, dr. Ante Kovačevića na predstavljanju su govorili bivši malološinjski župnik Anton Bozanić, predsjednik lošinjske podružnice Udruge Prsten Dragan Lozančić, te Željko Nuić, član UO podružnice u Rijeci i dobar poznavatelj životnog puta dr. Ante Kovačevića. Okupljenim članovima i građanima Lošinja je najprije prikazan TV prilog iz emisije HRT-a "Hrvatska uživo" u trajanju od oko petnaest minuta u kojemu dr. Kovačević, zajedno sa Željkom Kekićem, čovjekom koji ga je kao tajni agent UDBA-e za vrijeme komunističkog www. udruga-prsten.hr

režima uhodio i progonio, govorio o nastanku knjige sadržaju i poruci kojom ukazuje na potrebu provedbe lustracije u hrvatskom društvu. Kroz životnu priču Čovjeka i Sjene koji su se nakon 30 godina upoznali u demokratskoj, poslijeratnoj Hrvatskoj, prikazana je i sadašnja stvaranost Hrvatske u kojoj glavnu riječ, kako tvrde, vode ljudi, bivši udbaši ili njihovi nasljednici po krvi ili po zanimanju. Autor knjige dr. Ante Kovačević i, na određeni način, suautor Kekić, kako je istaknuto, danas žive ideju hrvatske pomirbe tragajući za istinom, bez osvete i mržnje. Po završetku prezentacije knjige grad Mali Lošinj pobrinuo se za zanimljivo i korisno druženje na kojem je nastavljena rasprava na temu knjige u gradskoj knjižnici.


Podružnica Osijek

Osnivačka Skupština u Osijeku U Čepinu je 25. veljače 2013. održana osnivačka Skupština podružnice Osijek. Skupštinu je otvorio prof. dr. sc. Drago Šubarić pozdravljajući članove podružnice

Pripremio: Prsten

P

redsjednik verifikacijske komisije utvrdio je nazočnost natpolovične većine članova, što znači da je Skupština mogla početi s radom i donositi pravovaljane odluke. Na dnevnom su redu bile teme: izbor radnih tijela: zapisničara; ovjerovitelja zapisnika; izbor radnog predsjedništva; izbor verifikacijske komisije; pozdravni i uvodni govori; upoznavanje s odlukom Skupštine Udruge Posavski prsten o prestanku djelovanja i ulazak s članstvom u Udrugu bosanskih Hrvata Prsten; usvajanje Statuta podružnice Prsten Osijek, s pravnom osobnošću; usvajanje Odluke o osnivanju podružnice Osijek UBH Prsten, s pravnom osobnošću sa sjedištem na adresi Vinkovačka br. 1 u Osijeku; utvrđivanje liste kandidata za pred-

sjednika i zamjenika predsjednika; izbor predsjednika i zamjenika predsjednika UBH Prsten podružnice Osijek; utvrđivanje liste kandidata za Izvršni i Nadzorni odbor; izbor članova Izvršnog i Nadzornog odbora; prijedlog Plana rada za 2013., rasprava i usvajanje; prijedlog financijskog plana za 2013., rasprava i usvajanje; govor novoizabranog predsjednika UBH Prsten podružnice Osijek. Predloženi dnevni red je jednoglasno usvojen.

Radno predsjedništvo

U radno predsjedništvo Skupštine izabrani su: Drago Šubarić (predsjedavajući), Marjan Jerković, Vlado Guberac, Kata Ramljak i Ana Matijević. Za predsjednika verifikacijske komisije izabran je Ivica Ivanković i Anto Kovačević – član. Za zapisničara je izabran Pero Živković,

a za ovjerovitelje zapisnika Žarko Markanović i Jakov Ivanković. U pozdravnom govoru članovima Skupštine obratio se glavni tajnik Udruge bosanskih Hrvata Prsten Marjan Biškić. Govorio je o nastanku, djelovanju i aktivnostima Udruge Prsten. Posebno je istaknuo značenje spajanja Udruge Posavski prsten s Udrugom Prsten, nužnost pomaganja Hrvatima u Bosni i Hercegovini kako bi opstali na tim prostorima, o važnosti vađenja osobnih iskaznica i odazivu izborima i popisu stanovništva koji će se provesti u listopadu 2013. Na kraju je poželio uspješan rad podružnici. Počasni predsjednik Udruge Prsten Marko Pipunić kazao je da očekuje snažan angažman članova i jaku podružnicu. Uvjeren je da potencijala ima i da će to biti podružnica sa značajnom ulogom u radu cijele Udruge. Posebno

Turnir u igri Prstena

Igra Prstena duboko je u tradiciji Hrvata posavskog kraja, neobična je i vrlo omiljena. Starije generacije pamte da se igrala u zimsko vrijeme, kad u selima Bosanske Posavine utihnu poljski radovi i kad stegne studen. Hrvati iz Bosanske Posavine tu su tradiciju nastavili i izvan ognjišta s kojih su protjerani. Udruga Posavski Prsten, koja je prije dva mjeseca prestala s djelovanjem i s cjelokupnim članstvom ušla u Udrugu bosanskih Hrvata Prsten, tradicionalno od 2007. godine održava turnir u igri Prstena. Ta je tradicija nastavljena i u Udruzi bosanskih Hrvata Prsten. U osječkom prigradskom naselju Tenja održan je 2. ožujka 2013. sedmi tradicionalni turnir u igri Prstena koji je organizirala Podružnica Osijek Udruge bosanskih Hrvata Prsten.Turnir je otvorio predsjednik Podružnice Marjan Jerković. Sudjelovalo je 12 ekipa koje su se borile za glavnu nagradu u iznosu od 1500,00 kn i slavodobitni pehar. Na turniru je bio i veliki broj navijača koji su došli bodriti svoje favorite. U iznimno zanimljivoj i ravnopravnoj borbi pobijedila je ekipa "Novo Selo”. 26

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Gdje i kada nas možete potražiti

Podružnica Osijek UBH Prsten otvorila je svoj ured na adresi Vinkovačka 1 (u blizini kružnog toka Đakovština), gdje se svi sadašnji i budući članovi mogu informirati o radu Udruge, produžiti članstvo ili se učlaniti. Uredovno radno vrijeme je za sada utorkom i petkom u od 16 do 19h. U istom uredu se odvijaju svi sastanci i aktivnosti Foruma mladih. Za sve informacije možete se javiti predsjedniku podružnice Marjanu Jerkoviću na kontakt 091 159 11 77.

je istaknuo važnost očuvanja tradicionalnih vrijednosti, običaja. Istaknuo je kako trebamo priznavati i poštivati različitosti, ali i pokazati posebnosti Hrvata BiH. Udruga je idealno mjesto da u druženju ljudi izmjenjuju korisne informacije, surađuju i posluju tamo gdje imaju obostrani interes, a istodobno pomažu rodnom kraju. Nakon njihovih obraćanja prof. dr. sc. Vlado Guberac upoznao je nazočne s odlukom Skupštine Udruge Posavski prsten o prestanku djelovanja i ulazaka s članstvom u Udrugu bosanskih Hrvata Prsten.

Statut podružnice

Statut podružnice Prsten Osijek s pravnom osobnošću je jednoglasno usvojen. Odluka o osnivanju podružnice Osijek UBH Prsten, s pravnom osobnošću sa sjedištem u ulici Vinkovačka 1 u Osijeku također je jednoglasno usvojena. Za predsjednika podružnice predložen je Marjan Jerković, a za zamjenika Pero Mijić. Nakon predstavljanja njihovih životopisa članovi Skupštine su ih jednoglasno izabrali za predsjednika i zamjenika predsjednika podružnice. Za članove Izvršnog odbora izabrani su: Kata Ramljak, Vlado Guberac, Pero Mijić, Želimir Orkić, Anto Kovačević, Željko Senić, Marko Pipunić, Drago Šubarić, Vlatka Gvozdić, Ivanka Orkić, Ivan Pandurević, Marko Šimić, Ana Matijević, Žana Gamoš, Pero Živković, Mladen Tuzlak, Ivica Ivanković, Žarko Markanović i Jurica Antunović. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Josip Brana, Jozo Vrdoljak i Darijo Crnoja. Na kraju izbora nazočnima se obratio novoizabrani predsjednik podružnice Marjan Jerković zahvalivši svima na ukazanom povjerenju. Poručio je da će ovu dužnost obavljati časno, moralno i pošteno. Uvjeren je da su svi članovi Izvršnog odbora motivirani za rad, te se nada da će uspješno surađivati. www. udruga-prsten.hr

Potpora liječenju oboljeloj Marini Matijević

Osječka podružnica Prstena 22. rujna 2013. je organizirala svoj drugi humanitarni malonogometni turnir u športskoj dvorani "Zrinjevac". - Povod humanitarnoj akciji bila je iznenadna vijest da je našoj mladoj članici dijagnosticirana leukemija, te smo još jednom odlučili pokazati zajedništvo kroz sport. Deset ekipa skupilo se i odlučilo uz nogomet pružiti potporu Marini Matijević. Forum mladih je uz ostale članove Prstena dao sve od sebe kako bi što bolje upoznali nazočne igrače i publiku s radom Udruge, a ponajviše sa situacijom koja je zadesila članicu Prstena – kazao je Marjan Jerković, predsjednik podružnice u Osijeku. Pobjedu je zasluženo odnijela ekipa "Nekretnine Ivanković", dok su drugo i treće mjesto osvojile ekipe "Autoškola Sunce" i "Edukos". Ukupan iznos koji smo uplatili na račun obitelji Matijević bio je 11.540,00 kn. Ovim putem od srca zahvaljujemo svima koji su, na bilo koji način, pridonijeli u prikupljanju sredstava za liječenje kako bi se naša Marina što prije oporavila.

Udruga bosanskih Hrvata /

27


Ljudi, događaji, povodi

Druženje i obilježavanje sedme obljetnice rada

U duhu prijateljstva i u dobroj atmosferi hotela Antunović, 7. prosinca 2012., okupilo se više od četiristo uglednih i uvaženih članova i prijatelja Udruge iz svih krajeva Hrvatske i BiH. Na 8. večeri svečano je obilježena sedma obljetnica rada i postojanja Udruge bosanskih Hrvata Prsten

Pripremio: Prsten

S

edam godina zajedničkog djelovanja Udruga bosanskih Hrvata Prsten obilježila je na tradicionalnom, adventskom druženju u hotelu Antunović na kojem se okupio veliki broj uvaženih i uglednih uzvanika, gostiju te članova Udruge. Okupljenim gostima i članovima koji su se okupili iz cijele Hrvatske i BiH, pozdravnim govorom obratio se predsjednik Udruge prof. dr. sc. Ivan Lovrinović zahvalivši im od srca na velikom odazivu i dolasku na svečanu večer i u ovim kriznim vremenima, kada je, istaknuo je, zajedništvo važnije nego ikada. Podsjetio je ukratko na ciljeve i misiju Udruge te na povećani angažman na terenu koji

je već zaživio u radu i aktivnostima. I ove godine poruku potpore svim članovima u radu te prijateljstva koje traje već duži niz godina nazočnima je u svom obraćanju odaslao predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. Poziv za budućom kvalitetnom suradnjom Državnog ureda za Hrvate izvan RH i Udruge Prsten, izrazila je u svom pozdravnom govoru predstojnica Državnog ureda Daria Krstičević, izaslanica premijera RH Zorana Milanovića, a srdačne pozdrave svim Hrvatima iz BiH uputio je i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. Voditelji ovogodišnjeg službenog i zabavnog dijela programa bili su članovi Foruma mladih Eva Mijatović i Tonči Visković. Kao i svake godine, pripremljen je bogati glazbeni program.

Gosti su imali prigodu uživati u glazbi Paganini banda, izvrsnoj izvedbi pjesama operne dive Sandre Bagarić. Posebno iznenađenje večeri u svom nastupu pripremila je dvanaestogodišnja Matea Oršolić, talentirana glazbenica iz Bosanske Posavine, koja je uz program pjesama koje je odsvirala na violini otpjevala i nekoliko pjesama pokazujući svoje vokalne vještine i sposobnosti. Standardne i latinoameričke plesove svojim nadahnutim nastupom dočarali su iskusni plesački prvaci Iva Kopčić, Mario Ključević, Jelena Kopčić i Bojan Mamula. Izvorni zvuk rodnog kraja svojim odlično uvježbanim nastupom na podiju donijeli su članovi KUD-a Prsten koji već godinu dana djeluje i marljivo vježbaju u Varaždinu.

Sastanak s predstojnicom Državnog ureda za Hrvate izvan RH U Državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske, održan je 30. siječnja 2013. sastanak na kojemu su iz Udruge Prsten bili predsjednik i zamjenik: Ivan Lovrinović i Pavo Zubak, te član Predsjedništva Juro Martinović Predsjednik Udruge Ivan Lovrinović je zahvalio predstojnici Ureda na prijamu i spremnosti za suradnju u mnogim segmentima i izrazio zadovoljstvo da je Ured konačno osnovan, te izrazio potporu u ostvarivanju programa i zaželio mnogo uspjeha u radu. Teme razgovora bile su: - Razminiravanje zemljišta je veliki problem za povratak na određena područja. Primjerice na području Orašja ima oko 400 hektara terena za razminiranje. U tijeku je akcija za organiziranje donatorskih skupova u Australiji, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj i dr. zemljama. • Obnova kuća je također neriješen problem u BiH. Prošle je godine održana donatorska konferencija na kojoj je dogovorena obnova 1800 kuća Hrvata. Nužno je izraditi precizne i kvalitetne kriterije koji će prije svega biti transparentni kao i sam proces obnove jer je dosadašnja praksa vrlo loša zbog političke trgovine na svim razinama. Takva praksa demotivira ljude i narušava vjeru u napredak i opstanak. • Izgradnja dodatnog ulazno-izlaznog autotraka na graničnom prijelazu 28

/ Udruga bosanskih Hrvata

Slavonski Brod. Dodatni autotrak je posebno važan za ljude koji žive u pograničnoj zoni. Cilj je da oni mogu jednostavno otići na svoja imanja u BiH, obavljati što trebaju a da pritom ne gube sate na graničnom prijelazu. • Osnivanje hrvatske banke u BiH. Dioničari bi mogli biti HBOR, Crkva, poduzeća i građani. Cilj bi bio financiranje razvoja a posebice obiteljskih gospodarstava. • Otvaranje sveučilišta na području Posavine. Hrvati u BiH imaju dva sveučilišta: u Mostaru i Vitezu (novoosnovano) dok na području sjeverne Bosne nema hrvatskog sveučilišta. Cilj je stvaranje snažnog obrazovnog i znanstvenog središta kao glavnog preduvjeta opstanka i razvoja gospodarstva i društva u tom dijelu BiH. Programi bi trebali biti kvalitetni, međunarodni i orijentirani praksi. Kvalitetu bi pratila agencija za visoko obrazovanje te međunarodne akreditirane agencije. Naime, odlazak srednjoškolaca na fakultete u Hrvatsku ili drugdje rezultira time da se oni u pravilu više ne vraćaju. www. udruga-prsten.hr


Predstavljen međunarodni projekt Zelena oaza U međunarodnom partnerskom projektu Zelena oaza (Green oasis) sudjelovat će 150 poljoprivrednih proizvođača a njegova je ukupna vrijednost 534.127,62 eura. Projekt je predstavljen 6. veljače 2013. u prostorijama HKD Napredak-Zagreb u Bogovićevoj ulici u Zagrebu. Provode ga HKD Napredak Sarajevo s podružnicama Odžak i Modriča; zaklada Otvorena kuća – Centar za mir i kulturu dijaloga u Garevcu (BiH) i Srednja škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu (RH). Partnerski projekt Zelena oaza (Green oasis) osmišljen je kao potpora mjerama povratka izbjeglih i raseljenih osoba iz Bosanske Posavine, stanovnicima i povratnicima u Bosansku Posavinu, s ciljem razvijanja ukupnog poljoprivrednog potencijala plodnog posavskog tla. Projekt se financira u okviru programa IPA-e prekogranične suradnje Hrvatske i Bosne

i Hercegovine u iznosu od 85 posto sredstava. Preostalih 15 posto osiguravaju partneri u projektu Otvorena kuća i Srednja škola Matija Antun Reljković. Ugovor je potpisan 10. prosinca 2012., a traje 24 mjeseca, pa se može reći da je nakon

dugotrajne procedure za prijavu i odobrenje, projekt tek na početku provedbe. Cilj projekta Zelena oaza je razvijanje prekograničnog područja jačanjem malog i srednjeg poduzetništva u poljoprivrednoj proizvodnji i srodnim djelatnostima u Posavini: Bosanskoj Posavini i Brodsko-posavskoj županiji kroz istraživanje, razvoj i transfer znanja te uvođenje novih tehnologija u poljoprivredi, izgradnja zgrade "Banke sjemena", stvaranje edukacijsko-istraživačkog i savjetodavnog centra za veliki krug korisnika projekta na širem području Bosanske Posavine, razvijanje ekološke i organske poljoprivrede. Nakon prezentacije razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz različitih grana prirodnih i društvenih znanosti, te gospodarstvenici zainteresirani za uključivanje u proces provedbe projekta.

Sastanak s Udrugom useljenih Hrvata Petrinje

Održana 51./2. sjednica Upravnog odbora UBH Prsten U kongresnoj dvorani tvrtke M San Grupe 29. siječnja 2013. održana je 51./2. sjednica Upravnog odbora UBH Prsten na kojoj je usvojen Plan i program rada za 2013. godinu. Nakon usvajanja dnevnog reda predstavljen je popis aktivnosti članova Udruge između dvije sjednice Upravnog odbora. Novoizabrani predsjednici podružnice Varaždin Mario Paurević i podružnice Rijeka Marko Pandurević iznijeli su planove za buduće djelovanje svojih podružnica. Predsjednik Udruge Ivan Lovrinović predstavio je Plan i program rada Udruge u 2013. godini. Uz realizaciju planiranih aktivnosti: okruglih stolova i gospodarskog foruma, naglasak u planu rada stavljen je na upoznavanje javnosti u bližoj i široj zajednici o problemima Hrvata iz BiH, kreiranja Strategije djelovanja, reagiranja udruge na društvenu i političku situaciju. U tijeku je organizacija konferencije planirana za 26. travnja 2013. u Sarajevu na temu "Geopolitički i ekonomski položaj BiH". Novoizabrani ravnatelj Zaklade Prsten Mijo Marić www. udruga-prsten.hr

iznio je prijedlog kandidata za članove Upravnog odbora Zaklade u novom sazivu: Marko Pipunić (predsjednik), Zvonko Biljecki, Drago Prgomet, Ivo Jelušić, Ferdo Kurtić, Vlado Guberac i Vjekoslav Bratić koji je jednoglasno prihvaćen. Na kraju sjednice održana su dva predavanja. Načelnik Općine Usora Ilija Nikić izložio je "Gospodarske mogućnosti Usore" u kojem je predstavio geostrateški položaj Općine Usora u BiH, te gospodarske potencijale za ulaganje. U drugom predavanju prof. Franjo Marić pripremio je prezentaciju s fotografijama stanja crkava na prostoru BiH prije 1991., srušenih i potom obnovljenih, u sklopu teme "Stanje katoličkih župa u BiH između 1991. i 2011.” te statistiku brojčanog stanja katolika po župama prije rata i danas. U monografiji se navodi podatak da je od 835 tisuća Hrvata katolika koliko ih je u BiH živjelo prije rata, danas ostalo malo više od 440 tisuća. Na području Republike Srpske otišlo je i nije se vratilo čak 92 posto katolika, dok ih je u Federaciji BiH manje za 34 posto.

Predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović i glavni tajnik Marjan Biškić sastali su se 4. prosinca 2012. u Petrinji s izaslanstvom Udruge useljenih Hrvata Petrinje predvođenim predsjednikom Udruge Pejom Trgovčevićem. Nastavak je to razgovora o suradnji dviju udruga započet u lipnju sastankom u sjedištu Udruge Prsten. U dvosatnom iscrpnom razgovoru izaslanstava, konstatirana je sličnost vizije i misija udruga, te su dogovoreni oblici suradnje u idućem razdoblju i zajedničke aktivnosti, kako bi se pomoglo doseljenim Hrvatima iz BiH u rješavanju infrastrukturnih problema, posebice u rješavanju otkupa i stanovanja u kućama u vlasništvu RH, u skladu sa Zakonom o područjima posebne državne skrbi.

Udruga bosanskih Hrvata /

29


Ljudi, događaji, povodi

Predsjednik Hrvatskog sabora primio izaslanstvo UBH Prsten

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko sa svojim savjetnicima i suradnicima među kojima su bili Ivo Jelušić, saborski zastupnik SDP-a i Ivan Šuker, saborski zastupnik HDZ-a primio je 6. ožujka 2013. na radni sastanak izaslanstvo UBH Prsten u kojem su bili Ivan Lovrinović, Bruno Iljkić, Branka Martinović i Branko Barbić

Pripremio: Prsten

P

redsjednik Sabora Josip Leko zaželio je dobrodošlicu našem izaslanstvu i otvorio tri važna pitanja za raspravu na sastanku: 1) Demografske promjene u BiH i slaba percepcija značenja BiH kao demografskog bazena Hrvatske, 2) Utjecaj ulaska Hrvatske u EU na položaj Hrvata u BiH i 3) Posljedice uvođenja Zakona o prebivalištu i drugih zakona koji se odnose na Hrvate iz BiH. Na početku radnog sastanka članovi Prstena upoznali su predstavnike Sabora s misijom i vizijom Udruge Prsten i najvažnijim aktivnostima koje provodi. Predsjednik Sabora je izrazio zadovoljstvo što će Udruga svoje djelovanje proširiti na područje čitave BiH. Predsjednik Udruge Ivan Lovrinović je naglasio da Udruga želi aktivno sudjelovati u obrani interesa hrvatskog naroda u BiH i da očekuje još odlučniji utjecaj službene hrvatske politike kada su u pitanju vitalni interesi hrvatskog naroda koji je u posljednjem ratu doživio egzodus. Predsjednik Sabora je pohvalio dosadašnje napore koje čini Udruga i naglasio da ne treba bježati i od pitanja koja su političke naravi jer je u demokratskom društvu svima otvorena mogućnost za izražavanje stavova i mišljenja. Naglasio je da je u Hrvatskoj loša slika o tome

što se događa u BiH, a posebice o položaju Hrvata, broju prognanih, izbjeglih, broju povratnika, njihovim problemima u BiH i Hrvatskoj itd. Zamolio je Udrugu da tim pitanjima posveti još veću pozornost i javnost senzibilizira na postojeće probleme i upozna je s realnom situacijom. Ivan Lovrinović je naglasio da u vodećim medijima, a posebice javnoj televiziji u Hrvatskoj nema dovoljno prostora i emisija za upoznavanje građana s realnom situacijom i položajem Hrvata u BiH. Zbog toga je ponekad prisutno nerazumijevanje, ali i namjerno stvaranje krivih predodžbi o Hrvatima iz BiH. Tijekom daljnjeg razgovora izaslanstvo Udruge složilo se s predsjednikom Sabora da hrvatski narod prema Daytonskom sporazumu nije ravnopravan, posebice zbog lošeg izbor-

nog zakona jer hrvatske predstavnike u ključne institucije vlasti dominantno biraju druga dva naroda. Također je bilo riječi o problemima ostvarivanja drugih prava u svakodnevnom životu i održivom povratku i ostanku Hrvata u krajevima u kojima su oduvijek živjeli. Treća tema razgovora bila je vezana za Zakon o prebivalištu i ostale zakone koji utječu na položaj Hrvata iz BiH u Hrvatskoj. Predsjednik Sabora je istaknuo da je hrvatsko državljanstvo temelj za sva druga prava i da se ono ne može oduzeti. Također je naglasio važnost međudržavnih sporazuma Hrvatske i BiH u ostvarivanju pojedinih prava koja postaju problem zbog određenih zakonskih promjena. Naglasio je da osobe ne mogu imati dva prebivališta i da to stvara zbrku u svakom pogledu. Tijekom razgovora svi su se nazočni složili o potrebi utvrđivanja vlasništva izbjeglica i prognanika u Bosni i Hercegovini. U pogledu skorog ulaska Hrvatske u EU izaslanstvo Prstena je istaknulo problem prijelaza granice i gužvi koje će se stvarati i zatražilo moguća rješenja kako bi se to izbjeglo. Također je bilo riječi o obnovi stambenih objekata, režimu malograničnog prometa te utjecaju ulaska Hrvatske u EU na premještanje dijelova proizvodnje hrvatskih poduzeća u BiH.

Održana 52./3. sjednica Upravnog odbora UBH Prsten U kongresnoj dvorani tvrtke AutoZubak-Zagreb d.o.o. 26. ožujka 2013. održana je 52./3. sjednica Upravnog odbora. Usvojeni dnevni red sadržavao je izlaganje i rasprava o implementaciji Zakona o prebivalištu koji je donesen 14. prosinca 2012. Uvodno izlaganje održao je potpredsjednik Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskog sabora Ivo Jelušić, a na postavljena pitanja odgovarali su Ines Krajčak, pomoćnica ministra za upravne i inspekcijske poslove u MUP-u i Miroslav Maretić, voditelj Službe za upravne poslove MUP-a RH. Nakon rasprave predviđen je izbor povjerenstva za praćenje donošenja i primjene zakona RH koji utječu na položaj Hrvata iz BiH; izvještaj o radu Predsjedništva, podružnica, klubova i članova UO između dvije sjednice; rasprava o časopisu Prsten i izbor članova Izdavačkog vijeća, prijam u članstvo, uručivanje 30

/ Udruga bosanskih Hrvata

donatorskih ugovora i predstavljanje djelatnosti tvrtke Podatkovni centar Križ d.o.o. Zagreb, člana Uprave Marijana Lalića. Za novi sastav Izdavačkog vijeća predloženi su: Bruno Iljkić, Mijo Marić, Tomislav Dubravac, Dragica Šamija, Stjepan Stjepić, Ljiljana Tomić, Drago Đeno, Ferdo Kurtić, Vjekoslav Jeleč, Gordana Jelavić, Juro Martinović, Branka Martinović i Tonči Visković. Sukladno Zakonu o odnosima RH s Hrvatima izvan RH osniva se Savjet Vlade za Hrvate izvan RH te je predsjedavajući predložio u ime Udruge Prsten kao predstavnika Brunu Iljkića, s obzirom na dosadašnji angažman u izradi predmetnog Zakona, za pridruženog člana Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH. Prijedlog je jednoglasno usvojen. U Povjerenstvo za praćenje donošenja i primjene zakona RH koji utječu na položaj Hrvata iz BiH izabrani su Juro Martinović, Mladen Ćorić i Branko Barbić. www. udruga-prsten.hr


Održana 53./4. sjednica Upravnog odbora U dvorani restorana Regata AG d.o.o. 21. svibnja 2013. održana je 53./4. proširena sjednica Upravnog odbora na kojoj je rezimiran rad Udruge u proteklom proljetnom ciklusu. U skladu s usvojenim dnevnim redom glavni tajnik Marjan Biškić podnio je izvješće o radu Predsjedništva UO, predsjednik UBH Prsten Ivan Lovrinović izvijestio je nazočne o konferenciji "Geoekonomski i geopolitički položaj BiH – pogled u budućnost” održanoj u Sarajevu. Novoizabrani predsjednik Poslovnog kluba Bruno Iljkić informirao je članove Upravnog odbora o osnivanju Poslovnog kluba a predsjednici podružnica podnijeli su izvješća o značajnim aktivnostima svojih podružnica u proteklom

razdoblju. Članovi Upravnog odbora raspravljali su i davali prijedloge za proširenje imena Udruge: bosanskih Hrvata u bosanskohercegovačkih Hrvata kojim bi obuhvatili sve Hrvate BiH. Od značajnijih aktivnosti u razdoblju do sljedeće sjednice UO planirane za 17. rujna 2013. planirani su: organizacija gospodarskog foruma Prsten u Vitezu krajem rujna 2013., organizacija kulturno-zabavne manifestacije u Slavonskom Brodu s ciljem promocije Prstena, Izborne skupštine u podružnicama Slavonski Brod i Vinkovci, osnivačka skupština ogranka podružnice Rijeka na Krku, rad na izmjeni Statuta UBH Prsten i priprema za Izvještajnu skupštinu Udruge planiranu za 6. listopada 2013. Na kraju sjednice Ivica Debić

predstavio je rad obiteljske tvrtke Na pijedestalu d.o.o. koja se bavi prodajom švedskih aparata za napitke napravljenih od NESTLE proizvoda. Potom je uslijedio domjenak u organizaciji tvrtke Regata AG d.o.o. vlasnika Ferde Kurtića.

Obilježena 21. obljetnica pogibije hrvatskih branitelja – godine ponosa i slave Peti susret vjernika kotorvaroške doline

U pougarskom selu Vukovići (općina Dobretići, BiH), pred petstotinjak hrvatskih domoljuba, izaslanstava Hrvatskog sabora, Veleposlanstva RH u BiH, Ureda za Hrvate izvan RH, Grada Zagreba, Grada Pakraca, udruga gardijskih brigada iz RH (Tigrovi, Pume, Vukovi, Kune i dr.), HVIDRA-e, Udruge specijalne policije Herceg–Bosne, Udruge bosanskih Hrvata Prsten te drugih udruga proizišlih iz Domovinskog rata i KUD-ova (Rodna gruda, Pougarje i dr.) 22. je lipnja obilježena 21. obljetnica pogibije hrvatskih branitelja pod motom "Godine ponosa i slave". Oružane snage BiH svojom su nazočnošću i logističkom potporom također uveličale obilježavanje. Program je započeo misom zadušnicom u 11 sati koju je predvodio pougarski sin, fra Ivanko Vuk uz koncelebraciju župnika fra Krešimira Vukadina i župnika u Đakovačkim Selcima vlč. Davora Vukovića. Misno slavlje je uveličao crkveni zbor iz župe Gospe Snježne iz Đakovačkih Selaca. Nakon pozdravnih govora, polaganja vijenaca i paljenja svijeća organiziran je ručak za sve nazočne, koji su došli iz različitih krajeva BiH, Hrvatske, Slovenije i drugih zapadnoeuropskih zemalja. Loši makadamski putovi i srušene kuće jedino je što su vidjeli brojni prijatelji pougarskih Hrvata, koji su prvi put bili u prelijepom i siromašnom Pougarju smještenom na 1 200 metara nadmorske visine, u kojem se povratak odvija vrlo teško i sporo. Glavni razlog tome jest nerazvijeno gospodarstvo i obnova. Nažalost, dan poslije obilježavanja obljetnice u Vukovićima je ostalo samo devet povratnika od prijeratnih 450 Hrvata. "Vidimo se i dogodine u većem broju," poručili su organizatori. U ime Udruge bosanskih Hrvata Prsten vijenac su položili i svijeću zapalili glavni tajnik Udruge Marjan Biškić i članica Upravnog odbora Gordana Jelavić. Zbog velikog interesa podijeljeno je oko 250 primjeraka časopisa Prsten.

www. udruga-prsten.hr

Peti susret raseljenih vjernika kotorvaroške doline održan je 8. srpnja u župnoj crkvi Gospe od Anđela u Sesvetskoj Sopnici. Misno slavlje predvodio je vlč. Slavo Grgić, ravnatelj Katoličkog školskog centra u Bihaću, uz domaćina župnika fra Zdravka Dadića, župnog vikara fra Stipe Karajice, vikara iz posavske Gornje Dubice fra Drage Prgometa i kotorvaroškog župnika fra Ante Šimunovića. Raseljeni Kotorvarošani iz rodnih župa Kotor Varoša, Sokolina i Vrbanjaca su se okupili pod motom "Susresti drage ljude i čuti o rodnom zavičaju", a misu zahvalnicu slavili su u spomen na sve stradale, ubijene, nestale i pokojne iz kotorvaroške doline. Na početku mise okupljene Kotorvarošane i sve vjernike je riječima dobrodošlice pozdravio župnik fra Zdravko Dadić, te izrazio zadovoljstvo što vjernici kotorvaroških župa održavaju i ovogodišnji svoj susret u župi Sesvetska Sopnica, povjerenoj bosanskim franjevcima koji, uz pastoralno i karitativno djelovanje, grade pastoralni centar, te podržavaju i potiču zavičajna okupljanja i susrete. Misno slavlje je skladnim pjevanjem uveličao župni zbor pod ravnanjem Monike Blažević, kao i nazočni veliki broj članova župnog pastoralnog vijeća, FSR-a i Frame. Sve nazočne su prigodnim plesovima i pjesmom razveselili članovi HKUD Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Udruge raseljenih Hrvata kotovaroške doline iz Velike.

Udruga bosanskih Hrvata /

31


Ljudi, događaji, povodi

Posjet i obilazak zavaljskog kraja Tradicionalno oko blagdana Velike Gospe ožive zavaljska sela podno Plješevice. Zadnje četiri godine ne samo zbog zbora za Gospojinu nego i povijesnoznanstvenog skupa koji je ove godine održan 17. kolovoza u Zavalju. Nositelj organizacije skupa je Udruga bivše općine Zavalje iz Zagreba Piše: Želimir Prša

S

ela negdašnje općine danas se nalaze u općini Bihać nakon ukidanja zavaljske općine 1947. i pripajanja iz kotara Korenica u kotar Bihać. Današnja župa Zavalje, koja je dio Gospićko-senjske biskupije obuhvaća sela Veliki i Mali Baljevac, Vučjak, Zavalje, Međudražje, Mali i Veliki Skočaj. Za tragično preminulog župnika Milu Ivančića u župnoj crkvi Svetog Franje u Zavalju održana je 8. veljače 2013. misa te povijesno – znanstveni skup "Župa Zvalje od Svištovskog mira 1791. do danas”. Predvanja su imali dr. sc. Ivan Dujmović na temu "Župa Zavalje u Kraljevini Jugoslaviji” i dr. sc. Mujo Begić o "Ulozi obitelji Kulenović u Kraljevini Jugoslaviji”. Prije mise u župnoj crkvi vjernici zavaljskih sela sa svojim gostima iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske, s vlč. Milom Šajfarom župnikom, franjevcima iz Bihaća, te generalnim vikarom mons. Tomislavom Šporčićem posjetili su grob vlč. Mile Ivančića. Misu je predvodio Tomislav Šporčić u zajedništvu sa župnikom Zavalja vlč. Milom Šajfarom i ocima franjevcima fra Antom Zrakićem i fra Tomislavom Svetinovićem. Poslije mise održan je povijesno-znanstveni skup. Predavač dr. sc. Ivan Dujmović istaknuo je kako je u povijesti zavaljska župa bila izložena konstantnim pritiscima i represijama kraljevskog režima i velikosrpske politike, ali hrvatska svijest naroda je bila jaka. Predavač dr. sc. Mujo Begić govorio je o ulozi obitelji Kulenović u političkom životu Kraljevine Jugoslavije i politici Đafer bega Kulenovića, poslanika u skupštini u Beogradu, kasnije predsjednika Jugoslavenske muslimanske organizacije, čija je politika bila izrazite prohrvatske orijentacije. Skupu su nazočili dr. Roman Jurić, predsjedavajući općinskog vijeća Bihaća, Marija Matijević, pročelnica za EU i prekograničnu suradnju općine Plitvička jezera, tajnik Udruge bosanskih Hrvata Prsten Marjan Biškić, Ivica Marohnić, dopredsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, Marjan Mihać, predsjednik HVIDRE USK, Vinko Šantić, predsjednik HKD Napredak Bihać. Uz gore navedene pokrovitelji skupa bili su općina Brinje, Udruga Hrvatski domobran, pivovara Ličanka i mobilni operater Tele 2. Poslije održanog skupa Marijan Biškić iz Udruge Prsten i Ivica Marohnić iz HDPZ-a obišli su i ostala sela zavaljske župe s Romanom Jurićem, Marjanom Pršom,

Stipom Pršom, Marijom Bujanovićem, Marjanom Mihićem, Domagojom Čurepićem i Želimirom Pršom.

Obnova doma na Skočaju

Problemi u tom kraju su brojni. Neasfaltirana cesta između sela propada. Najkraća veza između Zagreba i Splita kojom su pedesetih i šezdesetih godina prolazili autobusi za Zagreb kao i brojni turisti, izgrađena 1834. danas je neodržavani kantonalni put koji ne vodi nikuda, odnosno do srušenog mosta u Melnovačkoj Dragi preko kojeg je cesta zarasla u šumu u Republici Hrvatskoj. Vodovodna mreža je loša, pa tako u ljetnim mjesecima vode gotovo da i nema. Nema organiziranog prijevoza za grad, trgovine. Onaj mali broj školske djece ide pješice u školu. Mladih gotovo da i nema, rijetki rade, stanovništvo je većinom staračke dobi koje živi od mirovina i pomoći bližnjih. Župa danas broji oko 150 stalnih stanovnika, 1991. ih je bilo oko 700, a pred Drugi svjetski rat više od 3 tisuće. Selo Međudražje, koje je pred Domovinski rat imalo 24 učenika, danas ima tek dvojicu, Valentina i Ivana Pršu. Između Malog i Velikog Skočaja nalazi se dom u kojem su nekad bile smještene mjesna zajednica, ambulanta i tekstilna tvornica. Danas je zgrada potpuna ruševina. Projekt obnove doma prijavljen je na natječaj za pomoć Hrvatima u BiH Vlade Republike Hrvatske. Sva sela kao i sakralni objekti zapaljeni su u studenom 1994. U ratu je poginulo 20 vojnika HVO-a i civila. Nakon rata većina stanovnika je odselila u Korenicu i Udbinu u potrazi za boljim životom. Udruga konstantno radi na poboljšanju životnih uvjeta, kulturno-povijesnim aktivnostima da se ne zaboravi povijesno naslijeđe rodnog kraja. Nadu u bolje sutra polaže se u razvijanju dobrog odnosa s općinom Bihać, susjednim općinama u RH kao i s UBH Prsten.

Održana 54./5. sjednica Upravnog odbora

U kongresnoj dvorani tvrtke AutoZubak-Zagreb 17. rujna 2013. održana je peta po redu sjednica Upravnog odbora u ovoj godini. Na dnevnom redu nalazile su se teme: rasprava i usvajanje zapisnika 53/4. sjednice UO, dopuna Odluke o osnivanju Kluba počasnih predsjednika, rasprava i glasovanje, izmjene i dopune Statuta UBH Prsten, rasprava i glasovanje, izvješće o radu predsjedništva UO, podružnica i članova UO između dvije sjednice UO i značajnije aktivnosti do kraja 2013., izvještaj s Gospodarskog foruma u Vitezu i rasprava o aktivnostima oko popisa stanovništva u BiH, te priprema za redovitu Skupštinu UBH Prsten. Nakon predstavljanja svih tema predsjedavajući je pozvao na raspravu, nakon koje je predložio da se nekoliko prijedloga iz rasprave o prijedlogu da se počasnim bivšim predsjednicima Udruge izglasa da imaju pravo glasa u Predsjedništvu te kao mogućnost izbora stavi na glasanje članovima Skupštine. U nastavku sjednice, članovi Upravnog odbora upoznati su s prvim rezultatima Gospodarskog foruma održanog u Vitezu i budućim planovima u organizaciji gospodarskih foruma. Predsjednik Udruge Ivan Lovrinović zahvalio je obitelji Stanić na izvrsnom gostoprimstvu u njhovu rodnom Kreševu. Dr. sc. Tomislav Dubravac u ime Kluba znanstvenika predstavio je planove oko organizacije znanstvene konferencije u Orašju na temu "Poljoprivredni resursi Bosanske Posavine-stanje i mogućnosti". Potom su predsjednici svih podružnica i zavičajnog kluba Jajce predstavili svoje aktivnosti oko priprema za Popis stanovništva u BiH. Članovi su prihvatili prijedlog zamjenika predsjednika Pave Zubaka o osnivanju Prsten call centra koji će za vrijeme popisa pružati usluge informiranja svim zainteresiranim građanima.

Druženje Zavičajnog kluba Jajce

foto: Željko Radovac

32

/ Udruga bosanskih Hrvata

Tradicionalno druženje članova i prijatelja Zavičajnog kluba Jajce ove je godine organizirano 29. rujna u crkvi svete Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici. Misu je predvodio fra Tihomir iz samostana Sv. Luka u Jajcu. Skupu su se obratili, u ime UBH Prsten prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, u ime grada Zagreba izaslanik gradonačelnika Petar Baričić, u ime grada Jajca presjednik općinskog vijeća Branko Bungić, u ime Udruge kotorvaroških Hrvata član gradske skupštine Zoran Piličić, u ime Zavičajnog kluba Jajce Pejo Spajić. Poseban razlog za okupljanje krajem rujna bilo je informiranje građana o aktualnom Popisu stanovništva u BiH koji je trajao od 1. do 15. listopada 2013. Zahvaljujemo se Ivanu Ivici Martiću na glazbenom programu, fra Zdravku i fra Stipi na domaćinskom prijemu i pruženoj logistici. www. udruga-prsten.hr


Održano 6. usorsko prelo Druženje Usorana svojim dolaskom uveličali su brojni ugledni gosti među kojima je bio i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko

Piše: Mato Rajkovača Foto: Ivica Katić Zavičajni klub usorskog kraja Zagreb tradicionalno po šesti put organizirao je Usorsko prelo 21. rujna 2013. u Rugvici u restoranu Ćurak i tako potvrdio svoja nastojanja u očuvanju običaja, kulturne i ine baštine Hrvata s područja Usore i usorskog kraja. Treba napomenuti da je želja i velika ljubav prema rodnom kraju, prema Usori onih koji vode Zavičajni klub usorskog kraja omogućila da se i ove godine Usorani, prijatelji izvorne pjesme i narodnih običaja, okupe se na jednom mjestu i u velikom broju. Zavičajni klub usorskog kraja, zahvaljujući nekolicini odlučnih članova Upravnog odbora radi na promoviranju identiteta Hrvata Usore i usorskog kraja, njihove kulture, običaja, unatoč ovim teškim vremenima. Prije svega zahvaljujući sponzorima, donatorima, i ljudima dobre volje

koji su prepoznali njihovu ljubav prema Usori, njihov trud i rad. Da je riječ o jednoj istinskoj ljubavi prema Usori i očuvanju svega navedenog potvrdile su brojne osobe iz političkog i javnog života Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su bile na 6. usorskom prelu i svojim dolaskom dale potporu za ovakvo druženje i okupljanje, a to su: predsjednik Hrvatskog sabora RH Josip Leko, gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, predsjednik Skupštine grada Zagreba Darinko Kosor, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Ivica Zadro, šefica Odsjeka za statusna pitanja iseljeništva BiH Ana Judi, načelnik općine Usora Ilija Nikić, član uprave Zagrebačkog Holdinga Ivan Tolić, glavni tajnik UBH Prsten Marjan Biškić, prvi predsjednik UBH Prsten Ilija Tolić, zastupnik u Skupštini grada Zagreba i član predsjedništva UBH Prsten Vjekoslav Jeleč, ugledni poduzetnik Ivan Miloloža i mnogi drugi. A da sve prođe u dobroj atmosferi pobrinuli su se svojim nastupima i izvođači: Braća Begić, Dobojski dukati, Braća Jelić, Ivan Martinović, Usorski dukati, Braća Jelavić, Jure Ćurak i Jurica Gogić. Posebni gosti večeri bili su: KUD Rodna Gruda,  Ivan Martić – Ivica i Meri Miljković, plesni par latinoameričkih i standardnih plesova. U dobroj atmosferi druženje je potrajalo do kasno u noć. Zavičajni klub Usorskog kraja zahvaljuje se svim sponzorima, donatorima i posjetiteljima, kao i vlasniku restorana Ćurak, Rugvica.

Sastanak proširenog Predsjedništva u Žrnovnici U Žrnovnici su 25. i 26. listopada 2013. održana dva radna sastanka proširenog Predsjedništva. Bio je to svojevrstan team building najužeg vodstva Udruge na kojem se razgovaralo o proteklom radu s naglaskom na prevazilaženju različitih stajališta oko tema vezanih za izmjene statuta i ustroj udruge u budućem razdoblju. Dogovoreni su datumi održavanja Predsjednišva, Upravnog odbora te redovite Skupštine s konkretnim prijedlogom dnevnog reda. Na sastancima su svi članovi dali osvrt i mišljenje o radu Udruge te istaknuli da je prioritet u nastavku rada bolja komunikacija među tijelima i pojedincima u udruzi te jačanje zajedništva. Kao poseban zadatak utvrđen je fokus na probleme Hrvata u BiH. Pozvali su sve političke opcije u BiH s hrvatskim predznakom na zbližavanje i suradnju za dobrobit Hrvata u BiH.

Pokretom protiv Parkinsonove bolesti

U subotu 26. listopada 2013. od 9 sati ujutro do 15 sati popodne na jezeru Bundek organizirana je akcija "Pokretom protiv Parkinsona" 3P. Akciju je organizirala Udruga "Parkinson i mi" na čelu s predsjednicom dr. Vladimirom Vuletić. Ciljevi akcije bili su potpora oboljelima od Parkinsonove bolesti i članovima njihovih obitelji te demonstracija raznih načina vježbanja koje djeluju u terapeutske svrhe. Na tri različita punkta na jezeru prezentirane su vježbe iz fizikalne terapije, plesa, thai chia i pilatesa. Manifestaciju je, uz brojne građane, podržao svojim dolaskom i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić.

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

33


Ljudi, događaji, povodi

18. dani hrvatskoga filma - "posavski Hollywood" proslavio punoljetnost Vidimo se i dogodine na 19. filmskom festivalu, poručili su zadovoljni glumci na zatvaranju ovogodišnje manifestacije Piše: Nada Koturić

D

eset filmova različitih žanrova, koje je pogledalo više od 3 tisuća posjetitelja jedne od najvećih regionalnih manifestacija Dana hrvatskog filma, rekordan broj od oko stotinu filmaša, među kojima je 20-ak ponajboljih glumaca hrvatskog glumišta, desetak redatelja i brojnih kolega Ive Gregurevića, osnivača festivala, te brojni visoki uzvanici gosti i prijatelji festivala i Posavine, kratak su rezime ovogodišnje filmske fešte u Orašju koja je dostojno obilježila svoju punoljetnost. Uz veliki broj visokih dužnosnika iz BiH i RH u Orašju su već tradicionalno bili i brojni predstavnici Udruge Prsten koji iz godine u godinu prate sva festivalska događanja. -Naravno da sam zadovoljan još jednom festivalskom smotrom filma, velikim druženjem koje se pamti i kojemu se svake godine vraćaju sve veći broj mojih kolega. Ovo je za nas glumce mali odmor jer nema žurbe niti natjecanja, oni se opuste i druže s Posavcima u jednom prirodnom okruženju i sve teče u laganom posavskom ritmu. Unatoč obvezama svake godine u ljeto dolazim u rodnu Donju Mahalu. Tada započne uobičajena užurbanost i pripreme oko festivala koje, naravno, zahtijevaju veliku organizaciju i vrijeme. Ali, kada se to radi s ljubavlju, sve se može odraditi na najvišoj profesionalnoj razini koja ne zaostaje za velikim manifestacijama. Umjesto laganog ljetnog odmora, odabrao sam festival jer ga volim, a ta ljubav je zarazna pa se u ovaj projekt uključe brojni pomagači, volonteri, zahvaljujući kojima manifestacija traje godinama. Ova filmska priča me jako veseli i zato sam u njoj, otkriva nam legendarni glumac Ivo Gregurević, uz Ilju Benkovića, najvažnija karika festivalske organizacije.

Posavski dukati

Dukate Posavci daruju u posebnim prigodama samo najdražim osobama i upravo za-

to su zlatni dukati određeni kao nagrada osobama za razvitak filmske umjetnosti. Budući da se nalaze u postolju od abonosa – hrasta starog više od 5 tisuća godina, jedinstveni su u svijetu. Ove godine su Zlatne dukate za doprinos hrvatskoj filmskoj umjetnosti primili glumci Vedran Mlikota i Goran Navojec koji su i sami, u svojim sredinama, osnovali festivalske manifestacije. Od glumaca i redatelja bili su Lukas Nola, Dražen Žarković, Filip Šovagović, Robert Orhel, Bobo Jelčić, Vinko Brešan, Leona Paraminski, Slaven Knezović, Mia Begović, Ankica Dobrić, Nives Ivanković, Danko Ljuština, Sandra Lončarić, Zvonimir Kero i brojni drugi. Ivo Gregurević

Skela, glazba, gastroponuda

Glazba je uz gastroponudu bitna sastavnica filmskog druženja. Posavina je podneblje gdje sviraju najbolji tamburaši, odjekuju poskočice na tamburi, violini i šargiji, spravlja se najbolji čobanac i fiš, odličan kulen. Festivalski meni bio je prožet domaćim delicijama, a takva etnoponuda, tvrde organizatori, važna je festivalska karika koja svake godine oduševi goste. Jedan od tradicionalnih pratećih sadržaja festivala je i plovidba savskom skelom. Ona je simbol Posavine. Od davnina je prevozila ljude s lijeve na desnu obalu rijeke i obratno. Imala je povijesnu važnost i tijekom Domovinskog rata i donedavno je bila zaboravljena. Festival filma otvorio je njezino novo poglavlje. Za festivalsko druženje ponovno oživi, dobije novo ruho. Odjekuje pjesmom, zabavom i nezaboravnim druženjem, mjestom gdje se glumci nadahnjuju i spremnije dočekuju nove izazove.

Pjesničko i književno stvaralaštvo Ante Stanića

U petak 8. studenog 2013. u dvorani HKD Napredak u Zagrebu organizirana je večer pod nazivom "Gdje je moja zvijezda?" posvećena dugogodišnjem književnom stvaralaštvu Ante Stanića, pjesnika i književnika iz Kreševa. U posljednje dvije godine objavljeni su mu romani, pripovijetke i zbirke pjesama Tragovi sudbine (pripovijetke); Čovjek jakog srca (roman); Gdje je moja zvijezda (roman preveden na engleski); Hodočašće (zbirka pjesama). Anto Stanić član je Društva književnika Herceg-Bosne, Udruge pjesnika Tin Ujević iz Zagreba, član Udruge književnika Bosne i Hercegovine te idejni tvorac i predsjednik Upravnog odbora Književne zaklade "Fra Grgo Martić". 34

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Udruga građana iz Viteza "Svjetlo” koje svijetli u Srednjoj Bosni Prije nešto više od godinu dana u Vitezu na inicijativu nekoliko građana, osnovana je Udruga građana "Svjetlo” Pripremili: Dragica Jurčević, predsjednica Udruge i Miroslav Petrović Udruga je otvorena za sve ljude dobre volje i broji oko 75 aktivnih članova. Ovaj podatak potvrđuje da je riječ o doista vrijednoj inicijativi koja je još u začecima. Sjedište Udruge je u Vitezu i članovi se okupljaju u prostorijama Udruge svakoga petka u 19 sati. Neki od programskih ciljeva su: • obrazovanje građana o načelima demokratskog odlučivanja, afirmacija građana i njihovo angažiranje u društvu, • djelovanje na humanitarnom planu (pomoć stanovništvu, posebno starijim osobama, invalidima, hendikepiranim osobama i osobama s posebnim potrebama), • ostvarivanje suradnje s drugim istim ili sličnim udruženjima i organizacijama iz drugih područja, s ciljem prikupljanja informacija iz sfere zajedničkih interesa, te informiranje zainteresiranih stranaka, • razmatranje i diskusija o pitanjima bitnim za poboljšanje kvalitete življenja (infrastruktura,

www. udruga-prsten.hr

javna rasvjeta, uređenje parkova, dječjih igrališta, odlaganje smeća i sl.), • pomoć u obnovi objekata i stambenom zbrinjavanja osoba kojima je pomoć potrebna, informiranje građana o građanskim pravima besplatnim pravnim savjetima i besplatnom pravnom pomoći, • zdravstvena i psihosocijalna zaštita žena i obitelji, • borba protiv nasilja nad ženama i djecom, • zaštita prirode i životne sredine, • podrška poboljšanju uvjeta školovanja mladih ljudi, • promicanje kulture zdravog življenja, • promicanje interesa i aktivnosti mladih, itd. Udruga redovito organizira humanitarne akcije.

Svojim sadržajem one su usmjerene ili na pojedince ili interesne skupine. Od dosadašnjih akcija izdvajamo: • prikupljanje pomoći za liječenje teško bolesnog Davida Tarabe, • organizacija javne tribine o zlostavljanju djece, • peticija za rješavanje problema vode u gradu Vitezu, • javna tribina o ovisnosti o drogama. Aktualna humanitarna akcija u tijeku jest prikupljanje financijskih sredstava za kupnju medicinskog aparata mamografa. Da je riječ o hvalevrijednoj akciji, potvrđuje i interes građana iz cijele zemlje. Iznos koji treba prikupiti je 93.000 konvertibilnih maraka. Stoga želimo pozvati sve ljude dobre volje da se pridruže akciji prikupljanja sredstava za kupnju mamografa. U povodu ove akcije u Vitezu je organizirana humanitarno-donatorska večera s ciljem prikupljanja sredstava za kupnju mamografa za Dom zdravlja u Vitezu. Udruženje građana "Svjetlo” Adresa: Kralja Petra Krešimira IV b.b., 72250 Vitez E-mail: udruzenjesvjetlo@gmail.com Mob. predsjednice: 00387/63-553-700

Udruga bosanskih Hrvata /

35


Ljudi, događaji, povodi

Opasnost od mina vreba na svakom koraku Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH trenutačno je registrirano 19 tisuća zapisnika o minskim poljima. Pretpostavlja se da je to tek polovica od realnog broja. BiH spada u red minski najrizičnijih zemalja svijeta Pripremio: Prsten

N

a opasnosti od mina, o aktivnostima protuminskog djelovanja potrebno je redovno i pravodobno informiranje građana, jer ova ratom zahvaćena regija, dvadeset godina od završetka ratnih aktivnosti nije očišćena ni sigurna za lokalno stanovništvo. Dobra komunikacija sa svim zemljama, vladinim i nevladinim organizacijama, s predstavnicima donatorskih zajednica te zakonodavan okvir, ključni su za napredak i razvoj sustava protuminskog djelovanja. Prije tri godine ravnatelj Centra za razminiravanje (HCR) Zdravko Modrušan i ravnatelj Centra za uklanjanje mina (CUM) BiH Dušan Gavran najavili su blisku suradnju rada centara kako bi se područja obje države očistila od mina postavljenih za vrijeme ratnih sukoba u roku od deset godina. Dušan Gavran je tom prilikom istaknuo da BiH ima dovoljan kapacitet osoposobljenih ljudi, koji, nažalost, prati manjak novca. U prosincu 2012., prema izvršenim procjenama, sumnjiva površina iznosi 1262,84 km2, što je 2,46 posto ukupne površine BiH. U strategiji protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini zabilježeno je 1.417 ugroženih zajednica pod utjecajem mina/NUS koje utječu na sigurnost 540 tisuća ljudi. U kategoriji visokougroženih osoba nalazi se 152 tisuće ljudi, u srednje ugroženim zajednicama 180 tisuća i 208 tisuća ljudi živi u područjima s niskom ugroženosti. Seoska populacija u ruralnim krajevima koja ovisi o ulasku u minski kontaminirana polja je puno ugroženija od stanovnika gradova koji su u povoljnijem položaju. S obzirom na ove podatke Bosna i Hercegovina spada među najugroženije zemlje u svijetu.

razdoblju, s 591 smrtnim ishodom. Među smrtno stradalim je i 45 deminera, dok je 67 ozlijeđeno. Samo u 2012. poginulo je 11 osoba, dok su tri teže ozlijeđene. Pomoć predviđena stradalim osobama definirana je u akcijskom planu Podstrategije žrtava od mina zarazdoblje 2013.-2019. U 2013. godini planirano je obilježavanje postavljanjem 12 tisuća upozoravajućih znakova i educiranje stanovništva o minskoj opasnosti u njihovoj sredini. U sklopu djelovanja nevladinog sektora u oko 20 općina bit će provedena pomoć za žrtve mina tako što će im biti pružena pomoć kod zapošljavanja i otvaranja malih biznisa.

Resursi u ljudstvu i mehanizaciji

U ovom trenutku u BiH djeluje 30 akreditiranih organizacija za protuminsko djelovanje: 12 komercijalnih tvrtki, 13 nevladinih i 5 vladinih organizacija. Od toga 3 organizacije samo upozoravaju na mine, 8 upozoravaju na mine i humano deminiranje, 3 su za upozoravanje, deminiranje i obuku, 13 samo za humanitarno deminiranje i 3 su monitoring agencije. U ovim organizacijama angažirano je 1.300 osoba, od

Stradavaju i civili i demineri

Od 1992. u BiH je stradalo 8.066 osoba. Od toga je 1.687 osoba stradalo u poslijeratnom Minski sumnjivo područje u Bosni i Hercegovini je 1.253.16 km2 i prostire se na 9.802 minski sumnjivih mikrolokacija. Prema poznatim zapisnicima minskih polja (19.182 kom.) pretpostavlja se da je poznato 120.000 komada različitih mina /NUS, što je 60% sveukupno postavljenih sredstava. Izrađeno je 4.119 projekta svrstanih u tri kategorije prioriteta. 36

/ Udruga bosanskih Hrvata

čega je 1.050 obučenih deminera. Od resursa one raspolažu s: - ukupno 35 strojeva, od čega je 24 stroja za uznemiravanje tla i uklanjanje vegetacije (freze i mlatilice) i 7 strojeva za uklanjanje otpada. Od strojeva za uznemiravanje tla, 23 stroja se mogu koristiti u tehničkom izviđanju, a jedna za mehaničku pripremu zemljišta u čišćenju. - ukupno 55 prega za otkrivanje minskoeksplozivnih sredstava. - ukupno 1.110 metal detektora različitih tipova za korištenje u operacijama humanitarnog deminiranja. Prema podacima koje nam je predstavila ravnateljica Zaklade Hrvatska bez mina Đurđa Adlešič, minski sumnjivo pogranično područje između RH i BiH zahvaća 46,48 km2 i prostire se unutar 8 županija. Širina prekograničnog pojasa iznosi 1 km. Čišćenje ovog područja potrebno je provesti prijavom na IPA natječaje prekogranične suradnje RH I BiH, pri čemu je ključna suradnja organizacija iz dvije države. Jedna od aktivnijih stranih organizacija angažiranih već godinama u BiH je Norveška narodna pomoć (Norwegian Peoples Aid) koja je u 2012. obavila 12 čišćenja zemljišta kontaminiranih kasetnim streljivom u općinama: Tešanj, Ljubuški, Bosanska Krupa, Cazin, Čitluk i Široki Brijeg. U 2013. i 2014. godini djelovat će u 14 općina: Livno, Bratunac, Krupa na Uni, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Ribnik, Han, Pijesak, Jajce, Glamoč, Čitluk, Ljubuški, Mostar, Široki Brijeg. Implementacijom IPA 2011 projekata predviđeno je da četiri nevladine organizacije u okviru dvogodišnjeg razdoblja izvrše operacije tehničkog izviđanja i čišćenja od mina na području veličine 4,5 km2. (Izvor: Operativni plan protuminskog djelovanja BiH za 2013. godinu)

www. udruga-prsten.hr


Predavanje iz ciklusa Zdravlje žene

Klub žena

U prostorijama Udruge 29. studenoga 2012. u 18 sati održano je predavanje na temu "Spolno prenosive bolesti" koje je održala dr. Ljiljana Bilobrk Josipović, spec. ginekologije Pripremio: Prsten U sklopu predavanja o spolno prenosivim bolestima dr. Ljiljana Bilobrk Josipović istaknula je da su spolne bolesti danas predmet proučavanja i djelovanja ginekologije, infektologije i dermatologije. Njihova klinička slika često može imitirati druga oboljenja, a uz duže razdoblje inkubacije, postavljanje dijagnoze može biti odgođeno. Uzročnici spolnih bolesti su izrazito mnogobrojni, te uz rizične faktore u okolini na koje možemo (nezaštićeni spolni odnosi, putovanja radi seksualnog turizma) i ne moramo (transplatacija

organa, medicinski zahvati...) imati utjecaja, učestalost među populacijom, osobito mladom, u velikom je porastu. Predavačica je istaknula kako danas više nego ikada prije u povijesti imamo velika saznanja o spolnim bolestima koje se dijele uvjetno na "stare", odavno poznate u prošlosti i "nove" koje su se pojavile u II. polovici 20. stoljeća poput AIDS-a, HPV-a (humani papiloma virus) čiji je uzročnik virus. Podtipova virusa HPV-a ima stotinjak. Od 2006. je odobreno cjepivo za HPV 6,11, 16, 18 koje se preporuča u životnoj dobi od 9 do 26 godina Gardasil, te 2008. bivalentna vakcina za HPV 16,18 Cervarix. Spolna oboljenja

mogu biti izolirana, no mogu se javiti i višestruki oblici. Istraživanja su pokazala da se žene već pri prvom kontaktu lakše zaraze od muškaraca, kod kojih je bolest češće asimptomatska i blaža, ali je obvezno liječenje kod oba partnera. Bolest ima ozbiljniji tijek i posljedice kod žena, od kojih neke mogu izazvati i smrtni ishod. Javljaju se zdjelične upale, oštećenje jajovoda, neplodnost, izvanmaternične trudnoće, povećana je povezanost s premalignim oboljenjima, moguće su upale u novorođenčadi. Postoji i velik broj metoda prevencija uz koje je važno provoditi redoviti ginekološki pregled i testove.

Susret s roditeljima i korisnicima Udruge "Ivančica" u Zaprešiću Članice Kluba žena UBH Prsten 10. travnja 2013. uputile su se na dogovoreni sastanak u 17 sati s roditeljima i korisnicima u prostorima Udruge za promicanje kvalitete života osoba s posebnim potrebama "Ivančica" Piše i foto: Ivana Kolovrat

S

rijedom se održavaju redovni sastanci roditelja članova Udruge "Ivančica". Zahvaljujući dugogodišnjoj volonterki profesorici fonetike Dragici Šamiji, ujedno i članici Kluba žena Prsten, stigao je i poziv na druženje u Zaprešiću. Predsjednicu Kluba žena Anđu Mandić, Krunoslavu Kuljiš, Maricu Đogaš i Ivanu Kolovrat dočekala je topla dobrodošlica. Predsjednica Udruga "Ivančica" Ana Ramljak upoznala je gošće s počecima rada Udruge, njezinom organizacijom, aktivnostima i postignućima za koje su primili i brojna priznanja od grada, ali i zajednice. - Udruga za promicanje kvalitete života osoba s posebnim potrebama "Ivančica" u Zaprešiću osnovana je 21. ožujka 2005. Danas broji oko 100 članova, a trenutačno ima 26 korisnika radionica. Od osnutka okuplja roditelje, braću, sestre, rodbinu, skrbnike, volontere: psihologe, profesore, liječnike, defektologe koji volonterski pomažu korisnicima udruge – kazala je Ana Ramljak. Prva okupljanja počela su već 2000. godine u sklopu Radionice Zaprešić u organizaciji Centra za rehabilitaciju "Zagreb". Radionicu je koristilo 18 korisnika. Stručni djelatnici Centra za rehabilitaciju "Zagreb”, u poludnevnom programu, provode sadržaje radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranog provođenja slobodnog vremena, te savjetodavni rad. Udrugu u radu financijski podržavaju i grad i žu-

www. udruga-prsten.hr

panija. Financiraju se od sredstava prikupljenih članarinama, donacijama, od prodaje vlastitih ručnih radova na gospodarskim i obrtničkim sajmovima i manifestacijama grada Zaprešića. Dobri rezultati i zaslužene pohvale i priznanja stigli su nakon velikog rada i truda koji su svi zajedno uložili roditelji, štićenici i volonteri.

Obilazak radnih prostorija

U razgovoru s roditeljima saznajemo da su neizmjerno zadovoljni kvalitetom vremena i sadržaja koju njihova djeca u dobi od 20 do 40 godina imaju u udruzi. Većina osoba s posebnim potrebama završile su osnovnu školu po posebnom programu. Poneki su završili i srednjoškolsku izobrazbu. Potom se javlja problem viška slobodnog vremena. Kako ga ispuniti na kvalitetan i zadovoljavajući način? Majka Lovre Gulama, dječaka oboljelog od cerebralne paralize, ispričala nam je da Lovro provodi tri puta tjedno po četiri sata u Udruzi. Nepokretan je i ne govori, ali uživa u društvu, stalno se smije. Ima

status kontrolora, dodaje majka Silva u šali. Ostali štićenici pomažu oko Lovre, brinu se za njega. Mara Ramljak, kćer Ane Ramljak, predsjednice Udruge ima 33 godine. U porodu joj je oštećena desna strana mozga. S tri mjeseca je krenula na terapije, ali ostala je dijagnoza umjerena retardacija. Mara uživa u druženju i komunikaciji. Uživa u lijepoj odjeći, nakitu, lakovima za nokte, svim kozmetičkim preparatima. Vrlo je šarmantna i znatiželjna. U želji da svojoj kćeri omogući bolju kvalitetu života Ana je prije deset godina krenula u osnivanje udruge bez ikakvog iskustva i znanja. Polako kucajući "od vrata do vrata", zahvaljujući upornosti i sposobnosti, uspjela je dobiti od grada oglednu kanadsku kuću na korištenje za rad s korisnicima. Gospođa Ramljak pokazala nam je kuću, od kuhinje i boravka u kojem se korisnici uče samostalnom kuhanju, posluživanju, pospremanju, radionica u kojima se kašira papir, oslikavaju vaze, izrađuje nakit, kutijice za nakit, vezu gobleni, izrađuju torbice, ukrasni jastučići, zidne slike, okviri za slike, stolnjaci, šalovi, tepisi, pozivnice za događanja i vjenčanja po narudžbi i ostali ručni radovi. Osim ručnog rada, s profesoricom fonetike Dragicom Šamijom uče osnove pisanja i čitanja u kojima postižu rezultate u skladu sa svojim mogućnostima. Komunikacija, ručni rad, učenje, pozitivna atmosfera, pjevanje, plesanje, ljubavi koje im se događaju, rezultiraju brojnim pohvalama i priznanjima svim vrijednim ii marljivim članovima Udruge. Udruga bosanskih Hrvata /

37


Forum mladih Obrazovno informiranje

Što i kako dalje? U organizaciji Foruma mladih učenici 3. razreda i maturanti Srednje škole Pere Zečevića u Odžaku i Srednje škole Stjepana Radića u Usori odslušali su 6. i 7. svibnja 2013. predavanja o mogućnostima visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te o državnoj maturi koja prethodi upisu. Kako se pripremiti za državnu maturu, kako i zašto odabrati određeni fakultet, što treba znati o studentskom životu, mogućnostima koje im kasnije nude studentski programi i ostala pitanja koja zanimaju većinu srednjoškolaca koji planiraju nastaviti s obrazovanjem u Hrvatskoj, bila su tema predavanja Pripremio: Forum mladih

N

akon uspješnog prošlogodišnjeg putovanja, kada je ekipa Foruma mladih pohodila KŠC-ove u Zenici i Tuzli te srednju školu u Odžaku, ove je godine odluka pala da se posjete Odžak i Usora. Od prošlogodišnjeg tima ostao je samo Filip Biškić (opet u ulozi vozača) kojem su se pridružile Katica Vincetić, Iva Kopčić, Ružica Džoić i Natalija Ivandić. Na put su krenuli odlučni da svojim iskustvom kao studenti zagrebačkih fakulteta pomognu budućim kolegama iz BiH.

Predavanja za učenike 3. i 4. razreda

Predavanje koje slušaju srednjoškolci sastoji se od šest dijelova. Osim predstavljanja Udruge, ostali dijelovi korak po korak vode ih kroz proces upisivanja na fakultete u Hrvatskoj. Na prvom mjestu predstavljeni su načini financiranja studija (za sve planove u životu ipak treba prvo osigurati sredstva) koje je prezentirala Katica Vincetić, nakon čega slijede savjeti i činjenice o fakultetima o kojima bi trebali razmisliti prije donošenja odluke koja će im usmjeriti životni put kojima se pozabavio Filip Biškić. Fokus ovog dijela prezen-

tacije bio je održivi povratak u BiH nakon završenog studija. U pet skupina podijeljeni su fakulteti s traženim zanimanjima u Bosni za koja postoji mogućnost i perspektiva za zapošljavanje. Nakon prošlogodišnjih komentara i izraženih bojazni da se djeci olakšava bijeg iz BiH, ove godine nitko od domaćina te profesora i ostalih kojih su nazočili prezentaciji nije imao zamjerku. Natalija Ivandić govorila je o visokom obrazovanju u Hrvatskoj, a cilj je bio približiti im funkcioniranje Bolonjskog sustava, koji je nejasan većini budućih studenata, čak i u Hrvatskoj. Iva Kopčić održala je predavanje o svim detaljima državne mature, najvećem izazovu koji ih očekuje u dosadašnjem školovanju. Uz prolazak kroz sve formalnosti koje kao učenici izvan RH moraju obaviti mogli su čuti mnoštvo savjeta koji bi im trebali olakšati pripremu i učenje. Na kraju vjerojatno najprihvaćenija i s oduševljenjem dočekana tema jest priča o studentskom životu. Najljepše razdoblje života svih akademski obrazovanih ljudi približila im je Ružica Džoić koja ih je informirala o cijenama takvog života, studentskim domovima te iz prve ruke pričala o lijepim stvarima koje ih očekuju, problemima s kojim bi se mogli suočiti te ih upozorila na odgovornosti i zadaće koje ih uz sve to očekuju.

Dobrodošlica u Odžaku

Ekipa Foruma mladih na put je krenula u ponedjeljak 6. svibnja prema prvoj destinaciji, Odžaku. Automobil golf 6, koji je sigurno odveo i vratio tim FM-a omogućio je zamjenik predsjednika Udruge Prsten Pavo Zubak preko svoje tvrtke Oryx rent-a-car kojemu se ovom prilikom zahvaljujemo na potpori koju je pružio u realizaciji projekta ove, kao i prošle godine. U Odžaku je predavače dočekala Ivanka Pudić, v.d. ravnatelja srednje škole. Nakon pozdrava dobrodošlice i ugodnog razgovora s ravnateljicom, okupili su se znatiželjni učenici i predavanje je moglo zapo-

Prema analizi ankete koja je naknadno obavljena od 47 učenika njih 26 planira studirati u Hrvatskoj, 3 u drugim državama, a ostali u BiH ili još nisu sigurni. Kao razloge studiranja u Hrvatskoj spomenuli su bolji obrazovni sustav, viši studentski standard i veću mogućnost zaposlenja

Predavanje u Odžaku

Mladi ispred spomenika poginulim braniteljima

38

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Pripreme Foruma mladih prije predavanja

četi. Učenici su pozorno saslušali predavanje, a nakon odslušanog popunili su ankete koje je FM pripremio. Prema analizi ankete koja je naknadno obavljena od 47 učenika njih 26 planira studirati u Hrvatskoj, 3 u drugim državama, a ostali u BiH ili još nisu sigurni. Kao razloge studiranja u Hrvatskoj spomenuli su bolji obrazovni sustav, viši studentski standard i veću mogućnost zaposlenja. Njih čak 18 izjasnilo se kako nema namjeru vratiti se u BiH, a poraznom rezultatu koji govori o povratku Mladi su pripremili informativnu prezentaciju kao vodič za izbor najboljeg fakulteta i zanimanja nakon srednje škole

www. udruga-prsten.hr

govori podatak što je samo jedna osoba izrazila želju za stalnim povratkom radi otvaranja vlastitog poduzeća. Njih 10 razmišlja o privremenom povratku, a kao glavnu motivaciju navode obitelj i prijatelje. Svi redom navode kao razlog odljeva mladih iz BiH nisku zaposlenost, nizak standard i korumpiranu vlast što je po njima, također, kočnica povratku uz političku situaciju.

Posjet i obilazak Usore

Uz srdačne pozdrave i zahvalu ekipa je ispraćena iz Odžaka prema Usori. Doduše okolnim putem. Prstenova družina iskoristila je priliku za kratku turneju selima i gradovima Županije Posavske i posjetila Orašje. Članice FM-a Katica i Ružica posjetile su svoje obitelji. Nakon klasične gostoljubivosti domaćina (neizbježne kod naših ljudi u Posavini) ekipa kojoj se tada pridružio i Damir Dominković, dobri duh Foruma mladih iz Vidovica pokraj Orašja, uputila se u središte grada gdje su Ružica i Katica imale najbolju želju pokazati gdje su provele djetinjstvo, no olujno nevrijeme htjelo je drugačije. Prestankom pljuska došlo je i vrijeme polaska u Usoru. Putevima, kao stvorenim za rally utrke, preko Gračanice stigli su u Usoru gdje ih je dočekao Dario Dadić koji je u ime domaćina Mije Ćosića, poduzetnika i člana Upravnog odbora Udruge, preuzeo brigu o gostima. U lijepo uređenom i komfornom motelu Split osigurao je ekipi FM-a smještaj, hranu i vrlo ugo-

dan boravak, na čemu smo vrlo zahvalni. Dario s kojim su se FM-ovci odmah sprijateljili pazio je da im ne nedostaje ništa. Ujutro na dan predavanja i zadnji dan puta proveo ih je usorskom općinom, te ih predstavio načelniku općine Iliji Nikiću, nakon čega ih je prepustio svom prijatelju i domaćinu u SŠ "Stjepan Radić”, mladom profesoru engleskog jezika Ivici Kolareviću. U učionici je 48 učenika i maturanata poslušalo predavanje, nakon čega su ispunili anketu. Rezultati pokazuju da samo 2 učenika planiraju završiti fakultete u BiH, 4 u Austriji, a svi ostali u Hrvatskoj. Deset učenika ne pomišlja na povratak u BiH, a tu je uključena četvorka koja je izrazila želju za studiranjem u Austriji, dok je njih 12 izrazilo želju za povratkom za stalno, a motivacija im je obitelj, prijatelji te želja da stručnošću pomognu razvoju BiH. Njih 20 vratilo bi se privremeno i to u velikoj većini samo zbog obitelji i prijatelja. Kao i njihove kolege iz Odžaka mahom, na pitanje o uzrocima odljeva mladih ljudi iz BiH navode razloge loše ekonomske situacije i nezaposlenosti, a u Hrvatskoj i Austriji vide bolje obrazovne sustave, viši studentski standard i lakše zaposlenje. Da su najbolji domaćini, potvrdili su gospodin Mijo Ćosić i Dario Dadić koji nisu dopustili odlazak bez ručka u restoranu hotela, gdje su još jednom razmijenili dojmove. Nakon brzinskog spremanja i odjave iz motela Split, golf je krenuo put Zagreba. Puni dojmova forumovci su se vratili svojim domovima. Udruga bosanskih Hrvata /

39


Forum mladih EU-fondovi

Edukacija za mlade

Europski fondovi temelj su za održiv i uključiv razvoj. Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. Hrvatska će kao 28. zemlja članica od 2014. do 2020. iz europskih fondova imati na raspolaganju oko 11,7 milijardi eura, kad i ako prođe sadašnji prijedlog proračuna Europske komisije za iduće sedmogodišnje razdoblje Pripremio: Prsten

Mladi na edukaciji s konzultanticom Andrijanom Parić

T

rendovi u godpodarstvu pokazuju veliki interes za strukturne i kohezijske fondove koji su nastali 90-ih godina prošlog stoljeća. Za Hrvatsku to znači da će se već od srpnja 2013. moći koristiti sredstvima iz fondova namijenjenih zemljama članicama, dok je do sada bila korisnica pretpristupnih fondova. Prema riječima Andrijane Parić, direktorice tvrtke Razbor d.o.o., stručnjakinje za edukacije i izradu projekata za eu natječaje, sad će postupak postati jednostavniji. - Do sada su obrasci i prijave morale biti na engleskom jeziku. Sada će biti prevedeno sve na hrvatski jezik što će mnogima olakšati prijavljivanje. Sredstva iz strukturnih fondova su puno veća nego što je to dosad bio slučaj. Bit će otvoren veći broj natječaja, a vjerojatnije će biti i veći broj kandidata, objasnila je. U želji da dobiju osnove teoretskog i praktičnog znanja o eu fondovima za članova Foruma mladih organizirana je u svibnju dvodnevna edukacija koju je održala konzultantica Andrijana Parić. Strukturni fondovi instrument su kohezijske politike Europske unije kojom se nastoje smanjiti gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike između regija EU. Naziva se još i politikom solidarnosti, a po financijskom značenju nalazi se odmah iza poljoprivredne politike na koju otpada 35,7% proračuna EU. Bespovratna sredstva tzv. grantovi dobivaju se iz javnih sredstava poreznika Europske unije. Namijenjeni su ostvarivanju općeg dobra, a ne privatnog. Ne služe za ostvarivanje profita, ali se iz tih sredstava može financirati obrazovanje zaposlenika, modernizacija poslovanja s ciljem poboljšanja konkurentnosti, inovacije i istraživanja. Ključne politike Europske unije koje se financiraju su: poljoprivreda i razvoj, istraživanje i razvoj, regionalna politika, vanjska politika i politika proširenja, zaštita okoliša, energetska politika, pravo-

suđe i građanska prava, kultura, obrazovanje i mladi, socijalna politika i dr.

IPA i EU fondovi

Hrvatska je od 2000. godine korisnica pretpristupnih programa kojima je financirala razne državne, regionalne i lokalne projekte: od 2000. do 2004. CARDS programa, od 2004. do 2006. korištena su sredstva PHARE, ISPA, SAPARD programa. Od 2007. pa sve do 2016. Hrvatska će se financirati iz programa IPA 2007. – 2013. jer će do tada biti u tijeku provedba projekata. Već u srpnju 2013. za Hrvatsku će biti raspisani prvi natječaji iz strukturnih fondova. Predviđena bespovratna sredstva do 1. travnja 2014. iznose 121.348,666 eura. IPA program je pretpristupni fond EU, utemeljen Uredbom Vijeća Europe br. 1085/2006, a predstavlja nastavak prve generacije EU fondova. Ima pet komponenti: 1. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija; 2. Prekogranična suradnja; 3. Regionalni razvoj - promet, okoliš,

Uključivanje u EU tokove

Tijekom listopada 2013. nekoliko volontera UBH Prsten, Anita Ivkić, dipl. iur., mr. sc. Slađan Bešlić, dipl. oecc, mr. sc. Ivana Kolovrat, dipl. novinar sudjelovali su u izradi projekta za IPA natječaj prekogranične suradnje. Naziv projekta je: "Općina Derventa i grad Slavonski Brod udruženi u pružanju potpore održivom povratku i reintegraciji povratnika u općinu Derventa – centar zajednice Modran". Nositelji projekta su za BiH općina Derventa s partnerom Udrugom mladih povratnika u Bosansku Posavinu, a za Hrvatsku grad Slavonski Brod s partnerom Informativnim pravnim centrom. Cilj projekta je prikupljanje sredstava za adaptaciju srušene škole u selu Modran, općina Derventa i otvaranje: poljoprivredne zadruge, učionice za edukacije i susrete povratnike, potom i nastavu za djecu s nastavom na hrvatskom programu, smještaj za povratnike koji čekaju obnovu kuće, info centar. Slavonski Brod kao nositelj sa svojim partnerom će organizirati okrugli stol i infocentar sa svim informacijama o povratku Hrvata u Bosansku Posavinu. Natječaj je bio otvoren do 4. studenog 2013. i trenutačno je u fazi evaluacije. 40

/ Udruga bosanskih Hrvata

regionalna konkurentnost; 4. Razvoj ljudskih potencijala; 5. Ruralni razvoj. Za koordinaciju IPA programa zaduženo je Ministrastvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a za financijsko upravljanje Ministarstvo financija, Sektor za poslove Nacionalnog fonda. Ulaskom u EU u Hrvatskoj će se za potrebe kohezijske politike početi primjenjivati nova Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica na dvije statističke regije: kontinentalnu (GDP=64,1% EU27) i jadransku Hrvatsku (GDP=62,1% EU27). Projekti koje priprema država, iznosom veći od 25 milijuna eura pripremaju se i prijavljuju se na natječaje samo u Kohezijski fond koji je namijenjen samo za državne projekte. Cilj mu je unapređenje u područje zaštite okoliša i transeuropske prometne mreže (TEN – T). Kohezijski fond osnovan je 1994. godine. Od strukturnih fondova najznačajniji su: Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF) – koji služi za unapređenje ekonomske i socijalne kohezije EU kroz smanjenje ekonomskih razlika između regija; Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) – koji služi za postizanje strateških ciljeva politike zapošljavanja EU.Institucionalni okvir u RH za upravljanje EU fondovima za 2013. čine: Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije; Uredba Vlade Republike Hrvatske o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata Europske unije; koordinacijsko tijelo - Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova; upravljačka tijela – resorna ministarstva; provedbena tijela (1. i 2. razina) – resorna ministarstva, agencije i druga javno-pravna tijela i institucionalni okvir za razdoblje 2014.-2020. je u pripremi. www. udruga-prsten.hr


Kako zdravstveni odgoj utječe na razvoj djeteta U dvorani Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu Forum mladih organizirao je 14. ožujka predavanje o nedavno uvedenom programu zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj na temu: "Kako zdravstveni odgoj utječe na razvoj djeteta?" Piše: Ljiljana Tomić Prof. Kristina Pavlović, dopredsjednica Udruge Glas roditelja za djecu (GROZD) i mr. sc. Krešimir Miletić, glasnogovornik udruge Vigilare bili su predavači na temu zdravstvenog odgoja. Prof. Pavlović obrazložila je trenutačnu situaciju oko nedavno uvedenog programa zdravstvenog odgoja u školama i u tome kontekstu predstavila Udrugu GROZD čiji je glavni cilj unapređivanje kvalitete odgoja djece i poboljšanje položaja obitelji u hrvatskom društvu. O programu zdravstvenog odgoja kazala je da je u škole uveden u rujnu 2012., te da velik dio programa nije upitan i nije sporan, poput pravilne prehrane, higijene, prevencije ovisnosti i prevencije nasilja, ali da je sporan njegov četvrti dio koji govori o spolnosti, tzv. spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje, u javnosti poznatiji kao spolni odgoj. Kazala je kako je riječ o ulasku homoseksualne propagande u škole gdje se učenike podučava da je homoseksualni čin jednako prirodan i vrijedan kao i heteroseksualni, zatim da se provodi tzv. spolna – rodna ideologija gdje se učenike podučava da bez obzira na svoj

spol mogu odabrati da su nekog drugog roda, zatim neodgovorno spolno ponašanje: promiskuitetno ponašanje, stalna upotreba kondoma a nigdje se ne spominje ljubav niti druge općeljudske vrijednosti. Krešimir Miletić se u svojem izlaganju osvrnuo na nedavni posjet dr. Judith Reisman, američke komunikologinje Hrvatskoj i njezinim istraživanjima o spolnosti, najviše oko raskrinkavanja tzv. Kinseyevog instituta na čijim se pretpostavkama temelji četvrti modul hrvatskog programa zdravstvenog odgoja.

Manifestacija "Tko smo? Što smo? Odakle smo?" U organizaciji koordinacije studentskih zavičajnih udruga u subotu 25. svibnja 2013. na Trgu kralja Tomislava, kod Glavnog kolodvora, održana je treća manifestacija "Tko smo? Što smo? Odakle smo?" na kojoj su studenti predstavili delicije, običaje i tradiciju svoga rodnog kraja Pripremio: FM Vrijedni studenti raznih zavičajnih udruga pripremili su mnoštvo rekvizita: od izložbenih, do onih za dijeljenje i degustaciju brojnim prolaznicima. Izloženi su brojni specijaliteti

www. udruga-prsten.hr

rodnog kraja pa su se na štandovima mogle probati pite zeljanice i krumpiruše, kolači, livanjski sir, pikantni mladi sir s brojnim začinima s recepturom međimurskog kraja, pršut, slavonski čvarci, crvena i bijela vina, te razne rakije šljivovice, rogačice, travarice. Bile su izložene i brojne narodne nošnje, a veće su skupine plesale plesove i kola svog kraja. Za dobro raspoloženje zaslužni su i tamburaši koji su cijelo vrijeme trajanja manifestacije pjevali pjesme prema narudžbi posjetitelja i izlagača na štandovima. Mlade izlagače poslužilo je i lijepo i ugodno vrijeme zahvaljujući kojem su štandovi cijelo vrijeme bili dobro posjećeni brojnim znatiželjnicima pa je sve odzvanjalo od razgovora i pjesme. Desetak članova Foruma mladih uspješno je odradilo svoj promocijski zadatak predstavljanja rada Udruge Prsten.

Petogodišnjica rada i druženja mladih u Udruzi U prostorijama Udruge Prsten 28. je svibnja svečano obilježeno pet godina rada i druženja članova u Forumu mladih. Druženju se uz domjenak pridružio velik broj članova i prijatelja Udruge što je odličan pokazatelj vrijednog rada i zalaganja mladih u proteklom razdoblju

Pripremio: Prsten "Na mladima svijet ostaje" je nezaobilazna krilatica koju stariji članovi ponavljaju mladima pružajući im riječima, logistikom i praktično potporu u svakom projektu u koji se mladi otvoreno i sa srcem upuste. Od osnivanja Foruma mladih 28. svibnja 2008. u dvorani tvrtke M SAN do danas, članovi Foruma mladih osmislili su i proveli brojne humanitarne akcije: od plemenitog dobrovoljnog davanja krvi, skupljanja i darivanja djece s posebnim potrebama i napuštene djece božićnim darovima, edukacijama održanim u gradovima BiH o državnoj maturi i obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Često su bili pokretači i inicijatori pojedinačnih humanitarnih akcija prikupljanja sredstava za bolesne i socijalno ugrožene osobe. Mladi također često organiziraju edukativna predavanja u Udruzi i dr. S Udrugom bosanskih studenata sudjeluju u organizaciji večeri bosanskohercegovačkih studenata, te drugih događaja za mlade. Ovom prigodom riječi pohvale i potpore radu mladih dao je predsjednik UBH Prsten Ivan Lovrinović, a nazočnima su se obratili i jedan od osnivača Foruma mladih Bariša Aračić te sadašnja predsjednica Foruma mladih Branka Martinović. Posebno oduševljenje izazvali su predstavnici podružnice Prsten iz Varaždina. Predsjednik podružnice Mario Paurević dovezao je četiri člana KUD Prsten koji su u posavskoj narodnoj nošnji otplesali nekoliko tradicionalnih plesova uz instrumentalnu pratnju šargije. Nakon službenog dijela u kolu su im se pridružili i gosti domjenka. Zahvaljujemo tvrtki Stanić d.o.o. za donaciju plata s hladnim predjelom, zamjeniku predsjednika Udruge Pavi Zubaku na donaciji vina te svima koji su donijeli brojne bosanskohercegovačke specijalitete, pite, baklave i druge prigodne kolače. Udruga bosanskih Hrvata /

41


Predstavljanje tvrtke Kvaliteta i bogatstvo ponude na jednom mjestu – FIS d.o.o.

Našim kupcima nudimo najbolje

U Bosni i Hercegovini ovaj domaći brand sinonim je za užitak u kupovini. Na dostupnim lokacijama u 15 gradova u regiji, po prihvatljivim cijenama nudi se širok asortiman roba od čak 250 tisuća artikala. Poslije shoppinga kupcu su na raspolaganju restorani, caffebarovi, slastičarne, fitness-dvorane, frizerski saloni… Pripremio: Prsten

G

ospodarsko društvo FIS d.o.o. respektabilan je poslovni subjekt s izraženim kvalitetama lidera u domaćoj trgovini i pokretača proizvodnih aktivnosti u području drvoprerade i tekstila. Povijesni razvoj tvrtke otpočeo je daleke 1987. godine, u vrijeme booma videoteka i ugostiteljskih objekata. Bila su to druga vremena! Vrijeme prodora prvih videorekordera koji su postali nezaobilazan komad tehnike uz televizor svakog dnevnog boravka. Uspon poslovnog carstva koje se razvilo tijekom vremena počeo je s brojkom od 10-ak djelatnika do današnje respektabilne brojke od 2700 zaposlenih osoba. Pokretanjem trgovine i širenjem distributivne mreže u desetogodišnjem razdoblju, od 1990-ih do početka 2000-ih FIS izrasta u jedan od najvećih trgovačkih lanaca i najveći domaći investitor. U trgovinama FIS centara teško je između 250 tisuća artikala iz cijelog svijeta ne pronaći ponešto za svakog. Ponuda robe iz cijelog svijeta, s naglaskom na domaćoj grupirana je u 20 specijaliziranih odjela: od namještaja, AV i bijele tehnike, posuđa, tekstila, obuće, igračke, prehrane, alata, elektromaterijala, rasvjete, repromaterijala. Prateći rast potražnje za vlastitim proizvodima, tvrtka je mijenjala lokacije i selila se iz prostora manjih površina u vlastite velike centre. Prostrani shopping centri su paralelno širili asortiman pratećih usluga za odmor i oporavak koje se odlično spajaju s kupnjom poput slastičarni, restorana, caffe-barova, frizerskih salona, fitness-dvorana, igraonica za djecu, parking mjesta. Lanac trgovina FIS smješten je u 15 gradova sa stalnom tendencijom širenja, od Banja Luke, Gračanice, Bihaća, Bijeljine, Brčka, Bugojna, Cazina, Čelinca, Livna, Sanskog Mosta, Sarajeva, Žepča, Viteza, Slavonskog Broda, Dugopolja.

Plasiranje proizvoda vlastite proizvodnje

Vlastita proizvodnje prepoznata je i dobro prihvaćena. Zahvaljujući odličnom omjeru cijene i kvalitete pri odabiru kupci se često i rado odlučuju za kupnju namještaja marke Ambyenta, GHS čarapa i dječje odjeće marke Anbinni. Posebna važnost pridaje se projektu trajnog zbrinjavanja 42

/ Udruga bosanskih Hrvata

Važniji datumi u povijesti tvrtke: 2003.

17. prosinca 2003., svečano je pušten u rad prvi Prodajni centar FIS. Sa 64 000 m2 prodajno-izložbenog prostora i jedinstvenom ponudom od 250 000 različitih artikala, postao je mjesto zanimanja kupaca, ne samo grada Viteza i okolice, nego i cijele države.

2005.

U ljeto 2005. godine, puštanjem u rad Tvornice namještaja Ambyenta, FIS je zaposlio 150 djelatnika i počeo s plasmanom vlastitih proizvoda. S početnim ulaganjem od 10 milijuna eura u pokretanje proizvodnje i vrhunsku tehnologiju, proizvodne i skladišne prostore s infrastrukturom i mehanizacijom, educiranje radne snage, kvalitetan repromaterijal i moderan dizajn, stvoreni su preduvjeti za razvoj robne marke Ambyenta. U relativno kratkom vremenu FIS se svrstao među vodeće domaće proizvođače namještaja i razvio Ambyentin porfolio s oko 500 artikala, a broj zaposlenika povećao na 500.

2007.

1. lipnja 2007. pušten je u rad pogon za proizvodnju ekogoriva – pellet. Pellet je visokokalorično biogorivo proizvedeno isključivo prešanjem piljevine i strugotina suhog, visokokaloričnog drveta, bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava.

2012.

Moderniji i opremljeniji FIS, od 31. kolovoza 2012., svojim kupcima u Banja Luci nudi više od 250 000 proizvoda i usluga, atraktivno izloženih na tri etaže i 34 000 m2.

2013.

8. ožujka 2013. otvoren je novi objekt FIS u Sarajevu, 6.000 m2. 20. rujna 2013. otvoren je novi objekt u Bugojnu, 5.000 m2.

Sjedište tvrtke:

FIS d. o. o., Poslovni centar 96, 72250 Vitez, BiH

otvaranju novih prodajnih centara uvijek daruje one koji su u potrebi. Tako je banjalučkom Kliničkom centru uručen ček od 70.000 KM, sarajevskom Domu za djecu bez roditelja Bjelave 5.000 KM, a bugojanskom Udruženju za srkb o djeci s posebnim potrebama Leptir 5.000 KM.

Prodor u turistički sektor

osoba s invaliditetom, kojih je do sada zaposleno pedeset. Redovite godišnje aktivnosti obuhvaćaju posjete i potporu domovima za stare i bolesne, ustanovama za skrb o djeci s posebnim potrebama, kao i sudjelovanje u vitalnim projektima koje provode nevladine i humanitarne organizacije. Društvena odgovornost ove kompanije primjetna je u svakom bh. gradu u kojem imaju svoj prodajni centar. Osim što, po pravilu, upošljava lokalno stanovništvo, FIS ima i lijepi običaj da pri

Mnogi ekonomski stručnjaci smatraju da BiH čeka perspektivan turistički razvoj zbog brojnih prirodnih ljepota. Posljednji u nizu poslovnih poteza Pere Gudelja je kupnja ski-centra na Vlašiću. Sportsko-rekreativni kompleks EKO-FIS Vlašić otvoren je cijelu godinu i osmišljen tako da ljubitelji prirode imaju razloga doći i zimi i ljeti. Uz ski staze u ponudi su i brojni sportsko-rekreativni sadržaji: sportski tereni za sve vrste timskih sportova, bazen, saune, šetnice, adrenalin park... (Izvor: www.fis-bih.com) www. udruga-prsten.hr


Predstavljanje tvrtke Vinogradarstvo i vinarstvo PP Orahovice

Vino vrhunske kvalitete Vinogradi Orahovica-Slatina, raspoređeni su na 10 lokacija, brežuljkastog i niskobrdovitog reljefa sjevernih stana Papuka i Krndije, na nadmorskoj visini od 150 do 250 metara

M

ala Švicarska ili grad blizanaca, oba iz različitih razloga, česti su nazivi za grad Orahovica, udaljen 220 km istočno od Zagreba i 75 km zapadno od Osijeka. Prvi put spominjan 1228. godine kao utvrda Ružica grad, kroz povijest je doživio brojne promjene u vlasništvu. Danas je gradić od 4500 stanovnika, otvoren prema sjeveru ravničarskim predjelima, sve do Mađarske, a s južne i jugo-zapadne strane uranja u obronke Papuka i Krndije. Vinogradi pripadaju vinogorju Orahovica-Slatina, raspoređeni na 10 lokacija, brežuljkastog i niskobrdovitog reljefa sjevernih stana Papuka i Krndije, na nadmorskoj visini između 150-250 metara. Umjereno-kontinentalna klima, karakteristična po optimalnoj količini oborina (800mm), toplim ljetima, umjereno hladnim zimama uz kratkotrajni snježni pokrov, idealna su pretpostavka za vinogradarsku proizvodnju. Istočni i sjevernozapadni vjetrovi u jednakim omjerima, niz ravnicu od Drave donose prohladnu svježinu, penjući se uz obronke gorja.

Legenda o Ružica gradu

Legenda govori kako je bogati plemić, tražeći mjesto za svoj novi dvorac, odabrao proplanak s drvetom divlje ruže, obavijene vinovom lozom starih korijena, ne znajući da je isti proplanak mjesto gdje su se stoljećima noću okupljale vile. Što bi danju sagradio, bivalo bi obnoć srušeno, sve dok nije uhvatio jednu od vila i živu je zazidao u kulu grada. Na dan završetka gradnje, s kule pada kamen na plemića i ubi ga na mjestu. Plemić je

ubrzo zaboravljen, ali vila Ružica i legenda o njoj i gradu još i danas živi svojim životom. Davni je običaj da se uz vinograd sade ruže, jer su prvi signal nekih od bolesti vinove loze. Mještani su od stare loze sadili nove nasade, a svatko je uzeo i ružu, radi zdravlja svojih vinograda.

Vina

Uvažavajući pedološke i klimatske karakteristike kraja, za uzgoj su odabrane vinske sorte koje mogu dati maksimalnu kvalitetu: graševina (35%), silvanac zeleni (14%), rizling rajnski (7 %), pinot sivi (5 %), sauvignon (5 %), chardonnay (4 %), te crvene sorte frankovka (23 %), cabernet sauvignon (2 %) i ostale sorte s manjim udjelima. Graševina, najpoznatija i najzastupljenija sorta Hrvatske, prisutna već više od 100 godina, glavna je sorta i u PP Orahovica. Ipak, ljupka osobnost silvanca zelenog učinila je Orahovicu poznatom upravo po tom vinu. Frankovka je također sorta grožđa koja je u orahovačkom kraju pronašla izvrsno stanište, s potencijalom jedne od najboljih frankovki Hrvatske. Osim pojedinačnih sorti koje daju istoimena vina, rade se i kupaže vina pod nazivom Divan i Vitis blanc, oba u kategoriji kvalitetnih vina. Osnovna linija vina obuhvaća litarska pakiranja kvalitetnih vina graševine i frankovke i buteljirana kvalitetna vina: graševina, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, rizling rajnski, frankovka i frankovka rose, te spomenute kupaže Divan i Vitis blanc. Graševina, frankovka i dvije kupaže se pune i u 3L Bag in box (BiB) pakiranja, posebno popularna za veća društva, s jamstvom dobrog provoda. Vrhunska vi-

na: nadaleko poznati orahovački silvanac zeleni, vrhunsko je vino od 1987. godine. Uskoro će na tržište graševina i frankovka, kao vrhunska vina. Premium vina: samo posebni položaji i iznimne godine mogu po kriterijima enologa zadovoljiti uvjete za ovu najzahtijevniju kategoriju vina. Jedno od takvih vina je silvanac zeleni – Jezerac, nazvan po imenu vinogradarskog položaja. U premium vina ulazi i predikatno slatko vino, također od silvanca zelenog. Brojne nagrade s prestižnih vinskih natjecanja dokaz su vrhunskih vinogradarskih položaja, ali i umješnosti njezinih vinogradara, vinara i enologa. Treba svakako spomenuti osvojene zlatne medalje za silvanac izbornu berbu i graševinu ledeno vino na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina MUNDUS VINI.

Silvanac zeleni

Jedna je od najstarijih sorti na svijetu koja se i danas uzgaja. Nastala je prirodnim križanjem traminca i arhaične sorte austrijsko bijelo. Podrijetlom iz Austrije, iz podunavskih regija u 17. stoljeću stiže u Njemačku, gdje je do 70-ih godina prošlog stoljeća imala udio od 30% i bila najzastupljenija sorta. U Alzaškom dijelu Francuske ima je i na Grand Cru položajima. U Orahovačkom vinogorju sadi se 1978. godine, zajedno s ostalim sortama u projektu obnove vinograda i podizanja novih nasada. Sorta je naročito osjetljiva na terroir, (ukupnost sastava tla, smještaja, klime) i u određenim uvjetima može dati vrhunsku kvalitetu vina. Upravo je to slučaj s orahovačkim silvancem zelenim, koji je najbolju slogu prirodnih faktora našao tu, na brežuljcima ponad Orahovice. Brižljivom njegom vinograda, točno određenim trenutkom početka berbe i odležavanjem vina, uz sve ono što mu priroda daje, nastaje silvanac zeleni, ponos orahovačkog kraja. Vrhunsko vino postaje 1987. godine i danas se sva količina vina proizvodi u vrhunskim kategorijama. Specifične je svijetlozelene boje, svježine i bogate arome na zrele jabuke. Deblja kožica bobica daje mogućnost dugog sazrijevanja u vinogradu, pa daje i slatka, predikatna vina najviše svjetske kvalitete. Dodatni dokaz izvrsnosti je i prestižni znak Izvorno hrvatsko, koji nosi ovo vino.


mericanexpress.hr. Detaljnije na www.a

Sponzorstva

Pristupom PBZ Cardu donirate Udrugu Udruga bosanskih Hrvata Prsten zaključila je 5. ožujka 2010. s PBZ Cardom Sporazum o izdavanju American Express kartica članovima UBH Prsten Prema Sporazumu , PBZ Card se obvezuje svakog za 1-5 korisnika......................................................230 kn korisnika, člana Udruge Prsten kojem izda: za 6-10 korisnika...................................................185 kn Poslovne kartice: za 11-20 korisnika.................................................150 kn American Express Business Gold Card zaZA 21GR i više EB korisnika.............................................110 kn E NK BA NE UPI PRIVRED U GR SAMOCard American Express Business (zelenu) AMERICAN EXPRESS GOLD CARD Osobne kartice: - upisnina:...............................................................175 kn American Express Gold Card - godišnja članarina: American Express karticu (zelenu) osnovni korisnik....................................................400 kn osloboditi plaćanja upisnine i članarine. dodatni korisnik....................................................200 kn

AMERICAN EXPRESS KARTICA (ZELENA)

Niže navodimo redovne cijene usluga PBZ Carda, kojih ćete kao član Udruge Prsten, jednostavnim potpisom suglasnosti ili ispisom pristupnice biti oslobođeni.

- upisnina:...............................................................125 kn - godišnja članarina: osnovni korisnik....................................................250 kn dodatni korisnik....................................................125 kn

- godišnja naknada za vođenje računa:...............450 kn - članarina za dodatne korisnike: za 1-5 korisnika......................................................400 kn za 6-10 korisnika...................................................340 kn za 11-20 korisnika.................................................285 kn za 21 i više korisnika.............................................200 kn

Dakle, samom činjenicom da ste član Udruge Prsten, PBZ Card vam izlazi u susret te vas oslobađa godišnjih troškova članarine te troškova naknade za vođenje računa. Kako biste ostvarili ovu pogodnost, a već ste korisnik PBZ Carda sve što je potrebno je samo da nam dostavite ispunjenu i potpisanu suglasnost za uključenje na popis korisnika American Express kartice putem e-maila: prsten@udruga-prsten.hr ili poštom na adresu: UBH Prsten, Ulica grada Vukovara 235, 10 000 Zagreb. Ako niste korisnik, možete

AMERICAN EXPRESS GOLD BUSINESS CARD

AMERICAN EXPRESS BUSINESS CARD (ZELENA)

- godišnja naknada za vođenje računa:...............325 kn - članarina za dodatne korisnike:

osobnim dolaskom u prostorije Udruge ispuniti pristupnicu za karticu na koje se pogodnost odnosi, a tajništvo Udruge će za vas proslijediti potrebne podatke PBZ Cardu. Bitno je pritom napomenuti da ako potpišete navedenu suglasnost ili zatražite izdavanje kartice u svojstvu člana UBH Prsten, Udruga nema pristup podacima o vašim transakcijama, dakle na snazi su jednaki uvjeti poslovanja PBZ Carda, a na predmetnim karticama neće biti znakovlja Udruge Prsten. Članovi, korisnici kartica također zadržavaju postojeće kartice te u tom smislu neće biti nikakvih promjena. Ako imate pridružene članove, kojima su izdane dodatne kartice, možete za njih zatražiti izdavanje vlastitih kartica te su isto tako oslobođeni obveze plaćanja članarine. Dovoljna je sama okolnost da su članovi Udruge Prsten. Budući da se PBZ Card obvezao mjesečno donirati Udruzi Prsten 1% svojih sredstava od ukupno fakturiranog i redovno naplaćenog prometa ostvarenog karticama članova Udruge Prsten izdanim na temelju navedenog Sporazuma, pored okolnosti da na ovaj način možete ostvariti jedinstvenu pogodnost oslobođenja plaćanja upisnine i godišnjih članarina, vaš će čin dobiti i jednu plemenitu notu te ćete bez obveza s vaše strane pomoći uspješnijem i kvalitetnijem radu Udruge Prsten i ostvarenju naših zajedničkih ciljeva.

Za svaku ideju

papir

sa���

��

postoji

Izvrsna kolekcija

Europapier Adria d.o.o. Slavonska avenija 65 10360 Sesvete Tel: + 385 1 2050 333 Fax: + 385 1 2050 350 Poslovnica Split Stinice 12 21000 Split Tel: + 385 21 317 326 Fax: + 385 21 490 470 Poslovnica Rijeka Marinići 181 51216 Viškovo Tel: + 385 51 258 461, 258 462 Fax: + 385 51 256 853 Poslovnica Osijek Južno predgrađe 38 31000 Osijek Tel: + 385 31 374 155 Fax: + 385 31 374 157

www.europapier-adria.hr 44

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Ekologija UN-ovo Izvješće o klimatskim promjenama

Odgovornost prema prirodi Prema novom, petom po redu UN-ovu Izvješću o klimi, danas s 95-postotnom sigurnošću možemo ustvrditi kako je čovjek odgovoran za klimatske promjene koje bilježimo od 1950-ih godina do danas Piše: dr. sc. Tomislav Dubravac Hrvatski šumarski institut

K

limatske promjene s posljedicama globalnoga zatopljenja sve više postaju fokusna tema svijeta te politički i moralni imperativ sadašnjeg trenutka, a otuđenje čovjeka od prirode i njegovo neodgovorno ponašanje glavni je ekološki problem i prijetnja suvremenoj civilizaciji. Galopirajuće promjene koje prijete jedinom nam poznatom svemirskom tijelu sa životom, planetu Zemlji, sve su vidljivije. Navedeno potvrđuje i međuvladin panel o klimatskim promjenama koji je 30. rujna 2013. u Stockholmu objavio sažetak petog preglednog izvješća o najnovijim znanstvenim činjenicama o klimatskim promjenama. Panel o klimatskim promjenama IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) nastao je 1988. godine na poticaj Ujedinjenih naroda, kako bi procijenio rizik od klimatskih promjena za ljude te ljudski utjecaj na promjenu klime. Izvješće se može sažeti u rečenici: klimatske promjene se događaju, posljedice su sve vidljivije, učestalije i snažnije, a najveći dio krivice za njih snose ljudi. Radna grupa koja je napravila ovaj izvještaj sastojala se od 600 stručnjaka i znanstvenika iz više od 30 zemalja, dok je čak 9200 znanstvenih radova citirano u izvješću. Znanstvenici UN-ova panela s čak 95-99-postotnom sigurnošću tvrde da su ljudi najodgovorniji za promjenu klime, dok je u prijašnjem izvješću iz 2007. godine razina njihove sigurnosti bila 90 posto. Izvješće jasno potvrđuje trend globalne promjene klime, poznat kao globalno zagrijavanje, uz napomenu da je topljenje polarnog leda brže i veće nego što se očekivalo iz prijašnjih izvješća. Razdoblje 2000.-2010. godine najtoplije je desetljeće otkad postoje mjerenja, a ukupni je trend promjene temperature i dalje usmjeren na porast. Znanstveni konsenzus u većem dijelu zajednice jest da su globalnom zatopljenju primarni razlozi antropogene emisije ugljičnog dioksida (CO2), metana i dušikova oksida te ostalih stakleničkih plinova od industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Koncentracija ugljičnog dioksida porasla je za 40 posto od predindustrij-

www. udruga-prsten.hr

skog doba (prije 250 godina), prije svega kao rezultat spaljivanja fosilnih goriva. Promjena klime je uzrokovana spaljivanjem fosilnih goriva u najbogatijem dijelu globalne populacije, dok većina negativnih posljedica najprije pogađa najsiromašnije dijelove koji imaju minimalan udio u doprinosu emisijama na globalnoj razini. Problemu su pridonijele i velike promjene u prenamjeni zemljišta poput smanjenja šumskih površina, tzv. deforestacija velikih područja na zemlji. Općenito je, nažalost poznato, kako se šume nemilice

Počnimo djelovati odmah i zajedno. Zato će nam trebati znanje, mudrost i odgovornost. Odgovornost za učinjeno, ali i za neučinjeno. Počnimo od sebe samih ili kako je veliki Gandhi rekao:˝Budite promjena koju želite vidjeti!˝

sijeku zbog proširenja poljoprivrednih površina, izgradnje prometnica, dalekovoda, naftovoda i prijetnji zbog uzgoja žitarica za proizvodnju biogoriva. Svake godine gotovo 170 četvornih kilometara tropskih kišnih šuma nestane zbog pretjerane sječe. Ako se taj trend nastavi do 2030. godine, tropske bi šume mogle u potpunosti izumrijeti kao i velik broj biljnih i životinjskih vrsta u njima. U izvješću se naglašava da su klimatske promjene uzrok porastu razine mora te sve većem broju vremenskih i temperaturnih ekstrematoplinskih valova i rekordnih padalina u kratkom roku, suša i nedostatka pitke vode. Uz povećanje toplinskih udara i olujnih nevremena, polarni ledeni pokrivač je iz godine u godinu sve manji, a uz sve to povećava se kiselost mora koja upijaju CO2. Nedvojbena je korelacija čovjeka i klimatskih promjena. Vrijeme je za radikalne promjene u shvaćanju stanja nešega jedinoga domaplaneta Zemlje. Počnimo djelovati odmah i zajedno. Zato će nam trebati znanje, mudrost i odgovornost. Odgovornost za učinjeno, ali i za neučinjeno. Počnimo od sebe samih ili kako je veliki Gandhi rekao:˝Budite promjena koju želite vidjeti!˝.

Iskrčena šuma u Amazoni na kojoj će niknuti farma Udruga bosanskih Hrvata /

45


Ekologija Poljoprivreda Bosne i Hercegovine:

Izazovi i/ili opasnosti

Svjetski poljoprivredni sektor posljednjih desetljeća doživljava značajne promjene. Dok je još uvijek u velikom dijelu svijeta prisutna glad ili pothranjenosti, u drugom se dijelu raspravlja o novim pravcima poljoprivrednog razvitka te o promjeni postojećih tehnologija proizvodnje

Piše: prof. dr. sc. Ivo Grgić Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

U

svijetu su prisutna tri sustava poljoprivredne proizvodnje: konvencionalna, ekološka te njihova kombinacija. Svaki sustav pojedinačno ili u kombinaciji treba odgovoriti na nekoliko stožernih izazova od kojih je najvažnije da se mora proizvesti količinski/ energetski dovoljno hrane koja mora biti zdravstveno ispravna te cjenovno prihvatljiva za potrošača. Kao poseban izazov za poljoprivrednu proizvodnju postavlja se potreba uvažavanje ekosustava te čuvanje ruralnog prostora od onečišćenja i drugih oblika devastacije. U promišljanju budućeg poljoprivrednog razvitka sa sličnim problemima susrećemo se i na području Bosne i Hercegovine. Današnja poljoprivreda BiH je u stanju hibernacije kao i sveukupni ekonomski te nešto manje politički život države. Kod analitičara zbivanja postoji osjećaj da se u BiH gotovo i nije primijetilo ili ozbiljno shvatilo da je njezina izvanjska "membrana" (Hrvatska) postala teško propusna mrena koja ograničava odnosno preusmjerava tokove roba, kapitala i ljudi na neočekivanu i za to nepripremljenu stranu. Postat će to još izraženije u idućim godinama jer se najveći dio vanjskotrgovinske razmjene odvijao s Hrvatskom, koja je ne samo ulaz u EU, nego i potentno maritivno turističko tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Općenito, danas je vrlo teško govoriti o strateškim ciljevima a još teže o nekoj konzistentnoj poljoprivrednoj politici države sa n+1 politikom, sa n+1 centrom odlučivanja, države s golemim klimatsko-pedološkim različitostima koje umjesto bogatstva postadoše trenutačno utezi današnjice ali očito i srednjoročne budućnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora. Značajnije ekonomske promjene u Bosni i Hercegovini bit će pod utjecajem njezina puta u Europsku uniju. Zbog toga se u pretpristupnom razdoblju treba koristiti iskustvima zemalja iz okruženja (po mnogočemu su joj najbliža iskustva Republike Hrvatske). Istodobno ne čekajući ulazak u EU koji je neizvjestan, cijela država mora iskoristiti sinergijski učinak pojedinih sastavnica (županija) ali i pojedine županije moraju izraditi strateške planove za poljoprivredu i ruralni prostor da se vrednovanjem i iskoristivošću ras46

/ Udruga bosanskih Hrvata

položivih proizvodnih resursa ostvari temeljni cilj a to je bolji život stanovništva cijelog područja. Veliki dio BiH još trpi posljedice rata. Posebice je to izraženo u poljoprivrednom sektoru zbog fizičkog prekida proizvodnje, zapuštanja ili uništenja dugogodišnjih nasada, smanjenja stočnog fonda, a dio je proizvodnih površina još miniran i sl. Poljoprivredni sektor danas je s niskim proizvodnim učincima pa je u ovome trenutku cjenovno nekonkurentan u odnosu na okruženje ali je i nedovoljno pripremljen za korištenje mogućih efekata približavanja Europskoj uniji (posebno se zbog zakonodavne infrastrukture nije sposoban koristiti potencijalom pojedinih europskih fondova). Promjena političko-gospodarskog sustava odrazila se i na bivši društveni sektor poljoprivrede koji je još značajnim dijelom izvan funkcije, a s njim povezane mnoge organizacije poljoprivrednika (zadruge, kooperative) također su ugašene pa je obiteljska poljoprivreda ostala osiromašena za oblike njihova proizvodnog i tržišnog organiziranja. Zato su pred BiH zadaće osmišljavanja razvitka ukupnog poljoprivredno-prehrambenog sektora s ciljem stvaranja općeg ozračja za jači poljoprivredni razvitak, maksimalne uporabe proizvodnih resursa,usmjeravanja poljoprivredne proizvodnje prema manjem broju poljoprivredno-prehrambenih autohtonih proizvoda zaštićene znamenke podrijetla i visoke kakvoće, povećanja ukupne

proizvodnje hrane, stvaranje radnih mjesta za što veći broj stanovnika, očuvanje i poboljšanje životnog prostora za povratak iseljenih osoba te čuvanje životne sredine od štetnih učinaka, kako poljoprivrede tako i drugih djelatnosti. Ipak, u konačnici, pred proizvođača se postavljaju tri klasična, za sve proizvodnje prisutna, pitanja i to 1) ŠTO proizvesti?; b) KAKO proizvesti? i c) ZA KOGA proizvesti? Odgovori na pitanja KAKO i ZA KOGA usmjerit će proizvođače da odgovore na prvo a to je ŠTO proizvesti. Značajna prilika BiH je ekološka poljoprivreda. Poljoprivredni proizvodni prostor BiH je relativno "čist" što je jedan od preduvjeta razvitka ekološke proizvodnje te "povratkom" proizvodnje možemo govoriti i o ponovnoj agrarizaciji, odnosno i re-depopulaciji većeg dijela prostora. Drugi čimbenik koji će značajno utjecati na poljoprivredni sektor BiH su sadašnja i očekivana kretanja u svijetu i to posebice u ekonomski razvijenim i ukupno potražno potentnim državama. U takvim državama odnosno društvima, saturirane potražnje za hranom sve veća pozornost se posvećuje njezinoj kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti. To posebice postaje važno s porastom brige o

Značajna prilika BiH je ekološka poljoprivreda. Poljoprivredni proizvodni prostor BiH je relativno "čist" što je jedan od preduvjeta razvitka ekološke proizvodnje te "povratkom" proizvodnje možemo govoriti i o ponovnoj agrarizaciji, odnosno i re-depopulaciji većeg dijela prostora

Grafikon1 Promjene površina za organsku proizvodnju u svijetu www. udruga-prsten.hr


vlastitom zdravlju potrošača. U svijetu je pod ekološkom proizvodnjom blizu 37 milijuna hektara pri čemu je 53% površina u kategoriji obrađeno zemljište, a ostatak su prirodne (divlje) površine. Broj proizvođača ekološke hrane u svijetu kretao se od 252.397 do 1.798.083 u razdoblju od 2000. do 2011. godine. Vrijednosti svjetskog tržišta ekoloških proizvoda za isto razdoblje povećala se sa 17,9 na 62,9 milijardi dolara. Najveći vrijednosni udio u svjetskom tržištu ekoloških proizvoda ima SAD (44%), a zatim Europska unija (41%). Vodeća zemlja u maloprodajnom prometu ekoloških proizvoda je SAD s ukupnom vrijednosti od 21.038 milijuna eura. Na drugom mjestu je Njemačka sa 6.590 milijuna eura prometa. U svjetskoj strukturi prodaje ekološke hrane najveći udio ima SAD od 44%, zatim slijedi Njemačka sa 14%. Najveća potrošnja ekoloških proizvoda per capita 2011. godine zabilježena je u Švicarskoj, zatim Danskoj, Luksemburgu, Austriji, Lihtenštajnu, Švedskoj. Od 1985. do 2011. godine bilježi se stalno povećanje površina za ekološku proizvodnju i u Europi i to od 0,1 milijun ha u 1989. na 10,6 milijuna ha u 2011. godini. Najveći udio u ukupnoj površini za ekološku proizvodnju u Europi zauzimaju trajni pašnjaci i ratarski usjevi. Najznačajniji porast korištenih površina u Europi (2004.-2011.) dogodio se u ekološkoj proizvodnji ratarskih kultura, zatim travnjaka te trajnih nasada. Najveće su površine za ekološku proizvodnju u Španjolskoj, 1.621.898 hektara. Zatim slijede Italija, Njemačka,

Grafikon 2 Deset zemalja po vrijednosti prodane organske hrane i pića u Europi 2011. godine Francuska, UK, Poljska… Od 2004. do 2011. godine vrijednost tržišta ekoloških proizvoda u Europi i Europskoj uniji stalno se povećava i to s 10 na 19,7 mlrd eura u Europskoj uniji odnosno u cijeloj Europi s 10,8 na 21,5 mld. Kao što je vidljivo, razvitak ekološke poljoprivrede upućuje na dvije globalne tendencije. Poljoprivredni resursi i proizvodnja su u ekonomski manje razvijenim područjima svijeta, a glavnina potrošnje je u visokorazvijenim državama. Niže ekonomski razvijene zemlje imaju značajniji udjel očuva-

nog od onečišćenja poljoprivrednog proizvodnog prostora pogodnog za ekološku proizvodnju. Istodobno zbog niske kupovne moći domicilnog stanovništva ali i u odnosu na konvencionalnu proizvodnju skuplje ekološke proizvode, oni se izvoze na kupovno potentnija tržišta. Iako će konvencionalna proizvodnja u BiH i dalje biti dominantna po proizvodnim resursima, količini, prometu, potrošnji itd., ekološka proizvodnja treba biti "putokaz" odgovornijeg pristupa u uporabi ograničenih poljoprivrednih proizvodnih resursa te proizvodnji zdravije, bez neprirodnih supstanci, hrane. A tu Bosna i Hercegovina ima priliku koju mora iskoristiti.

Uobičajeni krajobraz s raštrkanim kućama i malim proizvodnim parcelama

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

47


Razgovor s umirovljenim general-bojnikom Đurom Matuzovićem

Obrana je rezultat svih naših zajedničkih napora Herojska obrana Orašja trajala je mjesecima, dala brojne živote branitelja – ispisala stranice povijesti, a ime vojnika koji ima velike zasluge za tu vojnu akciju je general Đuro Matuzović, zapovjednik legendarne 106. brigade HVO-a koji nam je rado otvorio "knjigu sjećanja" i progovorio o brojnim vojnim temama nekad i sad Razgovarale: Ivana Kolovrat i Nada Koturić Foto: Nada Koturić Recite nam neke od vaših biografskih podataka, gdje ste rođeni, odrasli, školovali se? Rođen sam 1952. godine u Oštroj Luci u općini Orašje. Školovao sam se u Osijeku, nakon čega sam se vratio u rodno mjesto. Radio sam u općinskom Uredu teritorijalne obrane jer sam završio Školu za rezervnog oficira prije rata. Šest godina bio sam zamjenik načelnika Ureda, poslije toga sam bio direktor Osnovne organizacije kooperanata u Oštroj Luci. Kad su se spojile četiri osnovne organizacije kooperanata Oštra Luka, Bok, Donje Mahale i Tolisa postao sam svima direktor. To je bila prva zadruga u Bosni i Hercegovini i na tom sam poslu radio do rata. Kada ste se aktivirali u vojsci? Kad je počeo rat 1991. godine prihvatio sam dužnost predsjednika mjesnog stožera Oštra Luka gdje sam i živio. Jednog dana su pozvani svi krizni stožeri u vatrogasni dom u Donjoj Mahali gdje sam izabran za zapovjednika obrane općine Orašje. Svojim suradnicima iz općinskog Ureda i s vojnih vježbi, a prema znanjima za koja su educirani, vojnim specijalizacijama dao sam dužnosti. S pripremama u obrani počeli smo 2. rujna 1991. U veljači sljedeće godine osnovali

48

/ Udruga bosanskih Hrvata

smo brigadu s dvije bojne i zapovjedništvo na dragovoljnoj osnovi, jer su svi potpisali da će prihvatiti dužnost koju sam im ponudio. Već smo počeli obilaziti zapovjednu crtu legendarne 106. brigade i trebali početi s ukopavanjima kad je 17. travnja 1992. pao Bosanski Šamac. Tada sam izdao zapovijed za opću mobilizaciju, svi su se javili na poziv i krenuli smo s ukopavanjem. Neprijateljski vojnici su nas zbog malih razdaljina lako uočili i počeli pucati po nama, a mi smo im uzvratili i nismo odustajali. Prva crta obrane Orašja bila je uređena prije nego što smo napadnuti. Napad je počeo 29. travnja 1992. točno u 9 sati izjutra s jakom topničkom potporom. Tada sam znao, pošto imamo nekoliko sela miješanih sa Srbima, u Kopajnicama, u Jenjiću, Pačaki, Vidovicama, (Gajevi) da će doći do pada tih sela. Druga poražavajuća činjenica bila je da u samom početku ratovanja nismo imali dovoljno oružja ni opreme. Ljudi nisu bili ni educirani za ratovanje, ni pripremljeni za tako nešto jer nitko nije mislio da se tako nešto može dogoditi. Kad smo učvrstili crtu izvan Vidovica, vratili smo selo 1. svibnja i zatekli 11 masakriranih osoba s posebnim potrebama koje nisu mogle pobjeći. Taj užasan prizor nam je dao dodatnu motivaciju za obranu. Nakon pola godine priprema vratili smo Vidovice i Kopajnice i dio Jenjića. Utvrdili smo cr-

tu obrane, i koristili armirano-betonske bunkere koji su bili jako dobro uređeni i u kojima je vojska boravila ljeti i zimi. Bunkeri su imali problema s podzemnim vodama koje su ovdje uobičajene, pa su dva vojnika dežurala s kantama i izbacivala vodu, a trojica su bila na promatračnicama i puškarnicama. Prvo borbeno krštenje imali smo kada smo napadnuti na Galićima u Oštroj Luci. Uočio sam i upozorio na propuste koje su pojedinci napravili jer nisu u početku dobro slušali zapovjedi. Tada smo stvorili siguran položaj i znao sam da nećemo pasti iako su linije bile na Grebnicama 70 metara, Vučilovcu 50 metara razgraničenja što nije zadavalo nama brige, već neprijatelju, jer su se oni bojali više od nas. .

Obrana Orašja

Kako je stvorena slavna 106. brigada HVO-a koja je obranila Orašje? Ona se u početku zvala 1. orašanska brigada s dvije bojne. Onda je preustrojem postala 106. brigada HVO-a. Orašje je dobilo 106. brigadu HVO-a s četiri bojne koje smo podijelili tako da je 1. bojnu činila mjesna zajednica Oštra Luka i Tolisa, 2. bojnu Bok i Matići, 3. bojnu Mahala i Kostrč, 4. bojnu Ugljara, Orašje, ostatak Vidovica, Kopajnica, Jenjić. Sva četiri zapovjednika bojni nisu bili domaći ljudi. Svaka bojna je dobila svoju zonu odgovornosti i organizirala se na terenu a 106. brigada je bila najbrojnija. Kroz nju je prošlo pet tisuća ljudi što pokazuje da je odavde malo ljudi otišlo koje je bilo sposobno za obranu. Imali smo i najveći postotak mobiliziranosti, više od 20 posto. Opišite nam malo situaciju prije i za vrijeme neprijateljske ofenzive "Osveta"? U cijeloj situaciji ključno je bilo početi se pripremati na vrijeme. Jer u početku nije bilo dovoljno oružja, bili smo pod embargom i na razne načine smo ga kupovali i dolazili do njega. Izdao sam zadaću da oružje ostaje na crti, a ljudi se mijenjaju i to je motiviralo ljude na ostanak. Kakvo je bilo stanje duha vojnika u to vrijeme pod vašim zapovjedništvom, iza vas su bile majke, žene, djeca? Je li vas to motiviralo da date sve od sebe na crti obrane? Na početku rata u travnju 1992. naši su starci, djeca, žene otišli u izbjeglištvo, ali nisu dugo izdržali. Već su se u rujnu vraćali i u 10. mjesecu www. udruga-prsten.hr


kad smo vratili Vidovice, Kopajnice, Jenjić, vratili su se u još većem broju. Tako da je ovo područje zajedno s Domaljevcem, Grebnicama, Bazikom '95. imalo oko 20-ak tisuća ljudi. U svim mjesnim zajednicama smo imali radne vodove koji su pripadali civilnoj zaštiti i njihova je zadaća bila saniranje terena. Sve što se sruši trebalo je očistiti i popraviti da ne smeta. Sve je uredno funkcioniralo. Nitko nije bio besposlen i svima smo dali do znanja da se moramo obraniti. Čak su i starice pekle pogače i imale svoju ulogu. Rekao sam im malo u šali, malo ozbiljno tada: "Nema džaba zrak udisati nikom pa ni meni ni vama!" na što su se one nasmijale i rekle: "Spremne smo!" A vojnici? Vojnici su bili u posebnom stanju duha, svi su bili motivirani. Znali smo da su iza nas naši bližnji i zbog toga smo bili vrlo ozbiljni. I svaka neozbiljnost nas je mogla koštati života svih nas. Drugo, vidjeli smo na sličnim primjerima kako se lako gubi položaj. U tom trenutku bili smo bolje naoružani od neprijatelja, s dobrom tehničkom potporom, s educiranim i obučenim ljudima, svaki dan sve hrabrijim. Kakve su ratne statistike 106. brigade? Prije nego vam to odgovorim reći ću vam što se dogodilo 1995. godine. Te godine u travnju sam dobio obavještajne podatke iz RH da će nas napasti srpska vojska u vojnoj akciji "Osveta". Akcijom je zapovijedao general Ratko Mladić i dio njegova generalštaba poslije Bljeska i oslobađanja zapadnog dijela Slavonske Posavine. Petog svibnja točno u pola šest napadnuti smo uz jaku topničku paljbu. Orašje je doslovno gorjelo, dnevno je padalo dvije do tri tisuće granata. To je trajalo do 9. lipnja 1995. Puna 34 dana smo trpjeli te neprijateljske napade. EU promatrači koji su ovdje boravili rekli su snimke iz satelita i bespilotnih letjelica pokazuju da je na ovaj mali prostor palo više od 30 tisuća razornih projektila. I prije se stradavalo, ali tad je stradavalo ponekad i više od deset ljudi. U 106. brigadi je 287 poginulih, više od tisuću ranjenih a uz civilne žrtve rata to je za tako malu općinu zaista previše. Doduše na ratištima u Brodu i Derventi su bile još i veće žrtve, u Derventi je bilo 600 poginulih, a u Brodu gotovo 500. Imali su malo oružja i velike crte obrane, hrabro su se borili i, hvala ovim putem, svima koji su došli i pridružili se 106. brigadi. Jer 106. brigada je uz pomoć 101. brodske, 102. odžačke i 103. derventske i 104. šamačke, 105. modričke obranila ovaj prostor. Činjenica je i da je legendarna 106. brigada bila brojnija od svih pet brigada zajedno, imala je i veću crtu obrane. Najteže ratište u BiH je bilo u Posavini, kao što je u Hrvatskoj Vukovar. Logističku i drugu potporu dobivali smo iz RH jer nam je cilj bio isti. Obranili smo više od 50 kilometara granice između Republike Hrvatske i BiH. Vojnike ste obilazili i najavljeno i nenajavljeno, upravo kako biste držali sve pod kontrolom? Imam dojam da su me poštivali i da sam uživao njihovo poštovanje. Zašto? Zato što sam često bio s njima i na prvoj crti i na ulici, i uz njih. Na sve načine nastojao sam im pomoći. I danas bih opet tako. Često sam znao usred noći doći na crtu nenajavljen. Oni bi me lijepo primili, popili bi kavu, ispričali se. Bilo je i vrlo teških trewww. udruga-prsten.hr

Vojnici su bili u posebnom stanju duha, svi su bili motivirani. Znali smo da su iza nas naši bližnji i zbog toga smo bili vrlo ozbiljni. I svaka neozbiljnost nas je mogla koštati života svih nas. Drugo, vidjeli smo na sličnim primjerima kako se lako gubi položaj nutaka, pojedinci su rat podnosili vrlo teško. Ali uz jedan razgovor, što sam inicirao na svim razinama, prevladavali su te poteškoće i ratni umor. Tako smo dizali moral. Veliku ulogu u podizanju morala i duhovnoj potpori su odigrali, moram istaknuti, i naši svećenici kad god je trebalo. Zajedno s njima smo se obranili. U franjevačkim podrumima su udareni temelji ratne bolnice? S obzirom na podzemne vode koje sam prethodno spomenuo, jedini suhi čvrsti podrum smo imali u samostanu u Tolisi. Gvardijan fra Marko Oršolić je to odmah odobrio. Iz Hrvatske su došli liječnici pogledati mjesto. To je bila iznimka od pravila da se bolnice postavljaju 20-25 km od bojišnice. A naša nije bila ni 5 km bila udaljena. U njoj je spašeno sigurno 1000 ljudi koji su bili teško ranjeni, i da nije bila ratna bolnica u blizini sigurno bi iskrvarili i umrli. Ratna bolnica je odigrala veliku i značajnu ulogu u ratu.

Branitelji u miru

U kojim javnim organizacijama ste danas aktivni, za kakve se ciljeve zalažete? Poslije rata sam se priključio HDZ-u, bio sam član općinskog i županijskog odbora, i pomogao

im u političkim izborima 1996. Ja sam te godine zbog bolesti umirovljen. Bio sam i član federalnog parlamenta. Bio sam na listi za Hrvatski sabor kao član dijaspore iz BiH 2007. godine. Jedan sam od osnivača i dopredsjednik stranke HDZ 1990, čiji sam sada član županijskog odbora. Što mislite o najnovijim događajima u Hrvatskoj u borbi protiv lažnih branitelja? Davno sam čitao članak o događajima nakon Vijetnamskog rata kada su smatrali da ima puno lažnih invalida. Stručnjaci su procijenili da ih ima oko 5 posto, što je u svijetu u granicama tolerancije. Kod nas ih je možda oko 1-2 posto. Zbog njih se, nažalost, maltretiraju uistinu bolesni i stradali u ratu koji nose traume. Danas se branitelji omalovažavaju. Nikad nisam očekivao ni u RH ni u Federaciji da će se tako gaziti branitelji. Oni su osigurali svima da budu to što jesu danas i sad ih treba pustiti na miru. Tko je bio jedan dan u ratu, zna da je mogao sto puta poginuti. Nisu zaslužili ovakav tretman u miru. Kako provodite dane u mirovini - kad ste u krugu obitelji? Imam malo zemlje i voćnjak koji obrađujem i održavam. Posjećujem unuka u Osijeku. Obilazim rodbinu. A kako živim u gradu, često se družim sa svojim braniteljima. Informiram se i pratim što se događa, ali u 62. godini sam se povukao iz svih ozbiljnijih aktivnosti. Kakav je život u Orašju danas? Jeste li zadovoljni ekonomskom i socijalnom situacijom i uopće uvjetima života - kako za mlade tako i za zrelije generacije? Nažalost, borili smo se za bolja vremena, a mladi su danas bez posla i budućnost im nije svijetla. Ni ovdje ni preko granice. Ova naša prirodna bogatstva trebali bismo iskoristiti za stvaranje uvjeta za bolji život. Udruga bosanskih Hrvata /

49


130927_LL_HR_A4 220x290 hoch 23.10.2013 11:31 Seite 1

leitner leitner tax audit advisory

LeitnerLeitner

beograd

Radnička cesta 47/II

bratislava

HR

10000 Zagreb

T

+385 1 606 44-00

E

office@leitnerleitner.hr

bucures˛ti budapest linz ljubljana praha salzburg sarajevo wien zagreb zürich

www.leitnerleitner.com

NAŠA USLUGA = VAŠA PREDNOST


Psihološka pomoć

Ljubav Pravo istraživačko putovanje ne sastoji se od traženja novih krajolika, nego od gledanja drugim očima – Marcel Proust Piše: Mijo Marić, psihoterapeut

A

lbert Schweitzer, liječnik, humanist, teolog, filozof, pacifist i nobelovac govorio je da svijet propada zbog pomanjkanja ljubavi, a psiholog Reber kaže da bi psiholozi bili mudriji da su se odrekli proučavanja ljubavi i to prepustili pjesnicima. Riječ je o vrlo kompleksnoj emociji, koja je teško pristupačna proučavanju. Unatoč tome, ma koliko je izbjegavali osobno ili kao znanstvenici, ona je toliko prisutna i važna da je nezaobilazna. Čitava ljudska povijest puna je njezinih tragova. Njezinu izučavanju nije odolio ni Hipokrat koji je 450. godine prije Krista ustvrdio da emocije nastaju u mozgu. Bio je u pravu no u slijedećih dvije tisuće petsto godina medicina nije uspjela ponuditi ništa novo o pojedinostima emocionalnog života. Njime se bavila jedino umjetnost: književnost, glazba, poezija, slikarstvo, kiparstvo, ples. U posljednje vrijeme imamo značajna sustavna istraživanja mozga, a zahvaljujući visokim tehnološkim dostignućima, danas pouzdano znamo da je Hipokrat bio u pravu. Znamo i da su neuralni sustavi u našem mozgu zaduženi za emocije i intelekt odvojeni. Većina emocija uopće ne zahtijeva razmišljanje. Čak što više, ponekada su naša znanja zapreka na putu do emocija. Naša pamet se često opire ljubavi. A ljubav je znatno više od osjećaja. Ona je i životna energija koja određuje naše raspoloženje, pokreće nas, stabilizira naše tjelesne ritmove i mijenja strukturu našeg mozga. Naš mozak putem neurona pohranjuje mentalne aktivnosti i na taj način znanja i osjećaji mogu postati trajni. Usvojena znanja o građenju kuća, rješavanju jednadžbi, obrađivanju zemlje ili vožnji automobila su važna, ali to kako ćemo se osjećati određeno je našim emocijama. Istraživanja su pokazala da bebe uglavnom ne mogu preživjeti bez ljudske interakcije. Ne mogu preživjeti bez držanja, gugutanja, maženja, tepanja, igranja, međusobnog zurenja u lice. To što nam vrlo često izgleda besmisleno, ponekada i glupo, doslovno utječe na život bebe. Samo trideset šest sati nakon rođenja one su zapamtile glas i lice svoje majke. (Mi očevi, morat ćemo se još truditi.) Počinje s majkom i nastavlja se čitav život. Ljudi oko nas potiču naše osjećaje i oni bivaju zabilježeni u našem mozgu. Dugotrajno www. udruga-prsten.hr

zajedništvo upisuje trajne promjene u otvorenu knjigu našega mozga. Svima je već poznato da bračni partneri nakon puno zajedničkih godina, počinju međusobno sličiti. Tko smo i tko ćemo postati ovisi i o tome koga volimo. Zbog trajnog uzajamnog djelovanja, naša osobnost je čitav život podložna promjenama. Emocionalni um možemo mijenjati i u odrasloj dobi. Nedostatak ljubavi uzrokuje nesposobnost građenja uzajamnih odnosa, potiče strahove, agresiju i samokažnjavanje. Pamet

Probajte s ljubavlju. Pomaže kod strpljivosti, praštanja, razumijevanja, nemira, nepravdi, strahova, zavisti, ugroženosti. S njome su jutra ljepša, dani vedriji, a noći mirnije. I prilično je jednostavno. Ako zavolite sebe, druge ćete lako voljeti

je poželjna, ali nije dovoljna. Znanja donose napredak i mogućnost uživanja u njegovim plodovima, ali ključ sreće, zadovoljstva i smisao života je u mjerodavnosti emocija. Propada li svijet zbog pomanjkanja ljubavi kao što je tvrdio Albert Schweizer i propada li uopće, o tome ima sigurno puno različitih pristupa i teorija. Ono što je nedvojbeno jesu patnje i rane koje vidimo svakodnevno. Zbog nedostatka ljubavi propadaju prijateljstva i druženja, brakovi, mnoga djeca, pa i čitave zajednice. U sustavu vrijednosti moć je znatno više rangirana od ljubavi. Općeprihvaćena je i od rođenja do smrti učimo kako ćemo vladati svijetom oko sebe. Velika je zabluda da ćemo uspjeti. Što je polje vladanja veće, to je količina potrebne energije sve veća, a to bi značilo da je vladanje sobom sve manje. Probajte s ljubavlju. Pomaže kod strpljivosti, praštanja, razumijevanja, nemira, nepravdi, strahova, zavisti, ugroženosti. S njome su jutra ljepša, dani vedriji, a noći mirnije. I prilično je jednostavno. Ako zavolite sebe, druge ćete lako voljeti.

Udruga bosanskih Hrvata /

51


Tradicija Alat, alka, čizma, galama, odaja, papuča, jastuk, rakija,… - sve su to hrvatske riječi. Ali

Odoše Turci, ostadoše turcizmi O turcizmima se u našem jeziku često govori. Zapravo bi bilo pravilnije nazvati ih orijentalizmima jer mnoge od riječi koje smatramo turcizmima dolaze iz orijentalnih jezika, arapskog i perzijskog. No kako su većinom u naš jezik došle preko turcizama, odnosno dolaskom Turaka na naše prostore, ima smisla nazivati ih turcizmima Pripremila: Eva Mijatović

J

ezik, baš kao i običaji, primaju se od drugih kultura s kojima su u bliskom kontaktu. Petsto godina turske vladavine moralo je i kod nas i u našem jeziku ostaviti traga. Zanimljivo je da su neki turcizmi prihvaćeni kao dio standardnog hrvatskog jezika i da za njih nema adekvatne domaće zamjene, a da čak niti ne znamo da su podrijetlom turcizmi. To su naprimjer bakar, boja, čarapa, čekić, duhan, jorgovan, kutija, rakija, šator, top, tulipan. Nama, Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, posebno su zanimljive riječi uz koje smo odrasli, riječi po kojima pamtimo uspomene iz djetinjstva, riječi kojima smo izražavali osjećaje. Dio su hrvatskog jezika, no njima se koristimo vrlo rijetko, u iznimnim situacijama koje opisuju

slike Bosne, običaje i način života ljudi u Bosni i Hercegovini. Mogu se izdvojiti riječi sevdah, baklava, hurmašica, fildžan, džezva, rahatlokum i čaršija. No postoje riječi koje su se upotrebljavale u svakodnevnom životu, a onda, nakon što smo prešli Savu i integrirali se u neke druge kulturno-jezične okvire, malo po malo prestale su se koristiti, pa su se čak i zaboravile. To su riječi poput aferim, alal, ambar, asiluk, ašikovanje, avlija, bajer, budžak, čekrk, čiviluk, dulum, duvar, kapija, magaza, sevap, skemlija, sećija, šega, šejtan, tarapana, ušur… Slijede neke od riječi i primjeri njihove uporabe koje pamtim iz djetinjstva u Bosanskoj Posavini. Nadamo se da će i u vašim srcima probuditi nostalgiju i izvući osmijeh na lice te refrešati vaš vokabular.

Alal/halal – sa srećom, blagoslovljeno. Alal mu bilo kad je taki. Nek mu je alal sve što je uzejo. Aman – izgleda. Šta to radiš, aman si naumijo bježat’? Aman ti je prigustilo dok si došo. Aman si me zaboravijo. Asiluk – obijest. Dosta mi je tvog asiluka. Ne zna šta bi od asiluka. Poasijo se. Ašikovat – voditi ljubavni razgovor. Već je počejo ašikovat. Ašikuju oni već dvi godine. Begenisat – voljeti nekog, nešto. Ne begeniše on nas. Begenisala sam ja njega odma. Ne begeniše on mene, već moju rakiju. Belegija – kamen za oštrenje kose. Imo sam dobru kosu, a i belegiju. Potrefijo sam izabrat dobru belegiju. Bez – pamučno platno. Rubine su se pravile od beza. Mi smo same tkale bez od pamuka. Čimbur – jelo od jaja i kajmaka. Polupo jajca, napravio čimbur u džepu. Djedu se napravi imbur, nama jok. Čiviluk – vješalica. Eno ti čiviluk za vratima.

Objesijo pušku na čiviluk. Ćutak – odrezan kratak komad drveta. Dodaj mi taj ćutak da ga iscijepam. Težak ćutuk, jedva ga podigo. Dever – muka, nevolja. Bolesnik u kući, dever ti je š njim. Ma, izdeverala sam ja svašta u životu. Dilber – dragi, dragan. Đe ti je dilber? Dovela i dilbera. Doaberit – javiti, dojaviti, prenijeti poruku. Njeko mu doaberijo, pa došo i on. Doaberili mu prija pa pobjego. Doakat – doći kome glave. Doakaće on njemu. Piće mu je doakalo. Ko zna ko će kome prija doakat, on meni il ja njemu. Duvar – zid. Zaprljala djeca duvar. Naslonijo se na duvar pa mu kaput osto bijel od kreča. Elać – propast. Otišlo sve u elać. Led elać napravio po duvanu. Firaun – preverant, lopov. Pazi se, firaun ti je to, privariće i slagat dok trepneš. Javašluk – nered, neurednost. Po sobi javašluk, sve razbacano. U firmi zavladao javašluk.

52

/ Udruga bosanskih Hrvata

Ašikovanje

Teško će se javašluku stat na kraj. Dosta je meni tvog javašluka. Kijamet – nevrijeme. Ku’ ćeš po ovakvom kijametu. Pado snijeg, pravi kijamet. Maksuz – specijalno, osobito, posebno. Došo sam ti maksuz da porazgovaramo. To je on maksuz za njega donijo. Otiću maksuz zbog tebe. Marifetluk – dovitljivost. Dosta mi je njegovi marifetluka. Dodijali mi njegovi marifetluci. Nisam mogo trpit njegove marifetluke. Muštuluk – dobra vijest, nagrada za dobru vijest. Oćeš kupit muštuluk? Dobijo sam litru rakije za muštuluk. Važno je ko će ugrabit muštuluk. Nafaka – sudbina, sreća. Bila mu je taka nafaka. Ne moreš niču nafaku uzet. Namam ja nafake ni u čem. Valjda će bit nafake. Pačariz – šteta, neprilika, nered. Ne trpim ničje pačarize. Dosta je njegovi pačariza bilo. Serbez – bez ometenja, slobodno. Da mi je da mogu serbez radit. Kad djecu ispratim u školu, onda sam serbez. Ne moreš ni kavu www. udruga-prsten.hr

it


Ali

i turske...

serbez popit. Sevap – djelo koje će Bog nagraditi. Sevap je sirotinju pomagat. Pomozi joj, osevapićeš se. Skemlija – 1) stolica na kojoj se sjedi; Dodaj mi tu skemliju. Sjedili smo na skemlijama. 2) prostirač za igru prstena. Pare se metnu pod skemliju. Dvije skemlije u sobi, a igrači se smjenjuju priko noći. Šejtan – đavao, obješenjak, vrag. Kaže, sjedi mi šejtan na ramenu. To je dite pravi šejtan. Ma pusti ih, sve šejtan do šejtana. Ušur – naknada u naturi za učinjenu uslugu (mljevenje brašna u mlinu, rakija za posuđeni kazan). Dok svi uzmu ušur, meni ostane najmanje. Uzejo sam ja njemu ušur, ne brini. Za više informacija o turcizmima koji su se zadržali u govoru stanovnika Bosanske Posavine preporučujemo djelo autora Josipa Baotića, "Orijentalizmi u govoru starosjedilaca Bosanske Posavine", izdano u Sarajevu 2007. godine koje je bilo glavni izvor za ovaj članak. www. udruga-prsten.hr

U prosincu svatovi U crvenilu istoka, iznad Krabana rodi se novi dan, hladnoćom ogrnut, bjelinom svuda i zimskim snom koji traje, traje što prekinu ga lavež psa ovoga jutra iza kuće koju čuva, na nepoznato laje. *** Buđenje najavi svatovac glasan, rastjera pospani, nad selom ustajali muk dok svirač još zijeva i prstima utrnulim od studeni, po harmonici lagano prebire i traži pravi zvuk. *** Kićeni svatovi na konjima stižu sa vriskom momka komu danas nitko ne zamjeri, niti mu se čudi. Pucanj i dim oko njega plavkast i siv, kopita visoko preplašena konja u zraku kojim juri u život novi, što dobro i loše će da mu nudi. *** Rakija meka kruži u kićenoj zelenim šimširom ploski, a priča postaje sve glasnija i… pjesma svatovska krenu ispred crkvene stare kuće. Kako je brzo prošlo vrijeme pita se starac što puši ispod zida, čuj, mladoženja već…onaj Mato s Radonjića, a dijete bio je još juče? *** Od smrznutih jabuka vijenac o debelom vratu nakićena vranca visi i kradu ih, jedu, gađaju se njima oni što stigli nisu prije da čuvaju za koji dinar, dva nemirna konja svata starog što im ga ostavi dok on je na vjenčanju posvećenoj misi. *** Djeca promrzla, crvenih ruku i lica trče, padaju u hladnu snježnu prt, jagma i borba, radost i plač za nešto iako sitno a svima drago, bačen od jenge novčić žut. *** Tko zna što vrijeme nosi i ta sada djeca, vesela i na gomili u snijegu pričat će nekome i nekada u zimskoj dugoj noći, na seoskom sijelu uz toplu furunu svjetla i miris od gaz lampe, iz podruma domaćina bašću voće slatko, da kada su oni bili djeca… Sjećat će se i pričati rado eh, kad se ženio bilo je to vrijeme pravo i nije štedio te godine, njihov susjed, mladoženja Matko. ***

Fra Grgo prekriži drhtavom rukom i blagoslov za sve da, svatovima u trimu i kolu što se brzo vrti, mladosti koja prkosi mjesecu hladnom što vrišti, pjeva, igra i od radosti sja i ne plaši se ničega, jer daleko je danas sve od tuge mada i ona nekada zna da svrati i pokuca na vrata, ali danas, daleko je danas sve od smrti. *** Odšeta kraj kamenih stuba, od ureda župnog gdje od tinte ostavi na papir vjenčanja trag i sklopivši knjigu debelu, staru nestade uz kašalj dosadni što ga već duže vrijeme prati, sve više i više mu smeta, kopni ga i tanji pogureno tijelo nekada ujaka našeg krupnog. *** Seoskim izbrazdanim putem nestadoše na konjima svati i još poneki pogled i pitanje djevojke ispod vela bijela… Da li je prestala da plače i koliko dugo za mnom gleda dok odlazim, moja mati? *** Noć pada, prve lampe na prozorima se pale i selo tone u svoj zimski mir. *** Samo još zvona za večernju bogomolju daju znak, a dvije djevojke na vodu žure da ne bi uhvatio ih mrkli mrak i drhte na hladnoći kratko u sjenci jablana bez lista povjeravajući se jedna drugoj o ljubavi, novoj što se rađa i krije, ili o nekoj staroj što se gasi a već dugo to ljubav i nije. *** U daljini sa brda čuje se još poneki promukli glas pijana svata i poznati stih usnu ispod snijega, završi pjesma iza zatvorenih vrata. *** Tišina, noć, mir skonča prosinački, veseli pir. * * * Ivan Pjanić

Udruga bosanskih Hrvata /

53


Tradicija Poštanske marke

Putujući bosanski veleposlanici

Omotnica prvog dana "550 godina Žepča” u izdanju HP Mostar iz 2008.

Prijenos vijesti i robe vjerojatno je star koliko i ljudska civilizacija. Prve poštanske službe nastale su u izuma poštanske marke 1840. godine, čiji je izumitelj bio Englez Rowland Hill, a prva poštanska marka Viktorije, dopisivanje je bilo prije svega namijenjeno povlaštenima, odnosno bogatim pripadnicima Piše: Ivo Aščić

P

oštanska marka je komadić papira koji služi za plaćanje poštanskih usluga unaprijed, a njezina nominalna vrijednost je ekvivalent vrijednosti određene poštanske usluge koja se plaća poštanskom markom i za plaćenu vrijednost obavlja. Ta jednostruka funkcija poštanske marke umnožila se tako da je dobila i druge funkcije: promidžbeno sredstvo nacionalne baštine, dio svjetske kulture, marketinško sredstvo, predmet sakupljanja, itd. Na području današnje Bosne i Hercegovine od sredine 19. stoljeća bile su u uporabi marke različitih država. Od 1993. godine do danas stotine maraka s natpisom BOSNA I HERCEGOVINA, u izdanju tri BH poštanska operatora, našlo se kako u unutarnjem i međunarodnom prometu, tako i u filatelističkim zbirkama ili muzejima diljem svijeta. Također brojna strana izdanja maraka s bosanskohercegovačkim motivima svakodnevno na pismima putuju svijetom ili se nalaze u različitim muzejima ili pomno čuvanim albumima brojnih filatelista diljem svijeta. Filatelija (philatelie, grč. philos – ljubitelj, atéleia – oslobođeno od nameta) je sustavno proučavanje

i sakupljanje poštanskih maraka i drugih srodnih proizvoda (omotnica prvog dana, maksimum karte, žigovi i dr.).Ovaj najrašireniji sakupljački hobi neki nazivaju i hobijem kraljeva, a njime se bave milijuni ljudi obaju spolova, dobi, obrazovanja i sl. Hobi je vrlo edukativan jer filatelist pomno istražuje značenje motiva na poštanskim markama i filatelističkim suvenirima. Današnji broj poštanskih maraka koje izdaje oko 250 poštanskih uprava diljem svijeta penje se na nekoliko stotina tisuća različitih maraka. One se razlikuju po vrijednosti (npr. švedska marka Žuti treskilling iz 1855. godine vrijedi nekoliko milijuna švicarskih franaka, a serija poštanskih maraka s Mauricijusa više od 10 milijuna američkih dolara), vrsti tiska, zupčanju i sl. Upravo su to glavni razlozi zbog kojih se filatelisti specijaliziraju za određeno područje budući da ne mogu pratiti sva izdanja, odnosno zbog velikih financijskih izdataka. Između ostalih tema svakako su najpopularnije one koje se odnose na temu zemljopisa, povijesti, sporta, flore i faune. Neke čak male državice i samostalni teritoriji najveći prihod ostvaruju upravo od prodaje poštanskih maraka (npr. Tristan da Chunga). Filatelija na temu BiH zanimljiva je i vrlo popularna u svijetu. Razlog tomu je raznolikost vjera i jezika,

3.

1.

2.

Slika 1. Nekoliko maraka s motivom Jajca izdala je za BiH Austro-Ugarska 1906. godine. Na slici je prikazan motiv tornja sv. Luke iz XI. Ili XII. stoljeća Slika 2. Šargija, tradicionalni glazbeni instrument u Hrvata BiH, na marki Hrvatske pošte Mostar iz 2012. Slika 3. Novozelandsko sudjelovanje u mirovnim

misijama u BiH prikazano je na njihovoj marki Slika 4. Lik Travničanina Ive Andrića objavljen je na brojnim poštanskim markama različitih država. Na slici brazilska marka iz 2011. Slika 5. Slika Josipa Biffela "Poklonstvo pastira" iz Galerije "Šimun" franjevačkog samostana sv. Ante,

54

/ Udruga bosanskih Hrvata

4.

prirodnih i kulturnih bogatstava te burna povijest, koja ju nikada nije mazila. Istaknutu ulogu u kulturnom, znanstvenom i povijesnom životu na ovim prostorima više od osam stoljeća imali su franjevci. Samostani i škole, franjevačkih i drugih svećeničkih redova te napose značajniji likovi i crkve, našli su zbog navedenog, svoje mjesto na poštanskim markama i drugim filatelističkim suvenirima. Takve poštanske marke podsjećaju o svjedocima davnih vremena i sudionicima suvremenih zbivanja odnosno o važnosti i značenju teške i slavne prošlosti. Neke marke s takvim motivima su: Franjevački samostan na Plehanu (HP Mostar, 1993.), Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci (BH Pošta, 2000.), Franjevačka crkva i samostan u Srebrenici (HP Mostar, 1995.), 300. obljetnica rođenja biskupa fra Marka Dobretića, 1707.-1784. (HP Mostar, 2007.), Fra Anđeo Zvizdanović (BH Pošta, 1998.), Fanjevačka bolnica dr. fra Mate Nikolića u Novoj Bili (HP Mostar, 1994.), drugi pastoralni pohod pape Ivana Pavla II.(Pošte Srpske, 2003.), 150. obljetnica Franjevačkog samostana Guča Gora (HP Mostar, 2009.), 550 godina Žepča (HP Mostar, 2008.), Sakralno blago u BiH: Gospa Kondžilska (HP Mostar, 2001.) i dr BiH je zemlja koja uz svoje prirodne ljepote ima i

5.

6. Dubrava pokraj Brčkog, reproducirana je na božićnoj marki RH izdanoj 2010. u nakladi od čak milijun Slika 6. Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine na mađarskoj marki izvrstan su način promidžbe BiH u svijetu

www. udruga-prsten.hr

K Pe d


Tradicija Stari napjevi i plesovi

Izvorna folklorna grupa "Sloga” iz Guča Gore U svojoj gotovo 90-godišnjoj povijesti, ova folklorna grupa nadživjela je tri države s tri različita političko-administrativna ustrojstva, opstala kroz tri rata - dva svjetska i Domovinski rat Piše: Tomislav Rajić

Kini prije 4000 godina. Do Penny Black s motivom kraljice društva brojna remek djela-svjetske kulture. Usto je prepuna nalazišta slojeva antike, srednjeg vijeka i novoga doba. Ugodne slike bosanskih rijeka, planina i gradova dočarane su na svojevrsnim BH veleposlanicima: Mlinice na Plivskim jezerima (HP Mostar, 2009.), Prokoško jezero (HP Mostar, 2010.), rijeka Una (BH Pošta, 1999.), Gradovi BiH – Brčko (BH Pošta, 2004.) i dr. Sport je vrlo česta tema na markama a veže se osobito uz nogomet i olimpijske igre. Ova izdanja promiču pogled na sport kao oblik međunarodnog jedinstva i razvijanja pozitivnog natjecateljskog duha, što je prikladno i za različite službene ili domoljubne ideologije. Neke od takvih maraka koje su odale počast hrvatskim sportašima iz BiH i sportskim događajima na području BiH su: Uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. s motivima i nogometaša iz BiH predvođenih trenerom iz Travnika Miroslavom Ćirom Blaževićem (Hrvatska, 1998.), Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. bivši SSSR, Rumunjska, Mađarska, bivši DDR, SAD, bivša Čehoslovačka, Butan, i dr.). Osim maraka izdavači izdaju i popratne proizvode koji objašnjavaju motive na markama. Jedan je od dobrih primjera onaj HP Mostar iz 2012. kada je izdana marka s motivom šargije, tradicionalnog glazbenog instrumenta u Hrvata BiH. "Jedan od tradicionalnih glazbenih instrumenata Hrvata u Bosni i Hercegovini je šargija ili tamburica-samica koja pripada u skupinu žičanih dugovratih instrumenata. U prošlosti je bila čest pratilac lirske narodne pjesme i plesa, pastiri su je svirali dok su čuvali stada na ispaši, svirala se na sijelima i sl. U Bosni i Hercegovini rasprostranjena je u sjevernoj Bosni, prije svega u Bosanskoj posavini. U tim krajevima ostala je prepoznatljiva kao simbol hrvatskog ponosa te se može reći da je šargija pomogla očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta” poruka je ove marke. Brojne su druge teme iz područja ljudskog življenja koje su obrađene na poštanskim markama a izravno vezane za Hrvate u BiH. Ovo je samo jedan mali prikaz ljudi, događaja, kulturnog i povijesnog naslijeđa BH Hrvata na putujućim veleposlanicima koji svakodnevno putuju svijetom te dolaze do najudaljenijih kutaka planeta Zemlja ili se pohranjuju u vrijednim filatelističkim zbirkama. Ovaj marketninški medij nikako ne treba zanemariti s obzirom na to da u prosjeku motiv na zalijepljenoj marki na pismu/ razglednicu zapazi pet osoba. Dodali li se tome filatelistička vrijednost, uspjeh je zajamčen. www. udruga-prsten.hr

S

pomen imena Guča Gora izaziva brojne asocijacije na nekoliko spomeničkih, kulturnih i tradicijskih obilježja po kojima je nadaleko poznata. Jedna od prvih asocijacija je svakako čuveni i poznati katolički samostan i crkva sv. Franje, izgrađen prije više od 150 godina, daleke1859. Crkva je bazikalnog tipa s dva zvonika i neoromaničkog stila. Guča Gora zaštitni je znak Hrvata i katolika ovog dijela Bosne i Hercegovine. Nadalje, poznata je i po svojim udrugama, folkornoj grupi "Sloga" Guča Gora (IFG”Sloga”) u kojoj se njeguju i čuvaju hrvatski narodni običaji i tradicija ovih prostora. Ova folklorna družina utemeljena je još davne 1925. godine pod imenom "Seljačka sloga” i jedno je od najstarijih hrvatskih folklornih društava uopće u Bosni i Hercegovini. U svojoj gotovo 90-godišnjoj povijesti, ova je udruga nadživjela tri države s tri različita političko-administrativna ustrojstva, opstala kroz tri rata (dva svjetska i Domovinski rat). IFG "Sloga” imala je nebrojene nastupe na značajnim manifestacijama. Nije bilo lako ostati i opstati sve to vrijeme. Osim igara i pjesama, Guča Gora je poznata i po svom nogometnom klubu "Gorica”, utemeljenom 1952. godine, koji i danas uspješno egzistira. Između dva svjetska rata vrijedni spomena su nastupi iz 1937. i 1939. godine na pokrajinskim smotrama folklora bivše Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu i Sarajevu. Nakon Drugog svjetskog rata prvi značajniji nastup imali su 1946. godine u Zagrebu gdje se održavala Savezna smotra folklora tadašnje FNR Jugoslavije. U tom razdoblju nastupili su na više velikih smotri od kojih su najveće: 1951. godine Savezna smotra folklora u Opatiji, Prva međunarodna smotra folklora u Zagrebu 1966.godine, Festival folklora u Kopru (Slovenija) 1967., na Balkanskom festivalu u Ohridu (Makedonija) 1969. godine, te 1972. godine na 6. susretima Abrašević u Valjevu (Srbija). Neposredno prije Domovinskog rata 1990. gostovali su u Švicarskoj, u gradovima Zurichu, Luzernu i Bernu. Nakon Domovinskog rata, i s povratkom Gučogoraca u svoje mjesto, djeluju od

2003. iako su i do tada, sve vrijeme progonstva, nastupali pod istim imenom u raznim prigodama. Iako zaokupljeni teškom situacijom i borbom za goli opstanak i egzistencijom, uspjeli su obnoviti folklornu skupinu. S obzirom na to da je Guča Gora spaljena do temelja, ljudi nisu imali ni kuće, a kamoli narodne nošnje i sve što je potrebno za rad jedne izvorne skupine. Ljudska stradanja također nisu bila mala. To je vrijeme kada nikome nije baš bilo do pjesme. Samo zahvaljujući svom trudu i volji, IFG "Sloga” Guča Gora bila je sudionik prve, osme, desete i četrdesete Međunarodne smotre folklora u Zagrebu. U rujnu 2002. u Sarajevu su nastupali na prezentaciji folklornog naslijeđa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Uspjeli su snimiti i CD s narodnim pjesmama i DVD s narodnim običajima Hrvata ovog dijela Bosne i Hercegovine. CD "Nema pjesme k’o iz Guče Gore” je uz pomoć najpoznatijih etnomuzikologa snimljen u veljači 2006. godine u velikom studiju RTV Bosne i Hercegovine. Na njemu se nalazi 39 gučogorskih tradicijskih napjeva, od kojih su najpoznatiji "Ja se zakle, ja se prikle”, Igra kolo” i dr. Pjesma "Igra kolo” je bila u kolažu pjesama prilikom otvaranja svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj 2009. godine u izvedbi folklornog ansambla "Lado” iz Zagreba. Ženski svatovac "Nema pjesme ko iz Guče Gore”, izveden na 40. jubilarnoj Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, uvršten je u udžbenik glazbene kulture za četvrti razred osnovne škole u Hrvatskoj. Pojavili su se i u promidžbenom spotu bh.redatelja Pjera Žalice "I ovo je Bosna i Hercegovina”. DVD pod nazivom "Guča Goro, zemljo plemenita” snimljen je 2007. Na njemu su zabilježeni brojni običaji i tradicijski plesovi hrvatskog naroda ovog kraja. Bez pomoći stručnjaka koji su prepoznali važnost očuvanja tradicije uspjeh u realizaciji ovih projekata bio bi upitan. Od 2008. u povodu blagdana Sv. Franje, patrona župe organizira se smotra hrvatskog folklora pod nazivom "Poigrajmo naše kolo.” Među zaslužnim osobama za opstanak grupe nalazi se ime Vladimira Grganovića čiji je doprinos u radu nakon Domovinskog rata nemjerljiv i pod čijim vodstvom su realizirani najznačajniji projekti. U ovom tekstu korišteni su podaci iz Zbornika radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori. Udruga bosanskih Hrvata /

55


Povijest Poruke iz prošlih vremena

Tajna stećaka Kameni svatovi "Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi umjeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost."  Mak Dizdar Pripremila: Irena Magerl Foto: Siniša Skenderija

B

rdovita, teško prolazna, u labirintu šuma, na vjetrometini planinskih goleti i među njima duboko urezanih riječnih dolina, leži Bosna. Oduvijek je imala neku daleku, oštrih suprotnosti svoju dimenziju života. Najrječitije o tome zbore spomenici bosanske umjetnosti, nadgrobno kamenje - stećci ili biljezi, što su razasuti po prostranstvima Dinarskog gorja, a najviše po cijeloj bosanskoj zemlji. Leže po svuda u Bosni i Hercegovini, daleko od naselja po gorskim visoravnima i proplancima, katkad samotni kraj puta ili u grupama tvoreći nekropole kao zagonetni kulturni endem nepoznatog srednjovjekovlja.

Najmanje sedamdeset tisuća monumentalni kamenih blokova rasuto je na području Bosne i Hercegovine, u južnoj Hrvatskoj, zapadnoj Crnoj Gori i jugozapadnoj Srbiji. Najviše ih ima u Bosni i Hercegovini - 59.593 ili 86%, a njihovi povijesni okviri se podudaraju s granicama srednjovjekovne bosanske države. Vremenski većina potječe iz XIII.-XV. stoljeća. Od kada su prvi putnici pohodili Bosnu, pa do dandanas, stećci su postali i ostali mistična tema povjesničara.

Što su mramor, kam, mašete, kuća, bilig?

Izvorni narodni nazivi za stećke su: mramor, kam, mašete, kuća, bilig. Umjetničko oblikovanje ih razdvaja na položene i uspravne. Najveći broj stećaka su položeni monoliti koji se pojav-

Od ukrasa se pojavljuju sunce koje simbolizira život, jabuka kao vrsta vojnog roda, rozete u značenju borbe tame i svjetla, ljudski lik s raširenim rukama što simbolizira žrtvovanje domovini, polumjesec kao nebeski svod i križevi ljuju u tri forme: ploča, sanduk i sljemenjak. Među uspravnim postoji nekoliko varijanti: stela, nišan, cipus i stup. Pozornost plijeni ponajviše njihova tajanstvenost, raznovrsnost i ljepota ukrasa. Svaki je za sebe tajna, svaki je zastrt legendom, mitovima i narodnim vjerovanjima. Oni su kao svake mrtve stvari koje i nisu baš sa-

Jedna od najljepših nekropola stećaka su Kameni svatovi na planini Pavlovici, dvadesetak kilometara od Novog Travnika

56

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Tradicija 150 godina korparstva obitelji Dominiković

Zanat koji bi trebalo spasiti od izumiranja Anto Dominković, vlasnik tvrtke "Pleteni namještaj Dominković” uporno i ustrajno već 35 godina izrađuje vrhunski pleteni namještaj Piše i foto: Nada Koturić Prije njega, taj isti posao, radio je njegov otac koji je od djeda naslijedio ljubav prema pletarstvu. Kada se sve to zbroji tradicija je duga više od 150 godina. U sektoru organiziranog bavljenja pletarstvom u Posavini Anto je uspio dosegnuti sam vrh kvalitete i fine izrade gotovo umjetničke vrijednosti. Velike palete korparskih proizvoda danas najviše izvozi u Hrvatskoj. Reklama mu ne treba jer, kaže nam, oni koji ih kupe šire dalje dobar glas. Nikada nije imao ni jednu reklamaciju. Proizvodi od vrbovog pruća razasuti diljem svijeta i kontinenata, od najmanjih suvenira do namještaja, košara, vrtnih garnitura… potječu iz široke lepeze od preko 100 raznih modela koji se stalno dopunjuju. svim mrtve. Oni su čudan razgovor o ljudskim sudbinama, pretočeni reljefnim simbolima u kamen. Ali godine i vrijeme ne poznaju. Oni su bezvremenski. Jedna od najljepših nekropola stećaka su Kameni svatovi na planini Pavlovici, dvadesetak kilometara od Novog Travnika. Na lokalitetu Maculje, u srcu planinskog proplanka nalazi se 101 stećak i 16 krstača iz X-XI. stoljeća. Većina stećaka su sanduci, njih 52, ploča 32, sljemenjaka 11, dok je 6 utonulo i oštećeno. Građeni su od krečnjaka, a orijentirani u pravcu istok-zapad i sjever-jug, u gotovo pravilnim redovima. Od ukrasa se pojavljuju sunce koje simbolizira život, jabuka kao vrsta vojnog roda, rozete u značenju borbe tame i svjetla, ljudski lik s raširenim rukama što simbolizira žrtvovanje domovini, polumjesec kao nebeski svod i križevi. Nekropola nema stećke s natpisima. Planinska zabitost prorijedila je stanovništvo ovoga kraja pa su i sjećanja izblijedila ili su umrla sa starima, ali postoje dvije legende o postanku stećaka. Jedna priča kaže: "Krenuli svatovi iz udaljenog mjesta po nevjestu. Nakon dugog hoda, odlučiše se odmoriti na lijepom proplanku. Vrijeme je bilo toliko hladno da su se skamenili od hladnoće, pa su ti spomenici nastali upravo tada. Poslije toga, priča dalje govori, nastale su velike studeni i zime da su se ljudi s ovog prostora počeli iseljavati.” Druga priča pripovijeda također o svatovima koji su se u ovo mjesto uputili po nevjestu. Majka se nije slagala s udajom kćeri i kada su se svatovi približili, klela ih je da se više nikada ne pomaknu, da se pretvore u kamen. U tome je i uspjela. Stećci su, kažu priče, svjedok tih događanja. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini proglasilo je u rujnu 2007. godine povijesno područje – Nekropola sa stećcima Maculje nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. www. udruga-prsten.hr

Sretna obitelj - velika ljubav i četiri sina

- Danas se korparstvom u cijeloj regiji bavi tek 10 posto od prijeratnog broja. Nas nekoliko privatnika opstalo je i preuzelo proizvodnju koja je desetkovana. Troškovi života su daleko premašili mogućnosti zarade od te proizvodnje pa je i interes sve više opadao. Mi stariji imamo manje prohtjeve, ali mladima je to nedovoljno. Imam četiri sina od kojih su trojica drugi dom našli u Zagrebu, završili fakultete, našli posao u struci kao menadžeri, novinari a četvrti je u Osijeku u svijetu glazbe. Mladi ljudi idu za poslom, idu u svijet- priča nam Anto. Tatino ih zanimanje nije zanimalo jer, kažu, nema budućnosti.

Košare u Americi, Australiji i najviše u RH

- Moja roba je najdalje išla u Ameriku ali rat je učinio svoje, a kupci su se preusmjerili na istočna tržišta koja prodaju plastiku i imitaciju šibe. Ipak, kvaliteta je na cijeni pa sam ove godine opremio u Dubrovniku jedan hotel na Lapadu sa 100 garnitura, hotel Neum s 80 garnitura, dva hotela u Opatiji, jedan u Crikvenici i manji broj lokala. Posla ima. Za mene rade majstori s 30 godina iskustva jer mladi ne žele učiti nikakve zanate koji polako ali sigurno odumiru u Posavini. Pa mi nemamo niti servisere za bijelu tehniku, za elektroniku. Još se nađe elektromehaničar starog kova ili zidar, ali nedovoljno za potrebe ovoga kraja, tvrdi Anto.

Slavni kupci Upitali smo Antu i za zanimljivosti oko prodaje košara. Odgovara da je kroz njegovu tvrtku prodefiliralo puno poznatih osoba iz estrade, novinarstva, gospodarstva i, možda najviše politike jer oni imaju više novca za kupovinu. Posebno ga se dojmilo opremanje Kopačkoga rita u prirodnim materijalima i replikama stare gradnje. Nažalost, sve je u posljednjem požaru nestalo. Oduševio ga je posjet novinara Gorana Milića dobro upućenog u posavske (ne)prilike korparstva, a zahvalan je i časopisu Prsten na zanimanju za njegov posao.

Obitelj Dominiković sa svojim proizvodima

Udruga bosanskih Hrvata /

57


Fotoreportaža Vežite se, polijećemo!

Jednostavno savršena – Bosna i Hercegovina Poznato je da slika govori više od tisuću riječi. Uživajte u ljepotama gradova, jezera, planina Bosne i Hercegovine! Foto: Ankica i Ivica Ivandić

Bosanski Petrovac

Bosanski Petrovac nalazi se na raskrižju puteva BihaćJajce-Knin, u Petrovačkom polju, između planina Osječenice, Klekovače i Grmeča na nadmorskoj visini od 664 m. Općinu okružuju planine Grmeč sa sjevera, sa zapada Risovac i Cava, a s juga Osječenica. Gorje je bogato šumama. Zanimljivost: Kraj je poznat po kućnoj proizvodnji ćilima.

Drvar

Drvar se smjestio između Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, blizu Glamoča. Smješten je u planinskom području na nadmorskoj visini 700 do 1200 m. Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka Unac dugačka oko 10 km. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta manje zastupljena.

Bosansko Grahovo

Zanimljivost: U selu Obljaj, istočno od Bosanskog Grahova, rođen je Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "Mlada Bosna”, koji je u Sarajevu 1914. godine pucao i ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i suprugu. To je bio povod za početak I. svjetskog rata.

Livno

Livno je treći po veličini grad s većinskim hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Grad leži na 724 m iznad mora na istoku centralnog dijela Livanjskog polja, većim dijelom na obroncima i u podnožju brda Bašajkovac, iz kojeg izvire i kraška rijeka Bistrica. Zanimljivost: Livanjski kraj je poznat po brojnim iseljavanjima. Veliki broj stanovnika je tijekom 20. stoljeća privremeno ili trajno napustio rodni kraj.

Blidinje jezero

Blidinje jezero je najveće planinsko jezero u BiH. Smješteno je na 1.185 m nadmorske visine. Puni

se vodom od otopljenog snijega s Vran-planine i Čvrsnice. Nalazi na području općina Posušje i Tomislavgrad, a najbliži prilazi jezeru su od istoka preko grada Jablanica ili od Posušja na jugozapadu. Zanimljivost: Jezero je dugačko oko 2,5 km, široko oko 2,1 km, a prosječna dubina mu je oko pola metra.

Buško jezero – Karmel svetog Ilije

Buško blato (jezero) nalazi se na 716 m nadmorske visinev, a samo jezero ima površinu od 55,8 km². Jedna trećina površine jezera nalazi se u općini Livno, a dvije trećine u općini Tomislavgrad. Svojom je površinom ovo jezero jedno od najvećih akumulacija u Europi. Zanimljivost: Duhovni centar "Karmel sv. Ilije” raspolaže s 42 kreveta. Gotovo sve sobe su jednokrevetne. U njemu se nalazi velika dvorana s kabinama za simultano prevođenje, male dvorane za rad po skupinama, interkonfesionalna meditativna dvorana, budući sportski tereni, park sa šetnicom – sve prilagođeno i za osobe s posebnim potrebama.

Blidinje

Buško jezero Grabovica

Jajce

Livno 58

Bosanski Petrovac / Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Rama

Bosanska Kostajnica Tomislavgrad

Una

Pliva

Mostar

Jablanica

Općina Jablanica u Hercegovačko-neretvanskom kantonu sa svojih 301 km² površine i 13.047 stanovnika smještena je između dviju najviših planina u BiH, Čvrsnice i Prenja, sa svojom prelijepom dolinom otvaraju litičasti kanjon dug više od 30 kilometara.

Jajce –dolina Vrbasa

Jajce se nalazi na ušću rijeke Plive u Vrbas. Nadmorska visina na tvrđavi je 470 metara, na Plivskim jezerima 426,6, a na vodopadu 362,5 metara. Općina Jajce podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Zanimljivost: Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Ključ

Grad Ključ spaja Bosanski Petrovac s Mrkonjić Gradom. Sa sjeverne strane naslanja se na općinu Sanski Most. Danas na području općine Ključ živi oko 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što je oko 48% od predratnog broja stanovnika. Zanimljivost: Na području općine Ključ nalaze se izvori triju rijeka: Sane, Sanice i Ribnika.

Sanski Most

Nalazi se na rijeci Sani između Prijedora i Ključa, između planine Grmeč na zapadu i planine Mulež i Behremaginicu na istoku i pripada Unsko-sanskom kantonu. U blizini se nalaze Hrustovačka i Dabarska pećina. Zanimljivost: U selu Ilidža, podno planine Mulež, nalazi se izvor radioaktivne sumporne vode s ljekovitim svojstvima.

Prijedor

Nalazi se na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje www. udruga-prsten.hr

općine zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.

Bosanska Kostajnica

Nalazi se na rijeci Uni, na granici s RH na 110 metara nadmorske visine. Seoska naselja općine su južnije od grada i na nešto većim nadmorskim visinama do 400 m. Područje općine je brdsko-brežuljkasto, s najvišim brdima: Pastirevo, Balj i Um. Uz dolinu rijeke Une i Strigove prostiru se ravnice i brdovito-brežuljkasto zemljište.

Mostar

Mostar se nalazi na 60-80 m nadmorske visine. Sveučilišno je, kulturno, prometno, gospodarsko i političko središte Hrvata u BiH. Dvije najpoznatije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Kroz Mostar teku rijeke Neretva i Radobolja. Zanimljivost: Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. U njemu se nalazi Stari most sagrađen 1566., koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.

NP Una

Nacionalni park od 29. svibnja 2008., Una, prostire se duž gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, dijela donjeg toka rijeke Unac. Površina parka je 19.800 hektara. Lohovo (Natura art) Lohovo se nalazi desetak km južno od Bihaća, na lijevoj obali Une.

Martin Brod

Zanimljivost: Svoj naziv duguje legendi o prelijepoj djevojci Marti, koja se je zaljubila u momka s druge strane Une. Roditelji nisu pristajali na tu vezu, pa je Marta odlučila prijeći Unu i otići k momku u kojeg se zaljubila. Prelazeći Unu, okliznula se na sedri koja je tim dijelom raširena i upala u rijeku.

Vran planina

Vran planina nalazi se na visini 2074 m/nv. Ima oblik čunja i nije razvedena. Strane su ravne i pločaste, a u unutrašnjosti ponegdje zatičemo ravne i okomite stijene. Nalazi u općini Tomislavgrad istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Zanimljivost: Ime Vran planine povezuje se s tamnim izgledom planine kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine.

Plivska jezera

Plivska jezera, Veliko i Malo jezero, nastala su na rijeci Plivi, lijevoj pritoci Vrbasa u Jajcu. Veliko jezero leži na nadmorskoj visini od 424 metra. Dugačko je oko 3,3 kilometra, s prosječnom širinom od oko 400 metara, a maksimalnom od oko 700 metara. Najveća dubina jezera je oko 36 metara.

Prozor - Ramsko jezero – Ramska dolina

Ramsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami. Napravljeno 1968. godine. Maksimalna dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara. Oscilacije vode su i do 55 metara.

Tomislavgrad

Zanimljivost: Tomislavgrad je nazvan po hrvatskom kralju Tomislavu, za kojeg se tradicionalno smatra da je okrunjen upravo na Duvanjskom polju godine 925. Taj je naziv Tomislavgrad zadržao sve do 1945. Оd 1945. do devedesetih godina 20. stoljeća opet se zove Duvno, da bi na kraju bilo vraćeno ime Tomislavgrad.

Kupres

Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Kupreški kraj obuhvaća i dvije manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravanjsko polje. Udruga bosanskih Hrvata /

59


Reportaža Povratak i opstanak Hrvata u Bosanskoj Posavini

Dvadeset godina poslije: želja za rodnom grudom nikada ne jenjava Ljudi, djeca, obitelji koje su živjele u svojim domovima u gradovima i selima Bosanske Posavine nikada, da nije bilo ratnih okolnosti i stradanja ne bi ni otišle. Danas, dvadeset godina poslije rata – 95 posto hrvatskih kuća, škola, bolnica, pošta, zjapi srušeno do temelja, spaljeno, zaraslo u šikaru

P

Piše i foto: Ivana Kolovrat rijeratna infrastruktura: škole, bolnice, pošte, kuće, ceste, srušene su i oštećene. Proteklih godina u općinama gdje je bilo obnove škola, kuća - najčešće istodobno povratničke obitelji nisu imale zaposlenje i prihode za život, ili se u selo s obnovljenom školom nisu vratile obitelji s djecom nego samo starije osobe u mirovini. Život bez struje, bez lokalnih autobusnih linija, pokraj minskog polja na metar od kuće za brojne povratnike je realnost. Za svaki dokument, predavanje zahtjeva, dolazak u grad gdje je npr. u ratu stradala gruntovnica, pojedincu, koji živi izvan BiH potrebno je i nekoliko puta dolaziti, što je mnogim ljudima u teškim životnim uvjetima života i visokoj dobi visok financijski izdatak i veliki napor bez pomoći druge mlađe osobe. Ljudi se nerijetko žale da ih službenici na šalterima šalju "od vrata do vrata", i sve to hodanje rezultira neobavljenim poslom. Ljudi se često žale i na natječaje koji traju prekratko i samo oni koji su upućeni mogu se za njih pripremiti, natječaji za obnovu nekad se odnose na fasadu, nekad na manje iznose koji nisu dostatni za obnovu kuće kakva je bila prije, ili dimenzije kuća za kompletnu obnovu nisu ni blizu dimenzijama prijeratnih kuća. Čovjeku je tada jedino rješenje prihvatiti činjenicu da će živjeti u kući od npr. 56 m2 a imao je kuću od 130 m2. Osnovnoškolac Daniel Đaković pohađa vjeronauk jedanput mjesečno u sklopu nastavnog programa

60

/ Udruga bosanskih Hrvata

Volonteri odrađuju lavovski posao

U Kulašima pokraj Prnjavora žive Zlatko i Milica Pavlović. Prije rata radili su u Sisku, a zbog Zlatkovih starih i bolesnih roditelja vratili su se živjeti 1990-te u Kulaše. Čitav rat su proveli u BiH. Zlatko (60), po zanimanju elektroinstalater, bavi se zajedno sa suprugom Milicom poljoprivredom na obiteljskom poljoprivrednom imanju. Posjeduje certifikat za uzgoj zdrave hrane i upoznat je s postupkom ekološke proizvodnje. Na imanju drže svinje i piliće. Zasadili su 0,5 ha mladog voćnjaka jabuka i šljiva od kojih proizvode domaću rakiju bez metilnog alkohola. Ova rakija je zdrava i ne postoji opasnost od sljepila. Zbog velikog broja dijabetičara u BiH krenuli su s uzgojem stevije iz reznice, pa sada s velikim interesom prate vijesti i razvoj situacije o zabrani uzgoja stevije u Hrvatskoj. Veliku materijalnu štetu uzrokovala im je prirodna nepogoda, zimus im je vjetar uništio tri plastenika, a popravak je vrlo skup. Od poljoprivrede žive pa bi svaka pomoć oko popravka plastenika bila od velike pomoći. Zlatko Pavlović svu svoju energiju, znanje i dobru volju ulaže u pomoć osobama koje se žele vratiti i obnoviti kuće, posebice oko prikupljanja dokumentacije. Volonterski, u vlastitom angažmanu obilazi matične urede, MUP i dr. urede. Prikuplja ili pregledava prikupljenu dokumentaciju te je s povratnicom šalje na natječaje za obnovu kuća u Sarajevu. – U Kulašima je prije rata bilo 267 hrvatskih stambenih jedinica u kojima je živjelo oko 1600 osoba. Za vrijeme rata ostalo je samo sedam obitelji. Moja je obitelj oduvijek bila u prijateljskim odnosima s biskupom Komaricom i on je predložio da na volonterskoj bazi pomognem župi. Do 2012. obnovljeno je 35 stambenih jedinica. Jedna je obitelj zbog nedostatka posla prodala kuću i opet otišla. Obnova kuća je u ovom kraju kasnila minimalno tri godine. Svim izbjeglim i protjeranim osobama imovina je bila privremeno oduzeta i trebali su dobiti rješenje o povratu imovine preko institucije ombudsmana u Sarajevu. Potom su zahtjeve ponekad predavali posebno muž, a posebno žena pa je znalo doći i po dva zahtjeva za jednu kuću. U kućama u kojima su se nalazile izbjeglice su u Elektrokrajini promijenili vlasnike priključaka i sebe upisali. Nakon pada Knina 1995. organizirano je iseljavanje Hrvata za Hrvat-

sku. Uz malu naknadu ljudi su prodavali imovinu i odlazili – objašnjava Zlatko. Do srpnja 2012. prikupio je i osobno poslao 29 kompletiranih zahtjeva za Kulaše na novi natječaj za obnovu kuća. Podnositelji zahtjeva imaju problem kad trebaju izvaditi potvrdu iz MUP-a da su do 30. travnja 1991. živjeli u BiH, jer su se ljudi zbog posla često odjavljivali i privremeno prijavljivali u mjestu gdje su radili. U tom slučaju, prema dobivenim informacijama, ispunjava se obrazac o dva svjedoka koji potvrđuju da je osoba živjela u BiH prije tog datuma. G. Pavlović planira osnovati udrugu s ciljem postizanja još boljih rezultata u radu oko povratka. Na kraju posjeta Kulašima svratili smo u osnovnu školu "Ivo Andrić" u kojoj smo upoznali Daniela Đakovića (12), učenika 6. razreda. Obitelj Nikole Đakovića je povratnička obitelj. Otac je zaposlen na željeznici, a dječaku je organizirano pohađanje vjeronauka jednom mjesečno u sklopu nastavnog programa.

Dijalog i suradnja ključni su za povratak i opstanak

U prostorijama Općine Derventa 24. veljače 2013. predstavnike Udruge mladih povratnika Bosanske Posavine Josipa Brezickog, Udruge bosanskih Hrvata Prsten Marjana Biškića, Ivanu Kolovrat i Zlatka Pavlovića primio je predsjednik Skupštine Općine Derventa Jozo Barišić. U dvosatnom radnom sastanku predsjednik Barišić odgovarao je na sva aktualna pitanja koja su zanimala predstavnike udruga koji se bave problematikom povratka Hrvata u BiH. Pohvalio je organiziranost udruga koje se bore s problemima povratka, te Vladu RH koja provodi vlastite programe obnove i naveo neke od problema s kojima se ljudi susreću i javljaju gradskim vlastima. Istaknuo je kako je jedinstvo i suradnja među povratnicima najvažnija i trebali bi jedan drugom pomagati. Unatoč kriznim vremenima Općina Derventa porezima puni kompletan proračun. Kazao je kako industrija koja je opstala nakon rata radi s dobrim rezultatima, posla imaju. Kazao je kako Hrvati kao konstitutivan narod imaju svoja prava koja im nitko ne smije kršiti. Od prijeratnog broja Hrvata u Derventi, danas ih je samo 1000. U Republici Srpskoj nema hrvatskog nastavnog programa pa hrvatska djeca uče prema srpskom školskom programu. Hrvatska djeca powww. udruga-prsten.hr


Milica i Zlatko Pavlović žive na poljoprivrednom obiteljskom imanju u Kulašima pokraj Prnjavora

Predstavnici Udruge mladih povratnika u Bosansku Posavinu na čelu s Josipom Brezickim

Slavica i Josip Grlić, povratnička su obitelj iz Njemačke s osmogodišnjim sinom koji nema riješen prijevoz do škole

hađaju osnovne škole "19. april" i "Nikola Tesla". Pohvalio je rad Udruge Feniks koja je vrlo aktivna u radu na terenu. Razgovaralo se i o potrebi instituta prekograničnih općina koje bi omogućile mnogim Hrvatima koji imaju i obrađuju svoju zemlju u BiH da mogu npr. krumpir, rajčice i drugo voće i povrće prenijeti za vlastite potrebe preko granice. Zbog carinskih propisa to je zasad nemoguće i djeluje nestimulativno za obrađivanje zemlje. Kao predsjednik Skupštine Općine Derventa Barišić je poručio svim građanima i poduzetnicima u RH kako su uvjeti poslovanja u RH i BiH isti, a porezi su u BiH čak i niži. BiH je članica CEFTA-e. U pogledu sigurnosti statistike pokazuju da su naseljena mjesta sigurnija od napuštenih u kojima su česte provale. Pravo na socijalnu i zdravstvenu skrb u visini od 100 KM imaju sve nezaposlene osobe, a odjava u RH nije uvjet za prijavu u BiH.

žive izvan BiH. Ravnatelj Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović 21. veljače 2013. objavio je da će se na stranicama Agencije nalaziti popisnica sa setom pitanja za sve osobe koje duže od 12 mjeseci ne žive u BiH koja će se moći skinuti i poštom poslati na adresu Agencije. Metodologiju i izgled popisnice definirat će se u idućem razdoblju, objavila je internetska stranica www.feniks.ba. Sva zemlja koja se ne obrađuje podliježe porezu na nekretnine i ima dosta ljudi koji su dobili rješenje o plaćanju poreza. Potrebno je, stoga, podići dodatni obrazac u kojem se prijavljuje obrađivanje zemlje ili podatak da je zemlja dana u zakup.

i Josip (54) Grlić vratili su prije sedam godina iz Stuttgarta u Njemačkoj. – Tamo me nešto gušilo – smije se Josip. Po zanimanju je bravar. Izvrstan, kažu njegovi prijatelji. Supruga Slavica je domaćica. Cijeli dan najradije provodi u polju. Život im nije lak, ali ovdje su sretniji nego u dalekom svijetu. Osmogodišnji sin Filip pohađa 3. razred osnovne škole u Derventi. Prijevoz do škole nije organiziran pa svakog jutra s majkom izlazi na cestu i čeka neki automobil koji vozi u smjeru grada kako bi ga povezao. – Uz dobru volju i malo organizacije moglo bi se riješiti neke goruće probleme ovog kraja. Patronažna sestra mogla bi obilaziti najstarije i nepokretne osobe. Neko je vrijeme taj posao za svaku pohvalu radila Danijela Zirdum, iz Udruge Hrvata povratnika Bosanske Posavine Feniks. Danijela, pak, stanuje sa suprugom i jednogodišnjim djetetom u kući koja je pola metra udaljena od minskog polja - objašnjava Stipo Barišić, član Udruge mladih povratnika. Srećom, uskoro će to područje biti razminirano. Veliki posao Udruga je odradila na lobiranju oko programa Održivog povratka u Posavinu kroz ekonomsko osnaživanje povratnika u Derventu i Brod za koji su sredstva za implementaciju projekta udružili Odjel Vlade SAD-a za populaciju, izbjeglice i migraciju (BPRM), Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS-a, UNHCR, CRS i Općina Derventa. Rok za prijavu bio je 17. veljače 2015. Na natječaj je pristiglo 87 prijava od kojih će 15 kandidata koji budu imali najviše bodova steći uvjete za donaciju u iznosu manje od 15 tisuća maraka. – Obnova škole u Modranu veliki je projekat koji pripremamo. Prijavit ćemo projekt na natječaj Državnog ureda za Hrvate izvan RH za obnovu školskih objekata. Ona bi nam služila kao višenamjenski centar u kojem bi se moglo zaposliti nekoliko ljudi i koja bi služila, između ostalog, za održavanje sastanaka, kao škola, ured za jednog predstavnika neke međunarodne organizacije i, naravno, imao bi funkciju prostora za privremeni smještaj dok se ljudima ne obnovi kuća do useljenja – objasnio nam je Josip Brezicki. Za provedbu planova potrebna je umreženost i dobra suradnja svih domaćih aktera civilnog društva te svih državnih i međunarodnih institucija i organizacija.

Popis stanovništva i porez na nekretnine

Što se tiče aktualnog popisa stanovništva koji će se održati u listopadu 2013. – riječ je o prvom poslijeratnom popisu stanovništva nakon 22. godine. Prikupit će se prvi službeni statistički podaci koji će služiti kao temelj za sva daljnja ekonomska, politička, sociološka i društvena planiranja. Svi koji imaju CIPS moći će se popisati. Naveo je podatak da je u Derventi izvađeno oko 2500 CIPS-ovih osobnih iskaznica što je tek 10 posto u odnosu na prijeratni broj Hrvata. Jedno od legitimnih pitanja koji se tiču popisa domaćinstava jest i kako će biti popisana domaćinstva gdje kuće nisu obnovljene i nema nikog tko bi dočekao popisivača? Bošnjaci su dali prijedlog da se popišu i osobe koje

Sva zemlja koja se ne obrađuje podliježe porezu na nekretnine i ima dosta ljudi koji su dobili rješenje o plaćanju poreza. Potrebno je, stoga, podići dodatni obrazac u kojem se prijavljuje obrađivanje zemlje ili podatak da je zemlja dana u zakup www. udruga-prsten.hr

Projekt obnove srušene škole u Modranu

Nakon sastanka u općini, predstavnici Udruge mladih povratnika Bosanske Posavine koja broji oko 140 članova obišli su područje Modrana. Na čelu s Josipom Brezickim, koji već godinama 2-3 puta tjedno putuje iz Zagreba u BiH, svi članovi rade volonterski. Tog sunčanog zimskog dana u Derventu je došao Josip Ivančić u pratnji sina Stipice. Postupak predaje zahtjeva za CIPS-ovom iskaznicom nije se pokazao nimalo lakim zadatkom. Josip je rođen u Modranu. Iz Dervente su ga službenici poslali u Veliku Sočanicu pa natrag u Derventu. Pet sati provedenih u prikupljanju potrebne dokumentacije ga je iscrpilo. Još jednom mora dolaziti po osobnu iskaznicu. – Godinama su naši ljudi slali dokumentaciju za obnovu stambenih jedinica. Službenici u RS-u uopće nisu obrađivali pristigle zahtjeve. Tek 2006. godine, 13 godina nakon sukoba, uz prisustvo novinara i kamermana Federalne televizije i predstavnika međunarodne misije OESS-a službenici u institucijama počinju s obradom prvih zahtjeva za obnovu porušenih kuća. Ulažemo silan trud na terenu, pomažemo ljudima, obilazimo ih. Bilo bi nam jednostavnije u realizaciji naših planova kad bismo osposobili i stavili u funkciju u ratu uništenu zgradu škole u Modranu – objašnjava Brezicki. Nekadašnja zgrada pošte, policije, škola potpuno su uništeni. U Modranu je tek nekoliko obnovljenih kuća. U jednoj od njih stanuje povratnička obitelj Grlić s osmogodišnjim sinom koju smo posjetili. Slavica (43)

Udruga bosanskih Hrvata /

61


Kultura Recenzije

Pripremio: Prsten

Događaj koji je usmjerio pogled cijelog svijeta u Vatikan Knjiga dnevničkih zapisa kardinala Vinka Puljića "Moje druge konklave" u ožujku 2013. koja kronološkim redom prati razdoblje od 11. veljače 2013. i najave odreknuća pape Benedikta XVI. do 19. ožujka 2013. i ustoličenja novog pape Franje vrlo brzo nakon tog događaja, ugledala je svjetlo dana

R

iječima: …” u današnjem svijetu, izloženom brzim promjenama i potresanom veoma važnim pitanjima za život vjere, za upravljanje lađom svetog Petra i naviještanje evanđelja potrebni su također tjelesna i duševna snaga, koje se, posljednjih mjeseci, kod mene smanjila tako da moram priznati da nisam više sposoban vršiti povjerenu mi službu. Zbog toga, duboko svjestan težine ovog čina, u punoj slobodi, izjavljujem da se odričem službe rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, koju su mi 19. travnja 2005. povjerili kardinali, tako da će od 28. veljače 2013. u 20 sati, stolica svetog Petra biti upražnjena…" papa Benedikt XVI. najavio je svoj odlazak i prepuštanje papinske stolice novoizabranom papi. Ovim činom, puštene su u objavu u medijima razne teorije urote o spletkama i korupciji u Vatikanu. Nakon odreknuća

pojašnjeno je da papa Benedikt XVI. više nema obvezu upravljanja Crkvom, nosit će naslov papa emeritus i nositi bijelu odoru kao svaki papa. Budućem papi obećao je "bezuvjetno poštovanje i poslušnost". O propisima izbora novog pape pisao je mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Kardinali izbornici su osobe mlađe od 80 godina, i ne moraju nužno birati samo između sebe, već mogu izabrati i šire, onog koga smatraju prikladnim za predvođenje Crkve. U Domu svete Marte u blizini bazilike svetog Petra bilo je smješteno 115 kardinala izbornika na protekloj konklavi. Gradnju Doma naredio je Ivan Pavao II. koji je htio vrijeme konklave, uglavnom starijim kardinalima, učiniti ugodnijim pa je rasklopive krevete u Apostolskoj palači zamijenio novim zdanjem. Kardinali izbornici novog papu

biraju u Sikstinskoj kapeli gdje, na početku polažu zakletvu da će se ponašati u skladu s konstitucijom Universi Dominci Gregoris. Ključni dan izbora novoga pape bio je 13. ožujka 2013. Sa 77 glasova izbor je pao na kardinala Jorgea Maria Bergoglia, isusovca, rođenog 17. prosinca 1936. u Buenos Ariesu. Zaredio se 13. prosinca 1969., a bl. Ivan Pavao II. imenovao ga je za kardinala 21. veljače 2001. Sljedećih dana pristizale su čestitke, zahvale, izrazi oduševljenja za izbor pape sa svih strana. Vrativši se 19. ožujka 2013. u Sarajevo, kardinal je zapisao: "Vraćam se u svoj mali svijet svagdanjih briga u Nadbiskupiji i BiH. Osjećam izazov pape Franje suočiti se s beznađem, navješćivati i svjedočiti kršćansku nadu."

Nakon Andrije Kačića Miošića – stigao je i Zlatko Lukić Knjiga Zlatka Lukića "Nauk nebeski za narod bosanski" osvojila je 2011. godine književnu nagradu za najbolji rad inspiriran djelom fra Grge Martića ili Bosnom Srebrenom. Naslov knjige inspiriran je slavnim djelom hrvatske književnosti fra Andrije Kačića Miošića Razgovorom ugodnim naroda slavinskog objavljenim 1756. u Veneciji Što se događa kada se nad nebom iznad Bosne "sretnu duše" Vile Bosanke, fra Grge Martića, Ivana Frane Jukića, Omer-paše Latasa, Husein-kapetana Gradaščevića i Đavola, a u Epilogu im se pridruži i Bog? Oni u duhovitom i zabavnog dijaloškom sučeljavanju porazgovaraju o Bosni i njenim ljudima, o vjeri, ženama, domovini, ljepoti i "vražjim poslima". Na kraju knjige nalazi se Glosarij turcizama, arhaizama, germanizama, slenga, manje poznatih fraza i poslovica za ljubitelje jezičnih poslastica. Autor Zlatko Lukić rođen je 1953. u Zagrebu. U Banja Luci je završio gimnaziju, a potom studira pravo i književnost. U Švedskoj živi od 1992., a u Norveškoj od 1995. U Sarajevu se skrasio od 2004. do 2006. Zatim odlazi u Split. Kao novinar, urednik i suradnik radio je za Glas BiH (u Stockholmu), Bosansku riječ (Göteborg), Oslobođenje (europsko izdanje), Behar (u Zagrebu), Bosansku poštu i Radio Behar (u Oslu). Napisao je romane Antigona Bosanska, Tajna knjiga, Progonstvo (objavljeni su u knjizi Bosanski trokut), Posrtanje knjige, Karađoz, Kino Bosna (objavljeni u knjizi Mozak i metak), Bemust, Karađoz, Katarza, Više od ljubavi, knjigu poezije Zagrljaj, pripovijetke Izgubljena generacija i brojne druge. www. udruga-prsten.hr

Usoro, još dugo teci I dok je gledam kako teče, kako obilazi kamen koji joj se našao na putu, ona kao da mi želi reći, da će još stoljećima

Ulomak iz knjige:

svojim tokom teći.

◾ Za mene je ljepota književnost. Besmrtni su i Homer, Vergilije, kao i Dante i Šeherezada… - reče Martić s osmijehom na licu. ◾ Za mene je ljepota budućnost. Oni koji je ostvare, oni su budućnost u svojoj sadašnjosti… - reče Gradaščević i duboko uzdahnu zrak. ◾ Za mene je ljepota san. Dovoljno je sanjati i kad bi svi sanjali isto, san bi bio kruna javi… - reče Jukić gledajući negdje dolje u dubinu. ◾ A za mene je ljepota pobjeda. Ime svakog pobjednika je zauvijek zapisano na Nebu – reče Latas i zapali novu cigaretu. ◾ Pa kako ćemo pričati o ljepoti kad je svatko doživljava na drugi način? – reče fra Grgo više za sebe, zamislivši se, a pošto su ostali šutjeli, nastavi: - Nego, mogli bi mi i ovako: i književnost, kao i san, a jednako kao budućnost i pobjeda – sve četvoro su izazovi o kojima piše književnost. Hajdemo pričati o književnosti. Bar smo svi dobro načitani, a bogme znamo i pisati.

A u meni veliko ushićenje i pomisao,

IV. dijalog: O ljepoti

o Bože, kako je lijepa, o Bože, kako je samo čista i bistra. To je Bože tvoj dar ovome kraju, dar po kojem stoljećima Usoro po tebi nas znaju. Obećajem ti Usoro da ću ponovno doći, da se tvojoj ljepoti divim. I svaki moj susret s tobom, ljubav je prema tebi, a ti bezbrižno svojim tokom teci, kako nam se trag izgubio ne bi. Mato Rajkovača Udruga bosanskih Hrvata /

63


Sport Hrvatska ima novog izbornika Vatrenih – Niku Kovača

Red, rad, disciplina i euforija

Kao kapetan hrvatske nogometne reprezentacije svojom neumornom i izdržljivom igrom te čeličnom voljom motivirao je igrače i u svojoj 37. godini da ga slijede na terenu. Trenirajući mlađe naraštaje nogometaša pokazao je i izniman trenerski talent koji će pokazati rezultate i u igri "A" reprezentacije Pripremio: Prsten

N

akon nesretna tri poraza zaredom i neminovnog trenerskog kraha Igora Štimca, javnost je s velikom napetošću brzo nakon poraza u kvalifikacijskoj utakmici u Škotskoj iščekivala vijest tko će zasjesti na vruću trenersku stolicu. Na opće zadovoljstvo, kako navijača tako i stručnih nogometnih krugova, 13. listopada 2013. štafetnu palicu da vodi reprezentaciju u dokvalifikacijskim utakmicama za SP u Brazilu i u kvalifikacijama za sljedeće Europsko prvenstvo 2016. dobio je bivši kapetan Vatrenih Niko Kovač. Veliko zadovoljstvo izborom HNS-a izrazio je i legendarni trener Miroslav Ćiro Blažević izjavivši za medije kako je sretan što je izabran "sportski vitez, odličan kapetan i prava osoba". Niko je trenutačno istinska medijska zvijezda. Ovaj vrhunski igrač, podrijetlom je iz sela Lusnića pokraj Livna, a rođen je 15. listopada 1971. u Berlinu. Nogometnu karijeru igrača započeo je u Bundesligi 1989. u FC Herthi Zehlendorf, potom igra za Herthu BSC, Bayer

64

/ Udruga bosanskih Hrvata

Leverkusen gdje je igrao zajedno s bratom Robertom, Hamburger SV, Bayern München iz kojeg se vraća u Herthu BSC. Od 2006. do 2009. igrao je u Austriji za Red Bull Salzburg. Igračku klupsku karijeru nastavlja kao trener, a na povjerenje dobiva omladinski pogon Red Bull Salzburga. Iste, 2009. godine objavio je i povlačenje iz reprezentacije i upisao Nogometnu akademiju HNS-a, smjer UEFA PRO diplomirani i licencirani trener. Iste godine Klub navijača hrvatske reprezentacije "Uvijek vjerni" dodijelio mu je nagradu Ponos navijača koju je nedvojbeno zaslužio svojom junačkom igrom. Dovoljno je sjetiti se da je 2006. na SP u Njemačkoj igrao ozlijeđen i zabio gol Australiji. Kao vezni igrač briljantno je kontrolirao sredinu terena i obranu. Kapetansku vrpcu dobio je od izbornika Zlatka Kranjčara, a nosio ju je i za vrijeme Slavena Bilića. Za reprezentaciju je odigrao 83 utakmice i dao 14 golova. Od siječnja 2013. zajedno s bratom Robertom vodio je mladu hrvatsku U-21 reprezentaciju, a sada ni nepunu godinu kasniju povjerena mu je seniorska reprezentacija. Čestitamo, Niko!

In memoriam Vlatko Marković

Jedan od najvećih Odlazak legendarnog sportaša, trenera i dugogodišnjeg predsjednika HNS-a Pripremio: Prsten Hrvatski i svjetski mediji objavili su 23. rujna 2013. tužnu vijest o odlasku nogometnog velikana Vlatka Markovića. Preminuo je u 77. godini života u Kliničkom bolničkom centru na Rebru. Na odjel za intenzivnu njegu primljen je dva tjedna prije smrti u teškom stanju zbog upale pluća koja se zakomplicirala. Duže vrijeme bolovao je od Alzheimerove bolesti koja je u posljednje vrijeme uznapredovala. Za svoj doprinos u sportu primio je brojne nagrade, između ostalih,: nagrada Matije Ljubeka, Trofej podmlatka, odlikovanje Viteza nacionalnog reda za izuzetne zasluge u promicanju nogometa u Francuskoj i svijetu, titula Zmaja od Bosne, nagrada "Franjo Bučar”. Ovaj neprijeporni sportski velikan čije je djelovanje ostavilo neizbrisiv trag u hrvatskom nogometu, rođen je 1. siječnja 1937. u Bugojnu u Bosni i Hercegovini. Svoju bogatu i dugovječnu nogometnu karijeru započeo je u NK Iskri 1955. godine. Slijedi prelazak u zenički Čelik, a od 1958. do 1965. igra u zagrebačkom Dinamu. Potom odlazi igrati za bečki Wiener SportClub i Austriju. Karijeru igrača braniča završio je 1968. godine. Od 1961. do 1962. odigrao je 14 utakmica u dresu reprezentacije Jugoslavije. Nastupio je na Svjetskom prvenstvu u Čileu gdje su osvojili četvrto mjesto. Kopačke je početkom 70-ih zamijenio trenerskom palicom. Vodio je hrvatske klubove, Dinamo s kojima je 1980. osvojio Kup Jugoslavije, Hajduk, austrijski Rapid Beč, belgijski Standard Liege, te francusku Nicu. Kao izbornik jugoslavenske U-23 reprezentacije osvojio je EP, a na čelu hrvatske reprezentacije vodio je igrače samo jednu utakmicu, onu protiv Ukrajine. Kao instruktor radi za FIFA-u. Nakon međunarodne trenerske karijere nije se povukao iz nogometa. Već je 1994. izabran za potpredsjednika HNS-a, a od 1998. do 2012. obnaša funkciju predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza. Paralelno je član FIFA-ine Komisije za nacionalne saveze, Komisije za Goalprojekt i predsjednik Tehničke komisije UEFA-e. Nakon odlaska s čela HNS-a na mjesto predsjednika izabran je bivši nogometni reprezentativac i legendarni golgeter Davor Šuker. www. udruga-prsten.hr


Recepti Tradicionalna bosanska jela

Bosanski lonac

Bosanski lonac je tradicionalno jelo bosanskohercegovačkih krajeva. Potječe iz srednjeg vijeka kada se pripremalo s puno skromnijim namirnicama Sastojci (za 6-8 osoba): 1 kg miješanog mesa (junetina, svinjetina, janjetina) 2 dl ulja (može i mast) 1 velika glavica luka 5 režnja češnjaka 700 gr krumpira (narezati na kocke) 200 gr mrkve 100 gr sitno sjeckanog peršina 100 gr kupusa (narezati na veće

AUTOR: ŽELJKO   BOŠNJAK

HRVATSKI PJESNIK  I  PISAC  IZ   VITEZA  (slika)

ANTIČKI STANOVNIK   ILIRIJE

komade) 100 gr svježe paprike 100 gr graška 100 gr mahuna 100 gr rajčice 2 dl vina 1,5 l vruće vode sol i papar

NEDOPUŠTENO,   NEZAKONITO

INFORMACIJSKI SUSTAV

Dobar tek!

Priprema: Meso izrezano na kocke propržiti na ulju ili masti, dodati luk i češnjak. Pržiti dok meso ne dobije zlatnosmeđu boju. U dublji se lonac naizmjenično složi meso i povrće. Posoliti i popapriti. Naliti vino, vodu i lonac poklopiti ili

NAJDUŽA ATLETSKA   DISCIPLINA

IME GLUMICE   VILENICA

SUGLASNICI U   LEDU

prekriti folijom. Jelo se kuha na laganoj vatri 3,5 do 4 sata. Ili u drugoj varijanti: U prethodno zagrijanoj pećnici pustiti neka jelo lagano kuha 3-4 sata na 200 stupnjeva.

BESKONTAKTNI MJERNI  SUSTAV   ZA  POVRŠINSKE   DEFORMACIJE

KNJIŽEVNIKOVA ZBIRKA  PJESAMA   (1962.)

rješ

ZAMBIJA -­‐ ZANATLIJA  ŠTO   IZRAĐUJE   ORUŽJE

NAJMANJA MOGUĆA   GRANICA

KOJI PRIPADA   ALESANDRU EGIPATSKI  BOG   SUNCA  -­‐   KOMENTIRANA,   OBJAŠNJENA

RADIO INTERFACE  LAYER

ARON OD  MILJA  -­‐   IVAN  ČUPIĆ

KOJI IMA   IMUNITET  -­‐ UMJETNIK

NAJVEĆE GRČKO   OSTRVO

21. SLOVO   ABECEDE

OZNAKA ZA   BIJELJINU

ZBIRKA PRIČA  IZ   1999.  -­‐    RAILWAY   TIE  ASSOCIATION

VRSTA STIJENE,     "SVJETLUCAVI   KAMEN"  

SVETAC (eng.)  -­‐   ANA  NIKOLIĆ MORSKI  GREBEN  -­‐  

GLAVNI GRAD   SAVEZNE  DRŽ.   GEORGIJE

AUTO OZNAKA   ZA  IZRAEL

SIMBOL ZA  KISIK   -­‐  APPLEov   SOFTWARE  ZA   VIDEO  POZIVE  

DALM. SELO   NEDALEKO  OD   KNINA KRATICA  ZA   INVALIDSKO  -­‐   SPAJAJ,   SASTAVLJAJ

FARMA, VIKENDICA

OZNAKA ZA   VRIJEME

KORALNO OSTRVO

INSTITUTE FOR   LEARNING  -­‐     RIJEKA  U   PAKISTANU

OPERA ESTATE   PRIMARY   SCHOOL  -­‐OBLIK   IMENA  LARA

EGIPATSKI FARAON   NASLJEDNIK   TUTANKAMONA

BOSANSKO ŽENSKO  IME    -­‐   NAJJAČA  KARTA NOTAROVA   BILJEŽNICA  -­‐   POČETAK   RITUALA

SKLONOST ČINJENJU  DJELA,   NAVIKA

NAJVEĆI GRAD   AUSTRALIJE  -­‐   STATUA VICTORIA  -­‐   NASELJE  U   OPĆINI  TITEL  U   VOJVODINI

EMILIJA KOKIĆ  -­‐   AUTO  OZNAKA   ZA  ESTONIJU

OBITELJSKI RADIO  IVANIĆ

ELECTRO TEAM  -­‐   VORTEX  RING   STATE

NIJE PRAZAN

INTERNET PROTOCOL  -­‐   UTORAK

KNJIŽEVNIKOVO DJELO  IZ  1990. NAGR.  DJELO   ZLATNOM   POVELJOM   MATICE  HRV. 5.  I  1.  SLOVO   ABECEDE

www. udruga-prsten.hr

TO JEST

DRVO IZ   PORODICE   FAGACEAE,   MARUN

Udruga bosanskih Hrvata /

65


Udruga bosanskih Hrvata "Prsten”

Pristupnica (za fizičke osobe) Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te želim postati njezinim članom Ime i prezime:_________________________________ OIB (neobavezno):_____________________________ Datum rođenja:_______________________________ Mjesto rođenja:_______________________________ Općina rođenja________________________________ Država rođenja:_______________________________ Zvanje:______________________________________ Naziv poslodavca:_____________________________ Adresa boravka: Ulica i kućni broj:______________________________ Poštanski broj:_________________________________ Mjesto:_____________________________________ Država:______________________________________ Broj fiksnog telefona:___________________________ Broj mobilnog telefona:________________________ Broj faksa:____________________________________ E-mail adresa:________________________________ Internet stranice - http:_____________________________________________________________________

Mjesto i datum:________________________________ Potpis:______________________________________ Pristupnicu molimo pošaljite: Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Fax: +385 1 6133-797; E-mail: prsten@udruga-prsten.hr

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Kontakt: +385 1 6133 788

Godišnju članarinu za fizičke osobe u iznosu od 50,00 kn molimo uplatiti na žiro-račun: IBAN HR03 23900011 100328241, SWIFT: HPBZHR2X. Hrvatska poštanska banka. Pod poziv na broj obavezno upišite vaš OIB.

Udruga bosanskih Hrvata "Prsten”

Pristupnica (za pravne osobe) Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te želim postati njezinim članom Naziv pravne osobe:____________________________ Djelatnost:___________________________________ Adresa (Ulica i kućni broj):_____________________________________________________________________ Poštanski broj i mjesto:____________________________ Država:_______________________________________ OIB:_________________________________________ Žiro račun:___________________________________ Broj telefona:_________________________________ Broj faksa:___________________________________ E-mail adresa:_________________________________ Internet stranice - http:_________________________ Odgovorna osoba / zastupnik: Ime i prezime:__________________________________ Datum rođenja:_________________________________ Zvanje:_______________________________________ Mjesto rođenja:_________________________________ Općina rođenja:_________________________________ Država rođenja:_________________________________

Mjesto i datum:________________________________ Potpis i pečat:________________________________ Pristupnicu molimo pošaljite: Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Fax: +385 1 6133-797; E-mail: prsten@udruga-prsten.hr

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Kontakt: +385 1 6133 788

Godišnju članarinu za pravne osobe u iznosu od 1800,00 kn molimo uplatiti na žiro-račun: IBAN HR03 23900011-100328241, SWIFT: HPBZHR2X. Hrvatska poštanska banka. Pod poziv na broj obavezno upišite vaš OIB.


Profile for UBH Prsten

Prsten br12  

Prsten br12  

Profile for prsten
Advertisement