Page 1

26 broj LJETO 2012.

HOTELI

RESTORANI

BAROVI

RURALNI TURIZAM

Slavljenje tradicije i autohtonih proizvoda PREDSTAVLJAMO

Vitality Hotel Punta TEHNOLOGIJA

Digitalno informiranje u hotelijerstvu SAVJETNIK

Kako do dozvola za lokal VINSKA KUĆA DVANAJŠČAK KOZOL

Raj u kojem se kušaju me-

INTERVJU MJESECA

\urđica Šimičić

'Turizam je beskrajno kreativan!' 3


LJETO 2012

sadržaj 10 hrb intervju

Đurđica Šimičić, direktorica TZG Malog Lošinja RAZGOVARALA: MARIJA KOSOR

22 hrb istražuje

Vodeći brendovi alkoholnih pića PRIPREMIO: EUROMONITOR INTERNATIONAL

25 hrb kategorije

Juicevi, nektari i kava PRIPREMIO: EUROMONITOR INTERNATIONAL

26 hrb predstavlja

Vitality Hotel Punta PRIPREMILA: MARIJA SEDLAR

28 hrb oprema

Radna snaga i higijena PRIPREMIO: MARIO MARTINEK, BIJELI SVIJET

10

32 hrb tehnologija

Digitalno informiranje u hotelijerstvu PRIPREMIO: ANDRIJA FRINČIĆ, SAGENA

36 hrb aktualno

Ponuda vegetarijanske hrane PRIPREMIO: DINO ŠKET, VEGETARIANA

40 hrb savjetuje

Kako do svih potrebnih dozvola za lokal PRIPREMIO: ZORAN LUKIĆ, SCORPIO

44 hrb preporučuje

Ljetni koktel klasik – Caipiriñha PRIPREMIO: TOMAS VIKARIO

26 4


CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o. Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb Tel.: + 385 1 4854 429 Fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 628 crier@crier.hr www.progressive.com.hr

LJETO 2012

uvodnik

Održivi razvoj

ISSN 1846-9361

Održivi razvoj turizma na prvo mjesto bi trebao staviti potrebe turista i turističkih destinacija, no jednako tako i štititi te poboljšavati razvojni potencijal za budućnost. Prema definiciji Svjetske turističke organizacije (UNWTO), raspoloživi resursi smiju se koristiti samo u toj mjeri u kojoj su zadovoljeni ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi svih sudionika na tržištu. Kako bi se stvorio okvir za razvoj kvalitetne turističke ponude i konkurentnosti hrvatskog turističkog tržišta, neminovno je postići ravnotežu između postavljenih ciljeva i mogućnosti aktera na svim razinama - od lokalne do nacionalne. Da bi se cilj postigao, potrebno je prepoznati i zadovoljiti potrebe turista. Ukoliko se ne ispune njihova očekivanja, vrlo je izgledno da će oni negativne implikacije osobnog doživljaja podijeliti sa svima iz svog okruženja, što uvelike šteti imidžu destinacije. A vrhunski imidž, i na lokalnoj i na globalnoj razini, izgradio je Grad Mali Lošinj. Osim što ima veliki turistički potencijal temeljen na rajskoj prirodi, pozitivnoj energiji i suradnji svih u zajednici, taj grad je nedavno i direktor UNWTO-a Javier Blanco ocijenio izvrsnim primjerom svim malim destinacijama u svijetu. O uspješnoj suradnji Grada s malim i velikim partnerima, važnosti razumijevanja ponude i potražnje, komunikaciji s građanima i turističkim djelatnicima, razgovarali smo s Đurđicom Šimičić, direktoricom Turističke zajednice Grada Malog Lošinja koja naglašava da je dobitna kombinacija u turizmu postizanje zadovoljstva gostiju, ali i stanovnika u destinaciji. Održivi razvoj turizma, temeljen na prirodnim resursima i povijesno-kulturnom naslijeđu, trebao bi biti neodvojivim dijelom strategije gospodarskog razvoja. Unatoč ekonomskoj krizi, uvijek će biti onih koji će biti spremni uštedjeti i potrošiti za svoj odmor, relaksaciju i zdravlje. Pritom je najvažnije osigurati kvalitetu sadržaja i usluge, jer samo postizanjem balansa u ispunjavanju potreba svih sudionika na turističkom tržištu stvorit će se stabilan i održiv turistički razvoj.

UredniCE Marija Kosor, 01 4854 279 marija.k@crier.hr Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr Suradnici Marko Ćulibrk, Anica Đokić, Andrija Frinčić, Željko Garmaz, Tatjana Kovačević, Zoran Lukić, Mario Martinek, Nicole Parker-Hodds, Mladen Pešić, Dino Šket, Tomas Vikario PRODAJA/MARKETING Valentina Godler, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr VODITELJICA Irena Šahman, 01 4854 431 UREDA i NAKLADE irena@crier.hr GrafičkA UREDNICA Ivana Voloder ivana.v@crier.hr TISAK

Gospodarska 9. Sveta Nedjelja

Group MANAGER John Whitbread jwhitbread@crier.co.uk

HRB je besplatan časopis koji izlazi četiri puta godišnje za ciljnu skupinu u Hrvatskoj. Nakladnik zadržava pravo odrediti ciljnu skupinu čitatelja (vlasnici i voditelji hotela, restorana i barova). Za članke, slike i oblikovanja objavljena u časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reprodukcija, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elektroničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopise, fotografije i ostale priloge ne vraćamo.

32

Marija Kosor marija.k@crier.hr 5


vijesti: U kompleksu Termi Tuhelj otvoren hotel WELL

Na Velom Lošinju otvoren Vitality Hotel Punta

Godinu dana nakon što su zajedno položili kamen temeljac, hrvatski predsjednik Ivo Josipović i slovenski Danilo Türk službeno su početkom lipnja otvorili hotel Well u sklopu Termi Tuhelj, koji je trenutno najveći wellness centar u Hrvatskoj. Novi hotel Well s četiri zvjezdice nadovezuje se na postojeći i na funkcionalan način povezuje Terme Tuhelj u jedinstveni kompleks projektiran u obliku tri srednje velika objekta povezana kongresnim centrom, toplim hodnicima i wellness vrtovima, a potpisuje ga zagrebačko-zagorski arhitektonski tim Mikelić Vreš. Novih 126 dvokrevetnih soba, od čega šest apartmana, povećalo je ukupne kapacitete na 264 sobe (504 kreveta), a kako najavljuju iz Termi Tuhelj, za jesen možemo očekivati stare dobre stvari u SPAeVITA centru te nove wellness programe koji će uključivati edukacije, duhovnost, alternativu i zdravstvene programe koji će se temeljiti na savjetovanju kako zdravije i kvalitetnije živjeti. Ukupna investicija u nove sadržaje Termi Tuhelj omogućit će zapošljavanje 30 novih radnika, a iznosi 12 milijuna eura.

Na Velom Lošinju svečano je otvoren novoobnovljeni Vitality Hotel Punta u čiju je obnovu, dokategorizaciju na četiri zvjezdice i tržišno repozicioniranje tvrtka Jadranka hoteli, iz sastava malološinjske Jadranka Grupe, uložila više od 12,5 milijuna eura. Hotel je za goste nakon osam mjeseci obnove otvoren već od 8. lipnja, a prema riječima direkto-

HRT otkupio seriju putopisa 'Wonders of Croatia' Hrvatska nacionalna televizija otkupila je serijal o ljepotama Hrvatske pod nazivom “Wonders of Croatia“, američke novinarke i producentice Ashley Colburn. Višestruko nagrađivana novinarka snimanje ovog putopisa započela je prošle godine. Putopis u sedam nastavaka pokazuje hrvatske ljepote kroz sedam regija - Zagreb (Središnja Hrvatska), Slavonija, Istra, Kvarner, Sjeverna Dalmacija (Zadar/Šibenik), Dalmacija (Split) te Dalmacija (Dubrovnik). “Wonders

ra hotela Jadranka Dumenčića, buking i trenutna popunjenost su zadovoljavajući. Osim moderno opremljenih 219 soba i 16 apartmana, gostima se nudi mnoštvo sadržaja za zdravlje i vitalnost. Sve je podređno prirodi i zdravlju, a takav inovativni koncept na otvaranju je pohvalio i ministar turizma Veljko Ostojić, kazavši da je to, kao i precizno tržišno pozicioniranje, izuzetno važno i za lošinjsku i za ukupnu hrvatsko hotelskoturističku ponudu.

of Croatia“ dio je najnovijeg, većeg projekta ove 25-godišnje novinarke i producentice koji je osmišljen kako bi na zanimljiv i drugačiji način promovirao razne destinacije koje posjećuje.

U Splitu otvoren Elvis Presley muzej Ljetna ponuda Hrvatske bogatija je za svjetsku atrakciju - jedinu izložbu osobnih predmeta Elvisa Presleya pod sloganom: “Now it starts - Elvis' alive!”, koju turistička agencija Atlas dovodi u Split tijekom glavne turističke sezone - od 30. lipnja do 1. rujna. Izložba kreće iz Memphisa i obilazi svijet, a do sada je izazivala euforiju Elvisovih obožavatelja u velikim europskim gradovima. Razgledavanje više od 100 dragocjenih predmeta posjetiteljima približava život Elvisa Presleya i ljudi oko njega. Priča o njegovom životu i sjajnom fascinantnom imanju Graceland u Memphisu ispričana je kroz predmete koji su utjecali na njegov život. Neke od najvrjednijih eksponata osiguranje nakon zatvaranja izložbe svakodnevno odnosi na pohranu u sef.

Guardian nahvalio Terramaris Studio Brown apartmane Britanski Guardian nedavno je odabrao 10 najboljih europskih hotela te ostali smještaj s plažama u kojima se godišnji odmor uistinu pretvara u užitak. “Boravak na plaži sa stilom ne podrazumijeva nužno i skup smještaj. Odabrali smo 10 novih hotela i ostali smještaj u Europi odmah uz more, s noćenjem od 75 funti (oko 685 kuna) ili manje“, piše Guardian. Na toj ljestvici našli su se splitski apartmani Terramaris Studio Brown. “Da, ugodan je, ali ovaj apartman za tri osobe smješten u nedavno obnovljenoj staroj kući u starom dijelu grada, i to samo nekoliko minuta od plaže, ima snažnu osobnost“, tvrdi Guardian. Opisuje kamene zidove i stropove te ističe da, iako je manje kvadrature, apartman sadrži sav potrebni namještaj.

6


Otvorena nautička luka s 50 vezova

Prva generacija Specijalista odjela hrane i pića

U mjestu Maslinica na otoku Šolti nedavno je otvorena nautička luka s 50 vezova, od kojih je 10 predviđeno za megajahte. Investitor iz Njemačke uložio je četiri milijuna eura u luku koja se nalazi u neposrednoj blizini dvorca i hotela Martinis Marchi, u čiju je obnovu ranije uloženo deset milijuna eura. Uvala je preuređena u 120 metara rive te je prvi put u Maslinici izgrađeno pristanište za trajekte i katamarane. Isti investitor, Hartmut Lademacher, planira izgradnju nautičke luke i u šoltanskoj uvali Šešula te izgradnju novog hotela. Pri Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji putem programa kontinuirane cjeloživotne edukacije, krajem lipnja uspješno je promovirana prva generacija “Specijalista odjela hrane i pića“

U Parizu predstavljeno posebno izdanje časopisa 'Destination: Croatie'

Boris Žgomba imenovan predsjednikom ECCTA-e

Na izbornoj skupštini Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i turoperatora (ECTAA), održanoj u Krakowu, nešto više od godinu dana prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, po prvi puta je predstavnik naše zemlje preuzeo predsjedanje nekom od asocijacija unutar EU. Riječ je o Borisu Žgombi, predsjedniku Udruge Hrvatskih putničkih agencija. Pozitivni rezultati rada UHPA-e rezultirali su imenovanjem Žgombe na poziciju predsjednika ECTAA-e, udruženja čije je sjedište u Bruxellesu i objedinjuje ukupno 31 udrugu agencija iz 29 zemalja. Kroz članstvo u ECTAA-i obuhvaćeno je oko 77 tisuća putničkih agencija diljem Europe. Žgomba na poziciji zamjenjuje Irenu Gueorguievu, predstavnicu Bugarske.

pod vodstvom prof.dr.sc Slobodana Ivanovića, predstojnika Zavoda za ugostiteljstvo i stručnog tima suradnika. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji jedina je ustanova u RH u potpunosti orijentirana na edukaciju i znanstveni razvoj kadrova u području turizma i ugostiteljstva. Prije godinu dana pokrenut je prvi u Hrvatskoj program specijalizacije stručnjaka u odjelima hrane i pića, koji je uspješno završilo 34 polaznika iz različitih dijelova Hrvatske. Fakultet za menadžment u turizmu i ove godine nastavlja s upisom druge generacije akademske godine 2012./2013. Prijave za program Specijalista odjela hrane i pića: prvi rok 2.-20.7.2012.; drugi rok 3.-21.9.2012. Upisi će se odvijati 24.-30.9.2012., nakon čega će u listopadu započeti nastava. Arts et Vie, hotela Valamar, Croatia Airlinesa, Turističke zajednice grada Zagreba i Instituta Français.

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice predstavilo je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Parizu izlazak posebnog izdanja časopisa “Destination: Croatie“, na čijih su 116 stranica obuhvaćene sve hrvatske regije, uz nakladu od 100.000 primjeraka. Primanje za 80 uzvanika otvorili su veleposlanik RH Mirko Galić, Marina Tomas-Billet, direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj i Eric de Kermel, direktor turističkog tiska izdavačke kuće Milan Presse/Bayard Presse, koji izdaje publikaciju “Destinations“. Suradnja s popularnim francuskim turističkim časopisom je projekt osmišljen i realiziran u Predstavništvu Hrvatske turističke zajednice u Parizu, kojemu su se pridružili i partneri poput turoperatora Visit Europe, Novasol, Sunsail i

Folklorni Ansambl Linđo postaje počasni IIPT Ambasador mira Internacionalni institut za promidžbu mira kroz turizam (IIPT) i Folklorni asambl Linđo potpisali su u Dubrovniku Sporazum o suradnji na promociji mira, međunarodnog razumijevanja i suradnje među ljudima i narodima

svijeta. Suradnja između Linđa i Instituta ima veliku važnost u razvoju kulturne razmjene, poboljšanja dobrosusjedskih odnosa, zaštite kulturne baštine te promocije kulture, posebno folklora naše zemlje, ali i cijele regije. Sporazum se istovremeno smatra temeljem za osnivanje budućeg Instituta za folklornu kulturu Jugoistočne Europe.

7


vijesti: Prva generacija savjetnika za pivo prošla stručnu edukaciju

U partnerstvu Zagrebačke pivovare i tvrtke Adriatic Educatio, održana je prva edukacija ugostitelja za savjetnika za pivo Zagrebačke pivovare, čiji je cilj podizanje razine znanja o pivu, poboljšanje usluge te podizanje razine kulture piva kako kod ugostitelja tako i kod potrošača. Edukaciju su proveli Zagrebačka pivovara i ustanova za obrazovanje odraslih Adriatic Educatio, a projekt su podržali Turistička zajednica Grada Zagreba te Grad Zagreb. Na ovoj edukaciji sudjelovalo je dvadesetak ugostitelja, među kojima vlasnici i voditelji lokala History, Cappuciner, Gloria, Cubismo, Jumbolino i Maslina, a iste radionice već su održane u Šibeniku i Opatiji gdje su okupile oko 80 polaznika.

Dani hrvatskog turizma ove godine u Dubrovniku Slijedom Odluke o održavanju manifestacije Dani hrvatskog turizma 2012. i imenovanju Organizacijskog odbora, donesena je odluka prema kojoj će se Dani hrvatskog turizma održati 18. i 19. listopada 2012. u Valamar Hotelima Dubrovnik, u Dubrovniku. Tradicionalni godišnji susret hrvatskih turističkih djelatnika, koji redovito okuplja više od dvije tisuće sudionika, i ove će se godine održati u zajedničkoj organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radiotelevizije. Na najvećem sku-

Pedeset godina Zračne luke Zagreb Zračna luka Zagreb ove godine, u kojoj obilježava 50 godina postojanja, očekuje nove rekorde u broju putnika i letova zrakoplova, dok bi financijski rezultati mogli biti na razini prethodne godine, a iz Zračne luke ističu i da su pripreme za obilježavanje 50 godina

Turistička godina odvija se prema planu Ova turistička godina odvija se prema planu, ali da bi se ostvario godišnji financijski porast od 3 do 5 posto u odnosu na prošlu godinu i ostvario prihod od turizma od 7 milijardi eura, godinu treba do kraja odraditi krajnje koncentrirano, istaknuo je ministar turizma i predsjednik Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Veljko Ostojić na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a, s koje je pozvao sve turističke djelatnike u Hrvatskoj da sezonu odrade maksimalno kako mogu jer turizam treba i može biti “svijetla točka“ u općoj gospodarskoj slici. Ministar je napomenuo kako posebno pažljiv treba biti s prodajom u srpnju i kolovozu, tim više jer postoji velika neizvjesnost s talijanskog tržišta, s kojeg će ove godine zbog krize i potresa ukupno u svijet na odmore ići oko 20 posto manje turista nego prošle godine. Za predsezonu je kazao da je odrađena kvalitetno, a slijedom pozitivnih najava i rezervacija s većine stranih tržišta, i glavni ljetni dio sezone mogao bi biti uspješan dok bi posezona, rujan i listopad, ove godine mogli biti rekordni.

8

Zagrebački hotel Palace otvorio wellness Wellnes i fitness centar kojeg do sada hotel Palace u Zagrebu nije imao, otvoren je i za goste i za građane Zagreba, a pod nazivom "Tao Wellness" nudi sve što imaju takvi centri - od sauna, masaža, sprava za vježbanje do kozmetike. U hotelskoj čitaonici postavljena je i izložba posuđa iz hotelske baštine, koja se može pogledati do kraja ove godine. Osim tih novosti, iz Palacea podsjećaju da su ove godine dobili i dodatnu kategoriju “hotel baština“ i to kao prvi hotel u Hrvatskoj. Ovih dana Palaceu je stigla i posebna nagrada najveće mreže za hotele TripAdvisora "Certificate of Excellence 2012" koju su mu dodijelili temeljem pohvala gostiju.

pu hrvatskog turističkog sektora i ove će godine biti analizirani učinci ovogodišnje turističke godine te najavljene aktivnosti za sljedeću.

počele te da će službena svečanost biti u rujnu. Očekivanja većeg ovogodišnjeg broja putnika i zrakoplova u ZLZ-u temelje na najavama dobre turističke sezone, ali i dobrim pokazateljima u lipnju, što će, kako se nadaju, nadoknaditi pad s početka godine, uzrokovan ponajviše stečajem mađarskog Maleva i španjolskog Spanaira, zrakoplovnih kompanija koje su redovito poslovale sa ZLZ-om.


9


vijesti: Predstavljen projekt EDEN i pet hrvatskih destinacija izvrsnosti

Peta godina sajma Lijepa naša Sava

Uz organizacijsku pomoć Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Austriji, 20. lipnja 2012. u Beču je u restoranu Ragusa održana prezentacija projekta EDEN i pet hrvatskih destinacija izvrsnosti. Predstavnica Glavnog ureda HTZ-a Dubravka Auferber istaknula je kako Hrvatska od 2006. i 2007. sudjeluje u projektu EDEN koji promovira modele održivog razvoja turizma, turistički manje razvijene destinacije, ukazuje na kvalitetu i raznolikosti, potiče druge destinacije da prihvate modele održivog razvoja i utječe na suzbijanje sezonalnog karaktera. Predstavnici austrijskih medija te turističkih agenata upoznati su s načinom izbora destinacije izvrsnosti u Hrvatskoj, a predstavnici Sv. Martina na Muri, Đurđevcagrada Picoka, NP Sjeverni Velebit, grada Nina i Pustare Višnjica pozvali su nazočne da dođu i otkriju izvrsnosti hrvatskih destinacija.

Promjenjivo lipanjsko vrijeme nije uspjelo spriječiti brojne Siščane da uz melodije tamburaškoga orkestra “Janko Stjepušin“ i folklornoga ansambla “Ivan Goran Kovačić“ kod Staroga grada kušaju najbolji riblji paprikaš državnog prvaka Darka Kirina i brojne druge specijalitete savskoga kraja. U okviru petog izdanja Coca-Colina društveno odgovorno-

'Servis dobrodošlice' na graničnim prijelazima

Kćer zvijezda Jay-Z i Beyonce počasna građanka Hvara Američki mediji posljednjih tjedana bruje o vijesti da je grad Hvar počasnom građankom proglasio Ivy Blue, kćer američkih zvijezda JayZ i Beyonce. US Magazine, Time Magazine, Los Angeles Times, Huffington Post i Hollywood Gossip samo su neki od medija koji su se raspisali o potezu Hvara. Zadnji u popisu medija koje je zaintrigirala ova priča bio je i CNN koji je tražio izjavu gradonačelnika Hvara, Pjerina Bebića. Prema pisanju hrvatskih medija, Bebić je Ivy Blue proglasio počasnom građankom zbog velikog doprinosa promidžbi turizma grada Hvara nakon što je slavna majka male Blue Ivy obznanila da je kćeri dala ime prema drvetu koje je vidjela na Hvaru tijekom svog boravka prošlog ljeta. Beyonce i Jay-Z, jedne od najvećih američkih zvijezda, prošle su godine boravili u Hrvatskoj, kada je svijet obišla slika trudne Beyonce na plaži u Hvaru.

10

Hrvatska turistička zajednica i sustav turističkih zajednica i ove godine organiziraju “Servis dobrodošlice“, akciju kroz koju će se na najfrekventnijim graničnim prijelazima tijekom vikenda od 29. lipnja do 2. rujna turistima dijeliti promidžbeni materijali s informacijama o odredištima u Hrvatskoj. U skladu s Programom rada Hrvatske turističke zajednice za 2012., turistima će zahvaljujući ovoj akciji već na ulazu u zemlju biti dostupne informacije o kulturnoj, zabavnoj, sportsko-rekreativnoj turističkoj ponudi kao i niz općih informacija koje

Agenti TUI-ja u obilasku hrvatskih odredišta Ukupno 27 agenata velikog nizozemskog turoperatora TUI upravo boravi u Hrvatskoj, gdje u sklopu studijskog putovanja organiziranog u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom obilaze niz obalnih i kontinentalnih odredišta. Osmodnevna turneja TUI-jevih agenata započela je u Puli, odakle će krenuti u obilazak Istre,

ga projekta “Lijepa naša Sava“ pred nekoliko stotina posjetitelja izveden je i dojmljiv prikaz o povijesti uz Savu s dresiranim konjima i psima te kostimiranim članovima Udruge “Lipicanska barokna raskoš“ u ulogama vitezova, paževa i dvorskih dama. Na sajmu se uz tradicijske proizvode, suvenire, jela i pića ove godine moglo razgledati i stari savski čamac, izvorne posavske guske, rasne arapske konje te izložbu fotografija Borisa Krstinića “Život uz rijeku Savu“.

uključuju i one o prometnoj povezanosti pojedinih odredišta. “Servis dobrodošlice“ bit će uspostavljen na graničnim prijelazima Mursko Središće, Goričan, Bregana, Plovanija, Kaštel, Požane, Stara Gradiška, Slavonski Šamac, Duboševica, Baranjsko Petrovo selo, Macelj, Donji Miholjac, Pasjak, Rupa i Brod na Kupi.

Like i Srednje Dalmacije te obići brojne domaće turističke atrakcije. Nakon Pule, planirani su posjeti Rovinju, Poreču, Plitvičkim jezerima, Splitu, Trogiru, Bolu, Makarskoj i Baškoj vodi. Prema statističkim pokazateljima, za prvih šest mjeseci u 2012. TUI bilježi odlične rezultate u Hrvatskoj, a nakon uvođenja izravne zrakoplovne linije ArkeFly za Pulu te uspostave suradnje s Transaviom na liniji Rotterdam – Split, rezervacije su se dodatno intenzivirale.


Treća radionica o Operativnom marketinškom planu za 2013. U hotelu Sheraton održana je treća radionica s Odborom za koordinaciju projekta i s članovima Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice na kojoj je prezentiran prijedlog Operativnog marketinškog plana za 2013. godinu.vTHR i Horwath Consulting, koji izrađuju prijedlog operativnog marketinškog plana Hrvatske turističke zajednice za 2013. godinu, uvodno su predstavili prijedlog Operativnog marketinškog plana za 2013. godinu kojim su, polazeći od ranije utvrđenih temeljnih ciljeva za 2013., definirane marketinške aktivnosti, taktike i alati za 2013. Prema konačnom prijedlogu Operativnog marketinškog plana za 2013. godinu, Hrvatska turistička zajednica bi u 2013. trebala provoditi 33 aktivnosti, od čega je pet novih aktivnosti, za devet aktivnosti će se povećati obujam sredstava, 12 aktivnosti će se zadržati na dosadašnjoj razini, a osam aktivnosti će se eliminirati. Za sve aktivnosti predviđen je i terminski plan po mjesecima, predviđeni budžet, evaluacija 2012. s analizom trenutne situacije, cilj koji se želi postići u 2013., doprinos svake aktivnosti za ostvarenje dva glavna cilja, što treba učiniti za postizanje ciljeva u 2013., kao i ključni indikatori uspješnosti provođenja pojedine aktivnosti. Ocijenjeno je da je prezentirani prijedlog Operativnog marketinškog plana za 2013. izrađen prema očekivanjima, te u zakonskim i financijskim okvirima u kojima djeluje HTZ.

MojPosao U prvih šest mjeseci 2012. kategorija Turizam i ugostiteljstvo bila je druga po redu kategorija po broju oglasa. Naime, čak petina (21%) oglasa od ukupnog broja oglasa na portalu MojPosao otpada upravo na tu kategoriju. Također, iako nije možda najpopularnija kategorija među posloprimcima, svakako se nalazi među popularnijima, pa tako 18% posloprimaca želi posao upravo u turizmu. Osim toga, među pet najtraženijih zanimanja (konobar, prodavač, kuhar, programer, prodajni predstavnik) čak dva su upravo iz te kategorije. Gledajući

Svibanjsko izdanje austrijskog časopisa Reise Magazin posvećeno Hrvatskoj Jedan od najpopularnijih austrijskih časopisa, Reise Magazin, cijeli je broj u potpunosti posvetio ljepotama i turističkoj ponudi Hrvatske, a pored redovitog izdanja objavljen je i poseban dodatak s naslovnicom “Kroatien – Ihr Guide“. Na stotinu stranica, s naslovnicom Reise Magazin Kroatien glavno izdanje inače sedmog časopisa po čitanosti u Austriji, detaljno predstavlja našu zemlju, dajući presjek prirodne i kulturne baštine te turističkih atrakcija. Posebni dodatak magazinu je praktični vodič koji na 32 stranice donosi turističku ponudu i sadržaje deset turističkih cjelina; grada Zagreba, Istre, Kvarnera, Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika, Središnje Hrvatske, Slavonije te Like i Karlovca, s posebnim naglaskom na nematerijalnoj baštini pod zaštitom UNESCO-a, malim obiteljskim hotelima, kamping ponudi, nacionalnim parkovima, aktivnom turizmu, wellnessu i ga-

Obilježeno 20 godina Hrvatske turističke zajednice Svečanom sjednicom Sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ), te dodjelom priznanja i nagrada, obilježeno je 20 godina postojanja te nacionalne institucije za promociju hrvatskog turizma. Istaknuto je da je HTZ među najzaslužnijima što je Hrvatska od male, u svijetu nepoznate zemlje opterećene ratom s početka 1990-ih do danas izrasla u jednu od najpoželjnijih svjetskih i posebno mediteranskih turističkih destinacija. U sklopu svečanosti dodijeljeno je 12 priznanja dosadašnjim

samo kategoriju Turizam i ugostiteljstvo najtraženija zanimanja su: konobar, kuhar, pomoćni kuhar, recepcioner te pizza majstor. S druge strane, među oglasima za rad na području Jadrana, čak 40% oglasa odnosi se na kategoriju Turizam i ugostiteljstvo gdje su najtraženija zanimanja: kono-

stronomiji. Hrvatska turistička zajednica će 3000 primjeraka izdanja posvećenog Hrvatskoj tijekom ljetne sezone distribuirati u okviru akcije servis dobrodošlice na najfrekventnijim graničnim prijelazima pri ulasku u zemlju.

ministrima turizma i predsjednicima HTZ-a te direktorima Glavnog ureda, kao i svim dosadašnjim predsjednicima i direktorima Glavnog ureda HTZ-a.

bar, kuhar, prodavač, vozač te pomoćni kuhar. Prema zadnjim podacima servisa MojaPlaća. hr, konobar u prosjeku zarađuje 3708,40 kuna dok kuhar prima plaću od 4753,35 kuna. Inače, plaće u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo su 27% niže od prosječne plaće u istraživanju.

11


intervju:

Mali Lošinj - dinamičan, nepredvidljiv i kreativan Razgovarala: Marija Kosor

Pohvale kvalitetnom planiranju turističkih aktivnosti i odličnoj suradnji javnog i privatnog turističkog sektora Malom Lošinju stižu sa svih strana. Koliko je vremena uložio TZGML, i kroz koje ste faze prošli, kako biste dostigli ovakve rezultate?

Mali Lošinj, ali i cijeli lošinjski arhipelag, ima veliki turistički potencijal temeljen na rajskoj prirodi, pozitivnoj energiji i suradnji svih u toj zajednici, a budući da prati globalne turističke trendove, izvrstan je primjer malim destinacijama u svijetu i ima punu podršku Svjetske turističke organizacije (UNWTO), ocijenio je nedavno direktor UNWTO-a za pridružene članice Javier Blanco. I hrvatski ministar turizma Veljko Ostojić, koji je nedavno posjetio Mali Lošinj, taj grad je naveo kao pozitivan primjer razvoja turističke destinacije. Razgovaramo s \urđicom Šimičić, direktoricom Turističke zajednice Grada Malog Lošinja (TZGML). 12

Radimo kao tim u destinaciji te ulažemo jako puno znanja, energije i vremena da bismo postigli ove rezultate. Prolazilli smo i još uvijek prolazimo kroz dobre i manje dobre faze. Kada se ostvare pojedini ciljevi i kada se osvrnemo i sjetimo kroz koje smo trnovite puteve ponekad morali proći do uspjeha, ponekad se i sami pitamo – zar je moguće? Osnovni preduvjet za destinacijski menadžment je odlična suradnja s Gradom, radi niza problema koji se rješavaju svakodnevnom komunikacijom i to je preduvjet bez kojeg ne možemo biti uspješni. Uz Grad, važno je uspostaviti komunikacijsku mrežu partnera, malih i velikih, jer svi su važni i jedni bez drugih ne mogu. Razvoj velikog hotelijera je ovisan o malom lokalnom proizvođaču s ograničenim količinama proizvoda i ograničenim resursima. U takvim i sličnim situacijama nužno je osvijestiti važnost kompleksnosti razvoja vizije destinacije, unaprijed predvidjeti probleme koji se moraju znati detektirati, spriječiti ih ukoliko je moguće ili rješavati kad god je moguće. Potrebno je veliko partnersko povjerenje i kvalitetan profesionalni odnos. Turistička zajednica je mjesto koje je pokretač ideja, imamo veliki broj informacija o potrebama gostiju, mišljenja gostiju o Lošinju, turizmu, ponudi, potražnji, u isto vrijeme komuniciramo s našim građanima, turističkim djelatnicima i upoznajemo njihove ideje, planove, potrebe. Izazovno je kada možemo spajati potrebe i očekivanja gostiju s razvojnim planovima i mogućnostima prilagodbe potrebama gostiju i trendovima u turizmu u njegovim raznim segmentima. Tada imamo dobitnu kombinaciju, zatvoren interesni krug i to je za mene idealna situacija: zadovoljan gost i zadovoljni stanovnici u destinaciji. U svakom projektu koji radimo već u samom planiranju u cilju nam je da nema niti jednog negativnog elementa, da u rasprave i donošenje odluka uključimo što veći krug ljudi, dobre ideje implementiramo u projekt i to je onda – naš projekt. Njega zajedno donosimo, realiziramo i mijenjamo jer se i prilike mijenjaju, ali imamo isti zajednički cilj.

Na koje načine ste uspjeli inspirirati građane, odnosno cijelu zajednicu, da se aktivno uključi u proces turističkog razvoja? Destinacijski menadžment je upravo radi toga toliko kompleksan jer je uključen veliki broj ljudi, a i njihovo znanje i svjesnost o kvaliteti, trendovima i razvojnom procesu je neujednačeno. Ulo-


ga TZ je u tom dijelu da budemo pravi partneri, da osvijestimo destinacijske potrebe i svakome pojedinačno priđemo na drugačiji način, da individualiziramo probleme i pronađemo načine rješavanja. Takav način rada je nešto kompleksniji, ali je učinkovitiji. Vrlo često smo u pilot projektima za nove ideje u turizmu, a tada krenemo u nove poslovne izazove s pozitivnim stavom, ali bez tuđih iskustava – kompleksno, ali za nas izazovno. Na primjer, u temi sinergije poljoprivrede i turizma, Lošinj je još uvijek početnik. Imamo još jako puno prostora za rad i napredak, ali veseli spoznaja da je uspostavljena suradnja i s maslinarima, pčelarima, proizvođačima likera, marmelada, eteričnih ulja, domaćih kolača. Važno je da se lokalni proizvođači osjete jakima kada ih ima više, a ne da se osjećaju ugroženima kada iz dana u dan imaju sve veću konukrenciju. Riječ je o situacijama u kojima imamo natječaj za lokalni proizvod, kad potičemo edukaciju, izradu vizualnog identiteta, deklariranje i certificiranje. Grad lokalnim proizvođačima na miomirisnim festivalima omogućava besplatnu javnu površinu i mogućnost prodaje. Gosti su prezadovoljni - napokon mogu kupiti lokalni proizvod.

Institut za turizam izradio je za vas Projekt održivog razvoja turizma Grada Malog Lošinja. Koje su osnovne točke i cilj Projekta? Osnovni cilj je razvoj održivog i odgovornog turizma. Ponovno imamo cilj, kao i kod pozicioniranja Lošinja kao otoka vitalnosti, da što više građana Lošinja (iz turizma, ali i oni koji ne rade direktno u turizmu) sudjeluje u izradi dokumenta. Građani Lošinja su se u anketi koju je provodio Institut za turizam opredijelili da žele da se Lošinj razvija kao cjelogodišnja destinacija i da žele održivi razvoj turizma. To je izuzetno važno jer je provođenje projekta održivog razvoja jako zahtjevno. U budućnosti planiramo projekte energetske učinkovitosti: Mali Lošinj – Grad obnovljivih izvora energije; osmišljavanje novih tematskih otočkih pješačkih i biciklističkih staza; cjeloživotno obrazovanje u sklopu 'Lošinjskog centra izvrsnosti u turizmu'; novu eko marinu, te pozicioniranje za medicinsko-zdravstveni cjelogodišnji turizam. Posebno smo ponosni na senzibiliziranje stanovnika za projekte i ideje, edukativne programe koji se provode te kreativnost svih sudionika, što našim projektima daje dodatnu kvalitetu i samoodrživost. Namjera nam je uz kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima provoditi destinacijski menadžment i poticati održivi razvoj turizma arhipelaga.

rencija u svijetu izuzetno velika, kvaliteta u svakom segmentu i dobre emocije dobitna su kombinacija i naša velika šansa. Na društvenim mrežama smo, naravno, proaktivni. Imamo više od 20.000 obožavatelja na Facebooku i mislimo da je taj način komunikacije s gostima jako važan. Njegujemo ga na različit način tijekom cijele godine.

Koje ste inovacije uveli i koje biste projekte TZGML-a u posljednjih godinu dana posebno istaknuli kao dobar primjer koji biste preporučili drugima?

´Destinacijski menadžment je kompleksan jer uključuje veliki broj ljudi. Uloga TZ je da budemo pravi partneri, da osvijestimo destinacijske potrebe i svakome pojedinačno priđemo na drugačiji način, da individualiziramo probleme i pronađemo rješenja.´ Koliko i na koji način pratite globalne turističke trendove, individualizaciju usluga i tehnološke inovacije poput društvenih mreža? Globalne trendove pratimo i to je izuzetno važno, prilagođavamo im se i razvijamo se u skladu sa strategijama svjetskog turizma, naravno koliko je to moguće za jednu malu destinaciju kao što je Lošinj koji ima 9000 stanovnika. Danas je individualni pristup gostu jako važan, jednako kao i kvaliteta usluge, osmišljen odmor i turistički doživljaj, gastro užitak, kvalitetan event, emocije... Da, emocije su izuzetno važne, ali potaknuti emocije gostiju nije jednostavno jer se one potiču samo iskrenim odnosom s gostom i željom da on u našem mjestu provede nezaboravan odmor. U današnje vrijeme, kad je konku-

Prošle godine krenuli smo s projektom “Tajni kupac je na Lošinju“, koji je ovih dana prezentiran na Sardiniji kao inovativni europski turistički projekt. Zanimljiva su i vrlo poučna upravo takva iskustva. Tajni gost na Lošinju predstavlja inovativan koncept mjerenja kvalitete usluge u svrhu njezina poboljšanja, koji su TZ Grada Malog Lošinja i agencija Heraklea razvili po uzoru na svjetske trendove. Ostvareni ukupni rezultat od 83% (od mogućih 100%) iznad je razine hrvatskog prosjeka, ali pokazalo se da se može postići još veća konkurentska prednost, u odnosu na ostale turističke destinacije, prvenstveno u ponudi dodatne usluge. Mjerenje je pokazalo visoku ljubaznost i pristupačnost djelatnika Lošinja. Kao područje za unapređenje, identificirana je proaktivnost u nuđenju dodatnih usluga i proizvoda te kvalitetnija komunikacija s gostom u cilju pronalaženja modela povećane potrošnje. Naši tajni kupci dolazili su prošle godine u tri navrata, bili su smješteni u hotelima, kampovima, iz pošte su slali razglednice, odlazili u banku, vozili se taksijem, uživali na izletima, ručali u restoranima i vrijedno bilježili sve, svaki detalj. Tajni gosti različite dobi tijekom lipnja, srpnja i kolovoza su obilazili turističke atrakcije, kupovali suvenire te se raspitivali za razne informacije po cijelom otoku i prije (slanjem e-mail upita, analizom internetskih stranica te upućivanjem telefonskih poziva) kao i tijekom samog boravka. Tajni kupci ocijenili su kvalitetu raznih lošinjskih internetskih stranica, preglednost, točnost, ažuriranje informacija koje pružaju. Svaki partner nakon posjeta tajnoga gosta mogao je ući u sustav i pod svojom šifrom detaljno pregledati svaku ocjenu, pronaći najbolje elemente kvalitete usluge, ali i pronaći prostor za napredak. Prema ugovornoj obvezi, svaki partner se obvezuje na napredak u odnosu na prijašnje mjerenje, a turistička zajednica preuzima kompletan trošak usluge tajnog kupca na Lošinju za prve 3 godine. Izazovno je i vrlo zanimljivo bilo mjerenje u prvoj godini, a već za ovu najavili su nam 13


intervju:

´Građani Lošinja su se u anketi koju je provodio Institut za turizam opredijelili da žele da se Lošinj razvija kao cjelogodišnja destinacija i da žele održivi razvoj turizma. ´ se novi partneri koji, poučeni prošlogodišnjim iskustvom konkurencije, žele postati dio projekta. U tome je odgovornost kada krećemo u nove projekte - da oni bazno budu dobro pripremljeni, provodljivi, da isključimo, odnosno svedemo na minimum negativne efekte te predvidimo eventualne probleme. Kada se projekt tako postavi i tada implementira u praksu, rizik postaje adrenalinom.

Mali Lošinj član je UNWTO mreže znanja. Jesu li Vam pomogla iskustva te organizacije? Svakako, upravo zbog toga što sam na jednom kongresu slušala predavače iz UNWTO-a, poželjeli smo ući kao pridružena članica. Velika nam je čast što smo primljeni, a još veća jer nas je UNWTO pozvao u njihovu Mrežu znanja. Na kongresima imamo priliku slušati svjetske predavače i, ono što je najzanimljivije, najbolje primjere iz prakse. Na taj način iz iskustva naših kolega učimo o metodama kvalitativnog razvoja destinacija, o tome kako se

14

projekti implementiraju u praksu, kako se rješavaju problemi u destinaciji, a učimo i o inovacijama i kreativnosti u turizmu. Izuzetno nam koristi i mogućnost kupovine stručne literature po promotivnim cijenama te ostali stručni materijali koje dobivamo kao pridružene članice. Dolazak gospodina Javiera Blanca u Hrvatsku i na Lošinj potvrdio je da smo aktivna članica, da nas cijene i time nam je ukazao izuzetnu čast. Zainteresiranom za naše projekte, u dva dana pokušali smo mu približiti što mi na Lošinju radimo i koji su nam planovi. Željeli smo da upozna što veći broj naših turističkih djelatnika, partnera te da osjeti lošinjskog čovjeka, naš entuzijazam, znanje i vjeru u budućnost turizma. Njegovo priznanje i pohvale daju nam potvrdu da radimo u skladu sa svjetskim trendovima. Iako, kao i svi koji radimo sa željom za izvrsnošću, ponekad se zaboravljamo veseliti uspjesima, već gledamo u neriješene probleme, brinemo oko neodrađenih zadataka, ponekad smo prekritični prema sebi i svome radu.

Na koji način financirate pojedine projekte? Koristite li sredstva iz fondova EU-a? Projekte u pravilu financiramo iz vlastitih sredstava, uz pomoć Grada Malog Lošinja te od sufinanciranja TZ Kvarnera, HTZ-a i Ministarstva turizma. Naši projekti nisu financijski izuzetno zahtjevni jer su oni “soft projekti“ i u pravilu su usmjereni na promociju i edukaciju. Svake godine ulažemo sve veća sredstva u edukativne programe, ali podižemo i svijest građana o potrebama edukacije te time smanjujemo sufinanciranje TZ i povećavamo udio vlastitih sredstava polaznika edukacije. Ove godine smo u suradnji s Gradom organizirali Školu za maslinare, Školu za aromaterapeute, educirali nove someliere u suradnji sa HOK Cres Lošinj, čime stvaramo vlastiti ljudski kapital, bez kojeg nema napretka. Veliki je broj radionica koje organiziramo i sve veći broj polaznika. Zanimljivo je i vrlo odgovorno promatrati kako interes za edukacijom raste unatoč sve većoj ponudi jer se povećala svjesnost – a upravo to smo željeli. Kada osvijestimo da je turizam toliko dinamičan da jučerašnja pravila danas u cijelosti više ne vrijede, već se mijenjaju, kad konkurencija napreduje tako da je moramo pokušati pratiti kako bismo opstali na turističkom tržištu, pa uz sve istaknemo pozitivne primjere, najboljeg iznajmljivača, najljepši apartman, nove turističke tematske ture, hotel koji ima najbolju kvalitetu usluge, kamp s najboljom animacijom... tada eduakcija postaje trend i 'in'.

Financiramo i edukativni miomirisni kviz u dječjem vrtiću, o poznavanju flore Lošinja i važnosti bioraznolikosti, projekt Ambroza Haračića o velikom znanstevniku, biologu i povjesničaru Lošinja u suradnji sa srednjom školom. Ove godine po prvi puta organiziran je edukativni kviz u osnovnoj školi 'Lošinj me oBORio s nogu'. Riječ je o multimedijalnom kvizu za koji smo osnovnoškolcima dali materijale o povijesti pomorstva i Lošinja općenito te o njegovoj bioraznolikosti, aromaterapiji... Najboljima smo poklonili izlete u Istru. U pretpristupnim fondovima natječe se Grad Mali Lošinj koji ima educiranu djelatnicu i upravo zadnjim apliciranjem potaknuo je jednu turističku temu.

Kakvi su planovi za ljetnu sezonu, ali i do kraja godine? Trenutno je najveća investicija u turizmu ulaganje Jadranka hotela u Vitality Hotel Puntu koji je otvoren ovih dana. Tema hotela je zdravlje, vitalnost, postizanje osobnog zadovoljstva kroz relaksaciju duha i tijela. Hotel raspolaže sa 219 prostranih dvokrevetnih soba, te 16 suitova (hotelskih apartmana). Svakoga gosta na dolasku dočekuje košara svježeg voća i izbor prirodne kozmetike. Hotel obiluje ponudom zdravih namirnica. Moguće je naručiti voćne i povrtne sokove, svježe voće, koristiti unutarnji bazen s grijanom morskom vodom, a tu su i vanjski bazeni. Hotel nudi vitality programe, wellness tretmane, radionice aromaterapije, individualne pripravke kozmetičkih proizvoda te korištenje lošinjske prirodne kozmetike. U pozicioniranju Lošinja kao centra za aromaterapiju zanimljivost je i to da je aromaterapeutkinja isključivo za hotel Puntu osmislila poseban miris - od prirodnog, ekološkog eteričnog ulja ružmarina, lavande i citrusa. Planirani dolazak Apoksiomena u 2013. godini pred TZ predstavlja novi izazov privlačenja gostiju po temi kulturnog turizma. Veliki su to i novi iskoraci za lošinjski turizam u osmišljavanju privlačenja potpuno 'novih gostiju'. Lošinj u godini u kojoj obilježava 120 godina od proglašenja Velog i Malog Lošinja klimatskim liječilištem kreće u novi ciklus privlačenja gostiju po pitanju zdravstvenog turizma. Surađujemo i podržava nas i TZ Kvarnera, Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo turizma i Hrvatska gospodarska komora, s kojima razrađujemo planove za što bolju pripremu 2013. Prvi rezultati, vjerujem, bit će vidljivi uskoro. Zato pričekajmo... bit će iznenađenja kao i uvijek do sada. Jer to je turizam – dinamičan, nepredvidljiv i beskrajno kreativan!


äSPONZORIRANI ČLANAK

KAKO DANAS BITI USPJEŠAN UGOSTITELJ? Da bi privukli goste, ugostitelji danas uz dobar ambijent trebaju ponuditi i dodatne sadržaje. Prema najnovijim istraživanjima, svaki peti Hrvat posjeduje pametni telefon putem kojeg organizira svoj život, komunicira s prijateljima, obavlja poslove… a besplatno surfanje svakako je nešto što će ih privući u lokal. Najveći telekom operator, Hrvatski Telekom, u posljednjih nekoliko mjeseci instalirao je preko 1000 HotSpot lokacija diljem zemlje. „Usluga HotSpot Hrvatskog Telekoma ugostiteljima omogućuje da svojim gostima ponude besplatan pristup internetu dok se nalaze u njihovom kafiću ili restoranu. Osim pogodnosti za goste, aktivacijom usluge kafići postaju dio HT HotSpot mreže što za njih predstavlja dodatni oblik promocije na webu i drugim elektroničkim medijima. U posljednjih nekoliko mjeseci dobivamo iznimno puno zahtjeva za instalacijom, što nas je ugodno iznenadilo“, kaže Ivan Kuhar, rukovoditelj RJ za razvoj usluga za poslovne korisnike. Prijenosi utakmica uz vrhunsku sliku Branimir Rajič, voditelj lokala Roko u Zagrebu, kaže kako pored besplatnog interneta gosti danas posebno vole gledati utakmice u društvu. „U našem lokalu osigurali smo sva najbolja sportska događanja putem MAXtv usluge koja ekskluzivno nudi veliki broj stranih i domaćih nogometnih sadržaja. Većina tih utakmica prikazuje se u visokoj HD rezoluciji s vrhunskom kvalitetom slike što je poseban doživljaj.“ HT ugostiteljima nudi MAXtv i HotSpot paket Hrvatski Telekom preporučuje ugostiteljima dvije atraktivne usluge iz svog portfolija i to MAXtv i HotSpot. Uz najveći izbor kanala, preko 100, samo na MAXtv-u moguće je gledati dodatne utakmice i sadržaje vezane uz Ligu prvaka, Euro-ligu, utakmice Hrvatske nogometne lige, utakmice Lige petice, Olimpijske igre kao i pregršt zabavnih sadržaja. Većina sadržaja dostupna je u HD rezoluciji koja sliku čini oštrijom, manje mutnom i u cjelini bližoj stvarnosti. Više informacija o uslugama saznajte na broju 0800 9100 ili posjetite www.t-com.hr

15


edukacija:

Cjeloživotno obrazovanje za suvremeni turizam Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija posljednjih godina vrlo snažno potiče programe cjeloživotnog obrazovanja u cilju stvaranja dodatnih znanja, vještina i kompetencija polaznika. U okviru takve strategije u akademskoj godini 2011./2012. pokrenut je i program stručnog usavršavanja „Specijalist odjela hrane i pića“ kao prvi ovakve vrste u Republici Hrvatskoj. Pripremila: Marija Sedlar

P

ri samom osmišljavanju i pokretanju programa temeljni je cilj bio kvalitetno obrazovati djelatnike odjela hrane i pića te im prenijeti iskustva i znanja koja će moći u budućnosti primijeniti na svom radnom mjestu kako bi zadovoljili potrebe suvremenog turizma, otkrio nam je prof. dr.sc. Slobodan Ivanović, predstojnik Zavoda za ugostiteljstvo, voditelj programa Specijalist odjela hrane i pića. Program je namijenjen svim ugostiteljsko-turističkim djelatnicima koji su u svom radu i djelovanju povezani s hranom i pićem, a pravo na upis programa stručnog usavršavanja imaju svi kandidati koji su završili trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu iz područja turizma i ugostiteljstva, imaju položen majstorski ispit (kuhar, konobar, slastičar) te kandidati koji su završili stručni studij pri fakultetima i veleučilištima, preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odgovarajućeg smjera.

16

GASTRONOMIJA I RESTORATERSTVO Stručno usavršavanje traje jednu akademsku godinu, a provodi se kroz dva modula. U modulu Gastronomija koji se, kako pojašnjava prof. dr.sc. Ivanović, odvija u zimskom semestru, polaznici su savladavali znanja iz područja suvremenih gastronomskih trendova, sigurnosti hrane, umijeća slastičarstva i pekarstva te marketinga u odjelu hrane i pića. „U ljetnom semestru, u modulu Restoraterstvo, polaznici uče i usavršavaju uslužne procese u restoraterstvu, somelijerstvu, baru i barskom poslovanju, pravilnu prehranu kao i upravljanje troškovima i prihodima u odjelu HiP-a. Osim redovite nastave u praktikumima, tijekom godine su organizirane i terenske stručne radionice, poput posjete vrhunskim gastronomskim stručnjacima u njihovim objektima te posjete eminentnim i priznatim vinarima. Moram istaknuti da su u izvođenju

Prof. dr.sc. Slobodan Ivanović


VIKTOR RUDAN, zamjenik voditelja hrane i pića u hotelu Valamar Club Tamaris „Jedno od najzanimljivijih iskustava tijekom studiranja na SHiP-u bilo je vođenje kroz degustaciju šampanjaca, koji dolaze samo iz francuske pokrajine Champagne. Izuzetno bitnim smatram i upoznavanje HACCAP-a, ISSO 22000, a iz prve ruke smo naučili sve o važnosti timskog rada, važnosti priprema u ugostiteljstvu, pravilnoj komunikaciji i posluživanju, jednom riječju potpuna profesionalnost u svim segmentima hrane i pića. SHiP bih preporučio svima koji se profesionalno bave ugostiteljstvom u turizmu i smatram da jedino stalno usavršavanje, odnosno cjeloživotno educiranje može dovesti hrvatsko hotelijerstvo i turizam na jedan viši nivo.“

SANDA PERČI, voditeljica doručka, kuhinja Hotela Milenij Opatija „Posebno sam oduševljena praktičnim predavanjima gdje su nam naše izuzetno stručne kolege prenosile svoje znanje, u kombinaciji sa životnim iskustvom i praksom. Osjećao se zajednički cilj svih polaznika usmjeren prema stjecanju novih znanja, vještina i kompetencije. SHiP bih preporučila svim kolegama ili budućim kolegama koji žele napredovati u struci i na radnom mjestu, vođeni željom za učenjem i svjesni važnosti cjeloživotnog obrazovanja. I, ono najvažnije – naučili smo puno vještina i detalja iz struke u relativno kratkom razdoblju!“

programa, osim nastavnika Fakulteta, angažirani vrsni domaći i inozemni stručnjaci iz područja gastronomije, slastičarstva i pekarstva, restoraterstva, somelijerstva i barskog poslovanja koji su polaznicima nesebično prenosili svoja iskustva i strast prema poslu.“ TEORIJSKA I PRAKTIČNA ZNANJA Na temelju provedenih anketa polaznici su iskazali pozitivno iskustvo SHiP-om. Tijekom jednogodišnjeg programa stručnog usavršavanja polaznici su stekli teorijska i praktična znanja te vještine kroz: razvijanje sposobnosti potpunog upravljanja u odjelu hrane i pića, analizu troškova odjela HIP-a i određivanja uspješnosti poslovanja, usvajanje temeljnih gastronomskih pravila te standarda i normativa kada je u pitanju prigotovljavanje različitih vrsta jela, usvajanje modernih i klasičnih trendova u prezentiranju i pripremi hrane, poznavanje hrvatske gastronomske baštine i njezin značaj u gastronomskoj ponudi, usvajanje pravilnog načina ponude, prezentacije, otvaranja i posluživanja vina, kao i sljubljivanja uz pojedine vrste mesnih i ribljih jela uz štovanje tradicije i lokalnih običaja regije ili kraja. Prof. dr.sc. Ivanović vjeruje da će prva generacija „Specijalista odjela hrane i pića“ sva stečena znanja i iskustva moći kvalitetno primijeniti u svom poslu te da će u njima pobuditi kreativnost i nove mogućnosti u pripremanju i posluživanju jela, slastica i pića. „Svi znamo da su ljudi ključni faktor razvoja i uspjeha u turizmu i ugostiteljstvu. U suvremenom svijetu sve je prisutniji nedostatak kvalitetnog kadra u ugostiteljstvu, a općenito nedostaju operativna, stručna te menadžerska znanja. Loš imidž ugostiteljskih

zanimanja te posljedično slab interes mladih koji upisuju ova zanimanja zbog neredovitog radnog vremena, prekovremenog rada, rada u neuobičajeno doba dana, tjedna, godine, skromna primanja, izrazito sezonski karakter, što potvrđuje i veliki broj sezonskih radnika, nisu baš na tragu populariziranja ugostiteljske struke. Danas, probirljivo i zahtjevno turističko tržište traži isključivo kvalitetan i inovativan turistički proizvod, odnosno uslugu, što je ostvarivo samo uz obrazovane i motivirane ugostiteljske djelatnike. S obzirom da se radi o pružanju tzv. glavnih ugostiteljskih usluga, koje predstavljaju jedan od elemenata potpunog zadovoljstva gosta, ugostiteljski i turistički sektor ima interes za ovakav oblik edukacije svojih zaposlenika.“ GOSPODA KOJA POSLUŽUJU GOSPODU Konobari, barmeni i sommelieri predstavljaju dio osoblja koji je stalno u neposrednoj komunikaciji s gostom. Njihova je uloga usmjerena na stvaranje pozitivnog ozračja i na zadovoljavanje želja gostiju koje se tiču konzumacije hrane i pića, smatra prof. dr.sc. Ivanović. „Važne osobne i profesionalne kompetencije kod navedenih zanimanja odnose se na komunikacijske vještine i na znanje koje možemo podijeliti na opće, stručno i praktično. Kuhari i slastičari svoju brigu o gostu iskazuju stručnim i kreativnim pristupom u pripravljanju hrane i različitih vrsta slastica, pri čemu se nastoji udovoljiti posebnim potrebama i željama gosta. Kvaliteta usluge u ovom segmentu turističko-ugostiteljske djelatnosti mjerljiva je razinom zadovoljstva gosta i učestalošću konzumacije slanih i slatkih jela.

Svi djelatnici odjela hrane i pića moraju biti (postati) „gospoda koja poslužuju gospodu“ jer ćemo samo na taj način imati zajamčenu budućnost i uspješnost turizma u Hrvatskoj, ali i uspješne i zadovoljne djelatnike.“ PRAĆENJE TRENDOVA Svaka znanost i svako područje idu dalje, pa se tako mijenjaju i trendovi u području gastronomije i restoraterstva. „Moram istaknuti da je hrvatska gastronomska ponuda globalno jednolična i da zaostaje za europskim i svjetskim trendovima. Upravo kroz navedeni program nastojimo ukazati na razliku klasičnog i suvremenog pripremanja i posluživanja jela i pića, uključujući i posebne oblike ponuda u ugostiteljstvu poput dijetalne, vegetarijanske i makrobiotičke kuhinje te molekularne gastronomije. Svakako je naglasak na hrvatskoj gastronomsko-enološkoj baštini koja se priprema na moderan način u suglasnosti za zdravom i uravnoteženom prehranom. Ugostiteljski djelatnici su najvažniji faktor i ključ uspjeha za poslovanje restorana ili hotela. U svom radu moraju se pridržavati osnovnih pravila kao što su stručnost, ekonomičnost u radu, kultura rada, pravovremenost u obavljanju posla i diskretnost u radu s gostima.“ Prof. dr.sc. Ivanović najavljuje da je u izradi program edukacije pripreme hrane po tzv. halal i košer principima za goste koji, prema istraživanjima, sve više posjećuju Hrvatsku. „Nakon pozitivnih reakcija javnosti ovakvim načinom stručne edukacije u odjelu hrane i pića, trenutno pregovaramo sa susjednim zemljama te ćemo u budućem razdoblju nastojati pokrenuti identični program cjeloživotnog učenja i u zemljama u regiji.“

17


turizam:

Ruralni turizam slavi tradiciju i autohtone proizvode Prema terminologiji koju je znastveno obradio i objavio dr.sc. Eduard Kušen, ruralni turizam je skupni naziv za različite oblike turizma koji se javljaju izvan područja gradova i područja na kojima se razvio masovni turizam. On je uvjetovan i obilježen turističkim atrakcijama koje se nalaze u ruralnim prostorima, a sam zauzima nešto više od 90% kopnene površine Hrvatske. O ruralnom turizmu razgovaramo s Dijanom Katicom, predsjednicom Uprave HF Eko Etno Grupe. Razgovarala: Marija Sedlar Gdje u Hrvatskoj nalazimo ruralni turizam? Osim turizma na turističkim seljačkim (obiteljskim) gospodarstvima, u ruralnom prostoru nailazimo na razne vrste turizma: lovni, ribolovni, odmorišni, sportsko-rekreacijski, zdravstveni, kulturni, gastronomski, eno-gastronomski, eko-turizam, avanturistički, edukacijski, vjerski, turizam zaštićenih dijelova prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, promatrači ptica), nostalgični, zavičajni i slično. Ruralni turizam, u ruralnom prostoru podjednako obuhvaća aktivnosti turista (višednevnih posjetitelja) i izletnika (jednodnevnih posjetitelja). Naziv ruralni turizam je pravilniji od naziva kontinentalni turizam jer ruralna područja nalazimo i uz obalu te u zaleđu. Istra je prva formirala ruralno-turističku destinaciju, ali su se posljednjih godina razvila i druga područja u cijeloj Hrvatskoj, npr. Baranja, Ilok odnosno dio Srijema, Konavle, sjeverozapadna Hrvatska i dr. U novije vrijeme dosta je inicijativa u jadranskom zaleđu, ali i na otocima. Jedan od dobrih projekata je Etno eko selo koje provodi Splitsko-dalmatinska županija u suradnji s pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Koja je razlika između ruralnog i seoskog turizma? U hrvatskom jeziku moguće je čuti različite nazive: ruralni, seljački, seoski turizam, agroturizam i sl. Kao što smo već objasnili, ruralni turizam je „najširi“ pojam koji obuhvaća različite, posebne oblike turizma koji se dešavaju u ruralnim područjima te različite oblike poduzetničkog organiziranja. Seoski turizam ima jednako značenje kao i ruralni, ali s obzirom da potiče od imenice 'selo' može se povezati s naseljenim područjima, odnosno seoskim cjelinama. Zato radije koristimo riječ 'ruralni' jer se turizam može odvijati i u nenaseljenim

18

direktno ili indirektno utječu na razvoj ruralnog turizma. Mišljenja smo da je potrebno formirati povjerenstvo za razvoj ruralnog turizma na nivou Vlade RH. Hrvatski farmer od svog osnivanja 1992. te strukovna udruga Klub članova 'Selo' prate ovaj oblik djelatnosti, prvo kroz objavljene članke, a kasnije i konkretno kroz razvojne, edukacijske, promidžbene i druge pretpostavke. Sudjelujemo i u donošenju te prilagodbi propisa vezanih za ovu tematiku. Hrvatski farmer je doživio preustroj i proširenje djelatnosti pa sada djeluje kao HF Eko Etno Grupa. Naime, uz organizaciju obrazovnih procesa, sajmova, kongresa i savjetovanja te brojnih promotivnih projekata pokrenuli smo i osnivanje jedinstvenog izložbeno-prodajnog salona autohtonih, tradicijskih i ekoloških hrvatskih proizvoda Natura Eko Etno te specijalizirane turističke agencije za ruralni turizam i tradiciju Eko Etno Travel.

ruralnim područjima. Jedan od posebnih oblika je seljački turizam ili turizam na seljačkim gospodarstvima koji predstavlja dopunsku djelatnost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kako nadležne institucije, a kako Hrvatski farmer podupiru ruralni turizam? Resorno ministarstvo turizma dobro prati ovaj oblik turizma kroz prilagodbe propisa, ali i kroz potpore koje kroz različite programe dodjeljuje nositeljima djelatnosti. Problem su, naravno, ograničena budžetna sredstva, tako da se ne mogu zadovoljiti sve potrebe. Za poboljšanje njegovog razvoja potrebna je suradnja više resora jer gotovo sva hrvatska ministarstva

Tko se u Hrvatskoj bavi ruralnim turizmom? Obiteljska poljoprivredna gospodarstva se dopunski mogu baviti turizmom i tada kao turistička seljačka gospodarstva, odnosno domaćinstva, predstavljaju samo jedan od oblika ruralnog turizma. Njih je trenutno registrirano oko 380. Osim njih, ruralnim turizmom bave se i različiti poduzetnici tako da nalazimo i brojne ugostiteljske objekte, obiteljske hotele, ruralne vile, kampove i sl. Ne smijemo zaboraviti ni pružatelje turističkih usluga te ostale uslužne djelatnosti koje doprinose razvoju ruralnog turizma. Lokalno nemamo razrađen institucionalni sustav bavljenja ruralnim turizmom tako da su negdje aktivne županije, a negdje turističke zajednice, razvojne agencije, gradovi, općine, udruge i sl.


Kako je protekao ovogodišnji Treći međunarodni kongres ruralnog turizma održan u Osijeku? Kongres je, usprkos teškoj gospodarskoj situaciji, okupio gotovo tristo sudionika te kroz znanstvene i stručne radove obradio velik broj tematskih cjelina. Od zaključaka donesenih na Kongresu posebno ističemo potrebu za što jačom suradnjom, posebnim strateškim dokumentom, promocijom na nacionalnom i međunarodnom nivou te formiranjem jakog, operativnog povjerenstva za ovu vrstu djelatnosti. Mogu li i kako nove tehnologije i društvene mreže pomoći ruralnom turizmu? Promocija hrvatskog ruralnog turizma općenito je loša, a sofisticiranije metode se rijetko koriste.

Mi smo u pripremi posebne web stranice koja će promovirati eko etno projekte (proizvođače autohtonih i ekoloških proizvoda) te pružatelje usluga u ruralnom turizmu. Taj oblik promocije obuhvatit će od jeseni i društvene mreže. Lani smo započeli akciju Suncokret ruralnog turizma Hrvatske gdje smo dodijelili priznanja u pet kategorija: turistička seljačka gospodarstva, poduzetnici u ruralnom turizmu, gastronomija u ruralnom turizmu, ruralno-turistički projekti i manifestacije. Cilj je pomoći poduzetnicima da o njima sazna šira javnost. Agencija Eko Etno Travel će putem svojih web stranica dodatno promovirati ruralni turizam, a s vremenom će biti moguće i izvršiti on-line registraciju.

Kako će se u narednim godinama razvijati ruralni turizam? Možemo li se ugledati na neke europske zemlje? Mi već koristimo iskustva iz europskih zemalja, međutim još uvijek nema dovoljne povezanosti, protoka informacija i promocije. Čvrsto vjerujem u hrvatski ruralni turizam, sve je više dobrih projekata i investicija, svijest ljudi na selu za održivim gospodarskim razvojem, očuvanjem tradicije, uređenjem objekata, zaštitom prirode i okoliša te energetskom učinkovitošću je sve veća. Tome doprinose i edukacije te njihova sve veća informatička pismenost. Vjerujem da će za najduže pet godina cijela Lijepa naša biti značajna ruralno-turistička destinacija uvažavajući regionalne specifičnosti.

Zaključci Trećeg međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu • Nužno je napraviti Strategiju razvoja ruralnog turizma i odrediti konkretne ciljeve, prioritete i mjere/akcije.

stičkih proizvoda jer državne granice ne bi smjele postati prepreke razvijanja regionalnih/ruralnih turističkih destinacija.

• Hitno formirati Povjerenstvo Vlade RH za ruralni turizam i stalnu operativnu Radnu skupinu za ruralni turizam.

• Isticati važnost turizma posebnih interesa jer on ima strateški značaj za definiranje budućih smjernica razvoja ruralnog turizma zbog toga što predstavlja model održivog razvoja ruralnoturističke destinacije i pojedinačnih nositelja ponude.

• Unaprijediti prekograničnu i međunarodnu suradnju formiranjem jedinstvenih sveobuhvatnih turi-

• Poticati povezivanje i zavisnost nositelja ponude u ruralnom turizmu i aktivno uključiti turističku atrakcijsku osnovu u cilju formiranja integriranog proizvoda na razini destinacije. • Čuvati autentičnost ruralnog stila života i rada, ruralnog prostora, aktivnosti i sadržaja na njemu jer navedeno predstavlja ključni motiv dolaska posjetitelja/turista.

19


kategorija:

Juicevi i nektari: voćno osvježenje Jamnica kao vodeći proizvođač u oba segmenta drži više od trećine udjela cijele kategorije. Količinski udio u juicevima iznosi 35%, a u nektarima 43%. Slijede Pago, koji je jači u juicevima te Coca-Cola koja ima veći udio u nektarima. Badel, Podravka i Maraska slijede s manjim udjelima. Pripremila: Tatjana Kovačević, Nielsen

V

oćni sok je kategorija koja se prodaje tijekom cijele godine, ali s povećanjem temperature povećava se i njihova konzumacija. Voćni sokovi se rade od voća, ali i nekih vrsta povrća, a dobiva se cijeđenjem njihove tekućine te se razlikuju po postotku voća koje sadrži. Tako postoje tzv. 'juicevi' koji imaju 100%-tni udio voća, nektari s postotkom voća od 25 - 99 % te drinkovi s najmanjim postotkom voća - do 24%. S obzirom da drinkova nema u ugostiteljstvu, naglasak ćemo staviti na juiceve i nektare. Uspređujući količinske i vrijednosne udjele u zadnjih 12 mjesec, u periodu od lipnja 2011. do

20

svibnja 2012., može se vidjeti da su približno isti, što znači da nektari i juicevi jednako koštaju, odnosno da nema razlike u cijeni u ugostiteljstvu između nektara i juiceva. Prosječna cijena juiceva je oko 12,50 kn po proizvodu dok je prosječna cijena nektara oko 12,30 kn. VODEĆA JAMNICA Uspoređujući količinsku lokaciju prodaje po pojedinih regijama, uzimajući u obzir samo ugostiteljske objekte, vidljivo je da se u svim regijama prodaje više nektara nego juiceva. Juiceva se najviše proda u regiji istok, a najmanje u regiji jug. Sukladno tome obrnuta je situacija s nek-

tarima. Vrste voća koje prevladavaju u voćnim sokovima šarolikija je u nektarima nego li u juicevima. U jucevima imamo tri glavna okusa - naranču, jabuku, ananas - koji nose većinu količinske prodaje tog segmenta dok u nektarima ima oko desetak okusa s većim udjelima, i još nekoliko s manjim. Jamnica kao vodeći proizvođač u oba segmenta drži više od trećine udjela cijele kategorije. Količinski udio u juicevima iznosi 35%, a u nektarima 43%. Slijede Pago, koji je jači u juicevima te Coca-Cola koja ima veći udio u nektarima. Badel, Podravka i Maraska slijede s manjim udjelima.


21


kategorija:

Kava prkosi recesiji Prodaja kave u ugostiteljskim objektima je porasla jer su se u posljednjih godinu dana konzumenti češće družili u barovima, kafićima i sličnim objektima, pokazuju podaci Euromonitor Internationala. Dugotrajne posljedice recesije na raspoložive prihode dale su dodatni poticaj opsegu prodaje u ugostiteljskim objektima, kako je svježa kava omogućavala štedljivim konzumentima jeftiniju alternativu od sokova dok su se nalazili s prijateljima u ugostiteljskim objektima.

D

ok je prodaja svježe kave u trgovinama pala za skoro 1% u 2011. godini, duboko ukorijenjena kultura pijenja kave u Hrvatskoj pomogla je osigurati porast prodaje kave za 2% u ugostiteljskim objektima, pokazuju podaci Euromonitor Internationala. Prodaja je porasla u ugostiteljskim objektima kako je ekonomski oporavak u nastajanju poticao konzumente na češća druženja u barovima, kafićima i sličnim objektima. Dugotrajne posljedice recesije na raspoložive prihode dale su dodatni poticaj opsegu prodaje u ugostiteljskim objektima, kako je svježa kava omogućavala štedljivim konzumentima jeftiniju alternativu od sokova dok su se nalazili s prijateljima u ugostiteljskim objektima.

22

´Zahvaljujući, prije svega, sporom oporavku potražnje u maloprodaji, očekuje se da će do 2016. godine ukupni volumen prodaje kave dosegnuti samo 90% od onoga što je bio 2008. godine, prije udara recesije.’

KULTURA PIJENJA KAVE U narednim godinama očekuje se najbrži porast prodaje kave u trgovinama, s predviđenom ukupnom godišnjom stopom rasta od 3%. Ovo je dijelom zasluga porasta prodaje u ugostiteljskim objektima, ali i duboko ukorijenjene kulture pijenja kave u Hrvatskoj te činjenice da potražnja za kavom u uslužnim djelatnostima nije bila tako jako pogođena ekonomskom recesijom kao potražnja u maloprodaji. Ovo će ostati činjenicom u prognoziranom periodu do 2016. godine dok će dugotrajne posljedice recesije nastaviti voditi mnoge Hrvate ka štednji i potrošnji kave kod kuće te će također poticati povećanu potrošnju u ugostiteljskim objektima gdje je kava zamijećena kao jeftina zamjena sokovima. Zahvaljujući, prije svega, sporom oporavku potražnje u maloprodaji, očekuje se da će do 2016. godine ukupni


volumen prodaje kave dosegnuti samo 90% od onoga što je bio 2008. godine, prije udara recesije. RESTRIKCIJE PUŠENJA Jedna od potencijalnih prijetnji porastu potrošnje kave u maloprodaji u prognoziranom periodu do 2016. godine je mogućnost da hrvatska vlada nametne strože restrikcije na pušenje na javnim mjestima. Restrikcije na pušenje u kafićima, barovima i drugim ugostiteljskim objektima prvobitno su bile uvedene u svibnju 2009. godine. Međutim, iste su bile privremeno opozvane četiri mjeseca kasnije nakon što su ugostitelji tvrdili kako su im restrikcije uzrokovale značajne gubitke prihoda. Utjecaj ekonomske recesije također je doprinio odluci vlade da dozvoli ovaj privremeni opoziv. Međutim, godine 2010. restrikcije na pušenje na javnim mjestima stupile su na snagu i, po svemu sudeći, daljnje restrikcije će biti uvedene u prognoziranom periodu. Ovo bi moglo obeshrabriti neke konzumente od druženja u kafićima, što bi moglo spriječiti porast prodaje kave u ugostitelj-

´Jedna potencijalna prijetnja porastu potrošnje kave u maloprodaji u prognoziranom periodu do 2016. godine je mogućnost da hrvatska vlada nametne strože restrikcije na pušenje na javnim mjestima. Ovo bi moglo obeshrabriti neke konzumente od druženja u kafićima, što bi moglo spriječiti porast prodaje kave u ugostiteljskim objektima.’ skim objektima. Teško je predvidjeti koliki će utjecaj strože restrikcije na pušenje imati na potražnju kave u ugostiteljskom sektoru. Prema iskustvima drugih europskih zemalja malo je vjerojatno da će posljedice biti toliko negativne koliko se ugostitelji plaše, pogotovo ako dođe do kakvog takvog ekonomskog oporavka u Hrvatskoj.

23


istražuje:

Vodeći brendovi alkoholnih pića Euromonitor International je sredinom lipnja objavio poredak vodećih brendova alkoholnih pića. Klub milijunaša je lista najvećih svjetskih brendova alkoholnih pića koji ostvaruju prodaju veću od milijun kutija od 9 litara. Istraživanje pokazuje raznovrsnost u novonastalim tržištima i nagrađivanje u zrelim tržištima koja potiču rast mogućnosti za internacionalne brendove.

E

uromonitor International objavio je publikaciju svoje liste Kluba milijunaša, napravljene u suradnji s Drinks International, obarajući rekord mješavinom 180 međunarodnih i lokalnih alkoholnih brendova. Sada, u svojoj petoj godini, Drinks International Millionaires Club prikazuje vodeće brendove s globalnom prodajom 9-litarskih kutija većom od jednog milijuna u 2011. godini. Ovogodišnji poredak vodećih alkoholnih brendova otkriva mnoge novopridošlice na listi. Istraživanje Euromonitor Internationala pruža uvid u rast kineskog baijiu tržišta. Uz globalno objavljivanje poretka vodećih brendova – po regiji i kategoriji – Euromonitorov poredak također otkriva brendove s najvećim rastom te na koji način domaće i međunarodne alkoholne kompanije namjeravaju otkriti mogućnosti rasta. “Kompanije međunarodno prisutne i s 24

jakim fokusom na novonastala tržišta nastavljaju osiguravati porast”, navodi Jeremy Cunnington, stariji analitičar alkoholnih pića u Euromonitor Internationalu. “Međutim, ovo ne znači da domaći ili lokalni brendovi nisu prisutni na novonastalim tržištima”, dodaje.

RUSKA VOTKA Istočnu Europu još uvijek snažno predstavlja osam od vodećih 50 brendova. Ruska Zelenya Marka (Zelena marka) je treća svjetska najveća votka. Tri od vodećih 50 uključuju Vodku Belenkayu (Grupa SY) koja je bila sedmi najbrže rastući brend s pora-


istražuje:

stom od 44%. Šest od vodećih 100 brendova su ruski brendovi votke. Domaći i lokalni brendovi osnažili su svoju prisutnost na listi, dosežući brojku 97, što je porast s broja 93 prošle godine, pokazujući veliku većinu alkoholnih pića koja se nastavljaju konzumirati u njihovoj zemlji porijekla. Broj međunarodnim brendova popeo se na 60 s 57, sa sveukupnim rastom volumena do 2% u 2011. godini. U međuvremenu je broj regionalnih brendova pao na 19. mjesto.

KVALITETA I LUKSUZ Izvješće također pokazuje porast trenda visoke kvalitete i luksuza koji je prisutan u novonastalim tržištima kroz snažan porast više luksuznih međunarodnih alkoholnih brendova i kategorija kao što su votka i miješani viski, nauštrb jeftinijih lokalnih brendova. “Dok novonastala tržišta nude međunarodnim alkoholnim brendovima značajne mogućnosti porasta, njihovi vlasnici ne bi smjeli ignorirati svoja zrela osnovna tržišta”, dodaje Cunnington. Prisutni su znaci polarizacije, pogotovo na zrelim zapadnim tržištima gdje je luksuz također prisutan zahvaljujući snažnim rezultatima superluksuznih votki, od kojih Diageov Ciroc i Noletov Ketel One postižu dvoznamenkasti porast. “Ne samo da su novonastala tržišta zaslužna za većinu volumena brendova, prihode i profite, ona također nude različite mogućnosti rasta u različitim segmentima cijena”, ističe Cunnington. “Unatoč daljnjim teškim ekonomskim uvjetima na različitim tržištima i nesigurnim globalnim izgledima, proizvođači alkohola mogu biti zadovoljni 2012. te godinama koje dolaze. 26


reportaža:

Maslina je čudo! Zaselci Marine kod Trogira, mjesta bogate povijesti, imaju veliko ruralno spomeničko značenje, a prije svega poznati su po maslinarstvu. Povijest maslinarstva datira još od Grka, a prema riječima lokalnih maslinara, posljednjih 30-ak godina maslina u ovom kraju bilježi pravu renesansu... Pripremila: Marija Kosor

M

arina kod Trogira, koja se prvi put spominje u XIII. stoljeću pod imenom Bosoljima i u kojoj je u XVI. st., da bi očuvao svoje posjede od Osmanlija, trogirski biskup dao sagraditi kaštel, mjesto je mnogih povijesnih spomenika. Od važnijih, sačuvana su vrata s grbom, crkva sv. Ivana i renesansna kula. Zaselci Marine imaju ruralno spomeničko značenje, a prije svega poznati su po maslinarstvu. Povijest uzgoja maslina datira još od razdoblja Grka, a prema riječima lokalnih maslinara, posljednjih 30-ak godina maslina u ovom kraju bilježi pravu renesansu. PLASMAN ULJA “Odnos naših ljudi prema maslini je poseban“, kaže maslinar Edito Najev koji nas je ugostio krajem svibnja, kad je u njegovoj uljari Bilaja predstavljeno autohtono dalmatinsko monosortno ulje OL Dalmatia Oblica, koja je rezultat dugogodišnje suradnje Zvijezde d.d. i njezinih partnera, domaćih, dalmatinskih maslinara. Osim predstavljanja Oblice, domaći maslinari su s nama podijelili i osobna iskustva stečena na temelju dosadašnje suradnje sa Zvijezdom, ali su skrenuli pažnju i na sveprisutni problem sivog tržišta maslinovog ulja u Hrvatskoj. Posebno su naglasili i potrebu edukacije potrošača u Hrvatskoj gdje je, kako pokazuju recentna istraživanja, potrošnja maslinovog ulja daleko ispod europskog i mediteranskog prosjeka. U ovom kraju više nema stočarstva ni poljoprivrede od koje su ljudi nekad živjeli. Kao kultura kojoj su se ljudi u potpunosti posvetili ostala je maslina, pričaju nam lokalni maslinari koji su se, prije partnerstva sa Zvijezdom, suočavali s problemom plasmana ulja na tržište.

PROTIV SIVOG TRŽIŠTA “Stupili smo u kontakt sa Zvijezdom koja je, nakon što smo definirali parametre otkupa maslinovog ulja, pristala na suradnju. Ekstra djevičansko maslinovo ulje, odnosno masline koje otkupljuje uljara Bilaja, moraju biti prerađene unutar najviše 24 sata nakon branja. Tog se parametra držimo i mi kao uljara, a i Zvijezda kao naš kupac. Svi znamo da se jako teško probiti na tržište, da je jako teško plasirati ulje, velika je konkurencija, ali Zvijezda i mi sklopili smo dugoročni ugovor, na obostrano zadovoljstvo“, komentiraju marinski maslinari. I predstavnici Zvijezde jako su zadovoljni suradnjom. “Sukladno strategiji poslovanja, već tradicionalno njegujemo odnose s dobavljačima, domaćim maslinarima jer se upravo na taj način pruža prilika izravno sudjelovati u regionalnom razvoju te edukaciji partnera. Na taj način direktno sudjelujemo u borbi protiv nelegalnog plasmana proizvoda na tržište. Dokaz ove kvalitetne suradnje jest i Oblica koja nikada ne bi ugledala svjetlo dana da nije bilo dobavljača koji njeguju autohtone vrste maslina na koje moramo biti ponosni jer su i te masline dio turističke ponude cijele naše regije“, kažu predstavnici Zvijezde. MILIJUN STABALA Naš domaćin Edito Najev, vodeći nas kroz maslinike, priča nam da se Marina, sa svojih 16 naselja, približila brojci od čak milijun stabala. “Mnoge naše regije u svojoj ukupnosti nemaju stabala kao mi“, ponosno je naglasio. U ovom kraju od pamtivijeka su se maslina i loza uzgajale zajedno. Nekada davno, dok je bilo dosta stoke i dok su se ljudi bavili kozarstvom, maslina se nije mogla uzgajati tako lako, jer bi je koze pojele. Maslina se sadila uglavnom tamo gdje je vinograd “došao kraju“. Nakon što bi vinograd propao, ostale bi masline, a stoka se tamo nije puštala dok biljka ne ojača. “Ovdje imamo primjer vinograda krčenog ručno (na stari način), koji je još uvijek u dobroj kondiciji i gdje je jedan kolega maslinar posadio mlade masline. One ove godine imaju iznimno jaku resu (cvijet). Kažu ljudi da je izrazito dobra godina za maslinu nakon što padne snijeg. A ove godine ga je i u Dalmaciji bilo mnogo. Rezultat je vidljiv. Stabla masline koja su prošle godine bila jako mlada, imaju sada intenzivnu resu“, pokazuje nam naš domaćin te dodaje kako je

danas, u usporedbi s nekadašnjim vremenima, lako uzgajati masline: “Danas imaš stroj, iskopaš rupe, poravnaš teren i to se relativno lako napravi. Nema stoke koja će to uništiti i plantaža se lako uzgoji“. Najev nas je potom odveo 20-ak metara dalje da nam pokaže “kontraste“ ovoga kraja: s jedne strane su kamen i grmlje, a na istom terenu, odmah u blizini, blista očišćen, poravnat i prerađen teren na kojem je formiran lijepi, mladi maslinik. “Čovjek bi rekao – ne možeš vjerovati! S jedne strane imamo škrtu, suhu i tešku prirodu, a s druge predivan primjer onoga što čovjek može napravi vlastitim trudom i radom“, kaže Edito. DOBAR ROD Maslina je biljka sredozemlja i vrlo dobro trpi sušu. Pogotovo Oblica. Riječ je o sorti koje u ovom kraju ima 99%. Maslinari nam spominju zanimljiv detalj: ako maslina na proljeće “osjeti“ da u lipnju neće biti kiše, i da će biti suša, ona odbacuje dio plodova – oni naprosto pocrne i otpadnu. Ali ako u lipnju ipak padne kiša, ili u zraku bude dovoljno vlage, plod masline formirat će košticu koja ostaje trajna. “Maslina će se u ekstremnoj ljetnoj žegi zaviti do neprepoznatljivosti – bit će samo suho drvo. No prva kiša koja padne polovicom kolovoza omogućit će joj da u samo tri dana formira plod. To je čudo!“, pričaju nam dalmatinski maslinari. Nakon što masline bogato rode, u razdoblju oko Male Gospe slijedi proces punjenja ulja. A maslinari iz kraja trogirske Marine napominju da bi ova godina mogla biti odlična: “Pogledajte kako su krasna ova stabla i kako dobar cvijet imaju. Ove godine imat će dobar rod!“.

27


predstavlja:

Najbolje od prirode za um i tijelo Vitality Hotel Punta smješten je uz samo more na rtu na ulazu u velološinjsku luku, okružen je miomirisnim vrtovima i borovom šumom. Radovi na hotelu započeli su početkom listopada 2011. godine, a prve goste novoobnovljeni je hotel primio 7. lipnja ove godine, otkrio nam je Damir Mlacović, predsjednik Uprave Jadranka hoteli d.o.o. koji nam je predstavio novoobnovljeni hotel. Razgovarala: Marija Sedlar

Koliko je uloženo u obnovu hotela?

Ulaganje u obnovu i dokategorizaciju hotela Punta vrijedno je preko 12 i pol milijuna eura. Novi hotel pozicionira se kao Vitality Hotel, ima četiri zvjezdice i 219 suvremeno opremljenih, prostranih i udobnih soba te 16 hotelskih apartmana s balkonima s pogledom na more ili park i stoljetnu borovu šumu. Zbog jedinstvenog položaja i specifične, ljekovite velološinjske klime, Punta je mjesto gdje gost može doživjeti trenutke vrhunske ugode, mira i odmora od užurbane svakodnevice i stresa.

Odlučili ste se na investiciju u vrijeme vrlo ozbiljne gospodarske recesije – znači li to da je poslovanje vaše grupacije stabilno?

Poslovanje Jadranka hotela je stabilno. U 2011. godini ostvarena je bruto dobit prije poreza u iznosu od 8,3 milijuna kuna. Društvo je likvidno, uredno podmiruje obveze prema zaposlenicima, dobavljačima, kreditorima. Ulaganje u vrijeme krize je otežano, ali dobar projekt uz povoljne uvjete financiranja, kakve trenutno pruža HBOR, moguće je realizirati i

28

u vrijeme gospodarske krize. Ne zavaravamo se da rezultati koje ostvarujemo ne mogu biti bolji, dapače, moraju, jer svaka investirana kuna pred nas stavlja cilj da ju opravdamo i ostvarimo zadovoljavajući prinos na ulaganje.

Možete li nam predstaviti ponudu Vitality Hotela Punta. Po čemu je poseban i različit od konkurencije?

To je prvi hotel na Jadranu čija se filozofija temelji na spajanju vrijednosti tradicije, ljekovite prirode, tj. okruženja i pružanja usluge i sadržaja koji će gostu omogućiti revitalizaciju od stresne svakodevnice. Posebno osmišljen koncept uređenja, gastronomskih do wellness i sportskih sadržaja pruža razne mogućnosti, svakome po želji i osobnoj potrebi. Cilj je osigurati gostu najbolje od prirode kako bi se tijekom odmora pročistio, prikupio novu energiju i vratio vitalnost svome umu i tijelu. Vitality Zona nudi programe tjelovježbe – body tehnike – koje se mogu prilagoditi svim dobnim skupinama i tjelesnim stanjima, a njihov dizajn potpisuje Ana Marija Jagodić Rukavina iz PBS Centra sportske izvrsnost iz Zagreba. Uz nadzor instruktora, gosti mogu u svoje tijelo

udahnuti čistu energiju našeg zelenog otoka ili opustiti stres u najugodnijem od prirodnih okruženja, toploj morskoj vodi. Gostima su dostupni i aromaterapeutski i wellness tretmani dok nove, zdrave navike, mogu usvojiti na aromaterapeutskim radionicama Studija Laurus, pod vodstvom stručnjakinje Anamarije Pažin Morović. Svakom gostu se nudi i dodatno opuštanje kroz kompleks unutarnjih i vanjskih bazena s morskom vodom, saune, jacuzzi i relax prostor te jedinstvena mogućnost fitnessa na otvorenom i umjetne stijene za penjanje na otvorenom. Na raspolaganju su liječnička ordinacija i stomatološki studio. Punta je pet-friendly hotel stoga su i kućni ljubimci dobrodošli.

Kada je u pitanju kuhinja, na kakvoj se hrani zasniva ponuda hotela Punta?

Vitality hotel Punta nudi izvrsnu gastronomsku ponudu te se uz najkvalitetnije namirnice iz otočkog uzgoja i mediteranski koncept prehrane, može uživati i u cjelovitim i zdravim jelima razvijenim u suradnji sa stručnjacima Makronove. Gosti koji prate poseban režim prehrane, poput, primjerice, one bez glutena, mogu bez-


brižno planirati svoj odomor u našem hotelu. Dakle, Vitality Hotel Punta gastro koncept baziran je na dvije komponente: širokoj ponudi visokokvalitetnih namirnica i jela pripravljenih po tradicijonalnoj otočkoj recepturi i načelima mediteranske kuhinje, te ponudi cjelovitih jela za osobe s posebnom prehranom. Barovi nude veliki izbor zdravih napitaka (kokteli svježe cijeđenog voća i povrća, kavovine, biljni napici), ali nude i regularnu ponudu toplih i hladnih napitaka, sokova, finih likera, domaćih rakija i vina. Kod nuđenja hrane, cilj je osigurati gostu pažljivo definiran izbor hladnih i toplih jela te slastica od najkvalitetnijih namirnica. Preferiraju se namirnice iz mediteranske kuhinje poput svježeg povrća, ribe, cjelovitih žitarica, maslinovog ulja, a poseban dodatak jelima je svježe ljekovito i aromatično bilje, karakteristično za Lošinj. Miomirisno bilje za potrebe kuhinje dostupno je u jednom od četiri bogata vrta koja ispunjavaju atrije Vitality Hotela Punta. Gastro koncept Vitality Hotela Punta zaokružuje ponudu ugodnog i zdravog življenja u skladu s ljekovitom prirodom koju otok Lošinj priča i pruža svojim gostima već 120 godina.

Jeste li za otvorenje hotela pripremili neke posebne ponude? Naravno, za sve goste Vitality Hotel Punta tijekom lipnja smo osigurali promotivne cijene smještaja. Povrh toga, svakog gosta na dolasku čeka košara voća u sobi, a pri odlasku će dobiti i poklon iznenađenja. Dodatno, gost

će dobiti i Budi-fit! poklon bon za uključenje u jedan of programa body tehnike ili aromaterapije. Paketi za rujan su također u pripremi – stoga preporučam da Lošinj svakako uvrstite na listu odredišta ove godine.

Uz Puntu, obnovili ste i hotele Sunčane uvale Auroru i Vesperu 2008. i 2009. godine – po čemu se ovi hoteli razliku ili nadopunjuju?

Tvrtka Jadranka hoteli d.o.o. članica je Jadranka grupe koja je 2007. godine s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala ugovor o ulaganju u razvitak i poboljšanje usluga hotela koji pripadaju Grupi Jadranka. Ovaj veliki i zahtjevni investicijski ciklus obnavljanja hotelskih kapaciteta i repozicioniranja na tržištu u cilju podizanja njihove kategorizacije na četiri i pet zvjezdica započeo je 2007. godine obnovom hotela Aurora (4*), koji je pozicioniran kao wellness & conference hotel i ima jedinstvenu wellness ponudu koja uključuje holistički pristup i tretmane autohtonim aromatičnim i ljekovitim biljem poput opuštajućih masaža maslinovim uljem, eteričnim uljem lavande, bora... Nakon obnove hotela Aurora, na red je došao i susjedni hotel Vespera. Vespera se na tržištu

profilira kao obiteljski, Family Hotel, i nositelj je prestižne licence Kinderhotels te nudi vrhunsku uslugu i najudobniji odmor za cijelu obitelj. Investicijski ciklus bit će gotov kada turistički objekti iz zone Čikat, Mali Lošinj, budu u potpunosti obnovljeni i prenamijenjeni u kategoriju od 4* i 5* s novim centrom za talasoterapiju. Investicijski program po kojem će se obnoviti i repozicionirati svi objekti iz LH&V protfelja, iznosit će preko 80 milijuna eura.

Počela je sezona – kakvi su prvi pokazatelji te kakva su očekivanja za nastavak sezone? Jesu li vaše daljnje investicije vezane uz rezultate ove turističke sezone?

Predsezona 2012. je nešto lošija nego prethodne godine; posljedica je to činjenice da je hotel Punta bio zatvoren zbog obnove, ali i ovogodišnjeg termina uskršnjih blagdana koji je za nas hotelijere bio nepovoljniji nego lani. Najave za glavnu sezonu su dobre i tu očekujemo ostvarenje planiranih veličina. Daljnja ulaganja nisu u direktnoj vezi s ovogodišnjim rezultatom, iako bi dobar financijski rezultat olakšao strukturiranje izvora financiranja za iduću investiciju.

29


hotelska kuhinja:

Radna snaga i higijena

Piše: Mario Martinek Bijeli svijet www.bijelisvijet.hr

Ljudski aspekt, sa svim prednostima i nedostacima, na sreću je još uvijek prisutan u kuhinji i kao takav bi se trebao iskoristiti kako bi se uz prave resurse postigla maksimalna izvedba smanjujući pogreške i nedostatak osoblja. Jedan ili dva zaposlenika ne rješavaju problem troškova, čak suprotno, to samo pogoršava situaciju zato što se gubi kvaliteta i ugled restorana, a svi znaju kako je teško vratiti izgubljene klijente.

Z

na se koliko su ljudski resursi važni u kuhinji, a kao posljedica toga važan je i ergonomski izgled opreme koja se koristi te ispravna organizacija posla. Glavni problem jest upravljanje tim resursima u kuhinji. Svaki glavni kuhar želi napraviti dobar posao, smanjiti količinu napornog rada i primiti pohvale klijenata. Međutim, mnogo puta to je zasjenjeno potrebom da se pozabavi i najskromnijom i najtežom vrstom posla, kao i najmanje zahvalnim poslovima (kao što su guljenje krumpira, pospremanje frižidera, dugotrajno pripremanje hrane itd). NEDOSTATAK OSOBLJA Poznato je da je cijena jednog zaposlenika vrlo visoka i često dolazi do ograničenog broja osoblja, što rezultira prekovremenim

30

radom malog broja zaposlenika. To se čini praktičnim, ali u stvarnosti šteti i kvaliteti usluge i načinu na koji se ona izvršava. Postoji rizik da usluga ne bude spremna zbog prethodnih nezavršenih radnji koje možda i nisu usko povezane s uslugom. Zbog toga se posao izvršava loše i u žurbi što rezultira nezadovoljstvom i zaposlenika i klijenata koji će se često žaliti na lošu uslugu i kvalitetu hrane. Nedovoljan broj zaposlenika može rezultirati i nemaštovitim jelima, sporom izmjenom jela, ponavljanjem izbora hrane itd. Promjena bi značila trošenje više vremena na pripremu (nova kuhinjska linija). U toj situaciji nije moguće niti iskoristiti sezonske proizvode. Kada u kuhinji nema fleksibilnosti, meni se ne može prilagoditi svježim proizvodima koji se nude na tržnici i koji imaju povoljniju cijenu

te su kvalitetniji. Nadalje, a to je jako važno, teško je iskoristiti 'zatišje' tijekom radnog tjedna. Tijekom tog vremena kuhinja se može pospremiti i očistiti te se može izvršiti slaganje proizvoda, ali nije moguće iskoristiti to vrijeme za pripremu proizvoda. Uzrok tome može biti nedostatak zaposlenika ili zato što unaprijed pripremljeni proizvod ima kratak rok trajanja. Čak i kod proizvoda koji se mogu ranije pripremiti, poput umaka i sokova, nije preporučeno pretjerivati jer može doći do kvarenja hrane, što je iznimno opasno. LJUDSKI ASPEKT Kao rezultat svega navedenog - iako se čini da se uvijek užurbano radi - vrijeme koje je dostupno ne iskorištava se u potpunosti. Čini


se da zaposlenici naporno rade da bi ostvarili cilj koji se može ostvariti uz puno manje napora i uz pomoć bolje opreme i organizacije. Ljudski aspekt, sa svim prednostima i nedostacima, na sreću je još uvijek prisutan u kuhinji i kao takav bi se trebao iskoristiti kako bi se uz prave resurse postigla maksimalna izvedba smanjujući pogreške i nedostatak osoblja. Jedan ili dva zaposlenika ne rješavaju problem troškova, čak suprotno, to samo pogoršava situaciju zato što se gubi kvaliteta i ugled restorana, a svi znaju kako je teško vratiti izgubljene klijente. HIGIJENA Higijena je sigurno najdelikatniji problem s kojim se treba suočiti zato što je, kako je već ranije navedeno, kuhinja kao i laboratorij u kojem je transformacija hrane u razna jela koja se poslužuju strogo povezana s radom samih zaposlenika. U kuhinji se treba marljivo i vrlo pažljivo pridržavati strogih pravila higijene. Problem je što često nisu svi zaposlenici upoznati s tim pravilima ili osoblje na različite načine tumači pravila koja treba provoditi. Najjednostavniji primjer jednog od tih pravila jest sljedeći: odvajanje voća i povrća u rashladnim prostorijama od hladnih nare-

Nedovoljan broj zaposlenika može rezultirati i nemaštovitim jelima, sporom izmjenom jela, ponavljanjem izbora hrane itd. Promjena bi značila trošenje više vremena na pripremu (nova kuhinjska linija). U toj situaciji nije moguće niti iskoristiti sezonske proizvode. Kada u kuhinji nema fleksibilnosti, meni se ne može prilagoditi svježim proizvodima koji se nude na tržnici i koji imaju povoljniju cijenu te su kvalitetniji.

zaka te kuhane hrane od sirove hrane itd. U stvarnosti je ovaj problem vrlo ozbiljan. Postoje mnogi dijelovi kuhinje u kojima se može lako nakupiti prljavština i iste metode čišćenja za sve te dijelove često su nedostatne da bi osigurale ispravnu higijenu i sterilizaciju. Pranje posuđa često se nemarno obavlja i to na mjestima na kojima je olakšano razmnožavanje i kontaminacija bakterijama. Međutim, često primarni problemi nastaju zbog zaposlenika koji mogu biti izvor opasne kontaminacije iz vanjskog svijeta. Teško je uopće zamisliti količinu mikroorganizama koji se u kuhinju mogu unijeti na odjeći ili rukama zaposlenika (ukoliko se dobro ne operu) osobito kada sobe za presvlačenje, ulazi i izlazi nisu dobro pozicionirani ili klijenti moraju koristiti iste hodnike kao i konobari i kuhari. Čak i kad zaposlenici paze na osobnu higijenu, to često nije slučaj s opremom u kuhinji, iako je ona nužna i neizostavna. OPASNA PRLJAVŠTINA Zbog toga, problemi koji su već prije spomenuti – problemi prostora, funkcionalnosti i radne snage (može se desiti da zaposlenik, zbog nedostatka prostora i žurbe, ne očisti radnu površinu i počinje pripremati ili čak rezati već kuhane proizvode, uz katastrofalne posljedice) – mogu imati skoro isti učinak na sakupljanje prljavštine u kuhinji i probleme koji iz toga proizlaze. Opasni izvori razmnožavanja bakterija nalaze se na mjestima u kuhinji koja su zapuštena ili je do njih najteži pristup (npr. ispod stolova, ispod hladnjaka i opreme za kuhanje) ili na skrivenim mjestima kao što su spojevi između dva stola ili dva uređaja, na kojima se nakuplja prljavština. Oprema može još više ograničiti čišćenje ako je preblizu poda, ako je glomazna te ju je teško pomaknuti. Često, međutim, ljudska suzdržanost samo pogoršava situaciju. Loše slaganje proizvoda, površno čišćenje smočnica i rashladnih prostorija, zajedničko čuvanje kuhane i sirove hrane ili čak jedne iznad druge u frižideru bez odvajanja, čuvanje mesa i ribe zajedno, samo su neki od primjera pogoršavanja situacije.

Često primarni problemi nastaju zbog zaposlenika koji mogu biti izvor opasne kontaminacije iz vanjskog svijeta. Teško je uopće zamisliti količinu mikroorganizama koji se u kuhinju mogu unijeti na odjeći ili rukama zaposlenika (ukoliko se dobro ne operu) osobito kada sobe za presvlačenje, ulazi i izlazi nisu dobro pozicionirani ili klijenti moraju koristiti iste hodnike kao i konobari i kuhari.

31


savjetuje:

Isplati se sjesti i osmisliti

Piše: Mgr. Anica Đokić, MBA, anicadj@seznam.cz

Iza svakog postupka, procesa, serviranog jela ili pripremljene sobe treba stajati misao. Treba biti vidljivo da je netko sjeo, osmislio, napisao, podučio i pripremio da sve bude baš tako - da nije slučajno. Za profesionalce, slučajnost je pogreška. Ako mislite da se ne vidi, varate se.

R

azlika između profesionalca i amatera u hotelijerstvu je ponekad tanka, skoro nevidljiva linija - lako prepoznatljiva gostima-poznavateljima. Rado bih na početku otkrila kako sam liniju naučila vidjeti i prepoznati. Imala sam sreću i čast u svojoj karijeri sresti vrlo talentirane i mudre kolege od kojih sam skupljala bisere mudrosti. Jedna od mudrosti je da iza svakog postupka, procesa, serviranog jela ili pripremljene sobe treba biti misao - da se vidi da je netko sjeo, osmislio, napisao, podučio i pripremio da sve bude baš tako - da nije slučajno. Za profesionalce, slučajnost je pogreška. Ako mislite da se ne vidi, varate se. Pitanje je samo želite li i da kod vas gosti dođu slučajno jedanput i nikad više, ili namjerno, s obećanjem povratka i preporukom svim prijateljima. Ne treba biti slučajno samo ono što je očekivano, ali i ugodno neočekivano.

32

OSMISLITI I EDUCIRATI Dakle, prvo osmisliti. U hotelu se očekuje da je za recepcijom školovan recepcionar koji govori više jezika i spreman je pozdraviti i primiti gosta u hotel. Očekujemo da svatko zna kako ga pozdraviti. Ali, način na koji u našem hotelu želimo primiti gosta, pozdraviti ga i dočekati, može biti naša vlastita misao i odluka. Hoće li recepcionar imati svoju bijelu prozirnu košulju, sa kragnom pomalo ofucanom od pranja, ili ćemo mu nabaviti kvalitetnu košulju i kravatu (još bolje i sako)? Hoće li imati na licu dva piercinga i tri naušnice, dugu masnu kosu ili ćemo mu reći kakav je izgled očekivan i poželjan u našem hotelu? Hoćemo li podrazumijevati da se on zna osmjehnuti i pozdraviti gosta, ili ćemo mu ipak sami preporučiti kako da pozdravi gosta tako da se on osjeti dobrodošlim? Razlika je upravo u tome hoćemo li sve to osmisliti, napisati i o tome educirati.

U našem pozdravu, u strategiju spada udaljenost, uspostavljanje kontakta i pozdrav te izbor jezika (svakoga veseli čuti i barem nekoliko riječi dobrodošlice na vlastitom jeziku). PODSJETNIK Drugi korak je - sve zapisati. To znači opisati sve, korak po korak, možda i s objašnjenjem zašto se točno nešto treba učiniti. Može to poslije biti podsjetnik za školovanje novih za-


Očekuje se da je za recepcijom školovan recepcionar koji govori više jezika. No, način na koji u našem hotelu želimo primiti gosta može biti - naša vlastita misao i odluka. poslenika i popis da se nešto ne zaboravi. Kako opisati da se ništa ne zaboravi? Zamislite da vam u hotel ulaze gosti. I onda nastavite misao kreiranjem pozdrava, dočeka koji će izraziti strategiju hotela: -> gosti ulaze u hotel; -> odmah ih primijetimo i uspostavimo kontakt očima - ako su udaljeni više od 6 metara, to je dovoljno, možda je osmijeh i pozdrav laganim klimanjem glavom dovoljan; -> kad gosti priđu na razdaljinu od 1.5 metara, pozdravimo ih ljubaznim glasom: “Good morning, how may I assist you”, ili “Good morning, welcome to XY hotel!”. Osmijeh. KORAK PO KORAK Eto, napisala sam prvi standard - dalje se može slijediti registracija za koju je također potrebno napisati korak po korak: kako potražiti rezervaciju preko kompjutera, kako identificirati gosta, kako ispuniti formular o boravku, kako garantirati ili naplatiti boravak itd. Svaki korak trebao bi biti jasan i nositi neku ideju, misao i strategiju, te bi trebao predstavljati upravo naš osobni način registracije u hotel. KAD ZAZVONI TELEFON U našem pozdravu, u strategiju spada udaljenost, uspostavljanje kontakta i rečenica pozdrava, izbor jezika (ovisno o tome odakle je većina gostiju, svakoga razveseli čuti i barem nekoliko riječi dobrodošlice na vlastitom jeziku). Posebnu pažnju bih posvetila specifikaciji kako se odgovara na telefon. Naravno,

treba prvo omogućiti da telefon zazvoni na pravome mjestu i da je tehnički riješeno da u svakom trenutku netko može odgovoriti na telefon i da uopće postoje zainteresirani koji će nazvati (tome ćemo posvetiti prostor u nekom od sljedećih članaka). Treba također voditi računa da je zvuk zvona telefona neutralan i ne jako bučan i neugodan gostima na recepciji. Dakle, kada zazvoni telefon, koliko puta će zvoniti prije nego što netko odgovori - 2 ili 3 puta, ili ćemo pričekati da dobro odzvoni nekih 5 puta? Velike hotelske kompanije postavile su standard da do trećeg zvona netko mora odgovoriti na telefon, jer svaki izgubljeni razgovor je potencijalno izgubljeni gost. Samo javljanje, pozdrav, jezik odgovora ili rečenica opet trebaju biti odraz hotela i njegove strategije. Hoće li to biti sam naziv hotela, ili će se tome dodati naziv mjesta, naziv onoga tko odgovara i odjel, to je bitna razlika. Bitno je ne reći previše, jer gost na drugoj strani neće biti sposoban sve čuti i razumjeti (s obzirom da se dugi pozdravi izgovaraju veoma brzo), ali dovoljno da zna da je na dobrome mjestu, da mu je odgovorio netko profesionalan tko posjeduje znanje međunarodne komunikacije. SUNČANI POZDRAV Naposlijetku, izbor jezika će ovisiti o tome odakle je većina gostiju, neutralno je izabrati engleski na koji svi gosti reagiraju pozitivno. Isto tako bi mogao biti osmišljen kraj telefonskog ili bilo kakvog razgovora s gostom, po-

Gosti primijete svaki cvijet, ukoliko je osmišljen - cvjetni aranžman od svježeg sezonskog cvijeća u skladu s okolinom, mirisan i svjež na prvi pogled govori da se netko brine, i to svaki dan, za hotel, uslugu i goste. zdravom koji bi izrazio strategiju hotela. Na primjer, ako je hotel na moru na sunčanoj obali, zašto ne poželjeti sunčan dan umjesto samo dobrog dana? Na primjer: ”Želimo Vam sunčan dan!”, ili ”Želimo Vam ugodan morski dan!” Vjerujte da će već nakon prvog puta svaki gost primijetiti pozdrav, a nakon drugog i trećeg puta će biti siguran da je iza pozdrava misao. Drugi dan će ga prisvojiti i tako dalje širiti vašu misao i strategiju. PRVI DOJMOVI Za kraj, moja omiljena tema - prvi dojam prema hotelu. To znači - ne zaboraviti ulaz u hotel, prostor pred vratima i prostor između vrata i recepcije. Pred ulazom je prigodno i ugodno imati ukrasno drvo ili cvijeće, još bolje vrt ili cvijetnjak koji perfektno održavani oduzimaju dah i ostaju u sjećanju. Gradski hoteli nemaju luksuz prostora vrta ili parka, ali se zato mogu pobrinuti za cvijeće u hodniku, na recepciji. Gosti primijete svaki cvijet, ukoliko je osmišljen - cvjetni aranžman od svježeg sezonskog cvijeća, osmišljen i u skladu s okolinom, mirisan i svjež na prvi pogled govori da je netko osmislio, da se netko brine, i to svaki dan, za hotel, uslugu i goste. Ovo je biser mudrosti koji sam dobila od svojih dragih kolega i evo ga šaljem dalje - po cvijeću u hotelu se poznaje glavni direktor! I od tada svaki put pažljivo promatram prije nego što odlučim krenuti dalje. Osvrnite se i vi - kako izgleda cvijeće u vašem hotelu?

33


tehnologija:

Digitalno informiranje i oglašavanje u hotelijerstvu Piše: Andrija Frinčić, rukovoditelj razvoja, Sagena informatički inženjering d.o.o.

Integracijom sustava za digitalno informiranje i oglašavanje u interijer recepcije, hotel s jedne strane dobiva na ekskluzivnosti, a s druge strane dobiva snažan medij putem kojeg može ciljano komunicirati s gostima. Već kod prvog kontakta s hotelom goste je moguće upoznati s ponudom hotela koja je prilagođena demografskom profilu gostiju.

D

igital signage (digitalno oglašavanje i informiranje), kao koncept, u hotelijerstvu postoji već neko vrijeme te je u formi informacijskog kanala sastavni dio hotelske TV ponude. Putem ovog kanala hotel informira gosta o hotelskoj ponudi, ponudi hotelskog restorana te o raspoloživim zabavnim sadržajima. Zahvaljujući razvoju tehnologije, osobito

34

razvoju LCD monitora, stvoreni su uvjeti da se iste ove informacije prikažu i izvan sobe. Digital signage sustav omogućava hotelu da sa svojim gostom putem LCD zaslona komunicira slikom, video sadržajem, tekstom i zvukom. Takva komunikacija garantira veću vidljivost poruke u usporedbi s klasičnim brošurama i statičnim oglasnim pločama.

RECEPCIJA Recepcija predstavlja prvo mjesto fizičkog kontakta između gosta i hotela te kao takvo ima izuzetan utjecaj na cjelokupno iskustvo boravka u hotelu. Integracijom sustava za digitalno informiranje i oglašavanje u interijer recepcije, hotel s jedne strane dobiva na ekskluzivnosti, a s druge strane dobiva snažan medij putem kojeg može ciljano komunicirati s gostima. Već kod prvog kontakta s hotelom goste je moguće


upoznati s ponudom hotela koja je prilagođena demografskom profilu gostiju. Osim ponude samog hotela (restoran, wellness, bar, dodatni sadržaji), goste je moguće informirati i o izvanpansionskoj ponudi (izlet, restorani, kulturni događaji i sl.). Prodaja oglasnog prostora biranim vanjskim partnerima može, pak, hotelu poslužiti kao dodatni izvor prihoda. Servisne informacije koje se prikazuju na ekranima sustava (vremenska prognoza, stanje u prometu, red letenja, vozni red autobusa i sl.) povećavaju korisnost sustava sa stanovišta gosta i kao posljedicu imaju povećanu interakciju gosta sa sustavom. Povećanjem gledanosti raste i vrijednost marketinškog prostora koji je dio digital signage ekrana. Sustav digitalnog informiranja i oglašavanja moguće je, također, povezati s hotelskim informacijskim sustavom te time gostima omogućiti automatsku prijavu u hotel putem samoposlužnih kioska. Kod takve prijave, dio ekrana koristi se za unos potrebnih informacija dok je preostali dio ekrana moguće iskoristiti za prikaz raznih korisnih i marketinških poruka, koje su u ovom slučaju u potpunosti prilagođene osobi koja se prijavljuje u hotel. KONFERENCIJE Osim komunikacije na recepciji hotela, digital signage sustavi izuzetno su važan kanal komunikacije u hotelima s konferencijskim kapacitetima. U takvom okruženju ovakav sustav omogućava dinamički prikaz rasporeda konferencija po dvoranama te se koristi za navođenje sudionika konferencije do same dvorane u kojoj se konferencija odvija, odnosno do dodatnih sadržaja koji su uz konferenciju vezani (ručak, izložbeni prostor i sl.). Uz samu dvoranu, ekrani se koriste za prikaz rasporeda predavanja, prikaz korisnih informacija o predavačima te o samim predavanjima dok se kroz implementaciju QR kodova omogućava posjetiteljima da putem pametnih telefona pristupe dodatnim sadržajima konferencije. Unutar same konferencijske dvorane integracijom sustava s društvenim

Digital signage sustav omogućava hotelu da sa svojim gostom putem LCD zaslona komunicira slikom, video sadržajem, tekstom i zvukom. Takva komunikacija garantira veću vidljivost poruke u usporedbi s klasičnim brošurama i statičnim oglasnim pločama. mrežama i prikazom tih informacija na projekcijskim platnima, moguće je dodatno potaknuti interakciju posjetitelja konferencije s predavačima i organizatorom. Osim toga, sustav u dvorani može se iskoristiti i za prikaz rasporeda predavanja (sljedeće predavanje) te za prikaz QR koda putem kojeg se mogu dohvatiti dodatni sadržaji vezani uz tekuće predavanje. OGLAŠAVANJE I INFORMIRANJE U SOBAMA Već je spomenuto da su hotelski digital signage sustavi potekli od informacijskih kanala hotelske televizije. Poruke koje kroz ovakav sustav hotel komunicira s gostima, pogodne su za prikazivanje na informacijskom kanalu, stoga je logično ta dva sustava spojiti i osigurati isporuku informacija iz digital signage sustava u sustav hotelske televizije. Ovim spajanje sustav digitalnog informiranja i oglašavanja postaje centralni sustav za upravljanje digitalnim sadržajima koji se onda isporučuju putem različitih kanala. Hotelsko osoblje održava i osvježava

informacije na jednome mjestu, a one se raznim kanalima distribuiraju do gosta. Fleksibilnost digital signage sustava omogućava hotelu kreiranje više od jednog informacijskog kanala, kako bi se što više prilagodili svakom pojedinom gostu. SOCIAL SIGNAGE Društvene mreže i generalno interakcija između hotela i gosta predstavljaju ključan čimbenik u uspostavljanju uspješnog sustava digitalnog oglašavanja i informiranja. Social signage je sustav digitalnog oglašavanja i informiranja koji je usko povezan s društvenim mrežama. Za razliku od klasičnih sustava koji podržavaju samo jednosmjernu komunikaciju od hotela prema gostu, social signage sustavi omogućuju dvosmjernu komunikaciju s gostima. Ovakvi sustavi kroz poruke i zadatke koji se pojavljuju na LCD ekranima pozivaju goste na interakciju na društvenim mrežama. Hotel, na primjer, može prijavu gosta na Foursquare nagraditi besplatnim napitkom u hotelskom baru. Poziv na prijavu i slika nagrade prikazuju se s vremena na vrijeme na zaslonu, na kojem se također prikazuju i prijave korisnika u realnom vremenu. Prava snaga social signage sustava očituje se u mogućnosti da se informacije koje se prikupe na društvenim mrežama koriste, ne samo za prikaz na ekranima, već i za upravljanje prikazom marketinških poruka. ZA KRAJ Gost s kojim se danas hotel susreće je visoko mobilan, aktivan na društvenim mrežama, komunikativan i odlučan. Uspješna komunikacija s takvim gostom temelji se na modelu koji se oslanja na društvene mreže, mobilne telefone i platforme za digitalno oglašavanje i informiranje. Za implementaciju takvog modela potrebna je otvorena platforma za digitalno oglašavanje i informiranje koja se kroji prema potrebama svakog postojećeg klijenta. Također je potreban kompetentan i fleksibilan tehnološki partner koji će proaktivno pratiti hotel u procesu implementacije takvog marketinškog modela.

35


trendovi i inovacije:

Usluga u 2012.

Piše: Nicole Parker-Hodds, Associate Analyst, Planet Retail

Planet Retail predstavlja pet ključnih trendova kod služenja hrane za ovu godinu namjenjenih profesionalcima iz HoReCa kanala. U primjerima su navedeni ugostiteljski objekti koji posluju na tržištu SAD-a i Velike Britanije. 1. CIJENE NAMIRNICA Ugostitelji se suočavaju s višim troškovima prilikom nabavke namirnica. Cijena mlijeka, pšenice i mesa/ribe je porasla u 2011. na svjetskom tržištu. Globalno promatrano, potrošacka košarica s osnovnim namirnicama porasla je za 37% u usporedbi sa 2010., prema podacima Guardiana. Cijena pšenice je porasla za 69% (podaci Svjetske banke), a mesa za oko 16% (podaci Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu). To znači da mnogi ugostitelji moraju povećati svoje cijene kako bi se održali na istoj razini kao prije poskupljenja namirnica. S druge strane, ekonomska kriza je dovela do toga da potrošači na raspolaganju imaju manje prihode i stoga nisu voljni plaćati za hranu i piće onoliko koliko su to činili u razdoblju prije recesije. Oni žele vrijednost za svoj novac.

‘VALUE’ MENI Ugostitelji na ove zahtjeve odgovaraju tako što kreiraju ‘value’ menije i vremenski limitirane ponude. ‘Value’ meni je grupa obroka na meniju jednog restorana, najčešće brze hrane, koja je kreirana tako da njihove cijene budu što je moguće niže od uobičajenih cijena drugih obroka s tog menija. Tako ugostitelji privlače u svoje objekte goste koji vode računa o cijenama. Međutim, nije za sve ugostiteljske objekte jednostavno uvesti ovakvu ponudu. Pogotovo ne za one restorane koji služe i promoviraju manje - ali zdravije i kvalitetnije - porcije hrane. Burger King je, uz osnovni meni, uveo i ‘value’ meni još 1998. godine. Ova ponuda im je pomogla da targetiraju potrošače koji su vodili računa o vrijednosti koju dobijaju za svoj novac, mahom mlađe generacije kao osnovnu ciljnu skupinu. ‘Value’ meni Burger Kinga sadrži 11 stavki/proizvoda čija se cijena kreće između 1 i 1,5 dolara. Kineski lanac restorana P.F.

Chang’s suočavao se s opadanjem posjeta od trenutka nastupanja krize. Zato su odlučili u meni uvesti obroke po nižim cijenama. Dodali su i ‘value’ meni za ručak - 20 obroka po cijeni ispod 10 dolara - kako bi povećali promet tijekom tog dijela dana. VREMENSKI LIMITIRANE PONUDE Ovakve ponude obroka stvaraju osjećaj uzbuđenja kod ljudi i pomažu u dovođenju novih gostiju. To je zato što su potrošaci svjesni posebnosti ovakvih ponuda, činjenice da je to ‘samo sada’ toliko povoljno, da neće biti u ponudi u dugom vremenskom razdoblju i da zato specijalnu ponudu vrijedi iskoristiti. Također, vremenski limitirane ponude pomažu ugostiteljima u testiranju tržišta kada je riječ o tim ponudama/obrocima. Uzmimo primjer restoranske kompanije Jack in the Box koja ima više od 2200 objekata u SAD-u. Oni su u ponudu za doručak uspješno vremenski limitirano uveli Jumbo Breakfast pladanj i premium Bourbon BBQ sendvič s odreskom pečenim na roštilju. MANJE PORCIJE - NIŽE CIJENE Pri kreiranju ponude mora se imati na umu i da manje porcije privlače kako goste koji vode računa o zdravlju, tako i goste koji vode računa o cijenama. Američki lanac restorana pod nazivom The Cheesecake Factory imao je u ponudi proizvode koji su bili vrlo kalorični i gosti su ih smatrali skupim. Onda su u ponudu uveli SkinnyLicious meni, koji se sastojao od oko 50 obroka od kojih je svaki imao manje od 590 kalorija. Ne samo da su privukli ciljnu grupu koja je vodila racuna o zdravlju i liniji/težini, nego i goste koji vode računa o budžetu. Na početku krize, lanac restorana T.G.I Fridays suočavao se s padom broja gostiju. Zatim su u meni uveli ponudu pod nazivom ‘Prava porcija, prava cijena’, nastavljajući je širiti. Broj gostiju porastao je za 1,4% u razdoblju od 16 tjedana nakon što je novi meni uveden, ako se usporedi s istim razdobljem godinu dana ranije. Također, T.G.I. Fridays je zahvaljujući novoj ponudi povećao i opseg prodaje.

36


2. TEHNOLOGIJA Mnogi ugostitelji uvode inovacije i dobro su upoznati s tehnološkim prednostima, jer žele biti ispred konkurencije. Oni tehnološki inoviraju svoje objekte kako bi pojednostavili usluživanje i izazvali dodatni interes gostiju. Jedna od najrasprostranjenijih inovacija su digitalni meniji. Oni su jednostavniji za ugostitelje, jer mogu na njima lakše unositi izmjene, naročito one koje se tiču promotivnih ponuda vezanih za određeno doba dana ili limitirani broj dana. iPad omogućava interaktivan odnos s potrošačima koji sada mogu pročitati meni u vrijeme kada oni to žele i svakako je alat kojom restorani mogu unaprijediti svoju prodaju. Neki iPadovi potrošačima dozvoljavaju i narudžbe, što je lakši način da se meni kreira baš prema tim narudžbama i da se njima prilagođava nabava. Kiosci za samoposluživanje i samonaplatu ubrzavaju postupak naručivanja, što je naročito važno poslovnim ljudima. Također, mobilne tehnologije se razvijaju ogromnom brzinom, dozvoljavajući potrošačima da naručuju i plaćaju putem mobilnih telefona. DIGITALNI MENIJI Omogućili su ugostiteljima da u njih ubace razne digitalne reklame. Ovo je naročito važno ugostiteljima poput Taco Bella, koji ima brojne obroke i varijacije u svome meniju i potrebno mu je stalno ažuriranje promotivnih poruka. Uz to, digitalni meniji omogućavaju da se redoslijed obroka u jelovniku zarotira na određeno vrijeme i da se tako istaknu specijalni događaji i ponude. Kroz primjenu pet softverskih

platformi na četiri LCD monitora, zajedno sa dva MediaVue plejera, Taco Bell može prikazati vrlo različite sadržaje. Ovaj restoran brze hrane ostvario je benefit zahvaljujući povećanju efikasnosti i reduciranju troškova tiskanja i dostave klasičnih menija, a povratna reakcija njegovih gostiju na digitalne menije bila je pozitivna. Sada restoran koristi digitalne menije kao standard, čak i kada ulazi na nova tržišta. iPAD Korištenje iPada je lak način za potrošače da dobiju još neke informacije o obrocima u ponudi i da na osnovu toga naruče hranu. Zato je Chicago Cut Steakhouse dodao 40 iPadova u svoje objekte. Oni se koriste kao interaktivna vinska karta, što je veliko olakšanje za goste budući da se u objektima prodaje više od 750 različitih vina. Također, pomaže potrošačima da dobro upare vino s obrokom koji su naručili. Ova inovacija je kompaniji donijela povećanje prodaje vina od 20%. Stacked Food Wellbuilt restoran koristi iPade kao digitalne menije na stolovima. Dozvoljava gostima da preko njih naruče hamburgere i drugu hranu. Također, gosti mogu platiti obrok uz pomoć ove naprave. MOBILNI TELEFONI Mobilne tehnologije osiguravaju jednostavnu alternativu klasičnom naručivanju i plaćanju u restoranu, za poslovne ljude i sve koji žure. PizzaExpress i PayPal omogućili su iPhone aplikaciju koja dozvoljava da se preko nje plaćaju obroci. Gost kaže konobaru da želi platiti na ovaj način i dobija jedinstveni kod koji će

upotrijebiti prilikom transakcije. Sa Starbucksovom aplikacijom, mobilni telefon postaje i Starbucks kartica na koju korisnik telefona može izvršiti prepaid uplatu. Ovo mu omogućava da provjeri stanje na kartici i plati piće putem telefona. Kada se ukuca broj kartice, na telefonu se pojavljuje bar kod koji konobar skenira i tako je plaćanje zaključeno. Subway također koristi mobilne telefone za lakše naručivanje. Naime, potrošači mogu naručivati obroke iz obližnjeg Subwaya putem mobilnog telefona i zatim narudžbu pokupiti u objektu. Ovo Subway čini pristupačnijim potrošačima. Usluga je dostupna u SAD-u, a uskoro će biti u upotrebi i u Velikoj Britaniji. KIOSCI ZA SAMOPOSLUŽIVANJE Oni reduciraju vrijeme čekanja, povećavaju broj gostiju koji mogu biti posluženi u isto vrijeme i pospješuju trošenje. Naročito su korisni u razdobljima kada je gužva u restoranima najveća, na primjer u vrijeme ručka. McDonald’s je korištenjem kioska za samoposluživanje skratio svaku transakciju na 2-4 sekunde. Čekanje se mnogo skratilo, a potrošači mogu lakše izvršiti narudžbu. Samim time, McDonald’s je postao popularnija opcija za večeru. KFC je također uveo kioske za samoposluživanje, povećavajući prosječnu potrošnju sa 9,22 dolara po računu koliko je iznosila kod klasičnog naplaćivanja na 12,55 dolara na samoposlužnim kioscima. Primjenom novih tehnologija kompanija je reducirala i troškove radne snage. Nastavak u sljedećem izdanju hrb-a...

DA BI UGOSTITELJ USPJEŠNO POSLOVAO UVIJEK MORA UVODITI NEŠTO NOVO U PONUDU Ovo se naročito odnosi na 2012. godinu, u kojoj su gosti zahtjevniji u svemu. Zato Planet Retail predstavlja pet ključnih trendova koje ugostitelji ne smiju ignorirati ukoliko žele ostati konkurentni.

Društvene mreže - daju ugostiteljima mogućnost povezivanja s potrošačima brže nego ikada prije. Mogućnost da se ostvari interakcija i da se osluškuju potrebe gostiju ubrzano oblikuje buduće strategije ugostitelja.

Cijene namirnica – nastavit će rasti na globalnoj razini, što će sve više pritiskati ugostitelje. S druge strane, njihovi gosti se sada okreću nižim cijenama u meniju, ali i traže vrijednost za novac kada biraju gdje će izići na ručak ili večeru.

Premium kvaliteta - zadatak ugostitelja je da interes gostiju premjeste sa cijena i generiranja viših marži, na premium kvalitetu svoje ponude.

Tehnologija - prihvaćanje novih tehnologija dozvoljava brže naručivanje i mnogo više fleksibilnosti za ugostitelje.

Ulazak u trgovine - ugostitelji ‘šire’ prodaju svojih brendova, obroka i proizvoda izvan granica svojih ugostiteljskih objekata. Oni s ponudom hrane i pića ‘ulaze’ u maloprodajne trgovine pokušavajući tamo doći do novih kupaca.

37


aktualno:

Ponuda vegetarijanske hrane

Piše: Dino Šket, Vegetariana d.o.o.

Porast broja vegetarijanaca zamjetan je u svijetu i u Hrvatskoj, a ugostitelji ne vode računa o takvim turistima i njihovom životnom stilu. Podaci pokazuju da se postotak vegetarijanaca u Europi kreće između 5-10%. Ono što je važno za ovakav tip gostiju je da su iznimno osjetljivi na prehranu te će im bogata ponuda vegetarijanskih i, nemojmo zaboraviti ukusnih jela, znatno podići doživljaj boravka u našoj zemlji.

U

vrijeme pisanja ovog članka turistička sezona je već počela – i ove godine prekratka. Standardne gužve na naplatnim kućicama na putu prema moru, nesnosne vrućine, spasioci s plaža u glavnim vijestima dana itd.

Svi hotelski kapaciteti po svim će prognozama biti dupkom ispunjeni, na čemu malo možemo zahvaliti i političkim previranjima i gospodarskoj nesigurnosti u Grčkoj. Također, prateći medije stječe se dojam da se ipak ulaže u turizam u Hrvatskoj, prvenstveno

proširenje kapaciteta, poboljšanje usluge i kategorizacije objekata, obnovu istih, izgradnju novih hotela... Javna tajna je da nam je još uvijek vanhotelska ponuda poprilično katastrofalna što i rezultira dvomjesečnom sezonom. No kakva nam je ponuda u onome u čemu smo oduvijek bili 'jaki' – hrani? PAŠTA I PIZZA Nedavno mi je pozornost privukao jedan članak koji je opisivao 'mršavu' ponudu vegetarijanske hrane u restoranima u Hrvatskoj. I sam sam primijetio da se ponuda za vegetarijance u restoranima i hotelima svodi na 'paštu sa četiri sira' i vegetariana pizzu. Mislim da je važno objasniti iz koje pozicije smatram da sam adekvatna osoba za pisanje o ovoj temi. Moj otac je bivši vlasnik mesne industrije koja se bavila proizvodnjom suhomesnatih proizvoda najviše kvalitete. Nedugo nakon pokretanja proizodnje uvidio je porast osoba koje ne jedu meso. Stoga je 1996. godine kreirao bezmesnu salamu pod imenom Vegetariana. Uslijedili su i namazi, hrenovke, burgeri – sve proizvodi bez mesa pod istim brendom. Iako u to vrijeme nisam bio vegetarijanac, vodio sam marketing i izvoz Vegetariane u očevoj tvrtki. Prvi u obitelji koji su se okrenuli vegetarijanskoj

38


ta i jednostavna za pripremiti. Svaki ugostitelj, bilo da ima riblji restoran ili steak house, trebao bi u ponudi imati nekoliko vegetarijanskih jela koja može brzo i jednostavno pripremiti. Vrlo je vjerojatno da će barem jedan član obitelji biti vegetarijanac, što komplicira naručivanje jela u bilo kojem restoranu.

prehrani bili su brat i mama. Iskreno, najbolji ručkovi bili su upravo oni vegetarijanski u izvedbi moje mame, no ono što me brine je da nikada nisam vidio takva jela u našim restoranima, a kamoli hotelima. I sam danas gotovo ne jedem meso, osim ribe. Toliko o tome... da se vratim na temu. RASTE BROJ VEGETARIJANACA Porast broja vegetarijanaca zamjetan je u svijetu i u Hrvatskoj, a ugostitelji ne vode računa o takvim turistima i njihovom životnom stilu. Podaci pokazuju da se postotak vegetarijanaca u Europi kreće između 5-10%. U Europskoj uniji u vegetarijanstvu 'vodi' Italija! Ono što je važno za ovakav tip gostiju je da su iznimno osjetljivi na prehranu te će im bogata ponuda vegetarijanskih i, nemojmo zaboraviti ukusnih jela, znatno podići doživljaj boravka u našoj zemlji. Gdje je problem? Iako je vegetarijanstvo u porastu, još uvijek se radi o manjini te šefovi kuhinja nemaju 'vremena' (čitaj: živaca) kreirati menije koji bi obradovali naše zelene prijatelje. Naravno, tu je uvijek i pitanje isplativosti. Rješenje? Novost su gotova i polugotova vegetarijanska jela koja su uglavnom zamrznu-

VEGETARIJANSKA PREHRANA Prednosti ove vrste prehrane su mnogostruke. Nutricionisti tvrde da se smanjuje koncentracija masnoća u krvi koje uzrokuju povišenje srčanog tlaka te slobodnih radikala koji su vrlo štetni. Prema najnovijim istraživanjima, kod vegetarijanaca je niži postotak pojedinih vrsta tumora, kao npr. debelog crijeva, dojke i prostate. Zahvaljujući niskim vrijednostima masnoća vegetarijanci imaju prosječno nižu tjelesnu težinu, niži krvni tlak i rjeđe obolijevaju od dijabetesa tip 2. Valja naglasiti da biljni proteini pokazuju manjak jedne ili više "esencijalnih" aminokiselina. Tako npr. orašari sadrže nisku koncentraciju lizina, a mahunarke metionina. Prehranu zato treba uravnotežiti produktima soje kao što su tofu, tempeh i natto te pšeničnim glutenom, sejtanom. PREDNOSTI Primjer prednosti vegetarijanske prehrane je i kratka životna dob Eskima koji se hrane samo mesom kitova i riba, za razliku od dugovječnih Tibetanaca koji se hrane laktovegetarijanski. Najnovija istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana, koja se bazira na maslinovom ulju, svježem voću i kuhanom povrću uz konzumaciju ribe, predstavlja jednu od najidealnijih. S tim u skladu Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kreirala je piramidu zdrave prehrane čiju bazu predstavljaju žitarice, mahunarke i voće, koje je preporučljivo najviše konzumirati, dok vrh čine crveno meso, šećer i sol koje treba najmanje konzumirati.

Najnovije promjene u ekološkom sustavu navode na razmišljenja o prednostima izbjegavanja mesa. Unazad nekoliko godina svjedoci smo velikih opasnosti koje sa sobom donosi konzumiranje mesa. U Europi su zabilježeni slučajevi "kravljeg ludila", bolesti koja zahvaća goveda zbog prehranjivanjem tzv. koštanim brašnom, odnosno samljevenim kostima uginulih krava. Prvi slučajevi zabilježeni su 1986. u Engleskoj, kod ovaca, da bi se bolest zatim proširila na krave.

Zdrava hrana svakog dana Pored uobičajenog dijela asortimana, kao što su namazi i naresci bez mesa, “Vegetariana” vam od sada nudi proizvode za ukusni topli obrok čija je priprema brza i jednostavna. Radi se o sljedećim vegetarijanskim proizvodima:  Fit burgeri  Panirani prutići (fit fingers)  Pljeskavice  Čevapčići  Leberkaese  Pečenice  Hrenovke

“Vegetariana” d.o.o., Vlaška 79, Zagreb Tel: (01) 60 40 001 Fax: (01) 60 40 671

E-mail: info@vegetariana.hr Web: www.vegetariana.hr

Prodaja i skladište: Zavrtnica 17, Zagreb

39


dizajn :

Prostorno i ambijentalno uređenje ugostiteljskih objekata Dovoljno prostora za pojedinca koji sjedi i boravi u prostoru ugostiteljskog objekta i, šire gledano, veličina samog stola, zahtijevaju dodatna razmišljanja i, u nekim slučajevima, individualna istraživanja. Pripremili: Marko Ćulibrk i Mladen Pešić, arhitekti

P

ut od ideje do realizacije, ako namjeravate otvoriti ugostiteljski objekt, može biti prilično dug i mukotrpan. Naime, treba se ‘izboriti’ s potrebnom papirologi-

Dimenzionalna analiza stolova za dvije osobe

40

jom, dozvolama i naknadama, a prije toga i odabrati prostor u okviru kojeg će se spomenute aktivnosti odvijati. Nakon ovog procesa (ili paralelno s njim), na red dolazi uređenje

prostora. Često je raspored aktivnosti prilikom otvaranja ugostiteljskog lokala neodgovarajući, s obzirom da se najviše vremena potroši na administrativne poslove dok je proces uređenja prostora faza kojoj se posvećuje najmanje ili nedovoljno pažnje. A način na koji se uređuje prostor od velike je važnosti za ukupan ambijent i atmosferu koja će se stvoriti u vašem lokalu, pa bi ovo trebao biti najvažniji dio čitavog procesa. UDOBNOST I ELEGANCIJA Projektiranje interijera ugostiteljskih objekata je složen proces u kojem se, osim vizualnog dojma, moraju definirati i svi elementi prostora (ma koliko se oni činili malima i nevažnima), koji kao krajnji rezultat stvaraju ukupnu atmosferu. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti dimenzioniranju i uređenju unutrašnjeg prostora. Kako je osnovni zadatak prilikom projektiranja pretočiti ideje i zamisli u povoljni vizualni dojam, često se u realizaciji interijera ovih prostora radi efektnog vizualnog dojma i identiteta ide nauštrb kvalitete dimenzioniranja i prostornih odnosa. Želja za upečatljivim i originalnim izgledom tada vodi ka nepoštivanju osnovnih postulata za uređenje prostora, a kao rezultat toga krajnji su korisnici lišeni komfora i udobnosti. Kako bi se to izbjeglo, prilikom projektiranja i osmišljavanja ovih prostora posebnu pažnju treba posvetiti načinu na koji se vrši dimenzioniranje osnovnih prostornih elemenata i njihovog odnosa s prostornim okvirom. U


promišljanju ovih odnosa, kao jedan od bitnih elemenata u uređenju unutrašnjeg prostora, izdvaja se i namještaj i odnos namještaja i prateće opreme s okolnim prostornim okvirom. Namještaj za kafiće i restorane predstavlja suštinu opremanja ovakvih javnih interijera. Dobrom prostornom postavkom spomenutih elemenata postiže se tražena atmosfera i komfor, a sve u cilju zadovoljnog gosta. Važno je postići željene vizualne i prostorne efekte, ali i istovremeno kreirati i zadržati osjećaj udobnosti, opuštene i ugodne atmosfere i elegancije. KREATIVNO I FUNKCIONALNO Na prvi pogled može se zaključiti je li određeni prostor manje ili više udoban za boravak i uživanje. Ovom dojmu najviše pridonose prostorni odnosi unutar lokala, tj. odnos između prostornih okvira i dispozicije namještaja i prateće opreme. Važno je osigurati jednak tretman svih dijelova lokala, kako onih namijenjenih korisnicima tako i onih namijenjenih boravku i funkcioniranju osoblja. Tek nakon funkcionalnosti na red dolaze dizajn, estetika i stil. Ovisno o prostoru i njegovoj krajnjoj namjeni (restoran, caffee bar...) biraju se parametri na osnovu kojih će se projektirati interijer. A ovisno o interijeru koji treba opremiti, veličine prostora i željene atmosfere, biraju se i boje, materijali, oblici i prateći namještaj kao najvažnije karakteristike prema kojima će se definirati unutrašnji prostor. SHEMATSKI PRIKAZI Osnovni faktori koji se moraju uzeti u obzir kako bi se osigurao najbolji odnos između di-

Minimmalni kommunikacijski prostor između stolova

menzija ljudskog tijela i prostora za sjedenje su odgovarajući prostori za kretanje i prolazi za posluživanje, kao i dovoljno mjesta za smještaj korisnika prostora. Svi ovi zahtjevi prilično se jednostavno mogu zadovoljiti ukoliko se poštuju norme za dimenzioniranje. Dovoljno prostora za pojedinca koji sjedi i boravi u prostoru ugostiteljskog objekta i, šire gledano, veličina samog stola (ovisno o karakteru ugostiteljskog prostora), zahtijevaju dodatna razmišljanja i, u nekim slučajevima, individualna istraživanja. U ovom postupku često se promatra samo Dimenzionalna analiza stolova za četiri osobe

Dimenzionalna analiza kružnih stolova

Dimenzionalna analiza prolaza za posluživanje

standardna veličina stola i ona se prihvaća bez ispitivanja i provjere je li dovoljna da posluži određeni broj ljudi koji sjedi za stolom. Jedini faktor koji se uzima u obzir kada se određuje veličina stola je njegova dužina i je li ona dovoljna za širinu stolca postavljenog uz stol. To, međutim, nije dovoljno. Da bi se pružili odgovori na neka od mogućih pitanja prilikom uređenja ugostiteljskih prostora i odnosa između elemenata namještaja i opreme, donosimo shematske prikaze pojedinih situacija koje pokazuju način na koji se uređuju pojedini dijelovi ugostiteljskih objekata (www. arhitekturadc.com).

41


predstavlja:

Dvanajščak Kozol širi vinsku kulturu u Međimurju

Najbolja vina obitelji Dvanajščak-Kozol nastaju u vinogradima koji pokrivaju gotovo 8ha osunčanih i povišenih položaja u okolici naselja Dragoslavec pred nazivima Grofovo, Okrugli vrh i Mohokos. U vrlo lijepo uređenoj kušaonici, uz kvalitetna vina nude se i domaći proizvodi te topla i hladna jela ... Pripremila: Marija Kosor

O

bitelj Dvanajščak-Kozol jedna je od mlađih obitelji vinogradara i vinara u Međimurju. Nastavljajući tradiciju svojih roditelja, Rajka i Zdravko od 1990. do 1992. zasađuju svoje prve nasade. Zemljopisno podrijetlo obitelj Dvanajščak-Kozol dobiva 1996. godine. Najbolja vina obitelji nastaju u vinogradima koji pokrivaju gotovo 8ha osunčanih i povišenih položaja u okolici naselja Dragoslavec pred nazivima Grofovo, Okrugli vrh i Mohokos. Vrh Mohokos nalazi se 344,40 m iznad mora kao najviša točka Međimurja.

42

Na domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima ova su vina redovito nagrađivana vrlo visokim odličjima. BROJNE NAGRADE Pušipel (moslavac), graševina, rajnski rizling, pinot bijeli i crni, chardonnay, traminac sorte su grožđa koje dozrijevaju u vinogradima obitelji Dvanajščak-Kozol, a poslije berbe i u podrumima. Također se mogu pohvaliti prvim proizvedenim crnim pinotom u Međimurju. Posebno se ističe međimurska marka vina Pušiple. Pušiple

classic vinske kuće Dvanajščak-Kozol je tri godine bio ocjenjivan kao najbolji Pušipel između svih u Međimurskoj županiji. Anthony Rose, jedan od vodećih svjetskih kušača i predsjednik ocjenivačke komisije na Decanterovom panelu, graševinu iz 2006. ocijenio je sa 93 boda od 100, što ovo vino stavlja u ravnopravan položaj s najboljim vinima u svijetu. DK cuvee je također izvrstan cuvee koji svake godine osvaja zlatne medalje u Hrvatskoj i Europi pa su tako i 2011. britanski vinski kritičari, poznati kao skupina “The Wine Gang“,


posjetili Hrvatsku i odabrali 45 ponajboljih vina. Među njima je bio i DK cuvee 2009. godine. Traminac iz 2011. godine je ove godine na sajmu Gast u Splitu ocijenjen kao veliko zlato (šampion sajma) za bijela vina iz cijele Hrvatske. VINO I DOMAĆA HRANA U vrlo lijepo uređenoj kušaonici, uz kvalitetna vina nude se i domaći proizvodi te topla i hladna jela. Uz najavu, organiziraju se poslovni i obiteljski domjenci te organiziraju i stručno vođene degustacije. Kušaonica vina otvorena je 2004. i od tada posjetiteljima nudi tradicionalne delicije međimurske autohtone kuhinje. Degustacije u vinskoj kući vode Rajka i Zdravko Dvanajščak gdje se mogu degustirati sva vrhunska vina iz podruma Dvanajščak uz domaće meso s tiblice. Organizacija poslovnih domjenaka, privatnih proslava, obiteljskih ručkova održava se u ugodnoj atmosferi kušaone ili na vanjskoj terasi koja nudi prekrasan pogled na cijeli brežuljkasti i nizinski kraj Međimurja. Jela koja

se nude u kušaoni vina domaći su proizvodi kao npr. pretepena juha, pečena patka sa domaćim mlincima, svinjsko pečenje s restanim krumpirom, salata, međimurska gibanica. Radno vrijeme kušaone je prema dogovoru te se poslovni i obiteljski domjenci organiziraju sukladno željama gostiju. Kapacitet sjedećih mjesta je 40 unutar kušaone, i 15 na terasi. OBITELJ SOMMELIERA Rajka, Zdravko i njihova kćer Tea imaju položen ispit za sommeliere, a Tea je ujedno sa 16 godina bila najmlađi sommelier u Hrvatskoj. Uz glavni moto “Stvaranje vina je naš život“, njihov također važan moto je širenje vinske kulture u međimurskom kraju. Uz stalna ulaganja u napredak u proizvodnji vina, ponuda smještaja zaostajala je zbog preventivnih stvari, ali zbog potražnje tržišta za ponudom smještaja, u obitelji Dvanajščak-Kozol nadaju se da će u skoroj budućnosti i taj projekt oživjeti. “U blizini naše vinske kuće nalaze se privatni apartmani te toplice s kojima surađujemo

u slučaju da netko želi doći na vikend u Međimurje i spojiti vinsku cestu s toplicama, ili općenitim posjetom znamenitostima i atrakcijama ovoga kraja. Iako svoje potencijale svijetu vina posvećujemo tek dvadesetak godina, s ponosom ističemo stvaranje vina je naš život!“, kažu Rajka, Zdravko i Tea.

43


savjetuje:

Kako do svih potrebnih dozvola za lokal

Piše: Zoran Lukić, Scorpio d.o.o.

Prevladava mišljenje da odmah možete pristupiti skupljanju potrebnih dozvola, ali nemojte uopće trošiti vrijeme prije nego što završite sve radove i opremite bar za rad. Prvi korak u dobivanju minimalnih tehničkih uvjeta je ishodovanje rješenja Sanitarne inspekcije o ispunjavanju uvjeta za zaštitu od buke.

U

f! - s ovim nastavljam članak iz prošlog broja o tome kako otvoriti tvrtku i započeti poslovanje. Prije ulaska u lokal i plaćanja prvog najma, uvjerite se da objekt ima sve važeće dozvole koje uključuju vlasnički list, uporabnu dozvolu sukladno namjeni građevine ili uvjerenje Odjela za katastar nekretnina kao dokaz da je građevina izgrađena prije 15.02.1968. Nakon svega navedenog pristupite potpisu Ugovora o zakupu poslovnog prostora te sa sobom uvijek nosite jedan ovjereni original i nekoliko kopija. Također, uvijek uz sebe morate imati i Rješenje o opisu u obrtni ili trgovački registar. ATEST BUKE Prevladava mišljenje da odmah možete pristupiti skupljanju potrebnih dozvola, ali nemojte uopće trošiti vrijeme prije nego što završite sve radove i opremite bar za rad. Prvi korak u dobivanju minimalnih tehničkih uvjeta je ishodovanje rješenja Sanitarne inspekcije o ispunjavanju uvjeta za zaštitu od buke. Rok im je do mjesec dana, ali iz iskustva koje sam imao u radu sa svim službama nadležnima za izdavanje dozvola, vrlo su susretljivi i spremni pomoći savjetima tako da se ne ustručavajte pitati ako vam nešto nije jasno. Atest buke radi mali broj tvrtki i potrudite se naći baš ovlaštenu tvrtku za ateste jer ih se dosta bavi uslugama svega što vam treba za otvaranje, ali koriste tuđe usluge

44

što, naravno, prati i veća cijena. Pretežno je prosječna cijena oko 1800,00 kn i sve u tom rangu je prihvatljivo. Za atest morate imati sve aparate u baru osposobljene za rad i to ne uključuje samo ozvučenje i liniju nego i caffe aparat, mlinac, perilicu suđa, frižidere i sl., tj sve što proizvodi bilo kakvu buku. Pazite da za nadzor ne stavljate nešto posuđeno

jer tvrtka navodi sve marke i vrste aparata tako da se dovodite u problem ako isti zamijenite. Ono što svakako morate paziti jest da stavite glazbenu liniju koja će biti u lokalu jer ona mora biti limitirana i imati naljepnicu za isto, što će vas dodatno koštati od 300,00 do nekoliko tisuća kuna, ovisno o tipu ozvučenja i zahvatu koji treba odraditi.


Za atest buke morate imati sve aparate u baru osposobljene za rad i to ne uključuje samo ozvučenje i liniju nego i caffe aparat, mlinac, perilicu suđa, frižidere i sl., tj sve što proizvodi bilo kakvu buku. Pazite da za nadzor ne stavljate nešto posuđeno jer tvrtka navodi sve marke i vrste aparata tako da se dovodite u problem ako isti zamijenite. POTREBNE DOZVOLE Uz čekanje rješenja od Sanitarne inspekcije, uhvatite se rješavanja svih drugih papira i dozvola koje vam trebaju. Riješite atest o

ispravnosti električnih instalacija i uređaja (oko 900,00 kn), ispitivanje učinkovitosti ventilacije (oko 1100,00 kn) te ispitivanje učinkovitosti ventilacije za pušenje (800,00) koje će vam naknadno trebati ukoliko budete trebali dozvolu za pušenje koju morate zatražiti od Sanitarne inspekcije, ali tek nakon što dobijete rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih uvjeta. Sve ove cijene su okvirne te nisu utvrđene zakonom. Cijena ovisi o količini posla i udaljenosti objekta koji se ispituje, tako da probajte sve dogovoriti s jednom tvrtkom kako biste imali osnova zatražiti bolje uvjete i dodatne popuste. Nakon što ste odradili sve gore navedno, sljedeći ured je Odjel za turizam u vašem gradu koji izdaje rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih uvjeta (nadalje MTU) i bez njega ne možete započeti s radom. Da biste predali zahtjev morate kupiti formular iz Narodnih novina – oznaka obrasca je UTXII-74 i prema njemu pregledajte sve što morate zadovoljiti za vaš ugostiteljski objekt jer se razlikuju potrebni uvjeti za bar, restoran, night club i sl. Po njemu morate ispuniti sve uvjete prije nego što zatražite izlazak inspektora. S formularom morate priložiti Rješenje o upisu u registar, original Ugovora o zakupu, ateste o ispravnosti električnih instalacija i uređaja, Uporabnu dozvolu ili ostalo što sam već naveo te Nalaz vode, ako se radi o ugostiteljskom objektu koj se prvi puta otvara na određenoj lokacili ili koji više od godinu

dana nije poslovao, te atest za otpadne vode za ugostiteljske objekte koji su smješteni na područjima koja nisu priključena na javnu kanalizacijsku mrežu, tj. Dokaz o nepropusnosti septičke jame te račun o pražnjenju. ODJEL ZA TURIZAM Nakon svih dokumenata kreće trošenje – 200 kn za restoran, gostionicu, pizzeriu i sl., 300 kn za kavanu, caffe bar, pivnicu, konobu, te 800 kn za noćni klub, noćni bar i disco klub. Troškovi postupka, tj. uplatnice prema zaključku o troškovima od 300 kn za ugostiteljske objekte iz skupine restorani i barovi, 250 kn za objekte jednostavnih ugostiteljskih usluga i 200 kn za catering objekte. Naoružajte se s otprilike 100 kn biljega jer vam uvijek negdje trebaju, a kao finish ovog članka svakako vam savjetujem da se obratite Odjelu za turizam da vam pregledaju svu dokumentaciju prije nego što je predate. Mogu vam uštedjeti puno vremena ukoliko otkriju pogrešku ili nepravilnost dokumentacije, a svakako su pristupačni i susretljivi jer i oni znaju koje muke morate proći da otvorite lokal, a tek nakon toga da preživite ova luda krizna vremena. Savjetujem da pravilnik skinete sa stranice www.mint.hr i dobro ga proučite. Još je puno stvari koje biste trebali znati, a ne stanu u članak. Želim vam puno sreće u radu i - ako negdje zapne, nemojte odmah odustati - stisnite zube i samo naprijed!

45


natjecanje:

Mladi barmeni oduševili Riječane Na natjecanju je sudjelovao 21 natjecatelj, a svaki je imao pet minuta za pripremu dva koktela: Bellini u 'working flairu' – mješavinu Finest Call Peacha i prosecca Ville Sandi, te Cruise with Bols u 'exhibition flairu' kojeg čine Santiago de Cuba blanco, Bols Coconut, Bols vodka, Bols grenadina, Finest Call Lime te Juicy Ananas.

U

čeničko natjecanje barmena BOLS Junior barmen Cup 2012, održano 31. svibnja u Rijeci ispred Malog Cafèa, okupilo je natjecatelje koji su u posljednjih godinu dana završili školu barmena, uspješno položili ispit te dobili diplomu Udruge konobara i barmena Hrvatske. Polaznici škole barmena stekli su teoretska i praktična znanja, koja su odmjerili na ovom natjecanju. Na natjecanju je sudjelovao 21 natjecatelj, od kojih tri djevojke. Svaki natjecatelj imao je pet minuta za pripremu dva koktela: Bellini u 'working flairu' – mješavinu Finest Call Peacha i prosecca Ville Sandi, te Cruise with Bols u 'exhibition flairu'

kojeg čine Santiago de Cuba blanco, Bols Coconut, Bols vodka, Bols grenadina, Finest Call Lime te Juicy Ananas. NAJBOLJI NIKOLA ŠARČEVIĆ Nakon ogleda barmena uz zabavni program, kojeg su upotpunili nastupi Academie di Capoeira Rijeka, plesne skupine Porto Ri, plesnovokalne skupine Fame, Suzi Rubato na violini, D.J. Alexa Sabattinia i odlična riječka publika koja je podržala svaki dobro odmjereni pokret, izabrano je troje najboljih koji su osvojili vrijedne nagrade. Program natjecanja vodio je Zoran Lukić kao stručni komentator i predsjednik Udruge konobara i barmena Hrvatske. Odlukom sudačkog žirija, sastavljenog od četvero članova Udruge konobara i barmena, na after partyju uz promociju brenda generalnog sponzora BOLS, na brodu Marina uručene su zahvalnice svim pokroviteljima, sponzorima, sudionicima i natjecateljima te su proglašeni pobjednici. Prvo mjesto osvojio je Nikola Šarčević, drugo Davor Mažuran, a treće Antonio Mačić. 'Ovim putem želimo se zahvaliti svim sponzorima, pokroviteljima, natjecateljima, sudionicima i gostima te vas pozvati na međunarodno natjecanje barmena, BOLS barmen cup 2012., koje će se održati u rujnu u Liburnia Riviera Hotelima na kojemu će snage odmjeriti najbolji barmeni svijeta', poručio je Lukić. ODSKOČNA DASKA Važnost manifestacije prepoznali su i popratili pokrovitelji događanja Grad Rijeka, Primorsko – Goranska Županija te Hrvatska turistička zajednica. Vrijedne nagrade za natjecatelje osigurala je tvrtka Scorpio d.o.o.. Jamnica, G3 Spirits, Finest Call i Villa Sandi omogućili su izradu natjecateljskih koktela. Natjecatelji, sudionici i posjetitelji mogli su kušati ukusne canapee za koje se pobrinula Konoba Ar-

46

Pobjednik natjecanja Nikola Šarčević

lecchino. Za pomoć pri organizaciji eventa zaslužna je tvrtka Troter d.o.o. Sve novosti i zanimljivosti o natjecanju i popratnom programu zainteresirani su mogli pratiti putem Totalnog FM, Teklić.hr-a, Novog Lista, Party. hr-a i Rijeka Klika. Kroz školu barmena i 9 godina aktivnog djelovanja Udruga je ostvarila zavidne rezultate. Barmeni koji su uspješno završili školu imali su prilike raditi po najboljim cocktail barovima duž obale i šire te se predstaviti kao kompletna osoba – zabavna i vesela, ali prvenstveno stručna i profesionalna. Slike i detalje o natjecanju, kao i informacije o školi barmena pronađite na službenim stranicama Udruge www.barmen.hr


akademija:

Točeno pivo u 9 koraka Pivo je nezaobilazni pratitelj masovnih događaja. Barmeni koji ga poslužuju moraju imati potrebne vještine pravilnog točenja i serviranja. Mnogi od njih, kad nauče 'zanat', svojim iskustvom pomažu u razvoju profesije barmena.

ŠTO SVE BARMEN MORA ZNATI DA BI DOBRO POSLUŽIO TOČENO PIVO? Svaki profesionalni barmen odlično zna da samo pravilno natočeno pivo zadržava punu kvalitetu u aromi, okusu, kao u trenutku kada je izašlo iz pivovare. Kako bi se pred gosta serviralo pivo koje zadržava sva svojstva i kvalitetu, barmen mora savladati vještine pripreme i hlađenja čaše u koju se pivo toči, kao

i kako se pravilno toči i servira pivo. KAKO SE PRIPREMA I HLADI ČAŠA U KOJU SE TOČI PIVO? Prvi korak pravilnog točenja piva je upravo priprema čaše. Brendiranu čašu je prvo potrebno oprati srednjom četkom postavljenom u sudoperu, kružnim pokretima, potom je uronite u hladnu vodu da biste isprali deterdžent i ohladili je. Na kraju, provjerite je li čaša u potpunosti čista. KAKO SE PRAVILNO SERVIRA PIVO? Nakon što je pivo pravilno natočeno može se servirati gostu u dva koraka: čaša se ispere u hladnoj vodi, zbog prelijevanja pjene preko ruba, a potom se pivo posluži na brendiranom podmetaču tako da logo na čaši bude okrenut prema potrošaču. KOLIKO JE VREMENA POTREBNO ZA USAVRŠAVANJE OVE VJEŠTINE Uz profesionalne trenere, vrlo jednostavno se u kratkom roku mogu savladati potrebne vještine točenja i serviranja piva.

PRAVILNO TOČENJE PIVA SASTOJI SE OD 9 KORAKA: 1. Očistite čašu 2. Slavinu otvorite u jednom brzom potezu. Prvi mlaz iz točilice obavezno ‘žrtvujte’ 3. Točite pivo pod kutom od 45 stupnjeva, bez kontakta slavine i čaše 4. Ispravljanje i spuštanje čaše prirodno stvara pjenu koja predstavlja zaštitni poklopac za pivo 5. Slavinu zatvorite u brzom potezu i privucite čašu k sebi, pazeći pritom da ni jedna kap piva ne upadne u pjenu 6. Kad se pjena digne i počne prelijevati preko ruba čaše, pažljivo je uklonite nožem pod kutom od 45 stupnjeva. Time otklanjate veće mjehuriće pjene koji se lako rasprše i ubiju pjenu 7. Pjena mora biti visoka 3 cm (pravilo dva prsta) 8. Zbog prelijevanja pjene preko ruba, čaša se mora isprati u hladnoj vodi 9. Poslužite pivo na brendiranom podmetaču s logom okrenutim prema potrošaču.

47


akademija:

Njegovo visočanstvo – blender

Piše: Tomas Vikario - Monin, Perrier, Tabasco, illy Beverage Innovation Manager Australasia

Tužno, ali posljednjih dvadesetak godina blenderi su gotovo „izumrli“ s polica popularnih svjetskih barova, ali su istovremeno postali sinonim za luksuzne brodove krstaše, all inclusive resorte i jeftine rupe širom svijeta. Zahvaljujući nekolicini hrabrih ugostitelja i uskrsnuću slavnih Tiki koktela, njegovo visočanstvo blender je dobilo novu priliku za slavu.

P

itajte danas barmena u ekskluzivnijem baru veće svjetske metropole za frozen Daiquiri ili blended Pina Colada cocktail i dobit ćete jedino ružan pogled umjesto osvježavajućeg koktela uz moguću lekciju kako te koktele više nitko ne pije i kako se isti ne nalaze u cjeniku. Unatoč tome, imam dobru vijest: kokteli osamdesetih se vraćaju na velika vrata (iskreno, svi znamo da u Hrvatskoj isti nikada nisu ni izašli iz ponude)! Slobodno vratite blendere za bar i budite pripravni za veliki come back blendanih koktela. MIRACLE MIXER Fred Osius se često naziva ocem blendera. Ne samo da je usavršio tehnologiju, nego je uspio nagovoriti i Freda Waringa da investira u njegovu kompaniju. Njihov prvi proizvod, tzv. Miracle Mixer prvi se puta pojavio na tržištu davne 1937. godine. Godinu dana nakon promocije, zahvaljujući uspješnoj marketinškoj kampanji, Waring blenderi su prodani u vrtoglavih 35.000 primjeraka i bili su neizostavan dio svakog bara i restorana širom Sjedinjenih Američkih Država. Iako su mašine bile podobne za miksanje svega i svačega, posebno su se pokazale uspješnima u pripremi tzv. 'frozen koktela'. Don the Beachcomber, otac prvoga Tiki bara na svijetu otvorenog 1933. godine u

48

Los Angelesu, bio je veliki obožavatelj ovoga proizvoda.

Dobro je znati da, osim koktela, blender služi i za miksanje poznatih bezalkoholnih napitaka - smoothija. Ubrzan način života zahtijeva i brzi obrok - napitak sa što više vitamina i što manje kalorija. Za 'uspjeh' su vam potrebni samo: blender, led, svježe voće (možete koristiti i Monin voćni pire koji dolazi u osam različitih okusa) ili povrće te mlijeko, jogurt ili voćni sok.

RUM RON RICO Prije Prvog svjetskog rata, Waring kompanija je napravila odličan potez i sklopila partnerstvo s tada poznatim brendom ruma, Ron Rico. Upravo tada je promoviran jedan od poznatijih koktela na bazi ruma - Daiquiri, a američki ljubitelji koktela mogli su uživati i u njegovoj frozen varijanti. Slava se ubrzo proširila svijetom, a na tržište su pristigle i druge, danas popularne, marke. Najpoznatije marke blendera koje vam mogu preporučiti su: Hamilton Beach, Vitamix, BlendTec i Waring kao i neke jeftinije varijante. Jeftiniji plastični blenderi, nažalost, brzo se kvare i nemaju snagu miksati led za kvalitetna pića, stoga savjetujem da pri kupnji blendera radije izdvojite nešto više novca jer je takva investicija vi-


Spiced Piña Colada Sastojci: • 30 ml Monin Kokos Fruit Mix pire • 50 ml Captain Morgan Spiced ruma • 100 ml soka od ananasa • 2 kriške svježeg ananasa • Dekoracija: svježa kriška ananasa i kokosovo brašno Metoda: U električni mješač - blender ulijte sve navedene sastojke. Dodajte led (ako niste sigurni u količinu leda, uvijek napunite čašu u kojoj mislite posluživati koktel ledom i to će vam biti dobra mjera). Blendajte tridesetak sekundi i poslužite u Hurricane ili Colada čaši. Dekorirajte svježim ananasom te povrh koktela pospite kokosovo brašno.

Red Berries Smoothie Sastojci: • 60 ml Monin Šumsko voće Fruit Mix pire • 120 ml mlijeka • led Metoda: Ulijte sve sastojke u blender. Dodajte led. Miksajte dvadesetak sekundi dok se sastojci ne povežu. Izlijte u long drink čašu i dekorirajte smrznutim bobicama šumskog voća te grančicom svježe mente.. Savjet: Slododno zamijenite Monin Fruit Mix pire Šumsko voće za ostale okuse; Malina, Jagoda, Banana, Kiwi, Mango, Passion fruit, Breskva.

šestruko isplativija, kao i u većini dugoročnih ulaganja. VRAĆANJE U PROŠLOST Tužno, ali posljednjih dvadesetak godina blenderi su gotovo „izumrli“ s polica popularnih svjetskih barova (još je tužnije da se u Hrvatskoj negdje nikada nisu niti pojavili!), ali su istovremeno postali sinonim za luksuzne brodove krstaše, all inclusive resorte i jeftine rupe širom svijeta. Zahvaljujući nekolicini hrabrih ugostitelja i uskrsnuću slavnih Tiki koktela, njegovo visočanstvo blender je dobilo novu priliku za slavu. Globalni je trend povrataka u pedesetešezdesete - osamdesete

vrijeme da barmeni izvuku svoje stare blendere, ulašte ih i krenu u stvaranje novih ukusnih osvježavajućih kreacija. Dobro je znati da, osim koktela, blender služi i za miksanje poznatih bezalkoholnih napitaka - smoothija. Ubrzan način života zahtijeva i brzi obrok - napitak sa što više vitamina i što manje kalorija. Iskoristite blender i kreirajte šarene i ukusne voćne smoothie napitke! Za 'uspjeh' su vam potrebni samo: blender, led, svježe voće (možete koristiti i Monin voćni pire koji dolazi u osam različitih okusa) ili povrće te mlijeko, jogurt ili voćni sok. Klasični blendani kokteli zaista mogu biti ozbiljna pića, samo ih morate znati ispravno poslužiti. Moraju sadržavati kvalitetne sastojke i moraju biti posluženi na zabavan način u ludoj šarenoj atmosferi! Vaše visočanstvo, dobrodošli natrag!

49


preporuèuje:

Ljetni koktel klasik – Caipiriñha Mnogi stručnjaci inzistiraju na tome da je pravilna Caipiriñha ona u čijoj se izradi koriste isključivo limao casca fina tj. limon de pica, vama možda poznatija kao meksička limeta ili Key Lime. Ova vrsta limete, endemska sorta koja raste isključivo u južnoj Americi, manja je veličinom i malo drugačijeg oblika nego nama poznatija i bliskija limeta s Tahitija. Pripremio: Tomas Vikario - Monin, Perrier, Tabasco, illy Beverage Innovation Manager Australasia

C

achaça (ka-ša-sa), brazilska nacionalna kapljica, svoju svjetsku slavu duguje jednom koktelu – Caipiriñhi (u prijevodu s brazilskoga Caipiriñha = djevojka sa sela/iz polja). Caipiriñha je jedan od osnovnih, iznimno jednostavnih i dobrih koktela. Za koktel koji izgleda toliko jednostavno, nevjerojatno je koliko postoji debata. Kako ga točno treba spraviti, koji su pravi sastojci te kako ga poslužiti. U jednu ruku hrvatski barmeni imaju sreću (ja ipak mislim nesreću) što mnogi originalni sastojci jednostavno nisu dostupni tržištu. Vjerujte mi, što više sastojaka - veća pomutnja! MEKSIČKA LIMETA Mnogi stručnjaci inzistiraju na tome da je pravilna Caipiriñha ona u čijoj se izradi koriste isključivo limao casca fina tj. limon de pica, vama možda poznatija kao meksička limeta ili Key Lime. Ova vrsta limete, endemska sorta koja raste isključivo u južnoj Americi, manja je veličinom i malo drugačijeg oblika nego nama poznatija i bliskija limeta s Tahitija. Šećer je sljedeći sastojak oko kojega se vode debate. Rafinirani bijeli šećer je vrsta koju koriste u Brazilu, no nekako je uvriježeno da se u čitavom svijetu koristi smeđi Demerara šećer. Vjerojatno zato što zvuči i izgleda egzotičnije no bijeli. Smeđi će nam šećer dati više arome i okusa nego bijeli, ali će istovremeno i zamutiti koktel i vjerojatno promijeniti balans okusa. Nećete pogriješiti ako umjesto šećera koristite Monin Sugar Cane sirup (Monin sirup šećerne trske). Ne, nije tradicionalni sastojak, no zasigurno neće utjecati na okus i pomoći će vam da uvijek imate konzistenciju kvalitete koktela. To je naročito bitno istaknuti za barove u kojima se za barom izmjenjuje mnogo barmena. Savjetujem da kombi-

50

nirate i ne isključujete ni šećer ni sirup jer će granule šećera pri gnječenju (mudlanju) izvlačiti aromatična ulja limete, a sirupom ćete održati balans okusa čime će doživljaj koktela biti potpun. ŠTO JE CACHACA Možda ste nekada negdje čuli brazilsku uzrečicu: „Quanto pior cachaça, melhor a Caipiriñha”, što bi u slobodnom prijevodu otprilike značilo: „Što lošija cachaça, to bolja Caipiriñha”. Osobno ne vjerujem u tu izreku jer to znači da bi se zadovoljili nekim super jeftinim špiritom umjesto kvalitetne kapljice koja nerijetko odležava u hrastovim bačvama i daje poseban okus ovome osvježavajućem ljetnom klasiku, a vi i vaši gosti zaslužujete najbolje. Cachaca je vrlo slična rumu i oba pića se proizvode od šećerne trske, ali da pojednostavimo: rum se dobiva destilacijom od mo-

lase dok se cachaca proizvodi destilacijom soka šećerne trske. Taj sok daje cachaci prepoznatljiv okus koji mnogi uspoređuju s okusom tekile. Proizvodnja cachace navodno datira iz 1532. godine dok je rum proizveden tek stotinjak godina kasnije. Danas postoji mnogo vrsta odličnih cachaca na tržištu, a neke od najpoznatijih i najdostupnijih su: Cachaca 21, Pitu, Leblon, Sagatiba, Ypioca... Konačno, posljednja debata oko koje će se okupiti najvatreniji ‘koktel čistunci’je da li se ovaj koktel gradi - gnječi (mudla) ili miješa ručnim mješačem (šejka)? U Brazilu se gradi u istoj čaši u kojoj se i poslužuje, ali se prije samog posluživanja lagano protrese (šejka). Led koji se koristi je u kockicama, odlomljen, svakakvih oblika koji im padnu pod ruku jer, navodno, drobljeni led nikada nije bio originalni - tradicionalni sastojak ovoga koktela. Moj recept kombinira tradicionalnu recepturu uz modernu adaptaciju:

Caipiriñha • 60 ml Sagatiba Cachaça • 20 ml Monin Šećerni sirup • 1 barska žlica smeđeg šećera • 4 kriške limete Metoda: Na dnu Boston čaše nagnječite limetu sa smeđim šećerom i Monin sirupom šećerne trske. Dodajte led i cachacu. Lagano protresite te sve izlijte u old fashion - rocks čašu. Dopunite čašu drobljenim ledom, dodajte dvije kratke slamke te poslužite. Dekorirajte kriškom limete.


Želite hrb?

Ukoliko želite primati hrvatsko izdanje HRB-a, molimo da ispunite obrazac i pošaljete ga poštom na našu adresu, faxom (01/4854 432) ili nam podatke pošaljite e-mailom na adresu crier@crier.hr Naziv tvrtke................................................................................................................................................................................................... Adresa................................................................................................................................................................................................................... Poštanski broj............................................................................................................................................................................................ Grad.......................................................................................................................................................................................................................... Država................................................................................................................................................................................................................... Kontakt osoba........................................................................................................................................................................................... E-mail...................................................................................................................................................................................................................... Web stranica................................................................................................................................................................................................ Telefon/fax...................................................................................................................................................................................................... Sektor (hoteli, restorani, barovi, proizvodnja…).....................................................................................

51


reportaža:

Predstavljen 'Princ hrvatskog Podunavlja' “Očekujemo iskorak na međunarodno tržište, ali se dominantno baziramo na hrvatsko i tržište regije. Osim razvijanja vlastitog brenda, Vina Belje nastoje pomoći i lokalnim, manjim proizvođačima da plasiraju svoje proizvode jer Baranja svakako ima potencijala u razvoju vinogradarstva i vinarstva“, izjavio je direktor Belja Goran Pajnić. Pripremila: Marija Kosor

M

eđu vinogradima vinogorja Baranja, u prekrasnom ambijentu Vidikovca, enolozi Vina Belje predstavili su 'Princa hrvatskog Podunavlja', graševinu berbe 2011. Riječ je o mladom i modernom vinu koje daje novi smjer u razvoju najvažnije hrvatske vinske sorte. Mnogobrojni gosti, koje su tijekom degustacije zabavljali ženska vokalna skupina 'Druge', tamburaški sastav Đeram i gost iznenađenja Miroslav Škoro, uživali su u širokom asortimanu bijelih i crnih sorti, s

52

posebnim naglaskom na graševine - kvalitetnu, vrhunsku i vrhunsku Goldberg, perjanicu novih, modernih Vina Belje. “Očekujemo iskorak na međunarodno tržište, ali se dominantno baziramo na hrvatsko i tržište regije. Osim razvijanja vlastitog brenda, Vina Belje nastoje pomoći i lokalnim, manjim proizvođačima da plasiraju svoje proizvode jer Baranja svakako ima potencijala u razvoju vinogradarstva i vinarstva“, izjavio je direktor Belja Goran Pajnić izrazivši zadovoljstvo štu su Vina Belje, kao najveći hrvatski proizvođač vina iz vlastitih vinograda, napravila ovako važan iskorak u proizvodnji okusa koji može biti smjernica i ostalim proizvođačima. Nova mladost graševine Vina Belje ogleda se u njezinoj svježini, voćnom mirisu i mineralnom okusu profinjene gorčine. Spojem tradicije i moderne tehnologije te znanja vrsnih enologa, stvoren je okus koji traje i dugo se pamti. “Nova linija Vina Belje rezultat su ulaganja u novu vinariju, vinograde i ljude koji su na najbolji način iskoristili izvrsne klimatske uvjete i kvalitetu i bogatstvo tla. Spoj višestoljetne tradicije i vrhunske najnovije tehnologije urodio je plodom te proizveo vina nedvojbene kakvoće“, kažu ponosno u Vinima Belje. Nakon ručne berbe, u kojoj se pažljivo bira svaki grozd, grožđe stiže na preradu u novu vinariju koja je smještena u samom srcu vinograda. Vinarija Vina Belje otvorena je na početku berbe 2011. i predstavlja najviše tehnološko dostignuće u proizvodnji vina u ovom dijelu Europe, s ukupnim kapacitetom od osam milijuna litara vina. Posebno mjesto u proizvodnji Vina Belje zauzima 5 stoljeća stari podrum u Kneževim Vinogradima ispunjen bačvama od najboljeg slavonskog hrasta u kojima odležavaju odabrana Vina Belje i u kojem je

smještena bogata podrumska arhiva. U cijelom hrvatskom Podunavlju, pa tako i u Baranji, uzgoj vinove loze započeo je u vrijeme rimskog cara Proba, a snažan zamah vinogradarstvu i vinarstvu dalo je Belje koje je 1697. godine osnovao princ Eugen Savojski. Danas Vina Belje otvaraju novu stranicu razvoja vinogradarstva na ovim prostorima jer berba 2011. predstavlja zaokruženu cjelinu koja počinje s 583 ha vlastitih vinograda, smještenih na osunčanim južnim padinama Banovog brda na idealnim pozicijama za sva vina, a posebno graševinu.


vinske prièe: zeljko-vinskeprice.blogspot.com

Šaptačica vinima

I

vana Nemet, mlada žena koja u Feravinu radi pet godina i meteorski se izborila za mjesto, praktički, glavne stručnjakinje vjerojatno najambicioznije velike hrvatske vinarije, jednostavno razgovara sa svojim vinima! Usudio bih se reći – Ivana Nemet je hrvatska šaptačica vinima! “Dogodilo mi se već nekoliko puta da sam na nekim prezentacijama, bez obzira što je pored mene sjedio vlasnik Feravina, gospodin Ivan Ergović, govorila o 'svojim vinima'. Jednom mi je sa smiješkom rekao da je on, ipak, vlasnik Feravina, ali da razumije moj odnos prema njegovim vinima kao svojim, jer sam tamo od jutra do mraka. I više mi nikada to nije zamjerio. Mislim da ga ta moja opsjednutost poslom i zabavlja“, priča Ivana Nemet. U pet godina, koliko je prošlo od Ivaninog dolaska u Feravino, nakon što je u Osijeku završila Prehrambeno-tehnološki fakultet, ovo Ergovićevo poslovno mezimče doživjelo je čudesnu preobrazbu. Feravino je bilo jednostavno egzemplar hrvatske vinske industrije – vinarija bezličnih vina, tvrtka bez ikakve želje da na tržište izađe s nekim prepoznatljivim rukopisom. BAČENA 'U VATRU' “Kad sam došla prije pet godina, bacili su me u vatru. Direktor mi je samo rekao: 'Ti ćeš se baviti mirisima!' Vrag mi nije dao mira i stalno

sam nešto htjela raditi i gledati što moji kolege rade. Bila sam opsjednuta higijenom, maltretirala sam radnike nametanjem obveza da vinarija izgleda kao ljekarna. Vrlo često sam ih čula da govore: 'I prije smo radili vina, ali nismo toliko prali! Mlada je, proći će to nju!' Međutim, ustrajala sam i uspjela u svojim namjerama. Vrlo brzo su me postavili na mjesto enologinje zadužene za bijela vina, a kad se razbolio kolega, koji je vodio crvena vina, preuzela sam i njegov posao. Sad ponosno mogu reći, kad ujutro polagano otvorim vrata vinarije i počnu me osvajati mirisi: 'To su sva moja vina!'“, priča Ivana Nemet. Ona uistinu tako i misli, jer, uvjerava me, “svojatanjem vina pokazuje se odnos prema vinima!“ Tako je nedavno jednog uglednog kolegu iz struke, vrlo poznatog hrvatskog vinara, grubo upozorila da u podrumu “s njezinim vinima“ prestane psovati ili ružno se izražavati, jer ne želi da se vina “školuju“ u okružju psovki! S druge strane, ulaskom u podrum počinje njezina gotovo ritualna komunikacija s vinima. Prilazi bačvama, miluje ih, osluškuje, šapuće im i, tvrdi, “tako daje do znanja da zajedno odrastaju“. Naravno, hoda se na prstima, razgovor povišenih tonova je nezamisliv u tom ambijentu. “Znam priču svakog tanka, pamtim poljubac ispred neke bačve, svađu ispred cisterne i, vjerujte mi, svi se ti događaji kasnije odraze na vino. Zbog svega toga sam definitivno uvjerena da je vino živo biće. Kažu mi da sam zbog svog pristupa vinima pomaknuta, međutim možda sam baš zato – enologinja! A vina su slika i prilika svojih enologa“, priča Ivana Nemet. SAMO BUTELJE Uvjerena je da je Feravino na dobrom putu “napuštanja industrije“, “kad su sva vina bila ista“ i prerastanja u respektabilnu vinariju koja proizvodi “vina s osobnošću“. Želja i cilj su joj da Feravino postane vinarija koja će proizvoditi samo butelje! “Feravino može biti presretno što gospodin Ergović za bilo koju dobru ideju, koju smo mu predlagali, nije rekao 'ne' i što je tako emotivno vezan za ovu tvrtku. Pazite, on je ovdje odrastao i školovao se na frankovki iz vinograda svojih roditelja. Sad kad je uspješan i bogat, odlučio se svojem rodnom mjestu zahvaliti razvojem vinarije koja će svojim vinima definitivno postaviti Feričance na ključno mjesto hrvatske vinske scene“, priča Ivana Nemet. Uspon Feravina počeo je prije nekoliko godina u vinogradu. Jednostavno su smanjili prinose

Piše: Željko Garmaz, novinar 24sata

s deset na sedam tona po hektaru. Izgradio se podrum za kontroliranu fermentaciju crnih vina, uložilo se znatno sredstava u stari podrum s barrique bačvama, pomladio se stručni kadar, Feravino je postala vinarija – što nije nebitno, s najviše žena na vodećim mjestima. Potom je Dika Graševina 2009. osvojila šampionsku titulu u konkurenciji suhih vina na kutjevačkom Festivalu graševine… “Natjecateljski uspjesi Dike povukli su prodaju svih naših vina, samo je prodaja butelja porasla sto posto! Zahvatima na lozi i radom u vinogradu dokazali smo da se butelje proizvode u vinogradu. Sve nakon toga u vinariji je samo završavanje posla. Za Diku, u čijem stvaranju sam vrlo aktivno sudjelovala, ne radimo zelenu berbu, za razliku od vina iz linije Miraz“, priča Ivana Nemet. U PODRUMU... Dok vina iz linije Dika odležavaju u hrastovim bačvama starim skoro 50 godina, prestižna linija vina Miraz “školuje se“ u barriqueu, odnosno – kako to voli Ivana reći, “u podrum dođu rastrgana, a izađu kao dečki nakon vojske!“ Miraz vina su rezultat upravo Ivanine želje da Feravino ima ozbiljnu i kompleksnu graševinu bez predikatnog štiha. Po njezinom ukusu, dakle, Dika se pije za ručak, a uz Miraz se gušta navečer! S obzirom na ugled Feravina kao vinarije koja se prepoznaje prije svega po crvenim sortama, prije svega frankovki, koja čini 25 posto od 155 hektara vinograda, Ivana se izborila da se u vinogradima nađe mjesta i za syrah, cabernet franc, a prošle godine prvi put je bila berba caberneta sauvignona. U podrumu to izgleda ovako… “Frankovku smo reducirali na samo šest grozdova, a syrah na četiri. Prinos caberneta sauvignona je ispod kilograma po trsu, a caberneta franca oko 700 grama. Ponosna sam i na moje pjenušce Virtuo, kojih smo napravili oko 6000 boca. Od evenutalnih novotarija maštam o roséu od frankovke“, priča Ivana Nemet. Sumirajući petogodišnje iskustvo u Feravinu, Ivana smatra da su bijela vina složenija, “ne dopuštaju ni najmanji propust“, a crvena vina kasnije traže veliku skrb. Omiljena sorta joj je rajnski rizling, a kad bi vinarija bila manja, uvjerena je da bi ju “pretvorila u zlato!“ Svojim najboljim bijelim vinom proglašava Graševinu Miraz 2009, pogotovo jer su od te bačve s 5000 litara svi bili digli ruke i htjeli su to vino prodavati u litrenim bocama, a crvenim Frankovku Dika 2009.

53


promocije:

MASTERCARD PREMIUM SELECTION Ako pripadate skupini onih koji istinski znaju uživati, oduševit će vas informacija kako je MasterCard za vas pripremio ekskluzivne popuste, pogodnosti i poklone za određene proizvode i usluge, u okviru svoje MasterCard Premium Selection kolekcije. Kao korisnik MasterCard premium kartica, ulazite u svijet neprocjenjivih životnih trenutaka, a MasterCard vam osigurava da iskoristite najbolje od njih – uz posebne pogodnosti. Moda, hoteli, aktivan život, restorani, ljepota i zdravlje, interijeri – izaberite ono što najviše volite i uživajte u posebnim cijenama i tretmanu. MasterCard Premium Selection kolekcija je posebnih pogodnosti ugovorenih s lokalnim prodajnim mjestima za korisnike MasterCard premium kartica. Korisnik kartice mora koristiti premium MasterCard karticu prilikom plaćanja, a prodajno mjesto ima dvije opcije za omogućavanje pogodnosti korisnicima premium kartica: jednostavno “na licu mjesta” prepoznavanje korisnika kartice prema tipu kartice koju koristi za plaćanje transakcije i prihvaćanje “promotivnog koda” koji korisnik kartice mora koristiti prilikom rezervacija i tijekom plaćanja. Korisnik premium kartice može ostvariti različite tipove pogodnosti kao što su popusti, poklon uz kupnju, kuponi za buduću kupnju i posebni tretmani. Lista proizvoda i usluga gdje možete ostvariti ove pogodnosti obuhvaća cijelu Hrvatsku; hotele, restorane, izletišta, apartmane... Za svakoga ponešto. Za više informacija posjetite www. mastercard.com/hr/promotions/ selection, saznajte sve o MasterCard Premium Selection kolekciji, postanite premium korisnik i osjetite život koji godi.

54

ä Sponzorirani Članak

HRB: Hoteli, restorani, barovi  

Specijalizirani B2B časopis namijenjen profesionalcima HoReCa sektora.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you