Page 1

TEMA ZDRAVSTVENI TURIZAM: HRVATSKA - ‘ZEMLJA ZDRAVLJA’? HoReCa ISSN: 1 847-83 3 6 | G O D I NA 3 | BROJ 8 | SI J EČANJ / V EL J AČA 2 0 13 .

BES PL ATN I PR I M J ER A K

analiza tu rističke sezone

predviđa n j a

Ocjenjujemo li objektivno?

GASTROINDUSTRIJA

ukratko:

što donosi 2013.?

o sig uranje poslov nih pro stora

Neosiguran poslovni prostor je najskuplji

d obra praks a

NP Plitvička jezera

Uspjeh, koji ne iznenađuje hot spots

Istok? Zapad? Sjever? Jug?

in t erv ju

Meri Matešić

HRVATSKA JE STVORENA ZA SPECIFIČNE OBLIKE TURIZMA s i j e čWWW. a n j / vPROFESSIO e l j a č a 2 0N1 A 3 L. . H1 R


2 siječanj/veljača 2013.


siječanj/veljača 2013. 3


POTPUNO PRIRODNI HLADNI ILI TOPLI NAPITAK, BEZ DODANIH ŠEĆERA! Napravite sami svoj napitak od jabuke i maraške! RECE PT ´ ZA VRUCI NAPI TAK

RECE PT ZA HLADNI NAPI TAK

Premium Vruća 100% voda

Cimet u kori

Klinčići

Limun

Limeta

Led

Hladna Voda

Koncentrirani voćni sok je čista esencija voća. Dobiva se cijeđenjem svježeg voća te odvajanjem ostataka voća i dijela vode dok se ne dobije potpuno bistri sok.

4 siječanj/veljača 2013.

KUPITE ONLINE – www.dona.hr

Premium 100%


hor eca

uvodnik

sa dr ž a j ANALIZA Ocjenjuje li se u Hrvatskoj uspješnost turističke sezone na objektivan način?

NINA POČUČA urednica

Kud koji, mili moji...

P

rije nekoliko dana dobila sam od kolegice iz Litve objavu o top destinacijama, koje potpisuje njezina matična agencija. Presjek je to gradova, koji su zabilježili najveći broj međunarodnih dolazaka unatrag dvije tri godine. Azija, odnosno njezini veliki gradovi, definitivno prednjači u rastu popularnosti. Zašto? Iskreno – pojma nemam. Mislim da nemaju ni oni. Popularnost pripisuju novonastalim turističkim atrakcijama poput lanca casina u vlasništvu tvrtke iz najkockarskijeg grada u svijetu, šoping centrima (egzotičnih imena, naravno!), neboderima na pogled kojih se vrti u glavi... A možda je to zato jer Istok jednostavno podrazumijeva i zvuči ‘egzotično’? Možda smo gledali malo previše filmova i youtube snimaka? Bilo kako, taj dio svijeta zasigurno će još dugo vremena biti ‘in’. U nizu popularnih odredišta našao se Rio de Janeiro, Tokyo, Antalya... Usudim se reći, gradovi koji bi trebali biti na svačijem popisu, ako se ikad stvori prilika da ih se posjeti. Iznenadio me, moram priznati, Vijetnam. Dva vijetnamska grada zabilježila su porast međunarodnih dolazaka iz godine u godinu od čak 28%! Navodno je tamošnja vlada malo olabavila spram turista. No, istodobno, Ho Chi Minh (na grad mislim, naravno) poznat je po ‘ostacima’ sukoba, koji slove za najopakije u modernoj povijesti. Pitam se je li moguće da su upravo ti ostaci - muzeji i palače - faktori privlačnosti, ujedno utjehe i nade i nečijeg smiraja – makar i 40 godina nakon? Ne zaboravimo, ako na trenutak izuzmemo casina,

nebodere i slične atrakcije, sve te zemlje i gradovi i dalje bi trebali biti poželjna odredišta, s obzirom na fantastične krajolike gdje je, čini se, Bog ljepotu dijelio ‘šakom i kapom’. No, pustimo sad Aziju. Valjda biva tako da ono što je ‘pred nosom’ obično biva najudaljenije. Koliko uistinu poznajete svoju zemlju? Hrvatska je predivna. Jeste li ikad posjetili ... (prazninu popunite sami)? Za sebe mogu reći da postoji barem deset odredišta – od Slavonije do juga Dalmacije – koje još nisam, a svakako bih voljela posjetiti. To je moja ovogodišnja rezolucija. Veseli me da se Hrvatska turistička zajednica oplemenila fantastičnom mladom ženom, svojom novom direktoricom – Meri Matešić. Toliko puta spomenuta fraza da je ona ‘pravo osvježenje’ u redovima HTZ-a – uistinu stoji. Vjerujem da će njezin tim provesti sve svoje namjere i planove u djelo. Možda će idući popis top svjetskih destinacija među prvih deset uključiti i Hrvatsku. Ne bi me čudilo i tome se nadam. A što se tiče naše predivne zemlje... predlažem vam da posjetite Plitvice! Nemojte samo proći kroz taj predivni nacionalni park, usputno stati, pojesti kiselo mlijeko i produžiti dalje! Propješačite ga, doživite ga, provozajte se u brodici... odvojite barem jedan vikend za njega kad vam prilike dopuste! Vjerujte mi – nećete požaliti! Lidija Bertović, još jedna predivna mlada žena, pridonosi njegovu uspjehu. I njezinom timu želim mnogo uspjeha i istinski vjerujem da će ostvariti sve zacrtano. To gotovo da biva neupitnim, jer – slobodnih soba u sezoni 2013. već sada nema. Ma bravo!

U domaćoj javnosti prevladava mišljenje da je turizam jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija gospodarska aktivnost u Hrvatskoj. U prilog toj tezi idu i nalazi nekih recentnijih istraživanja, koji pokazuju da turizam neosporno ima veliki značaj za hrvatsko gospodarstvo. Pišu dr.sc. Damir Krešić i Ivan Kožić > Str. 6

TEMA BROJA: ZDRAVSTVENI TURIZAM Hrvatska - ‘zemlja zdravlja’?

Može li Hrvatska postići uspjeh na području industrije zdravstvenog turizma slijedeći primjer Turske, u kojoj taj oblik turizma u posljednjih desetak godina, svake godine bilježi dvoznamenkasti rast ili Mađarske, koja je 2011. godine na prihodima od dentalnog turizma zaradila više od 250 milijuna eura? Piše Nina Počuča > Str. 9

INTERVJU: MERI MATEŠIĆ Hrvatska je stvorena za specifične oblike turizma

Pravo osvježenje u redove hrvatske turističke scene donijela je Meri Matešić, koja je prošle godine u listopadu izabrana za direktoricu Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, naslijedivši nakon 12 godina Niku Bulića. Razgovarala Nina Počuča > Str. 12

PREDVIĐANJA Gastroindustrija ukratko: što donosi 2013.?

Industrija restorana razvija se pozitivno i bilježi rast. Potrošači postaju sve sigurniji u potrošnju ‘ekstra’ novca na objedovanja izvan vlastita doma. No, kakvi će biti njihovi prohtjevi ove godine? Mintelovi stručnjaci predviđaju trendove, koji će utjecati na kretanja u gastroindustriji 2013. godine. > Str. 17

OSIGURANJE POSLOVNIH PROSTORA Neosiguran poslovni prostor je najskuplji

Svi poslovni i ugostiteljski prostori trebali bi biti osigurani, u prvom redu zbog sebe, svoje zaštite i obveze, a ujedno zbog svoje profesionalnosti i drugih, kojima se neposredno može prouzročiti šteta. Piše Dejan Šušak > Str. 18

DOBRA PRAKSA Uspjeh, koji ne iznenađuje

Prošle je godine NP Plitvička jezera posjetilo više od milijun gostiju, a prihod od poslovanja povećao se za nešto više od šest posto u odnosu na godinu ranije... Piše Nina Počuča > Str. 22

HOT SPOTS Istok? Zapad? Sjever? Jug?

HoReCa IMPRESSUM NAKLADNIK: Kreativna tvornica d.o.o., Zagrebačka avenija 104b, 10000 Zagreb / info@professional.hr / www.professional.hr / OIB: 62308807956 • PRODUKCIJA IZDANJA: Kreativna tvornica d.o.o., info@kreativna-tvornica.com • MARKETING I PRODAJA: info@ professional.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

Svake godine, krajem godine ili početkom iduće, redovno se objavljuju famozne ‘must see’ liste top destinacija, odnosno popisi država, gradova... Piše Nina Počuča > Str. 24

TRENDOVI Najosvješteniji svjetski eko hoteli

Što ljudi postaju sve osvješteniji o njihovu vlastitu učinku na okoliš, sve više prihvaćaju odgovoran pristup kad su u pitanju putovanja što je, nadalje, dovelo do povećanih zahtjeva za smještaj u skladu s ekološkom održivošću, bez obzira na njegovu cijenu. > Str. 25 siječanj/veljača 2013. 5


hor eca a na liz a

h oreca analiza

OCJENJUJE LI SE U HRVATSKOJ USPJEŠNOST TURISTIČKE SEZONE NA OBJEKTIVAN NAČIN? › au tor i dr.sc. Damir Krešić i Ivan Kožić (Institut za turizam, Zagreb)

6 siječanj/veljača 2013.


hor eca a na liz a

U domaćoj javnosti prevladava mišljenje da je turizam jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija gospodarska aktivnost u Hrvatskoj. U prilog toj tezi idu i nalazi nekih recentnijih istraživanja, koji pokazuju da turizam neosporno ima veliki značaj za hrvatsko gospodarstvo.

P

rimjerice, prema rezultatima Eksperimentalnog satelitskog računa turizma Republike Hrvatske za 2007. godinu, udjel izravne bruto dodane vrijednosti turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti iznosi 8,5%, dok udjel izravnog bruto domaćeg proizvoda turizma (ne uzimajući u obzir neizravne i inducirane učinke turizma) u ukupnom BDP-u iznosi 8,3%. Iako se ovdje radi o podacima za 2007. godinu, s obzirom na činjenicu da se struktura hrvatskog gospodarstva u zadnjih pet godina nije suviše promijenila, ove nalaze i danas možemo uzeti kao vrlo relevantne. Dodatno, prema podacima britanskog World Travel & Tourism Councila, hrvatski turizam je tijekom 2011. godine izravno generirao oko 144.000 radnih mjesta (12,7% ukupne zaposlenosti u Republici Hrvatskoj), dok je turizam neizravno generirao dodatnih 167.000 radnih mjesta, čime se dolazi do brojke od 311.000 radnih mjesta, koja su izravno ili neizravno povezana s turizmom odnosno do podatka da turizam ukupno sudjeluje s 28,3% u ukupnom broju radnih mjesta u Hrvatskoj. Konačno, kada se govori o značaju turizma za hrvatsko gospodarstvo, ne smiju se zanemariti niti devizni prihodi od turizma koji su, prema podacima Hrvatske narodne banke, u 2011. godini iznosili oko 6 milijarda eura te su u velikoj mjeri pridonijeli smanjuju deficita tekućeg računa bilance plaćanja te potaknuli sveukupnu ekonomsku aktivnost u državi. Na temelju svih iznesenih podataka, te uvažavajući činjenicu da bi za donošenje konačnog suda o značaju turizma za hrvatsko gospodarstvo trebalo napraviti detaljnu sektorsku analizu hrvatskog gospodarstva, ipak se može ocijeniti da turizam ima veliki značaj za sveukupno hrvatsko gospodarstvo. Turizam i mediji › S obzirom na veliki značaj

turizma za hrvatsko gospodarstvo, uspjeh turističke sezone svake godine predstavlja jednu od važnijih tema u hrvatskom medijskom prostoru. U hrvatskoj javnosti se uspješnost turističke sezone uobičajeno mjeri putem ukupnog broja dolazaka i noćenja turista. Radi se o pokazateljima, koji su relativno brzo dostupni po završetku turističke sezone te su stoga popularni i rado ih komentiraju stručnjaci i turistički radnici. Međutim, valja naglasiti da se radi o

pokazateljima samo jedne dimenzije ukupnog prometa turista. Radi se, naime, o pokazateljima fizičke dimenzije, dok ukupan promet turista također ima i svoju monetarnu dimenziju, odnosno dimenziju koja govori o financijskom aspektu turističke sezone. Dodatno, praćenjem samo fizičkih pokazatelja turističkog prometa, odnosno broja dolazaka i noćenja turista, stvaraju se preduvjeti za izrazito nekritički odnos prema konkurentskoj sposobnosti i tržišnoj poziciji hrvatskog turizma te se umanjuje sposobnost domaće javnosti da na realističan i objektivan način sagleda poziciju hrvatskog turizma na svjetskom turističkom tržištu. Trenutno nije potpuno jasno u kojoj mjeri je deklarirani rast fizičkog turističkog prometa posljedica konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma, a u kojoj mjeri je on posljedica vanjskih čimbenika, odnosno posljedica političke nestabilnosti zemalja sjeverne Afrike te gospodarske krize, koja je zadesila neke mediteranske zemlje, koje čine naše glavne konkurente na turističkom tržištu. Podaci Hrvatske narodne banke › Kada je riječ o nekim drugim pokazateljima uspješnosti turističke sezone, jedan, doduše ne i kompletan pokazatelj monetarne dimenzije ukupnog prometa turista objavljuje Hrvatska narodna banka. Radi se o već spomenutim deviznim prihodima od putovanja, koji se bilježe u platnoj bilanci te se službeno objavljuju vrlo kasno, odnosno tek šest mjeseci nakon završetka turističke sezone. Ovdje valja naglasiti da se radi o novčanim iznosima, koje je Hrvatska uprihodila samo od inozemnih turista, dok se prihod od domaćih turista ovdje ne iskazuje. Zbog toga se taj pokazatelj ne može smatrati kompletnim pokazateljem monetarne dimenzije ukupnog prometa turista, odnosno turističke potrošnje. Pokazatelj, kojim je moguće nadopuniti pokazatelj Hrvatske narodne banke o potrošnji stranih turista, objavljuje se temeljem istraživanja turističke aktivnosti domaćeg stanovništva koje, za potrebe Državnog zavoda za statistiku, provodi Institut za turizam. Prema tome istraživanju, ukupna potrošnja stanovnika Hrvatske na privatnim višednevnim turističkim putovanjima u Hrvatskoj je tijekom 2011. godine iznosila oko 6.2 milijarde kuna.

Međutim, i taj se pokazatelj objavljuje relativno prekasno da bi zadovoljio medijsku glad za što bržom ocjenom uspješnosti turističke sezone netom po njezinu završetku. Podaci Instituta za turizam › Kao jedan od

pokazatelja uspješnosti turističke sezone mogu se iskoristiti i podaci iz istraživanja TOMAS ljeto, koje već više od 20 godina (od 1987. godine) također provodi Institut za turizam. Radi se o longitudinalnom istraživanju stavova i potrošnje turista u hrvatskim obalnim odredištima.

Prosječna dnevna potrošnja turista

Godina

Prosječna dnevna potrošnja turista (u eurima)

Stopa rasta (%)

1997.

29,69

-

2001.

34,58

16,5

2004.

48,91

41,4

2007.

55,47

13,4

2010.

58,00

4,6

Na temelju tabličnih brojki je razvidno da, iako je prosječna dnevna potrošnja turista u hrvatskim primorskim odredištima u kontinuiranom porastu, ona je u razdoblju od 2007. do 2010. godine ipak rasla po znatno manjim stopama (1.5% godišnje), nego što je to bio slučaj prethodnog razdoblja (za razdoblje od 1997. do 2007. prosječna godišnja stopa rasta je, naime, približno iznosila 6.4% godišnje). Također, budući da se TOMAS istraživanje provodi svake tri godine, ne može se jasno zaključiti koliko je točno iznosila prosječna dnevna potrošnja turista u godinama u kojima istraživanje nije provedeno.

SAMO FIZIČKIH POKAZATELJA TURISTIČKOG PROMETA, ODNOSNO BROJA DOLAZAKA I › “PRAĆENJEM NOĆENJA TURISTA, STVARAJU SE PREDUVJETI ZA IZRAZITO NEKRITIČKI ODNOS PREMA KONKURENTSKOJ

SPOSOBNOSTI I TRŽIŠNOJ POZICIJI HRVATSKOG TURIZMA TE SE UMANJUJE SPOSOBNOST DOMAĆE JAVNOSTI DA NA REALISTIČAN I OBJEKTIVAN NAČIN SAGLEDA POZICIJU HRVATSKOG TURIZMA U SVIJETU. “ siječanj/veljača 2013. 7


hor eca a na liz a međugodišnje stope rasta ukupnog broja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja te turizmom induciranog prometa u trgovini na malo u posljednjih desetak godina, uključujući i prvih osam mjeseci 2012. godine.

Proxy pokazatelj › Budući da u službenim

statističkim izvorima ne postoji frekventno objavljivani pokazatelj koji bi se odnosio na monetarnu dimenziju ukupnog prometa turista, odnosno koji bi s novčanog aspekta mjerio uspješnost turističke sezone, te s obzirom na to da se rezultati ostalih spomenutih istraživanja publiciraju neredovito, odnosno s velikim vremenskim razmacima, valja pribjeći analitičkoj tehnici izvođenja takozvanog surogatnog ili ‘proxy’ pokazatelja, koji bi bilo moguće računati učestalo i redovito. Stoga se kao surogatni, odnosno ‘proxy’ pokazatelj u ovom slučaju predlaže tzv. turizmom inducirani promet u trgovini na malo. Radi se o pokazatelju turističke potrošnje, koji je moguće izračunati na temelju frekventno objavljivanih podataka o prometu u trgovini na malo. Pokazatelj se dobiva tako što se od prosječne stope rasta realnog prometa u trgovini na malo u sezonskim mjesecima oduzme prosječna stopa realnog prometa u trgovini na malo u izvansezonskim mjesecima. Pritom se pretpostavlja da građani Hrvatske, koji za vrijeme sezonskih mjeseci ne putuju, već ostaju u svojim domovima, ostvaruju isti intenzitet potrošnje kao i u vrijeme izvansezonskih mjeseci. Razlika u stopama rasta realnog prometa u trgovini na malo u sezonskim i izvansezonskim mjesecima stoga predstavlja promet u trgovini na malo, koji je induciran upravo turističkom potrošnjom. Da bi pokazatelj bio vjerodostojniji, iz ukupnog prometa u trgovini na malo valja izdvojiti kupovinu motornih vozila i motocikala, budući da se zaista rijetko događa da neki turist na svojem putovanju kupi automobil ili traktor. Iako pokazatelj turizmom induciranog prometa u

trgovini na malo obuhvaća strane i domaće turiste, on se također ne može smatrati kompletnim pokazateljem monetarne dimenzije ukupnog prometa turista, budući da se odnosi samo na izvanpansionsku turističku potrošnju. Taj pokazatelj također nikako ne može zamijeniti podatke o turističkoj potrošnji, koje objavljuju službeni statistički izvori (HNB) ili su pak dobiveni na temelju vjerodostojnih istraživanja, koje provodi Institut za turizam. Međutim, u nedostatku frekventnijih službenih podataka, ovaj pokazatelj se svakako može smatrati dobrim pomoćnim sredstvom za slobodnu procjenu turističke potrošnje. U sljedećoj su tablici prikazane

Međugodišnje stope rasta dolazaka i noćenja turista te turizmom induciranog prometa u trgovini na malo Godina

Dolasci turista (%)

Noćenja turista (%)

Turizmom inducirani promet u trgovini na malo (%)

2002.

5,9

3,0

3,3

2003.

6,7

4,3

-6,0

2004.

6,0

2,5

2,5

2005.

6,2

7,6

3,6

2006.

3,9

3,1

-2,4

2007.

7,5

5,7

0,9

2008.

0,9

2,0

-1,3

2009.

-2,9

-1,4

4,2

2010.

-3,0

0,2

4,3

2011.

7,9

6,9

1,3

2012.*

3,2

2,3

-2,1

* Podaci se odnose na prvih osam mjeseci.

› “STATISTIKA JE SUHOPARNA I DOSADNA, ALI RIJETKO KADA LAŽE.” 8 siječanj/veljača 2013.

Na temelju tabličnih brojki je razvidno da neke turističke sezone proteklih godina, koje su se mjereno brojem dolazaka i noćenja turista smatrale uspješnim, s aspekta prihoda ostvarenih temeljem turističke potrošnje i nisu bile baš toliko uspješne. Radi se naime o 2003., 2006. i 2008. godini. S duge, pak, strane, turističke sezone u 2009. i 2010. godini, u kojima se dogodio pad broja dolazaka turista, gledano s financijskog aspekta, ne može se reći da su bile neuspješne. O tome bi svakako puno više mogli govoriti mnogi turistički zaposlenici diljem Jadrana, a statistika je suhoparna i dosadna, ali rijetko kada laže. Sukladno svemu navedenom, prošlogodišnja turistička sezona, iako bi se na temelju fizičkih pokazatelja mogla ocijeniti uspješnom, ukoliko se u obzir uzme izračun turizmom induciranog prometa u trgovini na malo za prvih osam mjeseci, uspjeh možda i nije bio toliko velik, kako se proteklih mjeseci moglo čuti u medijima. Svakako valja biti na oprezu u donošenju konačnih ocjena i pričekati podatke Hrvatske narodne banke o prošlogodišnjim prihodima od turizma u platnoj bilanci i rezultate spomenutog istraživanja turističke aktivnosti domaćeg stanovništva te onda donijeti konačan i objektivan sud o uspješnosti turističke sezone 2012. godine.


hor eca zdr avst veni tur iz a m

HRVATSKA ‘ZEMLJA ZDRAVLJA’? › piše Nina Počuča

Može li Hrvatska postići uspjeh na području industrije zdravstvenog turizma slijedeći primjer Turske, u kojoj taj oblik turizma u posljednjih desetak godina, svake godine bilježi dvoznamenkasti rast ili Mađarske, koja je 2011. godine na prihodima od dentalnog turizma zaradila više od 250 milijuna eura?

Z

adnji je trenutak da Hrvatska pokrene sustavniju, organiziraniju i dinamičniju inicijativu za uključivanjem u svjetski medicinski turizam, odnosno tržište koje i dalje raste po godišnjoj stopi većoj od 15%, te je već 2011. godine premašilo 120 milijarda dolara. To je jedina industrija turizma, koja u godinama recesije nije zabilježila negativne trendove – glavni je zaključak okruglog stola, koji su sredinom siječanja u Zagrebu organizirali Udruga za razvoj medicinskog turizma i Medicinska Grupa. Sami naziv okruglog stola - Hrvatska, cjelogodišnja rivijera Europe – strategijski i zakonski okviri za razvoj zdravstvenog turizma – govori da je Hrvatska

na putu uspostave zakonskih propisa za regulaciju usluga zdravstvenog turizma, što će zasigurno pogodovati i medicini i turizmu, ali i ukupnom gospodarstvu. Što generira rast? › U svijetu rast potražnje za

uslugama zdravstvenog turizma generira kriza u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga, duge liste čekanja te općeprisutan trend starenja stanovništva. U odabiru odredišta zdravstvenog turizma ključni su standard medicinske usluge, njezina cijena, stručnost i opremljenost zdravstvenih ustanova, ali i atraktivnost lokacije u turističkom smislu. Takav oblik turizma iznimno je popularan u azijskim zemljama poput Indije, Singapura, Tajlanda, Malezije i Filipina. No, već i u susjednoj Mađarskoj cijene zdravstvenih usluga mogu biti čak i upola niže nego na Zapadu, a razvoj ove grane turizma nije stran ni Poljacima, Belgijancima, Švicarcima, Španjolcima, Nijemcima, a popisu se pridružuje i Turska, posebice u zadnjih desetak godina. Prihodi Srbije od turizma rastu svake godine, priča dr. Stana Tadić, direktorica Afeje Medic – internet vodiča za zdravstveni turizam, koji pruža potpune informacije o medicinskim i turističkim odredištima u Srbiji, te dodaje da

je najviše pacijenata ‘nenamjernika’, koji su u Srbiju došli drugim poslom pa iskoristili priliku obaviti neki pregled ili intervenciju po nižim cijenama. Tadić priča da Srbija ne zaostaje u kvaliteti pruženih medicinskih usluga, a cijene su najniže u regiji. Također, Srbiji u prilog ide činjenica da ima 49 prirodnih lječilišta, vrhunske liječnike, dobro opremljene zdravstvene ustanove, dijagnostičku opremu. Srbija je nekoć bila poznata kao zemlja banja, s bogatom poviješću i prirodnim ljepotama, te je sinonim za dobar provod i vrhunsku gastroponudu. Prema riječima Zorana Jelića, voditelja Klastera medicinskog turizma, iz naše neposredne blizine svakako treba spomenuti primjere Slovenije i Mađarske. Slovenija u ukupnoj masi svojega turizma ima 30% udjela zdravstvenog turizma, dok je to u Hrvatskoj ispod 5%. S druge strane, Mađarska je, mišljenja je Jelić, vjerojatno globalni lider na području dentalnog turizma sa 276 milijuna eura prihoda u 2011. godini. „Što se tiče naše zemlje, po cijenama smo apsolutno siječanj/veljača 2013. 9


hor eca zdr avst veni tur iz a m konkurentni, ali na žalost još nismo globalno prepoznato odredište za neki veći iskorak,“ tvrdi Jelić. No, da je Hrvatska na dobrom putu da napravi korak (ili njih nekoliko) naprijed svakako ide u prilog činjenica da je zdravstveni turizam uvršten u Strategiju razvoja turizma do 2020. godine te Strategiju razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine, čemu su uvelike pridonijela četverogodišnja zalaganja i aktivnosti Udruge za razvoj medicinskog turizma, na čelu s dr.sc. Miljenkom Burom. Na okruglom stolu Bura je predložio donošenje Akcijskog plana zdravstvenog turizma za razdoblje od četiri godine, što uključuje obnovu postojećih toplica i lječilišta (primjerice Lošinj, Opatija, Skrad), ali i predstavljanje novih odredišta za taj tip turizma (primjerice cijela Primorsko-goranska županija, Istarska županija i priobalne županije). U tu svrhu, Plan podrazumijeva osnivanje Konzorcija zdravstvenog turizma, kao interesne organizacije svih zainteresiranih za industriju zdravstvenog turizma, čijim bi se zajedničkim djelovanjem ubrzale sve aktivnosti. Generatori razvoja medicinskog turizma u Hrvatskoj › Osim Udruge za razvoj

medicinskog turizma, u Hrvatskoj djeluje spomenuti Klaster medicinskog turizma, koji je osnovan 2010. godine. „Jedinstveni razlog njegova osnivanja jest nastup naših pojedinaca na specijaliziranim sajmovima medicinskog turizma, gdje im se nasuprot našla konkurencija organizirana kroz klastere i slične vrste asocijacija uz značajnu (do 100%) potporu države za promotivne aktivnosti, što ih je činilo nadasve nekonkurentnima kako po kvaliteti i mogućnostima promocije tako i po ograničenim kapacitetima za primanje pacijenata“, izjavljuje voditelj Jelić. Upravo to je bio okidač za pokretanje slične organizacije u Hrvatskoj, čiji članovi dolaze iz sektora zdravstva, turizma, ugostiteljstva i transporta. Radi se o interesnom udruženju i jednom od generatora sektora zdravstvenog

10 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .

turizma u Hrvatskoj, čiji su glavni pravci djelovanja formiranje strategije razvoja ovog sektora u Hrvatskoj, utjecaj na uklanjanje svih institucionalnih prepreka za razvoj (poput zakonodavstva, viza, investicijske klime...), stvaranje jedinstvenog medicinsko-turističkog proizvoda te njegova promocija i prodaja te certifikat kvalitete, inovacije, edukacije i razvojni projekti. U srpnju prošle godine pokrenut je poslovni projekt Medicinska mreža, kao specijalizirana turistička agencija za zdravstveni turizam te jedina turistička agencija toga tipa u Hrvatskoj. „Medicinska mreža funkcionira kao turistička agencija, koja posreduje u medicinskim uslugama. Mi smo oformili mrežu medicinskih ustanova i sada njihove usluge nudimo na domaćem i stranom tržištu“, objašnjava direktor Marko Augustinović. Jelić vjeruje da Hrvatska ima sve potencijale uistinu i postati jedan od značajnijih igrača u industriji, koja godišnje raste 20%, s obzirom na to da je u turističkom smislu već poznata, ima vrhunsko medicinsko osoblje, odličan geostrateški položaj, a bliži se i ulazak u Europsku uniju. „Zasad kod nas definitivno prednjače stomatolozi s područja Istre, Kvarnera i Grada Zagreba te nekoliko proaktivnih lječilišta i toplica kao što su Daruvarske toplice, Naftalan i Istarske toplice“, priča Jelić dodajući da Klaster aktivno radi na tome da se značajnije uključe i ostali pružatelji u zdravstvenom turizmu (ortopedija, plastična i estetska kirurgija, fizikalna terapija, medicinski wellness…). Augustinović, pak, smatra da se kapaciteti u privatnom zdravstvu ne iskorištavaju u dovoljnoj mjeri, te da većina lječilišta i toplica ipak zahtijeva dodatne investicije i razvoj programskih sadržaja da bi se ti kapaciteti uopće mogli nuditi na stranom tržištu. „Istra i Kvarner ističu se u ponudi dentalnog turizma i njihovi korisnici su uglavnom Talijani, koji dolaze zbog blizine i dosta nižih cijena nego u Italiji. Regija koja svakako ima najviše potencijala je Zagreb, koji je u zadnjim godinama postao hit destinacija, a medicinska infrastruktura je na vrlo visokoj razini“, zaključuje Augustinović. Stanje u Srbiji ›

veljača 2013.

Iako postoji već 10 godina, Afeja je zdravstveni turizam kao ‘core’ djelatnost počela razvijati posljednje četiri godine. Na portalu www. zdravstveniturizam.com, koji funkcionira kao pretraživač, može se pronaći oko 1600 pojedinačnih medicinskih usluga iz 34 specijalnosti. Pored pojedinačnih usluga u Afejinoj ponudi je i osam programa, koji objedinjuju više medicinskih usluga na jednom mjestu, u kratkom vremenu i po značajno nižim cijenama u odnosu na inozemstvo. Direktorica Afeje, dr. Stana Tadić, objašnjava da su inspiraciju za novu djelatnost pronašli u novom Zakon o turizmu, kojim je po prvi puta u Srbiji reguliran zdravstveni turizam. Afejine usluge, nakon što se prikupi sva medicinska dokumentacija, utvrdi cijena i odredi trajanje boravka u Srbiji, slijedi sastanak s odvjetnikom, koji se brine o svim pravnim aspektima ugovora s budućim pacijentom te turistička agencija, koja osigurava smještaj, prijevoz... Iako su u Srbiju i ranije po medicinske usluge dolazili stranci, iz Afeje poručuju da sada te usluge dižu na višu i organiziraniju razinu jer – za to imaju mogućnosti. U Afeju mogu biti umreženi pružatelji i korisnici medicinskih usluga iz bilo kojeg kraja svijeta, zatim turističke agencije, hoteli... Najpopularnije zdravstvene usluge su iz područja stomatologije, oftalmologije i estetske kirurgije, ortopedije, umjetne oplodnje i hemodijalize. Tadić navodi da su na prvom mjestu po broju pacijenata bivše jugoslavenske republike, a zatim dijaspora iz europskih zemalja. „Srbija ima veliku dijasporu i ranije su nam pacijenti bili uglavnom naši ljudi, koji žive u inozemstvu, pa su znali gdje i kod koga dolaze. Međutim, situacija se promijenila dolaskom low cost aviokompanija u Beograd. Imamo sve više pacijenata iz Engleske, Italije, Švicarske, Austrije i Njemačke. Zbog velikog interesa stranih turista za naše banje, Afeja je potpisala ugovor s turističkim kompanijama iz Kuvajta, Sirije, Francuske i Norveške, a potpisali smo i ugovore s liječnicima pet ruskih gradova“, dodaje Tadić. Daljnji planovi i inicijative › Direktor Kla-

stera medicinskog turizma, Zoran Jelić, potkraj siječnja posjetio je najveći zdravstveni sajam za bliski istok Arab Health u Dubaiju. Sajam se održava svake godine već 38 godina, a Jelić je ostvario poslovne kontakte za koje vjeruje da bi svojim znanjem i iskustvom uvelike mogli pridonijeti razvoju zdravstvenog i medicinskog turizma u Hrvatskoj. Klaster je, također, pred tiskanjem prvog kataloga s oko četrdesetak medicinskih subjekata u tri prva odredišta koje razvija - Grad Zagreb, Istra i Kvarner i Dalmacija. Također kreću u promidžbu i prodaju na inozemnim tržištima engleskog i njemačkog


hor eca zdr avst veni tur iz a m govornog područja, skandinavskih zemalja te Italije i Rusije. Zdravstveni turizam vidi kao nišu, koja, potencijalno, kroz čitavu godinu može donositi značajan prihod, potaknuti investicije i nova radna mjesta, i konačno pozitivno utjecati na BDP. „Klaster želi biti partner državi kako bi postojeće potencijale stavili u funkciju višestruke društvene koristi. U kontaktu smo s mnogim ministarstvima, Hrvatskom gospodarskom komorom, subjektima u turizmu i sustavno radimo na razvoju. Ali, treba za kraj naglasiti da se radi o dugoročnom projektu u kojemu bez pravog opredjeljenja i konkretne potpore države za razvoj zdravstvenog turizma teško možemo konkurirati na globalnom tržištu“, zaključuje Jelić. U Srbiji je turizam bio neopravdano zapostavljen, mišljenja je Tadić, ali počinje se prepoznavati njegov značaj u društvenoj, gospodarskoj i političkoj sferi. „Smatram da bi Srbija, kao što to radi Hrvatska, trebala malo više osluškivati i podržati ideje i potrebe tvrtki iz privatnog sektora i na taj način ubrzati i podržati razvoj zdravstvenog turizma. Imali smo pomoć ministarstva za dijasporu prilikom povezivanja s američkim i ruskim tržištem, konkretno s Cleveland State University iz SAD-a, koji je izradio studiju izvodljivosti Serbian Medical Tourism Project. Svrha studije bila je utvrditi mogućnost ulaska na američko tržište radi promocije obavljanja medicinskih usluga u Srbiji i da nam se pruži metodološka pomoć u postizanju tog cilja. Krajnji zaključak analize jest da je ulazak Afeje na američko tržište održiv, ali će Afeja zasad na tržište ući u manjoj mjeri i obujmu sve dok ne bude ukorak s visokom razinom konkurencije u ovoj industriji. S Rusijom surađujemo bolje i uspješnije. Zdravstveni turizam je vrlo ozbiljna i ‘pipljiva’ djelatnost, puna izazova, jer je zdravlje ipak najveća vrijednost. Potrebno je mnogo vremena za stjecanje povjerenja i ugleda. To možemo postići jedino predanim radom i perfekciji u pružanju zdravstvenih usluga“, zaključila je Tadić. Da ubrzani razvoj zdravstvenog i medicinskog turizma nije moguć bez trajnije i ciljno usmjerene podrške nadležnih institucija

kao što su Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo turizma, mišljenja je i Miljenko Bura, navodeći na okruglom stolu da je njihov angažman, s jedne strane, potreban u uklanjanju niza normativnih barijera, a s druge, u olakšavanju ulaska u investicije ovog tipa poduzetnicima. U Burinom Akcijskom planu kao članovi Konzorcija nameću se županije i gradovi, specijalne bolnice za rehabilitaciju, privatne zdravstvene ustanove, konzultantske tvrtke u zdravstvu i turizmu, hotelske tvrtke, putničke agencije, građevinari, obrazovne ustanove, ali i proizvođači i distributeri hrane, osiguravajuća društva, te farmaceutske tvrtke i dobavljači medicinske opreme. Konzorcij bi svojom organizacijskom strukturom omogućio zajedničke aktivnosti u arhitektonskom i tehnološkom osmišljavanju, istraživanju tržišta, promociji i prodaji ukupnih kapaciteta, te stvaranju novog branda. Na taj će se način jamčiti kvaliteta lanca ustanova i odredišta - infrastrukturnih uvjeta za postanak Hrvatske kao cjelogodišnje rivijere Europe.

Stana Tadić, Afeja

ČVRSTA MREŽA PARTNERA

“Nemamo ograničenja. Uvijek smo otvoreni za suradnju sa svakim tko može pružiti najbolju moguću uslugu. Nismo svemogući i zato želimo stvoriti veliku mrežu kvalitetnih partnera. Ako određenu zdravstvenu uslugu nismo u prilici pružiti u Srbiji, uputit ćemo pacijente kod nekog vanjskog partnera. Koristim ovu priliku pozvati hrvatske privatne zdravstvene ustanove, posebice iz primorja, da nam se jave ukoliko su zainteresirani za suradnju. Blagodati morske vode i zraka značajan su čimbenik u ovom poslu.”

Najvažniji međunarodni događaji na području zdravstvenog turizma 2013. Moskva (20. – 23.3.2013.)

Monaco (22. – 23.3.2013.)

www.mmhtc.ru

www.medicaltravelexhibition.com

Los Angeles (5. – 6.6.2013)

Las Vegas (3. – 5.11.2013.)

Moscow Medical & Health Tourism Congress (MHTC 2013)

MediTour Expo 2013

www.meditourexpo.net

International Medical Travel Exhibition and Conference 2013 (IMTEC 2013)

World Medical Tourism & Global Healthcare Congress

www.medicaltourismcongress.com

Berlin (6. – 10.3.2013.)

Kijev (16. – 19.4.2013.)

www.itb-berlin.de

htexpo.com.ua

ITB Berlin 2013

Healthcare Travel Expo 2013

London (4. – 7. 11. 2013.) World Travel Market 2013

www.wtmlondon.com

s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 11


hor eca intervju mer i mate šić

HRVATSKA JE STVORENA ZA SPECIFIČNE OBLIKE TURIZMA › r a z g ova r a l a Nina Počuča

› foto g r a f i ja Davor Puklavec (Pixell), arhiva HTZ

Pravo osvježenje u redove hrvatske turističke scene donijela je Meri Matešić, koja je prošle godine u listopadu izabrana za direktoricu Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, naslijedivši nakon 12 godina Niku Bulića. Za Professional iznosi planove HTZ-a te načine na koje se hrvatski turizam može istinski i praktično promovirati da bi Hrvatska u potpunosti bila percipirana kao zemlja, koja živi, ali i razumije turizam.

R

ođena Zadranka, Matešić je karijeru na području turizma zacrtala još odabirom fakulteta u svojem rodnom gradu. Nakon što je stekla zvanje diplomirane turističke komunikologinje na Studiju kulture i turizma na Filozofskom fakultetu, radno iskustvo stjecala je u zadarskoj turističkoj agenciji Interalfa te recepciji hotela Puntamika. Između 2003. i 2008. godine radila je na rukovodećim pozicijama u Falkensteiner Hotelima Borik u Zadru. Dužnosti direktorice Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice prethodilo je četverogodišnje iskustvo na vodećoj poziciji u Predstavniš-

tvu Hrvatske turističke zajednice za Veliku Britaniju. Što je za Vas bio najveći izazov dolaskom na čelo HTZ-a? › Zna-

čaj Hrvatske turističke zajednice, kao i opseg i priroda posla, koji radimo izazov su sami po sebi, no dolazeći na ovu poziciju kao čovjek ‘iznutra’, znala sam što me očekuje. Dodatni izazov je činjenica da sam sada na čelu uistinu velikog tima, što podrazumijeva mnogo organizacije i kvalitetnu koordinaciju. Svakako ću sa svoje strane, kao glavni operativac, pridonositi vlastitim idejama i inicijativama, kako bi promidžba hrvatskog turizma odgovarala i onome što tržišta kojima se obraćamo traže, kao i onome što uistinu nudimo gostima na

terenu, na odredištima. No, pravi izazovi tek slijede. Trebamo pripremiti sezonu od koje se mnogo očekuje, a pritom se i sam način rada HTZ-a uvelike mijenja. Koliko su vam u obnašanju dužnosti direktorice HTZ-a pomogla prijašnja (međunarodna) radna iskustva? › Pomoglo mi je svako

moje radno iskustvo, a ponajprije ono u hotelijerstvu te ono u Predstavništvu Hrvatske turističke zajednice u Londonu. Iskustvo s britanskog tržišta iznimno mi je vrijedno, jer sam praktički svakodnevno dobivala i konkretne povratne informacije od onih kojima se kroz aktivnosti obraćamo - od ciljne publike s jednog zahtjevnog i specifičnog stranog tržišta. Također, mogla sam pratiti

kakvu promidžbu na britanskom tržištu rade nama konkurentske turističke destinacije, te koje rezultate ostvaruju. Naslijedili ste Niku Bulića, koji je na čelu HTZ-a bio 12 godina. Jeste li kao njegova nasljednica od Bulića dobili kakav konkretan savjet? › Vjerujem

da će mi iskustvo gospodina Bulića biti korisno.

Koji su marketinški planovi Hrvatske turističke zajednice u idućem razdoblju, odnosno za 2013. godinu? Što će HTZ napraviti u smislu nacionalne promocije? › Promjene

se odnose na općeniti zaokret u promidžbi hrvatskog turizma, sukladno Operativnom marke-

ĆE SE BROJ NASTUPA NA SAJMOVIMA, KAO I PRODUKCIJA BROŠURA, A VIŠE ĆE SE › „SMANJIT SREDSTAVA USMJERAVATI NA ONLINE PROMIDŽBU PRILAGOĐENU CILJNIM TRŽIŠTIMA.“ 12 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .


fmcg intervju

s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 13


hor eca intervju mer i mate šić

ting planu hrvatskog turizma za 2013. godinu, prema kojem smo izradili i Program rada Hrvatske turističke zajednice. Program rada usvojila su tijela Hrvatske turističke zajednice. Konkretno, smanjit će se broj nastupa na sajmovima, kao i produkcija brošura, a više će se sredstava usmjeravati na online promidžbu prilagođenu ciljnim tržištima. Veći naglasak bit će na promidžbi kontinentalnog turizma i općenito oblike turizma, koji produljuju sezonu, odnosno jačaju razdoblje pred i posezone.

PLANOVI

Na koji način mislite poboljšati rad sustava turističkih zajednica? Glavni ured Hrvatske turističke zajednice ostaje i dalje glavni nositelj promidžbe, ali se na regije prebacuje veća

odgovornost u stvaranju proizvoda i upravljanju turističkim odredištem. Lokalna bi se razina trebala pretvoriti u DMO organizacije stvarajući nove proizvode kao motive dolaska, dok bi promidžba trebala ići na regionalnu i nacionalnu razinu. U razdoblju koje slijedi, sukladno zadaćama Hrvatske turističke zajednice, strateškim smjernicama hrvatskog turizma i s njima usklađenim Programom rada HTZ-a, za sustav turističkih zajednica provodimo te u 2013. godini planiramo brojne edukacije, kroz koje će se stjecati znanja o organizaciji posla na terenu, razvoju destinacija i konkretnih turističkih proizvoda te mogućnostima korištenja sredstava iz EU fondova. Boljom suradnjom i unapređenjem komunikacije unutar sustava može se u konačnici postići i bolja sinergija

u aktivnostima i bolji rezultati. Razmjena znanja i informacija iznimno je važna u ovakvom sustavu. Sustav je potrebno modernizirati kako bismo se okrenuli aktualnim tržišnim trendovima u svijetu i bili spremni odgovarajuće reagirati na nove trendove i promjene.

Mislite li da je Hrvatska dobro predstavljena u svijetu? Imajući na umu Vaše međunarodno iskustvo, kako stranci doživljavaju Hrvatsku? › Posljed-

njih godina Hrvatska postaje sve poznatija i traženija i na tržištima s kojih inače ne dolaze naši najbrojniji gosti, te je tu percipirana kao neotkriveni dragulj Mediterana. Ljepote naše zemlje mnogima su poznate, a fotografije i snimke zapanjujućih pejzaža obišle su svijet i ostav-

ljaju dojam, no sada trebamo odraditi ‘terenski posao’. Na svjetskom turističkom tržištu moramo se pozicionirati kao odredište, koje tijekom cijele godine nudi prepoznatljive i kvalitetno oblikovane turističke sadržaje i proizvode, kao zemlja raznolikosti i kvalitetnog stila življenja, koja tijekom cijele godine nudi jedinstvene sadržaje, cjelokupni doživljaj. Što mislite kako hrvatski građani percipiraju rad HTZ-a? Iz iskustva, kakav je imidž HTZ-a među domaćim stanovništvom? › Teško je govoriti o

stanovništvu općenito. Jedno je slika koju stvaraju mediji, drugo je stajalište građana u turističkim destinacijama, a treće stajalište građana općenito. Rezultati su tu vrlo opipljivi i konkretni, a ništa od toga nije došlo samo

› “JEDAN OD OSNOVNIH CILJEVA ZA 2013. JE POVEĆANJE DOLAZAKA U RAZDOBLJU PRED I POSEZONE. ” 14 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .


hor eca intervju mer i mate šić po sebi. Opsežan i kompleksan posao od kreiranja samog turističkog proizvoda do kreiranja imidža i promidžbe nije se mogao odraditi preko noći. To je proces koji traje i mislim da je Hrvatska turistička zajednica u ovih dvadeset godina učinila uistinu mnogo. Promjene, koje su potrebne i koje se upravo provode logičan su odgovor na promjene u samoj turističkoj stvarnosti na globalnoj razini, ali i na domaćem terenu, trendovima, promjenama navika gostiju i novim kanalima komunikacije. No, mislim da javnost, pa čak i u dijelu turističkog sektora, ne razumije u potpunosti ulogu i djelovanje HTZ-a. Vjerujem da nam se iz tog razloga katkad pripisuju neki minusi hrvatskog turizma, poput neatraktivne ili nekvalitetne ponude pojedinih destinacija, ugostiteljskih objekata i slično. Po kojem načelu funkcioniraju predstavništva HTZ-a izvan Hrvatske? › Sukladno Zakonu

o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Hrvatska turistička zajednica osniva svoja predstavništva i ispostave u inozemstvu, te organizira rad u njima. Zadaća Hrvatske turističke zajednice jest odrađivanje turističke promidžbe Hrvatske u zemlji i u svijetu sukladno Strateškom marketing planu hrvatskog turizma i putem predstavništava i ispostava u inozemstvu. Rad i aktivnosti Predstavništava na tržištu primarno su usmjereni na suradnju s turoperatorima i aviokompanijama, individualnim gostima, medijima kroz organizacije poslovnih radionica, treninge za agencijsko osoblje, samostalne ili u suradnji s turoperatorima roadshow prezentacije, posebne prezentacije s turoperatorima za široku publiku i medije, pomaganje individualcima u planiranju i kreiranju putovanja u/kroz

Hrvatsku, planiranje i pripremanje studijskih putovanja agenata i novinara te naravno marketinške aktivnosti sukladno Programu rada Hrvatske turističke zajednice, koji usvajaju tijela Hrvatske turističke zajednice. Kolika je uloga, odnosno koliko su dosad bili učinkoviti kanali promocije Hrvatske u svijetu pod okriljem HTZ-a (Buy/ Sell Croatia, sajmovi....)? Koja je uloga društvenih medija u promociji Hrvatske kao turističkog odredišta? › Svaka od

promidžbenih aktivnosti, koju je provodila i provodi Hrvatska turistička zajednica ima svoju funkciju i učinke. Važno je prepoznati učinkovitost i aktualnost određenih alata i distribucijskih kanala te pravodobno reagirati s ciljem postizanja kvalitetnih rezultata. Danas društveni mediji imaju jednu od ključnih uloga u turističkoj promidžbi pa se sukladno tome i naše aktivnosti prilagođavaju i mijenjaju. Tako će se ubuduće intenzivirati promidžba na društvenim mrežama i općenito online kanalima, a smanjit će se broj sajmova. To ne znači da prisutnost na sajmovima više nije potrebna - ona pridonosi cjelokupnom imidžu destinacije i donosi niz drugih koristi. HTZ je prisutan na društvenim mrežama s posebnim naglaskom na Facebook, koji ima velik broj korisnika u svijetu. Love Croatia je brandirani fan page HTZ-a s više od 800.000 fanova iz cijelog svijeta. Kontinuirana prisutnost ostvaruje se svakodnevnom komunikacijom i plasiranjem poruka o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji. Na YouTubeu HTZ vodi tri brandirana kanala za njemačko, englesko i talijansko govorno područje. HTZ je kroz naziv Croatia prisutan i na drugim društvenim mrežama - Twitter, Foursquare, Google+, Pinterest s raznim promidžbenim aktivnostima. Od prosinca 2012. godine prisutni smo i na Instagramu.

HTZ NATJEČAJ

Možete li prokomentirati nedavni HTZ-ov natječaj za dodjelu 7.5 milijuna eura sredstava za udruženo oglašavanje javnog i privatnog sektora u turizmu? Jedan od osnovnih ciljeva za 2013. je povećanje dolazaka u razdoblju pred i posezone. Udruženim oglašavanjem se ostvaruje još učinkovitija promidžba turizma, snažna sinergija u oglašavanju u promotivnim kampanjama i promotivno/prodajnim kanalima sa subjektima privatnog i javnog sektora (sustav TZ-a, hotelske tvrtke, turoperatori, turističke agencije, zrakoplovni prijevoznici i drugi) i povećavaju se ulaganja privatnog sektora u marketing. Temeljem Programa rada i odluka naših tijela, odobrene su kandidature, koje

zadovoljavaju uvjete i kriterije iz natječaja sukladno modelima oglašavanja. Sukladno tome u 2013. podržat će se isključivo programi za pred i posezonu te zimski programi od 1. studenoga do 31. ožujka. Svjesni smo da je turoperatorima najteže prodati razdoblje pred i posezone, a većina avio programa počinje potkraj travnja, odnosno u prvim tjednima svibnja. U suradnji sa strateškim partnerima želimo produljiti i pomaknuti upravo to razdoblje da bi letovi počeli što je moguće ranije i trajali minimalno do kraja listopada. Vjerujemo da je naša podrška najpotrebnija i najrealnija upravo u tom razdoblju. Kroz podrške i partnerstvo u promidžbi zimskih programa želimo razvijati cjelogodišnji turizam, city i vikend break

PRIPREMITI SEZONU OD KOJE SE MNOGO OČEKUJE, A PRITOM SE I SAM NAČIN RADA › “TREBAMO HTZ-A UVELIKE MIJENJA. ” s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 15


hor eca intervju mer i mate šić odredišta. Uz to bih istaknula i programe potpora za opću promidžbu destinacija i nerazvijenih područja u suradnji sustava i strukovnih udruga. Zajedničkim oglašavanjem osiguravamo vidljivost na turističkom tržištu i kroz suradnju turoperatora i aviokompanija potičemo zainteresiranost za destinaciju.

Kad govorimo o turizmu u Hrvatskoj, koja područja smatrate najproblematičnijima i na koji način mislite da se ona mogu unaprijediti? › Općenito,

potrebno je raditi na imidžu i brandiranju destinacija, bolje koristiti resurse koje imamo i biti inovativniji u kreiranju jedinstvenih doživljaja, koje će gosti pamtiti, prepričavati, ali i o njima pisati na blogovima i društvenim mrežama. Komplicirana administracija katkad je prepreka između ideje i realizacije, a svakako treba raditi na edukaciji profesionalaca u turizmu, u svim segmentima sektora. Prema Vašem mišljenju, koji je segment turizma u Hrvatskoj najperspektivniji i treba ga dodatno razvijati? Je li to medicinski turizam, kongresni, kulturni...? › U zemlji s ovoliko

raznolikosti pa samim time i brojnih mogućnosti, bilo bi vrlo nezahvalno reći da jedan segment turizma treba najviše razvijati, stoga, sve nabrojano - Hrvatska treba dodatno razvijati specifične oblike turizma, koji će produljiti sezonu visoke turističke posjećenosti i ostvariti potencijal kontinentalnih područja. Postoji li zemlja-uzor na koju bi se Hrvatska mogla ugledati po pitanju turističke ponude/ organizacije? › Kao dobar pri-

mjer korištenja vlastitog identiteta i prednosti u turizmu mogla bih istaknuti zemlje kao što su Velika Britanija, Irska, Švicar-

ska, Italija, a pod loše primjere svrstala bih sve ono što se kolokvijalno naziva konfekcijskim turizmom. Bilo bi idealno kada bi svaki turistički djelatnik u kontaktu s gostom znao predstaviti naše prednosti i dati mu konkretne preporuke s obzirom na iskazani interes, da do detalja možemo biti percipirani kao zemlja koja živi i razumije turizam. I to je promidžba hrvatskog turizma, istinska i praktična. Za to je potrebno mnogo rada, edukacije i dobre volje, ali i jačanja svijesti o tome da gosti znaju cijeniti uvažavanje i uslužnost, da to u konačnici utječe na turističke rezultate. Kako objašnjavate iznimno dobre rezultate protekle turističke sezone? › Izvrsni rezultati

posljedica su velikog truda i zalaganja čitavog sektora, od ponude novih sadržaja, atraktivnih manifestacija i festivala čija je kvaliteta skrenula pozornost svjetske javnosti na Hrvatsku kao destinaciju, do promidžbe na kojoj se vrlo intenzivno na svim razinama radi. Aktivnosti sustava turističkih zajednica na čelu s Hrvatskom turističkom zajednicom i uz potporu i suradnju Ministarstva turizma kao i gospodarskih subjekata u turizmu, snažno su pridonijele kroz pripreme na terenu i cjelokupnu promidžbu u svijetu da prošlogodišnji rezultati u vrijeme svjetske gospodarske krize potvrde naša očekivanja.

ispuniti njihove želje i potrebe. U suradnji s privatnim sektorom i lokalnim turističkim zajednicama radit ćemo na definiranju konkretnih programa, koje će gosti moći konzumirati u odredištu i koji će im unaprijed na jednostavan način biti prezentirani i dostupni.Vikend destinacije i paketi imaju velike šanse ostvariti bolje rezultate s domaćim turistima, pa se treba okretati razvoju i promidžbi vikend ponude. Hrvatska odredišta moraju biti konkurentna nekim inozemnim, koja postaju sve zanimljivija domaćim putnicima, posebno ljeti. Može li Hrvatska postati turističko odredište tijekom cijele godine i u svim svojim regijama? › Bogatstvo prirodne

i kulturne baštine, gastro i eno raznolikost pružaju mogućnosti jače i kvalitetnije turističke valorizacije. Pomaka u produ-

ljenju sezone već ima, i na tome se radi, ali upravo na jačanje turističkog prometa u pred i posezoni naglasak stavlja i Operativni marketing plan. Preduvjeti su stvaranje proizvoda, turizma doživljaja, definiranje brandova i njima pripadajućih tržišta i tržišnih skupina, bolje avio veze s tržištima sjeverne Europe koja najviše putuju upravo u tom razdoblju, snažna promidžba kroz online alate i modele udruženoga oglašavanja, kvalitetnija suradnja privatnog i javnog sektora na definiranju i stvaranju proizvoda i odlučnost da se napravi konačni kvalitativni iskorak. Da možete bilo gdje u svijetu otići na odmor, gdje bi to bilo? › Volim putovati i otkrivati nove

destinacije, kulture i običaje, ali na pojedina se mjesta rado volim vraćati, primjerice hrvatske otoke i Toskanu.

S obzirom na nepovoljne gospodarske uvjete, ograničenje potrošnje u svim segmentima, smanjivanju budžeta za putovanja, izlaske – kako se može povećati broj domaćih turista, odnosno, što HTZ može po tom pitanju napraviti? › Građane,

koji si mogu priuštiti putovanja može se zainteresirati da daju priliku nekoj domaćoj destinaciji, koju još nisu posjetili. No, tamo ih treba čekati nešto što će

REZULTATI POSLJEDICA SU VELIKOG TRUDA I ZALAGANJA ČITAVOG SEKTORA, OD PONUDE › “IZVRSNI NOVIH SADRŽAJA, ATRAKTIVNIH MANIFESTACIJA I FESTIVALA ČIJA JE KVALITETA SKRENULA POZORNOST SVJETSKE JAVNOSTI NA HRVATSKU KAO DESTINACIJU. ”

16 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .


hor eca pr edviđa nja

Gastroindustrija: što donosi 2013.?

Industrija restorana razvija se pozitivno i bilježi rast. Potrošači postaju sve sigurniji u potrošnju ‘ekstra’ novca na objedovanja izvan vlastita doma. No, kakvi će biti njihovi prohtjevi ove godine? Mintelovi stručnjaci predviđaju trendove, koji će utjecati na kretanja u gastroindustriji 2013. godine. PREMA ISTRAŽIVANJU, ČETIRI NAJVEĆA TRENDA NA PODRUČJU GASTRO USLUŽNIH DJELATNOSTI, NA KOJA ĆE SE USREDOTOČITI I PRUŽATELJI USLUGA, ALI I POTROŠAČI, KAD SU U PITANJU NUTRITIVNE VRIJEDNOSTI, JELOVNICI I NOVI KONCEPTI, SU SLJEDEĆI:

Gdje je nestala Tekuće govedina? blago

‘Čista’ hrana, čista savjest

Nonstop gladni

Cijene većine proizvoda u proteklom su razdoblju otišle gore, ali čini se da cijena govedine, kad je u pitanju meso, u tome prednjači. S obzirom na, još uvijek, relativnu nesigurnost potrošača u dodatnu potrošnju, restorani bi svakako trebali zaobići drastično povećanje cijena jela, čiji glavni sastojci doista jesu – skupi. Umjesto toga, nužno je pronaći način na koji će se iskompenzirati visoke cijene sastojaka, a istodobno potrošačima ponuditi kvalitetno jelo.

I dok su se strasti oko prošlogodišnje afere ‘ružičasti šlajm’ malo stišale, činjenica je da događaji koji sigurnost hrane stavljaju u vrlo negativan kontekst ostavljaju traga još godinama. Rastuća zabrinutost potrošača o kvaliteti hrane koju konzumiraju, o tijeku prerade namirnica i njezinoj sigurnosti znači da svi oni koji su uključeni u proizvodnju ne mogu tek tako zaobići objašnjenja vezana uz podrijetlo i preradu sastojaka. Bez obzira radi li se o jajima iz ‘slobodnog uzgoja’ ili o namirnicama ‘kontroliranog podrijetla’, način na koji će se iskomunicirati kvaliteta hrane na jelovnicima prema potrošačima jednako je važna kao i odabir ‘pravih’ sastojaka, sve u cilju da se zadobije njihovo povjerenje.

Bilo da se radi o pokretnim mini ‘kombijima’ s hranom, kioscima na kojima se nudi ‘coffee to go’ kava, automatima sa grickalicama i čokoladicama, činjenica jest da je svježa, kvalitetna hrana sve dostupnija na sve više mjesta i kadgod ju potrošači požele i trebaju. Tradicionalni restorani stoga moraju prilagoditi svoje poslovne modele te pronaći ‘pametne’ modele da bi uopće mogli pratiti inovacije, kojima se ide ususret potrošačkim prohtjevima.

Za restorane su pića, i alkoholna i bezalkoholna, oduvijek bila siguran izvor prihoda. No, potrošači danas traže malo više od boce pića, koju mogu kupiti u prvom supermarketu, i vrlo vjerojatno, po nižoj cijeni. Prohtjevi za koktelima za sladokusce, posebnim vrstama piva, ‘super-zdravim’ sokovima i shakeovima restoranima su podigli ljestvicu očekivanja u toj kategoriji. Za uslužnu gastro industriju bit će stoga ključno pratiti najnovije trendove i inovacije na području industrije pića.

RUŽIČASTI ŠLAJM (ENG. PINK SLIME)

Ružičasti šlajm odnosi se na ‘čarobni dodatak’, koji je u Americi dodavan mljevenoj govedini da bi poboljšao njezinu strukturu. Da dodatak i nije tako ‘čaroban’ otkrio je ugledni američki makrobiolog, čije je izvješće o dodatku prenijela ABC Company, a potpomogao megapopularni ‘goli kuhar’ Jamie Oliver, provodeći kampanju Revolucija prehrane diljem SAD-a. Naime, spomenuti aditiv sastoji se od vezivnog goveđeg tkiva i sala, koji se zagrijavaju posebnom metodom, odvajaju od masnoće i tretiraju amonijakom (poput onog u kemikalijama za čišćenje) da bi se uništile bakterije. Ta bi se masa potom miješala s govedinom, pakirala i slala – u trgovine, lance brze prehrane... Službeno je, do momenta otkrića i medijske hajke, ružičasti šlajm ocijenjen prirodnim dodatkom i nije se navodio na pakiranjima.

JE PRONAĆI NAČIN NA KOJI ĆE SE ISKOMPENZIRATI VISOKE CIJENE SASTOJAKA, A ISTODOBNO › “NUŽNO POTROŠAČIMA PONUDITI KVALITETNO JELO.“ s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 17


hor eca osigur a nje poslovnih prostor a

D e ja n Šu š a k , dir ektor OVB a llfina nz deja n.sus a k@hr .ovb.eu

Neosiguran poslovni prostor je najskuplji Svi poslovni i ugostiteljski prostori trebali bi biti osigurani, u prvom redu zbog sebe, svoje zaštite i obveze, a ujedno zbog svoje profesionalnosti i drugih, kojima se neposredno može prouzročiti šteta.

O

siguranje poslovnih i ugostiteljskih objekata i prostora vrlo je delikatna vrsta osiguranja. Zbog obujma, načina sklapanja, uključenih važnih i detaljnih stavki bitno je dobro poznavati materiju – što se i na koliko realno želi osigurati te koje sve rizike želimo uključiti. Za kvalitetno, sveobuhvatno osiguranje bitno je zatražiti pomoć

neovisne profesionalne osobe, koja može ponuditi sve parametre mogućih pokrića rizika, a uz to i kvalitetnu i povoljnu cijenu. Zapamtite jedno - najjeftinije ne znači i najpovoljnije, jer jeftino ne znači nužno da je dobro sastavljeno, sukladno ciljevima i željama vlasnika poslovnog, odnosno ugostiteljskog prostora, a isto tako, vrlo je bitno s kojim se osiguravajućim društvom posluje. Često se zna dogoditi da se u poli-

cama vide velike svote osiguranja (iznosi do kojih se isplaćuje šteta), a upitno je ima li ta osiguravajuća kuća, odnosno društvo toliki novac za isplatu, ukoliko se šteta dogodi. U dosta slučajeva događa se da se svote osiguranja olako stavljaju na papir, a da, ukoliko dođe do momenta kada se novac treba isplatiti – to jednostavno nije moguće. Česti je slučaj ‘razbacivanja’ sa svotama osiguranja, odnosno osigurava se

na nerealne moguće iznose, što se naziva ‘nadosiguranje’, što ukratko znači da osoba plaća veću svotu osiguranja za nešto što realno toliko ne vrijedi, tj. da za taj rizik ne može biti isplaćena svota osiguranja do tolikog iznosa. Na taj način se fiktivno čini da je objekt dobro osiguran, a ustvari se samo plaća veća premija osiguranja (odnosno godišnji iznos, koji se plaća za osiguranje), jer je konačna isplata za moguću štetu manja od one koja je navedena na polici (pisani dokument pokrića u osiguranju). Isto se tako može dogoditi da se ne vodi briga o mogućnosti realne isplate štete, tj. vrijednosti stvari ili objekta, pa se zna dogoditi suprotnost nadosiguranju, a to je ‘podosiguranje’, što znači da je rizik pokriven manjom osiguranom svotom od realne vrijednosti. To se radi jer se na taj način plaća manja premija, a ustvari se radi ‘medvjeđa usluga’ osobi, koja se želi osigurati. Na što sve treba obratiti pozornost › Ukoliko se dogodi šteta kod

podosiguranja, osiguravajuće društvo može isplatiti štetu za postotno proporcionalno umanjenu premiju (primjerice, isplata štete treba biti 10.000 kn, ali je za to trebalo plaćati premiju u iznosu 500 kn, a plaća se 400 kn. U tom slučaju, osiguravajuće društvo ima pravo

› “SVATKO TREBA ODREDITI KOJI MU RIZICI MOGU DONIJETI NAJVIŠE PROBLEMA I GUBITAKA.” 18 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .


s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 19


hor eca osigur a nje poslovnih prostor a isplatiti 20% manju svotu osiguranja za nastalu štetu, jer se i premija plaćala 20% manje). U drugoj situaciji osiguravajuće društvo može u potpunosti isplatiti štetu, ali osiguranik (osoba/tvrtka) mora doplatiti sve premije, koje je uplaćivao u umanjenom iznosu, te se nakon isplate štete i premija na polici povećava za taj isti iznos (primjerice, osiguranik će za svaku proteklu godinu platiti po 100 kn – osiguravajuće društvo mu za taj iznos može i umanjiti štetu, zaostale premije, te će mu se ubuduće premija naplaćivati po 500 kn).

NAJBITNIJE STAVKE ZA OSIGURANJE POSLOVNIH PROSTORA: › KVADRATURA PROSTORA / kolika

je neto, a kolika bruto kvadratura; u obzir treba uzeti i garaže i pomoćne prostorije. › REALNA GRAĐEVINSKA VRIJED-

NOST OBJEKTA / koliko je novca potrebno za izgradnju poslovnog prostora, a ne njegova tržišna, odnosno prodajna vrijednost. Primjerice, izgradnja zgrade od istog materijala približno svugdje košta jednako (od 600 do 1000 eura po četvornom metru), ali je najveća razlika u cijeni zemljišta, a po tome se i određuje tržišna cijena objekta.

› U KAKVOJ SE ZGRADI/OBJEKTU NALAZI POSLOVNI/UGOSTITELJSKI PROSTOR / važno je ima li više poslovnih prostora u tom objektu ili je on sam. Što je prostor okružen s više drugih prostora, veća je mogućnost da njegov rizik uzrokuje više štete drugima, tj. njegova šteta može nanijeti i štetu drugima – primjerice, u slučaju požara, mogu izgorjeti susjedni poslovni prostori, kao uostalom i cijeli objekt.

› ODGOVORNOST PREMA TREĆIMA /

ovo pokriće rizika pokriva prethodno navedeni rizik, odnosno

nastalu štetu prema trećima stranama. › LOM STAKLA / ovaj se rizik naj-

češće događa ukoliko dođe do olujnog nevremena, tuče ili netko izvana baci nešto u prozor te se on razbije. U pravilu su stakla na poslovnim prostorima malo skuplja pa ih je dobro osigurati, jer nije lako odmah podmiriti njihov trošak u slučaju štete.

› POPLAVA, BUJICA I VISOKA VODA

(nema veze s izljevom vode, jer se izljev odnosi na puknuće cijevi) / ukoliko se objekt nalazi u nizinskom području ili blizu rijeka ili voda/ mora, ukoliko se digne razina vode, koja može uništiti podove, namještaj, nanijeti štetu, poslovni prostor možda će biti zatvoren neko vrijeme, tj. neće moći raditi/prihodovati.

› IZLJEV VODE IZ KANALIZACIJSKIH I VODOVODNIH CIJEVI / u stvarnosti najčešći rizik, a može uzrokovati dizanje i oštećenje podova, parketa, te namještaja ili strojeva.

› OSIGURANJE ZALIHA / ukoliko ih

ima (moguće je da ugostiteljski objekti imaju zalihe u pomoćnim prostorijama, a ukoliko dođe do požara ili izljeva vode, one mogu biti uništene. To je nešto što je već uvedeno u poslovne knjige i već je plaćeno, tj. rashodovano, a još nije donijelo prihod). › POŽAR I OSTALE OPASNOSTI / to je

osnovica svakog osiguranja te se drugi rizici bez njega ne mogu osiguravati. To je rizik kod kojega su štete najveće, a banke ga traže pod obavezno za osiguranje objekata, koji su pod njihovom hipotekom, tj. za koje im neka tvrtka plaća kredit. › LOM STROJA / to osiguravaju

tvrtke/obrti, koji imaju strojeve pod leasingom ili su im važni i vrijedni za poslovanje (tvrtke mogu imati iznimno velike gubitke ukoliko im neki stroj ne radi jedan/dva dana, primjerice aparat za kavu u kafiću – gubitak se može mjeriti u stotinama/tisućama kuna dnevno).

Kome vjerovati? › Svatko treba

odrediti prioritete osiguranih rizika te koji mu rizici mogu donijeti najviše problema i gubitaka. Ovisno o izboru količine rizika i svoti osiguranja ovisit će i cijena, odnosno iznos mjesečne premije/uplate, ali ti iznosi nisu toliko veliki, kao što se možda popularno misli. Osigurani rizici kod jednog poslovnog prostora nisu nužno dobri i za drugi poslovni prostor, već se svaki objekt/poslovni prostor gleda zasebno. Preporuka je da povjerenje uvijek date profesionalcu, koji ima iskustva s radom s osiguranjima, položen ispit kod Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

(HANFA) te barem jednu do dvije godine aktivnog iskustva u osiguranju imovine, nije pristran spram i jednog osiguravajućeg društva i koji može dati usporedbu nekoliko ponuda. U svakom slučaju, podaci trebaju odgovarati podacima iz knjiga tvrtke, jer se visina štete ispla-

ćuje sukladno njihovim vrijednostima. Ponudu za izradu osiguranja trebali bi zajedno sastavljati profesionalni savjetnik, vlasnik tvrtke (ili odgovorna osoba, upoznata s cijelim poslovanjem tvrtke i mogućim djelatnostima u poslovnom/ ugostiteljskom prostoru) i knjigovođa ili računovođa (odnosno osoba koja vodi poslovne knjige, jer po njima se usklađuju podaci u osiguranju). Da ‘jeftino’ ne bi skupo koštalo › Nemojte osiguravati

poslovne prostore o kojima vam ovisi egzistencija samo zato jer prijatelju, poznaniku ili rođaku treba pomoći ostvariti plan da bi zadržao radno mjesto u osiguranju. Policu radite isključivo s profesionalcem, koji će objektivno gledati vaš interes, te je sklapajte idealno na pet godina jer to nije predugo, uz to ćete dobiti popust, a opet nije prekratko da biste je eventualno zaboravili obnoviti na vrijeme, što je čest slučaj s jednogodišnjim osiguranjima, posebice u poslovima, poput ugostiteljskog, gdje je tempo rada vrlo brz i dinamičan. Ukoliko sklopite ugovor na pet godina, disperzirali ste rizik oko produženja, a i osiguravajuće društvo gledat će na vas sigurnije, s obzirom da ćete im policu plaćati pet godina i niste od onih, koji se svake godine ‘cjenkaju’ da bi prošli jeftinije, a na duge staze ustvari prolaze mnogo skuplje.

› OSIGURANJE OD PRESTANKA RADA

/ ukoliko se dogodi rizik, te zbog njega tvrtka/ugostiteljski objekt ne radi neko vrijeme, a zbog nerada trpi velike gubitke zbog neprihodovanja, a ima fiksne troškove (plaće radnika, plaćanje zaliha robe, struja, voda, komunalije…).

OSIGURAVATI POSLOVNE PROSTORE O KOJIMA VAM OVISI EGZISTENCIJA SAMO › “NEMOJTE ZATO JER PRIJATELJU, POZNANIKU ILI ROĐAKU TREBA POMOĆI OSTVARITI PLAN DA BI ZADRŽAO RADNO MJESTO U OSIGURANJU.”

20 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .


s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 21


hor eca d obr a pr a ks a

Uspjeh, koji ne iznenađuje Prošle je godine Nacionalni park Plitvička jezera posjetilo više od milijun gostiju, a prihod od poslovanja povećao se za nešto više od šest posto u odnosu na godinu ranije. Složit ćete se – sasvim pristojan i rijedak pokazatelj sustavnog i kvalitetnog rada. › piše Nina Počuča

N

a čelu NP Plitvička jezera od kolovoza prošle godine je dr.sc. Lidija Bertović, koja je svoja radna iskustva, osim u Hrvatskoj, stjecala u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji. Od 2005. do 2009. godine bila je direktorica Sektora zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u INA d.d., a prije preuzimanja sadašnje dužnosti ravnateljice NP Plitvička jezera, ravnateljica Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Članica je pregovaračkog tima za zaštitu okoliša u pregovorima za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. S obzirom na iznimno dobre prošlogodišnje rezultate te naznake da bi i ova godina mogla biti jednako uspješna, ili čak nadmašiti prošlu, Bertović za Professional komentira trenutne i stalne ponude i aktivnosti, buduće planove te što popularne Plitvice čini toliko posebnima. Kako komentirate činjenicu da su smještajni kapaciteti od lipnja do rujna ove godine rezervirani već sada? Tko su gosti? › Sa

zadovoljstvom možemo reći da su smještajni kapaciteti, odnosno 890 ležaja, Nacionalnog parka Plitvička jezera u potpunosti popunjeni za nadolazeću sezonu, a trenutno primamo rezervacije za jesen 2013. i sezonu 2014. godine. Sve to, zapravo, ne iznenađuje, budući da je interes za smještaj u našim hotelima, koji se nalaze u samom centru Nacionalnog parka, izrazito velik. Nacionalna struktura posjetitelja i gostiju Parka nije se bitnije mijenjala unatrag nekoliko godina; na prvom su mjestu posjetitelji iz Njemačke, zatim Japanci, čiji se broj svake godine povećava u postotnom iznosu od čak 39%; na trećem su mjestu posjetitelji iz Italije, koji dominiraju posebno u ljetnim mjesecima, slijede ih posjetitelji iz Francuske te Nizozemske. Nacionalni park, gledano kroz godišnje razdoblje, postaje svijet u malom, naše statistike sugeriraju da u jednom danu park obilaze posjetitelji iz više od četrdeset država svijeta, na ponos Parku i njegovim djelatnicima. 22 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .

HOTEL “PLITVICE” ** SAGRAĐEN JE U RAZDOBLJU IZMEĐU 1954. I 1957. GODINE PREMA PROJEKTU RENOMIRANOGA HRVATSKOG ARHITEKTA MARIJANA HABERLEA. U VRIJEME KADA JE SAGRAÐEN, BIO JE PRVI HOTEL A KATEGORIJE U HRVATSKOJ I ŠIRE.

Koje su trenutne aktivnosti u sklopu NP Plitvička jezera? Na koji način obogaćujete ponudu, odnosno zadržavate postojeće i privlačite nove goste? › Ako govorimo o

brojčanim pokazateljima, Nacionalni park Plitvička jezera je u 2012. godini posjetilo gotovo 1.2 milijuna gostiju, prihod od poslovanja nam je povećan za 6.3% u odnosu na godinu ranije te iznosi nešto manje od 210 milijuna kuna. To je definitivno vrlo jasan i eksplicitan pokazatelj da ustanova radi sustavno i kvalitetno, odnosno da živi od svojeg privređivanja, što je u današnjem vremenu kvaliteta i sposobnost rijetkih sustava. Budući da poslujemo na turističkom tržištu, cilj nam je svakog gosta zadržati što duže u Parku, a svjesni smo da to možemo jedino kroz stalno obogaćivanje ponude dodatnim sadržajima i podizanjem kvalitete svojih usluga. U tom smislu, užurbano radimo na izgradnji nacionalnog restorana ‘Lička kuća’ koji je, kao što vam je poznato, još proljetos izgorio. Što se tiče

ulaganja u hotelijerstvo, u Poslovnom planu za 2013. godinu rezervirali smo 16 milijuna kuna za kupovinu ugostiteljske opreme i adaptaciju nekoliko hotelskih apartmana i ugostiteljskih objekata. Započeli smo i gradnju Prezentacijskog centra, ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna, koji će, sigurni smo, biti iznimno zanimljiv edukativni prostor za naše posjetitelje. Prezentacijski centar bit će posebno zanimljiv obiteljima s djecom. Vjerujemo da će se i izvan sezone mnogi domaći gosti odlučiti na posjet Plitvičkim jezerima. U planu je također obnova pješačkih staza oko gornjih jezera čime bismo rasteretili, tijekom špice sezone, gužve oko donjih jezera. Jedna od naših poslovnih filozofija jest da politikom cijena, kao i obogaćivanjem dodatnih sadržaja našim gostima, ujednačimo logične, sezonske oscilacije posjeta. U jeku sezone, gostima ćemo ponuditi i izlete u Centar Nikola Tesla u Smiljanu te u obližnji lokalitet Baraćeve spilje.


hor eca d obr a pr a ks a

Plitvice su poznato odredište poslovnih okupljanja, ali i specifične gastro ponude. Na koji način ta dva čimbenika pridonose uspjehu NP Plitvička jezera? › Nacionalni

park Plitvička jezera poznato je odredište kongresnog turizma u kojem se godišnje održi i nekoliko desetaka kongresa, seminara i radionica eminentnih domaćih i stranih kompanija, te je kao takav posebno cijenjen zbog posebnog ambijenta, koji ga okružuje. Kongresni turizam je vrlo važan aspekt u poslovanju Parka jer ima obilježja posrednog i neposrednog benefita za Park. Neposredna korist, dakle, podrazumijeva ‘ad hoc’ punjenje smještajnih kapaciteta u vrijeme kada imamo sezonske oscilacije, a postoji nešto još važnije – a to je ‘words of mouth’, odnosno snagu preporuke osoba, koje su bile na dotičnom Kongresu, što se u turizmu 21. stoljeća pokazuje jednim od najjačih motivacijskih čimbenika pri izboru turističkih odredišta. Govoreći o smještajnim kapacitetima važno je napomenuti da hotel Jezero raspolaže s kongresnom dvoranom kapaciteta 220 osoba i četiri manje dvorane kapaciteta od 10 do 80 osoba te svom potrebnom kongresnom opremom i pratećim sadržajem da bi se korisnici u njemu osjećali ugodno: whirpool-masažnim bazenom, dvije finske saune, turskom kupelji, teretanom, četverostaznom kuglanom i teniskim terenom. Hotel Plitvice također ima kongresnu dvoranu maksimalnog kapaciteta 50 osoba, koja pruža poseban doživljaj budući da se radi o hotelu koji je sagrađen 1957. godine prema projektu renomiranog hrvatskog arhitekta Marijana Haberlea i koji pripada najboljim arhitektonskim ostvarenjima među građevinama javne namjene izgrađenima u poslijeratnom razdoblju hrvatske arhitekture. Osim plitvičkih ljepota, nezaobilazan dio naše turističke ponude čini i gastronomija, s posebnim naglaskom na lokalne gastro – specifičnosti. Regionalno

poznata lička gastronomija zastupljena je, dakle, u gotovo svim ugostiteljskim objektima u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a plitvički ugostitelji već desetljećima njeguju lokalnu kuhinju, koja počiva na originalnoj lokalnoj recepturi. Nadaleko su poznati, primjerice, lokalni specijaliteti kao što su poznati lički ručak, pastrva sa žara ili uvaljana u kukuruznom brašnu, basa, sir škripavac, masnica, začinjena palenta, lička juha, janjetina pod pekom, grah i zelje, kuhana janjetina u povrću, janjetina s ražnja, kuhana janjetina, rolana teleća prsa ispod peke, krumpirove police, pršut, slanina, savijače s jabukama, sirom i višnjama i šljivama, uštipci i kiselo mlijeko, te ostala jela srednjoeuropske kontinentalne kuhinje. Koja je aktualna ponuda Parka? › Trenutno

Park nudi povoljne zimske vikend aranžmane po cijeni od 650,00 kn po osobi; aranžman uključuje dva noćenja s polupansionom i uključenom ulaznicom u Park. Također, aktualna je i ponuda za Valentinovo - Romantičan vikend za zaljubljene od 15. do 17. veljače 2013. godine po cijeni od 650,00 kn po osobi, koji uključuje dvije noći u dvokrevetnoj sobi na bazi polupansiona, ljubavni poklon dobrodošlice, bogatu svečanu večeru za zaljubljene uz zabavu i ples (16. veljače), organizirani razgled Nacionalnog parka te romantičnu vožnju brodom ljubavi. Vikend od 30. ožujka do 1 travnja - Uskr-

sni vikend - gostima će uz mogućnost povoljnog dvodnevnog boravka ponuditi i dvije radionice; jednu na kojoj će moći naučiti kako na tradicionalan lički način oslikati uskrsne pisanice i drugu na kojoj će se gostima pokazati tradicionalni lički običaji vezani uz blagdan Uskrsa. U navedenom vikendu gosti će imati i priliku uživati u tradicionalnoj ličkoj uskršnjoj gastronomskoj ponudi. Za sve koji žele uživati u proljeću na Plitvičkim jezerima u pripremi su i povoljni proljetni vikend aranžmani, koji će biti u prodaji 1. travnja.

DR.SC. LIDIJA BERTOVIĆ

PRVA DAMA NP PLITVIČKA JEZERA dr.sc. Lidija Bertović diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odsjek Kemija; magistrirala je 2003. godine na Robert Gordon University u Aberdeenu (Škotska) na Odsjeku za ekologiju i zaštitu okoliša. Doktorirala je u svibnju 2010. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, područje biotehničkih znanosti, grana ekologija i zaštita okoliša. Radno iskustvo u SAD-u i Velikoj Britaniju uključuje Winston Chemicals Inc. (Tulsa, Oklahoma), The Rowett Research Institute (Aberdeen, Škotska), Schlumberger Research & Development (Škotska). Po povratku u Hrvatsku konzultantica je iz područja zaštite okoliša.

PARK, GLEDANO KROZ GODIŠNJE RAZDOBLJE, POSTAJE SVIJET U MALOM, NAŠE STATISTIKE › “NACIONALNI SUGERIRAJU DA U JEDNOM DANU PARK OBILAZE POSJETITELJI IZ VIŠE OD ČETRDESET DRŽAVA SVIJETA.” s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 23


hor eca hot spots

Istok? Zapad? Sjever? Jug? Svake godine, krajem godine ili početkom iduće, redovno se objavljuju famozne ‘must see’ liste top destinacija, odnosno popisi država, gradova, sela, šuma, toplica, rijeka i jezera… i čega sve ne, što biste svakako morali vidjeti u toj godini. Popise objavljuju gotovi svi – od nezavisnih internet portala, putničkih agencija, ozbiljnih tiskanih medija… Iako nemamo svoj vlastiti, autorski odabir, prenosimo vam prijedloge drugih – možda ćete baš u njima pronaći inspiraciju za iduće putovanje.

P

ogledajmo najprije poredak top odredišta – gradova – koji je nedavno objavila agencija Euromonitor International. Cijeli popis uključuje 100 svjetskih vodećih i najdinamičnijih gradova temeljeno na međunarodnim dolascima turista. Nakon zabilježenog pada međunarodnih putovanja u 2009. godini, od 2010. godine nadalje bilježi se rast. Gradovi – zvijezde na popisu uglavnom pripadaju azijskopacifičkoj regiji, dok većina gradova u eurozoni kaska, zahvaljujući sveopćim gospodarskim neprilikama. Tri HIT odredišta › Hong Kong,

Singapur i London obilježili su 2010. godinu kao najpopularnija svjetska odredišta. Vrhu ljestvice definitivno pripada Hong Kong sa 20 milijuna zabilježenih dolazaka 2010. godine, što je gotovo nevjerojatan rast od 18% s obzirom na godinu ranije. Drugi po redu najposjećeniji grad je Singapur, koji je iste godine privukao oko 18 milijuna turista, odnosno 16% više nego 2009. Sigurno je da su popularnosti tog grada pridonijela otvorenja novih turističkih sadržaja kao što su Marina Sands Resort Sky Deck, zatim lanac casina u vlasništvu tvrtke Las Vegas Sands, šoping centri kao što je Orchard Central, most Helix… London se našao na trećem mjestu s 15 milijuna dolazaka, a taj ga 24 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .

status ujedno čini i najpopularnijim gradom Europe. No, činjenica jest da je London pod pritiskom jer s rastom posjećenosti od samo 3%, opasna konkurencija dolazi mu s istoka, ali i nekih američkih gradova poput New Yorka. Vijetnamski gradovi Ho Chi Minh, ujedno i najveći grad ove države, i Halong zabilježili su najjači rast u dolascima – čak 28% u 2010. godini u odnosu na godinu ranije. Sao Paulo i Rio de Janeiro zasigurno će biti popularna odredišta u idućem razdoblju imajući na umu FIFA Svjetski kup 2014. godine i Olimpijske igre 2016. godine. Sigurno je da će ti gradovi dodatno ulagati u razvoj svoje infrastrukture, koja bi se trebala pozitivno odraziti na budućnost industrije putovanja i turizma.

Veliki povratak Tokyja › Nakon

što je 2009. godine zabilježio pad međunarodnih dolazaka od 17%, godinu dana kasnije Tokyo svoj povratak na ljestvicu top destinacija može zahvaliti ukidanju viza individualnim kineskim putnicima u srpnju 2009. godine te dovršetku projekta međunarodnih zračnih luka Narita i Tokyo Haneda 2010. godine. Posjećenosti Tokyja također je pridonijela kampanja ‘Posjetite Japan’, kojoj su se u najvećem broju odazvali turisti iz Indije, Rusije i Malezije. Turiste Bliskog istoka, azijskopacifičke regije te istočne Europe, uključujući Iran, Japan i Rusiju, privlače topli krajevi poput turske Antalye, grada koji je zabilježio rast međunarodnih dolazaka od 20% u 2010. godini (11 milijuna turista) s obzirom na

2009. (9 milijuna turista). Prema podacima Euromonitora, u 2010. godini, najpopularnija svjetska odredišta, na temelju međunarodnih dolazaka, bila su redom - Hong Kong, Singapur, London, Macao, Bangkok, Antalya, Kuala Lumpur, New York, Pariz, Istanbul. Od Europe do Afrike › Prema pisa-

nju CNN-ova portala, top odredišta za putovanja 2013. godine su: Škotska (Ujedinjeno Kraljevstvo) – svi, koji su gledali još jedan u nizu filmova o tajnom agentu 007 ‘Skyfall’ vjerojatno su poželjeli provozati se dijelovima zemlje čija je ukupna dužina 750 km. Rabat (Maroko) – Upravo je Rabat prošle godine u srpnju uvršten na UNESCO-v popis Svjetske baštine. Košice (Slovačka) – Uz francuski Marseille, Košice su proglašene europskim glavnim gradom kulture za 2013. godinu, a u gradu je planirano 300 kulturnih događaja kroz godinu. Subsaharska Afrika – Otkako je u studenome prošle godine Afrika dobila Fastjet – niskotarifnu aviokompaniju u europskome stilu, cijela regija prolazi pravu malu revoluciju što se tiče turizma. Fastjet trenutno povezuje Dar es Salaam (Tanzanija) i Kilimanjaro. Također postoje letovi za Mwanzu na južnoj obali jezera Victoria, što je blizu zapadnog dijela Serengetija. Uskoro će Fastjet dobiti svoju bazu u Nairobiju te operativne centre u Accri (Gana) i Luandi (Angola). U prijedlog putovanja uvršteni su i Entebbe (Uganda) te resorti u Zanzibaru (Tanzanija) i Mombasi (Kenija). Na CNN-ovu popisu još su i Gettysburg (Pennsylvania, SAD), Amsterdam (Nizozemska) – u kojem se ove godine obilježava velik broj godišnjica (160. obljetnica rođenja Vincenta Van Gogha, 125 godina kraljevskog Concertgebouw orkestra...), Kolumbija i njezine magične Ande te prvi međunarodni glazbeni festival u Bogoti potkraj ožujka, u potpunosti posvećen Beethovenu. Također se preporuča posjet Novom Zelandu, Miamiju (SAD), Japanu,Vijetnamu te susjednoj Crnoj Gori.


hor eca tr end ovi

EKO HOTELI odraz odgovornosti Što ljudi postaju sve osvješteniji o njihovu vlastitu učinku na okoliš, sve više prihvaćaju odgovoran pristup kad su u pitanju putovanja što je, nadalje, dovelo do povećanih zahtjeva za smještaj u skladu s ekološkom održivošću, bez obzira na njegovu cijenu. Web portal Sustainable Cities Collective, koji okuplja profesionalce na području izgradnje, urbanizma i održivog ekološkog razvoja, daje pet primjera nekih od ekološki najodrživijih svjetskih hotela, čiji bi jedinstveni i individualni pristup ekologiji svima trebao služiti kao model. WHITEPOD ECO-RETREAT (Les Cerniers, Švicarska)

Još prije osam godina, ovaj je hotel dobio svjetsku nagradu za ekološku osviještenost i njezino promicanje u javnosti putem edukacije. Hotel je smješten u selu Les Cerniers u švicarskim Alpama, a sastoji se od malih bungalova, koji imaju minimalan učinak na okoliš, a sagrađeni su od kombinacije modernih materijala te se koriste obnovljivim izvorima energije.

detaljnijim pregledom utvrdit će se jedinstvenost jer su za unutarnje zidove korišteni reciklirani drveni podovi i kovčezi, a za vanjske zidove korištene su stare, obrađene cigle.

Hotel SO (Christchurch, Novi Zeland)

Hotel SO prednjači s svojom ponudom ‘zelenih’ inicijativa gostima, u što spada i besplatno napajanje električnih auta. Kompletno osoblje ovog hotela za obavljanje svojih poslova i zadaća koristi isključivo električne aute. Hotel čvrsto podupire reciklažu, čuvanje energije i vode te korištenje recikliranih, biorazgradivih i bezopasnih proizvoda.

Ujedinjenih Naroda i kojem je uručena ‘the golden nail’ nagrada za inovativnost i ekološku osviještenost. Naime, hotel otprilike sačuva 1.373 tona CO2 godišnje zahvaljujući održivoj gradnji te naglasku na visoku razinu društvene i ekološke osviještenosti. Crowne Plaza na svojoj fasadi ima integriranu najveću solarnu fotovoltažnu instalaciju u Danskoj te može smanjiti potrošnju energije do 53% u usporedbi s drugim konvencionalnih hotelima.

Adrere Amellal (Siwa, Egipat)

Hotel je smješten u oazi Siwa na udaljenosti osam sati vožnje od Kaira. Hotel ima 39 spavaćih soba, za osvjetljenje koristi fenjere i svijeće, a za grijanje neelektrične grijače. Izgrađen je kao dio lokalnog plana održivog razvoja. Hrana u hotelu je ili u potpunosti organska ili isključivo podrijetla provjerenih lokalnih uzgajivača.

URBN Hotel (Šangaj, Kina)

Hotel je izgrađen unutar renoviranog tvorničkog skladišta u potpunosti od recikliranih materijala, a međunarodni portal o putovanjima Agoda, prošle ga je godine svrstao među deset najboljih eco-friendly hotela u svijetu. Na prvu, hotel ne ostavlja dojam da je po ičemu drugačiji od ostalih boutique hotela, međutim,

Crowne Plaza Hotel (Kopenhagen, Danska)

Crowne Plaza je prvi hotel u Danskoj, koji se pridružio platformi Global Compact s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 25


hor eca d o ga đa ji ukr atko

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . Ba del 1 8 6 2

Korlat Loza - puno više od rakije Korlat Loza Barrique novi je premium proizvod u ponudi Badela 1862, lansiran povodom obilježavanja 150 godina kompanije. Proizvedena od masulja svježih bobica grožđa, koje je u sebi sačuvalo svu snagu i osebujnost podneblja u kojem se miješaju kontinentalna i mediteranska klima, predstavlja vrh kvalitete u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Za proizvodnju Korlat Loze koristi se kupaža sorti grožđa s položaja Korlat – vinarija Benkovac; Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. Mirisna vinska nota zaokružena je notom blago paljenog drveta, njegovanjem u hrastovim barrique bačvama kroz godinu dana. Korlat, premium brand Badela 1862 za vrhunska crvena vina, nastavlja promicati svoje vrijednosti, ujedinjujući po prvi puta pod istim brandom vrhunske proizvode od grožđa - vina i jaka alkoholna pića.

ba r m en. hr

z at ur iz a m

Novi termini Hobby barmena

Prvi bilten portala ZaTurizam

Hobby barmen prva je stepenica na putu do

Specijalizirani portal ZaTurizam –

uspješnog koktel majstora. Program Hobby barmen, u trajanju od 3 dana (12 sati) prenosi do polaznika znanje o najosnovnijim baznim koktel pićima te načinu pripreme nekoliko najosnovnijih koktela bez kojih je dobra zabava nezamisliva, istodobno potičući maštu, kreativnost i inovativnost. Cijena programa Hobby barmen u trajanju od 3 dana (12 sati) iznosi 799,00 kn. Tečaj počinje 28. veljače 2013. Broj polaznika je ograničen. Udruga zadržava pravo otkaza ili izmjene termina održavanja tečaja, ukoliko nije prijavljen dovoljan broj zainteresiranih polaznika. Predbilježba je obavezna, a plaćanje je potrebno obaviti najkasnije 5 dana prije početka tečaja. Svi zainteresirani mogu se predbilježiti osobno u uredu Udruge konobara i barmena Hrvatske (Pomerio 16, Rijeka) ili e-mailom (marketing@barmen.hr) uz naznaku – „Prijava za Hobby barmen“. Obvezni podaci za prijavu su ime, prezime, adresa, OIB i broj telefona. Ukoliko tečaj poklanjate, nakon prijave na ime osobe kojoj tečaj poklanjate iz Udruge će Vas kontaktirati za dogovor oko preuzimanja poklon bona. Dodatne informacije potražite na www.barmen.hr

26 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 .

središnje mjesto predstavljanja proizvoda i usluga dobavljača u turizmu – predstavio je svoj prvi e-bilten. Bilten će izlaziti dva puta mjesečno. S portala poručuju da će nastojati što kvalitetnije predstaviti novosti i trendove u turizmu te nove proizvode na hrvatskom tržištu, odnosno pojednostaviti put do usluga i proizvoda, kojima će zaposleni u turističkom sektoru što učinkovitije podignuti kvalitetu svoje turističke ponude.

Definirani termini škole barmena do sezone Za sve, koji nisu stigli na prvi termin škole

barmena u organizaciji Udruge konobara i barmena Hrvatske, a imaju želju već ove godine sezonu provesti na nekoj atraktivnoj destinaciji, iz Udruge poručuju kako su odredili i ostale termine škole do sezone tako da će se već 18. ožujka, odnosno 29. travnja moći nadoknaditi izgubljeno i uz nešto više truda i zalaganja otvoriti vrata čudesnog i misterioznog koktel svijeta. U školi se polaznicima pruža znanje iz teorije, classic style izrade koktela, free style (metode atraktivnog točenja) te stručna praksa kako bi se upoznali sa stvarnim uvjetima rada u baru. Škola se odvija u malim grupama uz individualni pristup jer je naglasak na pojedincu i njegovom usavršavanju. Osnovni cilj škole je educirati kvalitetne barmene, koji će svojim znanjem i vještinom zadiviti vlasnike barova te time graditi turističku sliku naše države. Završenom školom barmena, polaznici dobivaju diplomu te ono najbitnije – znanje i kako ga primijeniti. Više informacija o školi potražite na www.barmen.hr u rubrici Škola barmena.

HelloKitty keramičke pločice dostupne u Hrvatskoj

Razmišljate li o gradnji, renoviranju ili

opremanju hotela domaćim proizvodima? Keramičke pločice u kupaonici imaju estetsku funkciju te svakako oplemenjuju prostor, no njihova je uloga u ovoj prostoriji i funkcionalna. Pločice u kupaonici štite zidove od vlage, omogućavaju jednostavnost čišćenja i održavanja visoke higijenske razine, a njihova otpornost na sredstva za čišćenje, kao i dugovječnost materijala od kojeg su napravljene svakako su nezamjenjive karakteristike. Ovdje se radi o ugradnji proizvoda koji predstavlja Vrijednost za budućnost, kako keramičkim pločicama „tepaju“ u Keramici Modus iz Orahovice – jedinom hrvatskom proizvođaču keramičkih pločica, dekora i bordura, čiji proizvodi stalno osvajaju i nova strana tržišta. Keramika Modus surađuje s talijanskom tvrtkom GammaDue od koje je kupila ekskluzivno pravo za distribuciju kolekcije HelloKitty keramičkih pločica za Hrvatsku. Ove pločice s prepoznatljivim likom svjetski poznate mace već krase kupaonice brojnih domaćih hotela, apartmana i kamp naselja. Dodatne informacije o tvrtki, kao i online katalog kolekcija keramičkih pločica 2012/2013 potražite na www.keramika-modus.com


HoReCa

Professional – novi izgled, novi koncept – svaki mjesec – direktno na ruke – prilika da visokociljana poruka stigne na pravo mjesto, u pravo vrijeme. Dinamičan i brzorastući segment ugostiteljstva i turizma traži isti takav medij. Savršena platforma za izmjenu informacija između klijenata i onih, koji odlučuju. Posljednji trendovi, inovacije, proizvodi i razvoj tehnologije na domaćem i stranom tržištu. U srcu svakog poslovanja su ljudi. U fokusu HoReCa Professionala su ljudi – sa svim svojim tajnama uspješnosti na konkurentnom tržištu ugostiteljstva.

www.professional.hr Vaš Professional tim... s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . 27

PROFESSIONAL HORECA Br. 08  

Professional - specijalizirani B2B časopis i web portal za tržišta robe široke potrošnje (FMCG) i ugostiteljstva (HoReCa)

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you