Page 1

TEMA NAJSKUPLJE I NAJLJEPŠE SVJETSKE DESTINACIJE HoReCa ISSN: 1 847-83 3 6 | G O D I NA 3 | BROJ 1 0 | ST U D E N I / P RO S I N A C 2 0 13 .

dobra praks a

BES PL ATN I PR I M J ER A K

Drug a v rsta tu rističke ponud e

Tvornica tekstila Trgovišće

Idealni uvjeti za razvoj dentalnog turizma

Razlog više za ostati u krevetu

Au to - osig uranja

EU donijela ipak pojeftinjenja

proizvodi i ponuda

Blagdanski jelovnici Ljepota od glave do pete

in t erv ju

Mirela Holy

HRVATSKA IMA PUNO POTENCIJALA, PRIRODNO BOGATSTVO I VRIJEDNE LJUDE s t u d e nW i WW. / p r PROFESSIO o s i n a c 2 0N1 A 3 L. . H1 R


2 studeni / prosinac 2013.


studeni / prosinac 2013. 3


4 studeni / prosinac 2013.


hor eca

sa dr ž a j

DAVOR VERKOVIĆ

Putovanja globalno- trendovi:

komentar

Čeka nas još bolja turistička godina

T

eško smo mogli predvidjeti da ćemo, u gospodarskom smislu, imati ovakvu 2013., teško možemo predvidjeti što će biti sa sljedećom godinom. Unatoč, međutim, gospodarskoj katastrofi i neimaštini, vidljivoj svuda oko nas, turizam nam ostaje kao jedna od rijetkih grana gospodarstva za koju ne možemo reći da je promašaj. Istina, sezona iza nas loše je počela, ali se kasnije sve nekako izniveliralo na normalnije razine. Godinu iza nas turistički sektor pamtit će, dakle, po iznimno lošem početku, ali i svakodnevnim bombardiranjima medija o zatvaranju hotela i malih ugostiteljskih objekata zbog uočenih poslovnih nepravilnosti. Inspektori su iznimno detaljno obavljali posao. (I) zbog prazne državne kase kontrola - porezna i ina presija – bile su žešće nego ikad do sada, a stranim je medijima prečesto slana slika da smo čudna i neuređena turistička država jer goste, koji su imali uredno plaćen smještaj, u srcu sezone bacamo na ulicu. Reda mora biti, ali i mjere u uvođenju tog reda. Ipak, godina 2013. će, barem prema projekcijama resornog ministra, završiti sa sedam milijardi eura turističkog prihoda što je solidno, ako zaboravimo da već nekoliko godina pada posjet domaćih gostiju, ali i da su nam potencijali daleko iznad tih sedam milijardi. Što bi nam mogla donijeti turistička 2014? Državna blagajna je i dalje prazna, pa nam prije svega donosi povećanje međustope PDV-a za ugostiteljske i turističke usluge sa deset na trinaest posto. Nažalost, kao da se zaboravilo da je u svakom biznisu neozbiljno mijenjati međustope iz godine u godinu. Biznis, naime, mora biti dugoročno održiv i planiran. Ugostitelji i turistički djelatnici se, prema očekivanjima zbog toga bune, smatraju da se time šalje kriva poruka i stvara nesigurnost u poslovanju, ne samo ugostiteljima, nego i drugim turističkim partnerima, osobito

uvodnik

investitorima, u zemlji i svijetu. Procjenjuju da će nova promjena PDV-a negativno utjecati na smanjenje konkurentnosti sa susjednim zemljama, gdje su, podsjetimo, stope PDV-a između pet i deset posto posto. Svi zajedno – i ugostitelji i mediji – priželjkuju i da ljeta Gospodnjeg 2014. ne gledamo svakodnevno zatvaranje hotela, restorana i ostalih turističkih objekata, nego da se nađe drugačiji modus kazne za prijestupnike. Budući da im se zatvaranjem, zbog uglavnom uvijek zbog istih stvari, viška ili manjka novca u blagajni, uništava teško stečeni ugled, ugostitelji već nekoliko mjeseci predlažu uvođenje toleriranog, dopuštenog, viška ili manjka u blagajni, u razumnom iznosu od zatečenog bruto stanja prometa u trenutku provođenja inspekcijskog nadzora, otprilike deset posto, kao i detaljnije uređivanje postupanja s napojnicama. Nadalje, kao što znamo u tijeku je i temeljiti redizajn marketinških strategija Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Naglasak je stavljen na on line-promidžbu, a velika je novost što bi se mogao ugasiti dio neprofitabilnih turističkih zajednica, njih stotinjak, uglavnom kontinentalnih. Glavnu rolu naredne sezone imat će one turističke zajednice koje će se osposobiti za djelovanje na načelu destinacijskih menadžment organizacija (DMO) i destinacijskih menadžment kompanija (DMK). Nacionalni turistički sustav poticat će turistički promet u razdoblju predsezone i posezone, što se doduše pokušava već desetljećima, ali i nastojati potaknuti povećanje prosječne dnevne potrošnje turista kroz konzumaciju premium sadržaja, proizvoda s većom dodanom vrijednošću, pri čemu će brk omastiti oni s najboljom – prvorazrednom – ponudom, ponudom na najvišoj svjetskoj. Takvih naravno ima i kod nas. Uglavnom, nekako nam se čini da turizam ne bi trebao podbaciti ni 2014. i da će kompletan turističko-ugostiteljski sektor ostati nešto po čemu smo odavno ‘’al pari’’ ostatku razvijenog svijeta.

Najromantičnija mjesta za odmor

Dunton Hot Springs je mali i ekskluzivni resort smješten duboko u planinama San Juana u Coloradu. Ovaj savršeno obnovljen, napušteni rudarski gradić sastoji se od 15 koliba, a ono što ih čini romantičnima je u biti predivan krajolik u kojem se nalaze... Najskuplji život je u Japanu

U Tokyju je sve podređeno profitu. Cijene nekretnina, poslovnih prostora i ostalih stvari neophodnih za razvoj japanskog ekonomskog čuda astronomski su visoke...

Druga vrsta turizma Hrvatska ima idealne uvjete za razvoj dentalnog turizma

Kako je dentalna medicina oduvijek bila vezana uz velike materijalne troškove koji nisu bili pokriveni zdravstvenom osiguranjem, nedostatak novca onemogućavao je većinu ljudi u ostvarenju svojih potreba i želja za obavljanje dentalnih zahvata...

INTERVJU / MIRELA HOLY: Hrvatska ima puno potencijala, prirodno bogatstvo i vrijedne ljude

Ekologija je prirodna znanost koja se bavi međuodnosima organizama u nekom staništu, nastala je kao podvrsta biologije i kao znanost iznimno utjecala na pokret zaštite okoliša, odnosno, ekologizam koji se u svakodnevnom životu pogrešno poistovjećuje s ekologijom...

Tvornica tekstila Trgovišće Razlog više za ostati u krevetu

Posteljno rublje TTT može se naći i na popularnijim švicarskim skijalištima, poput Gstaada i St. Moritza, dok je stolno rublje ove tvornice moguće naći u najboljim svjetskim hotelima poput Ritza i Savoya te na boljim krstarećim brodovima...

Gastro

Blagdanski jelovnici

Ljepota

Zimska njega kože lica i tijela

Novosti

Istralandia kreće u lipnju 2014.

HTZ

Za turizam više sredstava u sljedećoj godini

HoReCa IMPRESSUM NAKLADNIK: Infiniti promedia d.o.o., Gruška 2, 10000 Zagreb / info@professional.hr / www.professional.hr / OIB: 69777850392 • GLAVNA UREDNICA: Andrea Latinović, andrea.latinovic@professional.hr • NOVINARI: Davor Verković, Vesna Barac-Furtinger • DIREKTORICA PRODAJE I MARKETINGA: Ksenija Borščak, ksenija.borscak@professional.hr / M: +385 98 328 427 • PRODUKCIJA IZDANJA: Promo & produkcija j.d.o.o. • UPRAVA: Katarina Jukić, katarina.jukic@infiniti.hr • IZVRŠNI DIREKTOR: Željko Jukić, zeljko.jukic@professional.hr • IT i TEHNIČKA PODRŠKA: Luka Šužberić, luka.suzberic@infiniti.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu. studeni / prosinac 2013. 5


hor eca pu tova nja globa lno - tr end ovi

Najromantičnija mjesta za odmor Dunton Hot Springs je mali i ekskluzivni resort smješten duboko u planinama San Juana u Coloradu. Ovaj savršeno obnovljen, napušteni rudarski gradić sastoji se od 15 koliba, a ono što ih čini romantičnima je u biti predivan krajolik u kojem se nalaze › piše Andrea Latinović

VILE NA OTOKU MYSTIC, KARIBI

S

igurno ste mnogo puta maštali o odlasku na neko romantično, skrovito mjesto iz mašte, da u bajkovitoj atmosferi provedete nekoliko dana ili (kamo sreće) tjedana u zagrljaju voljene osobe. Donosimo vam popis najromantičnijih mjesta za odmor pa ako već ne možete u njih otići zbog nestašice novca, ili nekih drugih razloga, možete bar u njima uživati gledajući ih... VILE NA OTOKU MYSTIC, KARIBI › Na ovom predivnom, rajskom otoku na Karibima, površine od samo nekih 12 četvornih kilometara, smještena je čak 91 vila. Gosti mogu uživati u predivnoj, netaknutoj prirodi otoka, kupati se u tirkizno plavom moru, večerati pod svjetlošću svijeća, šetati predivnim pjeskovitim plažama, relaksirati se u spa centrima, rekreirati se igrajući tenis, jedreći ili roneći… A kako bi ste proveli sedam dana na ovom otoku trebali bi ste izdvojiti minimalni iznos od 5500 € po osobi. 6 studeni / prosinac 2013.

KHAO LAK, TAHAILAND


hor eca pu tova nja globa lno - tr end ovi

HOTEL BVLGARI, BALI, INDONEZIJA

CASA TRITON - COSTA ALEGRA – MEXICO › Ova predivna Vila smještena je na samoj

litici što pruža nevjerojatan pogled. Toliko zadivljujući da biste najvjerojatnije cijeli dan mogli provesti u ljenčarenju uživajući u životopisnoj prirodi, oceanu i tropskim pticama. A za dan uživanja u ovom raju trebali bi ste izdvojiti nekih 3000 €. L’ALPAGE DU PRÉ ROSSET, FRANCUSKE ALPE › Ovo predivno, gotovo nestvarno, roman-

tično iskustvo u ovom hotelu nije zagarantirano isključivo skupim sobama, toplom vodom, mini-barovima, televiziji ili hotelskoj posluzi. Tih “sitnica” ovdje u biti i nema. Ali zato možete uživati u pucketanju vatre u kaminu, savršenoj kavi ili vrućoj čokoladi, starinskom namještaju od masivnog drva i stolovima na kojima ćete uživati u lokalnim specijalitetima i nevjerojatno udobnim krevetima. Suvišno je i spominjati predivne predjele Alpi koji će vas okruživati. BELIZE, BLANCANEAUX LODGE › Ovaj luksu-

zni hotel resort u Centralnoj Americi netaknuti je komadić raja kojeg krase predivni vodopadi i atmosfera džungle. Romantični parovi će moći posebno uživati u ekskluzivnim spa centrima, konjskim štalama i organskim vrtovima. Noć u ovom luksuznom resortu koštala bi vas nekih 400 eura. KHAO LAK, TAHAILAND › Hotel koji je okružen sa čak pet nacionalnih parkova, za nekih 2000 eura po paru, pružit će Vam savršen

užitak, od same vožnje od aerodroma u luksuznim limuzinama, pa sve do predivno uređenih soba i prostorija gdje će Vas dočekati boca vina, zajedno sa cvijećem i košarom egzotičnog voća sa Thailanda. SELO FORTE, SARDINIJA › Ovdje se radi o besprijekornom romantičnom konceptu: bazen okružen sa šest gorućih baklji koje obasjavaju slanu vodu bazena temperature od nekih 38 stupnjeva celzijusa, pod zvjezdanim nebom Sardinije. Ovo predivno selo, smješteno na južnoj obali Sardinije, 47km od zračne luke Cagliari, čak je devet puta uzastopno imenovano kao vodeće odmaralište na svijetu. Ovdje gosti mogu uživati u kristalno čistom Mediteranskom moru kao i u 25 hektara tropskih vrtova. HOTEL BVLGARI, BALI, INDONEZIJA › Bvlgari Hotel Resort nalazi se na jednoj od najekskluzivnijih destinacija u svijetu, pravi simbol tropske egzotiku Orijenta, koji kombinira prekrasnu ljepotu netaknute prirode sa sofisticiranim suvremenim dizajnom, inspiriran kombinacijom tradicionalnih Balinese oblika i luksuznog talijanskog stila. Kvaliteta usluge zajedno s nevjerojatnim pogledom na Indijski ocean na nevjerojatno strmim liticama od 150 metara savršen su uvod za luksuzni odmor u ovom otmjenom hotelu.. Na raspolaganju stoje dva restorana, spa tretmani, dok se na privatnu plažu spušta liftom. PLANINSKO ODMARALIŠTE, VALIS, SWITZERLAND › Ovo uistinu predivno planinsko

odmaralište u smješteno u živopisnim

Alpama, brežuljku Agria, samo četiri km od grada Volos, u švicarskom kantonu Valis koji ima čak 95 žičara. Ovo odmaralište obuhvaća devet luksuzno opremljenih apartmana sa kaminom, jakuzziem, velikim plazma televizorima, privatno klizalište, spa, centar, helikoptere, kuhare i vozače. DUNTON HOT SPRINGS, TELLURIDE, USA ›

Dunton Hot Springs je mali i ekskluzivni resort smješten duboko u planinama San Juana u Coloradu. Ovaj savršeno obnovljen, napušteni rudarski gradić sastoji se od 15 koliba, a ono što ih čini romantičnima je u biti predivan krajolik u kojem se nalaze. Za ovo mjesto se smatra da je u jedno od najspektakularnijih krajolika u Sjeverne Amerike. Dunton Hot Springs ne samo da je izuzetno romantično mjesto, već je i idealno mjesto za ceremonije vjenčanja jer se tu, uz 35 metara visok vodopad, nalazi i mala kapela na otvorenom. AMANPURI, TAHAILAND › Koncept hotela Amanpuri osmislio je holandski poduzetnik Adrian Zecha. U pitanju je luksuzni smještaj oslobođen suvišnih detalja koji postoje u većini hotela: čokolada na jastucima, kozmetičkih predmeta u kupaonama i muzike u liftu. Njegov princip su sobe-kuće u stilu tajlandskih hramova kojih ima 40 na osam hektara šume kokosovih palmi. Posluga je neupadljiva ali efikasna, s obzirom da na jednog gosta dolazi čak četiri djelatnika. Sobe imaju ogromna kupatila i minimalistički stil sa istančanim ukusom i bez nepotrebnih trikova. studeni / prosinac 2013. 7


hor eca pu tova nja globa lno - tr end ovi

Najskuplji život je u Japanu U Tokyju je sve podređeno profitu. Cijene nekretnina, poslovnih prostora i ostalih stvari neophodnih za razvoj japanskog ekonomskog čuda astronomski su visoke. › piše Andrea Latinović

hotel u Moskvi, mogli ste vidjeti kako je boriti se protiv vjetrenjača. Bogata Rusija, još od doba careva i kneževa, ponovno se iskazuje novcem, i ponovo ga imaju samo neki, povlašteni. Međutim, oni koji ga imaju, imaju ga u enormnim količinama! Moskva je stoga proglašena za najskuplji grad na svijetu za strance koji u njoj žive i rade.. SEOUL › Ako je skupoća natjerala japanske korporacije da se isele u smjeru jedinog kapitalističkog susjeda - Južne Koreje, onda je ta činjenica utjecala na to da danas već poprilično skupu Južnu Koreju zamjene novim azijskim centrima u Indoneziji, Kini i Vijetnamu, u kojima je sve dosta jeftinije. GENEVA I ZÜRICH › Ako mislite kako je 15 franaka za gradski vlak puno novca, Zürich nije mjesto za vas. Vaša mjesečna primanja će se u mondenskoj Genevi toliko brzo potrošiti da nećete stići ni primijetiti. Švicarci su na prvom mjestu u svjetskom bankarstvu. Oni su skupi i bogati.

TOKYO / PKOM / SHUTTERSTOCK

Ž

ivot ima svoju cijenu pa tako i u različitim dijelovima svijeta. Analiziramo li troškove života, u 2013. godini među deset najskupljih svjetskih metropola su čak četiri grada Starog kontinenta. Ipak, na vrhu liste nije europski grad, već preskupe metropole Dalekog istoka. TOKYO › U ovom gradu je sve podređeno

profitu. Cijene nekretnina, poslovnih prostora i ostalih stvari neophodnih za razvoj japanskog ekonomskog čuda astronomski su visoke. Japanci su se potrudili da svi veliki gradovi imaju ogromne poslovne četvrti i da su apsolutni šampioni modernog svijeta. Ta činjenica im svakako donosi izvjesne neuroze i depresije te se Japanci nalaze na vrhu liste 8 studeni / prosinac 2013.

najnezadovoljnijih ljudi na Zemlji, ali to je, valjda, cijena napretka. OSAKA › Cijenu napretka plaćaju i stanovnici Osake. Na svu sreću, nisu u prijestolnici, pa su im sve stvari u životu za nekoliko jena povoljnije - ako im je to neka utjeha. LONDON › Nije čudo što veliki broj ljudi iz jet-seta bira upravo London za svoj dom. Svi koji smatraju da nešto vrijede donose u britansku prijestolnicu velike sume novca i potiskuju sugrađane slabije platežne moći u lošije dijelove grada. London je ponovo zauzeo prijestolje modne, muzičke, a dijelom i financijske metropole svijeta. MOSKVA › Ako ste ikada pokušali pronaći jeftin

COPENHAGEN › Ovo je jedna super sređena, super uredna i super skupa metropola na sjeveru Europe. HONG KONG › Centar azijske kontinentalne burze, bogatstva i trgovine. Iako je Hong Kong jedan od najspektakularnijih prizora koje možete vidjeti u životu, bit će vam potrebno puno Hong Kong-ških dolara kako bi ste upoznali i dobro se proveli u ovoj bivšoj britanskoj koloniji. OSLO › Norveška prijestolnica koja je postala bogata i skupa uglavnom zahvaljujući naftnom bumu Norveške, tako da Norvežani sada i uživaju i pate zbog svog bogatstva. Cijene su ogromne, a uživanje Norvežani nalaze barem u tome da svaki od njih četvrtinom svoje plaće može kupiti povratnu kartu do Ria!


O

G

L

A

S

studeni / prosinac 2013. 9


hor eca druga vr sta tur izma Dr .sc. Ve sna Ba rac - Fu rt inger Ve sna Ba r ac- Furtinger dr . denta lne medicine , Z agr eb

Hrvatska ima idealne uvjete za razvoj dentalnog turizma Kako je dentalna medicina oduvijek bila vezana uz velike materijalne troškove koji nisu bili pokriveni zdravstvenom osiguranjem, nedostatak novca onemogućavao je većinu ljudi u ostvarenju svojih potreba i želja za obavljanje dentalnih zahvata

Z

animanje doktor dentalne dentalnoj ordinaciji, više od 80% građana medicine nedavno je uvršteno ne poštuje preporuke o potrebi pregleda dva među deset zanimanja s najboputa godišnje. Rezultat je to ispitivanja proveljom perspektivom (US Bureau denog u nekoliko zapadnih zemalja i SAD-u. of Labour Statistics). Uz traženost doktora dentalne medicine (lako zapoU porastu estetski zahvati › Većina građana šljavanje), svakako su i očekivani prihodi. No, koristi usluge doktora dentalne medicine je li moguće u svijetu, u kojem je većina stakada se odluči na jedan od većih zahvata, a novništva zapravo slabe platežne moći, ostvanaročito su u porastu estetski zahvati. Kako je riti prihode koji govore u dentalna medicina oduvijek prilog tom predviđanju? bila vezana uz velike materiNaravno, moguće je, oslojalne troškove koji nisu bili UZ MAĐARSKU, bodimo li se razmišljanja pokriveni zdravstvenom osiDANAS U EUROPI o dentalnoj medicini kao guranjem, nedostatak novca POSEBNO RAZVIJEN onemogućavao je većinu dijelu medicine namijenjeDENTALNI TURIZAM ljudi u ostvarenju svojih nom isključivo grupi pacijeIMAJU I SLOVAČKA, potreba i želja za obavljanje nata iz susjedstva koji redovito odlaze svom doktoru dentalnih zahvata. I potrebe TE BALTIČKE ZEMna preventivne preglede. za dentalnom skrbi rastu, LJE, DOK U AZIJI nove generacije i žive i rade PREDNJAČI TAJPokušamo li testirati produlje no njihovi roditelji. LAND. AMERIČKA sječnu grupu građana o DESTINACIJA DENnjihovom poznavanju Isprva slučajno, na nekom TALNOG TURIZMA važnosti oralnog zdravlja, od turističkih putovanja SU ZEMLJE JUŽNE velika će većina pokazati u susjedne zemlje, a zatim AMERIKE MEKSIKO sve organiziranije, pacizavidno poznavanje znaI COSTA RICA čenja redovitog posjeta jenti su počeli posjećidoktoru dentalne medivati dentalne ordinacije u cine, znat će uglavnom sve drugim zemljama, susreli o povezanosti zdravlja zuba i usne šupljine sa su obrazovane i stručne ljude, koji su im zdravljem srca, opasnostima koje vrebaju iz pružali dobru, a jeftiniju uslugu te se brzo bakterija u zubnom kamencu, ali završimo li razvio organizirani posjet , isprva odmah test pitanjima vezanim uz redovitost posjeta uz granicu, a kasnije i na udaljenije desti-

10 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

nacije, ljudi koji su svoje praznike kombinirali s nekom od zdravstvenih usluga. U Hrvatskoj, prvi dentalni turisti bili su naši radnici na privremenom radu u zapadnim zemljama. Jedini razlog korištenja usluga dentalne medicine izvan granica matične zemlje je novac › Zemlje uz međunarodne granice

zapadnih zemalja, u Europi, odnosno SAD, posebno su razvile organizirani prihvat velikog broja pacijenata te danas itekako ozbiljno pomažu razvoj dentalnog turizma kao organizirane grane gospodarstva. U malom mađarskom mjestu, uz austrijsku granicu Mosonmagyarovar, danas radi 180 doktora dentalne medicine. Za potrebe vlastitog stanovništva bilo bi ih dovoljno četri. Putuje li pak Amerikanac u Mađarsku, uštedit će na dentalnim tretmanima 50% troškova i nakon pokrića putnih i boravišnih troškova. Uz Mađarsku, danas u Europi posebno razvijen dentalni turizam imaju i Slovačka, te Baltičke zemlje, dok u Aziji prednjači Tajland. Američka destinacija dentalnog turizma su zemlje južne Amerike Meksiko i Costa Rica. U Brazil i Argentinu putuje se prvenstveno zbog estetskih operacija, ali su u porastu ulaganja i u dentalni turizam. Europska destinacija dentalnog turizma je svakako i Turska, a na kartu poželjnih destinacija ulazi i Kina.


hor eca druga vr sta tur izma

Hrvatsko tržište zanimljivo je i Norvežanima gdje su dentalne usluge izrazito skupe, a povezani su jeftinim letovima s aerodromom na Krku. Austrijanci i Nijemci već su odavno udomaćeni na našoj obali, ali i u ordinacijama dentalne medicine. Kako u turizmu raste potražnja za kontinentalnim turizmom, i u gradovima te manjim mjestima, također se razvijaju centri dentalnog turizma. No, kako bismo naše potencijale proširili na englesko te druga daleka tržišta, gdje su dentalne usluge izrazito skupe, potrebna je pomoć države. Naime, koliko god su stomatolozi sami napravili u razvoju dentalnog turizma do sada, potrebno je pomoći ovoj grupi s vrhunskim izvoznim proizvodom. Godišnji rast od 15 posto › Zbog činjenice

A GDJE JE HRVATSKA?

Hrvatska je zemlja koja ima idealne uvjete za razvoj dentalnog turizma! ZEMLJOPISNO, NALAZI SE UZ GRANICE ZEMALJA S IZRAZITO SKUPIM DENTALNIM USLUGAMA: ITALIJU I AUSTRIJU, ALI I SLOVENIJU. KADROVSKI: IMA NAJVEĆI BROJ DOKTORA DENTALNE MEDICINE PREMA BROJU STANOVNIKA , ODLIČNO SU EDUCIRANI I U POTPUNOSTI PRATE NAJNOVIJA STRUČNA DOSTIGNUĆA. GOSPODARSKI: RAZVIJENA TURISTIČKA INFRASTRUKTURA . ZBOG LOŠE OPĆE GOSPODARSKE SITUACIJE, CIJENE RADA SU DALEKO NIŽE NO U SUSJEDNIM ZEMLJAMA TE JE CIJENA KVALITETNE USLUGE OSJETNO NIŽA, ČAK NPR. 67% NIŽA NO U VELIKOJ BRITANIJI. POLITIČKI: ZEMLJA EU, S USUGLAŠENOM ZDRAVSTVENOM LEGISLATIVOM.

da smo mali, jednostavno nedostaje sredstava za marketinško pozicioniranje, te bi država itekako trebala uložiti u subvencioniranje reklame za dentalni turizam u Hrvatskoj. Ako Mađarska, bez obale, godišnje ostvari oko 300 milijuna eura od dentalnog turizma, nama je ta suma itekako dostupna uz daleko bolji zemljoDentalna medicina u Hrvatskoj oduvijek pisni položaj. A koliko bismo tek profitirali uz ima tradiciju privatnog poduzetništva, sve dodatne usluge i nova zapošljavanja koja i Hrvatska je u bivšoj državi bila jedina sada nisu mala. I sigurno bi sa Zavoda za zaporepublika gdje nije bila šljavanje maknuli onih 153 ugašena (zabranjena) doktora dentalne medicine privatna praksa, a nakon koliko ih je bilo u trenutku ZAVRŠIMO LI TEST osamostaljenja, trend pisanja ovog teksta. PITANJIMA VEZANIM privatnih ordinacija UZ REDOVITOST doslovno je eksplodirao. Procjene govore da dobro Sve veći broj turista u POSJETA DENTALNOJ organiziran dentalni turizam našoj zemlji, ukazivao ORDINACIJI, VIŠE OD ima rast od 15% godišnje. je na potražnju koju su I dok zdravstvo muku muči 80% GRAĐANA NE razvili upravo ti privatni sa gubicima i nezadovoljnim POŠTUJE PREPORUKE poduzetnici koji su se brzo korisnicima, dentalni turizam, O POTREBI PREGLEDA prilagođavali potražnji. ali i ostali oblici zdravstvenog DVA PUTA GODIŠNJE Svjedoci smo povećanog turizma razvijaju se zahvabroja ordinacija po Istri, ljujući upornosti i marljivoa kasnije duž cijele obale sti vrhunskog medicinskog i otoka. Upravo u tom dijelu Hrvatske kadra koji razvija najsuvremeniju zdravstvenu razvile su se respektabilne privatne klinike, uslugu, prepušteni samo vlastitoj inicijativi. koje svoje kapacitete pune isključivo Usprkos golemom ulaganju u javni sektor unastrancima, prvenstveno iz Italije, tako trag zadnjih desetljeća, činjenica je da ni jedna je danas najveća dentalna poliklinika u javna zdravstvena ustanova nije uspjela naći Hrvatskoj, riječki „Rident“ koji na dvije svoje mjesto na globalnom tržištu s prometom lokacije ima 150 zaposlenih. od 120 milijardi eura godišnje.

s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 11


hor eca intervju mir el a holy

M ir el a H oly, p r e ds j e dn ica st r a nk e Or a H

HRVATSKA IMA PUNO POTENCIJALA, PRIRODNO BOGATSTVO I VRIJEDNE LJUDE Ekologija je prirodna znanost koja se bavi međuodnosima organizama u nekom staništu, nastala je kao podvrsta biologije i kao znanost iznimno utjecala na pokret zaštite okoliša, odnosno, ekologizam koji se u svakodnevnom životu pogrešno poistovjećuje s ekologijom. › r a z g ova r a l a Andrea Latinović

T

eško je ne uočiti toplinu kojom zrači Mirela Holy, predsjednica ‘’najfriškije’’ političke stranke u Hrvatskoj, upravo registrirane, puna poleta, ali onog zdravorazumskog. Mirelu su svi zapamtili po tome što je bila ministrica zaštite okoliša, a priče o njezinoj netipičnosti, osebujnom stilu i načinu na koji se izdvajala od ostalih, pomalo ‘’sterilnih’’ članova ove vlade, već su gotovo- urbana legenda. Sve se komentiralo- od odjevnog stila, do šminke, originalnog nakita, no, nažalost, najmanje ono za što se Mirela Holy zalagala dušom i tijelom- ekologiju, pravo na očuvanje okoliša, zaštitu prirode... Stoga smo upravo u Professionalu, koji 12 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

› foto Siniša Bužan

je okrenut raznim društvenim i gospodarskim sferama, razgovarali s njome baš o ekologiji, načinu na koji suvremeni, razvijeni svijet živi već desetljećima, a kod nas je tek u povojima. Mirela Holy zacijelo je najkompetentnija osoba za tu temu u Hrvatskoj. Jesu li građani Hrvatske uopće dovoljno svjesni značenja ekologije u suvremenom svijetu? › Nikada ne volim donositi

generalne zaključke jer su ljudi u svakom društvu jako različiti, pa tako u Hrvatskoj imamo ljude koji su jako okolišno osviješteni i vrlo savjesno i odgovorno postupaju s otpadom, odvajajući različite frakcije otpada, odlažući ih u za to predviđenim spremnicima ili u reciklažnim dvorištima,

osobe koje štede vodu i energiju, koriste javni prijevoz, kupuju lokalno organski uzgojeno hranu i sl. Rekla bih da razina svijesti o važnosti očuvanja okoliša mnogo ovisi i o postojanju infrastrukture koja omogućava okolišno odgovorno postupanje. Primjerice, postojanje komunalne infrastrukture koja omogućava selektiranje otpada u neposrednoj blizini mjesta za stanovanje pozitivno utječe na navike selektiranja otpada. Nažalost, takve je infrastrukture puno premalo u Hrvatskoj. Nažalost, upravo ta činjenica, kao i to što se odvoz otpada u većini jedinica lokalne samouprave ne naplaćuje po količini ili volumenu, Hrvatsku postavlja na samo začelje Europe u području gospodarenja otpadom. Za pro-

mjenu sadašnjeg neprihvatljivog stanja morat ćemo puno učiniti i u području izgradnje infrastrukture primarne selekcije, i u smislu modela naplate odvoza otpada, ali i u smislu edukacije i senzibiliziranja stanovništva. Kako biste zapravo opisali laicima- što je ekologija, što ona uključuje? Prosječni ljudi uglavnom smatraju da je riječ tek o čuvanju okoliša, no, ekologija je puno složenija, zar ne? › Eko-

logija je prirodna znanost koja se bavi međuodnosima organizama u nekom staništu, nastala je kao podvrsta biologije i kao znanost iznimno utjecala na pokret zaštite okoliša, odnosno, ekologizam koji se u svakodnevnom životu pogrešno poistovjećuje s ekologi-


hor eca intervju mir el a holy

jom. Dakle, ekologija je prirodna znanost, a zaštita okoliša je društveni pokret koji se snažno oslanja na spoznaje ekologije. Zaštita okoliša je vrlo složen društveni fenomen koji u sebi uključuje, i to s jednakom važnosti, i društvene i prirodno-znanstvene aspekte problema degradacije okoliša. Je li nesavjesno ponašanje ljudi prema recikliranju, skladištenju i odlaganju otpada jednim dijelom i odgovorno za današnju, prilično sumornu ekološku sliku svijeta? › Degra-

dacija okoliša uzrokovana je antropogenim djelovanjem, u to nema nikakve sumnje. Klimatske promjene kao najveća globalna prijetnja današnjice najvećim su dijelom antropogenog uzroka – velikim emisijama CO2 i drugih stakleničkih plinova – koji se svakodnevno emitiraju u poljoprivredi, posebice stočarstvu, industriji, prometu, energetici, odlaganju otpada. Pritisci na

okoliš su mnoNAŽALOST, UPRAVO Odgovorno gobrojni i u postupanje s ČINJENICA ŠTO SE većini slučajeva otpadom samo ODVOZ OTPADA U su posljedica je jedna od djeVEĆINI JEDINICA modernog latnosti kojima LOKALNE SAMOUnačina života, možemo učiniti PRAVE NE NAPLApotrošačke filorazliku. ĆUJE PO KOLIČINI ILI zofije i komoditeta u kojem Nedavno ste VOLUMENU, HRVAsvi priželjkuTSKU POSTAVLJA NA registrirali i jemo živjeti. prvu, nazovimo SAMO ZAČELJE Kada imamo EUROPE U PODRUČJU je tako, ekoprogresivni rast lošku stranku u GOSPODARENJA stanovništva Hrvatskoj, simOTPADOM. ZA i želju gotovo patična imena PROMJENU SADAsvih ljudi na OraH. Kako ŠNJEG NEPRIHsvijetu da žive ste se odlučili VATLJIVOG STANJA takvim stanna to i koliko MORAT ĆEMO PUNO imate članova dardom onda UČINITI imamo i zastrai simpatizera? šujuće trošenje › ORaH je, u resursa i emisije stvari skraćenica štetnih plinova, tvari i tekućina. za Održivi Razvoj Hrvatske i kao U većoj ili manjoj mjeri svi smo što samo ime govori to je stranka odgovorni i svojim ponašanjem koja svoj program temelji na odru svakodnevnom životu možemo živom razvoju. U slučaju ORaH-a pozitivno utjecati na smanjeNomen est omen (Ime je znak). nje pritiska na okoliš i prirodu. Smatramo da orah kao biljka ima

veliku simboličku i marketinšku vrijednost za stranku. Naime, orah je iznimno održiva biljka koju je moguće koristiti na nevjerojatan broj načina, ne samo plod, već i ljuske, koru, grane, listove, deblo. Orah je stvoren da bi ga se koristilo. Ruski znanstvenik Mičurin prozvao je orah “voćkom - kombinatom” jer se kod oraha koristi sve: i lišće, i pupoljci, i mladi, nezreli orasi, i ljuska mladih oraha, i zreli plodovi i drvo. Stranka se aktivno zalaže za provedbu koncepta održivog razvoja koji počiva na umijeću održavanja dinamičke ravnoteže u ukupnome društvenome sustavu. To podrazumijeva osmišljavanje financijskih, gospodarskih i socijalnih strategija društvenoga razvoja usklađenih sa zdravim okolišnim strategijama. ORaH je i ‘zelena’ stranka, ali nije samo to. ORaH se bavi svim aspektima društvenog razvoja nuđenjem kvalitetnih, održivih rješenja ključnih društvenih problema. U razdoblju s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 13


hor eca intervju mir el a holy između osnivačke skupštine i Jesu li ljudska prava vezana registracije stranke javilo nam uz ekologiju i zaštitu okoliša? se više od tisuću ljudi zaintereČesto se to baš i ne dovodi u siranih za članstvo u ORaH-u, a vezu... › Jesu, blisko su povezana. interes i dalje Čak štoviše, raste. Sada smo prava okoliša u fazi formirasmatraju se PRITISCI NA OKOLIŠ nja regionalnih posljednjom SU MNOGOBROJNI I U generacijom organizacija i nadamo se da VEĆINI SLUČAJEVA SU ljudskih prava, ćemo se uskoro POSLJEDICA MODER- ali to je simplifikvalitetno orgaNOG NAČINA ŽIVOTA, ciranje problema nizirati. POTROŠAČKE FILOZO- koji su uzrokoFIJE I KOMODITETA U vali degradaciju Što je to, okoliša jer pravo KOJEM SVI PRIŽELJzapravo- odrna zdrav okoliš KUJEMO ŽIVJETI. živi razvoj? nije samo pravo KADA IMAMO PRO› Agenda 21, ljudi, već svih GRESIVNI RAST dokument bića s kojima STANOVNIŠTVA I usvojen na UNdijelimo planetu ŽELJU GOTOVO SVIH ovoj konferenZemlju. ciji o održivom LJUDI NA SVIJETU DA razvoju koja Što je sociŽIVE TAKVIM STANje održana u jalno- ekološki DARDOM ONDA Rio de Janeiru model? Je li on IMAMO I ZASTRA1992. godine, ikada zaživio ŠUJUĆE TROŠENJE kaže: ‘Održivi u Hrvatskoj? › RESURSA I EMISIJE razvoj koji podKada govoŠTETNIH PLINOVA, miruje današrimo o održiTVARI I TEKUĆINA nje potrebe vom razvoju bez okrnjivagovorimo o nja mogućnosti socijalno-ekobudućih generacija u zadovoljaloško-tržišnom modelu koji vanju njihovih potreba’… te ‘U podrazumijeva balansirani odnos trajnom se svijetu skladno poveizmeđu potrebe za gospodarzuju zaštita okoliša, gospodarski skim razvojem, zaštitom okoliša i razvoj i društvena pravičnost.’ poštivanjem društvene pravedDrugim riječima, održivi razvoj nosti i ljudskih prava. Taj model je koncept razvoja koji počiva na nije nikada zaživio u Hrvatskoj. tri jednako važna stupa: zaštiti O socijalno-ekološko-tržišnom okoliša, gospodarskom razvoju modelu možemo govoriti samo u te društvenoj pravdi. Švedskoj i možda u drugim skandinavskim državama.

Kakav je nivo zaštite okoliša u Hrvatskoj? Kakvu biste mu ocjenu dali? › Bogati smo

vodnim resursima, ali se prema njima ophodimo neodgovorno. Jedna smo od zemalja s najvećom biološkom raznolikošću što ukazuje na iznimno bogatstvo prirode prema kojem se ponašamo bahato. U standardima zaštite okoliša vezanima uz postupanje otpadom, otpadnim vodama te energetska i industrijska postrojenja jako zaostajemo za razvijenim državama EU. U smislu poštivanja standarda zaštite okoliša nipošto ne možemo biti zadovoljni. 14 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

Potpuno je evidentno da građani strahuju od bilo kakvih promjena, jer one donosenepoznato. Dakle, radije će biti u tzv. ‘’sigurnom’’, ali poznatom pa bilo to i loše, negoli napraviti iskorak u nepoznato, koje jamči boljitak. Jeste li se do sada susretali s takvim načinom razmišljanja? › Sva-

kodnevno se susrećem s takvim načinom razmišljanja jer se ljudi boje nepoznatog, a ja sam im kao osoba često čudna i strana. No, s ljudima treba raditi, suzbijati njihove predrasude jer većina ljudi želi pozitivne promjene. Nije lako

i brzo, treba puno raditi, mnogo puta ići protiv struje, ali se s vremenom isplati tako djelovati. Kakve mogućnosti ima Hrvatska? U čemu je njezina specifičnost? › Hrvatska ima puno

potencijala, veliko prirodno i krajobrazno bogatstvo, kreativne i vrijedne ljude. Ljudi su najveće bogatstvo hrvatskog društva i stoga im je potrebno vratiti vjeru u pozitivan ishod i same sebe. Danas se najviše zarađuje na prodaji kreativnih ideja, a ne na prodaji proizvoda i resursa. Kada to shvatimo, na tome sagradimo strategiju i realne, održive akcijske planove uspjeh neće izostati. No, bez vrijednog i napornog rada nema ni rezultata pa moramo zaboraviti ono u što su nas godinama uvjeravali – da je uspjeh moguć preko noći i bez rada. Nije. Nedavno sam pročitala da i naši građani počinju prepoznavati vrijednost organskih i ekoloških

proizvoda i počinju ih kupovati. Nažalost, oni su i dalje skuplji od tzv. ‘’uobičajenih’’ proizvoda. Može li se i to korigirati? › Može.

No za to je potrebna na prvom mjestu politička volja, a potom cijeli niz mjera koji će to omogućiti. Neke od tih mjera su izrada Karte ekološke poljoprivrede Hrvatske kojom bi se detektirala područja prikladna za eko uzgoj i točno određenih kultura, dakle uvođenje strateškog promišljanja ekopoljoprivredne politike, odmicanje od volonterizma i kaosa, pokretanje mreže zelenih kioska za povezivanje proizvođača, distributera, trgovaca i potrošača te obvezivanje koncesionara na eko uzgoj na onim državnim poljoprivrednim površinama na kojim je takav uzgoj moguć. Kakvu Hrvatsku Vi osobno vidite? › Uravnoteženu, sa zado-

voljnim ljudima koji imaju posao i mogu živjeti od svog poštenog rada u okolišno očuvanoj zemlji koja poštuje različitost svih ljudi.


prvi izbor poslovne publike

Najprodavanije poslovne novine Mjesečni je prosjek proDANE naklade poslovnog tjednika Lidera za 2013. godinu 6055 primjeraka po izdanom broju.

Najbolji tiskani poslovni medij u Hrvatskoj 2012./2013.* U kategoriji ‘Mediji’, potkategoriji ‘Poslovni magazin’ (za godinu 2012./2013.), tjednik Lider zauzeo je prvo mjesto i tako ispunio uvjete za dobivanje nagrade i certifikata ‘Best Buy Award’ i ‘Business Best Buy Award’

Najkvalitetniji poslovni magazin u Hrvatskoj* Prema rezultatima istraživanja hrvatski građani – čitatelji poslovnih tiskovina – smatraju da je Lider najkvalitetniji poslovni magazin u Hrvatskoj. S maksimalnih pet zvjezdica za kvalitetu zauzeo je prvo mjesto u kategoriji poslovnog magazina i tako zaslužio ekskluzivan status QUDAL – QUality meDAL. * Istraživanje je proveo igledni međunarodni Centar za istraživanje tržišta GfK.

www.liderpress.hr s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 15


hor eca t vor nica tekstil a trgovišće

Razlog više za ostati u krevetu Posteljno rublje TTT može se naći i na popularnijim švicarskim skijalištima, poput Gstaada i St. Moritza, dok je stolno rublje ove tvornice moguće naći u najboljim svjetskim hotelima poput Ritza i Savoya te na boljim krstarećim brodovima. › piše Andrea Latinović

T

ekstilna tvornica Trgovišće d. o. o. na sadašnjoj lokaciji u Velikom Trgovišću postoji od 2008. godine i nastala je od nekadašnjeg TKZ-a, tekstilnog kombinata Zagreb. Danas je ona jedna od rijetkih preživjelih europskih proizvođača kvalitetnog damasta. Podsjetimo, Tekstilni Kombinat Zagreb d.d. (TKZ) osnovan je davne 1924. godine kao poduzeće za preradu pamučnih roba pod nazivom “Tvornica za pamučnu industriju” d.d. Tadašnji osnivač i glavni dioničar, gospodin Feliks Pollak - Pamegg iz Beča, prije

16 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

gotovo jednog stoljeća postavio je temelje i standarde za dugogodišnju tradiciju proizvodnje visoko-kvalitetnih damastnih tkanina na prostorima Jugoistočne Europe. Danas je društvo u privatnom vlasništvu, a sukladno urbanim planovima grada Zagreba, 2008. godine TKZ je preselio proizvodne pogone u obližnje Veliko Trgovišće, te promijenio naziv društva u “Tvornica tekstila Trgovišće d.o.o. (TTT). ‘’Počeli smo kao Tvorpam, nastavili kao Tekstilni Kombinat Zagreb, TKZ, te preseljenjem u

Veliko Trgovišće tijekom 2007. godine, sada nosimo ime TTT. U svojih 90 godina postojanja, proizvodili smo skoro sve tipove tekstila, ali smo zadržali proizvodnju samo onih tipova materijala u kojima smo vrhunski a to je stolno i posteljno rublje’’, govori direktor Siniša Radišić. Ponosan je na proizvodnju i kvalitetu tvornice kojoj je na čelu, a čiji su proizvodi namijenjeni kako profesionalcima, tako i kućanstvima. No, valja istaknuti kako su najčešći kupci proizvoda TTT hoteli sa četiri i pet zvjezdica, kao i vrhunski restorani, industrijske praonice koje robu daju

na leasing, ali i veletrgovci. Dapače, vrlo je zanimljiv podatak da čak 60 posto cjelokupne proizvodnje ide na izvoz, dok se ostatak plasira na hrvatsko tržište. Glavna izvozna tržišta su Velika Britanija, Švicarska, Njemačka, Rusija, zatim slijede ostale europske zemlje, a ima i kupaca iz Sjeverne Amerike i sa Bliskog istoka. Posteljno rublje TTT može se naći i na popularnijim švicarskim skijalištima, poput Gstaada i St. Moritza, dok je stolno rublje ove tvornice moguće naći u najboljim svjetskim hotelima poput Ritza i Savoya te na boljim krstarećim brodovima.


hor eca t vor nica tekstil a trgovišće

Prolazi samo kvaliteta ›

’’Proizvodimo 13 raličitih konstrukcija/kvaliteta materijala, u trenutno 1483 dezena, te svim bojama i tehnikama izbojenja. Naime, davno smo naučili kako je kvaliteta ono što se traži te smo zbog toga i opstali kao jedan od rijetkih europskih proizvođača’’, objašnjava Radišić, navodeći zgodan, čak i dvosmislen moto same tvornice, a on glasi: ‘’Naše je posteljno rublje razlog više za ostati u krevetu’’... Većinu ovih proizvoda teško je naći ili

vidjeti, jer se uglavnom proizvode za pojedinog karakterističnog kupca, prilagođeni su njemu te ih stoga nema u prodaji. ‘’Upravo takav način proizvodnje, prema željama kupca, koji je malo sporiji nego uobičajeni sa robama za sve, pomogao nam je izgraditi glas kakav imamo i danas’’, nastavlja Radišić. Precizno, uredno, čisto › Pro-

lazeći tvornicom i njezinim iznimno urednim radnim prostorima, organiziranima do savr-

šenstva, gdje se točno i precizno zna tko što radi, sami smo vidjeli kako uz korištenje najnaprednije tehnologije tkanja i kemijske dorade materijala, kvalitetnih sirovina i strojeva, stolnjaci i posteljine dobivaju idealan omjer kvalitete i trajnosti. U Veliko Trgovišće još i danas putuje većina zaposlenih iz Zagreba; proizvodni program i dalje je isti, stolno i posteljno rublje, ali bez kemijske dorade koja nije premještena na novu

lokaciju. Danas se usluge ove dorade rade u Italiji, točnije iz tkaonice u Velikom Trgovišću sirove tkanine se obrađuju u Italiji i potom vraćaju u tvornicu na konfekcioniranje. Visokokvalitetna damastna tkanja po kojima je TTT stekao svjetsku reputaciju zahvaljujući kontroliranom ulazu sirovine te posebnoj kemijskoj doradi mercerizacije odlikuje postojanost boja, lakoća održavanja te osobita mekoća i punoća tkanine.

s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 17


hor eca bl agda nski jelovnici

Blagdanski jelovnici u svijetu U Francuskoj na Badnjak, gozba odnosno „reveillon”, počinje poslije polnoćke, a često se proteže sve do zore. Gozba podrazumijeva brojne slijedove u rasponu od juhe, voća, salata, mesa, ribe, piletine, sira, kruha, oraha, peciva, slatkiša, i naravno puno, puno vina. › piše Andrea Latinović

K

aže se da je tradicija serviranja glava divljih svinja za božićnu gozbu nastala jer je germanski bog Frey, koji je bio zadužen za dobrobit stoke, bio simboliziran kao divlja svinja. Stoga, veprovi su često bili žrtvovani u nadi da će slijedeće godine biti više sreće u lovu. Na kraju, običaj s veprovom glavom, kao dio germanskig božićnog slavlja postao je nepraktičan. Divlje svinje je bilo sve teže uloviti, a i sam lov je bio vrlo opasan. U novije vrijeme, veprovina je zamijenjena svinjetinom, pečenom govedinom, puretinom i guskom. Bogato u cijeloj Europi › U Engleskoj,

božićna gozba je ulazila i izlazila iz mode ovisno o tome tko je sjedio na prijestolju. Početak božićnih ekstravagancija se dogodio u 13. stoljeću kada je Henry III dao ubiti i pripremiti šest stotina goveda za samo jednu gozbu. Godine 1248. ustanovio je običaj blagdanskog darivanja hranom siromašnima. Godine 1377. Richard II, koji nije želio biti nadmašen od Henrya III, održao je božićnu gozbu za više od deset tisuća ljudi. U 1517.g., uz postavljanje Lutherovih devedeset pet teza Reformacije, napadnute su božićne gozbe kao razvratni običaj. Protestanti i puritanci su osudili proždrljivost, opijanje, te takav način slavlja. Godine 1644., engleski proglasi pozvali su na uobičajen post poslijednje srijede u mjesecu čak i da pada na sam Božić. Do sredine 17. stoljeća, vladina je službena politika bila stavljanje van zakona svih religijskih festivala. Kada se Charles II vratio na vlast 1660.g., ljudi su opet mogli slobodno poštivati i slaviti Božić. Međutim tek u Viktorianskoj eri Božić će dosegnuti svoj vrhunac popularnosti. 18 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

Viktorianska božićna gozba zasnivala se na puretini, guski ili pečenoj govedini, piti od mljevenog mesa, yorkshirskom pudingu i pudingu od šljiva, ogromnim količinama alkohola i nezaobilaznim eggnogom. U međuvremenu, dok se u Engleskoj borilo za legitimitet Božića, Nijemci su nastavili sa svojom tradicijom raskošnog slavlja zajedno s izradom kućica i kolačića od medenjaka (bez, naravno, veprovih glava od ranijih dana). Kada se Kraljica Victoria udala za princa Alberta (rođenog u Njemačkoj), mnogi prekrasni božićni običaji njegove domovine dovedeni su u Englesku. Budući da su Victoria i njena obitelj bili silno popularni, velik dio onoga što su sami činili se oponašalo u kućama diljem Engleske. Viktorijanski božićni vjerojatno je jedan od

najbogatijih primjera klasične božićne večere. Kraljevska gozba se zasnivala na puretini, guski ili pečenoj govedini, piti od mljevenog mesa, yorkshirskom pudingu i pudingu od šljiva, sve to zaliveno ogromnim količinama alkohola i nezaobilaznim eggnogom. Ništa bez pudinga › U Irskoj se tri posebna

pudinga služe za vrijeme blagdana: jedan za Božić, jedan za Novu Godinu, a jedan za Bogojavljensku noć. U Austriji, božična trpeza uključuje šarana, šunku, gusku i slastice. U Nizozemskoj kuhano kestenje je vrlo popularan blagdanski zalogaj. Danska božićna gozba se sastoji od pečene guske, crvenog kupusa, krumpira i tjestenine. Jedan običaj, zajednički s drugim skandinavskim zemljama, uključuje


hor eca bl agda nski jelovnici

skrivanje badema u rižinom pudingu. Koje god dijete u svom pudingu pronađe badem, dobiva nagradu. U Švedskoj božična sezona počinje danom Sv. Lucije. Sveta Lucija, mučena i umrla 304. g.n.e. zbog kršćanstva, Švedskoj je donijela hranu za vrijeme gladi. Dana 13. prosinca, tisuće mladih djevojaka u bijelim haljinama, služe pecivo i kavu svojim roditeljima u krevetu. Posebni kolačići označeni “X”-om kao simbolom Krista se poslužuju na taj dan. Na sam Badnjak, među šveđanima je rasprostranjen ritual „doppa i gryten” što bi približno mogli prevesti kao „uranjanje u vodu”. Kotlić se napuni usoljenom govedinom, svinjetinom, kobasicama i kada se kuhanjem stvori umak ili tekućina, svaka osoba umoči komad tamnog kruha u kotao i

pojede ga. Ovaj ritual služi da podsjeti svakog člana obitelji na one ljude s manje sreće i da potiče zahvalnost. U Grčkoj, božićni objed obilježava Christopsomo, ili Kristov kruh. Kruh je obično ukrašen simbolom obiteljskog zanimanja. Tradicionalno, prvi kruh se poklanja prosjaku, a drugi Christopsomo se obično peče za životinje, u nadi da će biti prosperitetna godina. Svinjetina i piletina se također posluži obitelji za stolom. U Poljskoj obrok na Badnjak ima trinaest slijedova jedan za Krista i po jedan za svakog od apostola. U Češkoj božićna se večera sastoji od šarana, pudinga i voćnog gulaša. U Srednjoj i Južnoj Americi, Badnjak i Božić se slave na pikniku i gledanjem borbi s bikovima. U afričkim zemljama sretnija djeca dobivaju

šećer, žitarice i voće. Nakon mise na Božić, blaguje se vani, na otvorenom. Neeuropske zemlje njeguju fešte, karnevale, te parade. U Armeniji, tjedan dana prije Božića je postni, u kojem se ne jede meso, jaja, sir, mlijeko i sl. U Iraku, Božić je poznat kao Mali blagdan, a Uskrs se naziva Veliki blagdanom. Kršćanski post počinje 1. prosinca i traje do Badnjaka, a za to vrijeme se ne konzumira meso, jaja, sir, ili mlijeko. Nakon polnoćke, velika gozba počinje. U Americi, Božić je veličanstven spoj mnogih običaja, kultura i kuhinje. Amerikanci vole sve, preko švedskih kolačića s „X”-om, pečene svinjetine, šunke, govedine, puretine, a u nekim domovima, guska krasi tanjur. Pita od mljevenog mesa, eggnog i kuhani kesteni... s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 19


hor eca l jepota

Preumorni da biste čistili lice? Nikako, nema opravdanja! Njega lica ne završava na bradi, odnosno treba ju proširiti na vrat i dekolte. Ta dva područja odaju vaše godine jednako kao i lice, ili ruke, a često ih zaboravljamo. Ne morate koristiti posebne preparate za to područje. › piše Andrea Latinović

tako, izbacite oba (odnosno sve nove proizvode koje ste koristili) i za ubuduće imajte na umu da se noviteti uvode pojedinačno. Kožu ne mučite odmah s novim proizvodima, već se vratite na kremu koju ste koristili prije ove koja je izazvala reakciju, barem još neko vrijeme. Inače, kreme koje vam odgovaraju nemojte mijenjati prečesto. Optimalno bi bilo zamijeniti ih nakon tri do pet godina, ako ranije ne primijetite da imaju slabiji učinak. Ne zaboravite vrat › Njega lica ne završava

GREŠKE KOJIMA UNIŠTAVATE PRIRODNO LIJEPO LICE Povremeno opravdanje „preumorna sam da bih sada čistila lice“, čini više štete vašem licu nego što možete zamisliti. Ostanu li olovka ili tuš predugo na unutarnjem rubu kapka riskirate ozbiljnu infekciju, na primjer. Pogotovo ako šminku „stružete“ sa očiju, umjesto strpljivog i nježnog tapkanja vatom koju ćete promijeniti nekoliko puta. Također, ostavljanjem šminke na licu možete izazvati dehidraciju kože, pa će kroz godinu, dvije vaše lice početi izgledati obješeno i sivo, uz istaknute bore i niz nesavršenosti, među kojima su najčešće akne. Uvijek se rado pojave tamo gdje su bakterije, prljavština i masnoća preuzeli vlast. Naravno, najgore 20 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

što možete napraviti za svoje lice je kopkanje po prištićima i njihovo istiskivanje. Prije svega zato što se prištić može inficirati, pa ćete tako danima nositi na licu veliku crvenu šljivu, ili – još gore – ružan ožiljak od istiskivanja. Jedna od najčešćih grešaka koje žene rade je uvođenje više novih proizvoda za njegu lica odjednom. Kada god nabavite neki novi proizvod, koži je potrebno nekoliko dana za privikavanje. S novim proizvodom možete lako zaraditi kontaktni dermatitis, crvenilo ili osip nalik alergijji, a ako ste odjednom uveli više novih proizvoda, nećete moći ocijeniti koji je sastojak izazvao reakciju i koji treba izbaciti iz upotrebe. Ako je

na bradi, odnosno, treba ju proširiti na vrat i dekolte. Ta dva područja odaju vaše godine jednako kao i lice, ili ruke, a često ih zaboravljamo. Ne morate koristiti posebne preparate za to područje (pogotovo ne dabati novac za skupe kreme koje se prodaju kao čudotvorne), bit će dovoljno da kremom za lice namažete i vrat i dekolte, ali – redovito. Neke „teške“ tretmane lica koje koristite u određenoj situaciji da biste očistili lice ili skinuli odumrle stanice kože ne ponavljajte prečesto, da ne oštetite kožu na dulje staze. Na primjer, prečesto parenje lica može izazvati pucanje kapilara, a abrazija može dovesti do ožiljaka ako se provodi nestručno ili prečesto. Velika je greška i to ako izbjegavate nabaviti proizvode protiv starenja kože jer smatrate da ste premladi. Upravo ti proizvodi sadrže peptide i vitamine koji će zadržati mladost, pa ih treba uvesti u njegu barem tako da u srednjim četrdesetima koristite kremu za tridesete. Također, jedna od većih grešaka je korištenje kreme za lice bez zaštitnog faktora. Takva vam krema treba i zimi ako idete u planine, no trebala bi biti obavezan dio vaše njege od ranog proljeća do kasne jeseni.


hor eca l jepota

TAJNA NUXE-A JE U ŽENI Aliza Jabès rođena je kao kćer farmaceuta vizionarskog znanja koji je bio uvjeren da se velika terapeutska i medicinska otkrića kriju u neprocjenjivoj moći biljaka. Otuda proizlazi i njezina fasciniranost biljnim svijetom.

OD PREKRASNE PUNĐE DO – PERIKE?! Postoji puno stvari koje svakodnevno radimo iako smo svjesne toga da to može ostaviti pustoš na našoj glavi, odnosno uništiti kosu. Jedna od najčešćih grešaka je odluka da se blajhamo ili obojamo kosu same kod kuće, bez prethodnog iskustva, pa to opet popravljamo same ako nismo zadovoljne rezultatom. Ako od platinaste plavuše nakon bojanja kod kuće postanete žutokosa, ili se krasna smeđa kosa pretvori u žutu metlu, otiđite do frizera, jer sami, s novim pakiranjem boje, možete samo sprižiti kosu, što je užas koji se ne da popraviti. Jedino rješenje bit će perika. Izbacite iz upotrebe sve gumice i kopče za kosu koje čupaju i lome kosu. Čvrsta gumica jamči postojani konjski rep, ali ako vam je to svakodnevni outfit, moguće je da za koju godinu nećete imati što povezati u rep. Umjesto toga koristite gumice omotane tkaninom i kopče koje se „otvaraju“. I kad smo već kod repa: ne nosite ga svaki dan na istome mjestu, jer to također može dovesti do pucanja kose ili čupanja korijena na tom području. Tijekom vremena, kosa će jednostavno oslabiti na

mjestu gdje je najjači pritisak na nju. Zato češće mijenjajte frizuru i nosite raspuštene vlasi. Izbjegavajte prečesto vezivati kosu na način da sa skidanjem gumice odmah dobijete i face lifting. Čvrsto zalizana kosa možda vam djeluje kao dobra opcija za strogi poslovni look, no na taj način ćete stvoriti pritisak na vlasi u korijenu. Ukratko – ćelavost na tom dijelu glave je zajamčena. Ne sušite kosu s prevrućim zrakom iz fena i ne koristitite prečesto pegle za ravnanje kose, ili keramičke četke za kovrčanje koje se zagrijavaju. Kad ih koristite, svakako primijenite i preparate koji štite kosu od pregrijavanja, odnosno kuhanja između ploča na vrućem alatu. Također, imajte na umu da mokru kosu ne četkate sa četkama za suhu, odnosno da na mokrim vlasima koristite isključivo češalj širokih zubaca, kako kosu ne biste čupali i doveli do pucanja. I ne zaboravite na redovito četkanje vlasišta. Time se krijepi vlasište, odnosno potiče cirkulacija, pa će i korijen dlake biti prokrvljen, a kosa dobro nahranjena. Tako će i folikula biti zdravija, a kosa izgledati zdravije i sjajnije.

STRAST, ISKRENOST, ODLUČNOST Priča je započela 1957. godine, kada je pariški farmaceut, veliki pristaša aromaterapije i fitoterapije, osnovao laboratorij za fitoterapiju i aromaterapiju. Godine 1989. laboratorij preuzima Aliza Jabès i iz njega stvara veliko ime napredne kozmetike koje povezuje prirodu, zdravlje i ljepotu. Huile Prodigieuse® Čudesno suho ulje obilježilo je ljeto 1992. Taj proizvod iz snova nastao je uslijed potrebe mladih majki, rastrganih među mnogim poslovnim i privatnim obvezama, za jednostavnim, višenamjenskim proizvodom namijenjenim aktivnim ženama kao što su one. Urednice ženskih časopisa odmah su pre-

poznale vrijednost ovog suhog ulja koje je u trenutku postalo zaštitni znak cijelog brenda. Uskoro su ga slijedili i drugi kultni proizvodi poput Rêve de Miel®, Crème Fraîche® de Beauté, Crème Nirvanesque®... JEDINSTVEN BREND Neiscrpna strast koju Aliza Jabès crpi iz biljaka udružena s prirodnim osjećajem za prepoznavanje potreba žena i ljubavi prema svojim korijenima stvorili su od NUXEa zaista jedinstven brend na području prirodne kozmetike. Brojne nagrade, kako među profesionalcima, tako i među potrošačima, pravo su priznanje njegovog uspjeha. NUXE, jedinstven spoj prirode „NATURE“ i luksuza „LUXE“.

http://www.nuxe.hr/Pocetna.aspx

s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 21


hor eca l jepota

Zimska njega lica, kose i tijela U godišnjem smo dobu u kojem koži lica i tijela, kao i kosi trebate osigurati posebnu njegu, budući da suhi zrak, dugotrajni boravak u zatvorenim prostorima sa centralnim grijanjem, vjetar, oborine i slični vremenski uvjeti nepovoljno utječu na kožu. › piše Andrea Latinović

LICE U godišnjem smo dobu u kojem koži lica i tijela, kao i kosi trebate osigurati posebnu njegu, budući da suhi zrak, dugotrajni boravak u zatvorenim prostorima sa centralnim grijanjem, vjetar, oborine i slični vremenski uvjeti nepovoljno utječu na kožu. Zbog tih štetnih faktora ona postaje suha, gubi sjaj, može reagirati crvenilom, izazvati neugodno peckanje, a sve ti neželjeni efekti, što ženama dakako nimalo nije 22 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

drago čuti, također utječe i na ubrzano starenje. Nije dobro u hladnim zimskim danima njegovati kožu i kosu jednako kao i ljeti. Niske temperature i suhi zrak u grijanim prostorima traže od nas da prilagodimo njegu zimskim uvjetima Iz toplog stana na hladnu ulicu, pa opet u pregrijani ured, pa opet na hladnoću - stalne i nagle promjene temperature pravo su mučenje za kožu. Čim temperatura padne ispod 8°C žlijezde lojnice slabije izlučuju sebum, čime koža gubi svoju prirodnu zaštitu i isušuje se. Zimi stoga koristite kreme bogatije teksture ili

balzame koji kožu čine glatkom i otpornijom na učestale promjene temperature. Osim vode pijte biljne čajeve, jelovnik obogatite juhama i kompotima, tako ćete osigurati tijelu dovoljno vlage, a kremama za njegu lica, koje sprečavaju isparavanje vode, pomoći ćete koži da dulje sačuva dragocjenu vodu, potrebnu za ravnotežu svih vitalnih funkcija. Aktivna njega kože › Kako biste preduhitrili

loš utjecaj zimskih uvjeta na kožu, u osnovnu svakodnevnu njegu umjesto laganih krema


hor eca l jepota obavezno uključite one hranjive. Da ste izabrali pravu kremu najbolje ćete znati ako još dugo nakon nanošenja osjećate sloj kreme na licu, koja će vam služiti kao barijera od štetnih vanjskih utjecaja. Nećete imati dovoljnu zaštitu ako koristite samo losion ili laganu emulziju. Kreme, ali i puderi ako ih koristite, trebali bi u zimskim mjesecima biti bogati hranjivim sastojcima koji će kožu zaštititi, osigurati joj dovoljno vlage, održati ju mekom, te u uvjetima vjetra, snijega i smoga djelovati umirujuće. Ne zaboravite da kremu treba nanijeti nakon što ste lice i vrat temeljito očistili. Izbjegavajte umivanje toplom vodom, jer dodatno isušuje i iscrpljuje kožu, a nemojte pretjerivati niti s pilingom. Svakako zaštitite osjetljivo područje oko očiju, gdje je koža najprije sklona stvaranju sitnih borica, Preporučljivo je da i tijekom zime, iako su zračenja manja, koristite dnevne kreme koje sadrže odgovarajuću UV zaštitu. Takve su kreme obavezne ako planirate skijanje i boravak u planinama, gdje je utjecaj UV zračenja intenzivniji i jači nego u nižim predjelima. Nakon povratka sa skijanja, kožu nahranite i obnovite posebnim preparatima i maskama, kako bi se oporavila od izloženosti niskim temperaturama i ledu. Osigurajte vlažnost koži i usnama › Suhe i

ispucale usne jedan su od najčešćih problema upravo u zimskom razdoblju. Kako biste ih zaštitili od vjetra i hladnoće, obavezno koristite balzam za usne. Nemojte zaboraviti nanijeti mast ili balzam na usne prije spavanja. Možda vam u borbi s ispucalim usnama pomogne i koji od savjeta prirodne kozmetike; namažite usne medom, a dobri su i pripravci s pčelinjim voskom. Nije rijetkost da nam zimi ispucaju usnice. Zato zapamtite: nikada ih nemojte oblizivati. U prvom trenutku oblizivanje donosi olakšanje, ali vrlo brzo situacija će se dodatno pogoršati. Redovito nanosite zaštitu za usnice i više puta na dan i nikada ne izlazite iz kuće bez nje. Povremeno napravite lagani piling usnica, tj. blago ih istrljajte navlaženom četkicom za zube, a zatim obilno namažite zaštitnim preparatom. Šminka kao zaštitaa › Tekući puderi, osim

što ujednačuju ten, sadrže i tvari koje njeguju kožu i štite je, čime sprečavaju isušivanje kože. Sadrže i UV filtre te sastojke koji djeluju antioksidacijski. Pitanje čišćenja › Tijekom zime dobro je

šminku uklanjati blagim preparatima: idealna su lagana mlijeka za čišćenje s tvarima koje ne oštećuju hidrolipidni zaštitni sloj. Gelovi nisu najbolje rješenje jer suviše isušuju kožu. Ako koristite tonik neka bude bezalkoholni. Pre-

poručuju se sredstva koja sadrže kamilicu ili ružinu vodicu, jer dodatno smiruju kožu. Noćna njega › Prije odlaska na spavanje na

lice nanesite hranjivu kremu bogate teksture. Ona koži daje snagu, podržava je u fazi regeneracije tijekom noći i osigurava buđenje s ravnomjernim i blistavim tenom. Ako vas koža zateže obavezno si priuštite masku za suhu kožu jednom tjedno. Tako ćete nadoknaditi izgubljenu vlagu. Boravak na Suncu › Tijekom zime melano-

citi - stanice koje proizvode tamni pigment melanin - nisu aktivne kao ljeti. Istina, UV zračenje je tijekom hladnih mjeseci slabije, ali je za kožu jednako štetno. Oprez je posebno potreban u planinama i na snijegu. Uz vjetar i hladnoću, sunce dodatno isušuje, a snijeg koji reflektira UV zrake pojačava njegov štetan učinak. Obavezno 20 minuta prije izlaska na snijeg nanesite vodootpornu kremu za sunčanje. Visina faktora ovisi o tipu kože, ali na skijanju treba biti barem 30! Nos, uši i usne zaslužuju posebno jaku zaštitu.

KOSA Ako ne osigurate kosi primjerenu njegu i zaštitu, vrlo ćete se brzo suočiti sa suhim i ispucalim vrhovima, masnim vlasištem ili peruti. Nadalje, stalno skidanje i stavljanje kape, šešira ili kapuljače oštećuje kosu i vlasište. Posebno trpe vrhovi, a tanka kosa je sklona pucanju. Zbog hladnog zraka, ogrubljuje vanjski sloj vlasi i kosa gubi sjaj. Šamponi i regeneratori za suhu i oštećenu kosu vraćaju svilenkasti sjaj te olakšavaju raščešljavanje i uklanjanje nastalih čvorića.

TIJELO Koža tijela zaštićena je odjećom, ali upravo zbog tog stalnog kontakta koža postaje gruba, brže gubi vodu i postaje suha. Zimi koža često svrbi i zateže, a to je znak da treba intenzivnu pažnju. Ujutro će suhoću spriječiti ulje za tuširanje ili gel s dodatkom ulja, a navečer si priuštite kupku s dodatkom ulja. Tako će se zadovoljiti potreba za hidratacijom, a koža će se obaviti zaštitnim slojem. Umjesto žestokog brisanja ručnikom, vodu uklonite nježnim tapkanjem, kako bi se aktivne tvari iz ulja u potpunosti upile. Pažljivo odaberite toaletnu vodu ili parfem. Na zimskoj hladnoći najbolje nas osvježavaju topli mirisi drva ili puderasti cvjetni mirisi.

KADA STE ZADNJI PUTA UČINILI NEŠTO ZA SEBE? Pitanjem iz naslova često vas obasipaju iz raznih reklama, naslova, savjeta po časopisima. Vjerojatno preko njega prelazite kao preko još jedne u nizu marketinških fraza jer u srazu sa svakodnevnim obavezama već na samu ideju o vremenu koje biste posvetili isključivo sebi odmahnut ćete rukom i nastaviti razmišljati o sljedećem dnevnom zadatku. Pa ipak, sve brži tempo života kojim iz dana u dan živimo ostavlja posljedice o kojima počinjemo razmišljati tek kada ih osjetimo na vlastitoj koži - bez obzira bilo u doslovnom ili nekom drugačijem smislu. Mi u kozmetičkom salonu Karma ne možemo ublažiti vaš svakodnevni životni ritam, ali vam možemo pomoći da se opustite i osjećate ugodno. Stoga vas pozivamo da pregledate opise tretmana koje imamo u ponudi, vrhunske kozmetike koju koristimo, pročitate korisne savjete koje i sami možete primijeniti - a potom da ponovo razmislite o pitanju iz naslova.

BLAGDANSKA AKCIJA

EXTENZIJE TREPAVICA OD SVILE ILI NERCA

Jeste li sanjali dan kada čete imati lijepe,guste, dugačke trepavice i bez dodatnog angažmana? Ostvarite svoje snove, dođite u kozmetički salon Karma po raskošne i dugotrajne trepavice! Blagdanski popust za prvih 15 klijenata je 40% tj.samo 300,00 kn. Redovna cijena za prvu popunu je 500,00 kn www.salon-karma.hr Kozmetički salon KARMA Rudolfa Bičanića 38, Knežija (ulični lokal - sa Horvaćanske 38) Tel: 01/ 3834461

s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 23


hor eca novosti

Za turizam više sredstava u sljedećoj godini Direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić istaknula je da su ciljevi da se do 2020. ukupna turistička potrošnja udvostruči, na oko 14 milijardi eura, a broj noćenja poveća za više od 10 milijuna, na oko 86 milijuna. › piše Horeca

S

abor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) nedavno je usvojio Program rada HTZ-a za 2014. koji se, osim po znatno većem proračunu od 346,5 milijuna kuna, od dosadašnjih razlikuje i po predviđenim aktivnostima koje slijede smjernice iz turističke strategije s naglaskom na diferenciranje turističkih proizvoda i ciljano usmjeravanje promocije na nekoliko strateških tržišta. Direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić naglasila je da su pri kreiranju Programa koristili i prva izvješća iz izrade Strateškog marketing plana hrvatskog turizma, koji se dovršava te da su ciljevi 24 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

da se do 2020. ukupna turistička potrošnja udvostruči, na oko 14 milijardi eura, a broj noćenja poveća za više od 10 milijuna, na oko 86 milijuna. Više novca za predsezonu i posezonu › To se uz ostalo može

ostvariti ako se u pred i posezoni od 2014. do 2020. broj turista poveća za oko milijun, pa će se već od iduće godine znatno veća pažnja posvećivati programima i promociji pred i posezone, za što će otići i najveći dio ili 70 posto od ukupnih 91 milijun kuna proračuna za udruženo oglašavanje javnog i privatnog turističkog sektora u 2014. Program rada za 2014. predviđa i promjenu,

odnosno, izgradnju nove brending strategije hrvatskog turizma, unaprijeđenje odnosa s javnošću putem provedbe integrirane PR strategije, daljnje unaprijeđenje online komunikacije putem niza inovacija, a Matešić kaže i kako se sprema natječaj za novi vizualni identitet, logo i slogan hrvatskog turizma jer je postojeći (“Mediteran kakav je nekad bio”) u tržišnim istraživanjima dobio prosječne ocjene. Među tržištima na kojima će se intenzivnije raditi iduće godine i koja su u Programu označena kao ‘top prioritet’ su Njemačka, Austrija, Velika Britanija i Skandinavija, a ta slijede Rusija, Poljska i druga. Nastavit će se i s potporama turistički nerazvijenim područjima s 13,5 milijuna kuna, isto toliko i za odnose s javnošću, za potpore događanjima ići će 7,7 milijuna

kuna, za sajmove 16 milijuna kuna, a za predstavništva HTZ-a u inozemstvu isto kao i ove godine 36,2 milijuna kuna. Ministar turizma i predsjednik HTZ-a Darko Lorencin istaknuo je da Program potencira važnost kreiranja novih proizvoda, posebno za pred i posezonu, čime se ne samo produljuje sezona, nego i postiže povećanje potrošnje prosječnog turista. Podsjetio je i da je za sve to potrebna i promjena u sustavu turističkih zajednica u smjeru destinacijskog menadžmenta te povećanja efikasnosti sustava. I on i Matešić su turističku godinu 2013. ocijenili vrlo uspješnom s daljnjim porastima fizičkog i financijskog prometa u odnosu na prošlu godinu, dok su 2014. označili vrlo izazovnom u kojoj sektor čeka veliki posao i, nadaju se, nastavak porasta prometa.


s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 25


hor eca novosti

Istralandia kreće u lipnju 2014. Prostirat će se na prostoru od 81.000m2, a trebao bi imati više od 20 tobogana i bazen sa umjetnim valovima. Vrijednost investicije je 10 milijuna eura te je otvoreno 80 novih radnih mjesta. › piše rciventures.com

U

skoro će se i Hrvatska moći pohvaliti vlastitim vodenim parkom, kakve smo do sada viđali samo na svjetskim turističkim destinacijama. Naime, prvi vodeni park bit će otvoren početkom lipnja 2014. godine i to u Novigradu, Istri, a trenutačno je u punoj fazi izgradnje. Već na početku radova na ovom sjajnom turističkom projektu, investitor Branko Kovačić istaknuo je kako će to biti prvi cjeloviti vodeni park otvorenog tipa u Hrvatskoj. Prostirat će se na prostoru od 81.000m2, a trebao bi imati više od 20 tobogana i bazen sa umjetnim valovima. Odrasli mogu uživati u bazenu koji će imati niz zabavnih i relaksirajućih sadržaja poput masaža, vodopada i kreveta, dok će djeca uživati u velikoj replici tartufa. Vrijednost investicije je 10 milijuna eura te je otvoreno 80

26 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

novih radnih mjesta. Branko Kovačić, direktor Istrakopa, građevinske firme koja sudjeluje u izgradnji vodenog parka kazao je kako se ‘’htjelo napraviti nešto novo za turizam u Istri’’ pa je zaključeno kako je vodeni park u Istri idealno rješenje. ‘’Vodeni su parkovi popularni za djecu, ali i za starije pogotovo u susjednoj Italiji, gdje ima oko nekoliko stotina takvih parkova’’, reći će Kovačić, uz napomenu da očekuje stoga i velik broj turista iz susjedne Italije. Na ideju o ovoj višegodišnjoj investiciji došao je još davne 1998. godine, a u potrazi za najboljom varijantom posjetio je čak 54 vodena parka od Europe do Azije. Mnoštvo različitog sadržaja › Na

gradilištu vodenog parka Istralandia koji niče kraj Brtonigle do danas je dovršeno oko 45 posto posla. Objekt će imati i bazene za djecu i odrasle s valovima, zabavne i adre-

nalinske tobogane, amfiteatar za programe i koncerte, ulaznu zgradu s trgovinama i kafićima, središnji ugostiteljski objekt s 500 mjesta i koktel-bar. U prvoj fazi vodeni će park imati oko 80 radnika, od kojih 15 stalno zaposlenih, a bit će otvoren od početka lipnja do sredine rujna. Odraslima je namijenjen hidromasažni bazen na dva nivoa sa slapovima te klupama i krevetima za opuštanje vodenom masažom kao i umjetnom stijenom atrakcijom imenovanom „Tartufon“- replikom najveće pronađenog tartufa na svijetu u dolini rijeke Mirne koji će atraktivnim programom vodene zabave u vidu erupcije vodenog vulkana, gejzira, magle, fontane ili slapa oduševiti starije , ali i najmlađu populaciju. Za one najmlađe tu je plitki dječji bazen s vodenim dvorcem, otvorenim i zatvorenim toboganima, vodenim efektima i prskalicama i vodenim igraonicama.

Zabava i izvan vode › Osim

programa u vodi kao što su razne vrste fitnessa, ples ili bicikliranje, škola plivanja i ronjenja, pjena partiji ili sinkroniziranog plivanje, posjetitelji će se odlično moći zabaviti i „na suhom“, na tečajevima latinoameričkih plesova, u boćanju, odbojci na pijesku i dječjoj igraonici na pijesku, uživanju i aktivnom sudjelovanju na mađioničarskim nastupima, koncertima, uz šaroliku animaciju i uz razne vrste priredbi. Osvježenje i predah naći će i u raznolikoj ponudi barova i restorana. Istralandia osim zabave nudi i pregršt raznovrsnih ugostiteljskih sadržaja u objektima unutar aquaparka koji će zadovoljiti apetite svih svojih radoznalih korisnika. Kao stvoreno ne samo za najmlađe, već i za sve koji uživaju u adrenalinu i sportsko-rekreativnim sadržajima.


s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 27


hor eca energetika

Veliko čišćenje natjeralo 140 gradova na aktiviranje oko otpada Jedna od obveza u zakonu jest i uspostava reciklažnih dvorišta, kojih trenutno ima u samo 18 gradova i općina. Tijekom akcije odobreno je sufinanciranje za izgradnju i izradu dokumentacije za reciklažna dvorišta za 28 jedinica lokalne samouprave u 14 županija › piše Redakcija

K

ao posljedica akcije Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ‘’veliko čišćenje’’ u samo četiri mjeseca sa skromnih desetak projekata u isto vrijeme prošle godine došlo se na 185 odobrenih projekata za nabavu komunalne opreme samo u vrijeme akcije, a broj zahtjeva raste iz mjeseca u mjesec.

učinkovitost krenulo je 140 gradova, a riječ je o projektima vrijednim 212 milijuna kuna. U drugoj polovini ove godine ugovoreni su projekti sanacija vrijedni 300 milijuna kuna. Radi se na 28 reciklažnih dvorišta u 14 županija, projektima vrijednim 26 milijuna kuna“, izjavio je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović povodom predstavljanja rezultata i planova za tzv. ‘’Veliku čistku’’.

“Kao posljedica akcije, u primarnu selekciju uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

Recikliranje kao nužnost ›

VISOKA › POSEBNO OČEKIVANJA MZOIP

IMA OD ZAGREBA KOJI IMA STRUČNJAKE I RESURSE DA POSTANE PREDVODNIK U GOSPODARENJU OTPADOM, UZOR SVIMA I RASADNIK MODELA KOJI ĆE DRUGI PREUZIMATI

28 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 .

Jedna od obveza u zakonu jest i uspostava reciklažnih dvorišta,

kojih trenutno ima u samo 18 gradova i općina. Tijekom akcije odobreno je sufinanciranje za izgradnju i izradu dokumentacije za reciklažna dvorišta za 28 jedinica lokalne samouprave u 14 županija, a ukupna je vrijednost tih projekata je gotovo 26 milijuna kuna. Posebno visoka očekivanja MZOIP ima od Zagreba koji ima stručnjake i resurse da postane predvodnik u gospodarenju otpadom, uzor svima i rasadnik modela koji će drugi preuzimati. Od Zagreba se očekuje da neodložno uvede naplatu po količini i

odvojeno prikupljanje na kućnom pragu s naglaskom na papir u prvoj fazi. Nadalje, očekuje se da u svakoj gradskoj četvrti osigura barem jedno kompletno reciklažno dvorište, dakle, sa sadašnjih 11 da broj podigne na minimalno 17 do srpnja i da postojećima podigne standard tako da mogu primiti sve zakonom propisane vrste otpada. MZOIP je najavio i reviziju sustava gospodarenja ambalažnim otpadom, te uspostavu tržišnih cijena za oporabitelje, te ukidanje subvencija tamo gdje sustav postiže samoodrživost.


HoReCa

Professional – novi izgled, novi koncept – svaki mjesec – direktno na ruke – prilika da visokociljana poruka stigne na pravo mjesto, u pravo vrijeme. Dinamičan i brzorastući segment ugostiteljstva i turizma traži isti takav medij. Savršena platforma za izmjenu informacija između klijenata i onih, koji odlučuju. Posljednji trendovi, inovacije, proizvodi i razvoj tehnologije na domaćem i stranom tržištu. U srcu svakog poslovanja su ljudi. U fokusu HoReCa Professionala su ljudi – sa svim svojim tajnama uspješnosti na konkurentnom tržištu ugostiteljstva.

www.professional.hr Vaš Professional tim... s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . 29

PROFESSIONAL HoReCa Br. 10  

Professional - specijalizirani B2B časopis i web portal za tržišta robe široke potrošnje (FMCG) i ugostiteljstva (HoReCa)

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you