Page 1

TEMA PIVO - PIĆE I HRANA FMCG ISSN : 18 47 - 8 3 3 6 | GOD I NA 4 | BROJ 12 | TRAVANJ / SVIBA NJ 20 14.

intervju

Mladen Vedriš

Diskretni šarm maloprodaje

m i n i sta rst vo f inancija

Neobična odluka o gospodarskim vozilima

fmcg proizvodi

BESPL ATNI PRI M J ERAK

intervju

Josip Budimir

Fiskalna je konsolidacija nužna

Čokolada Dentalna higijena

aktualno

U susret Svjetskom prvenstvu u Brazilu:

RAJ ZA PIVOVARE WWW.PRO t r ava n j / s v i b aFESSI n j 2O0 NAL 1 4 . . HR 1


Ogl a s n i je z a jav no pr ika z i vanj e ...

2 t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .


t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 3


fmcg uvodnik ANDREA LATINOVIĆ urednica

L

Zdravi, razumni optimizam ne bi nam škodio

až, velika ili mala, uvijek ostaje laž! Jest, ona je postala dio svakodnevnog življenja. Nekome je strana, netko je voli, netko misli da se može opravdati višim ciljevima. Ima li laž pravo građanstva u javnom životu? Kako djeluje u socijalnom kontekstu? Laž je, nažalost, sve prisutnija u javnom i političkom životu. Ali, na sreću, sve izgovorene laži, sva dana lažna obećanja, ne mogu se više skrivati od suda javnosti. Ostaju zapisana ne samo u sjećanjima onih kojima su dana, već i u mnogim arhivima, izviruju iz novinskih i internetskih članaka’. Sjajan je to citat kojega sam pročitala ovih dana u nekoj prilici, nije uopće ni važno kojoj. Upravo na tome- na lažima- temelji se i današnji vrijednosni sustav života kojim živimo. Sve se može, sve je na prodaju, sve je ispod cijene, svi smo potrošna roba, svi možemo biti jednako jeftini, rijetko kada skupi, svi moramo šutjeti jer u protivnom, tko zna što nam se može dogoditi... Zvuči tako deprimirajuće, ali to mi nije nikakva namjera. Samo i ja, poput Vas, dragih čitatelja, primjećujem u kakvom svijetu živimo i kako nam je, zapravo, teško. Cinici će reći da je uvijek bilo gadno, da nikada ni nije jednostavno, da je čaša uvijek poluprazna, a svjetla na kraju tunela nema, ili je tako slabo vidljivo da ga možemo i zanemariti.No, za mene osobno nije tako, ma koliko me smatrali možda i utopistom, jer, čaša ne mora biti poluprazna, već može biti polupuna, zar ne? Jako dobro znam kakvu muku svi mučimo i kako nam je

teško, koliko je mučno odvajati za svakodnevni život, a pritom ispunjavati sve namete, obveze, poreze i dadžbine koje traži država. Kako je teško plaćati mjesečne režije, a kamoli kredite- koje svi imamo- i još preživjeti u tom ludilu grozomornih informacija koje nam serviraju svakoga dana. Dovoljno je samo jedan dan slušati vijesti i gledati televiziju u ovoj državi, a zatim popiti tabletu za smirenje, jer bi se to svakodnevno slušanje gospodarskog užasa, na koncu moglo pretvoriti u slom živaca. A potrebno je ostati pribran i čiste glave. Jer, izlaza mora biti; ne možemo, do vraga, zauvijek biti crna točka na karti Europe, a kamoli svijeta... Posebno mi je jasno kako je danas teško bilo što prodati, u situaciji kada se važe svaka kuna, svaka lipa, kada se prebire dva puta prije nego li se uzme određeni artikl s police. Ili se vrati iz košarice opet na policu, jer nedostaje ta kuna... A mi se bavimo upravo sektorom FMCG, robom široke potrošnje, dakle, onim što se prodaje, od čega se vrti novac, puni državni proračun, ponovo jača gospodarstvo, ‘’obrću’’ se sredstva... I još k tome, imamo i HoReCa resor, baš onaj koji je također doživio strašne udare, od povećanog PDV-a, do raznih promjena u ugostiteljskom okruženju, hotelijerstvu... da ne nabrajamo dalje. No, stisnimo zube, bolja vremena moraju doći i kao da se ipak pomalo naziru, sitnim koracima. Zato nam svima nama zdravog, umjerenog optimizma ne bi škodilo, a pomoglo bi i općem stanju u kojem uglavnom viđamo samo namrštena, zabrinuta lica. Promjene ipak stižu...

sa dr ž a j Tema broja: Pivo- piće i hrana

Nesumnjivo najdraži alkoholni i bezalkohlni napitak u Hrvatskoj, po svim relevantnim istraživanjima. U borbi između tzv. alkoholnih i onih Radler piva (s voćnim okusima), ovo prvo potuklo je ‘’do nogu’’ slatkaste okuse, koje više vole piti pripadnice ljepšeg spola. Teško da će ovom piću, kojega se stavlja i u hranidbene artikle, moći konkurirati bilo koje drugo...

Intervju Darko Ivančević, Zagrebačka pivovara

Zagrebačka pivovara lider je na hrvatskom tržištu te sa svojim iznimnim brandovima čvrsto drži vodeću poziciju. Ponosni smo na činjenicu da naš tržišni udio raste iz godine u godinu, kako na ukupnom tržištu, tako i u najvažnijem segmentu gdje je Žuja dominantna...

Vijesti iz FMCG sektora iz Hrvatske, regije i svijeta Intervju Josip Budimir, ekonomski analitičar

Pozitivne vjesti poput nedavnih objava podataka o rastu izvoza, industrijske proizvodnje i osobne potrošnje raduju, ali ta radost bi bila puno veća da se radi o pokazateljima koji upućuju na preokret dosadašnjih negativnih gospodarskih kretanja. Nažalost, nema ozbiljnih naznaka da se radi o dugoročno održivom rastu...

FMCG proizvodi mjeseca Čokolade Pivo Dentalna higijena

Mladen Vedriš, prof. Diskretni šarm maloprodaje

Maloprodaja je itekako relevantan sudionik i pokretač gospodarskog rasta; uz investicije onaj i najbitniji; jer, državna potrošnja; investicijska ili socijalni transferi znatnim se dijelom finalno opet pretaču u osobnu potrošnju...

Ministarstvo financija Panika među gospodarstvenicima

Prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se pretporez ukida za nabavu osobnih vozila koja se prilagođavaju za poslovanje, kao i za troškove reprezentacije, poduzetnici su praktično ostali i bez 30 posto pretporeza za robu i usluge koje su se koristile za reprezentaciju...

Novi proizvodi na policama

FMCG IMPRESSUM NAKLADNIK: Infiniti promedia d.o.o., Gruška 2, 10000 Zagreb / info@professional.hr / www.professional.hr / OIB: 69777850392 • GLAVNA UREDNICA: Andrea Latinović, andrea.latinovic@professional.hr • NOVINARI: Marijana Matković • SURADNIK: prof. dr. Mladen Vedriš • DIREKTORICA PRODAJE I MARKETINGA: Ksenija Borščak, ksenija.borscak@professional.hr / M: +385 98 328 427 • PRODUKCIJA IZDANJA: Promo & produkcija j.d.o.o. • UPRAVA: Katarina Jukić, katarina.jukic@infiniti.hr • IZVRŠNI DIREKTOR: Željko Jukić, zeljko.jukic@professional.hr • IT i TEHNIČKA PODRŠKA: Luka Šužberić, luka.suzberic@infiniti.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

4 t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .


t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 5


fmcg intervju da r ko iva nčević

Dar ko Ivanče v ić , dir e ktor z agr e bačka pivova r a

I DALJE JE OŽUJSKO PIVO - ZAKON! Zagrebačka pivovara lider je na hrvatskom tržištu te sa svojim iznimnim brandovima čvrsto drži vodeću poziciju. Ponosni smo na činjenicu da naš tržišni udio raste iz godine u godinu, kako na ukupnom tržištu, tako i u najvažnijem segmentu gdje je Žuja dominantna. › piše Andrea Latinović

› foto Zagrebačka pivovara

Drži li Zagrebačka pivovara prvenstvo u proizvodnji i distribuciji piva u Hrvatskoj? ›

Zagrebačka pivovara lider je na hrvatskom tržištu te sa svojim iznimnim brandovima čvrsto drži vodeću poziciju. Ponosni smo na činjenicu da naš tržišni udio raste iz godine u godinu, kako na ukupnom tržištu, tako i u najvažnijem segmentu gdje je Žuja dominantna. Ono što nas potvrđuje kao tržišnog lidera svakako su i brojne inovacije koje uvodimo na tržište kako bismo zadovoljili želje i potrebe naših potrošača. Koji su Vaši najjači pivski brandovi? › Žuja je omiljeni pivski

brand i broj jedan u Hrvatskoj. Osim tržišnog udjela, to nam pokazuju i brojna istraživanja koja kontinuirano provodimo dugi niz godina i koji pokazuju da u svim najvažnijim pokazateljima branda da vrijedi naša poznata - Žuja je zakon! A koliko Žuja znači našim potrošačima, dovoljno govori 6 t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

činjenica da je Žuja jedino pivo s nadimkom, i to nadimkom koji su sami potrošači nadjenuli svom omiljenom pivu.. Osim Ožujskog koje unutar samog branda ima nekoliko ekstenzija piva i piva s okusima, u svom širokom asortimanu Zagrebačka pivovara ima niz snažnih brandova poput Staropramena, Carlinga, Beck’sa, Stelle, kraljevskog crnog Tomislava, Loewenbraua. A koji su najprodavaniji? ›

Zanimljiv je podatak da, kada svedete ukupnu godišnju potrošnju Žuje na najpoznatiju staklenu o,5 flašu, ispada da se svake sekunde u Hrvatskoj popije sedam flaša Žuje! Mislim da to dovoljno govori koliko jaki brand imamo. Mjesto među top pet najprodavanijih brandova našao se i Lowenbrau koji se u tzv. value segmentu piva u Hrvatskoj ustalio kao jedan od lidera. Ono što nas posebno veseli je i Staropramen koji je nakon samo

tri godine izvrsno prenio duh Praga na hrvatsko tržište i pozicionirao se među najprodavanije brandove na našem tržištu. Imate li pokazatelje o tome tko su Vaši najčešći kupci i konzumenti? ›

piva te je upravo zato neosporan prvi izbor hrvatskih potrošača.

JE OMILJENI › ŽUJA PIVSKI BRAND I BROJ JEDAN U HRVATSKOJ. OSIM TRŽIŠNOG UDJELA, TO NAM POKAZUJU I BROJNA ISTRAŽIVANJA KOJA KONTINUIRANO PROVODIMO DUGI NIZ GODINA I KOJI POKAZUJU DA U SVIM NAJVAŽNIJIM POKAZATELJIMA BRANDA DA VRIJEDI NAŠA POZNATA ŽUJA JE ZAKON

Želimo komunicirati i približiti naše brandove svim hrvatskim potrošačima, svim ponosnim hrvatskim pivopijama. Vjerujemo u istinske vrijednosti i želimo te vrijednosti podijeliti s našim potrošačima, prijateljima, fanovima i svim drugima. Ožujsko broji više od 120 godina dosljedne izvrsnosti u spravljanju

Uskoro nam se približava Svjetsko prvenstvo u nogometu- očekujete li da će, obzirom da se pivo nekako uvijek ‘’veže’’ uz sport, biti povećana prodaja Vaših pivskih proizvoda? › Svjetsko nogo-

metno prvenstvo svakako je zanimljivo i središnje događanje ove godine, kako hrvatskim kompanijama tako i hrvatskom potrošaču. Prijenose utakmica iz Brazila uživo će prenositi 193 zemlje diljem svijeta, a otvaranje


fmcg intervju da r ko iva nčević

siječanj / veljača 2014. 7


fmcg intervju da r ko iva nčević

prvenstva i utakmicu Hrvatska – tivne načine oglašavanja, ali i kroz Brazil gledat će preko milijardu asortiman proizvoda Žuje. Prve ljudi. Ožujsko reakcije na kamove godine panju su izvrsne veliku pažnju i to nas jako MJESTO MEĐU TOP 5 veseli budući posvećuje NAJPRODAVANIJIH upravo prvenda pričamo o BRANDOVA NAŠAO stvu u Brazilu. jednom od najSE I LOWENBRAU Ponosni smo važnijih brand sponzor hrvatsmjerova. Ono KOJI SE U TZV. ske nogometne što je zanimljivo VALUE SEGMENTU reprezentanaglasiti da smo PIVA U HRVATSKOJ cije dugih 16 USTALIO KAO JEDAN na tržište uveli godina, i svai inovativno OD LIDERA. ONO kako vjerujemo pakiranje “nogoŠTO NAS POSEBNO da ćemo ove metne limenke”, VESELI JE I STAROgodine ostaviti tzv. Dynamark PRAMEN KOJI JE trag! Cjelovita čijih će 12 razliNAKON SAMO TRI kampanja pod čitih kombinaGODINE IZVRSNO nazivom „Došli cija simbolično PRENIO DUH PRAGA predstavljati 12 smo ostaviti trag“ obuhvarazličitih članova NA HRVATSKO tit će apsolutno naše nogometne TRŽIŠTE I POZIsve kanale, kako reprezentacije. CIONIRAO SE MEĐU komunikacijske, NAJPRODAVANIJE ATL, BTL, PR Promičete i BRANDOVE NA tako i distribudruštveno NAŠEM TRŽIŠTU tivne, HoReCu odgovorno te retail. Imat poslovanje; ćemo zaokrušto to konženu priču punu ponosa i emokretno znači u Vašem slučaju? cije koja će se zasigurno svidjeti › Apsolutno, svjesni smo svoje hrvatskim potrošačima. Nogometdruštvene odgovornosti i uloge nom kampanjom obuhvatit ćemo vodeće pivovare u Hrvatskoj. klasične i digitalne medije, samo Brojnim projektima i nacionalnim prodajno mjesto, bit ćemo prisutni aktivnostima, kako i regionalnim na raznim eventima, kroz inovapristupom nastojimo doprini-

8 t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

jeti društvu u kojem poslujemo. Zagrebačka pivovara prva je u Hrvatskoj pokrenula kampanju odgovornog konzumiranja “Razmisli” 2008. godine, s ciljem stvaranja boljeg svijeta u kojem se naši proizvodi odgovorno konzumiraju. “Pivovara moj susjed” najbolje komunicira naše nastojanje da ostanemo najbolji pivar na domaćem tržištu, kontinuirano razvijajući partnerstvo s lokalnom zajednicom te sudjelujući u unapređenju kvalitete života ljudi koji žive i rade u našem okruženju. Tijekom godina u sklopu ovog projekta izvršena su brojna ulaganja u lokalnu zajednicu. Konkretno, ove godine smo, kao jedan od inicijatora, aktivno uključeni u projekt Urbanih vrtova, koji smo pokrenuli u partnerstvu s Gradom Zagrebom, 24 sata i Radijom Kaj. Stalnim ulaganjem u najnovije tehnologije, sustave upravljanja kvalitetom, okolišem, zdravljem i sigurnošću, sustavnom edukacijom zaposlenika, ostvareni su značajni rezultati u postizanju trajne kvalitete proizvoda i procesa te je postignut još viši stupanj odgovornosti prema svim našim dionicima. Zagrebačka pivovara planira i ubuduće daljnim ulaganjima, otvorenim dijalogom i suradnjom, graditi čvrsta partnerstva te doprinositi općoj dobrobiti društva.

OVE › OŽUJSKO GODINE VELIKU

PAŽNJU POSVEĆUJE UPRAVO PRVENSTVU U BRAZILU. PONOSNI SMO SPONZOR HRVATSKE NOGOMETNE REPREZENTACIJE DUGIH 16 GODINA. ONO ŠTO JE ZANIMLJIVO NAGLASITI DA SMO NA TRŽIŠTE UVELI I INOVATIVNO PAKIRANJE “NOGOMETNE LIMENKE”, TZV. DYNAMARK ČIJIH ĆE 12 RAZLIČITIH KOMBINACIJA SIMBOLIČNO PREDSTAVLJATI 12 RAZLIČITIH ČLANOVA NAŠE NOGOMETNE REPREZENTACIJE


fmcg intervju da r ko iva nčević

t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 9


fmcg vi je sti

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . m a lop roda ja

Potrošnja u ožujku u Hrvatskoj neočekivano porasla više od 1 posto Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u ožujku, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 0,3 posto, a realno za 1,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To ukazuje na blago jačanje potrošnje, s obzirom da je u siječnju porasla za mršavih 0,1 posto, dok je u veljači stagnirala na lanjskim razinama. Promet u trgovini na malo tijekom krize od 2008. do 2013. godine zabilježio je realno smanjenje za otprilike 20 posto, što

je posljedica nepovoljnih kretanja na tržištu rada i smanjenja raspoloživog dohotka. Početak 2014. godine donio je, pak, stabilizaciju prometa na tim razinama, pri čemu je vidljivo da je potrošnja uglavnom usmjerena na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Podravka

Podravka Podravka prehrambeni brend br.1 u regiji Prema istraživanjima Best Buy Award

provedenima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji te Sloveniji, Podravka je prehrambeni brend s najvećim brojem osvojenih prvih pozicija u svim ispitanim zemljama regije. Niti jedan drugi prehrambeni brand, bilo hrvatski, regionalni ili međunarodni, nije uspio ostvariti prva mjesta u toj regiji u tolikom broju različitih Best Buy Award kategorija kao Podravka. Osvojeni glasovi ukazuju na snažnu poziciju domaće kompanije u bliskoj nam regiji, koju prema Best Buy Award istraživanjima nije postigao niti jedan drugi prehrambeni brand, a ostvarene pozicije rezultat su povjerenja i zadovoljstva koju potrošači u navedenim zemljama regije gaje prema Podravka markama proizvoda. Podravka proizvodi prvi su izbor potrošača Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije, kao najbolji odnos cijene i kvalitete u brojnim Best Buy Award kategorijama, a osvojeni glasovi ukazuju da su Podravka proizvodi potrošačima u regiji cjenovno pristupačni, a kvalitetom na visokom nivou. Kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, Podravka kao kompanija osvaja glasove potrošača u čak 12 ispitanih kategorija. Hrvatskim potrošačima najbolji omjer cijene i kvalitete na hrvatskom tržištu kada su u pitanju: džem, gotovi umaci, brašno, juha iz vrećica, senf te konzervirano povrće i kompoti nude upravo proizvodi marke Podravka. Lino Lada slatki namaz, Dolcela prašak za pecivo i vanilin šećer, Kviki slani snack štapići

10 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 4 .

te Vegeta dodaci jelima marke su proizvoda koji potrošači na temelju vlastitog iskustva ocjenjuju kao najpovoljniju kupovinu. Best Buy Award istraživanja provedena u zemljama regije za razdoblje 2013/2014 godina pokazuju da su odabir potrošača Br.1 u Bosni i Hercegovini Podravka konzervirano povrće, kompoti i gotova jela u konzervi; Vegeta dodatak jelima, Dolcela puding u prahu te Eva riblje konzerve. Potrošačima Srbije Podravka kiseli krastavci i ajvar su izbor Br.1 u pogledu najpovoljnije kupovine. Potrošačima Slovenije s druge strane, Podravka džem pruža najbolju vrijednost za uloženi novac. Best Buy Award je projekt švicarske kuće ICERTIAS -International Certification Association GmbH kojeg u Hrvatskoj i zemljama regije provodi i zastupa tvrtka Axios uz podršku vodeće svjetske konzultantske i revizorske organizacije PWC (PricewaterhouseCoopers). Osnovni je cilj istraživanja bio taj, da se dobije uvid u iskustvo i percepciju stanovnika zemalja regije o robnim markama proizvoda i usluga te proizvođača i trgovaca za koje se smatra da daju najbolji omjer cijene i kvalitete (tzv. best buy) od strane korisnika, ali i prema percepciji onih koji nužno nisu korisnici, ali imaju relevantno mišljenje na osnovi iskustva njima bliskih osoba. Cilj projekta i certifikata “Best Buy Award” je olakšati kupcima potragu za onim najboljim i cijenom najpovoljnijim proizvodima i uslugama na njihovom lokalnom tržištu.

A grokor

AZTN dao Agrokoru zeleno svjetlo za preuzimanje Mercatora Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dala je Agrokoru zeleno svjetlo

za preuzimanje Mercatora, nakon što su takve odluke već donijele i antimonopolne agencije u Sloveniji i Srbiji. Odluka, koju mnogi ocjenjuju poslom desetljeća, dogodila se točno devet mjeseci nakon potpisa (14. lipanj 2013.) ugovora o suradnji između Agrokora i Mercatora, odnosno odluke o preuzimanju 53,12 posto slovenskog trgovca u vlasnički portfelj hrvatskog koncerna. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pred Agrokor je stavila listu uvjeta, kako bi otklonila eventualne negativne učinke koncentracije na tržišno natjecanje. Radi se, kako je pojasnio i predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac, o strukturnim promjenama koje će biti provedene istodobno i to kroz dezinvestiranje 96 prodajnih objekata iz kombinirane mreže Konzuma i MercatorHrvatska, ali i kroz veće otvaranje polica novonastalog trgovačkog lanca konkurentima što proizvode asortiman koji se poklapa s asortimanom tvrtki koje posluju unutar koncerna Agrokor. Broj zaposlenih u novom okviru raste na oko 40 tisuća, a prihod na sedam milijardi eura. U Sloveniji tvrtka nastavlja poslovati pod imenom Mercator, u Hrvatskoj kao Konzum, a kako će se zvati na tržištima Srbije, Crne Gore te bosansko-hercegovačkom, gdje Agrokor također ima svoje tvrtke, znat će se uskoro.

Badel 1862

Badel 1862 u potrazi za strateškim partnerima Proizvođač vina, alkoholnih i bezalkoholnih

pića, Badel 1862, objavio je javni poziv za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju u okviru postupka predstečajne nagodbe. Kako se navodi u pozivu objavljenom na Badelovim internetskim stranicama, pozivaju se zainteresirani ponuditelji da svoj interes iskažu u prvom krugu, dostavom indikativne ponude do 15. svibnja te u drugom krugu, dostavom obvezujuće ponude do 15. lipnja. Badel je u većinskom vlasništvu države koja posjeduje 2.123.471 dionicu, što čini 67,68 posto temeljnog kapitala te tvrtke. Temeljni kapital Badela je 313.761.600 kuna, a nominalna vrijednost dionice je 100 kuna (ukupan broj dionica je 3.137.616). Uprava tvrtke poziva sve zainteresirane strateške partnere i investicijske ulagatelje na iskazivanje interesa i dostavljanje ponuda za ulaganje u tvrtku, odnosno strateško povezivanje, radi održivosti nastavka poslovanja i dokapitalizacije, a u cilju provođenja mjera financijskog i operativnog restrukturiranja u okviru postupka predstečajne nagodbe.


fmcg vi je sti Jäger m eister

Super nova Z agr eb

Jägermeister i dalje najprodavaniji biljni liker na svijetu

Otvoren Shopping centar Supernova Zagreb Zagreb je dobio prvi shopping centar i park Supernova Zagreb, u Buzinu na adresi Avenija Većeslava Holjevca 62, čiji su program otvorenja popratili mnogobrojni inozemni uzvanici i gosti.

Tvrtka Mast-Jägermeister SE

Supernova Zagreb tako je postala sedma članica Supernova obitelji u Hrvatskoj, budući da se u drugim hrvatskim gradovima (Varaždin, Sisak, Slavonski Brod, Karlovac, Šibenik, Zadar) već nametnula kao nezaobilazna shopping destinacija. Svečanom otvorenju nazočili su predstavnici menadžmenta

nastavila je pozitivan trend rasta, koji bilježi u posljednjih nekoliko godina te je u financijskoj godini 2013. postigla najbolje prodajne rezultate do sada. Ostvarena je tako prodaja od 92,2 milijuna 0,7l boca Jägermeistera u svijetu, što je povećanje od 3.5 % u odnosu na prethodnu godinu, kada je prodano 89,2 milijuna boca. Gotovo 80 % ukupne prodaje ostvareno je izvan granica Njemačke. Prošle je godine brend ostvario još jedan rekord pa je danas prisutan u više od 100 država diljem svijeta. Ovim je rezultatima Jägermeister učvrstio 7. mjesto na listi top 100 premium brendova u kategoriji alkoholnih pića te je jedini njemački proizvod koji se nalazi među prvih 90. I na njemačkom tržištu Jägermeister je nastavio pozitivan rast iz ranijih godina. Prema agenciji za istraživanje tržišta Nielsen, dok globalno tržište alkoholnih pića doživljava blagi pad, Jägermeister je uspio povećati prodaju za gotovo 6 %. Dvoznamenkasti rast prodaje ostvaren je u Francuskoj, Španjolskoj i Rusiji, koje su sve prešle brojku od milijun prodanih 0.7l boca u 2013. godini.

Supernove na čelu s Paulom Merdzom, direktorom Supernove i Ines Bakić Zubak, voditeljicom centra, veleposlanica Republike Austrije Andrea Ikić Böhm te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kojemu je pripala čast da rezanjem torte proglasi zagrebački centar Supernova otvorenim.

HRVATSKA

U Hrvatskoj je Jägermeister 2013. godinu završio s prodanih 943,314 0,7l boca, što je gotovo dvostruko više od drugoplasiranog inozemnog alkoholnog pića na hrvatskom tržištu, čime je zadržao lidersku poziciju koju uvjerljivo drži već više od desetljeća. Odlični globalni prodajni rezultati potaknuti su, između ostalog, lansiranjem novog likera Jägermeister Spice u listopadu prošle godine na njemačkom, austrijskom, mađarskom, slovenskom i američkom tržištu te na duty free prodajnim mjestima. Riječ je o sezonskom proizvodu koji je dostupan od četvrtog tromjesečja 2013., a za kraj ove godine najavljen je njegov dolazak i na hrvatsko tržište.

Belupo

Belupo dokapitaliziran s 86 milijuna kuna dobiti Odlukom Uprave Podravke,

koja ujedno predstavlja i Skupštinu Belupa odlučeno je da će Belupo s reinvestiranjem 86 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti biti dokapitaliziran, tako da će temeljni kapital biti gotovo dvostruko uvećan u odnosu na 2011. godinu. Tada je, naime, temeljni kapital kompanije iznosio 154 milijuna kuna da bi 2012. bio uvećan za dobit od 50 milijuna kuna dok se za 2013. temeljni kapital povećava za dodatnih 86 milijuna kuna i ukupno iznosi 290 milijuna kuna. Značajnim povećanjem temeljnog kapitala farmaceutske kompanije Belupo naglašavamo važnost ovog dijela naše Grupe. Reinvestiranjem dobiti, kao i planiranim investicijskim ciklusom, stvaramo pretpostavke za daljnji rast Grupe Podravka, osobito na inozemnim tržištima“, istaknuo je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke nakon usvojene odluke o novoj dokapitalizaciji Belupa. Ova odluka će najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji, uz rast prodaje, stvoriti i dodatne uvjete za ulazak u najavljeni investicijski ciklus – gradnju dviju novih tvornica - polukrutih i tekućih te krutih oblika lijekova, koje će zapošljavati nekoliko stotina radnika. Nadzorni odbor Podravke, odobrio je na svojoj posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici ovu vrijednu investiciju od 390 milijuna kuna u naredne tri godine, koja će se financirati vlastitim sredstvima te kreditom poslovnih banaka. Poslovi oko izgradnje ovih dviju tvornica odvijaju se u skladu s terminskim planom koji je i sastavni dio projekta. Fizički radovi na izgradnji tvornica započet će u prvom kvartalu 2015. godine, a kompanija je trenutno u fazi ugovaranja glavnog i izvedbenih projekata. Poznato je da će, prema izračunima i projekcijama budućih prodaja, kapaciteti proizvodnje biti gotovo dvostruko veći. Grupa Podravka, i ovim primjerom pokazuje da neće zaboraviti zajednicu u kojoj posluje i iz koje je izrasla, ulažući „svaku kunu“ koju zaradi u – otvaranje novih radnih mjesta doprinoseći gospodarskom rastu, ali i rastu bruto domaćeg proizvoda.

t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 11


fmcg vi je sti

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . Ist ra

Istrijani nakon Zagrepčana najplaćeniji u Hrvatskoj Prema rezultatima servisa MojaPlaća.hr koji nudi informacije o plaćama za pojedine pozicije, u prvom kvartalu 2014. godine prosječna mjesečne neto plaća za sve pozicije u Hrvatskoj iznosila je 5.346 kuna, što je lagani pad u usporedbi s posljednjim kvartalom u 2013. kada je iznosila 5.382 kune. Međutim, pribrojimo li neto plaći i bonuse i božićnice tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.408 kuna. Osim kategorije top managementa, koji ima 115% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja telekomunikacija te tehnologije i razvoja, sa 71% višom, odnosno 60% višom plaćom od prosječne. Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-40%), te radnici u pomoćnim zanimanjima (-38%). RAZLIKA U VISINI PLAĆA MUŠKARACA I ŽENA U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 8% višu plaću od žena, što je za 1% veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca. Stupanj obrazovanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 52% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 107% u odnosu na srednju stručnu spremu. U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 20% nižu plaću, dok ispitanici s visokom stručnom spremom imaju 23% višu plaću od prosjeka. Najvišu plaću imaju ispitanici s poslijediplomskim obrazovanjem, čak 66% više od prosjeka. Prosječna plaća u tvrtkama hrvatskih vlasnika iznosi 4.962 kune Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće za 16% od prosjeka, dok su plaće u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 7% manje od prosjeka, 12 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

4.962 kune. Plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu 3% su više od prosjeka. Plaće zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi više su od prosjeka, i to za 1%. I dalje se više isplati raditi u velikim tvrtkama. Tako su u tvrtkama s manje od 10 zaposlenih plaće 14% ispod prosjeka, a u tvrtkama s 21 do 50 zaposlenika, plaće su oko prosjeka. Plaće u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika su 7% veće od prosjeka. NAJNIŽE PLAĆE U BRODSKO-POSAVSKOJ I VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI Gledano prema županijama, najniže plaće u prvom kvartalu 2014. zabilježene su u Brodsko-posavskoj, Virovitičkopodravskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, čak 19% ispod prosjeka. Sukladno očekivanjima, najviše plaće su zabilježene u Gradu Zagrebu i to 14% iznad prosjeka. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka te Istarska županija gdje su plaće nešto niže od prosjeka. Ujedno, Istarska županija je zabilježila ‘skok’ na ljestvici županija s najvećim plaćama – u prethodnom kvartalu je to mjesto zauzimala Dubrovačko-neretvanska županija. POČETNICIMA 18% NIŽA PLAĆA OD PROSJEKA Radno iskustvo čini značajnu razliku. Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 18% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 7% nižu plaću. S tri do pet godina iskustva plaća je 2% viša od prosjeka, a sa šest do deset godina plaća je 9% viša od prosječne.

A grokor

Zatvaranje trgovačkih centara u SAD-u Širom SAD zatvaraju se trgovački centri, kao posljedica nemogućnosti adekvatnog prilagođavanja cijeni i izboru prodaje elektronskim putem, prenose agencije. Trgovački centri su sastavni dio američkog načina života od nastanka potrošačkog društva tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća, a Europa je takav model prihvatila 20 godina kasnije. Mladi ljudi u počecima su doprinijeli popularnosti šoping centara. Ipak, izgleda da se vremena mijenjaju, jer kupovina elektronskim putem uzima sve više maha i to kod predstavnika nove generacije, smanjujući kupovinu po trgovačkim centrima koji se u sve većem broju zatvaraju. Prema podacima konzultantske kuće “Piper Jaffray”, broj američke mladeži koja posjećuje trgovačke centre pao je za 30 posto u posljednjih 10 godina. U studiji se navodi da restorani sve više zamjenjuju trgovačke centre kao mjesto okupljanja američkih adolescenata. Razlog manje posjećenosti mladih Amerikanaca je i opsesija sigurnošću, naročito poslije terorističkih napada 2001., kao i sve učestalijeg izljeva agresivnog ponašanja u trgovačkim centrima. U studiji se također naglašava da je američka mladež po prvi put otkada se vodi ova vrsta istraživanja potrošila više na hranu i društveni život nego na odjeću. Iako je još rano govoriti o novoj tendenciji, u studiji se iznosi pretpostavka da su mladi zbog krize i i smanjene kupovne moći možda postali manje ovisni o brendiranoj odjeći.


fmcg vi je sti

Ne st l é

Trg ovan je

Nestlé žitarice i NESCAFÉ kava broj 1 u Hrvatskoj po izboru građana

Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 56. mjestu od 138. zemalja

Objavljeni rezultati istraživanja Best Buy Award – Hrvatska 2014/2015. Prema glasovima 1.200 ispitanika u najnovijem Best Buy Award istraživanju Nestlé žitarice i NESCAFÉ proglašeni su najboljim brendovima po izboru hrvatskih potrošača. Ispitanici su na pitanje koji brednovi iz kategorija instant kave i žitarica za doručak nude najbolji omjer cijene i kvalitete, najviše puta odabrali navedene Nestlé brendove. U ovom istraživanju je korištena inovativna metoda CAWI - DEEPMA (Computer Assisted Web Interviewing Deep Mind Awareness), kojom su dobiveni relevantni odgovori, a koji su odraz onog čega se ljudi prisjete nakon što dobro razmisle o tome koji proizvodi uistinu ispunjavaju njihove specifične potrebe, a ne onoga na što prvo pomisle. ,,Iznimno smo ponosni što su potrošači i ove godine prepoznali Nestlé proizvode kao najbolje, i to u dvije kategorije, što pokazuje da vole naše proizvode i da su im vjerni. Nestlé uvijek nastoji zadovoljiti potrebe svojih potrošača, nudeći im ukusnu te ujedno nutritivno kvalitetnu hranu i pića te pokreće razne inicijative kojima potiče na uravnotežen i zdrav način života. Ovakva priznanja su nam potvrda da u tome i uspijevamo’’, kazala je Irena Kurtanjek iz odjela Komunikacija i marketinških servisa Nestlé Adriatic. Istraživanjem je obuhvaćeno 166 gospodarskih kategorija: prehrambenih, neprehrambenih i uslužnih. Istraživanje Best Buy Award provedeno je u skladu s odredbama ‘Međunarodnog kodeksa za provedbu tržišnih i društvenih istraživanja’, koji su donijele Međunarodna trgovačka komora (ICC) i Svjetska udruga istraživačkih stručnjaka (ESOMAR). Cilj projekta i certifikata Best Buy Award je olakšati kupcima potragu za onim najboljim i cijenom najpovoljnijim proizvodima i uslugama na njihovom lokalnom tržištu.

Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate “Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2014.” (Global Enabling Trade Report 2014), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 56. mjesto od ukupno 138 država obuhvaćenih istraživanjem.

Indeks pokazuje u kojoj su mjeri u gospodarstvima svijeta razvijene institucije, politike, infrastruktura i usluge koje omogućuju slobodan protok robe preko granica do odredišta. “Globalno izvješće o lakoći trgovanja 2014.” ukazuje da svjetska gospodarstva u razvoju, ukoliko žele napredovati, moraju provesti reforme u skladu sa sporazumom Svjetske trgovinske organizaciju iz prosinca 2013. godine. Neučinkovitost, birokracija i loša infrastruktura među ključnim su faktorima koji sprječavaju gospodarstva u lakoći trgovanja. Indeks lakoće trgovanja svaku državu ocjenjuje kroz četiri područja: otvorenost tržišta, graničnog uređenja, razvijenosti infrastrukture i operativnog okruženja te kroz sedam stupova, i to: pristup domaćem tržištu, pristup stranom tržištu, efikasnosti i transparentnosti granične administracije, dostupnosti i kvaliteti transportne infrastrukture, dostupnosti i kvaliteti transportnih usluga, dostupnosti i uporabi ICT-a te operativnog okruženja. Vodeće države i ove su godine Singapur i Hong Kong, a među prvih deset država nalaze se još Nizozemska, Novi Zeland, Finska, Velika Britanija, Švicarska, Čile, Švedska i Njemačka. Sve navedene zemlje prednjače na ljestvici zbog svoje otvorenosti u međunarodnom poslovanju i investicijama kao sastavnom dijelu uspješne ekonomske strategije. Uz

to, njihove najveće prednosti su efikasno granično uređenje te poticajno poslovno okuženje. Od navedenih kriterija, Hrvatska je najbolje ocjenjena po kriteriju infrastrukture, koji uključuje dostupnost te kvalitetu transportne infrastrukture i usluga, gdje smo zauzeli 42. mjesto. Po kriteriju otvorenosti tržišta smo na 50. mjestu, po graničnom uređenju smo na 65. mjestu, dok smo po operativnom okruženju najlošije rangirani i nalazimo se na 69. mjestu. Najproblematičniji faktori za izvoz iz Hrvatske su: neadekvatna proizvodna tehnologija i vještine, identifikacija potencijalnih tržišta i kupaca, pristup financiranju, poteškoće u zadovoljavanju zahtjeva kupaca za količinom i kvalitetom. Među najproblematičnijim faktorima za uvoz izdvojeni su: opterećujuće uvozne procedure, tehnički uvjeti i standardi u zemlji, tarife, korupcija na granici, kriminal i krađa. Kao komparativne prednosti istaknuti su sljedeći faktori: indeks opasnosti od terorizma, otvorenost multilateralnim trgovinskim pravilima, cestovna infrastruktura, poštanske usluge, mobilni širokopojasni Internet, disperzija tarifa. Od država u našem okruženju, najlošije je rangirana Srbija koja se nalazi na 89. mjestu. Bosna i Hercegovina je na 78., Makedonija na 63., Crna Gora na 49. mjestu dok je Slovenija ove godine najbolje rangirana, na 38. mjestu.

t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 13


fmcg intervju Josip Budimir

Josip B u dim ir, e kono msk i a na lit iča r

FISKALNA JE KONSOLIDACIJA NUŽNA Produžetak recesije i u šestu godinu u nizu rezultat je izbjegavanja suočavanja s grubom realnošću. Gospodarski model u kojem smo rast temeljili na realizaciji velikih infrastrukturnih projekata financiranih inozemnim kreditima je iscrpljen. Nažalost, morali smo čekati da se u to uvjeri i aktualna vlada i prizna da je rješenje u stvaranju poticajnog okruženja za realizaciju privatnih poduzetničkih projekata › piše Andrea Latinović

› foto Professional

Smiren, razložan, ali vrlo decidiran, izravan i jasan u razgovoru, Josip Budimir jedan je od uglednijih ekonomskih eksperata u državi. Doduše, najčešće je , kako bi se popularno reklo, samozatajan, no, u sferi gospodarstva i ekonomije njegovo se mišljenje itekako uvažava, cieni i poštuje. Tako se bez problema, iako uz malo nagovaranja, odlučio i na razgovor za naš magazin, na čemu mu posebno zahvaljujemo, jer, poput svih zaposlenih menadžera, posao radi cijele dane i pronaći vremena za razgovor, nije mu bilo lako... Svakodnevno smo svjedoci poražavajućih vijesti iz gospodarstva, no, onda nam se povremeno opet ‘’servira’’ neka poztivna vijest o porastu maloprodaje, ili slični pokazatelji. Građani su zbunjeniima li uopće pomaka na bolje, ili ne? › Pozitivne vjesti poput

nedavnih objava podataka o rastu izvoza, industrijske proizvodnje i osobne potrošnje

14 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

VJESTI › POZITIVNE POPUT NEDAVNIH

OBJAVA PODATAKA O RASTU IZVOZA, INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE I OSOBNE POTROŠNJE RADUJU, ALI TA RADOST BI BILA PUNO VEĆA DA SE RADI O POKAZATELJIMA KOJI UPUĆUJU NA PREOKRET DOSADAŠNJIH NEGATIVNIH GOSPODARSKIH KRETANJA. NAŽALOST, NEMA OZBILJNIH NAZNAKA DA SE RADI O DUGOROČNO ODRŽIVOM RASTU

raduju, ali ta radost bi bila puno veća da se radi o pokazateljima koji upućuju na preokret dosadašnjih negativnih gospodar-

skih kretanja. Nažalost, nema ozbiljnih naznaka da se radi o dugoročno održivom rastu. To osobito zbog toga jer je značajan pozitivan doprinos zabilježenom rastu gospodarskih aktivnosti u prvom kvartalu dao rast javne potrošnje. Posljedica toga je manjak u proračunu veći od 7 milijardi kuna. Nedavno je objavljeno da smo uz Cipar jedina država koja nije izišla iz recesije. Čemu to pripisujete? › Produžetak

recesije i u šestu godinu u nizu rezultat je izbjegavanja suočavanja s grubom realnošću. Gospodarski model u kojem smo rast temeljili na realizaciji velikih infrastrukturnih projekata financiranih inozemnim kreditima je iscrpljen. Nažalost, morali smo čekati da se u to uvjeri i aktualna vlada i prizna da je rješenje u stvaranju poticajnog okruženja za realizaciju privatnih poduzetničkih projekata. Međutim, put od same spoznaje do realizacije je dug.

Zbog toga dugo traje naše traženje izlaza iz recesije. Je li Hrvatska možda po nečemu specifična pa joj je stoga otežan gospodarski oporavak? › Kao što je Tolstoj

ustvrdio da je svaka nesretna porodica nesretna na svoj način, mogli bismo reći i da je svaka problematična ekonomija u krizi zbog specifične kombinacije uzroka. Unatoč tim razlikama, osnovni uzroci su uglavnom jednaki. Primat među njima drži prevelika javna potrošnja koja je generirala sve veći proračunski manjak, a on visoki javni dug. Na ekspanziji javne potrošnje temeljio se i neodrživi rast osobne i investicijske potrošnje. U pomanjkanju vlastite akumulacije neumjereno se zaduživalo što je, pored visokog javnog, stvorilo i visok vanjski dug. Naša specifičnost se više ispoljava u upornosti u izbjegavanju suočavanja sa stvarnim problemima nego u uzrocima nastanka tih problema.


Što Vi, predviđate Hrvatskoj? Koji scenario je najvjerojatniji? › U konačnici ćemo morati

napraviti fiskalnu konsolidaciju i provesti nužne reforme u sektorima koji su najveći gutači proračunskih sredstava. Nesreća je u tome što će račun koji će nam biti ispostavljen za oklijevanje i odgađanje neizbježnog biti ogroman.

EKSPANZIJI JAVNE POTROŠNJE TEMELJIO SE I NEODRŽIVI › NA RAST OSOBNE I INVESTICIJSKE POTROŠNJE. U POMANJKANJU

VLASTITE AKUMULACIJE NEUMJERENO SE ZADUŽIVALO ŠTO JE, PORED VISOKOG JAVNOG, STVORILO I VISOK VANJSKI DUG. NAŠA SPECIFIČNOST SE VIŠE ISPOLJAVA U UPORNOSTI U IZBJEGAVANJU SUOČAVANJA SA STVARNIM PROBLEMIMA NEGO U UZROCIMA NASTANKA TIH PROBLEMA

Hipotetičko pitanje- da ste predsjednik vlade, ili ministar financija, od kuda biste Vi započeli proces, da ga nazovemo, obnove? › Započeti treba

s hitnim mjerama na stavljanju pod kontrolu sustava javnih financija koji je od donošenja

t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 15


fmcg intervju Josip Budimir proračuna za 2013. godinu u koja se danas uspješno nose s raspadu. Sve te mjere odnosile konkurencijom na svjetskom bi se na rashodnu stranu proratržištu ne bi bila još konkurenčuna. Smanjenje potrošnje. Pri tnija? Država bi smanjenjem tome, osim kamata na javni dug, poreznog tereta, parafiskalne bi bilo tzv. zadanih rashoda. nih nameta i visokih troškova Sve ostale stavke našle bi se na državnih i lokalnih monopola, udaru restrikcija. Paralelno s eliminacijom besmislenih ogratim i sličnim ničenja i povekratkoročnim ćanjem efikaaktivnostima, snosti javnog nužno je zaposervisa mogla MI NACIONALNI četi ozbiljne ta i druga KONSENZUS VEĆ reforme u poduzeća učiIMAMO. NAŽALOST, mirovinskom niti još konkuPOSTIGLI SMO GA i zdravstverentnijim. NajNA VOĐENJU nom sustavu, besmislenija je POGREŠNE POLITIKE teza kako mi državnoj upravi POTROŠNJE BEZ i sustavu socinemamo proiPOKRIĆA I NEODjalne skrbi. zvoda za izvoz. GOVORNOG Jednako važno Ako nastavimo PONAŠANJA BILO područje je s ovakvom i promjena ekonomskom VLASTI, BILO načina upravljapolitikom imat OPOZICIJE. ZAnja i restruktućemo ih još ZIVANJE KONSENriranje državnih manje. MeđuZUSA I NJEGOVO poduzeća kao tim, ako povePROGLAŠAVANJE i stavljanje u ćamo konkuPREDUVJETOM funkciju imobirentnost našeg GOSPODARSKOG lizirane državne gospodarstva, OPORAVKA NIJE imovine. postojeće proNIŠTA DRUGO DO izvode izvozit OBMANJIVANJE Može li se sadašćemo u većim JAVNOSTI nja situacija prikoličinama, a pisati isključivo poduzetnici će radu bivših HDZnaći prostora ovih vlada, ili se za konkuriranje sadašnja garnitura nije snašla? i s novim proizvodima.

Nije znala što je očekuje, ili... ›

Svoj doprinos stvaranju nevolja u kojima se nalazimo dale su sve vladajuće garniture. Nije odgovornost svih jednaka, ali nema nevinih. Posljednjih dvadeset godina kao da su se natjecali tko će emitirati više prava na potrošnju i time kupiti naklonost većeg broja glasača. Po obećanjima koja su davali, pa i još uvijek daju, više je nego očito da vladajući, ne samo da nisu bili svjesni težine situacije u kojoj se nalazimo, nego to nisu ni danas. Po čemu bi Hrvatska mogla konkurirati bogatim državama Europske unije, ili barem i onim drugima, ne tako bogatim? › U svemu u čemu već

konkurira samo na još višoj razini. Zašto naša poduzeća

16 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

Mislite li da ovakva zemlja, toliko ukopana u prošlost, tako strašno podijeljena i raslojena, ima šanse za ikakav oporavak, ili je nužan nacionalan konsenzus, budući se sada gotovo svi slažu da je stanje kao u vrijeme Domovinskog rata? › Mi nacionalni konsenzus već

imamo. Nažalost, postigli smo ga na vođenju pogrešne politike potrošnje bez pokrića i neodgovornog ponašanja bilo vlasti, bilo opozicije. Zazivanje konsenzusa i njegovo proglašavanje preduvjetom gospodarskog oporavka nije ništa drugo do obmanjivanje javnosti. Vladajuća koalicija ima potrebnu većinu u parlamentu i može usvojiti sve zakone potrebne za izgradnju efikasnijeg i pravičnijeg sustava.

TRŽIŠNA KRETANJA otvorenja, investicije, istraživanja... hu p

Osnovana Koordinacija hrane i pića HUP-a U sklopu HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede osnovana je Koordinacija hrane i pića koju čine sljedeće tvrtke: Nestlé Adriatic d.o.o., Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o., Coca Cola Adria d.o.o., Badel 1862 d.d., Fami d.o.o., Podravka d.d., Zagrebačka pivovara d.o.o., Zvijezda d.d., Jamnica d.d. te Pik Vinkovci d.d., a u rad Koordinacije će se aktivno uključiti i ostale tvrtke članice HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede. Koordinacija će se baviti relevantnim problemima industrije s ključnim ciljevima: sudjelovanje i aktivno članstvo u povjerenstvima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva te Ministarstva zdravlja kako bi sudjelovali u oblikovanju stavova u pitanjima ključnim za industriju, sudjelovanje u politikama okoliša i energiju, zaštitu potrošača i međunarodne trgovine. Za predsjednicu Koordinacije izabrana je Olivera Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija Nestlé Hrvatska.

l idl

Nogometni tjedni u Lidlu Trgovački lanac Lidl najavio je licencni ugovor prema kojem će na ukupno 26 tržišta na kojima posluje staviti službeno licencirani asortiman svjetskog nogometnog prvenstva 2014 FIFA World Cup BrazilTM. Nogometnim fanovima u Hrvatskoj ponuda će biti dostupna u 85 Lidlovih trgovina, od četvrtka, 22. svibnja. Lidl, jedan od najvećih i najbrže rastućih prehrambenih lanaca u Europi, svoj će asortiman uskoro obogatiti mnoštvom proizvoda povezanih sa svjetskim nogometnim prvenstvom 2014 FIFA World Cup BrazilTM. Ponuda će se sastojati od odjevnih predmeta, torbi i dodataka za nogometne fanove - muškarce, žene i djecu. Lidl će postaviti posebne FIFA nogometne kutke sa službenim asortimanom svjetskog nogometnog prvenstva u više od 10.000 trgovina u 26 europskih zemalja. Putem ovog licencnog programa, Lidl će promovirati proizvode svjetskog prvenstva 2014 FIFA World Cup BrazilTM, kreirajući na taj način dodatno uzbuđenje za nogometne navijače na 26 europskih tržišta.

spar

Spar Austrija preuzima 20 trgovina Dinova-Diona Spar Austrija dogovorio je preuzimanje 20 Dinova-Diona trgovina u Zagrebu, objavio je Salzburger Nachrichten. Naime, supermarketi, koji su u vlasništvu hrvatskog proizvođača mesa Gavrilović, imaju 300-900 m2 prodajnog prostora, a austrijski trgovac namjerava intenzivirati suradnju s Gavrilovićem i staviti više proizvoda ovog proizvođača u svoje trgovine u Hrvatskoj. Spar ne očekuje nikakve primjedbe od Komisije za zaštitu tržišnog natjecanja u vezi s ovim dogovorom i nada se da će kroz preuzete trgovine početi poslovati do kraja listopada 2014. Do ove je odluke došlo nakon što je Spar prije tri mjeseca odlučio napustiti češko tržište, jer smatra da ne može zauzeti poziciju među top pet trgovaca u toj zemlji, a i zabilježio je značajne gubitke kada je riječ o poslovanju u Češkoj. Stoga je Spar istaknuo da se namjerava koncentrirati na tržišta poput talijanskog, mađarskog, slovenskog i hrvatskog. Nova akvizicija omogućit će Sparu da gotovo udvostruči broj svojih prehrambenih trgovina u Hrvatskoj i da zauzme četvrtu poziciju na hrvatskom tržištu kada je riječ o trgovini namirnicama.


fmcg intervju Josip Budimir

t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 17


fmcg proizvodi - čokol a da

p roi zvodi

› p i š e Andrea Latinović

ČOKOLADA

Tko joj može odoliti? Unatoč kriznim vremenima i recesiji, građani ipak priušte sebi i svojim obiteljima tu neodoljivu poslasticu, ali ipak uzimajući u obzir i omjer cijene i kvalitete. Čokolada je čak i danas nezaobilazna u velikom dijelu domaćih kućanstava.

Ž

ivot je kao kutija čokoladnih bombona... Nikada ne znaš što ćeš dobiti”, kazala je majka Forresta Gumpa u filmu “Forrest Gump”, izrekavši time jedan od najpoznatijih povijesnih, ne samo filmskih citata o toj poslastici. No, podulji je spisak legendarnih citata i izjava o ovom slatkišu, kojega vole, slobodno se može reći, gotovo svi, bez obzira na dob, spol, vjeru, boje kože, različitosti svih vrsta... “Superiornost čokolade, i za zdravlje i za 18 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

prehranu, uskoro će nadići važnost čaja i kave u Americi kao što već jest u Španjolskoj”, kazao je Thomas Jefferson. “Čokolada je savršena hrana, cjelovita je koliko i ukusna, odličan je popravljač onima koji su ostali iscrpljeni i bez snage. Najbolji je prijatelj onima koji slijede literarne radove” - Baron Justus von Liebig. “Devet od deset 10 osoba voli čokoladu. Deseta osoba uvijek laže.” - John Q. Tullius. “Zaboravi na ljubav... radije bih pao u čokoladu!” – autor nepoznat. “Nakon gotovo 20 godina braka, napokon sam

zagrebap površinu istoga. A čini se da odgovor leži negdje između razgovora i čokolade”, sjajno je komentirao Mel Gibson u filmu “Što žene žele”, a američka glumica Alicia Silverstone još je izravnije opisala svoju strast prema čokoladi sljedećom izjavom: “Meni najdraža stvar na svijetu ne kutija europskih čokoladnih bombona, a oni su, naravno, bolji i od seksa”. ’’Hrana za bogove’’ › Botaničko

ime za drvo kakaovac, Theobroma cacao, znači “hrana za bogove”

i malo je ljudi koji se s tim ne bi složili, jer, to je namirnica koja predstavlja vrijedan izvor energije svojstvene arome, slatkog okusa i jedinstvenog osjećaja topljenja u ustima... Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa. Zrno kakaa je plod biljke kakaovca koju čovječanstvo poznaje već tisućama godina. Ono raste na stablu kakaovca koje je, ako raste u divljini, visoko 20-ak metara i živi do 150 godina, dok su stabla uzgojena na plantažama visoka 5-10 metara. Stablo kakaovca daje plod


fmcg proizvodi - čokol a da UZORAK  N=428;  15  +  godina           Koje  proizvođače  naviše  volite?    

148

KRAŠ

37%

Maye su obožavale Chokolatl, a Kolumbo je proširio svijetom › Čokolada ima iznimno dugu

25

ZVEČEVO

6%

KANDIT

7%

NESTLE

4%

LINDT

2%

26

15

9

95

KRAFT FOODS  (MILKA)  

24%

BILO KOJU  

20%

81

UZORAK  N=428;  15  +  godina           Koju  čokoladu  najčešće  kupujete?    

SVEJEDNO MI  JE  

3%

TAMNU

12%

S GROŽĐICAMA  

3%

S KEKSOM  

6%

S RIŽOM  

10%

VOĆNU

5%

S LJEŠNJAKOM   MLIJEČNU  

91

23%

BIJELU

10 48   10   22   38  

Rado kupujemo tu deliciju › Infi-

niti je proveo istraživanje o tome koliko kupujemo čokolade, koje brandove posebno volimo, koje vrste, a rezultati i nisu pretjerano začuđujući. Unatoč krizi i recesiji, građani ipak priušte sebi i svojim ukućanima kupnju te omiljene slastice. Valja naglasiti i da su marketinški pokazatelji važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci govore da 26 posto naših

79 82  

21%

UZORAK  N=428;  15  +  godina           Koliko  često  kupujete  čokoladu?     29   7%   48  

NEKOLIKO PUTA  GODIŠNJE  

12%

JEDNOM MJESEČNO  

25%

NEKOLIKO PUTA  TJEDNO  

24%

JEDNOM TJEDNO   SVAKI  DAN  

povijest, sve do Maya, starog, izumrlog naroda iz središnje Amerike. Naime, Maye su prvi upotrebljavali plodove kakaova stabla, koje raste u tropskim kišovitim šumama Amazone, za izradu ukusnog napitka zvanog chokolatl. Tu gustu, bogatu tekućinu dobivali su kuhanjem i mljevenjem plodova kakaa koje su zatim miješali u vodi sa sojom, vanilijom i čilijem. Također, plodove kakaa upotrebljavali i kao valutu i darove za proslave, a onda su ih proširili i u Meksiku među Astecima, koji su također ‘’poludjeli’’ za tom poslasticom. U vrijeme kad je Kristofor Kolumbo donio vijest o čokoladi i kakau u Europu tijekom 15. stoljeća, Asteci su chokolatl pili već stotinama godina. No, tek kad je 1528. godine Don Cortes u Španjolsku donio kakao i opremu za pravljenje čokolade, Europljani su počeli cijeniti njegovu vrijednost. Zbog nedovoljne opskrbe kakaom, recept za čokoladu ostao je tajnom nekoliko stoljeća.

ispitanika kupuje čokoladu jednom tjedno; 25 posto jednom mjesečno, a 24 posto nekoliko puta tjedno. Zanimljiv je podatak koji se podudara- 12 posto anketiranih kazalo nam je da kupuje čokoladu svaki dan, a jednako toliki postotak ispitanih da je kupuje nekoliko puta godišnje, dok 7 posto onih koje smo pitali, odgovorili su da je ne kupujunikada. Teško je procijeniti radi li se o tome da je jednostavno ne vole pa je ne konzumiraju, ili u njihovom kućnom budžetu nema mjesta za tu poslasticu. Mogu sve, ali mliječne su najdraže › Većina korisnika čokolada

preferira mliječne, 21 posto ispitanih, u odnosu na gorke čokolade, no, za 23 posto ispitanih potpuno je svejedno od čega je, važno im je da- čokolada. Onu s lješnjakom obožava 20 posto anketiranih; tamnu čokoladu čak 12 posto, dok se 10 posto odlučilo za nekadašnju, gotovo kultnu, jednu od prvih čokolada na našem tržištu, onu od riže. Solidno kotira i čokolada s keksom, koju voli 6 posto ispitanih, voćnu 5 posto, a onu s grožđicama 3 posto s kojima smo razgovarali. Jednako toliko, 3 posto anketiranih voli i bijelu čokoladu.

19

20%

NIKADA

tek nakon pet godina, a maksimalan urod postiže između 10 i 25 godina starosti.

Kraš drži primat, slijedi ga Milka › Čak 37 posto ispitanih

odlučilo se za čokolade hrvatskog branda Kraš (što je ohrabrujući podatak!), njih 20 posto kazali su da im je svejedno koji je proizvođač, a njih 24 posto za legendarnu Milku. Daleko ispod njih su drugi proizvođači, pogledajmo redoslijed: Kandit- 7 posto, Zvečevo- 6 posto, Nestle4 posto i na začelju (možda i zbog visoke cijene) Lindt, sa samo 2 posto ispitanih.

101

97 104   26%  

NEGO MUŠKARCI, A ČEŠĆE OD PROSJEKA JOJ JE SKLONA MLAĐA POPULACIJA (U DOBI OD 15 DO 19 GODINA). ČOKOLADE SU JEDNA OD KATEGORIJA S NAJVIŠIM POSTOTKOM KORIŠTENJA KROZ ČITAVU ADRIA REGIJU (UZ HRVATSKU, TU SU I

49 12%  

NEKA SU ISTRAŽIVANJA POKAZALA DA ČOKOLADU VIŠE KONZUMIRAJU ŽENE

SRBIJA, BOSNA I HERCEGOVINA TE SLOVENIJA), A RAZINA KORIŠTENJA JE GOTOVO PODJEDNAKA KROZ SVE ZEMLJE (IZNAD 90%). I U OSTALIM ZEMLJAMA REGIJE JE PROFIL POTROŠAČA KATEGORIJE VRLO SLIČAN, NEŠTO ČEŠĆE SE RADI O ŽENAMA I POTROŠAČIMA MLAĐE ŽIVOTNE DOBI. t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 19


fmcg proizvodi - pivo

p roi zvodi

PIVO

potpuno prirodno piće Ovo piće, za koje mnogi tvrde da je zapravo jelo, koristilo se već u pretpovijestnom razdoblju. Proizvodili su ga Kelti, Germani, Slaveni i Skiti. Proizvodilo se od ječma, pšenice, zobi i heljde, a mnogi stari narodi dodavali su mu razne začine i med. › piše Andrea Latinović

Z

asigurno ne postoji nitko tko ne zna da je pivo jedno od najpopularnijih alkoholnih pića. Naime, 1985. ekipa Škotskog narodnog muzeja iz Edinbourgha iskopala je u Rimu, na jednom od hebridskih otoka, posudu od terakote s nepoznatim sastojcima, iz neolitskog doba. Analizom tog nalaza dobijen je napitak za pivo, koje se dobijalo od zobi, ječma, meda i paprati. Ovo piće, za koje mnogi tvrde da je zapravo jelo, hrana, koristilo se već u pretpovijestnom razdoblju. Proizvodili su ga Kelti, Germani, Slaveni i Skiti. Proizvodilo se od ječma, pšenice, zobi i heljde, a mnogi stari narodi dodavali su mu razne začine i med. Današnji glavni sastojak, hmelj, počeo se koristiti tek u 13. stoljeću. Pivopijska središta u starom vijeku bila su u Armeniji, Mezopotamiji i Egiptu. Odatle su pivo kasnije preuzeli Grci i Rimljani. Babilonci su bili majstori za pivo › Prema starim iskopinama i zapi20 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

sima arheolozi su utvrdili da su stari Babilonci proizvodili pivo u domaćinstvu još 7000 godina pr. Kr. Imali su 16 sorti piva, a za vrenje su koristili ječmeni šećer i pšenicu. Potom se proizvodnja piva prenijela u stari Egipat, Perziju, Grčku i druge zemlje. Egipćani su poznavali proizvodnju piva već 2000 godina pr. Kr., a Grci su, primajući civilizaciju od njih, naučili i vještinu proizvodnje piva, za njima Rimljani, pa stari Germani i onda ostale europske zemlje. U je doba pivo je proizvođeno od šećera, ali bez hmelja, tako da je dobijeni proizvod bio vrlo kisel. Tada su u pivo dodavali različite trave - pelin, lupin glog, šafran i dr. Primjena hmelja predstavlja važno otkriće i čini osnovu suvremene tehnologije piva. Hmelj se prvi put počeo koristiti u Novogorodskoj Rusiji. Usavršavanje parnog stroja vrlo se povoljno odrazilo na razvoj pivarstva. Najvažniji tehnički pronalazak predstavlja pronalazak stroja za hlađenje. Zahvaljujući najvažnijim znanstveno-tehničkim dostignućima u 19. st., stvorene su pretpo-

stavke za pretvaranje usitnjenih poduzeća u velike pivovare. Treba ga piti umjereno › Kako bi se

što je više moguće iskoristile sve blagodati piva, nužno ga je konzumirati umjereno i odgovorno. Za žene to znači pijenje oko 0,33 l na dan, dok je za muškarce ta količina oko 0,65 l na dan standardnog lager piva s 4,5 do 5 volumnih postotaka alkohola. Kod mješavina piva i voćnih sokova, radlera, prihvatljive količine mogu biti i veće jer one sadržavaju manje koncentracije alkohola. Nadalje, kod bezalkoholnog piva dnevno preporučene količine gotovo su jednake onima koje se preporučuju za sve bezalkoholne napitke niskog sadržaja šećera (oko 1 litre). Stoga je umjerena konzumacija te nutritivno iznimno vrijedne namirnice u potpunosti prikladna za uklapanje u zdrav način života. Infiniti istraživanje - Žuja na pivskom prijestolju › Dakako,

istraživanje koje je proveo Infiniti, pokazalo je zorno da je alkoholno pivo, za kojega se izjasnilo čak 84

posto ispitanika, potuklo ‘’do nogu’’ Radlere, jer se za tu kombinaciju piva i voćnog soka izjasnilo svega 11 posto anketiranih. Nije teško za pretpostaviti da tu slatku, gotovo bezalkoholnu verziju piva radije konzumiraju žene, koje i inače više vole slatkaste napitke. Bezalkoholno pivo ispija svega 5 posto ispitanih- očito im se čini da u tom slučaju niti ne piju nikakvo pivo već nešto ‘’nedefinirano’’...Ožujsko, Karlovačko i Pan pivo apsolutni su favoriti među pivskim sladokuscima, a kako stoje ostale marke, pogledajte u našoj priloženoj tablici, odnosno, grafikonu. ‘’Žuja’’ je, dakle, neprikosnoveno pivo broj 1. U Hrvatskoj i teško će ga i jedno drugo skinuti s pivskog prijestolja. Oko 36 posto ispitanih pivo pije jednom tjedno, 26 posto jednom mjesečno, 14 posto gotovo svakodnevno, 13 posto nekoliko puta godišnje, 4 posto jednom godišnje, a nikada ga ne pije oko 7 posto. Radler limun bez premca › U kate-

goriji Radlera, definitivni je pobjednik onaj s okusom limuna- 74 posto


fmcg proizvodi - pivo UZORAK  N=428;  18  +  godina           Koje  pivo  preferirate?    

UZORAK  N=381;  18  +  godina       Koja  alkoholna  piva  najčešće  kupujete?    

NEKA DRUGA   BAVARIA   VELEBITSKO  

17% 1   0%  

BEZALKOHOLNO

6 2%  

LAŠKO

1 0%  

STELLA ARTOIS  

3%

BECKS

RADLER

63

ALKOHOLNO

33 8%   14   3%   381   89%  

10

UZORAK  N=428;  18  +  godina         Koliko  često  kupujete  pivo?    

16 4%   49  

OSJEČKO

13%

HEINEKEN

3 1%  

NIKADA

7%

JEDNOM GODIŠNJE  

4%

30 17  

8

TUBORG

2%

PAN

6%

NEKOLIKO PUTA  GOSIŠNJE  

13%

JEDNOM MJESEČNO  

26%

JEDNOM TJEDNO  

36%

SVAKI DAN  ILI  GOTOVO  SVAKI  DAN  

14%

23 114  

OŽUJSKO

30%

KARLOVAČKO

23%

87

anketiranih izjasnilo se za taj okus; 13 posto grejp; a 4 posto konzumira Radlere od naranče, gorke naranče i jabuke. Čak 48 posto ispitanih pio pije u društvu, a vrlo često prateći sportski događaj, 26 posto pije ga uz obrok, 13 posto za vrijeme gledanja televizije, a 7 posto kao svekodnevni napitak. Svjetsko prvenstvo u nogometu - u iščekivanju i britanski premijer Cameron › Da obožava

pivo potvrdio je i britanski premijer David Cameron. Pripremajući se za Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, naime, znajući da nogomet i pivo, naravno, idu pod ruku te da je gledanje televizijskih prijenosa nogometnih utakmica u pubu uz čašu piva ultimativno, Cameron je već prije nekoliko mjeseci izjavio kako bi to mogao biti problem za britanske pivopije tijekom ovogodišnjeg svjetskog nogometnog prvenstva. Naime, obzirom na vremensku razliku između Europe, odnosno Britanije

54 113   154   60  

i Južne Amerike, u vrijeme kada se u Brazilu bude igrala većina utakmica u Britaniji će pubovi morati biti zatvoreni. Dakako, posebno ih brinu termini utakmica Engleske reprezentacije, a ona protiv Italije, na primjer, igra 14. lipnja u 23 sata, baš kada se pubovi zatvaraju. Stoga je premijer Cameron predložio da se u vrijeme svjetskog prvenstva radno vrijeme pubova produži do jedan sat iza ponoći. Naveo je da je svjetsko prvenstvo u nogometu sportski događaj najvišeg ranga i da je to britanski nacionalni interes. Glasnogovornik Downing Streeta 10 objavio je da će se o tom prijedlogu diskutirati...

PIVO JE UJEDNO BOGAT IZVOR VITAMINA SKUPINE B, A DOBRO JE ZNATI DA POLA LITRE PIVA NA DAN ZADOVOLJAVA OKO 17 POSTO DNEVNIH POTREBA LJUDSKOG ORGANIZMA ZA PIRIDOKSINOM (B1), RIBOFLAVINOM (B2) I BIOTINOM (VITAMIN H), A ČAK DO 45 POSTO ZA FOLNOM KISELINOM (B9). BOGATO JE RAZLIČITIM MINERALNIM SASTOJCIMA KOJI ZNATNO PRIDONOSE PREVENCIJI MNOGIH ZDRAVSTVENIH TEGOBA. PRIMJERICE, SADRŽAVA MAGNEZIJ, KOJI SMANJUJE UDJEL KOLESTEROLA, KALIJ, KOJI UTJEČE NA SPREČAVANJE SRČANOG UDARA, SILICIJ, KOJI POMAŽE U PREVENCIJI OSTEOPOROZE TE FOSFATE, KOJI PRIDONOSE ČVRSTOĆI KOSTIJU I ZUBA. U PIVU SE MOGU NAĆI I RELATIVNO MALE KONCENTRACIJE KALCIJA, ČIME MOŽE PRIDONIJETI PREVENCIJI SRČANIH BOLESTI, NATRIJA, KOJI POZITIVNO UTJEČE NA TLAK, I NITRATA, KOJI IZAZIVAJU ŠIRENJE KRVNIH ŽILA I RAZGRADNJU VITAMINA A. t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 21


fmcg proizvodi - denta lna higi jena

p roi zvodi

DENTALNA HIGIJENA Većina Hrvata pere zube svakodnevno Svakodnevna oralna higijena je nužna u održavanju zdravlja. Njega zubi i desni značajnija je ako se zna da je zubni karijes najučestalija bolest koju smo u 2012. godini liječili u 1,72 milijuna slučajeva, a broj oboljelih u Hrvatskoj sve je veći. Je li to stoga što građani u ovim kriznim vremenima manje troše na osnovne higijenske potrepštine, je li riječ jednostavno o nemaru, nebrizi za vlastito zdravlje, teško je reći. O tome će svoje mišljenje donijeti stručnjaci. A mi ćemo se u našem magazinu baviti analizom dentalne higijene, odnosno, istraživanjem koje je provela ugledna agencija Hendal, na uzorku od 411 ispitanika starijih od 15 godina.

Š

to uopće podrazumijeva- dentalna (zubna) higijena? Ona je nužna i neophodna za održavanje zdravih usta. Uključuje postupke svakodnevnog otklanjanja dentalnog plaka sa svih zuba. Ako se redovito ne odstranjuje , bakterije iz plaka uzrokuju karijes, loš zadah i bolesti zubnog mesa. Naime, karijes nastaje kada šećer iz hrane i pića, sa bakterijama iz plaka, formira kiselinu. Svaki puta nakon konzumiranja hrane ili pića koja sadrži šećer, bakterije reagiraju sa šećerom i stvaraju kiselinu. Te kiseline napadaju zube i rastapaju caklinu što naposljetku rezultira karijesom. Njega zubi i desni značajnija je ako se zna da je 22 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

› p iše Andrea Latinović

zubni karijes najučestalija bolest koju smo u 2012. godini liječili u 1,72 milijuna slučajeva. Stoga su stanovnici Hrvatske, prema zadnjim podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa, posjetili svoje zubne liječnike ukupno 4,95 milijuna puta, što znači da u prosjeku svaki Hrvat stariji od dvije godine zubnog liječnika posjeti 1,2 puta godišnje. Sredstva za održavanje oralne higijene s vremenom su postala sve bogatija i sve je šira ponuda pa danas imamo zubni konac i vodice za ispiranje usta uz nezaobilaznu i bogatu ponudu pasti za zube. Prodano 13,5 milijuna zubnih pasti › Istraživanje agencije AC

Nielsen, pokazuje da je u hrvatskoj maloprodaji 2013. godine prodano 13,5 milijuna zubnih pasti, što će reći da prosječni Hrvat stariji od dvije godine potroši godišnje 3,2 zubne paste ili ukupno 44,45 kuna na kupnju ovih proizvoda. Istraživanje je pokazalo da najveći dio ispitanika ili njih 95,7% svakodnevno pere zube. Naime, gotovo pola ispitanika (48,4%) zube pere dvaput dnevno. Više od dvaput dnevno zube pere četvrtina (25,2%) ispitanih, a slijede oni koji to rade jednom dnevno s 22,1% udjela. Onih koji zube peru neredovito (ne peru zube svaki dan) je 2,8%, dok onih koji ne peru zube uopće ima 1,4%! Rezultati ankete poka-

zali su kako svega 3% ispitanih koristi električnu četkicu za zube, dok klasičnu koristi dominantan dio od 97% sudionika istraživanja (raznih proizvođača i marki). Vodice za usta › U istraživanju

nas je zanimalo i korištenje vodice za ispiranje usta ukupno 40,6% ispitanika kaže da za održavanje oralne higijene koristi vodicu za ispiranje usta, a veći dio (59,4%) njih kaže kako ne koristi vodicu. Zubni konac › Zubni konac kori-

sti jedna trećina (33,5%) anketiranih, dok dvije trećine njih (66,5%) ne koristi ovo pomagalo. Odlasci stomatologu › Na pitanje


fmcg proizvodi - or a lna higi jena UZORAK N=411; 15+ godina Koliko često perete zube? JEDNOM DNEVNO

22,1

DVA PUTA DNEVNO 48,4 VIŠE OD DVA PUTA DNEVNO NE PEREM ZUBE SVAKI DAN NE PEREM ZUBE UOPĆE

25,2

2,8 1,4

%

UZORAK N=405; korisnici

UZORAK N=405; korisnici

Koristite li klasičnu ili električnu četkicu?

Koristite li vodicu za ispiranje usta?

3% (Električnu)

40,6% (Da)

59,4% (Ne)

Dentalna higijena › Dentalna

97% (Klasičnu)

33,5% (Da) 66,5% (Ne)

UZORAK N=405; korisnici Koristite li zubni konac?

UZORAK N=411; 15+ godina Koliko često idete kod zubara? JEDNOM MJESEČNO I ČEŠĆE

4,9

NEKOLIKO PUTA GODIŠNJE

43,1

JEDNOM GODIŠNJE

26,5

SVAKIH NEKOLIKO GODINA NE IDEM ZUBARU UOPĆE

koliko često idu kod stomatologa, najveći udio ispitanika iz uzorka (43,1%) ističe kako to čini nekoliko puta godišnje; jednom godišnje zubara posjećuje njih 26,5%, svakih nekoliko godina njih 18,1%, dok jednom mjesečno i češće od toga kod zubara odlazi 4,9% ispitanika. Da ne idu zubaru uopće kaže- 7,5% sudionika ankete. A to, složit ćete se, nije baš mali postotak; dapače, ulazi u kategoriju zabrinjavajućih.

18,1 7,5

%

higijena je prijeko potrebna za održavanje zdravih usta. Uključuje postupke svakodnevnog otklanjanja dentalnog plaka sa svih zuba. Ako se redovito ne odstranjuje , bakterije iz plaka uzrokuju karijes, loš zadah i bolesti zubnog mesa. Karijes nastaje kada šećer iz hrane i pića, sa bakterijama iz plaka, formira kiselinu. Svaki puta nakon konzumiranja hrane ili pića koja sadrži šećer, bakterije reagiraju sa šećerom i stvaraju kiselinu. Te kiseline napadaju zube i rastapaju caklinu što naposljetku rezultira karijesom. Mi vam možemo pomoći u rješavanju bilo kojeg dentalnog problema, no što je još važnije, možemo vam dati savijete i naučiti vas tehnike održavanja dentalne higijene da bi spriječili pojavu problema u budućnosti. Redovito čišćenje plaka sa prostora između zuba je jedan od načina održavanja zdravih zubi i zubnog mesa. Naši dentalni asistenti su educirani po iTOP Curaprox metodi te su u svako doba na raspolaganju za informacije vezane uz održavanje dentalne higijene. Bolesti zubnog mesa › Bolest

zubnog mesa je karakterizirana

otokom, bolovima i upalom potpornih tkiva zuba. Razlikujemo dvije forme bolesti zubnog mesa: gingivitis i parodontitis. Gingivitis je upala zubnog mesa koje je u tom slučaju crveno i otečeno. Često se vidi krvarenje iz zubnog mesa u toku pranja zubi. Parodontitis nastaje nakon dugotrajnog gingivitisa. Postoji više tipova parodontne bolesti, a svi utječu na potporna tkiva zuba. Kako bolest napreduje dolazi do gubitka kosti okolo zuba i zub se počinje klimati. Ako se ne liječi, zubi će nakon izvjesnog vremena ispasti. Zapravo, više zubi se izgubi zbog parodontnih bolesti nego zbog karijesa. Veliku ulogu u nastanku parodontnih oboljenja ima pušenje cigareta koje povećava rizik od nastanka parodontnih bolesti smanjenjem obrambenih mehanizama u usnoj šupljini. ZNAKOVI BOLESTI:

• Crveno, natečeno zubno meso • Krvarenje zubnog mesa • Zadah • Iskvaren okus • Recesije zubnog mesa • ‘plivanje’zubi • Pomični zubi UZROCI BOLESTI:

Sve bolesti zubnog mesa su uzrokovane plakom. Plak je sloj bakterija koji se stvara na površini zuba i zubnog mesa svaki dan. Mnoge bakterije plaka su potpuno bezopasne, no za neke se zna da su glavni uzročnik bolesti zubnog mesa. Da bi spriječili bolest, morate biti sigurni da ste odstranili sav plak, sa svakog zuba, svaki dan. Također je važno redovito dolaziti na kontrole kod stomatologa svakih 6 mjeseci. t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 23


fmcg neobična proizvodi odluka minista r st va fina nci ja

Panika među poduzetnicima: automobili bez odbitka pretporeza Ministarstvo financija izašlo je s prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se pretporez ukida za nabavu osobnih vozila koja se prilagođavaju za poslovanje, kao i za troškove reprezentacije. Tako su poduzetnici praktično ostali i bez 30 posto pretporeza za robu i usluge koje su se koristile za reprezentaciju. › piše Marijana Matković

U

jednoj maloj tvrtki početkom godine uplatili su početkom godine predujam za četiri osobna vozila, neophodna za odlazak zaposlenika na teren te prijevoz značajne količine robe koja služi za prezentacije, dok se dio sitnijeg asortimana – materijal za zubne proteze i sitni dijelovi zubarskih strojeva kojima tvrtka trguje - odmah i prodaje. Sve računice napravljene su na temelju pretpostavke da će automobili, nakon što budu stignu i budu plaćeni, biti prerađeni za transport robe, što se još početkom ove godine priznavalo kao prilagođavanje automobila za poslovanje te se za takav automobil mogla iskoristiti opcija odbitka pretporeza. No, u veljači je uslijedilo iznenađenje: Ministarstvo financija izašlo je s prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se ta mogućnost ukida za nabavu osobnih vozila koja se prilagođavaju za poslovanje, kao i za troškove reprezentacije. Tako su poduzetnici praktično ostali i bez 30 24 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

posto pretporeza za robu i usluge koje su se koristile za reprezentaciju. Objašnjenje bivšeg ministra financija Slavka Linića bilo je da izuzeće nije u skladu s europskim direktivama, ali i da se time destimuliraju luksuz i potrošnja koji nisu namijenjeni ulaganju. Jedini izuzetak i dalje su tvrtke kojima je automobil sredstvo za rad, kao što su tvrtke koje se njima koriste za obuku vozača, testiranja, servisne i taksi-službe i slično. Izmjena bez rasprave › Odredba

je stupila na snagu 1. ožujka ove godine, s tim da obuhvaća i vozila kupljena na leasing na temelju ugovora o financijskom najmu, ili ona koja se koriste u operativnom najmu, bez ikakve ozbiljnije rasprave u Saboru, kao i žešće reakcije zainteresiranih strana, HUP-a i HOK-a. Tako je prošla gotovo neprimijećeno pa su se mnogi poduzetnici koji su krenuli u obnavljanje voznog parka neugodno iznenadili. U vrijeme izmjena Zakona ozbiljnije su se na noge digli tek autodileri, pokušavajući upozoriti da to može dovesti do novog pada prodaje automo-

bila i zatvaranja radnih mjesta, u situaciji u kojoj je prodaja ionako prepolovljena u odnosu na neke dobre godine. Lani su, tako, uz državu koja je obnavljala vozni park, više od plovice prodanih automobila kupile upravo pravne osobe. Glavni argument autodilera bio je da se i do tada oporezivao luksuz. Naime, do 1. ožujka vrijedila je odredba po kojoj se pravo na odbitak pretporeza moglo koristiti za vozila čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna, odnosno u slučaju skupljih, normalno se plaćao porez na razliku. No, Ministarstvo financija u vrijeme donošenja odredbe taj argument nije pokolebao. Čini se da da neće ni u novoj postavi, s novim ministrom, Borisom Lalovcem. Naime, neslužbeni odgovor koji smo dobili na pitanje postoje li šanse da ta tema uskoro opet bude na dnevnom redu kaže kako – nije među prioritetima. Procjene pokazuju da je priznati pretporez za nabavu automobila i troškove reprezentacije u 2013. godini dosegao oko 550 milijuna kuna, pa nije teško pretpostaviti što promjena može značiti za one koji još nekako pokušavaju

opstati na neumoljivom tržištu. U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) kažu kako su još u okviru otvorene javne rasprave u vrijeme izrade Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u uputili niz primjedbi, među kojima je bila i ona koja se odnosi na ukidanje prava na odbitak pretporeza kod nabave osobnih automobila za potrebe obrta te da bi se dobar dio problema riješio već i izmjenama Pravilnika kojim se definira u kojim slučajevima se pretporez može koristiti. HOK za izmjene Pravilnika, HUP bilježi veliki broj upita › ”Dono-

šenjem Pravilnika o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 35/14.) promijenjeni su uvjeti kupnje, odnosno uvjeti (ne)povrata pretporeza kod kupnje i održavanja pojedinih vozila. Bitna izmjena se odnosi na vozila koja se razvrstavaju u tarifni broj 87.03 Carinske tarife, a u praksi to znači da su sada mnoga vozila za koja se ranije mogao odbijati PDV i vezano uz to PDV kod troškova tih vozila, sada potpala u grupu onih gdje to nije


fmcg fmcg neobična proizvodi odluka minista r st va fina nci ja

moguće, što bitno povećava troškove obrtnika. Posebno to osjećaju obrtnici građevinari, ‘dnevni migranti’ na raznim relacijama. Potpuno je jasno da je ovime još otežano poslovanje obrtnika, povećani ulazni troškovi, a cilj bi trebao biti sasvim suprotan“, upozorili su u svome pismu iz HOK-a. Kako objasniti da si obrtnik za troškove kombija kojim svaki dan vozi radnike na posao u Zagreb ne može odbiti PDV, ili da se za troškove Kangooa L2, s dva reda sjedala, također ne može odbiti PDV kod troškova te da bi, radi prijevoza četiri radnika morao ići s dva ‘obična’ Kangooa, da bi mogao odbijati PDV za troškove vozila,

pitaju se u Obrtničkoj komori. HOK je stoga tražio da se taksativno navedu sva vozila kod kojih se ostvaruje pravo na odbitak pretporeza kod kupnje i troškova tih vozila, kako bi pravila igre bila jasnija. HOK stoga predlože promjenu članka 1. Pravilnika, tako da se uklone zabune u tretiranju pojedinih vozila te otkloni mogućnost za široko tumačenje od strane poreznih i carinskih djelatnika i tijela. „Inicijativa za navedenu primjedbu potekla je iz Obrtničke komore Međimurske županije, na osnovu niza primjedbi obrtnika građevinara“, kaže se u odgovoru koji smo dobili iz HOK-a. Veliki broj poziva i primjedbi svojih članica

bilježe i u HUP-u, kaže Davor Majetić, glavni ravnatelj HUP-a. HUP barem za prijelazno razdoblje › „Nedavno sam, na primjer,

razgovarao s poduzetnikom koji je prije nego što je izmjena Zakona o PDV-u uopće došla na dnevni red naručio vozila u vrijednosti milijun kuna, koji nikako nije mogao znati da se priprema izmjena Zakona te da će mu to ozbiljno poremetiti planove. Zato smatramo da bi trebalo pronaći neko rješenje da se barem onima koji su vozila naručili do 1. ožujka osigura neko prijelazno razdoblje tijekom kojega bi se priznavao pretporez, jer ljudi ne mogu snositi tako ozbiljne posljedice“, upozorava Majetić. Naši sugovornici s

početka priče, danas također nisu sigurni kako će završiti pokušaj da prošire poslovanje na dvije nove županije te da obnavljanjem voznog parka povećaju sigurnost svojih zaposlenika. Naime, iako trošak pretporeza koji ipak moraju platiti planiraju pokriti zaduženjem, nisu posve sigurni da će to biti dovoljno, odnosno, postoji i plan B, ukoliko posao ne krene bolje nego što očekuju: prodaja jednog ili dva vozila da bi se namirio trošak i veliki korak nazad u planovima oko daljnjeg širenja i otvaranja novih radnih mjesta. Nesumnjivo je da mnogi manji poduzetnici zbog ovako naglih izmjena propisa nerijetko moraju i zatvarati tvrtke. t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 25


fmcg ma loproda ja

P rof. dr . Ml a den Vedr iš

Pr avni fa kultet Sveučilišta u Z agr ebu Pr edstojnik Katedr e z a ekonomske zna nosti

Diskretni šarm ...

MALOPRODAJE

Maloprodaja je itekako relevantan sudionik i pokretač gospodarskog rasta; uz investicije onaj i najbitniji; jer, državna potrošnja; investicijska ili socijalni transferi znatnim se dijelom finalno opet pretaču u osobnu potrošnju

S

vijet... Većina populacije na ovom svijetu uvjerenja je da se raditi mora – kako bi se živjelo. Nikako ne obratno. A kada se živi – tada je potreba i zadovoljstvo – trošiti. Potreba – za artikle koji ulaze u (civilizacijsku) košaricu neophodnih prehrambenih i životnih proizvoda. I, naravno, i onih drugih koji čine osobno zadovoljstvo, prate pojedine rekreativne aktivnosti i hobije, ispunjavaju slobodno vrijeme na različite načine i tako redom i osobnim prioritetima. Na drugoj, pak, strani gospodarski rast u uspješnim vremenima, ili gospodarski oporavak u onim delikatnim, počiva na nekoliko bitnih uporišta: nova ulaganja i nove investicije, istaknuta uloga države kao investitora i potrošača, a posebice pojačane potrošnje građana počevši od ulaganja u nekretnine, što je pretpostavka i kupnje trajnih potrošnih dobara (elektronika, namještaj, tekstil,...), do one dnevne potrošnje u maloprodaji. Maloprodaja je itekako relevantan sudionik i pokretač gospodarskog rasta; uz investicije onaj i najbitniji; jer, državna potrošnja; investicijska ili socijalni transferi znatnim se dijelom finalno opet pretaču u osobnu potrošnju. Visoko mobilna proizvodnja i potrošnja › U osvjetljavanju tog

26 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

značaja može se početi od investicija u hardware – prodajni prostor, sve bolje i atraktivnije opremljen: od kvartovskih dućana do shopping molova i hipermarketa. Tako sagrađeni kapaciteti ujedno zapošljavaju i značajan broj djelatnika, koji su svojom ostvarenom zaradom itekako prisutan dio potrošača u maloprodaji. Tu je i ukupna proizvodnja i logistika. Globalizacija i IT tehnologije, financijska transakcijska povezanost te usavršeni oblici intermodalnog prometa učinili su i proizvodnju i potrošnju visoko mobilnom. Procjenjuje se da u SAD, vodećoj državi po proizvodnji i potrošnji, više od 90 posto osobne i kućne potrošnje stanovništva stiglo je do konačnih korisnika kontejnerom, simbolom globalizacijske logistike. I to iz drugih dijelova SAD ili bilo kojeg drugog kutka kugle zemaljske. Slijedi PR i svi drugi oblici promotivnih i marketinških aktivnosti. Kako i pomisliti na postojanje elektroničkih medija bez EPP programa i naravno, prihoda od oglašavanja? Slično je s tiskanim medijima i outdoor oglašavanjem. A danas, i to sve više i više, stiže i internet oglašavanje. Sve to pokreće se i ostvaruje zahvaljujući kupnji i trgovini; najprije na veliko, a definitivno i konačno u sektoru maloprodaje.

I Hrvatska... › Podaci specijalizi-

rane agencije Cushman & Wakefield pokazuju da je Hrvatska po m2 prodajne površine na tisuću stanovnika nešto iznad prosjeka EU, i da je sa svojim petnaestim mjestom iznad Francuske, Italije i Njemačke, država koje imaju znatno veću kupovnu moć od naše. Ovu našu kvalitetu moguće je usporediti i s drugim (građevinskim) ostvarenjima: primjerice, izgrađenom suvremenom mrežom autoputeva. Jedan i drugi

proces odvijali su se paralelno i intenzivno, negdje gotovo čitavo proteklo desetljeće te su označili i svojevrstan pretkrizni vrhunac investicijske i osobne potrošnje. Istraživanja ukazuju na realnu činjenicu da države koje imaju veći BDP per capita, imaju i veći maloprodajni promet po stanovniku (koeficijent korelacije je visokih 0,9%). Znači, gospodarski rast od izuzetne je važnosti za veći promet u trgovini na malo. Više o tome u slijedećem grafu:

Promet u trgovini na malo po stanovniku u 2011., u tisućama eura

Obuhvat maloprodavača čine zemlje EU-28 bez Poljske, Grčke i Malte. Ove su zemlje isključene iz daljnje analize zbog manjkavosti i neujednačenosti podataka. Izvor: Eurostat.

Izvor: Sektorske analize – Trgovina na malo, Ekonomski institut Zagreb,broj 28, godina 3, travanj 2014., str. 9; http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-o-trgovini-na-malo-1217.aspx


fmcg ma loproda ja

Ono što je također važno za iskazati je struktura, odnosno, udjel u potrošnji stanovništva za pojedine namjene. Tako EU građani za hranu i bezalkoholna pića u prosjeku izdvajaju 12.9% od svojih prihoda; ta proporcija u Republici Hrvatskoj penje se na izuzetno visokih 37.1%. Pad u maloprodaji › Europska

kriza utjecala je i na druge trendove. Hrvatska je jedna od zemalja EU koja je ostvarila značajan pad dobiti u maloprodaji, gotovo za jednu trećinu u razdbolju 2008.-2011., dok je u EU u prosjeku taj pad bio tek (neznatnih) 0,9%. Hrvatski trgovci na malo posluju i s relativno niskim maržama. Detaljnije o tome vidljivo je iz grafa:

Iznos bruto marže po zaposlenom u zemljama EU-a, 2011. u tisućama eura Izvor: Eurostat.

Vidljivo je da se u Republici Hrvatskoj po zaposlenom ostvaruje približno tek jedna trećina bruto marži od EU prosjeka, što u znatnoj mjeri utječe na profitabilnosti sektora, visinu plaća zaposlenika, a isto tako i moguće nove investicije. Zanimljivo je analizirati navike i ponašanja hrvatskih potrošača temeljem redovitih istraživanja provedenih od strane agencije GFK – Centar za istraživanje tržišta, Hrvatska:Promatra li se količina potrošenog novca po formatima trgovina proizlazi da su hipermarketi – najpopularniji oblik trgovine, i odmah zatim su supermarketi. U odnosu na prethodnu

godinu zapažen je rast potrošnje kod hipermarketa (oko 8%), a manji pad imaju supermarketi, dok male trgovine stagniraju ( na oko 15% udjela). Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini svode se

Izvor: Sektorske analize – Trgovina na malo, Ekonomski institut Zagreb,broj 28, godina 3, travanj 2014., str. 10; http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-o-trgovini-na-malo-1217.aspx

na: blizina stanovanju ili poslu (preko 55%) te širinu ponuđenog asortimana i prihvatljive cijene (svaki po 35%). Važnost i zadovoljstvo pojedinih elemenata značajno varira kada se podaci analiziraju po pojedinim konkretnim lancima. Lojalnost prema određenom mjestu kupnje / lancu, kod odlazaka u velike nabavke, opada i tek je svaki četvrti potrošač lojalan, a svaki drugi odlazi u nabavke na više raznih mjesta / u više lanaca. Karakteristično je da se često u nabavku ide automobilom (50% često i još 20% povremeno) posebno ako se ide u veliku kupovinu. Loyalty kartice › Kupljena roba,

posebno kod velikih kupovina, plaća se gotovinom (73%) ali u oko 27% slučajeva i s karticama. Kod plaćanja karticama preko 2/3 ih plaća debitnim karticama, oko 15% kreditnim karticama, a ostatak kombinira obje vrste kartica. „Loyalty“ kartice su postale uobičajena praksa kod potrošača i danas ih već ima preko 70% potrošača (2009. g. bilo ih je 55%). Vodi Konzum (MultiPlusCard) a slijedi ga DM (dm active beauty card). Nešto više od 40% potrošača ima samo po jednu „loyalty“ karticu, a 34% ima po dvije kartice.

Ponašanje potrošača u maloprodaji vrijedno je respekta › U

ukupnosti promatrano, promet u trgovini na malo u prethodnoj godini bio je stagnantan u odnosu na godinu prije (procjenjeni pad od 0,6%) nakon porasta zabilježenog u 2013. u odnosu na 2012. (rast od 1,7%). Ohrabruje i netom objavljeni podatak o blagom rastu potrošnje u mjesecu ožujku ove godine. No, struktura, te vrijednosti o porastu ili padu prometa na malo, predmet je i posebnih analiza koje uključuju ocjenu porasta ili pada cijena kako bi se iskazale realne vrijednosti. Tako je promet na malo nominalno najviše povećan u maloprodaji tekstila i ukupnoodjevnih predmeta i to za visokih 12,9%. Specijalizirane prodavaonice prehrambenih artikala bilježe rast od 12,2%, a one nespecijalizirane za 5%. Na drugoj strani, pad je ostvaren u maloprodaji motornih vozila i dijelova za 5,2%, računala, knjiga, novina i srodnih artikala za 4,6%, te audio i video opreme, kućanskih aparata i namještaja za 3,5%. Imajući u vidu u čitavom proteklom kriznom razdoblju, od 2008. na ovamo, činjenicu da je u Hrvatskoj izgubljeno više od 100.000 radnih mjesta te da je također ostvaren pad realnih nadnica i drugih vrsta primanja (mirovine i drugi oblici socijalnih transfera), čini se da je ponašanje potrošača u maloprodaji vrijedno respekta. Posebice od strane države i državnog proračuna, jer itekako značajan dio ukupno ostvarenih prihoda: počev od PDV i trošarina do drugih vrsta fiskalnih i parafiskalnih davanja odlazi u korist države – na nacionalnoj ili lokalnoj razini, i u korist komunalnih poduzeća. Ostaje za neku drugu prigodu i neki drugi tekst, analiza maloprodaje na nacionalnoj razini za plasman domaćih (prehrambenih i inih proizvoda). Isto tako izlaska na tržišta u okruženju, ali i suočavanja s EU i globalnim konkurentima unutar ne samo vanjskih, nego sve više i nacionalnih okvira. Šarm i vrijednost maloprodaje stoga nije jednokratni hit – već pravi i istinski evergreen.

t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 27


fmcg noviteti

Z agr ebačka p i vovara

Z agr ebačka p i vova ra

Z agr ebačka p i vova ra

Ožujsko Super Dry pivo

Staropramen nefiltrirano pivo

Ožujsko tamno Višnja

Prvo hrvatsko dry pivo namijenjeno je istinskim ljubiteljima pivskih osvježenja – svaki gutljaj nove dry verzije Ožujskog piva jednako je dobar kao i prvi. Dry je pivska kategorija iznimno popularna u svijetu, a karakterizira ju posebna filtracija, produženo odležavanje i posebna kombinacija raznih vrsta hmelja, čime se dobiva efekt brzog nestanka gorčine. Takav pažljiv postupak primijenjen je i kod Ožujsko Super Dry piva, čime je osigurano čisto osvježenje sa svakim gutljajem, bez zaostale gorčine u ustima, uz optimalnih četiri posto alkohola. Ožujsko Super Dry pivo rezultat je stogodišnje predanosti Zagrebačke pivovare koju iznova potvrđuje svojim dostignućima i pozicijom vodeće pivovare na hrvatskom tržištu. Stoga nema sumnje da će Ožujsko Super Dry pivo svojim osvježavajućim okusom oduševiti i najizbirljivije. Ožujsko Super Dry dostupno je u dva pakiranja – u povratnoj boci od 0,5 l i nepovratnim limenkama od 0,5 l i u paketu od četiri limenke s uključenom jednom gratis.

Uz Staropramen pivo uvijek se, osim duge i bogate povijesti, očekuje i izvanredan pivski okus. Upravo sve to nalazi se u novom Staropramen nefiltriranom pivu koje će svim ljubiteljima tradicionalnog praškog piva pružiti pravi ‘nefiltrirani’ užitak. Ima puni okus, bogatu aromu i neobičnu, privlačnu boju i kao takvo nezaobilazno je piće svim ljubiteljima piva. Također, dodan mu je i pšenični slad, koji njegovom okusu daje rafiniranu i plemenitu notu. Staropramen potiče iz pivovare koja se nalazi u samom srca Praga i proizvodi se od 1869.g. koristeći tradicionalne češke pivarske metode, a Staropramen nefiltrirano pivo dostupno je u staklenoj boci od 0,33 l.

Zagrebačka nas je pivovara ponovo iznenadila, predstavljajući novo pivo, voćnog okusa tamno Višnja, piće izuzetno osvježavajuće, krepko i ugodno za konzumaciju. Uspješno su napravili spoj vrhunskog tamnog piva i okrepljujućeg soka od višnje, kojim ćemo se sigurno dobro okrijepljivati u predstojećim toplim danima. Sa svega 2 posto alkohola, idealan je napitak za sve koji vole voćna iznenađenja, ali ujedno i vrhunsko pivo. Ožujsko tamno Višnja dostupno je u dva pakiranja – u povratnoj boci od 0,5 l i nepovratnoj boci od 2.0 l s uključenih 0,5 l gratis.

D ukat

Ledo

Lagano jutro

Ledo šlag s jagodama

Vin di ja

Vilkilis- novi vladar mliječnog Olimpa Svoj mliječni asortiman varaždinska prehrambena industrija obogatila je ukusnim proizvodom stvorenim po uzoru na popularni grčki jogurt. Ovaj kremasti jogurt već nas pri prvom zalogaju vodi u idilično mediteransko jutro okupano suncem i ispunjeno osvježavajućim okusom laganog mliječnog obroka. Vindijina varijanta grčkog jogurta, proizvoda koji je posljednjih godina postao omiljen u cijelom svijetu, odlikuje se karakterističnom gustoćom laganog mliječnog obroka. Ta svojstva sačuvana su u 150-gramskoj čašici čiji dizajn asocira na jedinstven okus svježine koji Vilkis donosi.

28 t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

Lagano jutro jogurt sadrži 98 posto manje laktoze u odnosu na standardne jogurte, kako bi bio lakše probavljiv. U Lagano jutro jogurtu mliječni šećer laktoza razgrađena je na jednostavnije šećere, zbog čega Lagano jutro jogurt krasi i blagi i slatkasti okus. Unatoč značajno smanjenom udjelu mliječnog šećera laktoze, Lagano jutro jogurt sadrži jednaku količinu visokovrijednih hranjivih tvari iz mlijeka poput kalcija, bjelančevina i vitamina kao i standardni jogurti. Uživajte u prirodnoj hranjivosti i nježnom okusu Lagano jutro jogurta, baš svaki dan. Lagano juto jogurt sa smanjenim udjelom laktoze potražite u čašicama od 150 grama, po maloprodajnoj cijeni već od 3,99 kuna.

Ljubav između jagoda i šlaga harmonična je i vječna. Zato je Ledo svoju već kultnu čašicu šlaga obogatio upravo sa preljevom od jagode koji sadrži sočne komadiće jagode, kažu u Ledu. Zato su u svoj dobro poznat i rado kušan asortiman uvrstili i novo izdanje dobro poznatog deserta pa će tako ljubitelji Ledo šlaga od sada moći uživati i u čašici šlaga obogaćenoj sosom s komadićima jagoda. Jer, tvrde u Ledu, uvijek je pravo vrijeme za jagode sa šlagom zato je od sada ovaj desert dostupan tijekom cijele godine.


fmcg noviteti

F ra nck

K andit

Dida B o ž a

Franck 100% Arabica

Kandit Honey Crunch

Nova Franck 100% Arabica mljevena je kava za domaćinstvo nastala mješavinom odabranih zrna isključivo sorte arabica. Odlikuje se aromatskim bogatstvom, slatkoćom i blagošću, dok dominantna aroma čokolade prožeta notama lješnjaka i badema pruža savršen užitak ispijanja. Može se pripremati na nekoliko načina – u džezvi, kafetijeri, kao filter kava ili pomoću metode french pressa, a posebnim načinom mljevenja Franckov je razvojni tim postigao optimalan omjer grubih i finih čestica što garantira jednako bogat okus bez obzira na način pripreme. Kava 100% Arabica po svojoj je kvaliteti premium kava, a dostupna je po pristupačnoj cijeni- pakiranje od 250 grama je 19,99 kuna.

Kandit je početkom travnja na tržište plasirao limitiranu ediciju čokolade Honey Crunch, spoj visoko kvalitetne mliječne čokolade s dodatkom laganih, hrskavih pahuljica pšenice i meda. Nova čokoladna kreacija potrošačima će omogućiti uživanje u jedinstvenom zdravom i proljetnom okusu prikladnom za sve uzraste, kažu u Kanditu.

Ekološki sok od aronije i ekološki sok od nara

Zv i jezda

Zvijezda margarin s aromom ruma Zvijezda je plasirala na tržište novi premium margarin s aromom ruma, kako bi svojim korisnicima omogućila pripremanje i pečenje poslastica s užitkom. Upravo aroma ruma, ovaj premium margarin čini najboljim sastojkom za pripravljanje raznih deserta i ukusnih slastica. Radi se o inovativnom proizvodu iz Zvijezdine linije tvrdih margarina za kuhanje i pečenje, koji u sebi sadrži aromu ruma što ga čini i najboljim odabirom u kuhinji prilikom pripreme vrhunskih kolača, krema, kuglica i drugih čarobnih delicija. Zvijezda d.d. je proizvela ovaj visoko kvalitetni proizvod kao zamjenu za sastojke u svim receptima, koji u sebi sadrže rum kao dodatak, a koja će na taj način olakšali izradu slatkih zalogaja te ih učiniti još finijima i lakšima. Ovaj proizvod je osmišljen za sve sladokusce i ljubitelje okusa i mirisa ruma, kako bi mogli uživati u omiljenim kreacijama i maštovitim receptima.

Kra š

Dorina mousse čokolada naranča Kraš je lider na tržištu slastica regije, pogotovo kada su u pitanju inovativni okusi čokolade. Receptura čokolade nastaje kombinacijom osnovnih sirovina, finim nijansiranjem pojedinih sastojaka te primjenom različitih proizvodnih procesa. Iako se priprema vrhunske čokolade smatra umjetnošću, moderni procesi proizvodnje najpopularnijih čokolada oslanjaju se na znanost i inovativne tehnologije. Mousse čokolade tako su posljednje u nizu inovacija koje je Kraš prvi predstavio domaćem tržištu, a sada dolazi i kao neodoljivi spoj kremastog čokoladnog moussea i finog želea od naranče.

Ekološki sok od aronije i ekološki sok od nara novi su članovi obitelji Dida Boža, dostupni na policama trgovina u bocama od 0,75 litara. Pripremljeni su od ekološki uzgojenih plodova i sadrže samo prirodno prisutne šećere, a zahvaljujući prehrambenim blagodatima aronije i nara u trenu revitaliziraju i osvježavaju te poput štita čuvaju organizam. U svakoj boci ekološkog iscijeđenog soka od aronije Dida Boža nalazi se oko 900 plodova aronije, moćne biljke koja je poznata po svojoj snažnoj ulozi u pročišćavanju organizma od štetnih tvari te jakom antikancerogenom djelovanju. Aronija je snažan antioksidans koji usporava proces starenja i razvoj kroničnih bolesti, a blagotvorno djeluje na cirkulaciju i krvožilni sustav, ublažava migrene i glavobolje, snižava krvni tlak te podiže cjelokupni imunitet organizma. Ekološki iscijeđeni sok od nara Dida Boža donosi snagu oko 4.500 sićušnih bobica, dobivenih iz sedam do osam plodova nara. Taj je plod čuven kao antioksidans koji blagotvorno djeluje na snižavanje krvnog tlaka, potiče cirkulaciju i pokretljivost mišića te sprečava prijevremeno starenje kože i čini kožu elastičnijom. Novi sokovi smješteni su na policama trgovina dm-a, Konzuma, Kauflanda i Plodina u bocama od 0,75 litara. Cijena ekološkog soka od nara kreće se od 30,99 do 33,99 kuna, dok je cijena ekološkog soka od aronije od 75,99 do 77,99 kuna.

Pliva

Plidenta za cijelu obitelj Milijuni ljudi koriste Plidentu, u Hrvatskoj i šire pa je Nevin laboratorij lansirao zubnu pastu Plidenta Family koja kombinira provjerene sastojke da bi Vi i Vaša obitelj svakodnevno najbolju zaštitu zubi i desni. Njezina originalna formula sadrži aktivni fluorid za učinkovitu zaštitu od karijesa, čini zube jakima a desni zdravima. Sadrži nježni sistem za čišćenje koji pomaže u učinkovitom čišćenju zubi i sprječavanju plaka, a osvježavajuća aroma pruža dugotrajno zadovoljstvo i užitak. Neka Vaša obitelj uvijek bude dobro zaštićena. Pružite svojoj obitelji samopouzdanje i osmijeh uz Family Plidentu. Preporučena maloprodajna cijena: 10,19 kuna.

t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 29


fmcg vi je sti iz r egi je

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . bih

Hrvatska više nije najveći trgovinski partner BiH Robna razmjena BiH i Hrvatske u 2013. godini bila je 322 milijuna eura, ali prvi put nakon rata najveći trgovinski partner te zemlje postala je Njemačka s razmjenom od 397 milijuna eura. Hrvatska je od početka 2014. godine prestala biti najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerom Bosne i Hercegovine a njeno je mjesto preuzela Njemačka, proistječe iz podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni od siječnja do kraja ožujka koje je objavila Agencija za statistiku BiH. Za prva tri mjeseca ove godine BiH je ukupno uvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 3,6 milijarde konvertibilnih maraka (oko 1,85 milijardi eura), dok je izvoz iz te zemlje dosegnuo vrijednost od 2,56 milijardi KM (1,3 milijardi eura). Prema tim podacima uvoz je u usporedbi s istim razdobljem 2013. godine bio veći za 5,5 posto a izvoz za 6 posto pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,7 posto a vanjskotrgovinski deficit 1,57 milijardi KM (803 milijuna eura). Pritom je iz Hrvatske uvezeno roba u vrijednosti nešto većoj od 404 milijuna KM (206 milijuna eura), što je na razini od 97,7 posto uvoza iz Hrvatske u prva tri mjeseca 2013. godine. BiH je u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine izvezla roba u vrijednosti od oko 220 milijuna KM (116 milijuna eura), što je na razini od 79,6 posto

prošlogodišnjeg izvoza u istom razdoblju. Njemački je pak izvoz u BiH dosegnuo vrijednost od 434 milijuna KM (221 milijun eura), dok je u Njemačku BiH izvezla roba u vrijednosti od 345 milijuna KM (176 milijuna eura). Statistički pokazatelji govore kako je njemački izvoz u BiH tako povećan za više od 15 posto a uvoz iz te zemlje za 7,2 posto u usporedbi s prva tri mjeseca 2013. godine. Treća najvažnija država na popisu vanjskotrgovinskih partnera BiH je Italija. Svih godina od okončanja rata u BiH Hrvatska je bila uvjerljivo na prvom mjestu najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera te zemlje s tim da je 2012. godine došlo do promjene na vrhu popisa država u koje BiH najviše izvozi gdje se nametnula Njemačka. U prošloj je godini na Njemačku otpadalo 15,71 posto ukupnog izvoza iz BiH vrijednog oko 4,4 milijarde eura a na Hrvatsku 14,24 posto. Hrvatska je ipak bila na vrhu popisa država iz koje se u BiH najviše uvozilo što je predstavljao udio od 18,09 posto uvoza vrijednog oko 7,6 milijardi eura dok je uvoz iz Njemačke sudjelovao s udjelom od 9,76 posto.

S loven i ja

Mercator s bankama do dogovora o restrukturiranju duga Trgovački lanac Mercator objavio je u

petak da je s bankama vjerovnicama postigao dogovor o financijskom restrukturiranju nešto manje od jedne milijarde eura svog ukupnog duga. “Sve banke vjerovnice obvezale su se implementirati predloženo financijsko restrukturiranje skupine Mercator, u skladu s detaljnim pravnim i komercijalnim uvjetima”, objavio je Mercator na portalu Ljubljanske burze, ne iznoseći pojedinosti. Mercator uz to navodi da je dogovor s bankama vjerovnicama koje su svojom potporom osigurale daljnju stabilnost tvrtke jedan od prijelomnih trenutaka u procesu financijskog restrukturiranja najvećeg slovenskog trgovačkog lanca. “Riječ je o jednom od najvećih i najkompleksnijih financijskih restrukturiranja u regiji, a proces traje od početka 2013. godine”, naveo je Mercator u priopćenju. Mercator ima nešto manje od milijarde eura duga prema bankama, od čega većinu predstavljaju kratkoročne obveze, a s bankama se je zadnjih godina višekratno dogovorio o reprogramiranju duga. Mercator je u postupku prodaje koncernu Agrokor, a prijenos 53,34 posto dionica Mercatora očekuje se do sredine godine. Dogovorena je cijena od 86 eura za dionicu te dokapitalizacija Mercatora od 200 milijuna eura, prema aneksu na lanjski kupoprodajni ugovor, što su ga prije dva mjeseca potpisali Agrokor i konzorcij većinskih vlasnika Mercatora, među kojima dominiraju banke i skupina Pivovarna Laško.

Ital i ja

Počela izgradnja proizvodnog pogona Dr.Oetkera

Hrvatski i talijanski potrošači najveći pesimisti na globalnoj razini

Dr.Oetker Srbija počeo je 9. travnja u

Globalno istraživanje tvrtke Nielsen, obja-

S r bi ja

Šimanovcima izgradnju novog poslovnog prostora na 4,5 hektara zemljišta, koji će biti završen u narednih 18 mjeseci. Prvi proizvodni pogon njemačke kompanije na ovim prostorima bit će jedan od najsuvremenijih u sustavu Dr.Oetker, a u njemu će biti zastupljeni najviši standardi u proizvodnji prehrambenih proizvoda. Novi pogon sastojat će se od četiri dijela: uredskog, tehničkog,

3 0 st irjaevčaannjj // svveilbjaančja 22001144. .

proizvodnog i skladišnog. Vrijednost investicije od 9,5 milijuna eura financira se 100% iz vlastitog kapitala, a ovaj iznos bit će uložen samo u zemljište i izgradnju pogona dok će oprema biti dodatno nabavljena. U pogonu u Šimanovcima proizvodit će se praškasti asortiman, Dr.Oetker i C brend proizvodi, a kapacitet tvornice bit će 6.000 tona godišnje. Ovi proizvodi bit će namijenjeni tržištu Srbije, Crne Gore, Albanije i Makedonije.

vljeno nedavno, pokazalo je da indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj iznosi 45 bodova, kao i u Italiji, te su obje zemlje na začelju svjetske ljestvice, premda su njihovi indeksi u usporedbi s četvrtim tromjesečjem porasli za jedan bod. Tvrtka Nielsen provela je online anketu među više od 30.000 potrošača na 60 tržišta u razdoblju između 17. veljače i 7. ožujka.


fmcg vi je sti iz svi jeta

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . N i z o ze mska

Heineken zabilježio rast prodaje Proizvođač najprodavanijeg piva u Europi, brendova Heineken lager, Sol, Tiger i Strongbow cider, priopćio je da je ohrabren pozitivnim rezultatima na početku godine u Africi i SAD-u, te zaoštravanju njegova europskog poslovanja. Nizozemski proizvođač piva priopćio je o konsolidiranom rastu prodaje piva za 1,5 posto na like-for-like osnovi, na 38,2 milijuna

hektolitara. Konsolidirani prihodi porasli su za 3,4%, na 4,04 milijarde eura. Volumen prodaje piva porastao je 2,1% u zapadnoj Europi, s rastom u Francuskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Irskoj i Belgiji, dok bilježi pad u Britaniji, Italiji I Švicarskoj. Rusija bilježi pad prodaje nakon još jednog povećanja trošarina, što je utjecalo na pad dobiti u istočnoj Europi.

Au st r i ja

Nje m ačka

Lidl će u 2014. uložiti više od 100 milijuna eura najveću investiciju dok u fokusu i dalje ostaje kvalitativno širenje. Srednje i dugoročno gledano, bit će modernizirane sve 202 poslovnice. Već je u 2013. u modernizaciju poslovnica uloženo 70 milijuna eura čime je sačuvano mnogo radnih mjesta. Ove godine, Lidl Austrija namjerava nastaviti ovu strategiju ulaganja. “U 2014. planiramo nastaviti modernizaciju još 20% naših poslovnica i tako uložiti 100 milijuna dolara u nacionalnu ekonomiju”, istaknuo je Alexander Deopito, predsjednik Uprave Lidl Austrija, govoreći o ulaganjima. Rezultat će biti svijetle, prijateljske trgovine izgrađene po najnovijim ekološkim standardima. Novi koncept uređenja trgovina usmjeren je na energetsku učinkovitost i korištenje prirodnih resursa.

Unilever kupuje udio u kineskoj kompaniji za pročišćavanje vode Unilever je kupio većinski udio u Qinyuanu,

Heineken, treći po veličini svjetski proizvođač piva, prodao je više piva u prvom tromjesečju 2014., s ubrzanom prodajom u Africi, SAD-u I nekim dijelovima Europe, djelomično slabije u Aziji i najslabije u Rusiji.

Lidl Austrija za ovu godinu najavljuje svoju

Kina

kompaniji za pročišćavanje vode, što je njihova najveća akvizicija u Kini u posljednjih 10 godina, priopćeno je iz kompanije koja nije navela detalje vezane za cijenu. Unilever je kupio kontrolni paket dionica u kompaniji Qinyuan Group Co Ltd, koja proizvodi pročistače vode i opremu za obradu pitke vode, čime će nadopuniti svoj postojeći biznis vezan za pročišćavanje vode pod brendom Pureit. “Ovaj posao će više nego udvostručiti naš biznis vezan za pročišćavanje vode, te će povezati komplementarne tehnologije Pureita i Qinyuana”, stoji u priopćenju koje je potpisao CEO Unilevera Paul Polman. Qinyuan je realizirao prodaju u iznosu 140 milijuna eura u 2013.

Vel ika B r i tan i ja

Dr. Oetker ‘zadovoljan’ s rastom prodaje u 2013. Dr.Oetker, njemački proizvođač smrznute

hrane i proizvoda za pečenje, predstavio je miješani set rezultata za financijsku godinu 2013. Prodaja je porasla 2,3% na 2,13 milijardi eura. Prodaja na domaćem tržištu porasla je za 2,4% na 706 milijuna eura dok je u inozemstvo prodaja porasla 2,2% na 1,4 milijarde eura. To se dogodilo zahvaljujući povećanju volumena prodaje i cijena. CEO Richard Oetker izjavio je da je “zadovoljan” s godišnjim podacima, uz napomenu da tvrtka planira mogućnosti rasta na inozemnim tržištima. Dr.Oetker brend je dio veće Oetker Grupe, koja također posjeduje i brodarsku tvrtku Hamburg Süd, vodeće njemačko pivo na tržištu Radeberber i luksuzni hotel Bankhaus Lampe.

Borba britanskih supermarketa i nemačkih diskontera Glavni britanski supermarketi ‘režu’ cijene i nastavljaju se boriti kako bi spriječili Aldi i Lidl da ‘jedu’ njihov profit, jer je izgledno da će njemački diskonteri u naredne tri godine duplirati svoj udio na tržištu namirnica vrijednom 170 milijardi funti. Tesco, koji je lider na tržištu, i Asda i Morrisons u vlasništvu Wal-Marta zajedničkim snagama su se založili da snize cijene u ukupnom iznosu od 2,4 milijarde funti, jer su se analitičari upitali mogu li oni nastaviti biti konkurenti diskonterima. Sainsbury’s, još jedan član velike britanske četvorke, dokazao je da može biti još više cjenovno elastičan i tako konkurentan diskonterima. Kao rezultat svega toga, investitori će se morati naviknuti na manje profitne marže, naročito u situaciji kada se proizvođači hrane i dobavljači počinju pojačano boriti oko naplate, pokušavajući ne završiti kao gubitnici u ovom trgovačkom cjenovnom ratu. t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 31


fmcg ka r i jer e

Z agr ebačka p i vovara

C roati a o sigu ra n je

Ivan Šuvar, novi marketing menadžer u Zagrebačkoj pivovari Ivan Šuvar preuzeo je funkciju marketing menadžera za core brendove u Zagrebačkoj pivovari. Dolazi iz Leda, s pozicije pomoćnika direktora marketinga i razvoja. Karijeru je Šuvar započeo kao pripravnik u poduzeću Podravka d.d., gdje je vrlo brzo napredovao na mjesto product managera i marketing menadžera te je sudjelovao u bitnim projektima kao što su rebrendiranje i repozicioniranje brenda Studena. Uspješnu karijeru Šuvar je nastavio u tvrtki Zvijezda

d.d., gdje je obnašao funkciju rukovoditelja grupe proizvoda, s koje je promoviran na poziciju rukovoditelja brend menadžera. Ivan Šuvar u Zagrebačku pivovaru donosi bogato marketinško iskustvo stečeno u snažnim i stabilnim hrvatskim kompanijama koje će mu koristiti na njegovoj novoj poziciji, na kojoj će biti odgovoran za sve hrvatske brendove unutar portfelja Zagrebačke pivovare, a odgovarat će direktoru marketinga Darku Ivančeviću.

Croatia osiguranje dobila novu Upravu Na 39. Glavnoj skupštini Croatia osiguranja koja je održana 22. travnja izabrani su novi članovi Nadzornog odbora tvrtke. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je mr. Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe, a za zamjenika predsjednika Nadzornog odbora izabran je Mladen Blažević. Za članove Nadzornog odbora izabrani su prof. dr. Josip Tica, Plinio Cuccurin, Branko Zec, Roberto Škopac i Miroslav Hrašćanec (predstavnik radnika). NADZORNI ODBOR IMENOVAO JE I NOVU UPRAVU DRUŠTVA, KOJU ČINE: SANEL VOLARIĆ, NIKOLA MIŠETIĆ I ANDREJ KOŠTOMAJ.

Z agr ebačka p i vovara

Ivan Vrbić, novi direktor proizvodnih operacija Zagrebačke pivovare Ivan Vrbić od veljače 2014. godine novi je direktor proizvodnih operacija Zagrebačke pivovare. Na toj poziciji Ivan Vrbić bit će odgovoran za ostvarivanje ciljeva proizvodnih operacija te osiguravanje najviših standarda sigurnosti na radu, brige za okoliš i kvalitete piva. Karijeru u Zagrebačkoj pivovari Ivan Vrbić započeo je 2006. godine na poziciji procesnog inženjera u odjelu Proizvodnje. Njegove sposobnosti i kvalitete ubrzo su prepoznate te je unaprijeđen 32 t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

na mjesto specijalista za podršku pivovarama regija Središnje i Istočne Europe. Nastavno na uspješne rezultate mnogih projekata u kojima je sudjelovao, 2010. godine imenovan je menadžerom Molson Coorsa za tehničku podršku pivovarama za Europu. Ivan Vrbić na novoj poziciji odgovarat će izravno Stevici Kalašu, regionalnom voditelju za Hrvatsku Srbiju i Crnu Goru, te Sergeyu Yeskovu, regionalnom predsjedniku za Hrvatsku, BiH i Sloveniju.

Sanel Volarić, diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao s temom: „Utjecaj projektnog ureda na konkurentnost osiguravajućih društava“. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu stekao i zvanje magistra znanosti iz područja informacijske tehnologije. Poslovno iskustvo stjecao u Privrednoj banci Zagreb, Allianzu ZB d.o.o. Zagreb. Posljednje četiri godine obnašao je funkciju zamjenika regionalnog člana Uprave za operacije Allianz SE sa sjedištem u Munchenu. Andrej Koštomaj, diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao na London Business School i stekao zvanje magistra financija. Poslovno iskustvo stjecao u McKinseyu, a posljednje dvije godine obnašao je funkciju Googleova izvršnoga regionalnog direktora marketinga za Adriatics regiju. Nikola Mišetić, studirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao. Na prestižnom INSEAD-u u Francuskoj završio je MBA studij. Radio je u bankarskom sektoru; od 2005. do 2011. u McKinsey&Company. Od 2011. g. zaposlen je u Adrisu, gdje je obnašao funkciju izvršnog direktora razvoja.


FMCG

Professional omogućuje bolje razumijevanje i identifikaciju dodirnih točaka svih skupina uključenih u proces trgovine – prizvođača, distributera, logističara, trgovaca, PR stručnjaka, marketingaša, akademije, drugih ciljnih stručnjaka... svaki mjesec i direktno, na ruke. U vrijeme kad svi žele biti najbolji, Professional daje uvid u najmodernije modele trgovanja i mjerenja performansi, ali ne pravi odmak od osnovnih vrijednosti – temelja svakog uspješnog poslovanja – dobre strategije, rezonantnog i kreativnog razmišljanja i integriranog pristupa.

www.professional.hr Vaš Professional tim... t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 33

Fmcg issuu  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you