Page 1

TEMA DROGERIJE I BILJNE LJEKARNE FMCG ISSN : 18 47 - 8 3 3 6 | GOD I NA 4 | BROJ 1 1 | VE LJAČ A / OŽ U JA K 20 14.

BESPL ATNI PRI M J ERAK

dob rovol jni koncep t

Društveno odgovorno poslovanje

na vrhu

Najbolji menadžeri

fmcg pro izvo di

umijeće

Alkoholna i bezalkoholna pića Grickalice

Prodaja najvažnija vještina u poduzetništvu in t erv ju

Ivo Josipović

ŽELIM DA U HRVATSKU DOLAZE INVESTITORI v e l j aWWW.PRO č a / o ž u jFESSI a k 2O0 NAL 1 4 . . HR 1


2 veljača / ožujak 2014.


veljača / ožujak 2014. 3


NIKOLE TESLE 11 10 000 ZAGREB Tel: 01/ 7779-862 e-mail: info@vauroom.com

4 veljača / ožujak 2014.


fmcg uvodnik ANDREA LATINOVIĆ urednica

V

Tema broja: Drogerije i biljne ljekarne Unatoč krizi i dalje imaju pozitivan trend

Prepoznali su nas

eć kada smo izdali prošli broj Professionala, dvobroj za studeni i prosinac, povratne informacije koje smo dobili sa više različitih adresa, potpuno su nas ohrabrile u uvjerenju da smo, redizajnirani i s malo promijenjenom koncepcijom, unijeli svježinu na FMCG i HORECA tržište. Dapače, reakcije koje smo čuli, dio iz mailova, dio ‘’usmenom’’ predajom, i nas je same, na neki način, pomalo iznenadio. Nismo očekivali da će nas tako dobro, ali i tako brzo, prihvatiti većina onih koji djeluju u navedenim sektorima. Stoga smo, upravo zbog pozitivnih vibracija koje su doprijele do naše ekipe, osjetili dužnošću ovaj broj koji ćete uskoro držati u ruci još više poboljšati, da to kažem u novinarskom žargonu, ‘’podebljati’’. Zato smo odlučili, za početak, zamoliti za razgovor prvog čovjeka države, predsjednika Ivu Josipovića, kako bismo s njim razgovarali o temama iz gospodarstva, ekonomije, nikako ne politike, kojom smo svi zasićeni, čak i prezasićeni. Iako će oni jako razumni reći da se od politike, barem u Hrvatskoj, ne može pobjeći, jer, sve je politika, no, nas je zanimalo kako na Pantovčaku vide stvarnu sliku Hrvatske. Znamo da naša država ulazi u sada već grozomornu šestu godinu recesije,

sa dr ž a j

BDP je u stalnom padu, unatoč tome što se sadašnja vlada trudi vratiti vlak u tračnice iz kojih je još davno ispao, ali, nekako kao da nam ne ide. Ipak, predsjednik je vrlo realno odgovarao na sva naša pitanja, a primjetna je i velika doza optimizma; jasno, mnogi će reći da mu je to u ‘’opisu radnog mjesta’’, širiti optimizam, ali i da mu je lako, jer ima redovna primanja, no, s druge strane, nije baš ni jednostavno, ma koliko primamljivo zvučalo, biti na čelu države u kojoj se brojka nezaposlenih približava onoj strašnoj od 400.000, a nacija je u financijskoj, moralnoj i sekolikoj depresii. Uostalom, kao i cijelo društvo. Kako nam je ključna tema u ovom broju HORECA-e Turizam u Zagrebu, a dok smo stvarali ovaj broj, upravo je Zagreb dobio ‘’srebrnu medalju’’ na top-listi 20 europskih gradova koje svakako treba posjetiti, bilo je potpuno logično razgovarati i sa prvim čovjekom metropole, radoholičarom i sveprisutnim gradonačelnikom Milanom Bandićem. A on se nije trudio prikriti ponos što su stranci prepoznali Zagreb kao atraktivnu destinaciju, a grad postao nezaobilazan u svjetskim turističkim vodičima. Nadamo se da ćete u ovom broju uživati još više, ali i javljati nam se sa svojim prijedlozima, sugestijama, pohvalama, čak su i kritike dobrodošle.

Iako građani Hrvatske vrlo teško otvaraju novčanike i broje svaku kunu prije negoli nešto kupe, drogerije, barem po relevantnom istraživanju koje je za Professional radila ugledna tvrtka Hendal i ...

Analiza uprava Kvalitetni i uspješni menadžeri

Hrvatski menadžeri u usporedbi s njihovim kolegama u regiji i Europi manje se okreću prilagođavanju poslovnih modela i uglavnom se drže tradicionalnih, regionalnih i zapadnoeuropskih tržišta ...

Intervju Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske

Imamo izvrsnih tvrtki koje, čak nekako u tišini, osvajaju svijet. Od velikih hrvatskih tvrtki do malih entuzijasta u mobilnim aplikacijama, preko izvrsnih biokemijskih laboratorija koji su čak najbolji u Europi. Osobno, promoviram baš društveno odgovorno poslovanje tvrtki – osjetljivost na osjećaj pripadnosti i „vraćanju“ zajednici, brigu za zajednicu ...

Inga Lalić Umijeće prodaje

Prodaja je u svojoj biti jako jednostavna vještina, samo ako malo poznajete psihologiju ljudi i zakonitosti prodaje. Ne možete svima prodavati na isti način. Morate prvo saznati što više informacija o kupcima da biste im onda mogli prodati upravo to što oni žele na način da zadovoljite njihove potrebe ...

Elvira Mlivić Budeš Marketinške aktivnosti

Osluškivanje potreba potrošača- najčešći simptom loše procjene ciljne skupine jesu stalne reklamacije. Razlog reklamacija može biti nemogućnost prikupljanja informacija o proizvodu, neprofesionalnost ili neljubaznost zaposlenika te mnogi drugi ...

FMCG proizvodi mjeseca Bezalkoholna pića Jaka alkoholna pića Grickalice

Društveno odgovorno poslovanje Dobrovoljni koncept

Zadovoljni klijenti, zadovoljan radnik i – društvena zajednica. Istraživanje među tvrtkama pokazuje kako je sve više onih koje se okreću od sponzorstava u velikim sportskim klubovima i okreću prema sponzoriranju manje poznatih i medijski manje atraktivnih priča, što malim klubovima ili ...

FMCG IMPRESSUM NAKLADNIK: Infiniti promedia d.o.o., Gruška 2, 10000 Zagreb / info@professional.hr / www.professional.hr / OIB: 69777850392 • GLAVNA UREDNICA: Andrea Latinović, andrea.latinovic@professional.hr • NOVINARI: Marijana Matković, Inga Lalić, Elvira Mlivić-Budeš • DIREKTORICA PRODAJE I MARKETINGA: Ksenija Borščak, ksenija.borscak@professional.hr / M: +385 98 328 427 • PRODUKCIJA IZDANJA: Promo & produkcija j.d.o.o. • UPRAVA: Katarina Jukić, katarina.jukic@infiniti.hr • IZVRŠNI DIREKTOR: Željko Jukić, zeljko.jukic@professional.hr • IT i TEHNIČKA PODRŠKA: Luka Šužberić, luka.suzberic@infiniti.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu. veljača / ožujak 2014. 5


fmcg te ma broja dro ger i je i bil jne l jeka r ne

Unatoč krizi, drogerije i dalje imaju pozitivan trend Iako građani Hrvatske vrlo teško otvaraju novčanike i broje svaku kunu prije negoli nešto kupe, drogerije, barem po relevantnom istraživanju koje je za Professional radila ugledna tvrtka Hendal i dalje posluju pristojno. Čak bismo mogli reći i- vrlo dobro.

K

ako Hrvatska sada ulazi već u šestu godinu recesiju, a gotovo minimalnim šansama za podizanje BDP-a, sa svih nas strana upozoravaju da se građani teško odlučuju za kupnju, a kamoli veća ulaganja, zanimalo nas je kako stojimo u jednom od osnovnih pitanja svakog kućnog budžeta. Naime, u potrošnji za sredstva namijenjena osobnoj higijeni te održavanju kućanstva, kao i, ne zaboravimo, održavanju kućnih ljubimaca. No, o posljednjem nećemo pisati u ovom broju, ta je kategorija spomenuta stoga jer su potrepštine namijenjene za naše ljubimce prisutne i na policama drogerija. Dakle, iako građani Hrvatske vrlo teško otvaraju novčanike i broje svaku kunu prije negoli nešto kupe, drogerije, barem po relevantnom istraživanju koje je za Professional radila ugledna tvrtka Hendal i dalje posluju pristojno. Čak bismo mogli reći i- vrlo dobro, obzirom na ekonomsku situaciju koju živimo svakodnevno, a teško je uopće prognozirati kada bi se mogao pronaći izlaz iz nje. dm potukao konkurenciju do nogu › U naše

smo istraživanje stavili najjače drogerije prisutne u Hrvatskoj; dm, Kozmo, Müller i Bipu, no, rezultati nisu uopće bili začuđujući- točno onako kako smo i pretpostavljali. Konkurencija je bila ‘’smlavljena’’, jer na upit ‘’Koju drogeriju najčešće posjećujete’’, čak 56,8 posto ispitanika odlučilo se za-dm. Tek daleko iza njega, sa 8,4 posto dolazi Kozmo, jedina hrvatska drogerija u ovom istraživanju (ali i inače na tržištu), potom Müller sa 7,8 posto (što i nije velika razlika u odnosu na Kozmo, ali je moguće da je to stoga što Kozmo ima drogeriju praktički na svakom koraku, a austrijska tvrtka svega nekoliko u Zagrebu). Na začelju je Bipa, u kojoj kupuje oko 3 posto ispitanika, što 6 siječanj / veljača 2014.

pokazuje da očito ili nisu zadovoljni ponudom (u Bipi je dosta toga izmiješano bez nekog reda pa za razliku od dm-a, primjerice, djeluje prilično kaotično, a dosta se posjetitelja žalilo da su im proizvodi, posebice testeri, često stari), ili možda Bipa nije dovoljno radila na vlastitom oglašavanju. Nažalost, čak 21,8 posto ispitanih ne kupuje ni u jednoj od navedenih drogerija, pa je moguće da ta sredstva uglavnom kupuju u trgovinama ili trgovačkim lancima sa vlastitim robnim markama. Naime, cjenovno su pristupačniji od onih u drogerijama, a kupci kažu da kvalitetom nimalo ne zaostaju. Proizvodi za osobnu higijenu nezamjenjivi › Iako su mnoga europska istraživanja pokazala

da su se u recesiji građani odrekli i češće kupovine proizvoda za osobnu higijenu, čini se da je takav trend i u Hrvatskoj. Još uvijek, kako zorno pokazuje istraživanje, 33 posto kupaca u drogerijama kupuje upravo te proizvode, a zatim idu proizvodi za održavanje kućanstva- 15,2%; proizvodi za njegu kose- 10,7 %,; proizvodi za njegu tijela- 9,9 %; proizvodi za njegu lica- 8,5 %; dekorativna kozmetika- šminka- 7,7 %; dodaci

prehrani- 4,5 %; prehrambeni proizvodi- 4,1 %; sve kategorije proizvoda- 4,0 % i na koncu, podjednako za lice, tijelo i kosu- 1,4 %. Hrvatski proizvodi nisu prioritet › Zani-

malo nas je i gledaju li kupci pri izboru na marke, odnosno, preferiraju mi možda isključivo hrvatske proizvode? No, rezultati u tom segmentu nisu previše ohrabrujući- na to je pitanje pozitivno odgovorilo 22,7 % ispitaika, inozemne voli 16,2 %, a dobro stoje i robne marke drogerija, sa 10,7 %, dok 50,3 % anketiranih kaže da kupuje- sve podjednako. Bez obzira je li riječ o hrvatskim, ili vanjskim kompanijama. Dakle, zaključak bi bio sljedeći: da, građani i dalje odlaze u drogerije, kupuju ono što im je nužno potrebno, ali ne i više od toga; pasta za zube, sapuni, šamponi... bez obzira na krizu, uvijek su nezaobilazni dio svačije kupaonice. Sa dekorativnom kozmetikom stvar je ipak drugačija, ali ne zaboravimo da je ta vrsta kozmetike, koja se prodaje u drogerijama, ipak znatno jeftinija od razvikanih svjetskih marki u skupim parfumerijama, kojima se nismo bavili u ovom broju.


fmcg te ma broja dro ger i je i bil jne l jeka r ne dobiva 1 bod u obliku naljepnica, a prikupljenih 10 ili 20 bodova nagrađuju se brojnim uštedama pri kupnji. TRAJNO DOBRA CIJENA Početkom 2007. Pokrenut je koncept Trajno dobre cijene putem kojeg dm snižava cijene više od 1000 atraktivnih proizvoda i za njih se jamči da će ostati povoljne najmanje četiri mjeseca.

Tu me cijene, tu kupujem INTERNACIONALNO USPJEŠAN dm-drogerie markt jedan je od najvećih drogerijskih lanaca u srednjoj i jugoistočnoj Europi. 1973. otvorena je prva dm prodavaonica u Njemačkoj (Karlsruhe), 1976. prva dm prodavaonica u Austriji (Linz), a 1996. prva dm prodavaonica u Hrvatskoj (Zagreb). Danas je dm s 152 filijale zastupljen po cijeloj Hrvatskoj. Upravnodistributivni centar u Zagrebu središte je za cijelu Hrvatsku, kao i poveznica za susjedne zemlje u jugoistočnoj Europi. GOSPODARSKI USPJEŠAN U poslovnoj godini 2012./2013. dm je u Hrvatskoj ostvario promet od 1.964 milijuna kuna, dok je cijela dm grupa ostvarila promet od 7.690 milijuna eura. ZADOVOLJNI DJELATNICI Trenutno je u hrvatskim filijalama i upravnodistributivnom centru u Zagrebu zaposleno oko 1.223 djelatnika. Cijeli koncern zapošljava 49.314 djelatnika. „U dm-u je čovjek uvijek ključan čimbenik poslovanja, bio on kupac ili djelatnik. dm je tvrtka koja svoj uspjeh ne mjeri isključivo rastom prihoda, već prvenstveno kvalitetom odnosa prema ljudima, bilo da su djelatnici ili kupci. Sve to očituje se i u našem poslovanju, stvarnom interesu za ljude, njihove potrebe, radu na oblikovanju sustava školovanja te poticaju svakog djelatnika da vlastitim snagama i doprinosom participira u uspjehu tvrtke“, izjavio je Mirko Mrakužić, direktor dm Hrvatska. BROJ 1 ZA KUPCE Asortiman dm-a obuhvaća više od 14.000 drogerijskih proizvoda iz područja zdravlja i ljepote, dječje hrane i njege, domaćinstva, foto usluga i dodatnog asortimana poput hrane za kućne ljubimce, tekstila i sezonskih proizvoda. Širok izbor drogerijskih artikala upotpunjen je s 21 dm markom, koja pokriva gotovo sve kategorije asortimana. Značajnu razliku u ponudi čine prvenstveno prirodna kozmetika i zdrava hrana. U devet dm prodavaonica u Hrvatskoj kupci mogu pronaći i specijalizirani odjel bezreceptnih ljekova te dermatokozmetičkih i medicinskih proizvoda. ACTIVE BEAUTY SVIJET PREDNOSTI U siječnju 2005. pokrenut je prvi dm program lojalnosti kojem je cilj nagraditi vjernost kupaca. Za svakih potrošenih 50 kuna kupac

osoblje, stručno savjetovanje i povoljne cijene. U Hrvatskoj je prva poslovnica otvorena 2003. godine, u Zagrebu 2005. Svoj 60- godišnji jubilej tvrtka je proslavila 2013. godine. TIPIČNO ZA MÜLLER: ISTICANJE VISOKOM KAKVOĆOM Promjena vrijednosti u društvu stavila je zdravlje i dugotrajnost u središte. Koncept dugotrajnosti nastao je zbog ekoloških resursa koji nestaju. Tim pristupom se teži očuvanju prirode za buduće naraštaje. Na socijanom planu se teži izjednačavanju socijalnih sila kako bi postigli kvalitetan suživot svih ljudi.

Gdje je sve po mom Prva KOZMO drogerija otvorena je u srpnju 2005. godine u Zagrebu, a do danas je proširena mreža na 79 prodajnih mjesta i trenutno imaju više od 400 zaposlenih. Od 79 prodajnih mjesta. MISIJA I VIZIJA Olakšavati ljudima život na svakom koraku poznavanjem njihovih želja i potreba te pružanjem najbolje usluge i vrijednosti za novac te postati drogerija koja je prvi izbor kupcima u Hrvatskoj. DRUŠTVENA ODGOVORNOST Drogerija Kozmo je po treći puta stekla pravo nositi prestižnu titulu Poslodavca Partnera zadovoljivši visoke standarde u upravljanju ljudskim resursima. TEMELJNE KOZMO VRIJEDNOSTI Međusobno uvažavanje i poštivanje svih zaposlenika / Integritet, poštenje, transparentnost / Fleksibilnost, brzina, pro-aktivnost Inovativni i kreativni način rješavanja problema / Rast pojedinca s rastom kompanije.

Visoka kvaliteta, niske cijene Tvrtka Müller svake godine bilježi dvoznamenkasti broj novootvorenih poslovnica što omogućava zdrav i kontinuiran razvoj tvrtke kako u zemlji tako i u inozemstvu. Tajna uspjeha je jednostavna: široki asortiman, ljubazno

Povoljna parfumerija ZADOVOLJSTVO KUPCA- PRVI ZAHTJEV BIPA je prodavaonica proizvoda za osobnu njegu i brigu o kućanstvu. Upravo stoga, BIPA se neprestano trudi udovoljiti svim željama svojih klijenata. To dokazuje i široka ponuda proizvoda koji se mogu pronaći na BIPA-inim policama. Između gotovo 8000 artikala međunarodnih marki, svatko tko zakorači u BIPA svijet zasigurno će pronaći ponešto za sebe. BIPA misli na sve – na žene, na muškarce, na djecu, na kućne ljubimce i na dom. Tako se u asortimanu BIPA-e nalaze brojni poznati brandovi visokokvalitetne šminke, kao što su Maybelline, Rimmel, L’Oréal, Max Factor, PUPA i Bourjois. Također, BIPA nudi zaista veliki izbor svjetski poznatih muških i ženskih parfema, kao i mnoštvo preparata za osobnu higijenu i njegu tijela. Pored spomenutih međunarodnih brandova, BIPA je za svoje kupce osmislila i vlastite marke proizvoda kako bi im kupnju učinila još vedrijom i povoljnijom. Proizvodi označeni BIPA imenom razvijeni su prema visokim standardima kvalitete, a sadrže raznovrsni asortiman s cijenama koje raduju. U BIPA-ine vlastite robne marke ulaze sljedeće linije dekorativne kozmetike LOOK BY BIPA, iQ COSMETICS, b.pretty, little Girl. Razgranata mreža preparata linije MY ispletena je od nekoliko programa: MY dent, MY body, MY hair, MY face, MY young face te MY man. No, ponuda BIPA-e ne završava tu! Uz pomoć BIPA FOTOSHOP-a i novog DigiFilm Makera digitalne fotografije vrhunske kvalitete na premium fotopapiru izrađuju se u trenu po najpovoljnijim cijenama. Kako bi nagradila vjernost svojih klijenata, BIPA im nudi korištenje BIPACard kartice koja donosi brojne pogodnosti za svoje članove.Srž BIPAine poslovne filozofije sadržana je u samom orginalnom nazivu „BILLIG PARFÜMERIE“ - što znači „povoljna parfumerija“. U Hrvatskoj je prisutna od 2007.godine.

siječanj / veljača 2014. 7


fmcg te ma broja dro ger i je i bil jne l jeka r ne

UZORAK N=411; 15+ godina Koju drogeriju najčešće posjećujete? 56,8

DM

8,4

KOZMO

34

7,8

MÜLLER

32

3,0

BIPA

233

12 21,8

NITI JEDNA

90

OSTALE

0,8

3

SVE PODJEDNAKO

1,5

6 %

UZORAK N=321; kupci u drogerijama Koji proizvod najčešće kupujete? 33,00

PROIZVODI ZA OSOBNU HIGIJENU

106

15,2

PROIZVODI ZA ODRŽAVANJE KUĆANSTVA

49

10,7

PROIZVODI ZA NJEGU KOSE

9,9

32

8,5

27

7,7

25

PROIZVODI ZA NJEGU TIJELA PROIZVODI ZA NJEGU LICA DEKORATIVNA KOZMETIKA - ŠMINKA

34

4,5

14

PREHRAMBENI PROIZVODI

4,1

13

SVE KATEGORIJE PROIZVODA

4,0

13

DODACI PREHRANI

PODJEDNAKO ZA LICE / TIJELO / KOSU

1,4

4 %

UZORAK N=321; kupci u drogerijama Koje proizvođače i marke preferirate? 22,7

HRVATSKE PROIZVODE INOZEMNE PROIZVODE ROBNE MARKE DROGERIJA

73

16,2

52

10,7

34 50,3

SVE PODJEDNAKO

%

8 veljača / ožujak 2014.

162


fmcg te ma broja dro ger i je i bil jne l jeka r ne

Vrhunska dermo kozmetika koju cijene u svijetu Poduzeće osnovano na temeljima sada već 30 godišnjeg iskustva u kreiranju i proizvodnji kozmetičkih preparata. Laboratorijska proizvodnja potpuno je predana tradiciji, zakonskim i etičkim normama, spremna promijeniti svaku pozitivnu novost iz područja kozmetologije i dermatologijeIskustva su stjecana na vođenju proizvodnje velikih firmi, kako vlastitih proizvoda, tako i licensnih, i u studijskim posjetama eminentnih europskih kozmetičkih kuća.

V

eliko znanje, mnogobrojni vlastiti preparati, nagrade i priznanja te, što je najvažnije, zadovoljni kupci profilirali su način i filozofiju naše današnje proizvodnje. Mala laboratorijska proizvodnja potpuno je predana tradiciji, ekološkim, zakonskim i etičkim normama, spremna primijeniti svaku pozitivnu novost iz područja kozmetologije i dermatologije. U Cosmelu kažu da su njihovi preparati potpuno oslobođeni niskih normi globalne industrije. Ono što si velika industrija nemože dozvoliti njihova su načela

proizvodnje prirodne-organske dermokozmetike; male serije, luksuzna hladno prešana ulja, organska eterična ulja, bez GMO-a, herbicida, petrokemikalija, umjetnih konzervansa, parabena, bez toksina, umjetnih mirisa i boja, objašnjava Mira Moćan iz Cosmela. Sirovine uzimaju od eminentnih dobavljača sa certifikatima porijekla i farmakološke kakvoće. Većina preparata je klinički ispitana. Stalnu kontrolu zdrastvene ispravnosti obavljaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu. Cosmel preparati prodaju se isključivo u ljekarnama u kojima imaju i prezentacije na kojima zainte-

resirani mogu pitati sve o proizvodima, dobiti savjet i tester, ali i pitati sve o kozmetici što vas zanima. Na taj način imaju mogućnost individualnog pristupa pa i izrade preparata kreiranog samo za njih. Preparati koji to zahtijevaju imaju certifikate “Kozmetika s posebnom namijenom” koje izdaje Ministarstvo zdravstva RH, a kako bi zaštitili vlastitu tehnologiju stalno patentiraju proizvode. To znači da ne zaštićuju samo ime ili inovaciju, već kompletni proizvod od ideje, preko razvoja i ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti do tehnoloških rješenja za sigurnu proizvodnju.

KREMA › MELLI ZA ZRELU,

OSJETLJIVU I PROBLEMATIČNU KOŽU

› ANTIAGE USPORAVA

STARENJE ELIKSIR IZ KOŠNICE MATIČNA MLIJEČ S LIPOSOMIMA

› MED MALINA

PROPOLIS MASLINA MARELICA NOĆURAK

› ANTIDERMATITIS BIOLOŠKA SNAGA

ORGANSKIH TVARI veljača / ožujak 2014. 9


fmcg a na liz a upr ava

Kvalitetni i uspješni menadžeri Prema nedavno objavljenim rezultatima redovnog godišnjeg istraživanja Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, Hrvatska je po konkurentnosti zauzela 57. od ukupno 59 mjesta među vodećim svjetskim ekonomijama. › piše Marijana Matković

P

rosječna dob direktora stotinu najvećih kompanija kreće se oko 49 godina, no nešto manje od 30 ih je mlađe od 45 godina. Gotovo polovica njih u toj su tvrtki dulje razdoblje i prošli su nekoliko uporavljačkih ‘stepenica’ do funkcije predsjednika uprave, u istoj tvrtki ili tvrtkama grupacije. Gotovo svaki peti na funkciju je došao u zadnjih nekoliko mjeseci do godinu dana (što nije pravilo samo za državne tvrke), no značajan je i udio onih koji su na funkcijama dulje od tri godine. Naime, oko 30 menadžera na funkciji je dulje od pet godina, od čega je 12 predsjednika uprave koji su na funkciji 10 ili više godina, pokazala je analiza uprava u stotinu najvećih kompanija s obzirom na prihode u 2012. godini. Zanimalo nas je jesu li menađeri Hrvatskih tvrtki posljednjih desetak godina prošli kroz tranziciju, od dobne do obrazovne strukture, pa do nekih osobina ličnosti i modela upravljanja, te jesu li ih te promjene pripremile za ono što njihove kompanije čeka s ulaskom Hrvatske u EU. U elitnom klubu › Prema nedavno objavljenim

rezultatima redovnog godišnjeg istraživanja Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, Hrvatska je po konkurentnosti zauzela 57. od ukupno 59 mjesta među vodećim svjetskim ekonomijama, a među glavne naše slabosti ubrajaju se i slabo poduzetništvo, neprilagodljivost, loše poslovno upravljanje, nedostatak motivacije i kompetentnosti te niska razina tehnologije, inovativnosti, transfera znanja, visokoškolskog i menađerskog obrazovanja. Riječ je o istraživanju koje obuhvaća klub elitnih zemlja, pa su rezultati donekle i očekivani, no i lanjska studija o restrukturiranju Roland Bergera, koja obuhvaća i zemlje regije i Europe, pokazala je da hrvatskim menadžerima nedostaje samopouzdanja u borbi s krizom. Svaki peti strahovao je da su konkurenti znatno bolje 10 s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 4 .

pripremljeni za moguće pogoršanje situacije na koji su ujedno i vlasnici tvrtki ističe se Miljeno tržištu, dok ih je manje od polovice vjerovalo da Pivac, jedan od suvlasnika Mesne industrije bi se s još dubljom krizom nosili lakše od svojih braća Pivac, koja je potekla od prve trgovine izravnih tržišnih takmaca. Analiza je pokazala otvorene u Vrgorcu 1990. godine. Tu je i Marko da se hrvatski menadžeri u usporedbi s njihoPipunić, osnivač i vlasnik osječkog Žita, koji vim kolegama u regiji i Europi manje okreću svoje poslovno carstvo širi od 1992. godine, prilagođavanju poslovnih modela i uglavnom se koji je lani isplaćivao oko 5000 kuna prosječne drže tradicionalnih, regionalneto plaće. Po stažu na čelu nih i zapadnoeuropskih trživlastite tvrtke je i Mile Čurkošta te uglavnom ne planiraju vić, osnivač, vlasnik i direktor gotovo nikakav rast na rastuPlodina, koji je prvu trgovinu HRVATSKI ćim tržištima Azije, Latinske Plodina otvorio 1993. godine MENADŽERI U Amerike te na Bliskom istoku. u Rijeci. Unatoč krizi, PloUSPOREDBI S NJIProcjena je stručnjaka Roland dine su u proteklih dva, tri HOVIM KOLEGAMA Bergera da će bez izlaska na mjeseca (2013.) otvorile svoj U REGIJI I EUROPI nova tržišta i regije oporavak 71. Supermarket, a ČurkoMANJE SE OKREĆU biti teško ostvariv, pa vrijedi vić je uvjeren da će do 2015. PRILAGOĐAVANJU zaviriti u to tko domaće komotvoriti i stoti. Paralelno je POSLOVNIH MODpanije vodi u EU. rastao i broj zaposlenih (oko ELA I UGLAVNOM SE 6 posto više nego 2011.) i DRŽE TRADICIONAL- plaća. No, iako su plaće bile Uspješni i dugovječni › NIH, REGIONALNIH I Među najdugovječnijima na oko deset posto više nego u funkciji posebno se ističu 2011., prosjek se kreće oko ZAPADNOEUROPosnivači i vlasnici tvrtki koji 3500 kuna, što je oko 750 SKIH TRŽIŠTA su ujedno i čelnici uprava. kuna manje od prosjeka u Neupitno najdulji staž ima Konzumu te oko 500 kuna Dragutin Drk, većinski vlamanje u odnosu na prosjek u snik i direktor varaždinske Vindije. U varaždinsplitskom lancu dućana Tommy. Među vlasniskoj Gradskoj mljekari, kako se tada zvala Vincima tvrtki po dugovječnosti na čelnoj funkciji dija, zaposlio se još 1961. godine, a na njenom ističe se i Ivan Katavić, vlasnik križevačkog lanca je čelu bez prekida već 48 godina. U dobi od trgovina koji je osnovan 1992., kojemu je od 76 godina, on je, ujedno, i najstariji menadžer tada na čelu te Mirko Mrakužić, direktor DM-a na listi koju smo analizirali (imamo sedam od osnutka podružnice u Hrvatskoj, 1994. menađera starijih od 60 godina), ali i jedini na godine. Dugo godina najpoželjniji poslodavac čelu dvije tvrtke među stotinu najboljih. U toj u 2012. povećao je broj radnika i smanjio plaće je kategoriji još i Koka d.d., koja je od 1995. u u odnosu na 2011. godinu (i rast i pad kreću vlasništvu Vindije. Zanimljivo je da je prosječna se oko 4,5 posto), no njihov je prosjek i dalje mjesečna neto plaća u Vindiji u 2012. Godini oko 8000 kuna neto. Najmlađi vlasnik među iznosila oko 5.100 kuna, što je blagi pad u stotinu najboljih tvrtki s obzirom na prihode u odnosu na 2011. (2,5 posto), ali je broj zaposle2012. godini odnedavno je 38-godišnji Tominih u odnosu na sate rada povećan za otprilike slav Debeljak, koji je u ožujku 2013. godine tri posto. Prosječna plaća zaposlenih u Koki kupio Brodosplit brodogradilište. Kako je on i kreće se oko 3700 kuna. Među menadžerima direktor tvrtke, time se svrstao među najmlađe


fmcg a na liz a upr ava menadžere u Hrvatskoj, a gotovo istodobno zaradio je i titulu najosebujnijeg menadžera. Zanimljivo je kako među predsjednicima uprava imamo i jednog – bivšeg sindikalca. To je Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, koji je na tu funkciju imenovan u ožujku 2013. godine. Samo dva mjeseca kasnije suočio se s najavama štrajka Sindikata strojovođa i Sindikata željezničara. Po stažu na čelnoj funkciji u upravama banaka bez konkurencije je Franjo Luković, koji broji 22 godine na čelu Zagrebačke banke, no nedavno je najavljeno da odlazi s te funkcije. No, do sada je najdugovječniji predsjednik uprave jedne banke u Europi, a po stilu upravljanja vjerojatno i „najtiši“ bankar u Hrvatskoj. Njegovih izjava i intervjua u medijima gotovo da i nema. Bankari vodećih banaka u Hrvatskoj i inače su vrlo dugovječni na funkcijama, što, vjerojatno odražava zadovoljstvo visokom dobiti koja se godinama prelijevala i na članice grupe, odnosno, činjenicom da su banke u Hrvatskoj bilježile manji pad dobiti u odnosu na većinu članica grupa kojima pripadaju. Sposobni bankari › Ipak, prema podacima

HNB-a, banke su lani ostvarile 2,8 milijardi kuna neto dobiti, što je 25,6 posto manje nego u 2011. godini, slijedom čega su gotovo sve smanjivale ili broj zaposlenih ili prosječne plaće te najavljuju dodatna restrukturiranja. Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, drugi je po ‘predsjedničkom’ stažu - na toj je funkciji 16 godina. Božo Prka na čelu je PBZ-a 15 godina, a Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste banke oko 13, s jednogodišnjim prekidom, kada je s čelnog mjesta Erste banke otišao na čelo Riječke banke, da bi nakon spajanja tih dviju banaka ponovo preuzeo funkciju čelnika Erste banke. Boris Galić, predsjednik Uprave Allianz osiguranja od 2003. godine također je među onima s dugim stažem. On je i primjer mlađeg menadžera (44 godine), koji je do te funkcije promijenio nekoliko upravljačkih pozicija u bliskom financijskom sektoru, odnosno jedan od primjera kako se do čelne funkcije „brusi“ iskustvo. „Poslovnu karijeru započeo sam u HNB-u, nastavio u investicijskoj banci CAIB te potom došao u Zagrebačku banku. Imao sam veliku sreću u svim tim institucijama imati odlične i zahtjevne šefove. To je svakom mladom čovjeku ključno za kvalitetan razvoj. Raznolikost poslova koje sam radio, od analitičarskog rada u kontrolingu do najsloženije kampanje, poput AZ fonda, uvelike mi danas pomažu. Iako, okolina se neprekidno mijenja i više od svega važno je očuvati zdrav razum“, kaže Galić. Lani se Allianz osiguranje svrstalo među 47 tvrtki (u redu stotinu najboljih) koje su zabilježile rast prihoda te samo devet njih koje se mogu pohvaliti rastom plaća i broja zaposlenih, što je pratio i rast ukupne zaračunate bruto premije u osiguranju od 6,2 posto. To su,

ujedno, vrlo zanimljivi primjeri inozemnih komvođenja uz predsjednicu kompanije, imaju tri panija koje su povjerenje u Hrvatskoj poklonile žene. Jedna od njih je i Snježana Bahtijari, diredomaćim menadžerima i godinama ne odustaju korica Komunikacija, zadužena i za Društvenu od njih. Jedan od takvih primjera je i Gordana odgovornost. Naša analiza pokazala je da je oko Kovačević, koja je u siječnju zakoračila u devetu 40 menadžera na visokim funkcijama, a u upragodinu na čelu kompanije Ericsson Nikola Tesla, vama otprilike oko 50 posto njih, u kompaniiako se u švedskoj korporaciji Ericsson na tim jama u kojima su sada na vrhu, prošlo nekoliko najvišim rjeđe nalazi žena. Kovačević je i jedna upravljačkih stepenica i bilo najmanje pet do od samo četiri žene koje 10 godina. Otprilike 15-ak „vladaju“ najboljim kompaničlanova uprave na visoke je jama na domaćem terenu, uz funkcije došlo s menadžerskih Davorku Tancer (koja je od pozicija u drugim kompaniPO RIJEČIMA MAlistopada 2009. na čelu tvrtke jama, također nakon pet do 10 RINE TONŽETIĆ, Prirodni plin), Malin Elisabeth godina „uspona“. Po riječima DIREKTORICE U Holmberg (Tele2, na funkciji Marine Tonžetić, direktorice ODJELU REVIZIJA U od lipnja 2012.) te Ljiljanu u Odjelu revizija u zagrebačZAGREBAČKOM Čule koja je od srpnja 2012. kom revizorskom društvu REVIZORSKOM na čelu HEP-operatora distriDeloitte, neka istraživanja DRUŠTVU DELOITTE, bucijskog sustava. Sve četiri pokazuju da je to gotovo praNEKA ISTRAŽIVANJA vilo: više od polovice hrvatdame u 2012. su zabilježile POKAZUJU DA JE TO rast prihoda, čime se svrstaskih manadžera promijenilo GOTOVO PRAVILO: vaju u uspješniju polovicu od dva do pet poslova i bilo hrvatskih menađera. im je potrebno od tri do deset VIŠE OD POLOVICE godina da dođu na sadašnju HRVATSKIH I žene među najboljima › funkciju, kaže. MANADŽERA Od 100 najboljih kompaPROMIJENILO OD nija 47 ih je ostvarilo rast Netipičan menadžer › Sličan DVA DO PET POSLOprihoda. No, činjenica da na primjer, iako sa duljim stažem VA I BILO IM JE čelu kompanija imamo samo u tvrtki je i direktor HrvatPOTREBNO OD TRI četiri žene zoran je pokazatelj ske pošte, Alen Premužak. U DO DESET GODINA djelovanja staklenog stropa, Pošti je od 2009. godine i tri DA DOĐU NA o kojem je svojedobno javno godine je vodio HP Express. SADAŠNJU FUNKCIJU Valja reći da je posve netiprogovarala bivša direkorica Agrokora, Ljerka Puljić, koja pičan menadžer u državnoj je u međuvremenu napretvrtki, jer iza sebe ima zanidovala u Nadzorni odbor mljivu karijeru u privatnim Agrokora, a svoje mjesto prepustila – muškarcu sustavima. Počeo je 1997. godine u Plivi, na (Mario Talajić). Među članovima uprava komposlovima strateškog planiranja, radio je i na panija je nešto veći broj žena - u 30 njih žene su korporativnim projektima, akvizicijama i intečlanovi uprave ovlašteni za zastupanje, a ukugraciji tvrtki kćeri. Šest godina kasnije prešao je pno smo nabrojali 41 ženu. Tako, primjerice, u u Luru, gdje je radio na strateškom planiranju i Ericsson Nikoli Tesli u šali kažu kako u upravi akvizicijama, a kasnije na rukovodećim položaimaju 100 posto žena, a u izvršnom poslovodjima u prodaji, a 2006. postaje direktor agencije stvu od 17 direktora za različita područja koji za tržišne komunikacije Bruketa & Žinić. nemaju ovlasti uprave, ali su prva linija ruko-

s i j e č a n j / tv re al vj aa čnaj 2 0 1 34 . 11


fmcg intervju ivo josipović

Ivo J o sip ov ić, p r e d s j e dn ik R e publik e H rvat sk e

ŽELIM VIDJETI DA SMO ZEMLJA U KOJU SE ISPLATI DOĆI I POKRENUTI POSAO Ne budimo neosjetljivi na čovjeka, susjeda, rođaka, kolegu s posla, poznanika…ne okrećimo glavu jer će sutra netko od nas otkloniti pogled. I solidarnost je dio socijalne pravednosti. › piše Andrea Latinović

› foto Ured predsjednika RH

Nedavno ste se aktivnije uključili u rješavanje gospodarske situacije u državi te ste održali sjednicu Savjeta za gospodarstvo. Je li Hrvatska doista u bezizlaznom ekonomskom tunelu? Ima li svjetla? › Gospo-

darstvo I životni uvjeti građana uvijek su mi u fokusu. Iako su predsjedničke ovlasti u tome segmentu znatno ograničene, ne znači da kroz tijela koja sam osnovao kao Predsjednik, ne mogu pratiti I raspravljati teme koje se izravno tiču ljudi, poduzetnika, radnika, bez obzira o čemu se radilo. Uvijek ću reagirati, kao što sam to i do sada činio, kada osjetim da je bilo kojom mjerom moguće pogođen širi sloj građana, ili ako se radi o potezu koji na neki način označava prekretnicu. Podsjećam Vas i na preporuke moga Savjeta za gospodarstvo iz ožujka prošle godine na temu olakšanja dužničke krize građana i jačanje društvene pravednosti i solidarnosti. Tada 12 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

sam pozvao dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje Fonda solidarnosti koji bi trebao poduprijeti socijalne projekte (paketi socijalnih proizvoda, jednokratna nužna pomoć u slučaju akutnog siromaštva...), kojim bi rukovodile javne osobe naglašenog moralnog autoriteta. Pozvao sam I udruge, sindikate i vjerske zajednice da u okviru svojih djelatnosti ojačaju socijalnu komponentu svoga rada i da kroz različite oblike solidarnosti pomognu svom članstvu i ostalim građanima koji su pali u dužničku krizu. Mnogi su u mogućnosti upaliti svjetlo, da odgovorim na Vaše pitanje iz kojeg je očigledna pesimistična slika realnosti, koja zaista većini jest teška. Ali, ne budimo neosjetljivi na čovjeka, susjeda, rođaka, kolegu s posla, poznanika…ne okrećimo glavu jer će sutra netko od nas otkloniti pogled. I solidarnost je dio socijalne pravednosti. Zapravo, ovo je pitanje za mini-

stre financija i gospodarstva, a to je procedura prekomjernog ali postavit ću ga i Vama: vjerudeficita. Nisam ekonomski stručjete li Vi da Hrvatska uopće ima njak, ali razumijem da naša zemlja zacrtanu ekonomsku politiku? po prvi put ulazi u jedan formaČini se da se tirani postupak sve rješava ‘’u s vrlo precizno hodu’’, kao da zadanim rezulIMAMO IZVRSNIH se gasi vatra tatima koji se TVRTKI KOJE, ČAK kada negdje od nas očekuju plane, ali bez do kraja 2016. NEKAKO U TIŠINI, jasne strateOSVAJAJU SVIJET. OD Svatko ima legigije...ekonomtiman prijedlog VELIKIH HRVATSKIH skih problema kako odgovoriti TVRTKI DO MALIH i zacrtavanju na taj izazov, pa ENTUZIJASTA U ekonomske čak I ekonomoMOBILNIM politike? › Naša misti okupljeni

APLIKACIJAMA, će gospodaru mom Savjetu PREKO IZVRSNIH ska situacija biti imaju različite BIOKEMIJSKIH onoliko bezipozicije o tome LABORATORIJA zlazna koliko je li odgovor na KOJI SU ČAK svi, kolektivno, EDP leži u priiz oportunističhodovnoj ili rasNAJBOLJI U EUROPI kih, političkih hodovnoj strani, pa ponekad I ili nekoj kombiosobnih, razloga naciji I jednog I odbijamo postići suglasje koja drugog. Ta se razmišljanja trebaju vrata otvoriti za izlazak iz krize. čuti, trebaju se uvažiti argumenti. Dat ću jedan konkretan primjer, Iz EDP-a će proizaći niz mjera,


fmcg intervju dr aga n munjiz a

v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 13


fmcg intervju ivo josipović

novih zakona, poteza koji mogu poslenih, pogotovo mladih, a isto utjecati duboko na strukturu tako i podaci o padu industrijske našeg gospodarstva, zdravstva, proizvodnje. To znači, uistinu školstva, naših mirovina. To je grubo, da trenutno realnog rasta tema koja nadilazi samo jednu nema. S druge strane, očekujem stranku, jednu koaliciju, jednog da brojne politike I strategije daju socijalnog parrezultat. Sve tnera ili oporbu mjere nadilaze – način I odgotrajanje samo UVIJEK ĆU vor na pitanje jednog man- “kako?” - mora data I baš zato REAGIRATI, KAO iza sebe imati želim vidjeti ŠTO SAM TO I DO platformu dijarazgovor, suglaSADA ČINIO, KADA loga pa I konsje koliko je to OSJETIM DA JE BILO senzusa na kojeg god moguće, KOJOM MJEROM sam pozvao. jer kako je kriza MOGUĆE POGOĐEN nadišla nekoliko ŠIRI SLOJ GRAĐANA, mandata, tako Nažalost, ILI AKO SE RADI O svjetske kreće i oporavak.

POTEZU KOJI NA ditne agencije NEKI NAČIN prognoziraju Ne čini li Vam OZNAČAVA nam kako će se kako u ove i ova godina dvije godine PREKRETNICU biti recesijrada vlade nije ska, šesta za došlo do sporaredom te kako zuma sa posloje moguće da će Hrvatska, davcima, kao važnim čimbenizapravo, ostati jedina država u kom u rješavanju ekonomskih Europi koja neće izaći iz receproblema i zacrtavanju ekosije. Smatrate li da su njihove nomske politike? › Neprekidno crne prognoze ispravne? › potičem na socijalni dijalog, ali Naravno da pratim prognoze, ali se prognozama toliko ne opterećujem. Kada se vidi konkretna mjera, kad ljudi, poduzetnici, investitori osjete taj trenutak da je lakše, brže, sigurnije – to ima efekta I na prognoze. Priželjkujem da je ovo zadnja godina recesije, i jasno, brinu me podaci, naročito podatak o povećanju broja neza14 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

treba mirno sagledati argumente i poslodavaca, posebno u privatnom, realnom sektoru, jer od njihove gospodarske aktivnosti i uspjeha, mi živimo. Od njih očekujemo investicije i otvaranja radnih mjesta. Zato njihove životne, dnevne potrebe moramo razumijeti. Isto tako, moramo čuti glas radnika; o mjerama koje se

poduzimaju ovise njihova radna mjesta, egzistencija njihovih obitelji. Bit će puno lakše svakoj sljedećoj vladi, koja god bila, kao I svakom sljedećem Predsjedniku, ma koji bio, provoditi mjere oporavka za svoje građane, za svoju zemlju, ako ih istinski razumije, jer je imao priliku o njima razgovarati. U suprotnome samo, „gasimo vatru“ kada se rasplamsa. Prirodno je da godišnje imate intervenciju kada je to potrebno, samo ne smije proći godina isključivo u gašanju požara, već se veći dio mora provesti u osmišljavanju prevencije. Dakle, svaka vlada mora imati vrijeme i prostor za osmišljavanje prevencije. Tko je dao vladi mandat da se ovako nemilice zadužuje u inozemstvu po visokim kamatnim stopama, kao što su to radile bivše HDZ-ove pa danas i jesmo tu gdje jesmo? › Ono

što zaista očekujem ove godine jest gospodarska razvojna strategija koja podvlači crtu pod sve sektorske strategije, ujedinjuje ih u jednu i daje gospodarski i ekonomski odgovor na pitanje smjera u kojem naša država ide. Iz te strategije će proizaći naši prioriteti, područja strateškog interesa, morati dati odgovor na pitanje koje su konkretne mjere unapređenja. Iz strategije će biti puno jasnije kako ćemo se nositi i s prihodovnom i rashodovnom stranom, kako ćemo servisi-

rati svoj javni dug, i smanjivati ga. I da odgovorim na pitanje o zaduživanju, kojom dinamikom i za konkretno što, ćemo se zaduživati? Želim vidjeti i da smo se pomaknuli na ljestvici konkuretnosti, da su potezi u ovih godinu dana dali efekta, da su prepoznati, da smo objektivno bolji za poslovanje i da nam se poslovni image popravio. Želim vidjeti da smo zemlja u koju se isplati doći, pokrenuti posao, i da, ujedno i zaraditi. I želim naglasiti, kao predsjednik države neću djelovati pod pritiskom. Zazivanje hitnih sjednica Vlade, što mi vrlo često sugeriraju mediji, i kratkovidni političari željni jedino kavge na relaciji predsjednik – premijer – ili ranije premijerka - nametanje tema I dinamike koja u stvari nema za primarni cilj iskrenu brigu za građane, nego provociranje reakcije na političkoj ploči s rezultatima – to odbijam. Dovoljno sam svjestan našeg stanja I svakodnevno mi se obraća dovoljan broj ljudi I tvrtki s problemima da bi mi netko drugi otvarao “oči”. Je li Hrvatska zaglibila u poreznoj presiji? Nisu li porezi svih vrsta previsoki za ionako osiromašene građane? › Porezno

opterećenje je uistinu teško za naše građane, kao i povećanje cijene energenata, komunalija, cijene vode i prometnih usluga.


fmcg intervju ivo josipović

Imam, s jedne strane, razumijevanje za tržišno formiranje cijena jer je bespredmetno voditi tvrtke u gubitak, namećući im naplaćivanje svojih usluga ispod razine isplativosti. No, ono što potičem je formula za socijalno ugroženo stanovništvo u skladu s njihovim prihodima i mogućnostima. Mislim da je tu prostor da se našim građanima izađe u susret maksimalno koliko je moguće. Imamo veliki broj građana kojima doslovno ne ostaje ništa nakon što plate račune a moraju živjeti, jesti, putovati na posao, odgajati djecu. Često ste znali naglašavati važnost društveno odgovornog poslovanja (DOP), no, što ste pod time mislili? Puno putujete i vidite situaciju na licu mjesta- jeste li vidjeli i neke pozitivne, dobre primjere

poslovanja u Hrvatskoj? › Kako

da ne! Više nego što možda građani misle, ili mediji žele vidjeti. Imamo izvrsnih tvrtki koje, čak nekako u tišini, osvajaju svijet. Od velikih hrvatskih tvrtki do malih entuzijasta u mobilnim aplikacijama, preko izvrsnih biokemijskih laboratorija koji su čak najbolji u Europi. Nastojim u svoje posjete uključiti obilazak izvrsnih tvrtki, da im na neki način pomognem pokazati da se može, da i kroz moje prisustvo pošalju poruku da opstaju, rastu, zapošljavaju, uspijevaju – unatoč svemu, i da je u njihove poslovne standarde ukorijenjen korektan odnos prema zaposlenicima i društveno odgovorno poslovanje. Osobno, promoviram baš društveno odgovorno poslovanje tvrtki – osjetljivost na osjećaj pripadnosti i „vraćanju“ zajednici, brigu za zajed-

nicu, brigu za okoliš, korektnost poslovanja na tržištu i korektnost prema zaposlenicima. Što Vam kažu sami poslodavci, koja je za njih najveća prepreka u poslovanju? U ovom se trenutku čini da vlada ima protivnike na svim stranama- i u radnicima, sindikatima, ali i sa spomenutim poslodavcima. Je li moguće da njezine poteze baš nitko od navedenih ne razumije? Ili se u Banskim dvorima ponašaju kao Pale sam na svijetu? › Poduzetnici,

poslodavci, obrtnici…kako oni okupljeni u mom Savjetu, tako i svi s kojima se susrećem ne kažu mi nešto posebno ili drukčije od onoga što su inače javno spremni reći: žele učinkovitiju i bržu javnu upravu, učinkovitiju i susretljiviju lokalnu upravu, uređenije i brže pravosuđe kao i

generalni poticajni okvir za njihovo poslovanje. Dakle, s jedne strane poslodavci imaju svoje realne potrebe, jer tržište ne miruje i ne pita, traži fleksibilnost; možeš li joj udovoljiti, ideš dalje. Ne možeš li, propadaš. A to onda za sobom povlači ciklički dalekosežne posljedice. Zato, Vlada mora omogućiti, a taj format je Gospodarsko – socijalno vijeće, razgovor obiju strana o bilo kojoj temi. Samo tako se izbjegava zamka jednodimenzionalnog pogleda. Što su gospodarske prednosti Hrvatske, što bi, po Vašem mišljenju, mogao biti naš prepoznatljiv brand? › Na prvu će

netko očekivati da kažem da je naš prepoznatljivi brend sama Hrvatska – njezina ljepota, čista voda, zdrava hrana, more i otoci, prekrasne rijeke, Kopački rit, slav e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 15


fmcg intervju ivo josipović vonska ravnica…naravno da je tako. No, rekao bih da je u tišini stvoren ICT brand u Hrvatskoj. Imamo izvrsne ICT tvrtke prisutne na domaćem, ali sve više na svjetskim tržištima Europe. Dnevno do nas dolaze vijesti kako je neka mobilna aplikacija otkupljena od svjetskih ICT tvrtki. Negdje krajem prošle godine iznenadio me podatak da je ICT došao na, mislim, 11.ili 10. mjesto ukupnog izvoznog sektora. Brand etno i eko turizma koji je već etablirao Hrvatsku na turističkoj karti, treba jače poticati i staviti u razvojni kontekst ruralnog razvoja gdje zatvarate cijeli jedan krug domaće usluge i domaćih proizvoda. Nije li apsurdno da država s takvim prirodnim resursima, koja bi mogla hraniti, doslovce, dio Europe, veliki dio bazira na uvozu i to često nekvalitetnih i sumnjive kvalitete sirovina? › Upravo kroz

taj segment ruralnog razvoja, primjerice, omogućavajući akdekvatnu infrastrukturu možemo postići ogroman efekt: omogućiti ljudima, mladim, mobilnim obiteljima dobar, uspješan život u ruralnim krajevima, da su u doticaju sa svim informacijama, jer imaju takvu tehnološku infrastrutkuru, poticati rast njihovih gospodarstava, a ujedno, proizvodnjom hrane na taj način doprinijeti smanjenju uvoza hrane koju možemo sami proizvesti. Naglašavam, rast industrije, rast investicija – domaćih i stranih – dovodi do rasta mogućnosti dostupnih proizvoda na domaćem tržištu što, povezano s daleko manjim troškovima dostave, može dovesti do smanjenja uvoza i tih proizvoda koje sada uvozimo jer su domaći nedostupni ili cjenovno nekonkuretni. Potrošnja - prva grana gospodarstva koja je osjetila krizu i utjecaj recesije je upravo FMCG. Kakva su predviđanja, kada se očekuje rast potrošnje? PDV- a na hranu? Smanjenje pa povećanje stope, je 16 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

li to u redu? › Ljudska reakcija

Nemam još dostupne podatke na krizu je smanjiti potrošnju I za 2013.godinu pa je nezasvesti je na neophodno. Ljudi hvalno konkretizirati. Ne bih moraju platiti račune, vraćati kreželio da naši proizvođači presele dite, školovati djecu I psihološki, proizvodnju u zemlje regije i prvo će posegnuti za smanjenjem držim da mogu maksimalizirati obujma potrošnje tamo gdje to potpore koje im Hrvatska pruža. drže neophodnim. Promijenit će prehrambene navike, robne Poticaji za zapošljavanje- očito marke, nastojati sve racionalinisu dobri ni dostatni, obzirom zirati. Povećanje potrošnje bit na broj nezaposlenih i daljnji će odgovor na povećanje rasta, trend rasta? Je li se HZZ preinvesticija, stabilnosti I smanjetvorio u zavod za statistiku nje neizvjesnosti koju donosi nezaposlenih? Poslodavci se budućnost, porezno rasterećečesto žale da se na natječaje nje. Nekoliko otvorene preko vlada do sada HZZ-a javi svega je pokušavalo 20-30 kandiDAT ĆU JEDAN utjecati na data, kako je to KONKRETAN cijene hrane moguće? › Ne npr., da ljudi bih se toliko bio PRIMJER, A TO JE što manje spreman složiti s PROCEDURA osjete krizu Vama, posebno PREKOMJERNOG u namireako analiziram DEFICITA. NISAM nju dnevpodatke HZZ-a EKONOMSKI nih potreba, u segmentu mjera STRUČNJAK, ALI spuštao se pa aktivne politike RAZUMIJEM DA vraćao PDV zapošljavanja. NAŠA ZEMLJA PO na hranu… Ono baš što ohraPRVI PUT ULAZI U manje- više bruje je povećani JEDAN FORMATIRANI broj korisnika opet govoPOSTUPAK S VRLO rimo o vatromjera za samozagasnim mjePRECIZNO ZADANIM pošljavanje. Što rama. Iako, s to govori? Da se REZULTATIMA KOJI jedne strane ljudi odlučuju na SE OD NAS OČEKUJU treba pohvapokretanje vlaDO KRAJA 2016. liti nastojastitog posla, ne nja nekoliko čekaju na Zavodu, vlada na ovamo, ne prepuštaju se od kada je krize, da građanima inerciji već sve više stavljaju svoj pomognu premostiti taj udarac kapacitet u funkciju samozapreko dječje hrane, mesa, mlipošljavanja. Recimo, 2013. je u jeka... iako, dugoročno se time ne mjere bilo uključeno sveukupno rješava pitanje dostupnosti koša10.829 korisnika, da bi do kraja rice, odnosno, količine novca godine u mjere bilo uključeno koju ljudi mogu realno potrošiti 53.656. Već ove godine, dakle u na svoje osnovne potrebe. mjesec dana, korisnika je skoro 30.000. Ključno je te ljude odrKoliko je izlazak iz CEFTA-e žati na tržištu, rekao bih da je to pogodio hrvatske proizvopresudno. Još presudnije je da se đače hrane? Neki su preseotvaraju nova radna mjesta, bez lili pogone u Srbiju, hoće li toga HZZ uistinu može samo toga biti još u budućnosti? voditi evidenciju. Trenutno je › Teško je biti prorok; i inače otvorenih 7000 radnih mjesta. posao ide tamo gdje je trošak Što Vam to govori? Da posla niži i mogućnost prihoda veća. nema. Zato, naše snage, kapaMi jesmo uistinu izgubili na citeti, mogućnosti, uklanjanje prihodima ukupno gledajući prepreka, preispitivanje nas tržište CEFTA-e, nekih 7 posto samih – treba staviti u funkciju primarno u izvozu poljopriprivlačenja investicija i otvaranja vredn-prehrambenih proizvoda. novih poslova.

Duhanska industrija - kakav je Vaš stav prema ovoj industriji? › Znam, postoji ambivalentnost

u ocjeni duhanske industrije i pušenja kao takvog. S jedne strane, pušenje šteti, utječe na troškove zdravstva, s druge strane, snažno puni proračun i doprinosi društvenom blagostanju. Isto tako, valja istaći, ljudi imaju navike i potrebe koje nisu uvijek sukladne zdravstvenim preporukama. Ali, i liječnici koji govore o štetnosti pušenja, često i sami puše. Ne treba zanemariti ni kulturološke faktore koji potiču pušenje. U konačnici, ljudi sami biraju. Mislim da je odnos prema duhanskoj industriji dugoročan proces na svjetskoj razini gdje će, negdje na kraju puta, duhanska industrija bitno promijeniti svoj proizvod, možda i djelatnost, poziciju u društvu. Sigurno, ne treba očekivati drastične rezove, industriji treba dati vremena i motiva da se prilagodi. Istraživanja nafte u Jadranu upravo su dala pozitivne rezultate; no, kakav bi zbog toga mogao biti utjecaj na okoliš, na turizam? › Koliko razumi-

jem, prvih rezultata u stvari još nema. Inicijalna mjerenja pokazuju da nekog potencijala ima. I sam ministar rekao je da će proći još koja godina prije prve konkretne eksploatacije, a što, opet, ovisi o prethodno provedenim istraživanjima. Bilo bi uistinu dobro da se pokaže da u Južnom Jadranu ima ležišta nafte i plina jer bi to saznanje i mogućnost eksploatacije doprinijelo cilju smanjenja energetske ovisnosti. Pritom, ono što sam uvjeren da Vlada radi jest provedba takvog natječaja u kojem će zaštita mora, zaštita okolišta i životinjskih vrsta biti visoko na ljestvici uvjeta za odabir koncesionara. Jeste li optimist u pogledu napretka i razvoja Hrvatske? ›

Naravno! Nepopravljivi sam optimist. I nemam niti razloga vjerovati i misliti suprotno. Sve što radim i kako radim, posvećeno je upravo ostvarenju optimizma za uspješnom, prepoznatljivom i boljom Hrvatskom.


fmcg intervju ivo josipović

v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 17


fmcg umi jeće proda je

Ing a L a l ić

vl a snica / dir ektor ica r e-for ma d.o.o.

Prodaja – najvažnija vještina u poduzetništvu Prodaja je u svojoj biti jako jednostavna vještina, samo ako malo poznajete psihologiju ljudi i zakonitosti prodaje. Ne možete svima prodavati na isti način. Morate prvo saznati što više informacija o kupcima da biste im onda mogli prodati upravo to što oni žele na način da zadovoljite njihove potrebe.

P

rodaja jednako profit. Ništa se ne događa bez prodaje. Ako krećete u biznis, ili već jeste u njemu, onda znate da se sve vrti oko profita. Jedan od razloga zašto ste krenuli u poduzetništvo jest stvaranje i izgradnja kapitala. A to nije moguće postići ukoliko ne prodate svoje ideje, proizvode ili usluge. Ako se ne ostvaruje prodaja, i najveći biznisi propadaju. Danas su uspješni prodavači među najbogatijim ljudima na svijetu. Vaša vještina prodaje može vam omogućiti visok prihod i siguran posao. Najvažnija vještina za uspjeh u poduzetništvu jest sposobnost da se nešto proda. A svaka vještina može se naučiti i usavršavati pa tako i vještina prodaje. Bez obzira na to što ovo znamo, i dalje mnogi ljudi ne vole prodaju i kažu da će raditi bilo što samo da ne moraju ništa prodavati. Uvijek mi bude simpatično kada to čujem. Toliko ljudi ne voli prodaju, a s druge strane svaki dan prodaju sebe, svoje zamisli, ideje i sl. Svaki dan prodajemo nešto svojim partnerima, djeci, kolegama, šefovima, roditeljima, a i oni nama. Svaki put kada poželite ići u kino i uspijete uvjeriti partnera ili partnericu, a oni prihvate sa 18 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

sti i prodati krajnjem postojećem i novom korisniku ili klijentu. Kupci su izbirljivi › Svjedoci

zadovoljstvom gledati film koji vi želite, vi ste njoj ili njemu prodali svoju priču. Kako njima prodajete i tjerate vodu na svoj mlin, ista stvar događa se u biznisu, samo što ne prodajete film koji biste voljeli gledati nego proizvode ili uslugu. Prodaja je u svojoj biti jako jednostavna vještina, samo ako malo poznajete psihologiju ljudi i zakonitosti prodaje. Ne možete svima prodavati na isti način. Morate prvo saznati što više informacija o kupcima da biste im onda mogli prodati upravo to što oni žele na način da zadovoljite njihove potrebe. Ja se volim šaliti i reći kako su djeca zapravo najbolji prodavači, uvijek dobiju sve što žele. Pa, ponekad upravo trebamo

biti poput djece, znatiželjni i bez predrasuda, i samo se trebamo usuditi pitati i slušati, a ne govoriti bez prestanka i ne obraćati pažnju na sugovornika. Danas na tržištu postoji jako puno tvrtki koje se bave treninzima i edukacijom iz prodajnih i komunikacijskih vještina. Svaka kuna koju uložite u to vratit će vam se višestruko. Kada radim s klijentima na povećanju profita i širenju poslovanja, uz consulting i coaching, sastavni dio programa su i treninzi prodaje i komunikacije za djelatnike te tvrtke. Ništa ne vrijedi ako napravimo sjajan projekt, biznis plan i strategije širenja, a onda to nema tko prove-

smo koliko biznisa propada ili se zatvara iz različitih branši zato što što vlasnici i njihovi djelatnici nisu bili vješti u prodaji te nisu znali postaviti i izgraditi tim koji će upravljati i voditi posao. To posebno dolazi do izražaja sada, u ovim vremenima krize i recesije, kada su kupci postali izbirljivi i kad važu svaku kunu koju će potrošiti. Vremena masovnih prodaja prolaze, danas sve više do izražaja dolazi direktna prodaja koja zahtijeva izgradnju odnosa s postojećim kupcima, a to zahtijeva puno više ulaganja vremena i truda da bi se pridobili i zadržali kupci i klijenti. Danas, kada je tržište zasićeno različitim proizvodima i uslugama i kada postoji konkurencija gotovo u svemu, jedini način da dođete i zadržite kupca jest razina usluge koju pružate i kako se odnosite prema njemu. Unatoč krizi i recesiji, ljudi i dalje kupuju i troše svoj novac, samo možda ne kod vas, nego svoj novac ostavljaju kod konkurencije ili negdje drugdje. Vaš zadatak je pridobiti ih da troše kod vas. A to ćete moći samo ako postanete bolji i vještiji u prodaji i promociji svojih proizvoda i usluga.


v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 19


fmcg ma r ketinške a ktivnosti

m r . sc. Elv ira Ml i v ić B u de š elvir a@fil a ks.hr www.fil a ks.hr

Osluškivanje potreba

Najčešći simptom loše procjene ciljne skupine jesu stalne reklamacije. Razlog reklamacija može biti nemogućnost prikupljanja informacija o proizvodu, neprofesionalnost ili neljubaznost zaposlenika te mnogi drugi.

O

dlučila sam upozoriti kolegicu na potencijalnu opasnost u jednoj poslovnoj suradnji, no dobila sam odgovor sličan hladnom tušu: „Nije mi važno jesu li korektni, važni su nam novci!“. Svaki argument da će ta suradnja rezultirati nezadovoljnim korisnicima bio je nevažan i suvišan. Stvarno bi se dalo diskutirati koliko su tvrtkama danas važni kupci, poznaju li ih uopće i razmišljaju li o dugoročnom poslovanju ako im nisu važne reakcije korisnika. Najvažniji zadatak › Osluškivanje potreba

potrošača jedan je od najvažnijih zadataka na tržištu. U idealnoj situaciji, u kontinuiranom dijalogu s potrošačima, poduzeća bi trebala prikupljati podatke o tržištu te sukladno željama potrošača prilagođavati ponudu proizvoda i usluga. Bolji uvidom u ponašanje ciljne skupine i njihove sklonosti poduzeće stječe konkurentsku prednost. Najčešći simptom loše procjene ciljne skupine jesu stalne reklamacije. Razlog reklamacija može biti nemogućnost prikupljanja informacija o proizvodu, neprofesionalnost ili neljubaznost zaposlenika te mnogi drugi. Potrošač koji ne dobije odgovarajući odgovor na reklamaciju, prenijet će svoje iskustvo svojim prijateljima i poznanicima, a ukoliko poduzeće brzo riješi prigovor, osoba postaje i odaniji kupac od onih koji se nikada nisu žalili. Od ukupnog broja potrošača koji prijave problem, između 54 do 70 posto će ponovno poslovati s poduzećem ako se njihove pritužbe usvoje. Ako potrošač osjeti da je njegova reklamacija brzo riješena na zadovoljavajući način, tu pozitivnu preporuku će prenijeti na barem pet osoba. Svjesnost o potrebama › Razumijevanje

potrošačevih želja i potreba nije nimalo lak zadatak. Potrošači nisu uvijek svjesni svih 20 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

svojih potreba ili ih teško izražavaju u različitim situacijama. Što je za jednog potrošača «jednostavan» aparat za rukovanje, drugima je možda «prekompliciran» ili suprotno – «predosadan». Jedan turist će tvrditi da je usluga hotela «prihvatljiva», ali što to točno znači? Ako gost izjavi da restoran nudi «domaću hranu», što to podrazumijeva? Što znači kada kupac traži «povoljan» automobil ili stan? Sve navedene riječi zahtijevaju određeno objašnjenje. Različite dimenzije potreba i odgovore na ta pitanja tvrtka ne može saznati ako nije u kontinuiranom dijalogu s potrošačima. Samo stalna veza može donijeti zaključke koji će pomoći u definiranju prihvatljive ponude poduzeća. Zadržavanje potrošača važniji je zadatak od privlačenja novih potrošača koje može stajati i do pet puta više od zadovoljavanja postojećih kupaca. Dovođenje novog kupca na istu razinu profitabilnosti izgubljenog kupca može koštati i šesnaest puta više. Za kraj, kao podsjetnik za razmišljanje, navodim izjave kojima najugledniji marketinški stručnjak P. Kotler opisuje potrošača. One mogu poslužiti kao osnova za razmišljanje o ciljnoj skupini: » Potrošač je najvažnija osoba koja ikada kroči u ovaj ured... osobno ili preko pošte. » Potrošač ne ovisi o nama... mi ovisimo o njemu. » Potrošač nije smetnja našem djelovanju...on je svrha našeg djelovanja. Ne činimo mu uslugu time što ga opslužujemo...on nama čini uslugu time što nam daje mogućnost da ga opslužimo. » Potrošač nije netko s kim se može raspravljati ili pravdati. Nitko nije nikada bio u pravu nad potrošačem. » Potrošač je osoba koja nam donosi svoje želje. Naš je posao s njima profitabilno rukovoditi, kako za njega tako i za nas.

O autorici Mr. sc. Elvira Mlivić Budeš je poduzetnica i konzultantica koja se od 2001. godine bavi razvojem poslovnih vještina. Do sada je uspješno surađivala s više od 375 pravnih osoba, a više od 300 fizičkih osoba pohađalo je njene programe poslovne edukacije. Diplomirala je marketing na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te završila Poslijediplomski studij Teorija i politika marketinga na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i 2003. godine stekla titulu magistra društvenih znanosti. Trenutno priprema doktorsku disertaciju i završava Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Paralelno, kontinuirano se educira u području antropološke medicine i osobnog razvoja (NLP, autogeni trening...). Iskustvo u praksi stjecala je suradujući s hrvatskim i inozemnim poduzećima na različitim pozicijama: Voditelj marketinga, Voditelj prodaje,

Propagandist, Copywriter, Account Manager, Client Service Director i na kraju kao vlasnica obrta za poslovno savjetovanje Ars marketing (2001-2007.), direktorica tvrtke Filaks (od 2007. do danas) te osnivačica i voditeljica programa Poslovnog učilišta Filaks (od 2008. do danas). Od 2004. godine organizirala je 14 većih skupova i konferencija za različite ciljne skupine (poslovne žene, poslovne tajnice, duhovni menadžment, kreativnost, vođenje itd). Gostovala je u mnogobrojnim radijskim i televizijskim emisijama koje su obrađivale teme s područja menadžmenta, poduzetništva i marketinga. Gostovala je i na brojnim konferencijama i skupovima za različite ciljne skupine (poslovne žene, poduzetnici, kozmetičari, turistički djelatnici, tajnice, menadžeri, marketinški stručnjaci itd). Vjeruje da svatko može biti ono za čim čezne, a uspjeh uvijek počinje prvim korakom!


fmcg ma r ketinške a ktivnosti

v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 21


fmcg proizvodi - be z a lkoholna pića

p roi zvodi

Coca-Colu nitko ne može zamijeniti U širokom rasponu ponuđenih vrsta bezalkoholnih pića, najpoznatiji slatkasti napitak na svijetu, čija je receptura i dalje stroga tajna, odnijela je prevagu nad svim drugim markama.

P

rema istraživanju koje je u veljači ove godine proveo Infiniti, na uzorku od više od 400 ispitanika, a zanimalo nas je koja bezalkoholna pića građani najčešće kupuju, zlatnu je medalju, bez imalo sumnje, odnijela- Coca-Cola! Gotovo 24 posto ispitanika, preciznijem 23,4 posto odlučilo se za ovaj slatkasti napitak, čija je receptura i dan-danas jedna od najčuvanijih svjetskih tajni. Iako je Coca-Cola nedavno na svjetsko tržište lansirala i onu s okusom višnje, mišljenja su podijeljena i teško je očekivati da će ta vrsta doseći, a kamoli nadmašiti ‘’tradicionalnu’’ Colu, vjerojatno najpoznatije bezalkoholno piće na svijetu. Naši su se ispitanici odlučili i za Pepsi-Colu, koju su nekoć nazivali slabijom ‘’sestromblizankom’’ starije Coca-Cole pa je njih 14,7 posto dalo svoj glas ovom gaziranom piću. Godinama se vodio medijski i promidžbeni rat između CocaCole i Pepsi- Cole, no, ova je prva bez sumnje odnosila prevagu, a tako je ostalo i do današnjih dana. Ipak, razlika kod naših ispitanika između ova dva napitka je poprilična, što statistika zorno potvrđuje. U toj je kategoriji loše prošla Sky-Cola, za koju je glas dalo 9,7 posto anketiranih. Veliki broj ispitanih redovno kupuje i pije Fantu, njih 16,9 posto, uživajući u mjehurićima i spe22 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

cifičnoj narančastoj boji. Trend pijenja Coca-Cole, PepsiCole, ali i Fante, potvrđuje da naši kupci vole gazirana pića. Pokazuje to i 6 posto anketiranih koje je izjavilo da redovno kupuje i konzumira Oranginu. Sokovi i dalje omiljeni › Anke-

tirani su pokazali da vole piti voćne sokove i to najviše- Juicy, koji se doista može pohvaliti šarolikim spektrom okusa, no, nismo precizirali koje okuse posebno vole. No, jednoglasni su bili u ocjeni da su im upravo Juicy sokovi najukusniji i najčešće na njihovim stolovima u vrijeme obroka, ali i u pauzama i to je potvrdilo 11,9 posto ispitanih. Odmah iza nalaze se voćni sokovi TO, koji su postali poznati našim kupcima i zbog vrlo pristupačne cijene, koja se, međutim, nije odrazila na kvalitetu sokova, pa je to jedan od rijetkih primjera odličnog omjera cijene i kvalitete. TO sokovi imaju nekoliko različitih okusa, ali ni sa jednim kupac neće pogriješiti. I na koncu- nezaobilazna Cedevita, sa nekolicinom različitih okusa, redovno je u košaricama 6 posto onih koje smo anketirali. Čini se da je popularno piće ipak malo posustalo u konkurenciji sa voćnim sokovima; ne treba zanemariti ni činjenicu da cijena Cedevite baš i nije mala. A danas kupci itekako gledaju svaku kunu koju potroše i pritom iznimno paze na omjer kvalitete i same cijene.

Gazirani napitci › Gazirani

napitci važan su dio kategorije koja se neprestano širi, a potrošačima pružaju užitak i zadovoljstvo pri održavanju pravilne razine hidratacije koja je osnova za tjelesnu i mentalnu dobrobit. Gaziranost u bezalkoholnim napitcima dobiva se postupkom karbonizacije, koja je dvostruko učinkovitija od prirodnog procesa, koji proizvodi jednak učinak “mjehurića” u nekim mineralnim i izvorskim vodama. Postupak uključuje dodavanje ugljikova dioksida (CO2). CO2 je bezopasan plin bez mirisa i boje koji je zastupljen u atmosferi, a napitcima daje kiselkast okus i pruža užitak koji okrepljuje pri ispijanju.

Najpopularnije i najprodavanije gazirano bezalkoholno piće u povijesti, što je potvrdilo i naše istraživanje; jednostavno, nema joj premca. Jedinstvenog je okusa koji donosi vrhunski užitak, inspiraciju i istinsko osvježenje za tijelo i duh. Ona pokreće snagu optimizma i svaki trenutak čini posebnim. Coca-Cola je najpoznatije osvježavajuće piće od biljnih ekstrakata na svijetu, a najbolja je kada je poslužena rashlađena i u originalnoj Coca-Colinoj čaši Georgia Green s četiri kocke leda i kriškom limuna. Jedino ledeno hladna Coca-Cola osigurava duboko osvježenje te

budi ono najbolje u vama. U Hrvatskoj › Coca-Cola je 1968.

godine počela s proizvodnjom i distribucijom u zagrebačkoj Sachsovoj ulici. U Solinu se 1996. godine otvara linija negaziranih sokova u kartonskoj ambalaži, a 1999. godine linija negaziranih sokova u staklenim nepovratnim bočicama. U Hrvatskoj su zastupljene: Coca-Cola Classic (1968.), Coca-Cola Zero (travanj 2006.) i Coca-Cola Cherry (srpanj 2013) Pakiranja: 0,25 L staklena boca, 0,25 L limenka, 0,33 L limenka, 0,5 L PET boca, 1 L PET boca, 2 L PET boca, 2 x 2 L PET boca (dvostruko pakiranje), 2 x 2,5 L PET boca (dvostruko pakiranje). Jeste li znali? › Najpoznatije je

piće, a ujedno i druga najpoznatija riječ na svijetu - odmah poslije riječi OK. Izumljena je 8. svibnja 1886. godine, a autor je dr. John Pemberton. Njezina je formula jedna od najvećih svjetskih tajni. Drugo ime Coca-Cole je “Coke”. To je u isto vrijeme i jedan od razloga što je Atlanta dobila organizaciju Olimpijskih igara 1996. godine, na stogodišnjicu moderne povijesti ovih igara, a istovremeno i stogodišnjicu Coca-Cole. CocaCola je danas nakon više od sto godina postojanja jedan od najpoznatijih svjetskih brandova. 8. svibnja 1886., u jednom američkom dvorištu grada Atlante, farmaceut dr. John Pemberton kuhao je u svom bakrenom loncu kopiju francuskog vina zvanog kola, pri čemu je napravio Coca-


fmcg proizvodi - be z a lkoholna pića

UZORAK N=402; 15+ godina Koja bezalkoholna piće najčešće kupujete? FANTA

68

ORANGINA

24

PEPSI COLA

COCA COLA

94

SKY COLA

SOK TO

JUICY

CEDEVITA

59

39 46

živanju. Naime, svaki od tri Sky okusa rezultat je dugogodišnjeg iskustva Sarajevskog Kiseljaka u proizvodnji gaziranih bezalkoholnih napitaka. Sky Cola je osvježavajući gazirani bezalkoholni napitak od biljnih ekstrakata, pripremljen prema izvornoj američkoj recepturi. Sky Orange je osvježavajući gazirani napitak od voćne baze naranče. Sky Lemon je osvježavajući gazirani napitak napravljen od voćne baze limuna s dodatkom prirodne limunade i bez dodatnih zaslađivača.

48

24

%

Colu, ali koja nije bila gazirana. Uskoro je saznao da, kako bi piće bilo gazirano, treba dodati ugljični dioksid. No, kola je propala zbog nedostatka novca, pa je zbog toga John Pemberton objavio u lokalnim novinama da traži suradnika koji će mu dati 2000 USD za rad, no tvrtka je propala. Nije poznato koliko, ali je sigurno da The CocaCola Company potroši jako puno novca u marketinške svrhe...

Izvrsno drugo mjesto u našem istraživanju, sa 68 posto glasova anketiranih, koje redovito kupuje ovo piće. Fanta je voćno piće puno mjehurića koje je na hrvatskom tržištu prisutno od 1991. godine. To je inspirativno, veselo i razigrano piće, puno vedrine i šarenih boja. Namijenjena je mladima i svima koji se tako osjećaju. Potiče na smijeh i radost i nadahnjuje nas da gledamo svijet u kojem živimo na šaren i zaigran način. Fanta je

život u svim bojama — doživljen svim osjetilima. U Hrvatskoj › Prisutna su tri okusa:

Fanta orange kao osnovni Fantin okus te Fanta limun i Fanta Shokata. Fanta orange dolazi u sljedećim pakiranjima: 0,25 L staklena povratna bočica, 0,25 L limenka, 0,5 L PET, 1 L PET, 2 L PET, te dvostruko pakiranje 2 x 2,5 L. Jeste li znali? › Fanta je nastala

1941. godine. Budući da se u to vrijeme nije moglo doći do CocaColinih koncentrata, jedna je punionica odlučila napraviti napitak od raspoloživih sastojaka. Coca-Colin napitak nastao od jabučnih vlakana imao je žutu boju i drukčiji okus od današnjega okusa Fante orange. Ovisno o upotrijebljenim sastojcima, okus napitka mijenjao se tijekom godina.

Gazirano aromatizirano piće u vlasništvu PepsiCo. Inc. Na hrvatskom tržištu Pepsi je prisutan s tri okusa: Pepsi Cola, Pepsi Twist i Pepsi Light, a dolaze u praktič-

noj PET ambalaži od 0,5 l i 2l, a u kanalu ugostiteljstva u staklenoj povratnoj ambalaži od 0,25 l i kontejnerima od 18 l i 18,9 l. Brand Pepsi namijenjen je potrošačima koji se usuđuju iskoristiti sve što im život pruža, na zabavan i neočekivani način te nudi jedinstveno osvježenje uz potpuni cola okus. Jeste li znali? › Farmaceut

Caleb Bradham je 1889. godine napravio Pepsi formulu, a 1934. godine Pepsi dolazi na međunarodno tržište. Godine 1967. Pepsi Cola dolazi na hrvatsko tržište. Nakon njega dolazi Pepsi Twist 2003. godine, a Pepsi Light dolazi 2006. godine.

Oko 24 posto ispitanih odlučilo se kao omiljeno bezalkoholno, gazirano piće izabrati Oranginu. Ima jedinstvenu “bulby” bočicu, a od svojih početaka bočica Orangine se nije mijenjala. Ona izgledom podsjeća na naranču, a reljefno staklo bočice asocira na narančinu koru. Ima visoki postotak prirodnog soka naranče (12%) i komadića naranče (2%) koji osnažuju prirodnost, nizak postotak šećera, CO2, prirodnu boju naranče, a bez konzervansaproizvod se samo pasterizira. Shake IT! › Da biste zaista uživali

u okusu Orangine MORATE je protresti kako bi se komadići naranče pomiješali s osvježavajućim sokom od naranče! Po tome je Orangina jedistvena među gaziranim pićima. Jeste li znali? › Orangina je fran-

Osvježavajući gazirani bezalkoholni napitci Sky od prirodnih biljnih ekstrakata (cola) i voćnih baza (orange i lemon) idealno su rješenje za osvježenje u svakoj prilici i stoga se za njega odlučilo 39 posto ispitanih u našem istra-

cusko nacionalno piće, ali ideja o piću od svježih naranči započela je u Alžiru, zemlji poznatoj po plantažama naranča. Leon Beton je živio u Boufariku u Alžiru I gledajući skladišta puna svježeg voća razmišljao na koji način bi se naranče mogle piti tijekom cijele godine. Sanjao je o formuli koja će omogućiti da se piće napravljeno od naranača iz njegove rodne zemlje pije u cijelom svijetu. v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 23


fmcg proizvodi - a lkoholna pića

p roi zvodi

Piće broj 1 u Hrvatskoj i dalje pivo Istraživanje koje je proveo Infiniti potvrdilo je da će pivo teško biti skinuto s trona. Primjerice, iako se kod vina i whiskeya starost posebno cijeni, kod piva takvo pravilo ne vrijedi, odnosno, nije do sada vrijedilo. Pivo je najbolje nedugo nakon proizvodnje, a nedavno je otkriveno da su propadanje piva starijeg od šest, ili 12 mjeseci krive trans-isoalfa kiseline, jer se pretvaraju u kemikalije koje uzrokuju loš okus.

V

iše od polovine (oko 55%) ispitanika u Hrvatskoj u dobi od 18 do 65 godina konzumira pivo, a velika većina smatra da je pivo hranjiv, pristupačan i zapravo neizostavan proizvod. Tretira ga se i kao hranu i kao piće, a prema jednom istraživanju koje je provela Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore, pokazalo se da ga kupci doživljavaju kao pristupačan proizvod koji, uz svoje hranjive sastojke, gasi žeđ i osvježava. Pivo konzumiraju sve dobne skupine, češće se doživljava kao piće za muškarce, a bira se za konzumaciju kod kuće uz obrok, roštilj, odnosno na izletima te prilikom izlaska s društvom. No, pojavom povrste Radler, sa različitim okusima, od grejpa, preko limuna, do crvene naranče, čak i borovnice, pivo su sve više počele konzumirati i žene, koje i inače naginju slatkastim pićima, a ove su vrste, osim što su se pokazale izvrsnima za gašenje žeđi, pritom još i jako ukusne. Istraživanje koje je proveo Infiniti u veljači ove godine, s ciljem da utvrdimo koja se alkoholna pića najviše kupuju, na prvom je mjestu, što smo i očekivali- pivo! Naime, čak 63 % ispitanika odlučilo se upravo za ovo piće, dok su na drugom mjestu bijelo vino- 27 % ispitanika, a na trećem, sa 10 % onih koji ga kupuju jest crno vino. Dakle, 24 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

pojednostavljeno rečeno, Hrvati se i dalje odlučuju za dobro, staro pivo, koje je nezaobilazno u našim košaricama u kupnji, a posebice je ‘’standardno’’ u muškim druženjima, kod gledanja nogometnih utakmica. A kako nam je pred vratima Svjetsko prvenstvo u nogometu u Brazilu, već je sada izvjesno da će manje-više svi proizvođači piva zadovoljno trljati ruke, jer se očekuje- više nego stopostotna veća potrošnja tog omiljenog pića. I pivo će moći biti dugotrajno › Premda se kod vina i whiskeya

starost posebno cijeni, kod piva takvo pravilo ne vrijedi, odnosno, nije do sada vrijedilo. Pivo je najbolje nedugo nakon proizvodnje, a nedavno je otkriveno da su propadanje piva starijeg od šest, ili 12 mjeseci krive trans-isoalfa kiseline, jer se pretvaraju u kemikalije koje uzrokuju loš okus. Znanstvenici su otkrili glavne sastojke koji uzrokuju gorčinu i opor okus starog piva, a svježina piva mogla bi se očuvati regulacijom kiselosti, odnosno, povećanjem pH vrijednosti. Zaključeno je da okus piva tada ostaje vrlo stabilan pa su istraživači zamolili pivovare da poslušaju njihove savjete i proizvedu pivo koje bi bilo boljeg okusa, a trajalo bi znatno dulje. Proces propadanja piva ubrzava se i na visokim temperaturama pa se proizvođačima i kupcima savjetuje da ga drže na što hladnijim mjestima.

UZORAK N=120; 18+ godina Koja alkoholna pića najčešće kupujete? PIVO

VINO BIJELO VINO CRNO

27 10

%

63


fmcg proizvodi - a lkoholna pića

NOVO NA POLICAMA NOVO NA POLICAMA AMSTEL PREMIUM PILSENER

U Hrvatskoj je upravo predstavljen Amstel Premium Pilsener, vrhunski lager uravnoteženog i punog okusa! Zanimljivo je da su još 1870. godine majstori pivari prepoznali da je za vrhunsko pivo potrebno uložiti znanje i puno vremena. Zato su odlučili u proizvodnju piva Amstel Premium Pilsener uložiti tajni sastojak – vrijeme kako bi postigli osvježavajuće uravnotežen i pun okus piva. Obzirom da je Amstel Premium Pilsener pivo koje potječe iz Nizozemske, na njegovo predstavljanje došla je i veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Stella Ronner Grubačić. ”Ne štedi na vremenu” glavna je komunikacijska poruka vezana uz Amstel Premium Pilsener. Pronađite vremena za prave stvari, podijelite s dragom osobom Amstel Premium Pilsener i uživajte”. Dok su se druga standardna piva gornjeg vrenja zvana ”scharrebier” mogla proizvesti u jednom danu, ovi su pivari postupku proizvodnje dodali ključan sastojak: vrijeme, pa se može reći da iza Amstel Premium Pilsenera stoji više od 140 godina dobro uloženog vremena.

LAŠKO ‘’IZBACILO’’ NOVE RADLERE

Pivovarna Laško na hrvatskom je tržištu predstavila nove radlere – Laško Lemon&Lime i Laško Orange u limenkama od 0,5 L. Riječ je o mješavinama svijetlog pasteriziranog lager piva (40%) i osvježavajućeg pića (60%) koje sadrže 2% alkohola. Laško Lemon&Lime je mješavina piva i osvježavajućeg pića s okusom limuna i limete, dok je Laško Orange osvježeno s okusom naranče.

KARLOVAČKA PIVOVARA PREDSTAVILA KARLOVAČKO 0,0% MAXX

Svoj je portfelj Karlovačka pivovara proširila s još jednim proizvodom – bezalkoholnim pivom Karlovačko 0,0% Maxx. Ovo pivo spravljeno je od biranih kvalitetnih sastojaka s 0,0% posto alkohola. Jedinstveni spoj pšeničnog i ječmenog slada daje ovom bezalkoholnom pivu svježinu i gorko-slatki okus. “Da bismo stvorili Karlovačko 0,0% Maxx pomaknuli smo uvriježene granice u proizvodnji bezalkoholnog piva. Ovo pivo napravljeno je od vrhunskih sastojaka i ima odličan okus. Njime želimo srušiti predrasude koje se, nažalost, vežu uz bezalkoholno pivo i pokazati da i bezalkoholno pivo može imati sjajan okus”, izjavila je Branka Slaveska, predsjednica Uprave Karlovačke pivovare. U toj se pivovari nadaju da će Karlovačko 0,0% Maxx, budući da je stvoreno na drugačiji način od ostalih bezalkoholnih piva, značajno doprinijeti razvoju pivske kategorije i da će ga potrošači prepoznati kao idealno pivo u kojem se može uživati bez ograničenja – u bilo kojem trenutku dana i u bilo kojoj prilici.

TOP 10 NAJPRODAVANIJIH PIVA Lista najprodavanijih piva na svijetu će vas prilično iznenaditi jer se na njoj nalaze i neka nama prilično nepoznata piva - vjerojatno zbog činjenice da nismo Kinezi, koji su potpuno poludjeli za tekućinom na bazi ječmenog slada često začinjenom hmeljom. 1. SNOW BEER

Iako je relativno novo, prvi put je proizvedeno 1993. godine, „snježno pivo“ zahvaljujući enormnoj prodaji u Kini već drugu godinu za redom drži titulu najprodavanijeg pivskog brenda! Snow još nije poznat van granica Kine, a proizvodi se u preko 80 pivovara širom zemlje.

2. TSINGTAO

Ovo kinesko pivo se prvi put pojavilo 1904. godine na jednom od kung-fu turnira, a od tada je naraslo na velikog igrača koji drži 14% kineskog tržišta. Ali, iako u Kini nije igrač broj jedan, jest u svijetu gdje je najprodavanije kinesko pivo. Tsingtao, koji je do ranih 90-ih bio u vlasništvu države, s izvozom je krenuo 1954. godine.

3. BUDWEISER

Ovo kinesko pivo se prvi put poIako nije najprodavanije pivo na svijetu Budweiser je jedno od najprepoznatljivjih. Zahvaljujući tome što je najprodavanije pivo u SAD-u, te sve većem udjelu prodaje na velikim tržištima poput Brazila i Kine, Budweiser iz godine u godinu napreduje na listi najprodavanijih. Budweiser se trenutno prodaje u 85 zemalja svijeta.

4. YANJING BEER

Naravno da ste teško mogli čuti za ovo pivo, ali s obzirom da u ogromnoj državi poput Kine drži 11% tržišta (čak 85% u Pekingu) ne čudi da se nalazi ovako visoko na listi. Yanjing Beer, poznat i kao Beijing Beer, upravo zbog udjela prodaje u Pekingu, je bio službeno pivo Olimpijskih igara 2008. godine, a trenutno zapošljava čak 20.000 radnika!

5. BUD LIGHT

Prije 32 godine na tržištu se pojavio Budweiser Light, i ubrzo postalo drugo najpopularnije pivo u SAD-u. U međuvremenu je Bud Light proširio i paletu proizvoda pa se tako nudi Bud Light Platinum koji je slađi od standardne inačice, te Bud Light s različitim okusima, poput npr. Bud Light Lime ili Bud Light Strawberry.

6. CORONA EXTRA

Meksički ponos je ne samo najprodavanije pivo u Meksiku, već je i najprodavanije uvozno pivo u SAD-u, te najpopularnije meksičko pivo u svijetu koje iz godine u godinu bilježi porast u prodaji. Od malene pivovare osnovane 1925. godine, Corona Extra je prerasla u pivo koje se prodaje u 170 država širom svijeta, uključujući i Hrvatsku.

7. SKOL

Unatoč svim marketinškim pokušajima Brahme, prvo mjesto (sa čak 30% udjela na tržištu) u Brazilu ipak drži Skol. Pivo, koje se pojavilo prvi put 1960. godine je izuzetno popularno i u Africi, dok u Europi jednostavno nije prošlo. Licencu je bio otkupio Carlsberg, ali je nakon što se Skol nije uspio probiti na tržište, zaustavio proizvodnju 2011. godine.

8. HEINEKEN

Jedno od najpopularnijih piva u Europi nalazi se tek na osmom mjestu, zahvaljujući tome što nije toliko prisutno na tržištima Južne i Sjeverne Amerike. Međutim, upravo na tim tržištima je nizozemsko pivo zabilježilo porast u prodaji od 7%, pa bi, ako se trend nastavi, Heineken mogao lako nastaviti svoj put prema vrhu.

9. COORS LIGHT

Suprotno mišljenju mnogih, Light u imenu ovog piva se ne odnosi na postotak alkohola, već na nutricijske količine. Nastao 1978. godine, Coors Light se probio na drugo mjesto najprodavanijih piva u SAD-u, a najviše se trudi povezati sa sportom. Coors Light je tako službeno pivo NASCAR-a i jedan od sponzora NHL-a i UFC-a.

10. BRAHMA

Znamo da se Brazilci znaju zabavljati, a uz dobru zabavu ide i pivo. Unatoč prisustvu mnogih jakih svjetskih brendova, Brazilci su odani svojim nacionalnim proizvodima, a jedan od njih je i Brahma, pivo koje u reklamnim kampanjama koristi usluge jakih imena poput Madonne, J Lo...

v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 25


fmcg proizvodi - ja ka a lkoholna pića

p roi zvodi

Među ‘’žesticama’’ vodi Brandy Hrvati više preferiraju alkoholna pića, poput piva te bijelog i crnog vina, vole popiti i prave ‘’žestice’’; ipak smo mi narod koji voli dobro jesti i popiti, a po nekim smo jakim alkoholnim pićima i poznati u svijetu, zahvaljujući njihovoj izvrsnosti.

U

našem velikom istraživanju koje je proveo Infiniti u veljači 2014. godine, u kojem nas je zanimalo koja jaka alkoholna pića kupuju naši građani, proizašli su prično realni rezultati. Iako, doduše, Hrvati više preferiraju alkoholna pića, poput piva te bijelog i crnog vina, vole popiti i prave ‘’žestice’’, što je vjerojatno i očekivano. Ipak smo mi narod koji voli dobro jesti i popiti, a uostalom, neki su naši brendovi jakih alkoholnih pića ( JAP) poznati i u svijetu po svojoj kvaliteti. Naši su se ispitanici najviše odlučili za Brandy, njih 27,8 posto. Na drugom mjestu je Vinjak, sa 24,6 posto, a na trećem Lozova rakija (popularna lozovača), koju redovno kupuje 19,8 posto anketiranih. Dobro se na ljestvici drži i Pelinkovac, kojega kupuje i konzumira 20,6 posto ispitanih, a na samom je dnu rakija Medica, koju pije 7,2 posto. Moguće da je tome uzrok i nešto viša cijena te rakije, po kojoj smo, uz ostalo i poznati u svijetu.

NAJPOZNATIJI HRVATSKI LIKER, KULTNI BADEL PELINKOVAC Badel Pelinkovac gorki najpoznatiji hrvatski biljni liker, upravo je dobio žešći i odvažniji izgled. Badel Pelinkovac gorki sada 26 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

UZORAK N=126; 18+ godina Koja jaka alkoholna pića najčešće kupujete? PELINKOVAC

VINJAK BRANDY

MEDICA

9

LOZOVA RAKIJA

26 31

35

25

%

osvaja na prvi pogled. Njegov bogat prirodan okus ruši granice i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, već gotovo stoljeće i pol. Tajna privlačnosti Badel Pelinkovca gorkog je upravo u originalnom procesu proizvodnje. Bez dodataka umjetnih aroma, on ostaje vjeran sebi, tradicionalnoj, tajnoj recepturi i pomno odabranoj mješavini bilja, okrunjenoj pelinom Autentičan i dosljedan, Badel Pelinkovac Gorki prirodan je odabir za sve koji žele osjetiti iskonsku pokretačku moć prirode. Neočekivana, iznenađujuća i razbuđujuća, jedinstvena slatka gorčina Badelovog Pelinkovca Gorkog u sebi krije istinsku životnu slast. Jeste li znali? › Badel Pelinko-

vac prvi je hrvatski brand koji je,

zahvaljujući svojoj kvaliteti, našao mjesto i na dvoru Napoleona III!

VINJAK Sa 31 glasom naših ispitanika (24,6%), zauzeo je drugo mjesto u našem istraživanju. No, većina ljudi ne zna da je to destilat vina, dobiven kod nas po istom tehnološkom postupku kao u Francuskoj konjak (naziv konjak zaštićen je Međunarodnim ugovorom tako da se pod njim označava piće koje se proizvodi u departmanu Charentes (Šarant), u kojem se nalazi grad Cognac (Konjak)), mi ga nazivamo VINJAK, a Nijemci Weinbrand. Za proizvodnju vinjaka nije pogodno svako grožđe i vino. Kvalitetni vinjak dobiva se od vinskih sorti

grožđa (ne stolnih) koje sadrže veći postotak ukupnih kiselina, tj. iznad 8 g/l, a to su Kraljevina (Imbrina), Graševina, Šipon, Žuti plavac, Zeleni silvanac, a u posljednje vrijeme sve se više spominju sorte Župljanka, Rkaciteli, Inji Blan. Za proizvodnju vinjaka ne preporučuju se izrazito muškatne sorte, kao i sorte hibridne loze (klasični hibridi). Vino za destilaciju u vinjak treba sadržavati od 8 do 10,5 vol. % alkohola, a ukupnih kiselina iznad 8 g/l. Ne smije sadržavati više od 0,2% neprovrela šećera, a sadržaj ekstrakta (misli se na suhi ekstrakt bez šećera) ne smije prelaziti 22 g/l. Vrlo je važno znati da se za proizvodnju vinjaka ne preporučuju vina s povišenom octenom kiselinom (hlapivom kiselinom).


fmcg g r icka lice

p roi zvodi

Čipi, Čips za sve generacije Nije stoga čudo što su se i naši ispitanici, u anketi koje grickalice najčešće kupujete, a koje je proveo Infiniti u veljači ove godine, sa čak 52,6 posto odlučili upravo za- čips! On je postao više od grickalice- sve generacije posežu za njim, kao međuobrokom, ali najčešće kao ukusnim zalogajem za vrijeme gledanja televizije, igranja, druženja

C

hio Chips je brend koji je stvoren 1962., a ime je dobio prema prvim slovima imena osnivača brenda: Carlo, Heinz i Irmgard Von Opel. No, Chio brend u svom portfelju ima široku ponudu različitih grickalica, a svoju veliku popularnost stekao je zbog vrhunske kvalitete proizvoda. Chio chips se proizvodi iz GMO free krumpira, s prirodnim začinima i aromama te ne sadrži pojačivače okusa, umjetne boje i konzervanse. Prisutan je u više od 30 zemalja. Nije stoga čudo što su se i naši ispitanici, u anketi koje grickalice najčešće kupujete, a koje je proveo Infiniti u veljači ove godine, sa čak 52,6 posto odlučili upravo za- čips! On je postao više od grickalice- sve generacije posežu za njim, kao međuobrokom, ali najčešće kao ukusnim zalogajem za vrijeme gledanja televizije, igranja, druženja... Ljuto, pikantno, hrskavo › Tako

je, primjerice, pikantna snack avantura zajamčena odabirom Chio Chipsa s okusom feferona. Oduševit će sve one koji vole ljuto i hrskavo, a za sve ljubitelje paprike u ponudi imaju savršenu kombinaciju pikantnog okusa paprike i hrskavog čipsa. U ponudi brenda nalaze se i tri nova okusa:

Chio Chips Exxtra paprika › 150 g – omiljeni Chio

nepca, s blagim okusom sira. Savršeni je odabir za ljubitelje sira. Kombinacija hrskavog čipsa i arome sira ispunit će sva njihova očekivanja.

čips s okusom paprike od sada i u rebrastom izdanju. Jedinstvena Chio pikantna paprika s još boljim, punijim okusom.

Chio Chips sir&luk › 150 g –

Chio Chips sir › 150 g –

predstavlja jedinstven spoj sira i luka. Ova savršena kombinacija okusa idealan je odabir

potpuno novi okus u liniji Chio čips proizvoda koji će oduševiti vaša

za istinske ljubitelja čipsa i one koji vole eksperimentirati s okusima. Naši kupci vole grickati i štapiće, različitih proizvođača i za njih se odlučilo 39 posto ispitanih, dok su na trećem mjestu pereci, za koje je svoj glas dalo 8,4 posto onih koji su sudjelovali u našem istraživanju.

UZORAK N=297; 15+ godina Koje grickalice najčešće kupujete? PERECI

25

ŠTAPIĆI ČIPS

116

156

% v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 27


fmcg društ proizvodi veno od govor no poslova nje

Zadovoljni klijenti, zadovoljan radnik i društvena zajednica Naše istraživanje među tvrtkama pokazuje kako je sve više onih koje se okreću od sponzorstava u velikim sportskim klubovima i okreću prema sponzoriranju manje poznatih i medijski manje atraktivnih priča, što malim klubovima ili mladim ljudima koji pokazuju izvrsnost u nekom području, doslovno život znači. › piše Marijana Matković

T

rojica mladih kemičara i njihovi profesori lani su uložili jako puno vremena i truda da bi pronašli sponzore za odlazak na međunarodno natjecanje iz znanja o kemiji i kad su bili izgubili i zadnju nadu da će osigurati kakvu-takvu potporu, javili su im se iz – Grawe osiguranja Hrvatska. Ponajbolji hrvatski kemičari srednjoškolci tako su ipak uspjeli otputovati i pokazati što znaju, a da to dramatično ne optereti budžete njihovih roditelja. Slično kao što su prije sedam, osam godina mladi hrvatski veslači Olimpijci, tražeći dugo vremena sponzore za treninge i natjecanja, na kraju naletjeli na PBZ-Croatia osiguranje, obvezni mirovinski fond koji je ideju o društveno odgovornom poslovanju shvatio manje kao samopromociju, a više kao želju da se pomogne onima kojih će se malo tko sjetiti. I Erste banka svojedobno je imala zapaženi projekt stipendiranja uspješnih mladih glazbenika, kroz projekt u okviru kojega su ujedno i promovirali klasičnu glazbu. Srećom, naše istraživanje među tvrtkama pokazuje kako je sve više onih koje se okreću od sponzorstava u velikim sportskim klubovima 28 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

i okreću prema sponzoriranju manje poznatih i medijski manje atraktivnih priča, što malim klubovima ili mladim ljudima koji pokazuju izvrsnost u nekom području, doslovno život znači. Croatia osiguranje pomaže sportu › Među rijetkima koji se

još drže velikih klubova je Croatia osiguranje, gdje se mogu pohvaliti suradnjom s Košarkaškim klubom Cedevita, Rukometnim klubom Zagreb, Vaterpolo klubom Jug (koji uz ime nosi i ime Croatia osiguranja) te Košarkaškim klubom Jolly Jadranska banka Šibenik, a od pojedinačnih sportaša ističu olimpijku i svjetsku i europsku prvakinju u bacanju diska, Sandru Perković. U posljednje vrijeme okreću se pomalo financiranju kulture, znanosti i obrazovanja, no sportska sponzorstva još uvijek su im najzanimljivija jer omogućavaju dobar povrat: od mogućnosti za promociju proizvoda CO, pa do mogućnosti da sportaši sudjeluju u akcijama promocije. Osiguravatelj s najvećim tržišnim udjelom, međutim, pomalo smanjuje budžet koji izdvajaja za takvu vrstu marketinga. Primjer tvrtke koja više pažnje polaže na poticanje društveno korisnih aktivnostih nego na reklamu je Allianz

osiguranje, koje je dugogodišnji sponzor Hrvatskog paraolimpijskog odbora. U tijeku je i akcija ‘’Treneri velikog srca’’ – cilj je omogućiti djeci s poteškoćama u razvoju poduku iz plivanja te daljnje bavljenje sportom u raznim sportskim aktivnostima. Tom se suradnjom nastoji smanjiti društvena rezerviranost prema invaliditetu u sportu, ističu u Allianzu. Ticijan Komparić, glavni tajnik Hrvatskog paraolimpijskog odbora kaže kako je tako proaktivan sponzor kao što je Allianz vrlo značajan u nastojanjima da se utječe na promjenu svijesti. No, to, naravno, nije jedini segment društveno odgovornog poslovanja koje se „broji“. Poslovati društveno odgovorno, među ostalim znači i voditi računa o zadovoljstvu vlastitih zaposlenika i klijenata. ‘’Obzirom na to da se odnos prema klijentima prije svega temelji na znanju i sposobnostima njezinih zaposlenika, Erste banka nastoji svim svojim zaposlenicima omogućiti permanentne edukacije i stručna usavršavanja na područjima na kojima rade. Pored toga, banka zaposlenicima nastoji osigurati rad u kvalitetnom i pozitivnom okruženju, potičući ih na otvorenu i proaktivnu komunikaciju, odnosno, dajući im prostor da budu kreativni i da

izlože ideje za koje smatraju da bi mogle doprinijeti poslovanju. Uz to, banka kroz vrlo razvijen sustav interne komunikacije, nastoji sa svojim zaposlenicima ostvariti dvosmjernu komunikaciju, s ciljem kako bi se razina zadovoljstva zaposlenika digla na višu razinu“, kažu u Odjelu za odnose s javnošću Erste banke. Kvalitetan odnos prema zaposlenicima › Banka ima razvijen

sustav nagrađivanja angažmana svojih zaposlenika, koji je vezan za ostvaren rezultat u skladu s postavljenim ciljevima. Tako zaposleniku može isplatiti stimulativni dio plaće na osnovu rezultata rada, rezultata organizacije u kojoj radi, kao i ukupnih rezultata banke. Tijekom godine zaposlenicima se isplaćuju i prigodne isplate, primjerice roditeljima s djecom do 15 godine. Pored toga, banka vodi računa i o svojim dugogodišnjim zaposlenicima, kojima isplaćuje prigodne jubilarne nagrade, čiji iznos ovisi o dužini staža. Do kraja 2013. Erste banka je za potporu projekata društveno odgovornog poslovanja ukupno izdvojila oko 7,5 milijuna kuna, a neki od projekata su SOS dječje-selo Hrvatska, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Opća bolnica Bjelovar, Klub djece obo-


fmcg društ proizvodi veno od govor no poslova nje

ljele i liječene od malignih bolesti, Udruga Krijesnica i drugi. Među ostalima, sponzor su i Motovun film festivala, Osorskih glazbenih večeri, a u protekle tri godine provode i projekt mikrofinanciranja samozapošljavanja. Projekt se od prošle godine provodi u sedam ko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj; Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Gradu Ogulinu; Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Gradu Križevcima, a u okviru njega odobravaju se krediti kod kojih se ne traže klasični oblici osiguranja, što inače nije praksa kod standardnog bankarskog kreditiranja. U sklopu tog projekta poduzetnicima se osigurava i besplatni monitoring i suradnja na provedbi projekta. U dm izvrsni uvjeti › Godinama

najbolji poslodavac u brojnim anekatama, dm posvećuje veliku pažnju zadovoljstvu i edukaciji djelatnika. ‘’Svjesni smo da je za svakog čovjeka važno da

ima dobre uvjete rada kako bi bio zadovoljan i produktivan. Zaposlenici su neophodni za uspješno i održivo poslovanje i zato stalno nastojimo raditi na još boljim uvjetima za sve nas“, kažu u odnosima s javnošću te tvrtke. Prvi način da ljude učine zadovoljnima su – izvrsna osnovna primanja, smatraju u dm-u, no tijekom godine to su i dodatne pogodnosti: poklon bon od 730 kuna za djecu zaposlenika u dobi do 15 godina, posebne isplate zaposlenicima koji su u dm-u 10 ili 15 godina, službeno vozilo, mobiteli i prijenosno računalo za menadžere, darovi za novorođenu ili posvojenu djecu djelatnika (3000 kuna), zatim dm-poklon paketi četiri puta godišnje i slično. Samohrani roditelji imaju dodatne dane godišnjeg odmora, a postoji i mogućnost kliznog radnog vremena, ističu. ‘’U protekloj poslovnoj godini dm je u zajednicu uložio 1,88 milijun kuna. Uvijek se trudimo prepoznati stvarne

potrebe zajednice u kojoj poslujemo, zbog čega i našu podršku usmjeravamo prema onima kojima je pomoć najpotrebnija. Tako smo primjerice, povodom otvaranja prve prodavaonice u Daruvaru donirali sredstva za uređenje vrtića, a uz pomoć kupaca osigurali smo hranu za životinje za četiri udruge koje se brinu za napuštene životinje“, ističu u Odnosima s javnošću. Cilj je dm-a potaknuti građane da vode zdraviji i kvalitetniji život, stoga su naši projekti usmjereni prema zaštiti okoliša i brizi za zdravlje kroz poticanje donošenja zdravih životnih odluka. Cilj je potaknuti građane da vode zdraviji i kvalitetniji život, pa će tako i ove godine, u okviru ekološke inicijative dm green city project provesti akciju Zeleni korak. Učenici hrvatskih škola prikupljat će i reciklirati stari papir, a najuspješnije škole će, kao i do sada, biti nagrađene za zaštitu okoliša. „Smatramo da je cijela zajednica odgovorna za

odgajanje ekološki osviještenih građana, a akcija Zeleni korak naš je doprinos kojim želimo najmlađima pokazati da se odgovorno ponašanje nagrađuje“, kažu u dm-u. Uz sponzoriranje sportskih klubova, od kojih je najpoznatiji Košarkaški klub Cedevita, Atlantic grupa posebno je aktivna u području kulture, stoji na internetskim stranicama kompanije. Tako je, primjerice, Atlantic grupa sponzor Festivala židovskog filma, Sarajevskog filmskog festivala, Terranea i Špancirfesta u Varaždinu te brojnih događanja koja okupljaju mlade (među ostalim i međunarodni kazališni festival za djecu i mlade). Također, pune četiri godine sponzori su Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava, jedine ustanove u Hrvatskoj za školovanje i rehabilitaciju mladih s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima u primjerenim uvjetima, kojemu su, među ostalim, pomogli u obnovi sportskih objekata. v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 29


fmcg light bussine s

Pet kvaliteta koje krase moderne zaposlenike Promijenilo se puno toga: tehnologija kojom se koristimo u poslu, tržište rada, stupanj obrazovanja zaposlenika, ali i radno okruženje te poslovna kultura. Ovo je pet vještina koje vam mogu pomoći da pratite korak s nastalim promjenama:

SPREMNOST NA PROMJENE Svatko od nas svoj posao zna raditi na određeni način. Navikli smo na tehnologiju koju pritom koristimo, ali stvari se mijenjaju velikom brzinom. Mladi naraštaji koji tek stupaju na tržište rada već sada posjeduju vještine da iste poslove rade brže, bolje, inovativno, a njihova prisutnost na tržištu rada i starije bi zaposlenike trebala potaknuti da usavršavaju svoje vještine i ostanu konkurentni. Prihvatite svaku novost koja vam olakšava obavljanje posla i nemojte imati strah od promjena samo zato jer vaš način rada ‘dokazano funkcionira’.

FILTRIRAJTE I FOKUSIRAJTE SE U dinamičnim poslovnim okruženjima kakva danas postoje puno toga odvlači pažnju, bilo da ujutro morate provjeravati poštu ili vas šef hitno zove na sastanak. Uvijek imajte na umu što je vaš prioritet. U moru informacija kojima je izložen, dobar zaposlenik mora znati odvojiti bitno od nebitnog, imati na umu svoje rokove, ali i vrijeme koje ima na raspolaganju: nije sramota reći da nešto ne stignete, ako je to stvarno istina i ako su zadaci na kojima trenutno radite prioritet.

30 v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 .

IZRAZITE SVOJE MIŠLJENJE Lider ne mora biti menadžer. Zato je okružen kvalitetnim zaposlenicima koji posjeduju strast, znanje i usude se reći te argumentirati svoje mišljenje. U današnje je vrijeme dobro poticati poslovnu kulturu u kojoj svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje i doprinijeti radu, a takvu praksu vodstvo tvrtke trebalo bi poticati podjednako koliko i sami zaposlenici.

BUDITE SAMOSTALNI Ni šefovi u današnje vel ika br i tan i ja vrijeme ne vole nadzirati svaki korak zaposlenika i podsjećati ih na rokove. To je privilegija, ali i odgovornost. Ako imate nečije povjerenje da ćete zadatak obaviti na vrijeme i kako treba, nemojte ga iznevjeriti.

POMAŽITE DRUGIMA Ovo je ključna osobina modernog menadžera, ali i zaposlenika u današnje vrijeme. Tradicionalno, zaposlenici vole kada njihove ideje ostaju njihove i kada za njih dobiju priznanje. U vrijeme kada je timski rad sastavni dio većine poslova, to je gotovo nemoguće održati jer se brojne ideje i odluke kreiraju zajedničkim snagama ili traže okupljanje različitih stručnjaka od kojih svaki nešto može ponuditi, pa kreiranje ideja više ne ovisi o samo jednoj osobi. Ipak, to ne znači da pojedinci moraju ostati bez priznanja. Dobar nadređeni uvijek zna koji zaposlenik u kojoj mjeri doprinosi cjelokupnom funkcioniranju i poslovanju tvrtke. Zbog toga i sam zaposlenik svoje ideje može dijeliti s drugima i pomagati im, bez straha da će si netko drugi pripisati zasluge za njegov trud.


FMCG

Professional omogućuje bolje razumijevanje i identifikaciju dodirnih točaka svih skupina uključenih u proces trgovine – prizvođača, distributera, logističara, trgovaca, PR stručnjaka, marketingaša, akademije, drugih ciljnih stručnjaka... svaki mjesec i direktno, na ruke. U vrijeme kad svi žele biti najbolji, Professional daje uvid u najmodernije modele trgovanja i mjerenja performansi, ali ne pravi odmak od osnovnih vrijednosti – temelja svakog uspješnog poslovanja – dobre strategije, rezonantnog i kreativnog razmišljanja i integriranog pristupa.

www.professional.hr Vaš Professional tim... v e l j a č a / o ž u j a k 2 0 1 4 . 31

PROFESSIONAL Veljača/Ožujak - Fmcg  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you