Issuu on Google+

VIŠE OD

00 35I.J0 EDNIH VI[E INFORMACIJA NA 15. STRANI

VR NAGRADA

OSLOBO\ENJE BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN

UTORAK, 20. 4. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.740

Grujica Spasovi}, ambasador Srbije u BiH

Tadi}a u Sarajevo

niko nije ni zvao 5. strana

Sastanak Vlade FBiH i bora~kih udru`enja

Pregovori propali, sutra protesti 8. strana

Vlada RS-a nalo`ila Institutu za istra`ivanje ratnih zlo~ina

Revizija izvje{taja o Srebrenici 2. strana

Sahranjen Rasim Deli}, komandant Armije RBiH

Neizvjesna podr{ka Doma naroda FBiH pripajanju Olova Kantonu Sarajevo

Ispra}aj uz najve}e Ispunjeni uvjeti za vojne po~asti Ustavni sud Foto: Amer KAJMOVI]

3. strana

Silajd`i}: Ne smijemo dozvoliti da se povu~e linija jednakosti izme|u agresora i `rtve

4. strana


OSLOBO\ENJE

2

U @I@I

utorak, 20. april 2010. godine

Vlada RS-a nalo`ila Institutu zal istra`ivanje ratnih zlo~inal

Dom naroda Parlamenta BiH prihvatio strategiju povratka

Revizija izvje{taja o Srebrenici Komisija Vlade Republike Srpske zbog pritisaka i ucjena Paddya Ashdowna nije mogla raditi objektivno, tvrdi Milorad Dodik

2.700 obitelji jo{ `ivi u kolektivnim centrima

Hrvati najmanje

zadovoljni U BiH jo{ ima 1,1 milion osoba koje se nisu vratile svojim domovima Delegati Doma naroda Parlamenta BiH na ju~era{njoj sjednici usvojili su principe revidirane strategije BiH za provo|enje aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako je istakao Safet Halilovi}, ministar za izbjeglice i raseljene osobe BiH, strategijom je definiran okvirni plan povratka za period od 2009. do 2014. godine, te koncept naknade {tete za osobe ~ija imovina ne mo`e biti vra}ena izbjeglicama i raseljenim osobama u smislu pripadaju}ih prava iz aneksa VII.

Etni~ko i entitetsko Najve}e nezadovoljstvo realizacijom povratka iznijeli su izaslanici iz Klubahrvatskognaroda u Domunaroda. Tako je izaslanik Ivo Miro Jovi} (HDZBiH) istakao kako su Hrvatipovratnici dobili svega 1,9 posto od ukupnih sredstava namijenjenih za realizaciju povratka. - Na podru~ju od Broda do Dervente i Doboja, kao i u dolini Neretvice od po 40 kilometara je prostor koji je opusto{en i u kojem nema Hrvata koji su tu ranije `ivjeli, istakao je Jovi}. Izaslanik Bo`o Raji} (HDZ 1990) bio je jo{ o{triji navode}i kako prostor bosanske Posavine kako od Broda do Doboja, tako i od Broda do Ora{ja, ali i dolini Neretve li~e na "mjese~evupovr{inugdje su jedinistanovnici mine", dok je njegov strana~ki kolega Bo`o Ljubi} ocijenio "pora`avaju}om i sramotnom~injenicu da u zemlji jo{ ima 2.700 obitelji koji `ive u kolektivnim centrima". - Jo{ imamo 1,1 milion osoba koje se nisu vratile svojim domovima. No, i od onog broja osoba koje su se vratile, njih 1.025.000, ~ak 72 posto odnosi se na FBiH. Od tog broja svega 8,5 posto odnosi se na Hrvate koji su se vratili u RS. Da se u taj entitet vratila bar polovina od prijeratnih 250.000 Hrvata, sada bismo u Domu naroda imali bar jednog, a u Zastu-

Ostaje limitirano politi~ko ogla{avanje DelegatiDomanarodausvojili su na ju~era{njoj posebnoj sjednici u drugom ~itanju izmjene i dopuneIzbornogzakona BiH kako bi njegoveodredbe mogle stupiti na snagu prije 6. maja, kada }e Centralna izborna komisija objaviti datum odr`avanja– raspisivanjaop}ih izbora u BiH. Ustavnopravna komisija, a i Dom prihvatili su amandmane kojim se poni{tavaju ranija rje{enjaInterresorneradnegrupe za izmjene i dopune tog zakonskogakta, a kojimostaju na snazi ranije odredbe kojim se za privatne elektronske medije u periodu izborne kampanje od 30 danapla}enopoliti~koogla{avanje limitira na 60 minuta sedmi~no, a u javnim emiterima na 30 minuta sedmi~no. pni~kom domu najmanje dva zastupnika. Do{lo bi i do druga~ije zastupljenosti predstavnika Srba u FBiH, ali i Bo{njaka u RS-u. Time bi se anuliralo stanje koje imamo da je entitetsko glasanje postalo zapravo etni~ko, naveo je Ljubi}. Burno je reagirala delegat Alma ^olo koja je navela kako }e podr`ati samo povratak, ali ne i ostanak - jer je Slobodan [araba izrazio rezervu spram strategije te ocijenio kako bi se trebala uvesti i kategorija naknade {tete za uni{tenu i o{te}enu imovinu. Ovo je, navodi [araba, i stav Asocijacije izbjeglih i raseljenih i povratnika RS-a.

Svi odgovorni Predsjedavaju}i Doma naroda Sulejman Tihi} naglasio je da su "svi manje ili vi{e odgovorni za povratak, te da je on va`an za dr`avu BiH". Potcrtao je kakopostojipoliti~kikonsenzus za kreditno zadu`enje za poticaj povratku od 500 miliona KM. A. TERZI]

Vlada Republike Srpske na posebnoj sjednici odr`anoj ju~er u Banjoj Luci usvojila je zaklju~ak kojim je obavezala Centar za istra`ivanje ratnih zlo~ina RS-a da provede novo istra`ivanje o stradanju u Srebrenici od 1992. do 1995. Premijer RS-a Milorad Dodik izjavio je kako je inicijativa Vlade RS-a rezultat "niza dokaza koji opravdano dovode u sumnju ta~nost izvje{taja Vladine Komisije za istra`ivanje doga|aja u Srebrenici i oko nje u julu 1995. koji je zavr{en 2004, a u kojem je konstatovano da je u Srebrenici nestalo 7.800 lica".

Ta~no stanje "Vlada ne negira ~injenicu da se u Sre bre ni ci de sio zlo~in, ali zbog pritisaka i prijetnji kojima su ~lanovi Komisije tokom svog rada bili izlo`eni od tada{njeg visokog predstavnika Paddya As hdowna, Ko mi si ja ni je mogla raditi objektivno i nije ut vrdi la ta~no sta nje o broju `rtava stradalih u julu 1995. godine", izjavio je Dodik. Iz tih razloga, dodao je premijer RS-a, Vlada RS-a svojim zaklju~cima opredijelila se i za provo|enje istrage o okolnostima pod kojima su radili ~lanovi Komisije. Prema njegovim rije~ima, Vlada RS-a konstatovala je

V I J E S T I

da na spisku Komisije "ima niz neta~nih podataka o broju `rtava, {to je proizvelo niz manipulacija {tetnih po RS". "Uz to", istakao je Dodik, "u prilog ovim dokazima ide i izjava direktora Istra`iva~kodokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsada Toka~e, koji tvrdi da na spisku ima 500 lica koja su i danas `iva", da je RS utvrdio da se "me|u sahranjenima u Poto~arima nalazi iz 75 pripadnika Armije BiH koji su ranije poginuli, te da uvidi u bira~ke spiskove za Srebrenicu pokazuju da je u njih upisao 900 lica koja se vode kao ubijena ili nestala". "Vlada ne prejudicira da je u Srebrenici nastradalo manje lica od broja koje je utvrdila Komisija, mo`da ih je vi{e, ali to treba definitivno utvrditi", naglasio je premijer RS-a.

Slu~aj Pali} Odgovornost za, kako je naveo, manipulacije u vezi sa brojem stradalih u Srebrenici u julu 1995. godine, snosi i Institut za tra`enje nestalih u BiH, ~iji su pojedini ~lanovi zloupotrebljavali svoj polo`aj. „Dokaz za to je slu~aj Avde Pali}a. Imali smo konstante napade na RS da skriva podatke o mjestu gdje se nalaze posmrtni ostaci Pali}a, a te podatke su znali i od javnosti skrivali Institut za tra`enje nestalih

MVPBiH

Dodik: Utvr|eni neta~ni podaci

Ko{arac ubije|en: Broj neta~an Sta{a Ko{arac, predsjednik Komisije Vlade RS-a za istra`ivanje ratnih zlo~ina i tra`enje nestalih, tako|er je ubije|en da je broj `rtava koje je utvrdila Komisija za istra`ivanje doga|aja u Srebrenici neta~an. „Dovoljno je uzeti podatke Civilne za{tite Srebrenice iz 1995. godine, prema kojima je u tom gradu `ivio 36.051 gra|anin i podatak da ih je u julu te iste godine u Tuzlu iza{lo 35 hiljada pa da se u sumnjudovedebroj`rtva“, zaklju~io je Ko{arac. i vlasti Federacije BiH“, rekao je Dodik, koji je pozvao i vlasti FBiH i udru`enja `rtava nestalih da otkriju istinu o doga|ajima u Srebrenici, a "pravosudne organe da procesuiraju sve odgovorne za po~injene zlo~ine". G. KATANA

Marco Mantovanelli

Izmi{ljeni odgovori

Pohvale FBiH

Ministarstvo vanjskih poslova BiH ju~er je saop}ilo da je dnevni list EuroBlic objavio intervju s ministrom vanjskih poslova BiH Svenom Alkalajem pod nazivom "Srbija se me{a u unutra{nje stvari BiH", koriste}i izmi{ljene odgovore. EuroBlic se, po osnovu prethodnog dogovora sa MVP-om BiH, obavezao da }e intervju biti objavljen u nepromijenjenom obliku. Tako je postavljeno pitanje i na njega dat odgovor u ime Alkalaja, a dijelovi intervjua su u potpunosti izmi{ljeni, kao npr. "izjava" Alkalaja da se "Srbija me{a u unutra{nje stvari BiH" te da "Alkalajodnose sa Srbijomocenjuje kao najproblemati~nije”, {to ministar Alkalaj nije rekao, saop{teno je iz MVP-a.

Svjetska banka je definitivno zadovoljna time {to je Parlament FBiH nedavno odobrio zna~ajno zakonodavstvo za reformu socijalnih i bora~kih programa. Taj zakonski okvir }e omogu}iti FBiH da progresivno u~ini programe socijalne i bora~ke za{tite pravi~nijim i finansijski odr`ivijim, izjavio je direktor Ureda Svjetske banke u BiH Marco Mantovanelli. U razgovoru za Fenu podsjetio je da se sli~an proces odvija i u RS-u i da su to zaista reforme koje se provode u cijeloj zemlji. Zato je, kazao je Mantovanelli Odbor direktora SB-a 8. aprila mogao odobriti finansiranje za pru`anje podr{ke BiH za ove reforme.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

3

U @I@I

Sahranjen Rasim Deli}, komandant Armije RBiH

Ispra}aj uz najve}e vojne po~asti Silajd`i}: Ne smijemo dozvoliti da se povu~e linija jednakosti izme|u agresora i `rtve U Sarajevu je ju~er poslijepodne, na {ehidskom mezarju Kova~i, umiren general Rasim Deli}, prvi komandant General{taba Armije Republike Bosne i Hercegovine. Njegovoj d`enazi, opro{taju s njim, prisustvovalo je nekoliko hiljada gra|ana i suboraca iz cijele BiH. Svako od njih imao je, kako re~e reisul-ulema Mustafa efendija Ceri}, koji je imamio d`enazu, svoj razlog da do|e.

Tuga i ponos - Ovdje smo i zato da se vidi kako tugu znamo s ponosom nositi, da se vidi kako znamo praviti razliku izme|u istine i la`i, izme|u pravde i zuluma. Oni koji su svoj `ivot posijali na polju istine i pravde, oni nisu mrtvi! @ivi su! To je dobro znao Rasim Deli} koji se nije bojao istine, koji je vjerovao u pravdu. Bio je to komandant koji je u ti{ini volio svoju zemlju i svoj narod, koji je znao da se dobro sjeme u bosanskoj zemlji ne}e osu{iti ni umrijeti, kao {to se ne}e osu{iti ni na{e sje}anje na

Ishitrene informacije General Rasim Deli} nije, kako su mediji nagovje{tavali, sahranjen u blizini Alije Izetbegovi}a, prvog predsjednika RBiH, nego na samom ulazu na mezarje Kova~i. Evo i za{to. - Neko iz Organizacionog odbora je ishitreno rekao kako }e biti sahranjen do rahmetli Izetbegovi}a, a mediji prenijeli. Zvani~na odluka Organizacionog odbora za pripremu d`enaze generala Deli}a bila je da se on sahrani na mezarju Kova~i. Zajedno s arhitektom smo oti{li na Kova~e i vidjeli da je mjesto na kojem je Deli} sahranjen sasvim odgovaraju}e. Vremenom, na tom }e se mjestu podi}i i turbe, objasnio je general Polutak.

Foto: A.KAJMOVI]

sve bosanske {ehide i nikada ne}e umrijeti na{a volja da `ivimo u slobodi, sa istinom u srcu i s pravdom u du{i, rekao je, me|u ostalim, reisu-l-ulema Mustafa efendija Ceri} opra{taju}i se od generala Deli}a, ~ijoj je d`enazi, pored velikog broja zvani~nika, prisustvovao i Haris Silajd`i}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH. Pri je d`ena ze, u Do mu Oru`anih snaga BiH odr`ana je komemoracija i odana posljednja po~ast generalu Deli}u, koji je u petak, 16. aprila, preminuo u Sarajevu, u 61. godini. U svom opro{tajnom govoru, Silajd`i} je podsjetio kako je general Deli} preminuo dan nakon

Milenko [ego

Prekr{en zakon Revizorski izvje{taji o poslovanju institucija BiH ra|eni su radi pokretanja odgovornosti onih koji nisu po{tivali preporuke revizora, koji su kr{ili zakone i koji prave propuste i lo{e gazduju javnim novcem, ali ni{ta od toga nije ura|eno, izjavio je glavni revizor BiH Milenko [ego. "Ukazivali smo na kr{enja zakona i normalno bi bilo da {ef institucije u kojoj je to uo~eno pokrene pitanje interne disciplinske odgovornosti i sankcioni{e odgovorne koji su pravili te propuste. To se nije desilo", rekao je [ego. On je dodao da postoji i krivi~na odgovornost i da bi organi gonjenja, istra`ni organi i tu`ila{tva tako|er trebalo da rade svoj posao.

obilje`avanja godi{njice Armije Republike BiH. - General Deli} se nije borio samo za svoju nevinost! Borio se za pravdu! Mi koji smo ostali ne smijemo dozvoliti da se povu~e linija jednakosti izme|u agresora i `rtve, rekao je Silajd`i}, aludiraju}i na borbu generala Deli}a da svoju nevinost doka`e u Haagu. Podsjetimo, general Deli} je nepravomo}no osu|en na tri godine zatvora zbog "okrutnog postupanja kao prekr{aja pravila i obi~aja ratovanja". O liku i djelu generala Deli}a govorio je i njegov kolega, general Mustafa Polutak, predsjednik Udru`enja za za{titu tekovina rata. On ga je, rekao je,

Kuzmanovi} - Tatham

posljednji put vidio 14. aprila, na mezarju Kova~i.

^eki} i nakovanj - Pitao sam ga kako je. Dobro sam, rekao je. Uvijek je tako odgovarao. A bio je poti{ten tog dana, rekao je general Polutak podsjetiv{i kako je Deli} tokom rata, "pritisnut s jedne strane politikom, s druge opravdanim zahtjevima boraca", mirnorje{avaoprobleme. Na doprinos generala Deli}a, nositelja Ordena slobode, u izgradnji Armije RBiH, Vojske

Ilija Juri{i}

Neodgovoran odnos Nema novca Ambasador Velike Britanije u BiH Michael Tatham izrazio je `aljenje {to poli- za odbranu ti~ke stranke u BiH nisu uspjele posti}i sporazum o odluci Evropskog suda za ljudska prava, {to ne {alje dobru poruku o ozbiljnosti i odgovornosti BiH prema me|unarodnim obavezama. Tatham je o ovom i drugim pitanjima ju~er razgovarao s predsjednikom RS-a Rajkom Kuzmanovi}em, koji je, kako je saop}eno iz njegovog kabineta, ponovio opredijeljenost predstavnika RS-a da implementiraju odluku Evropskog suda u slu~aju Sejdi} i Finci i upozorio da ova odluka nije provedena zbog nerealnih stavova i zahtjeva iz FBiH.

Apelacioni sud u Beogradu zakazao je za 21, 22. i 23. april javnu raspravu u predmetu Ilija Juri{i}. Pou~eni neprofesionalnim pona{anjem Suda, Fondacija Istina, pravda, pomirenje Tuzla vr{it }e monitoring rasprave s jo{ nekoliko stranih nevladinih i vladinih predstavnika. Zbog te{ke finansijske situacije u kojoj se nalazi ova fondacija, monitoring, a i sama odbrana Juri{i}a bili su upitni. Zahvaljuju}i donaciji jedne tuzlanske firme od 1.000 KM, bi}e omogu}eno trodnevno prisustvo predstavnika ove fondacije javnoj raspravi o `albi Juri{i}a.

FBiH i OSBiH, podsjetio je Selmo Cikoti}, ministar odbrane BiH, a u ime bora~kih organizacija od rahmetli Deli}a oprostio se Izet Gani}, predsjednik Organizacije {ehidskih i porodica poginulih boraca. Nakon komemoracije tabut s tijelom generala Deli}a prevezen je Obalom Kulina bana, pored Vije}nice, do {ehidskog mezarja Kova~i. U Domu Oru`anih snaga BiH ju~er je od devet do 19 sati bila otvorena i knjiga `alosti. A. BE^IROVI]

Ashton - Dodik

Slijedi odgovor Bruxellesa Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Catherine Ashton potvrdila je da je dobila pismo koje joj je uputio premijer Republike Srpske Milorad Dodik. "Pismo je stiglo i mi pripremamo odgovor. Odgovor }e biti ubrzo gotov, a za sada ne mogu ni{ta da komentari{em", rekla je Ashton, prenosi Srna. Dodik je u pismu kategori~ki odbacio tvrdnje iz njenog izvje{taja Savjetu bezbjednosti UN-a da RS kr{i Dejtonski sporazum, ne po{tuje Ustav BiH, odbacuju}i kao neta~ne navode da Vlada RS-a spominje mogu}nost otcjepljenja.


4

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

utorak, 20. april 2010. godine

IZJAVA DANA Naravno da }e, ako hrvatski narod bude tra`io stvaranje svoje nove federalne jedinice, Hrvatska zajednica HercegBosna to podr`ati

Neizvjesna podr{ka Doma naroda FBiH pripajanju Olova Kantonu Sarajevo

Olovo: Inicijativa je va`na Olovljanima

Ispunjeni uvjeti

za Ustavni sud Ivo Andri} Lu`anski

DOBAR

Ukoliko Dom naroda odbije izmjenu Zakona o jedinicama lokalne samouprave o pripajanju Olova Kantonu Sarajevo, Olovljani spremni za apelaciju Ustavnom sudu FBiH

predsjednik Sabora HZHB

LO[

ZAO

JOSIP PERI] Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda FBiH najavio je da }e tra`iti ispitivanje ko je doveo do gubitka 360 miliona KM u rudnicima, kao i da se odgovorni sankcioniraju.

MILICA MARKOVI] Uzalud preporuke i izri~iti stavovi predstavnika Evropske unije glede popisa stanovni{tva u BiH. Iako je nebrojeno puta re~eno kako Bruxelles ne}e prihvatiti entitetski popis stanovni{tva, jastreb SNSD-a opetuje tu nakanu. Za{to?

Mirnim protestom u nedjelju na magistralnom putu M17, oko 500 gra|ana Olova, gradi}a koji teritorijalno pripa da Ze ni~ko-do boj skom kantonu, zatra`ilo je administrativno pripajanje Kantonu Sarajevo. O tome }e odlu~iti delegati Doma naroda Parlamenta FBiH na sjednici narednog ponedjeljka. Olovljani su protestom pokazali koliko im je va`na inicijativa za izmjenu Zakona o jedinicama lokalne samouprave delegata Doma naroda Nusreta Sir}e i Mirsada Zaimovi}a, koja predvi|a pripajanje tog gradi}a Kantonu Sarajevo. Olovo je tim zakonom dodijeljeno ZDK-u, mada je od 1959. bilo dio sarajevske regije.

Protivljenje SDA i SDP-a

SDS Najja~a opoziciona stranka u NSRS-u zatra`ila je informaciju kako je kiparska firma fantomska firma Balkan investments, koja }e vr{iti eksploataciju {uma u RS-u te na kojem me|unarodnom tenderu i pod kojim uvjetima je firma dobila posao. I nas interesira(ju) odgovor(i).

VIJEST U OBJEKTIVU Potpisan protokol

NK @ELJEZNI^AR Plavi na Grbavici u derbiju kola pobijedili su glavnog takmaca za titulu prvaka Premijer lige BiH. Ukoliko ne bude po~etni~kih pogre{aka, @eljezni~aru se, nakon osam godina, smije{i titula.

VIJEST U

BROJU

Ovakvim ustrojem ote`an je `ivot Olovljana od lije~enja, {kolovanja, do zapo{ljavanja. Da bi stigli do bolnice u Zenici, Olovljani mijenjaju dva me|ugradska autobusa i putuju 120 kilometara. Iseljavanje stanovni{tva, mahom u

Sarajevo, svakodnevno je... - Za usvajanje izmjene Zakona potrebno je 30 ruku u Domu naroda i procjena je da }e toliko delegata glasati. Generalni stav centrala Stranke demokratske akcije i Socijaldemokratske partije je da se protive ovoj zakonskoj izmjeni pod izgovorom da }e to otvoriti Pandorinu kutiju preustroja FBiH, {to nije ta~no, ka`e predlaga~ izmjene Nusret Sir}o. Po njegovim rije~ima, izmjenu je podr`ao Klub Hrvata, te dio Kluba Srba (u kojem ve}inu od osam delegata ima SDP) i dio Kluba Bo{njaka. - Bez obzira na to kakva }e biti odluka Doma naroda, 13. marta navr{ila se godina otkako je ova inicijativa upu}ena u parlamentarnu proceduru, ~ime su ste~eni uvjeti da se gra|ani Olova obrate Ustavnom sudu FBiH. Ukoliko ishod glasanja u Domu naroda bude negativan, o apelaciji Ustavnom sudu odlu~it }e Op}insko vije}e i na~elnik Olova, naglasio je Sir}o. Klub Srba o ovoj zakon-

60

maraka iznosi dnevnica koju, mimo mjese~nih plata, primaju funkcioneri u Kolegijumu Skup{tine op{tine u Doboju - predsjednik SO Doboj, dvojica potpredsjednika, zamjenik na~elnika i predsjednici klubova odbornika. Oni su svoje dnevnice pove}ali sa 24 na 60 KM.

Predsjednik Dr`avne komisije za UNESCO Sredoje Novi}, ministar pros vje te i kul tu re u Vla di RS-a Anton Kasipovi} i na~elnik Op{tine Vi{egrad Tomislav Popovi} ju~er su sa Nevzetom Jesilerom, direktorom Turske uprave za me|unarodnu saradnju u BiH, u Vi{egradu po tpi sa li pro to kol o ra zvo ju i izvo|enju sanacionih i restauratorskih radova na ~uvenom Mostu Mehmed-pa{e Sokolovi}a. Turska vlada je za ove poslove odobrila 3,5 miliona eura. Rije~ je o specifi~nim poslovima na }upriji, staroj skoro pet stolje}a. A. H.

skoj izmjeni nema jedinstven stav, kazala je predsjednica tog kluba Mira Ljubijanki}. Ona je napomenula da }e osam ~lanova tog Kluba iz SDP-a po{tivati stav svoje stranke prema kojem se ovo pitanje treba definirati kroz ustavne promjene i regionalizaciju BiH.

Problem Martinbroda - No, ne mogu to tvrditi i za delegate Kluba Srba iz SNSDa, jer njima bi ovakva odluka mo`da odgovarala, kazala je Ljubijanki}. Objasnila je da pos to ji bo ja zan da bi u slu~aju otvaranja ovog pitanja, MZ Martinbrod koji pripada Unsko-sanskom kantonu, mada je ranije bio dio drvarske op}ine koja je ostala u Li vanj skom kan to nu, mogao tra`iti pripajanje tom kantonu. - Olovo je te`ak slu~aj. Nepravda je napravljena, ali bojim se da bismo otvaranjem ovog pitanja mogli nai}i na niz sli~nih inicijativa, napomenula je Ljubijanki}. S. [e.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

INTERVJU

Grujica Spasovi}, ambasador Srbije u BiH

Hrabre izjave Ive Josipovi}a

Tadi}a u Sarajevo

niko nije ni zvao O predsjednicima Srbije i Hrvatske u BiH, novoj klimi u regionu, genocidu ul Srebrenici, dobrosusjedskim odnosima...l Razgovarao: Dragan STANOJLOVI]

• Ka ko ocje nju je te dr`a vni~ki susret Harisa Silajd`i}a i Borisa Tadi}a u Mostaru? - Mislim da je to bila jo{ jedna velika propu{tena prilika. • ^ija? - Zajedni~ka. Mislim da je u interesu obe zemlje da se prvi ljudi {to ~e{}e sastaju. Koliko znam, gospoda Silajd`i} i Tadi} su se sastali nekoliko puta, ali na marginama raznih konferencija, ~ak i na Olimpijadi u Pekingu, ali otkako je gospodin Silajd`i} postao ~lan Predsedni{tva pre ~etiri godine, nikad se nisu sastali zvani~no, bilateralno, pa ni sada u Mostaru. • Za{to je predsjednik Tadi} i ovom prilikom zaobi{ao Sarajevo? - Jednostavno zato {to ga u Sarajevo niko nije ni zvao. On je pozvan u Mostar. Kao {to znate, na ovogodi{njem Sajmu gospodarstva u Mostaru Srbija je bila zemlja partner. Prethodnih godina, ako se ne varam, to su bili Hrvatska, Ma|arska, Slova~ka, Austrija. Sad je do{ao red na Srbiju i to je ideja iz Mostara, koju su predsedniku Srbije zajedni~ki preneli predsednik HDZa BiH Dragan ^ovi}, direktorka Sajma Delfina Bo{njak i gradona~elnik Ljubo Be{li}. I, naravno, kad je ze mlja par tner, o~ekuje se da neko od prvih ljudi do|e i govori. Gospodin Tadi} je prihvatio taj poziv i do{ao u Mostar. I uvek, ali zaista uvek kad se postavi takvo pitanje, pa i sada u Mostaru, gospodin Tadi} ponavlja da je uvek spreman da do|e u Sarajevo kad bude pozvan. On i dalje ~eka taj poziv.

Sve po redu - Ho}u da ka`em da je sada red da Tadi} do|e u Sarajevo, s obzirom na to da je gospodin Radmanovi} u ime Predsedni{tva BiH poslednji put bio u Beogradu. Problem s tom posetom je bio {to je on bio sam, {to nije bilo i drugih ~lanova Predsedni{tva, pa ~ak ni predstavnika njihovih kabineta. Ali ipak gajim neku nadu da se nakon, recimo, dono{enja Deklaracije o Srebrenici u Parlamentu Srbije stvara bolja klima, da se stvaraju uslovi za ozbiljan, otvoren razgovor. • U kojom mjeri je politika umije{ana u doga|aje zbog kojih je Silajd`i} u Mostaru optu`io Srbiju? - Re~ je o govoru gospodina Silajd`i}a u kojem je bilo vi{e politike nego gospodarstva. A re~ je o Sajmu gospodarstva i to je bilo, ~ini mi se, pogre{no mesto za jednu takvu pri~u. • Silajd`i} je govorio o pravosudnim predmetima Juri{i} i Gani}, a Vi to nazivate politikom? - Naravno da je to politika i to jesu slu~ajevi koji optere}uju na{e odnose. Od toga ne treba

be`ati. O~igledno je da dijametralno suprotno posmatramo te stvari i o~igledno je da se, ~ini mi se, nedovoljno shvata {ta je izvr{na, {ta zakonodavna, a {ta sudska vlast. U Srbiji se zaista trude, ne ka`em da smo sve zavr{ili dobro, ali se trude da te grane vlasti budu {to vi{e samostalne tako da ~ak i da je predsednik Tadi} i hteo da se ume{a u problem, recimo Gani}a, on ne bi mogao to da uradi. To ide svojim tokom i to je pitanje pravosu|a, a ne predsednika dr`ave. • Mogu li ekonomski, pa i tzv. obi~ni ljudski interesi gra|ana

5

BiH i Srbije savladati prepreke koje je pred njih postavila i, ~ini se, jo{ ih dr`i aktuelna politika dviju zemalja? - Naravno, i mislim da se te prepreke savla|uju. Ako se negde pravi neki pomak napred i popravljaju odnosi, to su, pre svega, kultura i ekonomija. To pokazuju svi parametri. Istina, u poslednjih godinu-dve do{lo je do zastoja na ovom podru~ju, i to ne zbog `elje ove ili one strane, nego zbog ekonomske krize. Tako je, recimo, izvoz Srbije u BiH pro{le godine smanjen za 22 posto, a iz BiH u Srbiju za ~ak 28 posto. No, prvi pokazatelji na po~etku ove godine pokazujju blagi oporavak. Jednostavno, `ivot ne mo`e da ~eka politi~ke dogovore. Ove dve zemlje su sa suvi{e niti povezane i ekonomski, i porodi~no, i prijateljski, nema nekih jezi~kih barijera, ali ima iskustava zajedni~ke saradnje po{to smo bili jedna dr`ava, tako da sve ide nekim svojim tokom. • Koje korake smatrate bitnim za po~etak normalizacije odnosa izme|u BiH i Srbije? - Prva tri koraka bi bili - posete, posete i posete! I to na najvi{em nivou! Mislim da u direktnom kontaktu mo`e mnogo toga da se re{i. Ponekad je u pitanju i neinformisanost, ponekad neka vrsta inata, ponekad i predrasude koje se multipliciraju kada ih predstavljate preko medija, a mnogo toga mo`e da se relativno brzo i lako razre{i ako se ljudi na|u o~i u o~i i razgovaraju o tim otvorenim pitanjima. Znate, mi imamo problema i od toga ne treba be`ati ni kada je re~ o imovinsko-pravnim odnosima, granicama, pro{losti... Vi mo`ete neko vreme ~isto iz nekog pragmatizma i `elje za boljim

- Mislim da su izjave Ive Josipovi}a u Sarajevu, Ahmi}ima i Jasenovcu vrlo hrabre i dr`avni~ki vrlo odgovorne. Novi predsednik Hrvatske svojim prvim potezima ulio je veliki optimizam da }e mnogo ~ega da se promeni nabolje u celom regionu, da }e se uspostaviti mnogo vi{e saradnje i boljih dobrosusedskih odnosa, recimo izme|u Srbije i Hrvatske. [to se Srbije i BiH ti~e, samo ho}u da podsetim da je 2005, na desetu godi{njicu genocida u Srebrenici, predsednik Tadi} bio u Srebrenici i to je bio tako|e jedan veoma rizi~an, hrabar potez. Na`alost, kasniji doga|aji jednostavno nisu taj potez valorizovali na pravi na~in. Zato se iskreno nadam da }e ovo {to je sada uradio gospodin Josipovi} posetom BiH, a tako|er ~estim susretima sa Borisom Tadi}em, biti iskori{teno kao nova {ansa ne samo u odnosima Hrvatske i Srbije nego i Hrvatske i BiH pa i tri zemlje zajedno. odnosima da sve to trpate pod tepih, ali kad-tad oseti}e se smrad ispod tepiha i mora}ete opet da se s tim suo~ite. Mislim da je to bolje {to pre uraditi. • Ima li vremena za posjete o kojima govorite, po{to su u BiH izbori u oktobru i ve} je sve okrenuto ka tome? - To i jeste problem. Jer, ili su izbori ovde, ili u Srbiji i tako pro|o{e moje ~etiri godine u Sarajevu. Ja sam ovde do{ao kad je puk'o aprilski paket ustavnih promena, onda je po~ela groznica pred izbore 2006... S druge strane, u Srbiji je do{lo do razdvajanja sa Crnom Gorom, onda je po~elo konstituisanje Srbije kao nove dr`ave, novi ustav, bitka za Kosovo, onda novi izbori, sad }e ovde biti novi izbori i tako odo{e godine. Ako ima dobre volje, uvek ima vremena. Mislim da je vreme resurs koje mi apsolutno neodgovorno tro{imo i odga|amo neke stvari koje odavno nisu za odga|anje.

TAKORE]I KONA^NO... Vije}e apelacionog odjeljenja Suda BiH, nakon odr`ane sjednice apelacionog vije}a, otpremilo je drugostepenu presudu kojom se odbijaju kao neosnovane `albe Tu`ila{tva BiH i branioca optu`enog Zrinka Pin~i}a, te se prvostepena presuda od 28. novembra 2008. godine potvr|uje u cijelosti. Presudom ovog suda od 28. novembra 2008, optu`eni ZrinkoPin~i} je ogla{enkrivim da je po~inio krivi~no djelo ratni zlo~inprotivcivilnogstanovni{tva. Za navedenokrivi~nodjeloprvostepeno vije}e mu je izreklo kaznu zatvora od devet godina.


6

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

VIJESTI

Odgo|ena posjeta Micheline Calmy Ray, predsjedava ju}a Ko mi te ta mi nis ta ra Vi je}a Evrope i ministrica vanjskih poslova [vicarske Konfederacije trebala je do pu to va ti ju~er u po sje tu BiH, me|utim zbog zatvorenog zra~nog prostora posjeta je odgo|ena. Ray se tokom posjete BiH trebala susresti sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH, predsjedavaju}im Vije}a ministara i parlamentarcima.

Bezvizna ucjena BiH Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} izjavio je da su svi uslovi EU za ukidanje viza ispunjeni, zbog ~ega su on i svi ljudi koji su bili uklju~eni u taj posao posebno razo~ara ni mo gu}im od ga|anjem odluke. “Odga|anje uvo|enja bezviznog re`ima direktan je dokaz da me|unarodna zajednica ne `eli istinski da pomogne BiH. Iskreno, razo~aran sam, ali uop{te nisam iznena|en tom najavom visokog predstavnika“, rekao je Novi}, prenosi Srna. Pre ma nje go vim ri je~ima, o~i gle dno je da OHR ne smatra da bi BiH trebalo dati ono {to su ve} dobile sve zemlje u okru`enju.

utorak, 20. april 2010. godine

Prime Communications objavio prvo istra`ivanje javnog mnijenja

Gra|ani u RS-u i dalje uz SNSD Koalicija SNSD-a, Socijalisti~ke partije i DNS-a bi osvojila 58,8 posto glasova, dok bi koalicija SDS-a, PDP-a i SRS-a RS-a osvojila 32,2 posto, utvrdilo istra`ivanje Prime Communicationsa Agencija Prime Communications od 20. do 28. februara 2010. godine za vlastite potrebe je provela istra`ivanje stavova gra|ana Republike Srpske za vlastite potrebe, na pitanje “Kako biste glasali da su izbori sutra?“. Istra`ivanje je provedeno na uzorku od 850 ispitanika tehnikom usmenog intervjua, na osnovuunaprijedpripremljenog upitnika. Populacijareprezentovanaistra`ivanjem je definisana kao op{tapopulacijaRepublike Srpske, starija od 18 godina. Primijenjen je vi{eetapni slu~ajni uzorak (mogu}a gre{ka +/- tri posto). Prema rezultatima istra`ivanja, u trenutku provo|enja istra`ivanja oko 55 postoispitanika u Republici Srpskoj bi iza{lo na izbore, dok 27,5postonjihto ne bi u~inilo. Na ovo pitanje je odbilo da odgovori 17,6 posto ispitanih gra|ana. Od ukupnog broja ispitanika koji bi iza{li naizbore, vi{e od polovine (52,6 posto) bi glasalo za SNSD, aslijede SDS (19,1 posto)

i PDP (10,7 posto). Koalicija SNSD-a, Socijalisti~ke partije i DNS-a bi osvojila 58,8 postoglasova, dok bi koalicija SDS-a, PDP-a i SRS-a RS-a osvojila 32,2 posto. Treba napomenuti i izrazito lo{ rejting dvije novoosnovane partije iz RS-a, Demokratske

LO[ REJTING Dvije novoosnovane partije iz RS-a Demokratska partija Dragana ^avi}a i Nova socijalisti~ka partija Zdravka Krsmanovi}a, po ovom istra`ivanju, imaju izuzetno lo{ rejting

Da se danas odr`avaju izbori za koju politi~ku partiju biste glasali?

Bez odgovora

Gglasao bih

Ne bih glasao

Da se danas odr`avaju izbori za koju politi~ku partiju biste glasali? (samo oni koji }e glasati)

partije Dragana ^avi}a i Nove socijalisti~ke partije Zdravka Krsmanovi}a. Tako bi, prema ovom istra`ivanju, 2,1 posto gra|ana svoje povjerenje poklonilo DP-u, dok bi za NSP glasalo 1,5 posto gra|ana. Sve ostalepartije, premauzorku iz ovogistra`ivanja, dobile bi glasove1,6 postogra|ana RS-a. G. KATANA

Okrugli sto o strategijama razvoja i socijalne uklju~enosti

Ulaganje u demokratiju

prioritet Danas o vetu Bo{njaka Sje dni ca Vi je}a Us ta vnog su da RS-a za za{titu vitalnog nacionalnog interesa na kojoj }e razmatrati zahtjev Kluba delegata bo{nja~kog naroda u Vije}u naroda RS-a za utvr|iva nje po vre de vi tal nog na ci onalnog interesa bo{nja~kog naroda u vezi sa Zakonom o referendumu i gra|anskoj inicijativi bit }e odr`ana danas u Banjoj Luci. Zakon o referendumu je 10. februara izglasala Narodna skup{tina RSa na posebnoj sjednici, a Klub Bo{njaka je 12 dana poslije pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa na taj zakonski akt. Srpski delegati u Vije}u naroda RS-a ranije su odbaci sve amandmane bo{nja~kog kluba uz tvrdnju da Zakon o referendumu ne ugro`ava interese nijednog naroda i da je usvojen u skladu s Ustavom RS-a.

Od Austrijanaca ~etiri miliona eura, a od [vicaraca 20 miliona franaka Predstavnici organizacija me|unarodne zajednice u BiH imali su priliku da na okruglom stolu u Sarajevu svojim komentarima i sugestijama doprinesu kvalitetu Strategije razvoja BiH i Strategije socijalne uklju~enosti BiH koje zajedno sa entitetskim vladama i Vladom Br~ko distrikta radi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP). Ju~er je odr`an i posljednji od deset okruglih stolova u kojima su mogli u~estvovati svi zainteresirani segmenti dru{tva.

Odr`ivi razvoj Mirela Ibrahimpa{i}, {efica Odjela za analizu socijalne uklju~enosti u DEP-u, pojasnila je da ovi strate{ki dokumentipredstavljajukoherentanpristup kreiranju razvoja zemlje

obuhvataju}i razli~ite nivoe organizacije vlasti i pojedina~ne dru{tveno-ekonomske sektore, uz osigurano u~e{}e organizacija civilnog dru{tva. Prema njenim rije~ima, ove strategije predstavljaju okvir socio-ekonomskog razvoja u periodu 2010. - 2014. godine, a prioritetna podru~ja razvoja u tom periodu su: konkurentnost, makrostabilnost, zapo{ljavanje, odr`iv razvoj, EU integracije i socijalna uklju~enost. “Trenutno radimo na implementacionom okviru koji treba osiguratimehanizme, odnosno tijela upravljanja, koja treba da provode strategije. Tako|er, radimo i na oblikovanju finansijskekonstrukcijeprojektakako bi znalikoliko je novcapotrebno za njegovo provo|enje“, kazala je Ibrahimpa{i}.

S ju~era{njeg okruglog stola

S obzirom na to da se na finansijskoj konstrukciji jo{ radi, ona nije mogla precizirati koliko }e novca biti potrebno za provo|enje strategija. Dodala je kako DEP jo{ jednom`eli sa vladama utvrditi prioritetna podru~ja u koja `ele investirati. [ef Austrijskog koordinacijskogureda za tehni~kusaradnju Gunther Zimmer je istakao da }e vlada njegove zemlje nastaviti da poma`e BiH i trenutno su fokusirani na pomo} u obrazovanju i ekonomiji. Zimmer je dodaokako}e nastavitiraditi na unapre|enjuovihsektora sve do 2014. godine. “Ove strategije su u skladu sa planom pomo}i austrijske vlade. Na vladama u BiH je da one same ka`u u kojim oblastima

Foto: D. TORCHE

im je potrebna na{a pomo} i mi }emo pomo}i. Bud`et ostaje isti kao i prethodnih godina, 3 do 4 miliona eura godi{nje, ali je mogu}e dobiti i dodatna sredstva iz IPA fondova“, kazao je Zimmer.

Zaposlenost i zdravstvo Zamjenica direktora Ureda [vicarskeagencije za razvoj i saradnju u BiH Rose-MarieHenny je istakla kako su prioritetni sektori za ulaganje demokratija, zaposlenost, ekonomija, zdravstvo i infrastruktura. Program pomo}i [vicarske }e se provoditi do 2012. godine sa godi{njim bud`etom od 15 do 20 miliona {vicarskih franaka, bez ulaganja u infrastrukturu. J. Sa.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

DOGA\AJI

Ne}e biti smanjenja pla}a Postignut dogovor Vlade HNK-a i sindikata

Sporazumom je predvi|eno da topli obrok za razdoblje od o`ujka do lipnja bude ispla}ivan akontativno i to od 5,5 KM po radnom danu Pla}e korisnika prora~una Hercegova~ko-neretvanske `upanije (HN@) tijekom ove godine se vi{e ne}e smanjivati, dogovoreno je ju~er u Mostaru na sastanku izaslanstva Vlade HN@-a i sindikalnih predstavnika korisnika prora~una ove `upanije. Prema rije~ima glasnogovornika Vlade HN@-a Pere Pavlovi}a, Vlada i sindikati su postigli sporazum prema kojem se pla}e u razdoblju od o`ujka do prosinca 2010. godine ne}e smanjivati.

Materijalni uvjeti - Pla}e se ne}e smanjivati, odnosno ispla}ivat }e se u zate~enom iznosu kao u sije~nju i velja~i 2010. godine. Ina~e, pregovara~ki tim Vlade HN@-a, predvo|en predsjednikom Sre}kom Borasom, i predstavnici sindikata korisnika prora~una HN@-a postigli su sporazum o isplatama i naknadama koje nemaju karakter pla}a za 2010. godinu. Sporazumom je predvi|eno da topli obrok za razdoblje od o`uj ka do li pnja bu de is pla}ivan akontativno i to od 5,5 KM po radnom danu, rekao je Pavlovi}. Dodao je kako }e topli obrok za korisnike `upanijskog prora~una u razdoblju od srpnja pa

Pla}e se do kraja godine ne}e smanjivati

do kraja ove godine biti ispla}ivan u iznosu od jedan postoprosjekapla}eispla}ene u Federaciji BiH. - Razlika toplog obroka do jedan posto za razdoblje od sije~nja do lipnja isplatit }e se kada se steknu materijalni uvjeti u prora~unu, a najkasnije do 31. prosinca 2010. godine. Naknada za regres u 2010. godini bit }e 50 posto od prosje~ne pla}e ispla}ene u Federaciji BiH, rekao je Pavlovi}. Vlada i sindikati su dogovorili da se na temelju ovoga sporazuma, rekao je Pavlovi}, u narednih deset dana pripreme i potpi{u aneksi svih kolektivnih ugovora zaklju~enih izme|u

Vlade i sindikata korisnika prora~una HN@-a. Predsjednik Vlade HN@-a Sre}ko Boras je izjavio kako ju~er postignuti sporazum predstavlja “kontinuitet dobre suradnje sindikata i Vlade HN@-a“. - Sindikati su na{i ravnopravni partneri i s njima razgovaramo o svim pitanjima koja se ti~u korisnika `upanijskog prora~una.I za dosada{nje smo potezeuvijekpoja{njenjeupu}ivali sindikatima. Ovaj sporazum je samo kruna na{e dobre suradnje, rekao je Boras. Dodao je kako je zadovoljan sporazumom postignutim sa sindikatima i kakoo~ekuje da }e

se financijsko stanje u HN@-u uskoro zna~ajno popraviti.

Ultimatum Predstavnici sindikata korisnika prora~una HN@-a, koji su bili na sastanku s Vladom HN@-a, Josip Mili} i Husein [pago ju~er su nakon sastanka bili nedostupni novinarima. Podsje}amo, po~etkom travnja su sindikati korisnika prora~una HN@-a uputili `upanijskojvladiultimatum u kojem su upravo tra`ili da visina toplog obrokabudejedanpostoprosjeka pla}e ispla}ene u Federaciji BiH, a da regresbudeispla}en u visini od 50 posto prosje~ene pla}e u FBiH. J. GUDELJ

Ejup Gani} danas pred sudom u Londonu

Odgovor na srbijanski zahtjev  Britanski sud bi danas trebao donijeti odluku koji }e sudija voditi proces, te odrediti datume narednih ro~i{ta  Tim odbrane tra`i paralelna ro~i{ta o zloupotrebi procesa Republike Srbije, koju tereti za izvrtanje pravde Ejup Gani} danas }e se ponovno pojaviti pred sudom u Londonu, gdje }e pravni tim koji ga zastupa odgovoriti na slu`beni zahtjev srbijanskih vlasti za njegovim izru~enjem.

Najkra}i rok - Na pro{lom ro~i{tu, odr`anom 13. aprila, mi smo prvi put dobili slu`beni zahtjev Srbije za izru~enje moga oca i popratnu dokumentaciju koja daje obrazlo`enje tog zahtjeva. U sudskoj proceduri je normalno da tim odbrane tra`i 3 do 4 sedmice da odgovori na taj zahtjev. Mi smo tra`ili samo sedam dana, odnosno najkra}i rok. Nama ne

govor na srbijanski zahtjev za ekstradiciju, sud }e donijeti odluku o tome ko }e biti sudijakoji}e voditicijeliovajslu~aj. Te bi odluke trebale biti donesene danas. - Sud }e, tako|er, odrediti i datume narednih ro~i{ta. Na{ tim }e zahtijevati da proces bude {to br`i i dinami~niji, kako bi se {to prije i okon~ao. Pored sudskih ro~i{ta koji }e govoriti o ekstradiciji, mi }emo zahtijevati paralelna ro~i{ta na{eg postupka o zloupotrebi procesa Republike Srbije koji smo pokrenuli. Mi Srbiju teretimo za izvrtanje pravde, istakla je ju~er Emina Gani}.

Iskusni sudija Ejup Gani}: Odbrana ima spreman odgovor

treba puno vremena da se spremimo, jer se ta popratna dokumentacija na 12 stranica preklapa sa dokazima i argumentima kori{tenim u istra`ivanju Ha{kog tribunala. Mi imamo spreman odgovor. Srbijanski mediji stalno {pekuliraju i plasiraju pri~u da smo mi tra`ili nekakvo odga|anje zahtjeva za ekstradiciju. To nije ta~no, rekla je za Oslobo|enje Gani}eva k}erka Emina. Nakon {to Gani}ev pravni tim uru~i od-

Prema njezinim rije~ima, pravni tim Ejupa Gani}a o~ekuje da }e cijeli slu~aj biti dodijeljen nekom od iskusnijih sudija britanskog suda. Podsje}amo, srbijanskevlastipro{le su sedmice slu`beno uru~ile zahtjev za izru~enjem Ejupa Gani}a. On je u Londonu uhap{en na osnovu zahtjeva Srbije, ~ije ga Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine tereti za u~e{}e u napadu na pripadnike JNA, koji se dogodio u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu, u maju 1992. godine. J. FETAHOVI]

7

VIJESTI

SDA: Dodik po svome Odluka Vlade RS-a da formira “komisiju za negiranje genocida nad bo{nja~kim stanovni{tvom Srebrenice“ je najte`i i najmorbidniji akt u ~etverogodi{njem antidejtonskom djelovanju Milorada Dodika. Ovom odlukom direktno se kr{i Dejtonski sporazum i negiraju presude ha{kih, bh. i srbijanskih sudova, koje su deklaracijama priznali i osudili Evropski i parlamenti zemalja u regionu, uklju~uju}i i Srbiju. Budu}i da u Dejtonskom sporazumu nisu predvi|eni mehanizmi za zaustavljanje antidejtonskih djelovanja, pozivamo Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira i OHR da sankcioniraju i zaustave ovakve postupke iz RS-a (pozivi na referendum, otcjepljenje, tzv. razdru`ivanje, negiranje genocida i drugih zlo~ina), navodi se u saop}enju SDA.

Predizborna koalicija Predsjednici SNSD-a Milorad Dodik, DNS-a MarkoPavi} i SP-a Petar\oki}trebalo bi da polovinom maja potpi{u sporazum o koalicionoj saradnji za predstoje}eop{teizbore. U vladaju}ojkoalicijinisu utvr|ena imena kandidata za najvi{e funkcije u RS-u i na nivou BiH, kao ni me|ustrana~karaspodjela, prenosiSrna. Predsjednik DNS-a Marko Pavi} rekao je da je utvr|en nacrt koalicionog sporazuma ove partije, SNSD-a i SP-a. “U tom sporazumu navedeni su principi koje }e koalicijazastupati, a koji se ti~upitanjaustavnih promjena u BiH, socijalno-ekonomskog razvoja i procesa privatizacije“, precizirao je Pavi}. Izvr{nisekretarSNSDa Rajko Vasi} naveo je da bi, poslije razgovora na Kozari i u Br~kom, sljede}isastanaklidera ove tri stranketrebalo da bude odr`an polovinom maja u Lakta{ima.

Izaslanstvo HDZ-a 1990 u Zagrebu Iza slan stvo HDZ-a 1990, pre dvo|eno predsjednikom te stranke Bo`om Ljubi}em, boravit }e danas u Zagrebu, gdje }e razgovarati s vodstvom HDZ-a Hrvatske, saop}eno je iz HDZ-a 1990. Tom prilikom bit }e rije~i o saradnji dvije stranke te odnosima Hrvatske i BiH, budu}i da su ~lanovi tih stranka ujedno i dr`avni du`nosnici. Uz predsjednika Ljubi}a, u izaslanstvu }e biti zamjenik predsjednika Martin Ragu`, dopredsjednici Damir Ljubi}, Rudo Vidovi}, Perica Jele~evi} i Nediljko Rimac te saborski zastupnici Ivan Bagari} i Dragan Vuki}.


8

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

VIJESTI

Negiranje genocida Dru{tvo za ugro`ene narode - odjeljenje za BiH i [vicarsko dru{tvo za me|unarodno krivi~no pravo (TRIAL) istra`nim organima u kantonu Waadt ([vicarska) predali su krivi~nu prijavu protiv novine La Nation ~iji su autori Denis Ramelet i Nicolas de Araujo objavili seriju od ~etiri ~lanka pod naslovom "Medijski lin~ nad Srbima", u kojima genocid u Srebrenici nazivaju pseudomasakrom. Dru{tvo za ugro`ene narode podsje}a, u saop}enju za javnost, da su dvojica autora, pored poricanja genocida, u tekstovima negirala i strahote po~injene u koncentracionim logorima, masovna silovanja koja su po~inili Karad`i}evi Srbi i granatiranje sarajevske pijace Markale sa srpskih polo`aja.

Sudstvo RS-a nije pokleknulo Pravosudni sistem RS-a nije poklekao pred privrednim kriminalom, a naro~ito ne zbog umije{anosti "poznatih biznismena" kako to javnost misli, rekao je predsjednik Vrhovnog suda RS-a @elimir Bari}. "Odgovor je u tome {to se u posljednje vrijemeprivrednikriminalotkrije tek poslijedvije do tri i vi{egodina i onda su dokazi skoro nedostupni", istakao je Bari}, prenosi Srna. Prema njegovim rije~ima, kada se zavr{ni ra~uni preduze}a friziraju, sklapaju se razni ugovori koje odobre ili uop{te ne idu na odobrenje nadle`nih organa, zbog ~ega se kriminal obi~no otkrijekada je firma u ste~aju ili kada je ve} transformisana ili likvidirana. On je napomenuo da kaznenapolitikasudovanema veze sa otkrivanjemprivrednogkriminala, navode}i da }e svaki predmet takve vrste, kada do|e u sud, biti rije{en.

utorak, 20. april 2010. godine

Sastanak Vlade FBiH i bora~kih udru`enja

Pregovori propali, sutra protesti

 Nismo ni o~ekivali da se dogovor postigne. Apelujem na svijest ljudi da shvate opasnost koja nam svima prijeti, kazao Mujezinovi}  Budite razumni, poru~ili borci

Sa ju~era{njeg sastanka: Stavovi nisu pribli`eni

Pozivam pripadnike bora~kih udru`enja da sutra, 21. aprila, do|u pred zgradu Vla de FBiH i bo re se za ste~ena prava. Ovaj poziv je ju~er nakon neuspje{nog sastanka sa Vladom FBiH i premijerom Mustafom Mujezino vi}em upu tio za mje nik predsjednika Udru`enja RVI FBiH Huso Tucak.

Vlada nema drugo rje{enje Ne{to ranije na sastanku premijer Mujezinovi} je ponovio da Vlada nema alternativni scenarij ukoliko se ne nastavi stand by aran`man sa MMF-om i Svjetskom bankom, te da se sve radi s ciljem da se ljudima koji imaju najma nje osi gu ra ju do da tna sredstva. - Prvi maj je prva primjena prihodovnog cenzusa i odrazit }e se na 20 posto populaci-

Vje{tak psihijatar na su|enju za napad na na~elnika @ivinica

PREMIJEROVO UPOZORENJE Nije nam drago {to ovo radimo, ali nemamo druga rje{enja. U suprotnom, sve dolazi u pitanje, funkcionisanje FBiH, kantona, a na neki na~in i dr`ave je. Nije nam drago {to ovo radimo, ali nemamo druga rje{enja. U suprotnom, sve dolazi u pitanje, funkcionisanje FBiH, kantona, a na neki na~in i dr`ave. Zahtjevi MMF-a su jasni, ali ponavljam da sve {to radimo ide u korist onima koji imaju najmanja primanja, poru~io je Mujezinovi}. No, predstavnici bora~kih udru`enja ostali su pri stavu

Foto: D`. KRIJE[TORAC

i zaklju~cima donesenim na skup{tinama, pa je D`evad Ra|o, predsjednik Udru`enja dobitnika najvi{ih ratnih priznanja, ponovio kako ne prihvataju da prvog maja ovoj populaciji po~ne primjena cenzusa. - Prema rije~ima premijera, o~ito je da }e cijela zemlja propasti ako se to ne uradi. Borit }emo se svim zakonskim sredstvima kako bismo sa~uvali ste~ena prava. Nemojte govoriti da zbog nas sve `ivo propada, jer jesmo zato da podnesemo teret krize, ali da je podnesemo svi. Predsjednik Organizacije porodica {ehida i poginulih boraca istakao je da invalidnina ne mo`e biti predmet cenzusa, a kako je Vlada krenula, i zekjat bi to mogao biti. - Krajnje je vrijeme da se prestane sa uru{avanjem dostojanstva boraca i njihovih

porodica. Ko je mogao tra`iti da invalidnina bude predmet cenzusa. Protesti }e biti organizovani i mogu vam re}i da 150 autobusa sa na{im ~lanovima iz cijele BiH dolazi u Sa ra jevo. Bu dite ra zumni, upozorio je Gani}.

Bez hrvatskih udru`enja Predstavnici udru`enja sa hrvatskim predznakom su tako|er izrazili negodovanje, kazav{i da proteste podr`avaju, ali da u njima ne}e u~estvovati. - Nismo ni o~ekivali da se dogovor postigne. Alternative nema i apelujem na svijest ljudi da shvate opasnost koja nam svi ma pri je ti ako se aran`man sa MMF-om ne nastavi, kratko je na kraju sastanka rekao premijer Mujezinovi}. E. HROMO

Edhem [aran ne pati od du{evnih bolesti!

Ju~era{njim svjedo~enjem vje{taka Nusreta Prohi}a zavr{eno je izvo|enje dokaza od Tu`ila{tva

[vicarska pomo} Ambasador [vicarske u BiH Rolf Lenz potpisao je ju~er s projektnim menad`erom Norve{ke narodne pomo}i (NPA) za BiH Darvinom Lisicom sporazum o novoj nov~anoj podr{ci u oblasti deminiranja u BiH. Iznos od 300.000 {vicarskih franaka ili 390.000 konvertibilnih maraka omogu}it }e nastavljanje deminiranja na podru~ju Kantona Sarajevo, saop}eno je iz Ambasade [vicarske u BiH. Realiziranjem ovog projekta NPA }e deminirati 1.800.000 kvadratnih metara na podru~ju BiH u ovoj godini. [vicarska godinama kontinuirano podr`ava NPA i aktivnosti deminiranja, `ele}i pomo}i BiH, ali i projekt protuminske aktivnosti i razvitka u Hercegovini.

Ukoliko se doka`e da je op}inska administracija @ivinica godinama maltretirala Edhema [arana, onda je on bio u stanju afekta kada je pucao u na~elnika Hasana Muratovi}a, zaklju~io je neuropsihijatar Nusret Prohi} na ju~era{njem ro~i{tu u predmetu protiv Edhema [arana, koji se vodi u Kantonalnom sudu u Tuzli. Naime, Prohi} je u svom zaklju~ku naveo da bi, u slu~aju da odbrana doka`e da je bilo maltretiranja, [aran bio smanjeno ura~unljiv. U protivnom, radi se o zdravoj i normalnoj osobi. Neuropsihijatar je u svom nalazu prezentirao rezultate

dvosatnog intervjua ra|enog sa Edhemom [aranom. Tom prilikom je zaklju~io da optu`eni ne pati niti od akutne, niti od trajne du{evne bolesti, a nije ni ovisnik o lijekovima. Jedino je utvr|eno da ima poreme}aj li~nosti sa simptomima paranoidnog poreme}aja, te da "ne mo`e posustati u tra`enju pravde"?! Odbrana optu`enog je smatrala da se ne radi o lo{oj osobini. Ina~e, Edhem [aran je 19. novembra pro{le godine, u sali za sastanke Op}ine @ivinice, poku{ao usmrtiti na~elnika ove op}ine Hasana Muratovi}a, pucaju}i u njega iz pi{tolja Makarov, devet mili-

S jednog od prethodnih saslu{anja

me ta ra. Tom pri li kom je na~elnik pogo|en sa tri metka, od ~ega je zadobio te{ke tjelesne, ali ne po `ivot opasne, povrede. [aran je navodno u Muratovi}a pucao zbog dugogodi{njeg problema sa Op}inom, koja nije `eljela odustati od ru{enja bespravno

izgra|enog objekta na `ivini~koj pijaci, a koji je u vlasni{tvu optu`enog Edhema [arana. Ju~era{njim svjedo~enjem vje{taka Nusreta Prohi}a zavr{eno je izvo|enje dokaza od Tu`ila{tva TK-a. A. [e.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

DOGA\AJI

Nas tav lje na sa pu ni ca po vo dom ISTRA@UJEMO hidroelektrana u SBK-u

9

VIJESTI

Crna Gora - Jajce preko

inspektorovih le|a Kantonalne vlasti, koje su se u Oslobo|enju pravdale nenadle`no{}u, preko Radon~i}evih medija krenule su u obra~un sa Akifom Agi}em, imputiraju}i mu politi~ku povezanost i skretanje pa`nje sa mahinacija. Sve ono, rekli bismo, {to va`i za skupinu poslovnih me{etara okupljenu oko jezgra Saveza za bolju budu}nost Mini hidroelektrana Voljevac u Gornjem Vakufu predmet je kontrole i federalne urbanisti~ke i gra|evinske inspekcije, a po zavr{etku inspekcijskih kontrola ove }e dvije inspekcije poduzeti zakonom predvi|ene mjere, saop}eno nam je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, a povodom na{ih upita u vezi sa gradnjom MHE Voljevac na Vrbasu koju gradi Elektrogrupa iz Jajca, ~ije dionice posjeduje i crnogorsko Dru{tvo za upravljanje fondovima Eurofond koji kontroliraju Veselin Barovi}, Boi{a [otra i Zijad Bleki}, a posredno i Fahrudin Radon~i}, ~ija je firma Avaz, zajedno sa Bleki}em, suvlasnik DUF-a Eurohaus invest iz Sarajeva ~ijim Nadzornim odborom predsjedava Adnan Terzi}, desna Radon~i}eva ruka u Savezu za bolju budu}nost.

Pritisci sa svih strana Podgori~ki Eurofond je, podsjetimo i to, nakon prodaja akcija Elektroprivrede Crne Gore prihodovao 44,4 miliona eura, a vrlo brzo nakon toga je za preko osam miliona eura kupio ne{to vi{e od 46 posto akcija Elektrogrupe. Kako su pisale podgori~ke Vijesti, prema podacima sa Sarajevske berze, pojedina~no najve}i vlasnik Elektrogrupe Jajce, Eurofond, sakriven je iza kastodi ra~una Hypo Alpe Adria banke iz Mostara, vjerovatno sa nekim poslovnim partnerom iz Bosne, jer se navodi procenat vlasni{tva od ~ak 74,49 posto. U me|uvremenu, ministar prostornog ure|enja Srednjobosanskog kantona Anto Lozan~i}, Radon~i}evom novi-

Investitori pregradili Vrbas, ministri se ogra|uju: MHE Voljevac, zatvoreno radili{te

naru je ustvrdio kako investitor posjeduje svu dokumentaciju, te da je cijela pri~a pokrenuta zbog hidroelektrana u vlasni{tvu porodice Fuada Kasumovi}a, firme Rose Wood, a koje nemaju potrebnu dokumentaciju. Ministar Lozan~i}, ipak, u razgovoru sa potpisnikom ovih redova nije mogao re}i ni{ta o gra|evinskoj i urbanisti~koj dozvoli MHE Voljevac, pravdaju}i se nenadle`no{}u, no njegova pomo}nica Lejla Salki}, ro|ena sestra spomenutog Terzi}a, kazala je kako je zbog pritiska da Kasumovi}evu izda dokumentaciju "trpjela strahovite pritiske".

Ministar se predomislio Sad, kada se Lozan~i} iznenada sjetio kako je sve ~isto u slu~aju MHE Voljevac i "koja je bila potrebna da odvu~e pa`nju", iako je u diktafon novinara Oslobo|enja kazao da je zbog odre|enih nepravilnosti (snage MHE koja se mijenjala u dvije sporne urbanisti~ke su-

SLU^AJ GUBAVICA Kantonalni sud vratio predmet na po~etak Kantonalni sud u Sarajevu, mjesno nadle`an za federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, osporio je rje{enje tog ministarstva kojim se dozvoljava kr~enje {ume na podru~ju MZ Gubavica - Pijesci, te predmet vratio na ponovni postupak.

David i Golijat "Pokazalo se da je pravda nekad i dosti`na, te da i David mo`e pobijediti Golijata", ka`e

glasnoti - o ~emu }emo drugom prilikom) uputio molbu za pisano o~itovanje Op}ini Gornji Vakuf, te da inspektor Agi} "nije imao ovla{tenja da kontrolira gradili{te", ~ujmo {ta ka`u u Upravi za inspekcijske poslove Federacije BiH: "Pitanja (u vezi sa MHE Voljevac) koje postavljate ovoj upravi nisu u nadle`nosti iste i nastali sukob nadle`nosti tako|er nije u nadle`nosti organa federalnog nivoa vlasti, gdje se rje{avanje istog mo`e o~ekivati samo u institucijama kantona". Nadalje, kada je rije~ o izgra dnji MHE Vo lje vac, "mo`emo potvrditi da je gradnja iste zaustavljena rje{enjem urbanisti~ko-gra|evinskog inspektora Op}ine Gornji Vakuf-Uskoplje (koji je, svjedo~i Agi}, zajedno sa njim i bio na spornom gradili{tu, op. F. B), {to je potvr|eno i nalazom federalnog inspektora ove uprave da se po{tuje nazna~ena izre~ena mjera". MHE Voljevac, pi{e u dopisu

iz Uprave za inspekcije poslove koje potpisuje direktor Ibrahim Tirak, nije jedina na kojoj su uo~ene nepravilnosti. "Imaju}i u vidu da Federalna uprava za inspekcijske poslove vrlo ozbiljno prilazi rje{avanju navedene problematike, 12. aprila odr`an je sastanak sa nadle`nim predstavnicima Elektroprivrede BiH. Elektroprivrede HZHB i FERK-a, na kojem je sagledana kompletna problematika u ovoj oblasti, te je zaklju~eno da objektivno postoje razlozi za iniciranje izmjena u zakonskoj regulativi u odre|enim oblastima kako bi postupci i procedure bile jednostavnije i (sic!) transparentnije kao da ni u budu}e ovi subjekti - MHE ne}e mo}i vr{iti isporuku proizvedene elektri~ne energije bez propisane i me|usobno uskla|ene dokumentacije", ka`e se u dopisu.

Jedan MW kao nijedan Tako|er, na kraju se dodaje kako }e Uprava, zbog prisutnih problema i de{avanja od 2005. (otkad je SBK nadle`an za davanje svih dozvola, a ne op}ina, a samim tim ni ona gornjevakufska, kako nas dvojac Lozan~i} - Salki} `eli uvjeriti, op. F. B) u vezi s primjenama razli~itih nadle`nosti na reguliranju pitanja izgradnje MHE u SBK-u, u skladu sa resornom nadle`nosti u svom budu}em radu i inspekcijskim nad zo ri ma obje ka ta MHE snage ve}e od 1 MW, "pru`iti svu potrebnu stru~nu i instruktivnu podr{ku kako kantonalnim organima vlasti, tako i investitorima, u okviru zakona". Faruk BORI]

Hakalovi} pori~e krivicu Na ro~i{tu za izja{njenje o krivnji pred Odjelom I za ratne zlo~ine Suda u predmetu Sead Hakalovi}, optu`eni Hakalovi} izjasnio se da nije kriv, saop}eno je iz Suda BiH. Sud BiH potvrdio je 17. marta optu`nicu u predmetu Sead Hakalovi}, koja optu`enog Hakalovi}a tereti za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv stanovni{tva. U optu`nici se navodi da je optu`eni Sead Hakalovi} 23. marta 1993. u mjestu Gostovi}i, op}ina Konjic, u svojstvu pripadnika Armije RBiH, za vrijeme oru`anog sukoba izme|u Armije RBiH i HVO-a, li{io `ivota jednog Hrvata i te{ko ranio `enu.

[e{elj ne po{tuje Tribunal Vojislav [e{elj, lider Srpske radikalne stranke, danas bi pred Ha{kim tribunalom trebao da se izjasni o navodima druge optu`nice koja ga tereti za nepo{tivanje suda, javlja dopisnik Srne. Pretresno vije}e je po~etkom februara ove godine izdalo nalog umjesto optu`nice i protiv [e{elja pokrenulo postupak za nepo{tivanje suda, jer je u jednoj od svojih knjiga objelodanio informacije o 11 za{ti}enih svjedoka, uklju~uju}i njihova prava imena, zanimanja i mjesta prebivali{ta, kr{e}i tako nalog suda o povjerljivosti. [e{elj je u julu pro{le godine progla{en krivim za nepo{tivanje suda i osu|en na 15 mjeseci zatvora zbog objavljivanja imena i drugih li~nih podataka o za{ti}enim svjedocima u knjizi ~iji je autor. Ovaj predmet se trenutno nalazi pred `albenim vije}em.

Pravda na strani mje{tana

nam u petak Ibrahim Rahimi} iz udru`enja koje okuplja povratnike u pomenutu MZ, a koje je predvodilo proteste mje{tana protiv prodaje dr`avnog zemlji{ta, zbog ~ega su oni svojevremeno vlastitim tijelima zaustavili ma{ine koje su po~ele kr~iti {umu. Rahimi} podsje}a: "Zemlji{te od 1.390.000 kvadratnih metara prodato je 4 feninga po kvadratu. Uporedbe radi, tamo je cijena zemlji{ta 12,67

maraka po kvadratu". Ako vam je mrsko da ra~unate, Rahimi} je i to u~inio: "Zemlji{te je prodato 324 puta jeftinije nego {to bi trebalo zakonski. Ili, da bi bilo jo{ jasnije, ne{to {to vrijedi 17 milijardi maraka prodato je za 52.000! A nije se ni smjelo prodavati, {to je, evo, utvrdio i sud". Bez obzira na to {to se postu pak mo`e obno vi ti pa i ne kre nu ti u smje ru ko ji nji ma od go va ra, mje {ta ni iz Gra -

bo vi ce, tvrdi Ra hi mi}, sma traju da su oni u ovoj bici pobi je di li.

[ta }e Jan~ik? "Jer, sve radnje koje su slijedile iz ovog rje{enja sada su pravno ni{tavne. A to zna~i da Kantonalno tu`ila{tvo u Mostaru vi{e ne mo`e odga|ati pokretanje postupka protiv onih koji su ne le gal nom pro da jom dr`a vnog ze mlji {ta ugro zi li dru{tvenu imovinu", zaklju~uje

Rahimi}, dodaju}i da je sada najzanimljivije {ta }e uraditi dr`avni pravobranilac Augustin Jan~ik koji je, i po davno izdatom nalogu federalnog inspektora, trebalo ve} da reaguje i da raskine ugovor o kupovini zemlji{ta. Jan~ik je tvrdio da nema za to pravnu osnovu, odnosno rekao je i nama vi{e puta - ~eka odluku Suda. Eto, do~ekao ju je. E. K.


10

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

utorak, 20. april 2010. godine

Tri terceta FOKUS

N Pi{e: Muharem BAZDULJ muharem.bazdulj@oslobodjenje.ba

Posljednju deceniju dvadesetog stolje}a obilje`ili su Slobodan Milo{evi}, Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi}. Izgubljene {anse prve dekade dvadeset i prvog vijeka simbolizira vrijeme kad su premijeri Srbije, Hrvatske i BiH bili Zoran \in|i}, Ivica Ra~an i Zlatko Lagumd`ija. U deceniji na pomolu potrebna je predsjedni~ka trojka za novo doba. Tadi} i Josipovi} pokazali su ve} da su predsjednici za novo vrijeme

K

ada je po~etkom ove godine na vanrednim izborima za na~elnika Bile}e opozicija pobijedila zajedni~kog kandidata SNSD-a, DNS-a i Socijalisti~ke partije, glasnogovornik SNSD-a Rajko Vasi} javno je ustvrdio da njegova partija nije izgubila izbore, ve} odnijela pobjedu. U me|uvremenu je u Republici Srpskoj otvorena Pandorina kutija iz koje su pokuljale korupcija i bahatost u tro{enju narodnognovca. Pa je uslijedilohap{enjeprvog~ovjekaInvesticiono-razvojne banke Bojana Jungi}a i istraga koja je pokrenuta protiv cjelokupnog rukovodstva te institucije, saslu{anje u Specijalnom tu`ila{tvu doju~era{njeg predsjednika Komisije za reviziju privatizacije Borislava Bjeli}a, otkrivanje podataka o nizu zakonom upitnih aktivnosti ministarstva finasija RS-a u bankarskom sektoru, {trajkovi... No, ako je suditi prema prvim istra`ivanjima javnog mnijenja o raspolo`enju gra|ana RS-a, arogancija s kojom je SNSD uvjeren da }e, i unato~ svemu nabroja-

esporno je valjda kako je najpoznatiji stih T.S. Eliota onaj o aprilu kao najokrutnijem mjesecu, onaj kojim se otvara "Pusta zemlja", njegova valjda nesporno najslavnija pjesma. Za drugo mjesto po poznatosti, i kad je o pjesmama i kad je o stihovima rije~, borba je vi{e nego neizvjesna. Neki navijaju za "Prufrocka", neki za "Pepelnicu" poznatu i kao "^ista srijeda", neki za "[uplje ljude", a neki za "^etiri kvarteta". Omiljeni stihovi ve}ine potonjih su vjerovatno oni koji u originalu glase ovako: Time present and time past/ Are both perhaps present in time future,/ And time future contained in time past. (Otprilike: "Vrijeme sada{nje i vrijeme pro{lo/ mo`da su oba u vremenu budu}em/ a vrijeme budu}e sadr`ano je u vremenu pro{lom.") Haris Silajd`i} navodno voli poeziju. Navodno je voli, a sigurno je pi{e. Prilje`niji ~itaoci ovda{njih medija to bi trebali i sami znati. Neposredno nakon rata, Silajd`i} je razgovarao s novinarkom magazina Intervju kojoj je odlu~io darovati privilegiju da prva objavi njegove stihove. Ki~asta pjesmica imala je nekoliko desetaka stihova koji se u su{tini svode na poruku koju na nevje{t i mucav na~in lirski subjekt upu}uje nekoj (zami{ljenoj?) dami koja izlazi iz mora, a ~iji je smisao otprilike: Ti si premlada, a ja sam prestar za ~ekanje. Politi~ar Silajd`i} u proteklih je petnaestak godina, me|utim, o~ito zaboravio na bole}ivost pjesnika Silajd`i}a prema mladim gene-

racijama. Ako u dana{njoj Bosni i Hercegovini postoji politi~ar bla`eno nesvjestan vremena kao resursa, to je upravo – Haris Silajd`i}. Kad je pro{le sedmice, sa govornice mostarskog Privrednog foruma, Silajd`i} pateti~no podviknuo: “Dakle, ako se ne mo`emo etni~ki ~istiti, onda nas mogu presretati po Londonu, Beogradu itd.“, Boris Tadi} ga je najprije mirno saslu{ao, a zatim mu odgovorio rutinskom i kli{eiziranom formulom o pro{losti i budu}nosti koja je poslije Silajd`i}evog nastupa zazvu~ala skoro eliotovski. Neki analiti~ari tvrde da je Silajd`i}ev cilj bio da mu Tadi} uzvrati na sli~an na~in ili da ~ak teatralno napusti cijeli skup, no on je o~ito bio svjestan da je cijela Silajd`i}eva tirada o “hap{enju po evropskim aerodromima“ besmislena otprilike jednako kao eventualna diplomatska nota vladi Islanda u kojoj bi se izrazilo `aljenje zbog neblagovremene erupcije tamo{njeg vulkana, koja bi, da se desila mjesec i po dana prije, mo`da sprije~ila barem presretanja u londonskoj zra~noj luci. oliko je lo{ Silajd`i}ev tajming kad je rije~ o dizanju tenzija u regionalnoj politici, najbolje se pokazalo te iste pro{le sedmice kad je Ivo Josipovi} posjetio Ahmi}e i Kri`an~evo Selo. U jednom od boljih komentara ove posjete, Jelena Lovri} je dovodi u vezu sa Deklaracijom o Srebrenici koju je donijela srbijanska Skup{tina: "Pametna bi se politika morala ~uvati poteza koji se mogu

K

shvatiti kao bijeg od suo~avanja s vlastitom pro{lo{}u. Pogotovo nakon {to je Srbija u svojoj skup{tini usvojila Deklaraciju o Srebrenici, kojom je osudila zlo~in, ispri~ala se obiteljima `rtava i tako na neki na~in prihvatila i vlastitu odgovornost za srebreni~ku Guernicu. Hrvatska se ne mo`e pona{ati kao da se to nje uop}e ne ti~e. Srbijanska je deklaracija fali~na jer ne spominje genocid, ali nakon njenog izglasavanja ni druge zemlje u regiji ne mogu pro}i bez propitivanja vlastite uloge u neslavnoj povijesti. Ivo Josipovi} dobro je razumio da Hrvatska samu sebe ne smije osuditi na kaskanje za drugima, pa je preuzeo rizik i svijet ga danas vidi kao lidera pomirenja u regiji. Odao je po~ast svim `rtvama i osudio svaki zlo~in. Dosad su se nacionalni lideri uglavnom bavili samo svojom etnijom, pa su pokazivali su}ut samo za vlastite `rtve i osu|ivali samo tu|e zlo~ine." ko postoji slika ex-yu politi~ara koja dobro simbolizira posljednju deceniju dvadesetog stolje}a na ovim prostorima, onda je to ona dejtonska fotografija na kojoj Slobodan Milo{evi}, Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi} potpisuju mirovni sporazum. Ne mogu se sjetiti neke konkretne fotografije na kojoj bi zajedno bili Zoran \in|i}, Ivica Ra~an i Zlatko Lagumd`ija, ali ako postoji simbol izgubljenih nada za ovaj prostor u prvoj deceniji dvadeset i prvog stolje}a, onda je to sje}anje na vrijeme kad su njih trojica bili

A

Pi{e: Gordana KATANA gordana.katana@oslobodjenje.ba

OSVRT

Izme|u sujete i stvarnosti Ne ~udi {to potkraj pro{le nedjelje, gostuju}i na ATV-u, Milorad Dodik nije ni poku{ao da se odbrani od silnih kritika koje su mu predstavnici opozicije uputili. Njegovi istupi ostali su u krugu ve} vi|enog vokabulara u kojem je svoje oponente nazivao "budalama, marginalcima, nesposobnjakovi}ima, luzerima..." nom, i ove izbore dobiti, utemeljena je. Jer, ~ak 50 posto onih koji kane iza}i na izbore i dalje su spremni glasati za SNSD. Zato i ne ~udi {to potkraj pro{le nedjelje gostuju}i na Alternativnoj TV Milorad Dodik nije ni poku{ao da se odbrani od silnih kritika koje su mu predstavnici opozicije uputili. Umjesto toga, njegovi istupi ostali su u krugu ve} vi|enog vokabulara u kojem je svoje oponente nazivao "budalama, marginalcima, nesposobnjakovi}ima, luzerima..." Od Dodika je javnost dobila o~ekivano. Od opozicije ni{ta. @eljeti s vlasti skinuti aktuelni re`im je jedno. Mo}i to i posti}i je

drugo. Blijedi, konfuzni istupi opozicionaraDodiku su, i kada ne ka`e ni{ta, priskrbili poziciju jo{ dominantne politi~ke figure u RS-u. Opozicioni blok SDS-a, PDP-a i srpskih radikala, razjeden unutra{njim sukobima u pojedinim strankama i kalkulacijama u me|usobnim odnosima, prema trenutnom raspolo`enju javnosti, tek je neznatno pove}ao rejting u odnosu na 2006. godinu. Ni{ta ve}e {anse nema ni ostatak opozicije zbog samoprecjenjenosti utemeljene na `eljama, a ne realnom politi~kom utjecaju. Glas razuma koji lider Demokratske partije Dragan ^avi} upu}uje opoziciji, pozivaju}i da se sujete

zamijene realno{}u, upozoravaju}i da se samo zajedni~kim djelovanjem neoptere}enim li~nim netrpeljivostima i sitnosopstveni~kim interesima mo`e pobijediti na izborima, za sada je odlazio u vjetar. Naruku mu ne ide ni onaj dio opozicije, poput Zdravka Krsmanovi}a, koji va`e da li se prikloniti ve} formiranoj parlamentarnoj opozicionoj koaliciji, pri}i formiranju tre}eg bloka, ili odabrati zaseban put. I ako se te stvari uskoro ne rije{e, Bile}a bi mogla ostati tek puka slu~ajnost. Naravno, do oktobra ima jo{ dostavremena, a odluku}e na krajudonijetigra|ani. Oni kojipoput radnika N[P Oslobo|enje, tvorni-

premijeri Srbije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Treba biti jasan: ne mo gu se izje dna~avati ni krivice prve trojice za rat, ni politi~ki rezultati potonje tro jice. U nekom du`em tekstu, mogle bi se na~initi razli~ite zanimljive paralele, no to bi bila pri~a o pro{losti. Kad je o pri~i o budu}nosti rije~, indikativno je da je u deceniji na pomolu potrebna predsjedni~ka trojka za novo doba. adi} i Josipovi} su ve} pokazali da su lideri za novo vrijeme. Makar bi im po funkciji koju trenutno obavlja partner trebao biti Haris Silajd`i}, on to mo`e biti samo nominalno. Su{tinski je, me|utim, i po dosada{njoj karijeri i biografiji i po stavovima koje zastupa, od njih dvojice Silajd`i} dijametralno razli~it. Sarajevski partner Tadi}u i Josipovi}u mo`e biti samo neko ko ne}e, kako re~e Jelena Lovri}, "pokazivati su}ut samo za vlastite `rtve i osu|ivati samo tu|e zlo~ine". U taj Lovri}kin lapidarni portret "dosada{njih nacionalnih lidera", Silajd`i} se savr{eno uklapa. Takve ljude moraju smijeniti politi~ari spremni na "propitivanje vlastite uloge u neslavnoj povijesti". Takva spremnost, odnosno nespremnost je karakterna crta koju je mo`da i nemogu}e promijeniti. Bira~i su, me|utim, ti koji mogu mijenjati politi~are. I Tadi}a i Josipovi}a izabrali su gra|ani Srbije, odnosno Hrvatske na direktnim izborima. U oktobru }e ovda{nji glasa~i dopuniti regionalni predsjedni~ki tercet.

T

ce alata Trebinje, Jel{ingrada... uzalud{trajkujutra`e}isvojaprava. I ona armija nezaposlenih koji imaju jednaku {ansu da dobiju posao kao i zgoditak na Bingu. I preko40 hiljadapenzionerakoji su postaliprvakolateralna{tetaugovoraVlade RS-a i Me|unarodnog monetarnog fonda. Ti gra|ani odlu~uju. Njima, umjestoplata, socijalne sigurnosti i punog tanjira vlast ponovo nudi da raskopavajugrobove po Poto~arima i prebrojavajukostidijele}i ih na na{e i njihove. Njima ta vlastumjestoautoputovanudivirtuelnepri~e o aerodromima uzdu` i poprijeko RS-a i uvjerava ih da su podaci o korupciji i kriminalu, ~ak kada o tome svjedo~i pravosu|e, samo zloba opozicije i nenarodnih medija. Sa druge strane, opozicija kakva trenutno jeste te{ko da je sposobna uvjeriti ih da je spremna biti bolja vlast od aktuelne. Zato Dodikmo`e bez velikogstresa, zamajavaju}ijavnostnacionalisti~kom paljbom,kao isprobanimoru`jem za pobjedu me|u Srbima, ~ekati izbore. O onome {ta }e biti dan nakonnjih, u pravilu kod nas se ni ne razmi{lja.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

POLIGON

Suo~avanje s istinom u Srbiji

Netaknuti koferi pro{losti N

ekad su snovi toliko lepi da se nikada ne `elite probuditi. Mnogo lep{i od sive i monotone stvarnosti koja nas okru`uje. No, ne treba puno pa da se i ti lepi snovi rasprhnu kao mehur od sapunice i odu, kao da ih nikada nije bilo. Bu dim se u auto bu su ko ji se drmusa, dok poku{ava uhvatiti jednu od onih nezgodnijih krivina na Romaniji. Iz Isto~nog Sarajeva, kolokvijalno nazivanog srpskog ili samo Isto~nog, krenuli smo kasno u no}, u pravcu Beograda. Put je dug, autobus je pun. U vazduhu su se uskome{ali umor (polazak je kasno uve~e), nezadovoljstvo (i dalje nije jasno da li se sedi po brojevima koji su ozna~eni na kartama, ili onako nasumi~no), greh ("[to popih i onu ~etvrtu rakiju zaredom. Nagovori{e me du{mani") i pokoja radosnica ("Zoro moja, pa nisam te dugo videla. Imamo do [apca mi vremena da se dobro ispri~amo"). Dovoljno svega za jo{ jedno uzbudljivo putovanje u pro{lost, i nazad. Shvatam da me nije probudila krivina, ve} glasovi dva mladi}a koji sede do mene. "Jes' video ti one budale, hrvatskog predsednika. Samo tr~i okolo i izvinjava se. Mene bi bilo pravo sramota da na{i ovi politi~ari iz Republike Srpske to rade unaokolo. Ono, izgubi narod muda svoja, ponos i ~ast. A vidim da ovi u Srbiji isto ne{to kao `ale, mada su oni to malo zbog Evrope uradili", veli jedan. "^uj to, izvinjenje, `aljenje... a {ta je sa na{ima, poginulo ih je na hiljade, milione. I sada, i u Drugom svetskom ratu, na solunskom fron tu, da ne po mi njem osmanlijske torture i kazamate. A ko }e se za to izvinjavati!", odgovara drugi. "Tako tipi~no", pomislih. Svako, pa i ono najiskrenije, `aljenje i izvinjenje izgubi smisao kada se jasno postavi politi~ki konstruisana granica na "na{e" i "njihove". Dihotomija koja postaje i osnovni vrednosno-moralni okvir, i obesmi{ljava svaku dalju raspravu o `rtvama i krivici. Razmi{ljam o Rezoluciji o osudi zlo~ina nad Bo{njacima u Srebrenici, koju je Narodna skup{tina Srbije nedavno usvojila i o razli~itim reakcijama na ovaj dokument. U tom smislu ne brine toliko ~injenica da je Rezolucija rezultat politi~kog kom-

Pi{e: Davor MARKO

Ne brine toliko ~injenica da je Rezolucija o Srebrenici rezultat politi~kog kompromisa, trgovanja i moranja, bez trunke iskrene solidarnosti, ve} procjena da ovakav dokument ne bi dobio podr{ku ve}ine gra|ana Srbije da je bio izlo`en referendumskom glasanju

promisa, trgovanja i moranja, licemernog `aljenja i ogoljenog bezobrazluka, bez trunke iskrene solidarnosti, ve} procena da ovakav dokument ne bi dobio podr{ku ve}ine gra|ana Srbije da je bio izlo`en referendumskom glasanju. O~igledno da gra|ani Srbije jo{ uvek nemaju dovoljno spremnosti i volje da raspakuju svoje kofere pro{losti, i jasno razlo`e ono {to je lepo i opeglano od onoga {to je

SRBIJA Ideolo{ki zavedeni, ekonomski slomljeni, izolovani do te mjere da im je i ova relacija (Sarajevo – Beograd) i vi{e od "me|unarodne", sigurno da ve}ina gra|ana u Srbiji smatra nacionalni ponos, ~ast, primordijalnu vezu sa svojom maticom va`nijim od svega ostalog, pa i od redovnog zaposlenja, korice hljeba, a da ne pri~amo o dru`enju i komuniciranju sa stanovnicima susjednih zemalja

izgu`vano, prljavo i nepotrebno. Ide olo {ki za ve de ni, eko nom ski slomljeni, izolovani do te mere da im je i ova relacija (Sarajevo – Beo grad) i vi {e od "me|una ro dne", sigurno da ve}ina gra|ana u Srbiji smatra nacionalni ponos, ~ast, primordijalnu vezu sa svojom maticom va`nijim od svega ostalog, pa i od redovnog zaposlenja, korice hleba, a da ne pri~amo o dru`enju i komuniciranju sa stanovnicima susednih zemalja. Zbog ta kve si tu aci je, po je di ni stru~njaci ovu rezoluciju hvale i smatraju je va`nim korakom ili "po lu ko ra kom", ko ja bi tre ba lo dalje da bude iskori{tena za izgradnju moralnog sistema vrednosti neophodnog za poptuno suo~avanje sa svim onim zlim {to je u Srbiji i u ime Srbije u~injeno u posle dnjim de ce ni ja ma. Se tim se uvek kako u Srbiji vole re{iti "sitne" kav ge i ne spo ra zu me, uz nei zbe`no i vrlo iskreno `aljenje "Izvi ni bra te, za jeb'o sam. [ta'{ popiti?!". Ako se tako mogu re{avati i "sitne", za{to se ne bi mogle i one "malo ve}e". Za{to je bitan neki tamo ^eda i LDP, {to zbog re~i genocid ne `eli dati svoja "dva i po glasa" za Rezoluciju, radikali su svakako ve} otpisani (ipak su, ljudi, do sle dni svo joj ide olo gi ji). Va`ni su Palma i njegove funkcije (da se kupit njegov glas, zarad toga tre ba na}i ru pu u za ko nu i omogu}iti mu da bude i poslanik i gradona~elnik svoje Jagodine u isto vreme), i "reformisani" SPS sa Ivicom Da~i}em na ~elu koji su svoje glasove zdu{no udru`ili sa Tadi}evim DS-om. Uslov je bio – ne kopati po pro{losti, i nikako se ne suo~avati sa njome (~itaj: ni pod kojim uslovima ne tra`iti od SPS-ovih ministara da se odri~u javno ideologije iz 90-tih, koja je do zlo~ina u Srebrenici i dovela, niti da sklanjaju Milo{evi}eve fotografije sa zidova vladinih kancelarija koje su zauzeli). O pro{losti, kao i o mrtvima, sve najbolje. 

Pri~aju kako je \ura Jak{i} voleo, dok se vo zi u fi ja ke ru, da se di na onoj stra ni sa koje se gleda suprotno u smeru kretanja. Ka da bi ga upitali za razloge, odgovarao je – "A gde ste vi to videli da u Srbiji gledaju unapred". Metafora koja aludira koketiranje sa pro{lo{}u i opsednutost mitovima koje vreme slama, ali nikako da ih slomi do kraja. I taman mi se ~inilo da sam se uspavao, i da sam sanjao tog istoga \uru Jak{i}a kako prelazi na onu drugu stranu fijakera, kada me probudilo drmusanje ne~ije ruke po ramenu. "Paso{ka kontrola! Na granici smo sa Srbijom!" (Davor Marko je analiti~ar i autor knjige "Zar na Zapadu postoji neki drugi Bog")

11

Reagiranja

Pukovniku ima ko da pi{e Poligon: “Godi{njica zlo~ina u Sovi}ima i Doljanima”; Oslobo|enje, 15. april 2010. Ve} nekoliko godina zaredom gospodin Mustafa [kampo pi{e o stradanjima Bo{njaka u selima Sovi}i i Doljani na podru~ju op}ine Jablanica. Tako je to bilo i 15. 4. 2010. u va{im novinama Oslobo|enje. Svaki put kada pi{e razli~ito je u odnosu na prije i tekstovi su u suprotnosti jedan naprema drugom. ^ak, ni brojke nisu iste. Same la`i i neistine. Njemu je bitno da danas prozove nekoliko osoba, a prije godinu ili vi{e druge osobe za navodne zlo~ine. Pravi konstrukcije onako kako to njemu odgovara. Pitamo se za{to to radi jedan pukovnik Armije BiH u mirovini.

Stipi}a livada Znamo mi Hrvati Jablanice, koje je isti taj pukovnik zatvarao, mu~io, maltretirao, ubijao, a ostatak protjerao sa teritorije op}ine. Mo`ete li objasniti, gospodine pukovni~e, za{to sada na teritoriju op}ine ima samo 3,5 posto Hrvata ili oko 350, a bilo ih je 2.291 ili 17,8 posto? Mo`ete li objasniti {ta je bilo na Stipi}a livadi, gdje su u jednom danu, 28. 7. 1993. godine, ubijena 42 Hrvata, {to vojnika, {to civila, ili ukupno za vrijeme rata ubijeno je 69 Hrvata. Mo`ete li objasniti kako ste Hrvate u gradu Jablanica istjerivali iz stanova i ku}a i zatvarali, te ih mu~ili i ubijali. Za{to ste 185 civila, Hrvata, istjerali iz njihovih ku}a, 28. 7. 1993. godine, i zatvorili ih u Muzej u Jablanici i dr`ali ih preko osam mjeseci u logoru Muzej bez hrane i pi}a, a njihove ku}e oplja~kali i zapalili. Za{to ste tu djecu dr`ali? Tu su ljudi umirali od gladi i maltretiranja. Silovali ste nekoliko `ena odvode}i ih iz tog istog logora. Bilo je ljudi koji su u zatvoru izgubili i po 45 kilograma jer im niste davali ni{ta za jesti. Za ovo sve postoje dokazi. I na kraju, va{a majka je u bolnici istrgla infuziju jednom Hrvatu koji je bio ranjen i le`ao u bolnici u Jablanici i koji je nakon toga preminuo.

Nemirna savjest Vi ste osobno to odobrili i za to sve znate. Vi ste naju`i ~lan zapovjedni{tva Armije BiH u Jablanici koji je sve gore navedeno isplanirao i realizirao. Vi }ete za to odgovarati i svi drugi koji su u~inili zlo~ine nad Hrvatima Jablanice. Vi obmanjujete javnost, tu`ila{tvo, sud i sve instance u BiH. Vr{ite pritisak na iste, pi{ete la`i, prozivate napamet ljude bez argumenata i ~injenica. Vi biste najradije i ovo malo Hrvata u Jablanici {to je ostalo vidjeli da ih nema. Vi idete i {ire, vama smetaju Hrvati u Bosni i Hercegovini, a izgleda i {ire. Vi o~ito imate nemirnu savjest i perete sebe od svega na ovaj na~in. Udruge Hrvata proizi{le iz Domovinskog rata op}ine Jablanica i stradali Hrvati op}ine


12

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA

Dragan Luki} priveden po potrazi

utorak, 20. april 2010. godine

Radnici Policijske stanice Banja Luka - Lau{, u Ulici Nikole Pa{i}a u Banjoj Luci, uhapsili su Dragana Luki}a (33) iz Banje Luke na osnovu potrage koju je za njim raspisao Osnovni sud Banja Luka. Potraga je, kako saznajemo, raspisana jer se Luki} dovodi u vezu sa izvr{enjem krivi~nih djela te{ke kra|e. On je nakon hap{enja predat pripadnicima Sudske policije.

Ukraden pi{tolj

D. P.

Preksino} u Ljubu{kom

Udesi na magistralnom putu Tuzla - Ora{je

Poginuli starica i 24-godi{nji mladi} Delfu Antunovi}, koja je prelazila cestu, dostavnim vozilom udario @eljko Kova~evi} • Arnel Deli} stradao kada je audi, koji je vozio Ermin Deli}, udario u branik Delfa Antunovi} (78) iz Brgula i Arnel Deli} (24) iz Uro`e kod Srebrenika smrtno su stradali u saobra}ajnim nesre}ama koje su se u ponedjeljak ujutro i nedjelju nave~er dogodile u Tuzlanskom kantonu. Naime, u ponedjeljak ujutro na magistralnom putu Tuzla - Ora{je, na dijelu koji prolazi kroz naselje Brgule, smrtno je stradala Delfa Antunovi}. Nju je, kako saznajemo iz MUP-a Tuzlanskog kantona, dostavnim automobilom Coca-Cole udario @eljko Kova~evi} iz Tuzle. Do nesre}e je, navodno, do{lo kada je starica

BIO PIJAN? Voza~ audija je, navodno, bio pod dejstvom alkohola, zbog ~ega }e tu`ilac Rado Markovi} odlu~iti o njegovom eventualnom pritvaranju

poku{ala pre}i cestu. Voza~ automobila ju je poku{ao izbje}i, no i pored ko~enja, o ~emu svjedo~e tragovi koji su ostali na cesti, nije uspio i udario ju je lijevom prednjom stranom automobila. Ljekari tuzlanske Hitne pomo}i samo su mogli konstatovati smrt. Nesre}a koja se u nedjelju oko pono}i dogodila u Srebreniku, tako|er na magistralnom putu Tuzla - Ora{je, odnijela je `ivot 24godi{njeg Arnela Deli}a iz sela Uro`e kod Srebrenika. On se nalazio na mjestu suvoza~a u audiju (531-J-028), koji je vozio Ermin Deli} (21), tako|er iz Ura`e. Lak{e povrede u ovoj nesre}i zadobili su [efik Deli} (35) i Sanjin Deli} (22), obojica iz Uro`e. Do ove nesre}e je, kako doznajemo, do{lo kada je voza~ audija skrenuo sa magistralnog puta i udario u branik. Voza~ je, navodno, bio pod dejstvom alkohola, zbog ~ega }e tu`ilac Rado Markovi} odlu~iti o njegovom eventualnom pritvaranju. A. [e.

Nevjen~anu suprugu ubo no`em Sarajevo

Kumrija Bajrami (35) iz Sarajeva zadobila je lak{e povrede preksino} u Trebevi}koj ulici nakon {to ju je no`em ubo njen nevjen~ani suprug Jusuf Dibrani (35). Nakon dojave o doga|aju u Trebevi}ku ulicu, do{li su pripadnici MUP-a KS-a i Hitna pomo}, koja je Bajrami prevezla u bolnicu Ko{evo. Iz te zdravstvene ustanove doznajemo da je Bajrami primljena sa ranom na desnoj potkoljenici, te da je nakon zbrinjavanja pu{tena na ku}no lije~enje. Kako nezvani~no saznajemo, policija je nakon dojave o inciden-

Zasad nepoznata osoba obila je prekju~er na zeni~kom Bulevaru Kulina bana audi (125-E-540) u vlasni{tvu M. E. iz Zenice, te iz njega ukrala pi{tolj crve na zas ta va ka li bra 7,62 milimetra. Uvi|aj su izvr{ili pripadnici MUP-a ZDK-a, a o doga|aju je obavije{ten i de`urni tu`ilac. Policija je poduzela mjere na pronalasku lopova i ukradenog pi{tolja.

tu u prvi mah posumnjala da je rije~ o novom razbojni{tvu u Sarajevu, odnosno da je Bajrami neko poku{ao oplja~kati te da je povrije|ena prilikom suprotstavljanja napada~u. Ipak, na iznena|enje policije, Bajrami je ispri~ala da ju je napao nevjen~ani suprug. Ka ko se mo glo ~uti, izme|u nje i nje nog su pru ga prvo je izbila sva|a koja je kulminirala time {to je Dibrani nekoliko puta udario {akom, a potom ubo no`em te po bje gao u ne po zna tom pravcu. Dk. O.

Uhap{en organizator

BORBE PASA Policija je u nedjelju nave~er u mjestu Proboj kod Ljubu{kog sprije~ila odr`avanje ilegalne borbe pasa, te je zbog organiziranja borbi uhitila R. P. (33) iz Gornjih Ra di {i}a, kod Lju bu {kog, potvrdio nam je glasnogovornik MUP-a Zapadnohercegova~kog kantona Damir ^utura. On je izjavio kako su policijski slu`benici PU Ljubu{ki u nedjelju nave~er do{li do operativnih saznanja da je nepoznati po~initelj u mjestu Proboj organizirao ilegalnu borbu pasa, nakon ~ega je uslijedila brza akcija. - Saznali smo i kako spomenutoj borbi nazo~i ve}i broj osoba, me|u kojima ima crnogorskih i hrvatskih dr`avljana. Odmah nakon tih saznanja sa~injen je plan akcije i anga`irali smo potrebne policajce. Oko 23 sata ve}i broj slu`benika PU Ljubu{ki stavio je pod nadzor objekt u kojem se odr`avala ilegalna borba pasa, ina~e staru gara`u za kamione, rekao je ^utura. Istaknuo je kako je polici-

Protiv R. P, koji je priznao da je organizovao ilegalnu borbu, slijedi prijava zbog mu~enja i ubijanja `ivotinja • Vlasnici pasa dr`avljani Crne Gore ^UTURA Saznali smo da borbi nazo~i ve}i broj osoba, me|u kojima ima crnogorskih i hrvatskih dr`avljana. Odmah je sa~injen plan akcije i anga`irali smo potrebne policajce koji su stavili pod nadzor staru gara`u za kamione ja ulaskom u gara`u zatekla oko 45 osoba koje su se nalazile oko ringa u kojem se odr`avala borba. - Borba pasa je prekinuta, a zate~ene osobe su legitimirane. Izvr{enim obavijesnim raz go vo ri ma ut vr|eno je postojanje osnova sumnje

da je organizator borbe R. P. (33) iz Gor njih Ra di {i}a, op}ina Ljubu{ki, {to je i priznao. Tako|er, utvr|eno je da su vlasnici pasa crnogorski dr`avljani. Na mjestu doga|aja izvr{en je o~evid nakon ~ega je prisutnim osobama nare|eno da se razi|u {to su oni i u~inili, izjavio je ^utura, te dodao kako je u tijeku kriminalisti~ka obrada nad uhi}enim Ljubu{akom. Po njenom zavr{etku, PU Lju bu {ki }e pro tiv nje ga @upanijskom tu`iteljstvu podnijeti izvije{}e zbog postojanja osnovane sumnje da je po~inio ka zne no dje lo mu~enje i ubijanje `ivotinja. Podsje}amo, nedavno je u javnost procurio snimak zlostavljanja psa u Sarajevu, zbog ~ega je tijekom o`ujka u glavnom gradu BiH odr`an i mirni prosvjed kako bi se upozorilo na zlostavljanje `ivotinja. J. GUDELJ

Sud BiH

[verceri skanka u pritvoru Sud BiH odredio je ju~er 30-dnevni pritvor Mom~ilu [e{elju, zvanom Momo (46) i Risti Vre}i (40), obojica iz sela Zavala kod Trebinja, kod kojih je prilikom pretresa vozila, tokom vikenda, na|eno 30 kilograma skanka. Sud je, nakon razmatranja dokaznog materijala, utvrdio da postoji sumnja da su oni po~inili djela koja im se stavljaju na teret. [e{elj (koji je, navodno, ro|ak ha{kog optu`enika Vojislava [e{elja) i Vre}a osumnji~eni su za organizovani kriminal i {verc droge, a pritvor im mo`e trajati do 17. maja. Iz Suda BiH poja{-

njeno je da im je pri tvor odre|en zbog opasnosti da bi na slobodu mogli pobje}i, ometati krivi~ni postupak uticajem na svjedoke i sau~esnike te ponoviti krivi~no djelo. Akcija pripadnika SIPA izvedena je u subotu, a [e{elj je navodno poku{ao pobje}i vozilom. Za razliku od njega, Vre}a se nije opirao. Tokom pretresa [e{eljevog vozila u gepeku su prona|ene crne PVC kese za sme}e sa skankom. Tokom ove akcije pretreseno je vi{e lokacija, te saslu{ane jo{ dvije osobe, koje su pu{tene. Prema saznanjima organa gonjenja, [e{elj i

Vre}a bili su karika u narkolancu koja je trebala da albansku drogu, preuzetu u Crnoj Gori, preko BiH prebaciti do hrvatske granice. Podsjetimo, [e{elj bio je uhap{en prije 12 godina zbog {verca ve}e koli~ine marihuane, te osu|en na tri i po godine. Privo|en je i 25. maja 2008. u ^apljini, na osnovu potjernice Op}inskog suda u Neumu jer je izbjegavao odlazak na izdr`avanje kazne. To kom pre tre sa nje go ve ku}e policija je tada prona{la pu{ke, mobitele, municiju te paketi} sa 100 sjemenki indijske konoplje. D. P.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

CRNA HRONIKA

Dva samoubistva u Kne`evu

U Kne`evu su se tokom vikenda desila dva samoubistva, saop{tila je portparol CJB-a Banja Luka Gospa Arsenovi}. Aleksandar M, 27-godi{njak iz Kne`eva, kako je javila Srna, ubio se pucaju}i iz pu{ke. Drugo samoubistvo otkriveno je u mjestu [olaji, nedaleko od Kne`eva, gdje se u {upi pored porodi~ne ku}e objesila 41-godi{nja Milena V. Motivi zbog kojih su ove dvije osobe oduzele sebi `ivot nisu poznati.

“Nestalo“ 1.200 australijskih dolara

13

Pripadnicima Policijske stanice Pale obratila se Z. ^. te prijavila da su nepoznate osobe provalile u njenu porodi~nu ku}u i odnijele oko 1.200 australijskih dolara, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. Provala je prijavljena u subotu, nakon ~ega je policija izvr{ila uvi|aj. Rad na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela je u toku.

U zaseoku Ba{tra kod Bosanske Krupe

Pucao u brata

nakon sva|e Be}ir Durakovi} u pijanom stanju se sukobio sa bratom Abidom, a potom oti{ao ku}i i donio pi{tolj • Abid pogo|en u obje natkoljenice i grudni ko{, Be}ir pritvoren Be}iru Durakovi}u (47) iz u zaseoka Ba{tra u Bosanskoj Otoci, kod Bosanske Krupe, Kantonalni sud u Biha}u odredio je pritvor nakon {to je proteklog vikenda hicima iz pi{tolja ranio brata Abida Durakovi}a (40). Povrije|enom Durakovi}u ljekarska pomo} ukazana je u Domu zdravlja, gdje je utvr|eno da je zadobio prostrelne rane obje natkoljenice i grudnog ko{a, te povredu palca lijeve ruke. Iz Kantonalne bolnice u Biha}u potvr|eno nam je da je Abid Durakovi}, nakon ukazivanja pomo}i u Domu

zdravlja, preba~en u ovu medicinsku ustanovu, te smje{ten na Odjelu ortopedije. Njegovo zdravstveno stanje je stabilno i on je van `ivotne opasnosti. Kako saznajemo, Abid i Be}ir Durakovi} od prije su bili u suko bu zbog me|a. Me|utim,

Abid Durakovi} je, sve do sukoba, navodno, popu{tao svom sedam godina starijem bratu, ispri~ao je za Oslobo|enje jedan od petorice bra}e Durakovi}. Naime, prema rije~ima na{eg sagovornika, Be}ir Durakovi} se nedavno vratio iz Italije, gdje je

NOVA U NIZU SVA\A Prema rije~ima mje{tana zaseoka Ba{tra, ovo nije prvi sukob bra}e Be}ira i Abida, koji se ve} nekoliko godina sva|aju oko puta koji se, navodno, nalazi na zadru`nom zemlji{tu, a prolazi izme|u njihovih ku}a

Abid Durakovi} zadr`an na lije~enju u biha}koj bolnici

proveo 30 godina. Odmah je ogradio dvori{te i time, navodno, u{ao na zemlju svoje bra}e. Prema rije~ima mje{tana zaseoka Ba{tra, ovo nije prvi sukob bra}e Be}ira i Abida, koji se ve} nekoliko godina sva|aju oko puta koji se, navodno, nalazi na zadru`nom zemlji{tu, a prolazi izme|u njihovih ku}a. Abid Durakovi} je, prema rije~ima jednog od njegove bra}e, u subotu jednom kom{iji pravio ogradu kada je, u pijanom stanju, nai{ao njegov brat Be}ir. Nakon sva|e, bra}a su se potukla, nakon

Tuzlanska policija privela dvije osobe

U zeni~koj Ulici jalijski put

Pijani pucali iz pi{tolja

U stanu pri~injena velika materijalna {teta

^etverogodi{njak izazvao po`ar U po`aru koji je buknuo ju~er ujutro u stanu Subhije Tali}, u zeni~koj Ulici jalijski put 3-a, povrije|enih, nasre}u, nije bilo, ali je pri~injena velika materijalna {teta.

Vatra je, najvjerovatnije, buknu la usljed ne pa`nje to kom dje~ije igre, jer je ~etverogodi{nji dje~ak, igraju}i se plinskim upalja~em, izazvao po`ar, koji se

CJB Banja Luka

Povrije|ena trojica motociklista Trojica motociklista te`e su povrije|ena u saobra}ajnim nesre}ama koje su se u nedjelju desile u Banjoj Luci i Bosanskoj Dubici, potvr|eno nam je ju~er iz CJB Banja Luka. Prva nesre}a desila se u nedjelju, pet minuta iza pono}i, u Ulici od Zmijanja Rajka u Banjoj Luci, kada je motociklom, bez registarskih oznaka, s ceste sle-

~ega su po Be}ira do{li supruga Biba i sin Bekir i odveli ga ku}i, koja se nalazi 100-tinjak metara dalje. Nedugo nakon toga Be}ir Durakovi} se, na Abidovo iznena|enje, vratio s pi{toljem u d`epu. Pri{av{i Abidu, Be}ir je izvukao pi{tolj iz d`epa i u brata ispalio nekoliko hitaca. Iz MUP-a USK-a potvr|eno je da je ovaj doga|aj u subotu policiji prijavio anonimni gra|anin Abid Durakovi} je prevezen na lije~enje, a njegov brat Be}ir je uhap{en zbog sumnje da je poku{ao ubiti brata. D. PAVLOVI]

ubrzo pro{irio na kau~ i zavjese, a potom i na ostale stvari. Vatrenu stihiju ugasili su vatrogasci koji su brzo do{li na mjesto doga|aja. Mi. D.

tio 36-godi{nji An|elko Mal~i} iz Banje Luke. U 13.10 sati u Vidovdanskoj ulici u Bosanskoj Dubici Vanja Vrebac (19) je povrije|en tako|er kada je motociklom suzuki GSH 1300 R sletio sa ceste. Policija je obavila uvi|aj, a mladi}u je ukazana ljekarska pomo}. Tre}i udes desio u Banjoj Luci, na Bulevaru Stepe Stepanovi}a, kada se Dejan ]urli}, koji je upravljao automobilom, sudario sa motociklistom Draganom Jovi}em (28), koji je zadobio te`e povrijede. Iz policije poja{njavaju da je ovolikom broju povrije|enih motociklista kumovao klizav kolovoz i nepriD. P. lago|ena brzina uslovima i stanju puta.

Slu`benici Policijske stanice Centar preksino} su uhapsili S. H. (30) i N. K. (36) iz Tuzle zbog pucnjave koja se desila u tuzlanskoj Turalibegovoj ulici, u neposrednoj blizini kafi}a Mocart. Kako saznajemo u MUPu Tuzlanskog kantona, S. H. i N. K. su ispalili nekoliko hitaca iz pi{tolja, te su nakon to ga po~eli bje`ati. Brzom intervencijom policije, oni su privedeni i saslu{ani u slu`benim prostorijama. “Prona|en je odba~eni pi{tolj iz kojeg je pucano, a

ispred obli`njeg ugostiteljskog objekta na|ene su tri ~ahure. Nakon {to su uhap{eni, alkotestom je kod S. H. i N. K. utvr|eno prisustvo al ko ho la. Oni su zadr`ani u slu`benim prostorijama PS Centar. Pi{tolj i ~ahure }e biti predmet vje{ta~enja“, re~eno nam je u MUP-u TK-a. Motiv pucnjave jo{ je nepoznat, o doga|aju je obavije{ten de`urni kantonalni tu`ilac Mugdim Zul~i}, dok su uvi|aj obavili slu`benici Odjeljenja kriminalisti~ke policije PU Tuzla.

Incident se desio u neposrednoj blizini kafi}a Mozart

S. K.


14

OSLOBO\ENJE

OGLASI

utorak, 20. april 2010. godine

Naziv po{te Bihać Bihać Cazin Velika Kladuša Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Sanski Most Ključ Goražde Ustikolina Prača Mostar Mostar Mostar Konjic Jablanica Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilidža Hadžići Vogošća Ilijaš Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija Živinice Kladanj Banovići Lukavac Gračanica Srebrenik Gradačac Brčko Zenica Zenica Zenica Zavidovići Kakanj Maglaj Tešanj Visoko Vareš Olovo Breza

Adresa

Radno vrijeme pon-pet.

Bosanska 3 07-20 Bosanskih Kraljeva 08-16,30 Trg zlatnih ljiljana 07-20 Ibrahima Mržljaka bb 07-20 Trg oslobođenja 1 07-20 Bosanska 115 07-16 Banjalučka 2 07-20 Kulina bana 11 07-16 Ferida Dizdarevića 3 07-20 Ustikolina 08-15 Trg Kemala Hrve bb 08-15 Tekija bb 08-16 Braće Fejića bb 08-20 Željeznička stanica 08-16 Maršala Tita bb 08-18 Pere Bilića 24 08-18 Obala Kulina bana 8 07-20 Maršala Tita 12 08-16 Čemaluša bb 07-20 Patriotske lige 40 08-16 Livanjska 1 08-16 Višnjik 40 08-15 Zmaja od Bosne 88 07-20 Put života bb 07-20 Grbavička 1 09-16 Behdžeta Mutevelića bb 08-16 Džemala Bijedića 37 08-16 Safet bega Bašagića bb 08-16 Zelene beretke 15 09-16 Trg solidarnosti 37 08-15 Safeta Hadžića 107 08-16 TRG ZAVNOBIH 07-20 Bul. branilaca Dobrinje bb 07 20 Rustempašina 13 07-20 Hadželi 116 08-16 Jošanička 32 08-18 29. februara 4 08-16 Prnjavor 11 08-16 Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 Nugle II 08-20 Javić bb 08-15 Doktora Raljevića bb 08-16 Ul. 14. Septembra 08-18 Aleja bosan. vladara 29 07-20 Musala 2 08-15 A. Herljevića 10 08-18 Rudarska 37 08-15 Bosne Srebrne bb 08-17 Oslobodilaca bb 08-16 Maršala Tita bb 07-18 Patriotske lige 1 08-16 Banovići 08-16 Borisa Kidriča bb 07-18 M.Vehbi ef.Šemsekadića 07-18 Kulina bana bb 07-18 H.kapet.Gradaščevića 23 07-18 Bulevar mira bb 08-17 Masarikova 46 07-20 Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 Londža 83 08-20 Patriotske lige bb 08-19 Zgošćanska 44 08-19 S. Omerovića 8 08-18 Maršala Tita 1 08-18 Čaršijska 75 08-19 Đure Đakovića 42 08-16 H.kap.Gradaščevića bb 08-17 Hasana Kjafije 6 08-18

subota

nedjelja

07-20 07-20 07-20 07-20 07-14 07-20 07-14 07-20 08-15 08-15 08-16 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-16 08-16 08-16 08-16 08-16 08-16 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15

07-20 -


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

15

NAGRADNA IGRA

OGREBI SE O OSLOBO\ENJE MINI LAPTOP

20x

20x

LCD TV

NAGRA\ENI OD 17. DO 24. 3. 2010. IZ DOLJE NAVEDENIH GRADOVA SVOJE NAGRADE MOGU PODI]I NA SLIJEDE]IM LOKACIJAMA OD 8. 4. 2010, SVAKIM RADNIM DANOM OD 9 DO 18 SATI BANJA LUKA (KLAS CENTAR, RAMI]I BB, BANJA LUKA)

BUSOVA^A (KISELJAK, KLAS PROD. 160, VI[NJICA POLJE)

DOLAC NA LA[VI (KLAS PROD.177, BOSANSKA BB, TURBE)

BIHA] (MERKUR P-375 PRITOKA, BIHA])

CAZIN (MERKUR, TC CAZIN, LOJI]KA BB, CAZIN)

DONJI VAKUF (PRUSAC, KLAS PROD. 259)

BLAGAJ (MERKUR TC VRAP^I]I, MOSTAR) BOSANSKA KRUPA (BIHA], MERKUR P-375 PRITOKA) BOSANSKA OTOKA (BIHA], MERKUR P-375 PRITOKA) BOSANSKI PETROVAC (BIHA], MERKUR P-375 PRITOKA) BR^KO (STR BR^KOPROMET, BRODU[A) BREZA (MERKUR, TC KAKANJ) BUGOJNO (KLAS PROD.136, TERZI]I 17, BUGOJNO)

^APLJINA (MERKUR, TC VRAP^I]I, MOSTAR)

FOJNICA (MERKUR TC FOJNICA, BOSANSKA BB)

DOBOJ (DOPISNI[TVO "O" DOBOJ-JUG, MATUZI]I, DOBOJ-JUG)

GLAMO^ ([IPOVO, KLAS PROD. 318, RADOMIRA PUTNIKA 8)

DOBOJ-ISTOK (DOPISNI[TVO "O" DOBOJ-JUG, MATUZI]I, DOBOJ-JUG)

GLAVATI^EVO (MERKUR, TC KONJIC, SARAJEVSKA 43, KONJIC)

DOBOJ-JUG (DOPISNI[TVO "O" DOBOJ-JUG, MATUZI]I, DOBOJ-JUG)

GORA@DE (KLAS, MAK 2, ZAIMA IMAMOVI]A 33, GORA@DE)

DOBOJ-ISTOK KLOKOTNICA (DOPISNI[TVO "O" DOBOJ-JUG, MATUZI]I, DOBOJ-JUG)

D@EMALA BIJEDI]A 185, SARAJEVO)

TUZLA, MAR[ALA TITA 163, TUZLA)

JABLANICA (KLAS, PROD. 84, JABLANICA)

MATUZI]I (DOPISNI[TVO "O" DOBOJ-JUG, MATUZI]I, DOBOJJUG)

JAJCE (KLAS, PROD. 191, NIKOLE [OPA 13, JAJCE) KAKANJ (MERKUR, TC KAKANJ, SELIMA EF. MERDANOVI]A BB, KAKANJ) KALESIJA (DOPISNI[TVO "O" TUZLA, MAR[ALA TITA 163, TUZLA) KISELJAK (KLAS, PROD. 160, VI[NJICA POLJE) KONJIC (MERKUR, TC KONJIC)

ILIJA[ (MERKUR, TC KAKANJ, SELIMA EF. MERDANOVI]A BB, KAKANJ)

KRE[EVO (KLAS, PROD. 96)

ISTO^NO SARAJEVO (OSLOBO\ENJE,

LUKAVAC (DOPISNI[TVO "O"

KRNJEU[A (BIHA], MERKUR P-375 PRITOKA)

MOSTAR (MERKUR, TC VRAP^I]I) OLOVO (KLAS, PROD. 28 SILOS) PAZARI] (TC MERKUR, KONJIC) PODLUGOVI (KAKANJ, MERKUR TC KAKANJ) PRIJEDOR (KLAS, PROD. 246, @ARKA ZGONJANINA, PRIJEDOR)

RAKOVICA (OSLOBO\ENJE, D@EMALA BIJEDI]A 185, SARAJEVO) SANSKI MOST (KLAS, PROD. 426, DISKONT SANSKI MOST, BULEVAR VII KORPUSA) TRAVNIK (TURBE, KLAS PROD. 177, BOSANSKA BB) TUZLA (DOPISNI[TVO "O" TUZLA, MAR[ALA TITA 163, TUZLA) USTIKOLINA (GORA@DE, KLAS, MAK 2, ZAIMA IMAMOVI]A 33) VARE[ (KAKANJ, MERKUR, TC KAKANJ)

PROZOR (JABLANICA, KLAS, PROD. 84)

VELIKA KLADU[A (CAZIN, MERKUR, TC CAZIN)

RAJLOVAC (OSLOBO\ENJE, D@EMALA BIJEDI]A 185, SARAJEVO)

VISOKO (KAKANJ, MERKUR TC KAKANJ)

VI[EGRAD (KLAS, PROD. 199, G. PRINCIPA 25) VITEZ (TURBE, KLAS, PROD. 177, BOSANSKA BB) VLAKOVO (OSLOBO\ENJE, D@EMALA BIJEDI]A 185, SARAJEVO) VLA[I] (TURBE, KLAS, PROD. 177, BOSANSKA BB) ZAVIDOVI]I (DOPISNI[TVO "O" ZENICA, BULEVAR KULINA BANA 30-B) ZENICA od 15 do 18 sati (DOPISNI[TVO "O" ZENICA, BULEVAR KULINA BANA 30-B) @EP^E (DOPISNI[TVO "O" ZENICA, BULEVAR KULINA BANA 30-B) @IVINICE (DOPISNI[TVO "O" TUZLA, MAR[ALA TITA 163, TUZLA)

Pravo na nagradu ostvaruje se pod uvjetima da u~esnik nakon otvaranja kupona na perforiranom dijelu sa oznakom „odlijepi“ otkrije tri ista simbola, te istog dana prijavi vrstu nagrade pozivom na broj telefona 033 94 33 00, od 8 do 20 sati, pri ~emu obavezno navodi svoje li~ne podatke (ime i prezime, adresu, JMBG i kontakt-telefon), kontrolni broj kupona i vrstu nagrade, a Prire|iva~ potvrdi legitimnost kupona i njegovog kontrolnog broja, u protivnom, u~esnik gubi pravo na nagradu. Pri preuzimanju osvojene nagrade, dobitnik mora da dostavi dobitni kupon i da dokaže svoj identitet na osnovu li~nih isprava, a tom prilikom izvrši}e se provjera legitimnosti kupona i uvid u elektronsku bazu podataka Prire|iva~a kako bi se potvrdilo da li je dobitnik ostvario pravo na nagradu u skladu sa ovim Pravilima.

20x

100x

HEYBOX

KIA PICANTO

1x


16

OSLOBO\ENJE

BiH

Tomislav-Grad: 40 doma}instava na novom vodovodu Javno komunalno preduze}e u Tomislav-Gradupo~elojesaizvo|enjem radovanaprojektuku}nihpriklju~aka na novu vodovodnu mre`u u naseljima Grabovica i Dobri}i. Ukoliko se radovi koji su zapo~eti pro{lesedmicebuduodvijaliplaniranom dinamikom u narednih mjesec dana na duvanjski vodovodni prsten “Josip Jovi}“, bi}e priklju~eno oko 40 doma}instava koja su za priklju~ak uplatila po 1.170 maraka. Za projekt distributivne vodovodne mre`e u tim naseljima op{tina Tomislav-Grad iz bud`eta je izdvojila 100.000 maraka, a radovi su zavr{eni pro{le godine, javila je Srna.

Ustikolina: Gradnja spomen-obilje`ja do 25. maja Savjet MZ Ustikolina u narednih mjesec dana nastojat }e {to iz vlastitih sredstava, {to uz pomo} svih zainteresovanih institucija i udru`enja, izgraditi spomen-obilje`je na Zebinoj {umi, ta~nije lokalitetu Releja. Za projekt koji je ve} ura|en, treba 6.000 maraka, a u ovoj MZ se nadaju da }e sve uspjeti zavr{iti do 25. maja, dana kada se obilje`ava godi{njica bitke na Zebinoj {umi. - Nakon {to je zavr{ena obnova spomenika iz NOR-a u centru Ustikoline, odlu~ili smo u znak sje}anja na sve poginule pripadnike Armije RBiH, na adekvatan na~in obilje`iti i prostor kod Releja na Zebinoj {umi, isti~e Sulejman Dreca, predsjednik MZ Ustikolina, te dodaje da u realizaciji ovog projekta ne}e izostati finansijska potpora svih institucija vlasti, ali i samih privrednika, te svih onih koji imaju iskrene namjere i `elju da pomognu u izgradnji ovog spomen-obilje`ja i samim tim sa~uvaju od zaborava doga|aje iz na{e novije historije. A. H.

Banjanovi} obi{ao povratnike u Kula Gradu Fadil Banjanovi} Bracika, delegat u Vije}u Naroda RS-a, tokom vikenda je obi{ao povratnike u mjesnoj zajednici Kula Grad, op{tina Zvornik, te razgovarao sa predsjednikom MZ Asimom \ulbegovi}em o rje{avanju problema vodosnabdijevanja. Prilikom posjete Kula Gradu, Banjanovi} je u saradnji sa firmom Koko-produkt Gra~anica obezbijedio oko 4.000 tovnih pili}a te ih podijelio povratnicima. Banjanovi} je, podsjetimo, u posljednje vrijeme podijelio jo{ oko 65.000 pili}a i po drugim mjesnim zajednicama op{tine Zvornik, a sve s ciljem podr{ke odr`ivog povratka u Podrinje.

utorak, 20. april 2010. godine

GORA@DE Uprkos odluci osniva~a o ga{enju firme Nazif Uru~i

D`evad Ad`em

Vlada tra`i rje{enja

za IN-[eh krug Premijer i ministri nezadovoljni jer je Savez RVI-ja Sinovi Drine, bez bilo kakvih konsultacija, donio odluku da se ugasi preduze}e u kojem je zaposleno 30 radnika iz bora~ke populacije Vlada BPK-a Gora`de obavezala je rukovodstvo i upravu firme IN-[eh krug, da u {to skorijem periodu, dostavi sve relevantne pokazatelje o poslovanju i stanju u ovoj firmi, kako bi se sagledale sve mogu}nosti i izna{ao na~in da se sa~uvaju radna mjesta i omogu}i dalja proizvodnja u ovom preduze}u i pored ~injenice da je osniva~ Savez RVI-ja Sinovi Drine BPK-a Gora`de pro{le sedmice donio odluku o ga{enju.

Nastavak proizvodnje Stav Vlade BPK-a je da ne}e dozvoliti da se tek tako sve

je bilo nikakvih informacija da postoje stanoviti problemi i da bi moglo do}i do ga{enja firme, tim vi{e {to Vlada u ovakvim situacijama uvijek reaguje brzo i onoliko koliko mo`e izna}i sredstava pomogne, istakao je Uru~i. S druge strane i Ministarstvo za bora~ka pitanja u ovoj je godini planirao sredstva za zapo{ljavanje demobilisanih. - Ministarstvo mo`e da pomogne, ali kada postoje konkretni izvje{taji i pokazatelji o opravdanosti ulaganja, isti~e D`evad Ad`em, ministar za bora~ka pitanja BPK-a.

neophodno pokazati dobro volju svih koji su uklju~eni u problem IN-[eh kruga.

Tri opcije - Da}emo podr{ku da se rije{i ovaj problem jer je rije~ o us pje lom pro je ktu je dnog udru`enja koje je napravilo firmu i zaposlilo ljude invalide koji }e te{ko sutra na drugom mjestu na}i posao. Obezbijedi}emo sredstva, ali samo pod uslovom da se ta sredstva iskoriste za nastavak proizvodnje, istakao je Ad`em. Vlada je zadu`ila upravu i me nad`ment da {to pri je

Odr`ana osniva~ka skup{tina Ferijalnog saveza RS-a Na izleti{tu Barda~a kod Srpca proteklog vikenda, u organizaciji Studentskog sportskog saveza RS-a, odr`ane su osniva~ka skup{tina Ferijalnog saveza RS-a i rasprava o temi “Mobilnost mladih u RS-u sa osvrtom na trenutno stanje i perspektive“, javila je Srna. Na osniva~koj skup{tini Ferijalnog saveza RS-a za prvog predsjednika izabran je Ljubi{a Mi}i} iz Banje Luke, koji je istakao da je cilj osnivanja Saveza razvoj omladinskog turizma i uklju~ivanje u sli~ne omladinske asocijacije u zemljama EU, koje okupljaju oko devet miliona mladih.

ZDK: Bora~ke stipendije za 295 studenata U prisustvu ministra za bora~ka pitanja u Vladi ZDK-a Sejada Nali}a i na~elnika Op}ine Zenica Husejina Smajlovi}a ju~er je uprili~eno potpisivanje ugovora o stipendiranju pripadnika bora~ke populacije i ~lanova njihovih porodica. Ugovore o stipendiranju potpisalo je 295 studenata, javila je Fena. “Prioritet u ovom ciklusu stipendiranja dali smo slabije razvijenim op}inama. Tako }e op}ine Olovo i Vare{ dobiti procentualno najvi{e stipendija“, izjavio je ministar Nali}. Za bora~ke stipendije su u bud`etu ZDK-a za ovu godinu osigurana 1,3 miliona KM. Dobi}e ih 1.193 studenta, kojima }e stipendije biti ispla}ivane u osam mjese~nih rata, a iznos stipendija je 800 za studente prve godine, a 1.200 KM za studente vi{ih godina. Ugovore su ranije potpisali studenti iz op}ina Breza, Vare{ i Olovo, dok }e do kraja sedmice isto uraditi i studenti iz op}ina Visoko, Kakanj, Doboj-Jug, Usora, Te{anj, Maglaj, @ep~e i Zavidovi}i.

Ne mo`e se tek tako dozvoliti da uposlenici ostanu na ulici

prepusti slu~aju. Premijer Nazif Uru~i i ministri u Vladi nezadovoljni su jer je Savez RVI-ja Sinovi Drine, kao osniva~, bez bilo kakvih konsultacija donio odluku da se ugasi IN-[eh krug, preduze}e u kojem je zaposleno 30 radnika iz bora~ke populacije. - Bez obzira na sve, ne mo`e se tek tako dozvoliti da uposlenici ostanu na ulici, a odgovornost i krivca za cijelu situaciju, trebalo je tra`iti mnogo ranije. Glavna zamjerka Vlade je {to u ovom segmentu ni-

Zna~ajna sredstva u opstojnost ovog privrednog subjekta u proteklim godinama ulo`ila je upravo Vlada Kantona, a ovom prilikom je nagla{eno da se ne}e, bez obzira na odluku osniva~a, tek tako dozvoliti ga{enje firme ve} }e se razmotriti aspekti kako taj dio da funkcioni{e u proizvodnji, te koji vid podr{ke je neophodan da se mo`e rije{iti trenutni problem ili pak tra`iti novi poslo vi. Fi nan sij ska po tpo ra ne}e izostati, ali je prije toga

dostave sve relevantne pokazatelje poslovanja i stanja IN-[eh kruga, kako bi se sagledale sve mogu}nosti, te sa mim tim izna {ao na~in pru`anja potpore i stavljanja ovog privrednog subjekta na zdrave noge. Dugovanja firme su oko 230.000 maraka i prema{uju kapital firme, a osniva~ je pro{le sedmice ponudio tri opcije: likvidacija, ste~aj ili da radnici preuzmu IN-[eh krug i postanu vlasnici. A. HAMZI]


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

17

BiH

Zbog u~estalih vandalskih napada gra|ani najavljuju

Spomen-ku}a Zaima Imamovi}a

seli u Ilova~u?! Mje{tani Ilova~e, Vrani}a, Posestre, Beri~a i Mravinjca te nekolicina drugih koji su najte`e godine rata proveli u Prvoj drinskoj brigadi i pod komandom Zaima Imamovi}a, protestirali su na svoj na~in - o~istili sme}e i otpatke, te uredili ku}icu Razo~arani skoro svakodnevnim vandalskim napadima na spomen-ku}u rahmetli Zaima Imamovi}a, koja je trebala krasiti izleti{te Rorovi, nadomak Gora`da, mje{tani Ilova~e, Vrani}a, Posestre, Beri~a i Mravinjca te nekolicina drugih koji su najte`e godine rata proveli u Prvoj drinskoj brigadi i pod komandom legende otpora ovih krajeva Zaima Imamovi}a, protestirali su na svoj na~in.

Bez pomaka U dane vikenda uputili su se prema izleti{tu Rorovi, o~istili sme}e i otpatke, uredili ku}icu i ~vrsto odlu~ili da }e je, bude li sve nastavilo po starom, prenijeti u Ilova~u. Podr{ku za ovakvu

akciju dobili su u Ministarstvu za bora~ka pitanja BPK-a Gora`de. - Ukoliko se ne u~ini ne{to na njenoj za{titi, ku}u }emo izmjestiti odavde jer ne `elimo dozvoliti da se do kraja uni{ti. Ona je spomenik na heroja otpora ovih krajeva i ma ko bio iza ovih vandalskih napada, ne dozvoljavamo da se na ovaj na~in poni`ava mjesto i ugled ovog heroja, ka`e Rasim Mujagi}, predsjednik MZ Ilova~a. Razo~arenje je utoliko ve}e jer su apeli i poku{aji da se probudi savjest o potrebi ~uvanja i njegovanja vrijednosti koje nas okru`uju brojni, a pomaka nema. - Pitanje kakvi to ljudi `ive oko nas je za duboku psihoana-

Gra|ani poru~ili da ne}e dozvoliti da se poni`ava mjesto i ugled heroja

lizu, nadle`nim institucijama pak da ponude rje{enja ili potegnu za represivnim mjerama. Jer, pogledajmo istini u o~i, ona uop{te nije lijepa, bune se gra|ani.

Zapo{ljavanje ~uvara - Zaim Imamovi}, legendarni ko man dant, bra ne}i ove prostore, izgubio je `ivot. Najmanje {to se moglo u~initi u ~ast toga je ku}ica na Rorovima, ure|enje jednog od rijetkih mjesta gdje generacije koje dolaze mogu ~uti o ratnoj pro{losti. Jasno je da vandalima takve stvari nisu svete, ali nama jesu i mi to ne}emo dozvoliti, poru~ili su gra|ani. ^injenica je da je do sada bi-

lo bezbroj poku{aja da se rije{i ovaj problem, no o~ito treba tra`iti i druge na~ine, a jedan od prijedloga je da se pokrene inicijativa i zemlji{te na kojem se nalazi izleti{te na Rorovima,

od {umskog pretvori u vlasni{tvo Op}ine ili Kantona. Tek tada }e biti mogu}e realizirati ideje o zapo{ljavanju eventualnih ~uvara, koji bi se brinuli o ovom prostoru. A. H.

Nakon teksta o talentovanoj sporta{ici u Oslobo|enju

Fatima Rami} ponudila smje{taj Aneli Bezek Ro|ena Sarajka, koja ve} godinama `ivi u Beogradu, tokom odmora u Orebi}u pro~itala kako roditelji 15-godi{nje Anele nisu u mogu}nosti poslati k}erku na takmi~enje i - ponudila rje{enje Prije nekoliko dana bilo je upitno da li }e mlada i talentovana Anela Bezek uspjeti oti}i na takmi~enje u ritmi~koj gimnastici, koje se po~etkom maja odr`ava u Beogradu. Petnaestogodi{nja Anela, koja se ritmi~kom gimnastikom bavi ve} pet godina i iza sebe ima 15-ak medalja, zbog te{ke finansijske situacije nije bila u stanju otputovati na ovo takmi~enje, {to je Oslobo|enje i objavilo prije nekoliko dana. Da uvijek ima ljudi koji su spremni po mo}i, po ka zao je i ju~era{nji poziv u na{u redakciju ro|ene Sarajke Fatime Rami}, koja ve} dugo `ivi u Beogradu. Naime, Fatima, nekada i sama talentovana gimnasti~arka, tokom odmora u Orebi}u pro~itala je Anelin vapaj za pomo}, te je

odlu~ila da }e, ~im kod sestre do|e u Sarajevo, nazvatiporodicu Bezek i ponuditi im svoju pomo}. “Oduvijek sam voljela sve sportove, a posebno ritmi~ku gimnastiku kojom sam se i bavila ne ko vri je me. Ka da sam pro~itala u Oslobo|enju da Anelina porodica nije u mogu}nos ti po sla ti k}er ku na me|unarodno takmi~enje, jednostavno sam morala nekako pomo}i“, pri~a nam Fatima, koja je Aneli ponudila smje{taj u svojoj ku}i, te sve potrebno za vrijeme takmi~enja u Beogradu. Ponu|enom pomo}i bila je odu{evljena i Anelina majka Mirela, koja nije krila zahvalnost. “Gospo|a Fatima je jedina koja je ponudila pomo} Aneli. To je zaista lijepa gesta“, ka`e nam Mirela Bezek, koja mora

Uspjesi Anele Bezek

Anela Bezek: Spremna da donese jo{ jednu medalju

provjeriti sa Anelinim trenerom da li je mogu}e da njena k}erka bude smje{tena u ne~ijoj ku}i za vrijeme takmi~enja, ili mora biti u hotelu u kojem }e biti i ostale takmi~arke. Ina~e, Anela je ~lanica kluba ritmi~ke gimnastike Arabeske, koji }e u Beograd putovati tek 1. maja i no}iti samo jednu no} upravo zbog nedostatka sredstava. Smje{taj za jednu takmi~arku, naime, ko{ta 300 KM, ali cijena je smanjena na 210 KM, jer }e ta-

• 2. mjesto (Visoko 2006) • 3. mjesto (Pula 2007) • 2. mjesto (Visoko 2007) • 8. mjesto (Budva 2007) • 2. mjesto (Sarajevo 2008) • 2. mjesto (Sarajevo 2008) • 19. mjesto (Beograd 2008) kmi~arke u Beogradu ostati dan manje. Tako }e gimnasti~arke umjesto da na borili{ta do|u barem dan ranije, putovati na dan takmi~enja, {to im sigurno umanjuje {anse za medalje. “Hvala gospo|i na ponu|enoj pomo}i i hvala Oslobo|enju koje je objavilo pri~u. Da nije objavljeno, moja Anela mo`da i ne bi mogla otputovati u Beograd, {to bi bila velika {teta“, priznaje nam Mirela, ~ija je k}erka, svaki dan trenira po ~etiri sata, te bi zasigur-

Fatima Rami}: Morala sam nekako pomo}i

LIJEPA GESTA Gospo|a Fatima je jedina koja je ponudila pomo} Aneli. To je zaista lijepa gesta, ka`e nam Mirela Bezek, koja mora provjeriti sa trenerom da li je mogu}e da njena k}erka bude smje{tena u ne~ijoj ku}i no bila velika {teta kada se njen trud ne bi mogao pokazati na takmi~enju u Beogradu. J. LIGATA


18

OSLOBO\ENJE

BiH

utorak, 20. april 2010. godine

ZDK

Obilje`en Dan civilnih `rtava rata u Zenici

Formiran Savez dru{tava pedagoga fizi~ke kulture

Foto: M. TUNOVI]

Za predsjednika izabran Ermin Zuki}, dok je njegov zamjenik Irfan Hasagi} • Pokrenuta inicijativa za osnivanje federalnog saveza Na inicijativu zeni~kog Dru{tva pedagoga fizi~ke kulture prije nekoliko dana formiran je Savez dru{tava pedagoga fizi~ke kulture ZDK-a. Na osniva~koj skup{tini, koja je odr`ana u zeni~kom \a~kom domu, za predsjednika Saveza izabran je Ermin Zuki} iz Zenice, za njegovog zamjenika Irfan Hasagi} iz Kaknja, dok je predsjednik Skup{tine Amir

Muminovi} iz Zavidovi}a. Upravni odbor SDPFK ZDKa ~ine Jure Ra{i} iz @ep~a, Armin Brakmi} iz Maglaja, Mehmedalija ^olakovi} iz Zavidovi}a, te Ermin Zuki} i Irfan Hasagi} kao predsjednik i potpredsjednik Upravnog odbora. Sekretar Saveza je Amir Mahmutovi} iz Zenice. Osniva~koj skup{tini prisustvovali su delegati Dru{tava pedagoga fizi~ke

Cvije}e za stradale 1993. Polaganjem cvije}a na spomenik Kameni spava~ na platou ispred Robne ku}e Bosna na mjestu gdje je 19. aprila 1993. godine stradalo 16 civila, obilje`en je Dan civilnih `rtava rata op}ine Zenica. Cvije}e su polo`ili predstavnici Udru`enja gra|ana i ~lanova porodica civilnih `rtava rata

op}ine Zenica, Op}ine Zenica, Udru`enja Roma - Romano Centro Zenica, te Foruma mladih SDP-a Zenica. Granate ispaljene tog 19. aprila 1993. godine sa Pje{~are kod Busova~e ubile su 16 osoba od 14 do 65 godina i ranile 49 nedu`nih prolaznika. Mi. D. Sa osniva~ke skup{tine: Imenovani i ~lanovi Upravnog odbora

rancuski kulturni centar, smje{ten na tuzlanskom {etali{tu Korzo, ove godine slavi pet godina postojanja. Centar je osnovala Sophie Chifflet, prvo u sklopu biblioteke “Dervi{ Su{i}“, a kasnije kao samostalnu organizaciju. Nekoliko mjeseci nakon osnivanja Chifflet je stradala u saobra}ajnoj nesre}i, te na mjesto direktorice Centra dolazi Christelle Dietzi, koja je i danas na toj poziciji.

F

Literatura i ~asopisi “Osnovni cilj ovog centra je razvijanje francuskog jezika, kao i {irenje francuske kulture u

Christelle Dietzi sa prevoditeljicom

kulture iz Zenice, Maglaja, Kaknja, Zavidovi}a i @ep~a, dok su osnivanje Saveza podr`ale i skup{tine dru{tava iz Breze, Visokog i Te{nja, te nastavnici i profesori tjelesnog i zdravstvenog odgoja iz Vare{a i Usore, ~iji delegati nisu bili u mogu}nosti da prisustvuju. Skup{tina je donijela i odluku da podr`ava osnivanje saveza na nivou Federacije BiH i aktivno }e sudjelovati u njegovom osnivanju i registrovanju. Razmatrana je i trenutna situacija u op}inama po pitanju Malih olimpijskih igara i kantonalnih takmi~enja u~enika osnovnih i srednjih {kola. Nedostatak novca i nea`urnost Ministarstva finasija ZDKa istaknuti su kao najve}i problemi i jedina ko~nica u odr`avanju takmi~enja i drugih predvi|enih manifestacija i Mi. D. seminara.

GODI[NJICE Pet godina Francuskog kulturnog centra u Tuzli

Da{ak Francuske na Korzu Jedna od misija Centra je uvo|enje francuskog jezika u {este razrede devetogodi{nje {kole, kao drugog obaveznog stranog jezika

svim gradovima Bosne i Hercegovine. Tako|er, jedna od misija je uvo|enje francuskog jezika u {este razrede devetogodi{nje {kole, kao drugog obaveznog stranog jezika“, isti~e Dietzi, dodaju}i da sli~ni centri postoje u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. U sklopu ovog centra postoje medioteka i biblioteka, koja raspola`e bogatom zbirkom francuske literature, kao i najtra`enijim ~asopisima. Uz to, predstavnici ove ustanove s ponosom isti~u kurs francuskog jezika,

koji mogu poha|ati svi zainteresovani. Naime, nudi im se i niz drugih pogodnosti, pa je tako uobi~ajena cijena za kori{tenje biblioteke, koja iznosi 20 maraka, smanjena za pedeset posto.

Predavanja i izlo`be “Posje}enost raste. To je najvi{e zbog kursa francuskog jezika, koji po~inje ovih dana, i saradnje sa razli~itim partnerima iz Tuzle. Samim tim {to imamo sve vi{e polaznika kursa ostvarujemo bolju poveza-

nost izme|u BiH i Francuske“, s ponosom nagla{ava Dietzi. Ina~e, polaznici kursa, te drugih sadr`aja ovog centra, imaju mogu}nost u`ivati u predavanjima uglednih francuskih profesora, koji dolaze dva puta godi{nje, kako bi odr`ali ispite polaznicima kursa francuskog jezika. Tako|er, vrlo va`no je spomenuti i mnogobrojne izlo`be koje su postavljene u ovom centru, naj~e{}e u okviru Mjeseca fran cus ke kul tu re, ko ji se odr`ava po~etkom maja. E. [. - M. De.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

BiH

19

Terapijska zajednica UG PROI iz Velikih Trnovaca kod Kaknja Izudin Ibrahimkadi}, potpredsjednik Komiteta za takmi~enje N/FSBiH

Politika definitivno NIJE ZA MENE

Korisnici sa menad`erom i ministricom D`onlagi}

SPA[AVANJE iz pakla droge

Program samopomo}i gdje ne postoje ni zaklju~ana vrata ni re{etke • Prvi nereligiozni i multidisciplinarni TZ u Federaciji BiH Udru`enje gra|ana PROI je organizacija koja vi{e od sedam godina direktno poma`e ovisnike o drogama i njihove familije. Kao plod tih napora uspjeli su otvoriti centar za psihosocijalnu rehabilitaciju ovisnika - Terapeutsku zajednicu u selu Trnovci pored Kaknja. U njoj se trenutno nalazi 20 ovisnika u programu oporavka i resocijalizacije s prostora ~itave BiH, ali i iz susjedne Srbije, te nekoliko njih koji su ro|eni u na{oj zemlji `ive u inostranstvu, ali su se odlu~ili prijaviti ovdje.

Daytop koncept Program je multidisciplinarni, baziran na ameri~kom Daytop konceptu koji tretira zloupotrebu droge kao problem psiholo{ke, fizi~ke i socijalne prirode. Prema istra`ivanju Ameri~kog instituta za droge (NIDA), oko 85 posto korisnika koji zavr{e Daytop program su ~isti od droga pet godina nakon zavr{etka programa. Program se sastoji od radne, individualne i grupne terapije. Trajanje programa terapijske zajednice je 18 mjeseci u toku kojeg {ti}enici mogu kontaktirati sa roditeljima i bli`njim na susretima, putem pisama i telefona. U tre}oj fazi programa {ti}enici mogu odlaziti ku}i na vikende.

POLITIKA - Nisam politi~ki anga`ovan, jer me politika uop{te ne zanima. Smatram da se politikom te{ko mogu baviti ljudi koji su moralni i koji `ele to ostati. Prije rata sam ~etiri godine bio poslanik u Skup{tini BiH i tada sam uvidio da politika definitivno nije za mene, jer se ~ovjek onda mora pozdraviti sa mnogim stvarima, a ja samo `elim ostati onakav kako me je otac odgojio. DU[EVNI MIR - U sportu sam pro na {ao du {e vni mir, ali, na`alost, i on je u raljama politike. Sport mora biti ambasador dr`ave, razglednica nekog grada, ali te stvari se ne mogu promijeniti dok situaciju u svoje ruke ne preuzmu ljudi kojima njihov li~ni interes nije u prvom planu. Takvih je malo i kad pravi sportski zaljubljenici `ele do}i, ne daju im. VO]NJAK - Iz hobija se bavim svojim vo}njakom. To mi je bijeg od ove crne svakodnevnice. Odem ne da le ko od ku}e i u`ivam. Tu naj~e{}e gledam i utakmice engleske lige uz koje se najbolje odmorim. Ina~e, u fudbalu sam 40 godina i ono ~ime se ponosim je da nikad iza mene nije bilo nikakvih repova. Istina, navijam za @elju od davnih vremena, dok su za taj

klub igrali jo{ Kranjc, [taka..., odnosno jo{ u vrijeme kad se nisu bili ni rodili ovi {to me sada kritikuju zbog moje ljubavi prema timu sa Grbavice. Moja privatna stvar je za koga }u navijati, a odgovorno tvrdim da to ne uti~e na moju objektivnost u poslu koji obavljam. RUGLO GRADA - Te{anj je jedan od najljep{ih gradova u BiH, barem za mene, mada sam uvjeren da bi mogao biti jo{ i ljep{i kada bi se novac usmjerio tamo gdje treba. Paradoks je da Te{anj nema svoj hotel, iako je prije rata imao Ze~aj. Danas je to ruglo ovog lijepog grada i nadam se da }e uskoro obnoviti. J. Li.

Pravo odlu~ivanja “Uz pomo} humanih ljudi i drugih organizacija svake godine se broj spa{enih mladih ljudi pove}ava. Poznato je koliko je problem droga i narkomanije prisutan u na{em dru{tvu i koliko poga|a osobe koje imaju problem sa ovisno{}u, njihove bli`nje, ali i cijelo dru{tvo. Mnogo napora je potrebno da bi se pomoglo takvim osobama, a samim tim i cijelom dru{tvu i samo se uzajamno poma`u}i mo`emo uspjeti. Na{ je cilj spasiti i izvesti {to vi{e mladih ljudi na pravi put”, ka`e Adnan [e}erovi}, menad`er TZ PROI. Terapijska zajednica je program za oporavak od ovisnosti. To nije zatvor niti bolnica ve} je, kako sami u UG PROI isti~u, to terapijski program samopomo}i gdje ne postoje zaklju~ana vrata niti re{etke. To je zajednica u kojoj {ti}enici aktivno u~estvuju u programu i imaju mogu}nost da sami odlu~e da li da napuste ili ostanu u programu. U maju 2005. godine UG PROI je otvorio TZ - Dom za ovisnike u selu Veliki Trnovci, a ovaj dom za ovisnike je prvi nereligiozni

Tuzla

Dru`enje sa oboljelim od reumatskog artritisa Uz terapiju i obuka za posao po izlasku iz zajednice

i multidisciplinarni TZ u Federaciji BiH. Nakon {to je stru~na slu`ba Ministarstva za poljoprivredu, {u mar stvo i vo do pri vre du Vlade ZDK-a obavila edukaciju korisnika Terapijske zajednice PROI iz oblasti sto~arstva i plasteni~ke proizvodnje, ministrica Mirzeta \onlagi} im je li~no uru~ila certifikate o obavljenoj edukaciji. Firma BIOS iz Visokog donirala je istodobno terapijskoj zajednici sadnice rasada za plasteni~ku proizvodnju u proljetnoj sezoni.

Saradnja - Zbog te`nji o sa mo odr`ivosti na{e terapijske zajednice, `eljeli smo educirati na{e korisnike vezano za akti-

vnostima kojima se naj~e{}e bave, a to su poljoprivreda i sto~arstvo. U saradnji sa resornim kantonalnim ministarstvom organizovali smo edukaciju za njih. Edukacija je bitna za na{e korisnike kako za period u kojem se trenutno nalaze u terapijskoj zajednici, tako vezano i za njihov `ivot poslije, jer postoji mogu}nost da se neko od njih nastavi baviti tim poslovima, veli [e}erovi} i isti~e kako }e se saradnja sa ZDK-om nastaviti, a u narednim danima se o~ekuje potpisivanje finalne verzije ugovora prema kojem }e ovisnici ZDK-a boraviti u terapijskoj zajednici PROI bez participiranja nov~ano, a tro{kove }e M. DAJI] snositi Vlada.

U organizaciji UKC-a Tu zla i far ma ce ut ske kompanije HoffmannLa Roche ju~er je u Ku}i plamena mira, na {etali{tu Slana Banja, uprili~eno dru`enje novinara i urednika iz nekoliko tuzlanskih redakcija sa osobama oboljelim od re umat skog ar tri ti sa i njihovim ljekarima. Osnovni cilj bilo je upoznavanje predstavnika medijskih ku}a sa problemima oboljelih od ove te{ke bolesti, {to bi trebalo voditi ka ve}em animiranju javnost, s ciljem pove}anja prevencije. “Dugo smo razmi{ljali kako novinarima pribli`iti jedan zdravstveni problem koji je prepun stru~nih izraza. Onda smo zajedno sa kompanijom Hoffmann-La Roche, koja posjeduje simulatore, do{li na ideju da novinare uvedemo u `ivot oboljelog, naravno, bez bola, ali sa ograni~enjima. Poku{ali smo na prakti~an i konkretan na~in pokazati s kakvim se problemima susre}u ti bolesnici, a da novinari to prenesu {iroj populaciji“, kazala nam je Amra Odoba{i}, glasnogovornica UKC-a Tuzla. Ina~e, predavanje o reumatskom artritisu dr`ali su ljekari sa UKCa, a nagla{eno je da od ove te{ke bolesti boluje 28.000 bh. dr`avljana, od ~ega samo u TK-u vi{e od 5.000 osoba. A. [e.


20

OSLOBO\ENJE

REGION

utorak, 20. april 2010. godine

Medijske senzacije s mjesta zlo~ina i tuge

Goldstein htio napustiti skup U JASENOVCU Komemorativni skup u Jasenovcu u nedjelju (Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Josipovi} i predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Komemoraciju i po~ast `rtvama stra{nog strati{ta iz Drugog svjetskog rata Jasenovca zasjenila je u nedjelju prije podne dnevna politika. Umjesto zna~ajnih poruka i va`nih rije~i koje su u sklopu obilje`avanja 65. godi{njice velikog proboja jasenova~kih logora{a izgovorene na mjestu nekada{njeg usta{kog logora, u sredi{tu interesa hrvatske javnosti su jedno rukovanje, dva zvi`duka i kratkotrajno glasno negodovanje dijela okupljenih kada je slu`beni voditelj ceremonije izgovorio imena pojedinih ondje tako|er prisutnih ministara aktualne Vlade RH. Izvje{ta~i s licamjestajavljaju i o re~enicama glasno izgovorenim me|u okupljenima, a koje su bile neprimjerene mjestu i povodu okupljanja. No, senzacionalisti~kom izvje{}ivanju nema kraja. Pa se sada vi{e polemizira o tome tko je eventualno organizirao i unaprijed isplanirao zvi`duke upu}ene hrvatskoj premijerki, uz spekulacije da je to buka~enje navodno oporba servirala vladaju}oj stranci, a detalji{e se i oko rukovanja i nekoliko kurtoaznih rije~i koje su neposredno uo~i komemoracije razmijenili predsjednik RH Ivo

Rukovanje Jer, upravo u Jasenovcu, kod simboli~nog spomenika Kameni cvijet autora Bogdana Bogdanovi}a, predsjednik i premijerka susreli su se prvi put nakon otvorenog razmimoila`enja oko govora predsjednika dr`ave i njegovih rije~i `aljenja izgovorenih u Parlamentu BiH zbog sudjelovanja Hrvatske u politicipoku{ajapodjele Bosne i Hercegovine 90-ih godina. Izjave za medije su izostale, stoga su reporta`e s komemoracije u Jasenovcu zapo~injale minuta`om rukovanja premijerke i {efa dr`ave a nastavljale se opisima daljnje komunikacije (kasnije se nisu ni pogledali, itd.) Atmosfere koja je vladala na ovogodi{njoj komemoraciji `rtvamaJasenovcaprisjetio se za na{ list zagreba~ki povjesni~ar dr. Ivo Goldstein koji, kako ka`e, umalo nije napustio ovaj memorijalni skup prije njegovog zavr{etka. „Mislim da je apsolutno neprimjereno na jednomkomemoracijskom skupu ~ak i pljeskati govornicima, a pogotovo zvi`dati. Na taj na~in, oni koji zvi`de govore sami o sebi i potpuno devalviraju skup. Ja, osobno, u trenutku kada je ve}

Mislim da je apsolutno neprimjereno na jednom komemoracijskom skupu ~ak i pljeskati govornicima, a pogotovo zvi`dati, ka`e Ivo Goldstein za na{ list • Nevine `rtve u slu`bi dnevne politike, isti~e Stjepan Mesi} GOLDSTEIN U trenutku kada je ve} bilo i pljeskanja, a pogotovo kada su krenuli zvi`duci, odmaknuo sam se od tribine, u jednom trenutku sam htio oti}i sa skupa. Ipak, ostao sam, ali podalje od same govornice MESI] Svako manipuliranje brojkama, a znamo da je cifra od 700.000 ubijenih svojedobno lansirana kako bi se izvukla {to ve}a ratna {teta, nije ni{ta drugo nego poigravanje i zloupotreba `rtava bilo i pljeskanja, a pogotovo kada su krenuli zvi`duci, odmaknuo sam se od tribine, u jednomtrenutku sam htiooti}i sa skupa. Ipak, ostao sam, ali podalje od samegovor-

nice“, ka`e Goldstein, i zaklju~uje: „Smatram da je velika odgovornost bila na organizatorima. Ispalo je lo{e. ^injenica je da je sama komemoracijabilapreduga, da nije bilo potrebno da govori toliko govornika, da se javljaju i predsjednik i premijerka i predstavnik Sabora. Sve je to trebalo trajati puno kra}e. Neke stvari, kao {to sam rekao, nisu se mogle kontrolirati, ali i dalje mislim da je na organizatorima zna~ajan dio odgovornosti zbog toga {to se tamo doga|alo“. Tako|er u kontekstu Jasenovca, doga|anja u susjednoj BiH, preciznije srpskom entitetu u BiH, gdje politi~ari govore da }e pokrenuti inicijativu da se donese „deklaracija o osudi zlo~ina nad 700.000 Srba, Jevreja i Roma u Nezavisnoj dr`aviHrvatskoj (NDH)“ itd, za na{ listkomentirao je biv{ipredsjednik RH Stjepan Mesi}. „Ako je itko u Hrvatskoj u proteklih 10 godina jasno i nedvosmisleno govorio o tome {to je bio Jasenovac, ali i {to je i kakav je bio usta{ki re`im, onda sam to – bez ikakve la`ne skromnosti – upravo ja. I to mi daje pravo da reagiram na politiziranje jasenova~kih `rtava {est i po desetlje}a nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata, kao i na manipuliranje tim `rtvama u prozirne dnevnopoliti~ke svrhe“, kon-

statira Mesi}, danas po~asni predsjednik Saveza antifa{isti~kih boraca i antifa{ista Hrvatske.

Glas „^injenice su poznate i dostupne svakome koga ~injenice zanimaju. Brojka od 700.000 `rtava preuveli~ana je i neutemeljena. Imenom i prezimenom utvr|eno je do sada, ponavljam, do sada, malo manje od 90.000 ubijenih i stradalih. Uzme li se u obzir da se o ubijenim Romima nisu vodile nikakve evidencije, a da je ne ba{ mali broj ljudi likvidiran po kratkom postupku na putu do samog logora, s razlogom se mo`e pretpostaviti da ukupan broj `rtava prema{uje 100.000. Isto tako, sa sigurno{}u se mo`e re}i da to~an, dakle: kona~an broj `rtava Jasenovca nikada ne}e biti utvr|en. No, zar i ovo {to znamo nije vi{e nego dovoljno da se shvati zlo~ina~ka priroda usta{kog re`ima? Svako manipuliranje s brojkama, a znamo da je cifra od 700.000 ubijenih svojedobno lansirana kako bi se izvukla {to ve}a ratna {teta, nije ni{ta drugo nego poigravanje s uspomenom na nevine `rtve, zapravo njihovo zloupotrebljavanje. A protiv toga uvijek }u podi}i glas“, ka`e Mesi}. Jadranka DIZDAR


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

REGION

HRVATSKA Uz ukidanje i druge stope kriznog poreza

Pet posto dr`avnih slu`benika ostaje bez posla Za vi{ak ljudi u javnoj upravi napravit }e se plan zbrinjavanja, a sistem povla{tenih mirovina prvo }e se podvrgnuti reviziji, nakon ~ega slijedi njihovo smanjivanje

U sklopu programa za ekonomski oporavak, hrvatska premijerka Jadranka Kosor ju~e je najavila ukidanje druge stope kriznog poreza te smanjenje broja zaposlenih u dr`avnoj upravi za pet posto. Tako se i stopa kriznog poreza od ~eti ri pos to ko ja se odnosila na pla}e i mirovine iznad 6.000 kuna, ukida od novembra ove godine, {to je dva mjeseca prije po~etno odre|enog roka.

Vi{ak Za vi{ak ljudi u javnoj upravi napravit }e se plan zbrinjavanja, a sistem povla{tenih mi ro vi na prvo }e se pod vrgnuti reviziji, nakon ~ega slijedi njihovo smanjivanje, a potom i ukidanje pojedinih kategorija, javlja portal Dnevnik. Revizija }e pokazati u kojem }e se obimu rezati mirovine i koje }e kategorije biti ukinute. Smanjit }e se i broj agencija i zavoda, a premijerka je kazala da je neodr`ivo da zaposleni u nekim zavodima imaju ve}u pla}u od ministra ili premijera. Mje ra za opo ra vak uklju~uju jo{ i skidanje pojedinih kategorija te smanjenje povla{tenih mirovina. Premijerka Kosor najavila je i kontrolu 360 miliona kuna koje su dane poduzetnicima.

Hrvatska Vlada: Ukidanje kriznog poreza dva mjeseca prije predvi|enog roka

Reforma dr`avne uprave O reformi dr`avne uprave ve} se dugo govori, ali pitanje je, je li provedena smislena i detaljna analiza kojom }e promjene biti provedene kvalitetno i na zadovoljstvo gra|ana. “Ja sam i sam govorio da u dr`avnojupravi ima prostoraukinuti izme|u pet i sedam posto radnih mjesta. Radi se o tome da Hrvatskojnu`notrebajuvisokoobrazovani i stru~nikadrovi. Me|utim nikada nije provedena analiza radnih mjesta koje u dr`avnoj upravi treba ukinuti. Stoga tu treba biti oprezan. Primjerice, ne bi bilo dobro kada bi se ukidala radna mjesta u~itelja. Pitanje je sada koje }e se funkcije uskratiti gra|anima ukidanjemnajavljenih pet postoradnihmjesta“, ka`eVilimRibi} iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. “Odluka od ukidanju pet posto zaposlenih u dr`avnoj upravi izvla~i se iz rukava. Svakako da nam je potrebna reforma, ali ne tako napamet, bez ikakve analize. Ostalo je jo{ nejasno za{to se ukida pet posto mjesta, a ne primjerice deset, niti o kojim se to mjestima radi“, zaklju~uje Ana Kne`evi} iz SSH.

Sindikalni ~elnici pozdravljaju tu odluku, ali jo{ s dozom ljutnje prema Vladi koja je proteklih mjeseci iz ionako mr{avih d`epova gra|ana uzimala pozama{an hara~. Od jula ukida se nametnuti nam porez na prvu stopu, dakle na primanja do 6.000 kuna, a par mje se ci ka sni je po rez ne}e vi{e optere}ivati ni pla}e onih koji zara|uju vi{e od 6.000 kuna. “Jo{ je davno trebalo ukinuti krizni porez. On je ionako bio samo mjera pomo}u koje je trebalo provesti reforme, ali stvar je u tome da te reforme nikada nisu provedene, pa je i bilo krajnje vrijeme da se porez koji je nametnut gra|anima ukine u cijelosti“, rekao je Vilim Ribi} iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Bez obrazlo`enja “Kada je krizni porez uveden nije u potpunosti obrazlo`ena njegova funkcija, a sada kada se on ukida prije isteka roka koji je bio najavljen prilikom uvo|enja, opet nemamo suvislo obrazlo`enje za{to se ukida. To samo pokazuje nesnala`enje Vlade. Ne znaju ni za{to ne{to predla`u niti za{to to ukidaju. Vlada samo baulja s nekakvim mjerama od danas do sutra“, smatra Ana Kne`evi} iz SSH.

21

VIJESTI

Slovenija: Potvr|en arbitra`ni sporazum Slovenski parlament ratificirao je hrvatsko-slovenski arbitra`ni sporazum, pri ~emu je svih 48 zastupnika iz stranaka vladaju}e koalicije, koji su bili na sjednici, glasalo za ratifikaciju. Glasovanje su bojkotirale opozicione stranke, koje se arbitra`i protive, izlaskom iz dvorane nakon po~etka sjednice, tvrde}i da to ~ine jer je vladaju}a ve}ina u parlamentu ograni~ila vrijeme rasprave. Premijer Borut Pahor i {ef diplomatije Samuel @bogar, istakli su da nisu istinite tvrdnje opozicije da }e Slovenija na arbitra`nom sudu dobiti samo ne{kodljiv prolaz na otvoreno more. “Pravo nesmetana prolaska Slovenija ve} ima, a zada}a je arbitra`e odrediti slovenski kontakt s otvorenim morem i zato Slovenija mo`e mirno ~ekati arbitra`nu presudu“, izjavio je @bogar.

Uhap{en osumnji~eni za ratni zlo~in Srbijansko Tu`iteljstvo za ratne zlo~ine podnijelo je istra`nom sucu Odjela za ratne zlo~ine Vi{eg suda u Beogradu zahtjev za istragu protiv hrvatskog dr`avljanina i biv{eg pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) V. M. Policija je osumnji~enog uhvatila na GP-u s Bugarskom. V. M. je osumnji~en da je u oktobru 1991. po~inio ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva u selu Rastovcu u hrvatskoj op}ini Grubi{nu Polju, objavilo je Tu`iteljstvo. V. M je, po kaznenoj prijavi, osumnji~en da je ubio jednu osobu srbijanske nacionalnosti tra`e}i u njezinoj ku}i oru`je i sina o{te}enika.


22

OSLOBO\ENJE

SVIJET

utorak, 20. april 2010. godine

Izraelski ministar Ehud Barak

Okupacija mora zavr{iti Izrael mora priznati ~injenicu da se svijet ne}e pomiriti s jo{ nekoliko decenija izraelske vlasti nad palestinskim narodom, rekao je ju~er izraelski ministar odbrane i {ef laburisti~ke stranke Ehud Barak, jedan od tvoraca ofanziva u Libanonu i pojasu Gaze u neuobi~ajeno iskrenom govoru. “Svijet nije spreman priznati ideju, a to se ne}e promijeniti u 2010. godini, da }e Izrael jo{ desetlje}ima vladati nad drugim narodom. To je ne{to {to nigdje na svijetu ne postoji“, rekao je Barak. “Sve ve}i razdor izme|u nas i SAD-a nikako nije dobar za Izrael“, rekao je Barak. Problem bi se moglo ri-

Prvi susret sa `rtvama seksualnog zlostavljanja

Papa izrazio

@ALJENJE U saop{tenju Vatikana ka`e se da je Benedikt XVI bio dirnut pri~om `rtava zbog onoga kroz {ta su oni i njihove porodice pro{li

Svijet se ne}e pomiriti s jo{ nekoliko decenija izraelske vlasti nad palestinskim narodom

je{iti inicijativom koja se ne}e sra mi ti ra zmo tri ti klju~na pitanja, kao {to su

status isto~nog Jeruzalema i pitanje povratka palestinskih izbjeglica.

TEHNOLO[KA [KOLA BANJA LUKA Pilanska bb Tel. 051/302-381, tel/faks: 051/346-592 JIB broj 4401611470001 Broj: 581 Dana 19. 4. 2010. god. Na osnovu ~lana 14. stav (3) Pravilnika o izvo|enju ekskurzija i izleta (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 19/10), direktor [kole raspisuje

Papa Benedikt XVI, koji se nalazi u zvani~noj posjeti Malti, rekao je grupi `rtava koje su seksualno zlostav lja li ka to li~ki sve}eni ci da }e “Crkva u~initi sve u svojoj mo}i da obezbijedi pravdu za one koji su zlostavljani“. Papa je obe}ao uvo|enje “efektnih mjera za za{titu mladih ljudi“. Malta je jedna od nekoliko zemalja, pored SAD-a, Irske, Njema~ke i Holandije u kojoj su katoli~ki sve}enici optu`eni da su seksualno zlostavljali djecu. U saop{tenju Vatikana ka`e se da je Papa bio “veoma dirnut pri~om `rtava i da je izrazio `aljenje zbog onoga kroz {ta su `rtve i njihove porodice pro{li.” Ovo je bio prvi put da se papa Be-

deri treba da imaju hrabrost da ka`u: Ne, ja se sa tim ne sla`em, vi grije{ite. To je bilo glupo da se ka`e`“, istakao je Moran.

Pomirenje Biskup iz [kotske osvrnuo se i na izjavu kardinala Tar~isija Bertonea, dr`avnog sekretara Vatikana, koji je nedavno ustvrdio da je homoseksualnost, uzrok pedofilije, a ne celibat. Moran je istakao da su u~esnici konklave 21 biskupa u Bruxellesu bili {okirani kada su ~uli da je neko u Rimu izjedna~io pedofiliju i homoseksualizam. “Ova vrsta zloupotrebe mo`e se vidjeti u svim dijelovima dru{tva - u porodicama, heteroseksualnim i homo-

KONKURS Za izbor najpovoljnije turisti~ke agencije kao ponu|a~a za izvo|enje maturske ekskurzije u~enika Tehnolo{ke {kole Banja Luka u septembru 2010. god. PREDMET OGLASA: Organizacija i izvo|enje maturske ekskurzije za u~enike zavr{nih razreda Tehnolo{ke {kole Banja Luka u skladu sa Planom i programom maturske ekskurzije koja je predmet ovog konkursa i Pravilnikom o izvo|enju ekskurzija i izleta (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 19/2010). Destinacija: - [panija (Italija - Francuska - [panija), trajanje ekskurzije 9 dana / 6 no}enja. - Crnogorsko primorje (Trebinje - Igalo - Herceg-Novi - Kotor) trajanje ekskurzije 6 dana / 5 no}enja. Plan izvo|enja, program putovanja, cilj i sadr`aj ekskurzije nalaze se u Sekretarijatu {kole. SADR@AJ PONUDE: Ponuda treba da sadr`i: 1. Naziv i ta~na adresa ponu|a~a 2. Rje{enje o upisu u sudski registar, 3. Uvjerenje o registraciji - JIB broj, 4. Dokaz o pla}enim porezima, 5. Dokaz o vlastitim prevoznim kapacitetima ili ugovor o poslovno-tehni~koj saradnji sa prevozni~kim organizacijama, 6. Licenca za organizaciju putovanja izdana od Ministarstva trgovine i turizma, 7. Prilikom dostavljanja ponude, turisti~ka agencija obavezno navodi: - Opis usluga koje pru`a, - Op{te uslove putovanja i program putovanja - Odredbe o otkazu putovanja, - Prava i obaveze putnika, - Prava i obaveze agencije, - Na~in obavje{tavanja putnika - Garanciju za osloba|anje u~enika od svih dodatnih uplata i - Druge pogodnosti koje turisti~ka agencija nudi. 8. Kriterijum za izbor najpovoljnije turisti~ke agencije je slijede}i: - Visina cijene aran`mana - Kvalitet smje{taja - Kvalitet prevoza i starosti - Uslovi i na~in pla}anja - Referentne liste. 9. Nacrt ugovora o realizaciji edukativnog programa sa elementima iz ~lana 15. stav 4. Pravilnika o izvo|enju ekskurzija i izleta. 10. Sva dostavljena dokumenta trebaju biti originalna ili ovjerene fotokopije. Prevoznik ~ije se usluge koriste mora ispunjavati uslove propisane zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti prevoza i bezbjednosti u drumskom saobra}aju. PODNO[ENJE PONUDE Kovertirane ponude sa naznakom "PONUDA ZA IZVO\ENJE MATURSKE EKSKURZIJE - NE OTVARAJ" predaju se na protokol li~no ili drugim putem preporu~ene po{te na gore navedenu adresu. Rok za podno{enje ponuda je 8 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu BiH. Ponude koje ne budu sadr`avale sve tra`ene dokumente i koje ne stignu u nazna~enom roku ne}e se razmatrati. Naru~ilac ne snosi nikakve tro{kove u postupku dodjele ugovora. [kola zadr`ava pravo poni{tenja javnog konkursa zbog neprihvatljive cijene i otkazivanja aran`mana, zbog smanjenja broja u~enika koji su se prijavili na ekskurziju. O rezultatima konkursa ponu|a~i }e biti pisano obavije{teni. DIREKTOR Vojislav Peri}

Papa obe}ao uvo|enje efektnih mjera za za{titu mladih ljudi

nedikt sastao sa navodnim `rtvama seksualnog zlostavljanja i sastanak je odr`an uprkos ranijoj uzdr`anosti Vatikana.

Poziv Papa obe}ao uvo|enje “efektnih mjera za za{titu mladih ljudi“ Istovremeno, rimokatoli~ki biskup iz [kotske Piter Moran pozvao je kr{}anske lidere EU da otvoreno izraze neslaganje sa Vatikanom ako “iznese glupe primjedbe kao {to je nedavna izjava da homoseksualnost uzrokuje pedofiliju“, javlja Srna. Biskup Moran za veb-portal EU Obzerver ka`e da je crkveno prikrivanje slu~ajeva seksualnog zlostavljanja u Irskoj, prije 40 godina, “potpomognuto pretjeranom poslu{no{}u prema sve}enicima“. “Ne `elim da mislim da me|u liderima EU, kr{}anima, postoji pretjerana poslu{nost prema crkvenim vlastima. Ukoliko Crkva ka`e ne{to {to je pogre{no ili glupo, ~ak i kr{}anski li-

Zemljotres u Afganistanu Najmanje sedam ljudi je poginulo, dok ih je tridesetak ozlije|eno u potresu koji je pogodio planinski predio

seksualnim situacijama“, navodi biskup Moran. Moran ka`e da je Crkva na {irem planu prebrodila krizu, izvinjavaju}i se `rtvama, saradnjom sa civilnim vlastima, izbacivanjem osu|enih sve}enika i o{trijom selekcijom na znakove devijantnog seksualnog pona{anja. Na pitanje da li lideri EU treba da izvr{e pritisak na Vatikan da u~ini vi{e on je rekao: “Mo`da }e zadovoljiti izborno tijelo EU kada bi ljudi rekli, govore}i kao Evropa, Katoli~koj crkvi - molim vas sredite svoju ku}u, ali }e Crkva odgovoriti - da, u pro{losti smo pravili gre{ke, i `ao nam je zbog toga, ali mi smo ve} sredili svoju ku}u“, ka`e Moran. “Pomirenje je te`ak i dug put. Jednostavno moramo biti istinitiji prema vlastitim principima. Moramo biti veoma pa`ljivi oko na{ih prioriteta - prvi je briga i ljubav prema ranjivim ljudima, posebno omladini“, ka`e Moran. Afganistana, javljaju agencije. Potres je bio magnitude 5,3 stupnja po Richteru, a epicentar je bio u provinciji Samangan, ta~no na pola puta izme|u Kabula i Mazari-Sharifa.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

SVIJET

23

Erupcija na Islandu jo{ traje

Potres izazvao promjene

na povr{ini vulkana Erupcija vulkana Eyjafjallajokullm, na jugu Islanda, jo{ traje i ju~er ujutro su registrovane nove sna`ne aktivnosti, ali oblak pepela koji je izazvao haos u vazdu{nom saobra}aju {irom Evrope spustio se na visinu od oko dva kilometra, saop{tila je meteorolo{ka slu`ba u Stokholmu. “Oblak pepela je veoma nisko, na visini oko dva kilometra“, rekao je za Reuters Jorlejfur Svejnbjorson, geolog {vedskog meteorolo{kog zavoda.

Vjetar Ju~er je u 11.50 sati do{lo do novog potresa, nakon ~ega su pred sta vni ci me te oro lo {ke slu`be sa Islanda izjavili da bi lava trebalo da po~ne da izlazi iz kratera, prenio je norve{ki list Dagbladet. Primije}ene su ta-

ko|er i promjene u smjeru kretanja vjetra, pa stru~njaci vjeruju da je pepeo po~eo da pada po prijestonici Rejkjavik, prenosi Blic. Vidljivost se kre}e od 400 do 500 metara, ali u nekom regionima je i nula. Dio Islanda ve} je danima u potpunom mraku vulkanskog oblaka nakon erupcije vulkana Eyjafjallajokullm, prenosi Index. Na jedan dio otoka redovno dolazi danje svjetlo, a na drugoj stanovnici ve} danima nisu vidjeli sun~evo svjetlo, dok su bijele ovce postale – crne. “Nakon ovog novog potresa sigurni smo da je do{lo da promjena na povr{ini vulkana, pa o~ekujemo da lava krene uskoro“, rekao je geolog Hjörleifur Svein Björnsson iz odjeljenja za meteorolo{ke promjene na Islandu.

Kvarovi aviona NATO-a Nekoliko borbenih aviona NATO-a F-16 imalo je kvarove na motoru poslije leta kroz oblak vulkanskog pepela koji je prekrio ve}i dio Evrope. Neimenovani zapadni diplomata nije `elio dati detalje o vojnim letovima, samo je rekao da su unutar motora aviona prona|ene ~estice sli~ne staklu. Od uobi~ajenog broja letova u Evropi, ju~e je obavljeno 30 posto zbog {irenja vul kan skog pe pe la sa Islanda, saop{teno je iz evropske administracije za kontrolu evropskog saobra}aja Eurokontrol. Le`aljke postavljene na aerodromu u Minhenu

BiH

Zra~ni prostor otvoren, letovi djelomi~ni Zra~ni prostor iznad BiH u potpunosti je otvoren, a promet na Me|unarodnom aerodromu Sarajevo djelomi~no uspostavljen. - Jutros je na vrijeme oti{ao avion za Zagreb, dok je otkazan let za Beograd. I dalje su zatvorene linije prema destinacijama u zapadnoj i sjevernoj Evropi, pa su letovi za Kopenhagen, Geteborg, Cirih, Minhen i Frankfurt otkazani, kao i letovi za Budimpe{tu i Ljubljanu, rekla je Edita Sulejmanovi}, glasnogovornica Me|unarodnog aerodroma u Sarajevu.

Erupcija vulkana koji je mirovao skoro 200 godina po~ela je 14. aprila, a iz grotla je u atmosferu izba~ena ogromna koli~ina pare, dima i pepela u visinu do 11 kilometara. Prema navodima njema~kog vulkanologa sa univerziteta u Vircburgu Bernda Cimanovskog, erupcija na Islandu je jaka jer se magma probija kroz

Podaci Erupcija bi mogla da se smiri za nekoliko dana, kada nestane sav gle~erski led ~ije su se dvije tre}ine ve} istopile. Predstavnik njema~kog centra za vaz du {na i sve mir ska is tra`ivanja u Oberpfafenhofenu

Supererupcije mijenjale historiju Dinosaurusi U jo{ daljojhistorijiogromnevulkanskeerupcije su se dovodile u vezu s masovnimi{~ezavanjem`ivota na Zemlji. Nekada se vjerovalo da su vulkanske erupcije u Dekanskoj visoravni u Indiji bile uzrok izumiranja dinosaurusa prije 65 miliona godina, ali danas je prevladalo mi{ljenje da je za to kriv komet ili asteroid. Rezultati nedavnih istra`ivanja, me|utim, pokazuju da je velika vulkanska aktivnost prije 200 mi li ona godi na mo`da, ipak, doprinijela dominaciji dinosaurusa, zato {to je uni{tila njihovu konkurenciju.

Prije 70.000 godina ogromna erupcija je prijetila uni{tenju ljudskog roda jer je na indone`anskom otoku Sumatra izazvala zimu koja je trajala {est godina, a potom hiljadugodi{nju zale|enost Vulkanske supererupcije izazivale su ledena doba, izumiranje biljnog i `ivotinjskog svijeta, a ~esto i velikog broja ljudi. Iako je erupcija vulkana Eyafjallajökull na Islandu uveliko poremetila globalni zra~ni promet, u vulkanologiji je ta erupcija jedva vrijedna spomena. Vulkani su utjecali na tok historije, budu}i da vulkanska pra{ina mo`e imati veliko kratkoro~no djelovanje na globalnu klimu, zato {to blokira dio Sun~eve svjetlosti koja sti`e na Zemlju, prenosi Dnevnik. Njihov utjecaj osjetio se u tehnologiji i umjetnosti, a jedna ogromna

Reuters

gle~er, naglo se hladi i rasprskava u sitne ~estice.

Ledena doba, izumiranje biljnog i `ivotinjskog svijeta...

Vulkanska pra{ina mo`e imati veliko kratkoro~no djelovanje na globalnu klimu

Erupcija bi mogla da se smiri za nekoliko dana, kada nestane sav gle~erski led ~ije su se dvije tre}ine ve} istopile

vulkanska erupcija prije 70.000 godina mogla je istrijebiti ~ovje~anstvo.

Smrt Erupcija vulkana Krakatoa na istoimenom vulkanskom otoku u Indoneziji 1883. jedna je od najpoznatijih u skorije vrijeme, zato{to se dogodilanakonotkri}a telegrafa i vijest o erupciji je ubrzo obi{la svijet. U njojsu poginulehiljadeljudi, dvije tre}ine otoka su pretvorene u prah, a dno okeana je drasti~no izmijenjeno. No, erupcija Krakatoe nije bila ni{ta u usporedbi s erupcijom Tambore na otoku Sumbava u Indoneziji, koja se dogo-

je, kako prenose mediji, naveo da su prethodnih dana u mali avion Falcon 20 postavljeni ure|aji za mjerenje koncentracije ~estica vulkanskog pepela u vazduhu. Podaci prikupljeni u vulkanskom oblaku }e {to je mogu}e br`e biti ocijenjeni i stavljani na ra spo la ga nje me te oro lo {koj slu`bi i doma}im i evropskim vlastima za kontrolu leta.

dila 68 godina ranije. To je bila najsna`nija erupcija zabilje`ena u historiji. Rijekevrelogpepelaslijevale su se niz vulkan visok 4.000 metara i tada je poginulo oko 10.000 stanovnika otoka Sumbava. Vjeruje se da je vulkan izbacio najmanje 50 kubi~nih kilometara vulkanskog materijala, a u atmosferu su dospjele ogromne koli~ine sumpornog dioksida. Mrazevi su uni{tiliusjeve u NovojEngleskoj i Kanadi, a hladno}om je te{ko pogo|ena i Evropa.

Zale|enost Vratimo li se jo{ dalje u istoriju, prije oko 70.000 godina, jedna ogromna vulkanska erupcija ~ak je prijetila uni{tenju ~itavog ljudskog roda. Vjeruje se da je supererupcija vulkana Toba na indone`anskom otoku Sumatra izazvala vulkansku zimu koja je trajala {est godina i nakon toga hiljadugodi{nju zale|enost. Supererupcije nastaju kada vulkan izbaci vi{e od 1.000 kubi~nih kilometara materijala. Erupcija Tobe je mogla izazvati masovno izumiranje biljnog svijeta i glad `ivotinjskih vrsta, a postoje dokazi da je do{lo do izumiranja velikog broja pripadnika ljudske vrste. Znanstvenici su izra~unali da se broj pripadnika ljudskog roda zbog toga smanjio na 5.000 do 10.000, ~ime je homo sapiens doveden na rub istrebljenja.


24

OGLASI

OSLOBO\ENJE

utorak, 20. april 2010. godine


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine Kako pomo}i Gr~koj

Nema uspjeha BEZ BALANSA Dok se eurozona i MMF pripremaju paketom pomo}i tu zemlju izvu}i iz finansijske krize, Financial Times podsje}a na dvije vrlo razli~ite pri~e iz skorije historije U fi nan sij skoj po mo}i Gr~koj mora se uspostaviti pravi balans, upozorava u ponedjeljak Financial Times. Dok se eurozona i Me|unarodni monetarni fond pripremaju paketom pomo}i tu zemlju izvu}i iz finansijske krize, list podsje}a na dvije vrlo razli~ite pri~e iz skorije historije. Prva je pozitivan primjer Brazila iz 2002. godine. Paket MMF-a od 30 milijardi dolara, u kombinaciji s planom o{trih fiskalnih mjera, pomogao je da se vrati povjerenje u sposobnost vlade da }e na vrijeme ispla}ivati kredite. S dru ge stra ne, Ar gen ti na, uprkos dobijenoj pomo}i, nije bila u stanju ostvariti dogovorene ciljeve u pogledu poreskih stopa i javne potro{nje, pa vlasti u jednom trenutku vi{e nisu mogle ispuniti obaveze prema povjeriocima. To je bio najte`i takav slu~aj u historji. U slu~aju Gr~ke mora se uspostaviti vrlo osjetljiva ravnote`a izme|u fiskalnog stezanja kai{a koje }e vratiti povjerenje na tr`i{tima kapitala, a da se pri tom zemlja ne gurne u tako duboku recesiju zbog koje vlasti u Atini ne}e

ostvarivati dovoljno velike prihode, neophodne za servisiranje dugova. Ekonomski urednik Guardiana pi{e da bi Velika Britanija mogla biti sljede}a pozornica za gr~ku tragediju. Za tri sedmice poslije izbora, Velika Britanija }e, sude}i po najnovijim anketama, dobiti prvi parlament u posljednjih 36 godina u kojem nijedna stranka ne}e imati ve}inu, {to bi dovelo do odga|anja planova za smanjenje ogro-

mnog javnog duga. Finansijska tr`i{ta zato budno prate razvoj politi~kih doga|aja u Velikoj Britaniji. Na tim tr`i{tima postavlja se pitanje ko }e biti sljede}i poslije Atine. I dok neki smatraju da je Gr~ka specijalan slu~aj, jer je zata{kavala razmjere svojih finansijskih problema, ima i stru~njaka, ~iji stav navodi Guardian, koji tvrde da se to {to se do go di lo u Gr~koj mo`e desiti u bilo kojoj drugoj zemlji.

Kina: Rast prodaje VW-a, Forda i Mercedesa Njema~ki automobilski gigant Volkswagen objavio je podatak o skoku prodaje u Kini u prvom tromjese~ju za 61 posto. Kompanija prognozira nastavak sna`noga rasta prodaje do kraja ove godine na najve}em svjetskom tr`i{tu automobila. Grupacija VW je prodala 457.000 vozila kupcima na podru~ju Kine i Hong Konga od januara do marta, {to predstavlja rast od 60,9 posto u pore|enju s istim periodom pro{le godine. Kinesko tr`i{te automobila nastavlja bilje`iti nagli rast, uz podr{ku sna`nog privrednog oporavka i dr`avnih podsticaja za kupovinu vozila. Njema~ka kompanija je u 2009. godini na podru~ju Kine i Hong Konga prodala vi{e od 1,4 miliona vozila, {to je pove}anje od 36,7 posto u odnosu na 2008. godinu. U odvo je nim iz vje {ta ji ma, kompanija Ford objavi-

25

SVIJET FINANSIJA

BiH

EU

[vedska: Kosovo je uslov za Srbiju Ambasador [vedske u Beogradu Krister Bringeus izjavio je da }e Srbija ukoliko `eli postati ~lanica Evropske unije morati ostvariti saradnju ne samo s dr`avama u regionu ve} i s Kosovom. - Klju~ je saradnja s Hrvatskom, BiH i, `ao mi je, s Kosovom, jer EU nikad ne}e primiti u svoje okrilje zemlje koje su u konfliktu, rekao je on gostuju}i na novosadskom Univerzitetu Edukons. Prema njegovom mi{ljenju, sve zemlje u regionu ostvarile su napredak na putu ka EU, osim BiH, prenosi novosadski Dnevnik. - Nazadovanje ka EU BiH mo`e sprije~iti isklju~ivo zajedni~kim naporom svih dru{tvenih i politi~ki faktora. Hrvatska odr`ava korak s reforma-

Krister Bringeus

ma i sti`e na cilj, Makedonija je pred rje{enjem spora o imenu s Gr~kom, Crna Gora je na pu tu ka EU do {la do ure|enja pravnog sistema, dok }e Albanija vjerovatno tokom ove godine postati kandidat za EU, smatra Bringeus. On je opisao studentima tok integracija na zapadnom Balkanu u vrijeme {vedskog predsjedavanja EU.

Crna Gora najbli`a Uniji Od balkanskih zemalja Crna Go ra je naj bli`a ulas ku u Evropsku uniju, smatra prvi potpredsjednik Evropskog parlamenta Gianni Pittela. - Mogu slobodno kazati da je Crna Gora me|u zemljama Balkana najbli`a ulasku u EU. Na veoma efikasan na~in modernizirala je svoj sistem, ima veoma blizak odnos s EU, ~ime se Crna Gora pribli`ava toj realnosti, rekao je on za crnogorske elektronske medije. Vasilis Maragos iz Odjeljenja Evropske komisije za pro{irenje EU kazao je da }e zvani~nici u Bruxellesu do kraja godine zavr{iti analizu odgovora na dodatnih 673 pitanja EK-a. On je dodao da je u toku priprema mi{ljenja EK-a o crnogorskoj aplikaciji za ~lanstvo u EU, a osim analize do-

Gianni Pittela

bijenih odgovora, bit }e ocijenjeno i provo|enje drugih obaveza. - Vjerujem da }e mi{ljenje biti fer i izbalansirano i da }e Crnoj Gori biti dat vodi~ za korake koje treba preduzeti. [to se ti~e zavr{etka mi{ljenja, ne bih precizirao datum, ali sam uvjeren da }e to biti do kraja godine, rekao je Maragos.

Bugari referendumom protiv Turske u EU

la je do sada najbolje poslovne podatke u Kini u prvom tro mje se~ju. Pro da ja ame ri~kog giganta sko~ila je za 84 pos to u prvom tro mje se~ju na godi{njem nivou,

na 153.362 vozila. Merce des-Benz tako|er je zabilje`io rast prodaje, i to za 112 posto, na 23.610 vozila u prvom tro mje se~ju 2010. go di ne.

Bugarska vanparlamentarna stranka VMRO po~ela je s prikupljanjem potpisa za organiziranje nacionalnog referenduma protiv ~lanstva Turske u Evropskoj uniji. Akcija je po~ela u Sofiji, a namjera VMRO je da prikupi izme|u 200.000 i 500.000 potpisa, koliko je prema zakonu neophodno da bi se zakazao od 1971. godine do sada prvi nacionalni referendum. Prikupljanje potpisa bit }e organizirano u ve}im gradovima Bugarske, a gra|ani koji `ele podr`ati akciju mogu to u~initi i preko interneta. Bugarska je u{la u EU 2007. godine, dok Turska ima status kandidata od 1999. godine, a vodi pregovore s Bruxellesom od 2005. godine. Prijem Turske u EU se smatra najve}om kontroverzom unutar do sada najve}e i najuspje{nije regionalne integracije u svijetu. U Bugarskoj su Turci najve}a nacionalna manjina i ~ine 9,6 posto populacije prema procjenama iz 2009. godine.


OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA

utorak, 20. april 2010. godine

Na osnovu ~lana 21. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH”, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07 i 8/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine - Centralne harmonizacijske jedinice, raspisuje

J AV N I O G L A S

za popunjavanje radnih mjesta rukovode}ih dr`avnih slu`benika u Centralnoj harmonizacijskoj jedinici (CHJ) 1/01 Direktor 1/02 Zamjenik direktora 1/01 Direktor Opis poslova i radnih zadataka: obavlja poslove u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, Zakonom o upravi Bosne i Hercegovine, Zakonom o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine i odlukom o uspostavljanju Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, predstavlja CHJ, rukovodi i usmjerava obavljanje poslova iz nadle`nosti CHJ, obavlja druge du`nosti propisane Zakonom o internoj reviziji u institucijama Bosne i Hercegovine i drugim propisima kojima je regulisano uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja i kontrole. Posebni uslovi: VSS - zavr{en ekonomski fakultet sa zvanjem diplomirani ekonomista, najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva na rukovode}im poslovima finansijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru, te relevantno iskustvo na poslovima vezanim za izradu legislative iz oblasti interne revizije. Pripadaju}a osnovna neto plata: 2.744 KM Status: rukovode}i dr`avni slu`benik na polo`aju sekretara sa posebnim zadatkom. 1/02 Zamjenik direktora Opis poslova i radnih zadataka: obavlja poslove u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, Zakonom o upravi Bosne i Hercegovine, Zakonom o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine i odlukom o uspostavljanju Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, poma`e u radu direktoru CHJ i istog zamjenjuje u slu~aju odsutnosti ili sprije~enosti da obavlja posao. Posebni uslovi: VSS - zavr{en ekonomski fakultet sa zvanjem diplomirani ekonomista, najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva na rukovode}im poslovima finansijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru, te relevantno iskustvo na poslovima vezanim za izradu legislative iz oblasti interne revizije. Pripadaju}a osnovna neto plata: 2.241 KM Status: rukovode}i dr`avni slu`benik na polo`aju sekretara sa posebnim zadatkom. Broj izvr{ilaca: Za svako od ogla{enih radnih mjesta tra`i se po jedan (1) izvr{ilac. Napomena za sve kandidate: - Pored posebnih uslova navedenih u javnom oglasu, kandidati moraju zadovoljavati i op{te uslove propisane ~lanom 22. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. - Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene visoke {kolske spreme. - Za provo|enje procedure po ovom javnom oglasu bi}e formirana jedna (1) Komisija za izbor. Potrebni dokumenti: - ovjerene kopije: fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6. 4. 1992. godine), odnosno za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po bolonjskom procesu uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi; va`e}e li~ne karte; uvjerenja o polo`enom stru~nom upravnom ispitu ili polo`enom javnom ispitu (u cilju osloba|anja od javnog ispita); potvrde ili uvjerenja kao dokaza o tra`enom radnom iskustvu na rukovode}im poslovima finansijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru te relevantnom iskustvu na poslovima vezanim za izradu legislative iz oblasti interne revizije; popunjen obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu koji se mo`e dobiti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu BiH ili na web stranici Agencije www.ads.gov.ba. Mole se kandidati da ne dostavljaju dokumentaciju koja nije tra`ena tekstom javnog oglasa jer se ista ne}e razmatrati. - Kandidati koji budu uspje{ni na pisanom dijelu stru~nog ispita obavezni su na usmeni dio stru~nog ispita (intervju) donijeti uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca), koje se ne dostavlja zajedno s drugim dokumentima, u protivnom, ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, u slu~aju ako kandidat iz objektivnih razloga ne dostavi tra`eno uvjerenje na intervju, isto treba dostaviti najkasnije do momenta preuzimanja du`nosti, u suprotnom, skida se sa liste uspje{nih kandidata. Javni oglas se provodi u skladu sa odlukom o na~inu polaganja javnog i stru~nog ispita („Slu`beni glasnik BiH“, broj 96/07). Gradivo i pravni izvori, odnosno literatura za polaganje javnog ispita utvr|eni su Programom polaganja javnog ispita („Slu`beni glasnik BiH“, broj 28/08). Sve tra`ene dokumente, osim uvjerenja o nevo|enju krivi~nog postupka koje se dostavlja na intervjuu, treba dostaviti najkasnije do 5. 5. 2010. godine, putem po{tanske slu`be preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine “Javni oglas za popunjavanje radnih mjesta rukovode}ih dr`avnih slu`benika u Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Bosne i Hercegovine“ 71 000 Sarajevo, Trg Bosne i Hercegovine 1 Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se razmatrati. april 2010. g. Sarajevo

DIREKTOR Neven Ak{amija

Dom naroda Parlamenta BiH

Glas za mala i

srednja preduze}a Dom naroda Parlamenta BiH ju~er je usvojio u prvom ~itanju prijedlog zakona o promociji malih i srednjih preduze}a i preduzetni{tva u BiH. Usvajanje ovog zakona, kojim se uspostavljaju kriteriji za klasifikaciju malih i srednjih preduze}a, obaveza je BiH iz evropskog partnerstva. U raspravi o predlo`enom zakonu u nastavku 44. sjednice u Sarajevu istaknuto je da 95 posto svih preduze}a u BiH spada u kategoriju malih i srednjih preduze}a i da se njime po prvi put u BiH regulira ova oblast. Zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda Du{anka Majki} ocijenila je da je BiH potreban zakon kojim }e se unaprijediti okru`enje za razvoj malih i srednjih preduze}a, pobolj{ati njihova konkurentnost te smanjiti siva ekonomija i siroma{tvo. Prema rije~ima ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mladena Zirojevi}a, predlo`eni

zakon uskla|en je s rje{enjima u Evropskoj uniji. - Zakon je va`an za uspostavljanje administrativnog i institucionalnog ovkira za vo|enje ovog sektora te za povla~enje sredstava iz IPA fondova, istakao je on. Zaklju~eno je da o ovom zakonskom prijedlogu bude odr`ana javna rasprava.

Dani firme “Grizelj”

Svjetski sajam najnovijih dostignu}a Tokom trodnevne manifestacije koja po~inje danas dostignu}a }e prezentirati Bosh, Oase, Evolut… Trodnevna me|unarodna promotivno-edukativna manifestacija Dani firme “Grizelj“ po~inje danas u Sarajevu. Kako je istaknuto na ju~era{njoj konferenciji za novinare, devet kompanija iz sedam dr`ava predstavit }e najnovija dostignu}a iz oblasti termoenergetike, o~uvanja okoli{a i robotike. Vlasnik firme “Grizelj“ Tomislav Grizelj je istakao da je cilj manifestacije prezentiranje nove tehnologije zasnovane na efikasnosti i sigurnosti bez ugro`avanja okoline. Izme|u ostalih, tokom manifestacije dostignu}a }e prezentirati renomirane kompanije kao {to je Bosh u oblasti termoenergetike, kompanija ITG, najpoznatiji svjetski proizvo|a~ fontana Oase, koji }e prezentirati novu generaciju pumpi za fontane koje tro{e 10 do 15 posto manje energije u odnosu na obi~ne pumpe, a imaju iste performanse. To je va`no iz razloga {to primjerice u Sarajevu ve}ina fontana ne radi 24 sata dnevno, odnosno ne radi svaki dan tokom godine, jer su tro{kovi energije visoki, cijene se trenutno kre}u oko 50 do 65 KM po satu. Proizvode }e prezentirati

Foto: D. ]UMUROVI]

26

Sa konferencije za novinare u Sarajevu

i kompanija Evolut iz Milana, jedna od vode}ih u robotizaciji i automatizaciji proizvodnje. - Na teritoriji biv{e Jugoslavije po~eli smo raditi pro{le godine, kada smo i po~eli sura|ivati s firmom “Grizelj“, preko koje planiramo pokriti srednju i jugoisto~nu Europu. Kompanija trenutno ima dva predstavni{tva, u Njema~koj i [panjolskoj, a Sarajevo nam je zanimljivo kao mogu}nost da postane tre}e predstavni{tvo. U tom smislu bi sura|ivali s firmom “Grizelj“, koja bi radila servis, instaliranje i edukaciju za robotizirane }elije, kazao je predstavnik Evoluta Mladen Ov~ani~ek. J. Sa.

BiH - Italija: Dobre osnove za saradnju Privrednici BiH i Italije potencijalnu poslovnu saradnju mogli bi ostvariti u oblasti metalne industrije, posebno proizvodnji autokomponenti, drvnoj industriji, gdje bi privrednici iz BiH koristili italijanski dizajn, te tehnologija i sektor turizma, smatra generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH Tarik \o|i}. On je u razgovoru s predsjednikom Asocijacije italijanskih preduzetnika u Bugarskoj Massimom Bartoccijem istakao da Italija i BiH imaju dobru spoljnotrgovinsku razmjenu i

odli~nu saradnju s privrednom komorom u Milanu. Bartocci je naveo da je cilj Asocijacije u Bugarskoj povezivanje italijanskih i bugarskih preduzetnika radi pove}anja investicija i trgovine, kao i pronala`enja i kori{tenja tr`i{nih mogu}nosti. Objasnio je da je Asocijacija aktivan ~lan Konfederacije italijanskih poslodavaca i proizvodnih preduze}a, sa zadatkom da podr`i i promovira poslovne aktivnosti svojih ~lanica, kao i da uspostavi i koordinira odnose sa susjednim dr`avama.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

BIZNIS I EKONOMIJA

Uo~i Skup{tine Udru`enja poslodavaca Federacije BiH

27

VIJESTI

Privreda usamljena u tra`enju rje{enja Mnoga pitanja izazvana krizom ne ti~u se samo poslodavaca i njihovih kompanija nego i drugih faktora odgovornih za primjenu propisa, rad institucija, stvaranje pretpostavki za razvoj Udru`enje poslodavaca Federacije BiH }e na Skup{tini zakazanoj za 27. april pred federalnu Vladu iza}i s odlu~nim zahtjevom da smanji vlastitu i parafiskalne namete te poo{tri inspekcijski nadzor kao mjere borbe protiv sive ekonomije. To je jedan od na~ina za prevazila`enje posljedica svjetske recesije, smatra potpredsjednik ovog udru`enja Mladen Pandurevi}. - Da je do nas rije{ili bismo mnoge probleme s kojima se privredadanassusre}e, ustvrdio je on govore}i ju~er na konferenciji za novinare u Sarajevu govore}i o dosada{njim aktivnostima asocijacije i njenim budu}im prioritetima. Pojasnio je da se mnogapitanja izazvana krizom ne ti~u samoposlodavaca injihovihkompanija nego i drugih faktora, kao {to su primjena propisa, rad institucija, stvaranje pretpostavki za razvoj, {to dr`ava ne mo`e obezbijediti. Predstoje}a Skup{tina bit }e prilika za dodatno lobiranje u stvaranju ambijentaza provo|enjeekonomskih mjera, smanjenje javne potro{nje, koja prema{uje 60 posto bruto nacionalnog dohotka. Na obavezepremadr`aviprivreda u Federaciji BiH odvaja75 posto vlastitog prihoda. Pandurevi} ka`e da }e insistirati na njihovomsmanjenju te da bi bilizadovoljni ako bi se to svelo na 60 posto, koliko iznosi u Republici Srpskoj. Bio bi to zna~ajan korak ka stvaranju jedinstve-

Sa konferencije za novinare u Sarajevu

Obavezno, makar i simboli~no Me|u zakonima koji su ve} dugo u parlamentarnoj proceduri je i predlo`eni zakon o privrednim komorama u Federaciji BiH ~ije dono{enje podr`ava i Udru`enje poslodavaca. Ovim zakonom se predvi|a ponovno uvo|enje obaveznog ~lanstva i u toj komori. Na pitanje ovog izvje{ta~a kakvo je stajali{te Udru`enja s odugovla~enjem te procedure, Pandurevi} je rekao kako je Privredna komora cijenjen sagovornik Udru`enja u ostvarivanju ciljeva i upravo se priprema protokol o me|usobnoj saradnji. - Na{ je stav da se privremeno uvede obavezno ~lanstvo i primijeni princip po kojem jedna ~lanarina zna~i ~lanstvo u cjelokupnom komorskom sistemu. Kompanije bi to morale podr`ati, a ~lanarina bi trebalo da bude simboli~na. Ukoliko se to ne bi pokazalo kao dobro rje{enje, ~lanstvo bi moglo da bude dobrovoljno, ali da se komorama daju javna ovla{tenja, ka`e Pandurevi}. nog ekonomskog prostora. - Dodatnorastere}enjemoglo bi se posti}i ukidanjem parafiskalnihnameta zavodoprivredu, turizam, komore, kazao je on, dodav{i kako }e Skup{tina izraziti energi~an zahtjev za suzbi-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Kursna - te~ajna lista - broj 076 - 20. 4. 2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/ Zemlja

[ifra valute

Oznaka valute

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

Foto: H. ARIFAGI]

Jedinica valute

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 04. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 04. 2010 =

Kupovni za devize i efek.valutu

1.955830 1.333977 1.426126 26.868757 0.077265 0.262128 0.735150 1.579709 0.565032 0.244387 0.201170 1.360014 0.970956 2.215719 1.452457 0.049683 1.966708

Srednji za devize

Prodajni za devize

1.955830 1.337320 1.429700 26.936097 0.077459 0.262785 0.736992 1.583668 0.566448 0.244999 0.201674 1.363423 0.973389 2.221272 1.456097 0.049808 1.971637

1.955830 1.340663 1.433274 27.003437 0.077653 0.263442 0.738834 1.587627 0.567864 0.245611 0.202178 1.366832 0.975822 2.226825 1.459737 0.049933 1.976566

USD BAM

1.52441 2.202812

janje sive ekonomije i rada na crno i izradu konkretnog prijedloga akcija i mjera u vezi s tim. Govore}i o saradnji s federalnom Vladom u kontekstu djelovanja Ekonomsko-socijalnog vije}a za teritorijFederacijeBiH,

Pandurevi} je konstatirao da je njihova komunikacija redovna. Ima i lo{ih iskustava, poput dono{enja zakona o malim i srednjimpreduze}ima(obima400 stranica), za koji je saznao da }e poslodavcima biti na uvidu sedam dana prije sjednice ESV-a. - Na{a je namjera da u raspravu o tom zakonuu|emo tek nakon {to organizujemo {iri skup poslodavaca i od njih dobijemo mi{ljenje o tako va`nom zakonskom projektu, najavio je potpredsjednik Udru`enja.

RASTERE]ENJE Dodatno rastere}enje moglo bi se posti}i ukidanjem parafiskalnih nameta za vodoprivredu, turizam, komore... Novinari su tra`ili komentar povodomju~era{njihdoga|anja u gradskomprevozu u Sarajevu i uklju~ivanjem Centrotransa u posaokojiobavljaGradskosaobra}ajno preduze}e Sarajevo. Obje kompanije su ~lanice Udru`enjaposlodavaca, noproblem nije me|u njima, nego u institucijama vlasti. - Gra|ani tra`e najsigurniji i najjeftinijiprevoz, javnopreduze}e mora funkcionisati kao odr`iv sistem, a na tr`i{tu usluga svi morajuimatiravnopravan tretman, zaklju~io je Pandurevi}. H. ARIFAGI]

Tri zlata za Agragold Na Me|unarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu stru~na komisija za ocjenjivanje kvalitete bra{na dodijelila je tri zlatne medalje Agragold bra{nu iz Br~kog, i to za tip 500, tip 400 meko i tip 400 o{tro. - Jo{ jednom smo dobili potvrdu ispravnosti na{eg usmjerenje da nam kvaliteta proizvoda uvijek bude na prvom mjestu. Veoma smo zadovoljni {to se ta kvaliteta prepoznaje iz godine u godinu od stru~ne zajednice u prehrambenoj industriji, ali i od na{ih potro{a~a, ~ije nam je zdravlje i kvalitetna ishrana uvijek na prvome mjestu, kazala Nata{a Pucar u ime Agragold distribucije prilikom preuzimanja medalja.

Plinofikacija Hercegovine Danas u 11 sati u [irokom Brijegu predstavnici BH-gasa prezentirat }e Predinvesticijsku studiju plinofikacije Hercegova~ko-neretvanskog, Livanjskog i Zapadnohercegova~kog kan to na. Na pre zen ta ci ji }e bi ti izlo`ene polazne osnove studije, planirana struktura potro{nje, pravci opskrbe, uklju~uju}i i planirano povezivanje s hrvatskom transportnom plinskom mre`om na jugu BiH. Na prezentaciji }e biti federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid He}o sa saradnicima te predstavnici tri kantona.

, DOBRO 10: Odabrani finalisti Izbor dru{tveno-odgovornog preduze}a godine Dobro, 10, u organizaciji Agencije Ma[ta, Me|unarodne finansijske korporacije i Fondacije Mozaik, u{ao je u finalnu fazu. Komisijajeodabralaosamfinalista, preduze}a koja su pro{le godine pokazala da brinu o zajednici u kojoj djeluju, uposlenicima i `ivotnoj okolini. Finalisti }e pro}i i fazu verifikacionih posjeta. Finalisti - briga o okoli{u: Coca-Cola HBC B-H iz Sarajeva, Tvornica cementa Kakanj, Meggle mljekara iz Biha}a; korporativno upravljanje i dru{tveno-odgovorne poslo-

vne prakse: Pavlovi} International Bank iz Bijeljine, Nova Banka iz Banje Luke, BH Telecom iz Sarajeva; korporativna filantropija privatna preduze}a, CocaCola HBC B-H, „[irbegovi}“ iz Gra~anice, Prevent BH iz Visokog, Fabrika duhana Sarajevo; korporativna filantropija - dr`avna preduze}a: BH Telecom; korporativna filantropija finansijske institucije: Intesa Sanpaolo Bank BiH, Raiffeisen Bank BiH, Mikrokreditno dru{tvo Zdravo iz Banje Luke. Progla{enje najboljih u svim kategorijama bit }e odr`ano u zadnjoj sedmici maja u Sarajevu.


28

OSLOBO\ENJE

OGLASI

utorak, 20. april 2010. godine

Grants Officer for Component 3 of USAID Justice Sector Development Project II The East-West Management Institute, Inc. (EWMI), a New York-based not-for-profit organization with extensive experience in justice sector reform in Balkans seeks a part time Grant Officer for Component 3 of BiH Justice Sector Development Project II funded by USAID (USAID JSDP II). Component 3 of USAID JSDP II aims at bolstering public confidence in the rule of law. This is to be achieved through efforts to strengthen the capacity of BiH NGOs to conduct ongoing oversight, analysis and advocacy of justice sector in order to enhance the effectiveness and credibility of justice system institutions. To that end, among other things Component 3 of USAID JSDP II will establish a grants program to provide financial support to participants of the newly established Justice Sector Civil Society Network (www.adi.org.ba/jscsn), which brings together over 40 BiH professional associations and NGOs in the justice sector. Grants Officer will manage all aspects of the JSDP II grants program, including coordinating with other members of the Grants Administration Unit and the Grants Review Committee during the grants selection process, monitoring and evaluating grants contracts, and ensuring that grants contracts are implemented in accordance with EWMI Grants Manual procedures and USAID requirements to which end s/he will among other things provide training and mentoring to grantees in financial management, performance monitoring and reporting. The successful candidate will possess: • • • • • • •

Prior grants management experience; Strong knowledge of efforts to build a sustainable BiH civil society, justice sector reform efforts and EU accession processes; A minimum of three years of relevant experience (preferably experience with USAID projects); Preferably a university degree; Excellent organizational and interpersonal skills; Fluent in BCS and excellent spoken and written English language skills; Computer proficiency in MS Office.

Interested candidates should submit a CV and cover letter with the names and contact information for three references by email to: tzecic@usaidjsdp.ba . Please indicate Grants Officer for Component 3 in the subject line. Evaluation of applications will begin in Sarajevo on 28 April 2010 and continue until the position is filled. All qualified applicants will be considered solely on the basis of merit, and salary will be commensurate to experience. Only shortlisted candidates will be contacted.

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

POSEBAN POPUST za pla}anje unaprijed 5% 10% 15% 20%

pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

20

% POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE

NARUD@BENICA

OSLOBO\ENJE

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja

Ime i prezime

Broj telefona/mobitela

Ulica i broj

Broj li~ne karte Potpis

Po{tanski broj Grad (op}ina)

1 mjesec

3 mjeseca

6 mjeseci

9 mjeseci

12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine BIFX

1.624,12

BERZANSKI IZVJE[TAJI 29 SASX-10



SASX-30

1.024,57 

1.030,88

BIRS



Trgovanje na Banjalu~koj berzi

902,95

FIRS



ERS10



636,65

1.532,25

Sarajevska berza

Dnevni promet pola miliona KM U sklopu 116 transakcija ukupno je prometovano 171.670 vrijednosnih papira

Pala vrijednost akcija dva fonda

Obveznice RS-a najtra`enije Tokom ju~era{njeg trgovanja ostvaren je promet od 52.406,76 KM Na Banjalu~koj berzi tokom ju~era{njeg trgovanja ostvaren je promet od 52.406,76 KM, kroz 51 transakciju. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik, trgovalo se u iznosu od 2.711,50 KM, po prosje~noj cijeni od 0,17 KM, ~ime je ostvaren rast u odnosu na pro{lo trgovanje za 9,68 posto. Uku pan pro met ob ve zni ca ma na ju~era{ njem trgo va nju izno sio je 38.596,26 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republike Srpske - izmirenje ratne {tete 3 u vrijednosti od 20.350,23 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,36 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Invest nova fonda a.d. Bijeljina, trgovalo se u iznosu od 2.164,72 KM, po prosje~noj cijeni od 0,04 KM po akciji. Akcije dva fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka sa padom od -0,97 posto, ju~er se ovim akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 7,14 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama preduze}a MPI Modri~a a.d. Modri~a, trgovalo se u iznosu od 1.288,50 KM, po prosje~noj cijeni od 0,10 KM, saop{tila je berza.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 19. april 2010. Dioni~ko dru{tvo

Srednji kurs (KM)

Promj. kursa (%)

Max. cijena

Min. cijena

Koli~ina (dionice)

Vrijednost (KM)

0,37 0,63(A) 0,17 1,45

-2,37 0 9,68 -0,68

0,37 0,63 0,17 1,45

0,37 0,63 0,17 1,4

5.000 1.884 15.950 1.211

1.850,00 1.186,92 2.711,50 1.731,82

3,51 7,14 0,04

-0,85 -0,97 0

3,55 7,15 0,04

3,5 7,14 0,04

569 111 54.118

1.996,10 793,04 2.164,72

0 0,2 0 0,9 0 0,1 3,45 30,0001 0,38 30,0001 0,36 30,102

0,2 0,9 0,1 30 30 30

183 57 12.885 33.634 27.186 67.800

36,60 51,30 1.288,50 10.090,21 8.155,82 20.350,23

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Mili}i Elektro Doboj a.d. Doboj RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Agrokrajina a.d. Banja Luka Palas a.d. Banja Luka MPI Modrica a.d. Modrica Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3

NAFTA

83,66

$ 2,71 %

0,2 0,9(A) 0,1 30,0001 30,0001 30,0163

PLIN

4,03

$ 0,12 %

ZLATO

1.133,90

$ 0,26 %

Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 536.248,12 KM (435.168,12 KM redovne berzanske trgovine i 101.080,00 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 116 transakcija ukupno je prometovano 171.670 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 136.110,47 KM, u sklopu 79 transakcija prometovano je 137.699 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 46.029,85 KM, u sklopu 22 transakcije prometovano je 2.665 dionica. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 17,30 KM. Promet na kotaciji fondova iznosio je 25.895,86 KM,u sklopu19 transakcijaprometovano je 6.219 dionica. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Crobihfond d.d. Mostar od 15.211,55 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 5,33 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 64.184,76 KM, u sklopu 38 transakcija prometovano je 128.815 obveznica. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se od 17.588,27 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostva-

ren ukupan promet od 46.596,49 KM. Promet na primarnom slobodnom tr`i{tu iznosio je 70.790,25 KM, u sklopu 26 transakcija prometovano je 4.996 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo od 42.045,99 KM. Kursovogemitentaiznosio je 21,97 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 228.267,40 KM, u sklopu 10 transakcija prometovano je 28.595 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Standard d.d. Sarajevo u iznosu od 210.624,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 8,00 KM. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Standard d.d. Sarajevo od 14,29 posto i dostigle su cijenu od 8,00 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent [ipad komerc d.d. Sarajevo od 10,78 posto i dostigao cijenu od 3,08 KM. Na vanberzanskom tr`i{tu obavljena je transakcija dionicama Croatia osiguranje d.d. Ljubu{ki,u okvirujednetransakcijeprometovano je 380 dionica u vrijednosti od 101.080,00 KM, saop}io je SASE.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 19. april/travanj 2010. Dioni~ko dru{tvo

Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%)

Max. cijena

Min. cijena

Koli~ina (dionice)

Vrijednost (KM)

Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

17,30

3,00

17,50

17,00

2.665

46.029,85

22

4,00 3,00 5,33 3,90 6,00

0,10 -0,66 -0,27 0,26 -2,47

4,18 3,00 5,35 3,90 6,00

4,00 3,00 5,20 3,90 5,99

139 3.000 2.857 100 123

556,54 9.000,00 15.211,55 390,00 737,77

5 2 9 1 2

26,39 25,84 24,01 22,01 20,82 93,62 82,77 72,60 60,00

0,23 5,27 -2,40 0,00 -0,08 -0,40 0,92 -3,20 0,00

26,50 25,93 24,01 22,01 20,84 93,62 83,10 72,60 60,00

26,33 4.116 24,51 56.294 24,01 2.495 22,01 3.155 20,81 3.169 93,62 3.645 82,01 32.855 72,60 16.979 60,00 6.107

1.086,28 14.548,60 599,05 694,42 659,92 3.412,45 27.193,09 12.326,75 3.664,20

5 7 3 4 4 2 8 2 3

21,97 0,42 5,60 2,19 98,03 -0,37 4,00 1,21 42,16 -0,73 30,10 -1,18 37,80 -10,00 3,08 -10,78 9,00 0,00

22,00 5,60 98,04 4,00 42,16 30,10 37,80 3,25 9,00

21,70 5,60 98,03 3,99 42,16 30,10 37,80 3,01 9,00

1.913 9 40 1.950 30 410 40 604 997

42.045,99 50,40 3.921,30 7.795,50 1.264,80 12.341,00 1.512,00 1.859,26 8.973,00

13 1 2 2 1 1 1 5 1

8,40 4,00 8,00

8,40 4,00 8,00

816 454 26.328

6.854,40 1.816,00 210.624,00

2 1 6

KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BOSFIN DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA E PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO [IPAD KOMERC DD SARAJEVO BIHA]KA PIVOVARA D.D. BIHA] SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE PREVOZ RADNIKA KREKA D.D. TUZLA POBJEDA RUDET DD GORAZDE STANDARD DD SARAJEVO

8,40 4,00 8,00

SREBRO

ALUMINIJ

17,66

2,482

$ 0,08 %

$ 2,42 %

-1,18 0,00 14,29

P[ENICA

KUKURUZ

499,25

367,75

$ 0,65 %

$ 1,67 %


OSLOBO\ENJE

30 SARAJEVSKA HRONIKA

utorak, 20. april 2010. godine

Nevolje Bisere Arnautovi} iz Obho|e

GRAS I CENTROTRANS Borba za putnike i stajali{ta

Kopije izmirenih ra~una za zadnja ~etiri mjeseca

Napla}en dug kojeg nema? Na{oj redakciji obratila se sugra|anka Bisera Arnautovi} iz Ulice Obho|a do 32, zbog nevolja sa uposlenicima KJKP Vodovod i kanalizacija, koje su po~ele 6. aprila. - Po povratku ku}i na{la sam otvoren {aht i polomljen ventil. Zavrnuli su mi vodu zbog navodnog duga od 84.45 KM, iako sve ra~une uredno pla}am. Zvala sam policiju u prvi mah misle}i da je rije~ o lopovima. Pored toga, ~etiri dana nisam imala vode, a ma{ina za ve{ se pokvarila jer je bila uklju~ena u vrijeme kad su mi isklju~ilivodu, ispri~ala nam je Bisera. Arnautovi} je oti{la u ViK i izmirila dug, te joj je voda ponovo priklju~ena, uz obe}anje uposlenih iz

naplatne slu`be, da }e joj novac biti vra}en, ali... - Kazali su mi da }e me zvati, ali poziva nema. Uz to, ponovo mi je prikazan taj dug i na novom ra~unu, dodala je Bisera, ina~e samohrana majka, koja je najavila tu`bu protiv ovog komunalnog preduze}a. Iz KJKP Vodovod i kanalizacija kratko su kazali kako je istina da je objekat u Ulici Obho|a do 32 isklju~en zbog spornih dugovanja i ponovopriklju~en na sistemnakon {to su ona izmirena. Na zahtjev da nam se odgovori na koji su se mjesec potra`ivanja odnosila nismo dobili odgovor. J. M.

Za medicinske aparate

123.000 KM Na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi} i generalni direktor Klini~kog centra Sarajevo (KCUS) Faris Gavrankapetanovi} potpisali su ju~er ugovore o nabavci medicinske opreme za potrebe ove medicinske ustanove vrijedne 123.000 KM, koju }e Op}ina izdvojiti iz bud`eta. Gavrankapetanovi} je pojasnio da }e od ovog novca biti nabavljen aparat za analizu ribonukleinskih kiselina za potrebe Klinike za mikrobiologiju, te aparat za intraoperativnu autotransfuziju Centru za srce KCUS-a. Be}irevi} je najavio da bi na sjednici Op}inskog vije}a, krajem aprila, trebala biti donesena

Posjeta slovenskih ljekara U sklopu posjete BiH, Klini~ki centar Sarajevo nedavno je posjetila delegacija Splo{ne bolnice iz Slovenj Gradeca (Slovenija). ^etrdeset ljekara i medicinskih sestara, tehni~ara i fizioterapeuta uglavnom sa ortopedsko-traumatolo{kog odjeljenja, ali i sa

Aparati za mikrobiologe i Centar za srce

odluka o nabavci aparata za hemodijalizu. Ta donacija bi}e realizirana u saradnji s Op}inom Novo Sarajevo. Mr. B. maksilofacijalne kirurgije i drugih odjeljenja poznate bolnice, posjetili su klinike za plu}ne bolesti, za ortopediju i traumatologiju i KUM. Delegaciju iz Slovenije je predvodio dr. Darko Kordi}, ljekar traumatolog, sarajevski student i biv{i uposlenik Traumatolo{ke klinike u Sarajevu. Obostrana je `elja i namjera da se ova posjeta ne zavr{i samo na tome ve} da preraste u projekat intenzivne saradnje izme|u dvije zdravstvene institucije.

(Ne)zdrava konkurencija Autobus Centrotransa na liniji Vije}nica Dobrinja

 Bez nervoze i naglih pokreta, poru~uje Krmpoti}  Gra|ani su nam ~estitali, ka`e ^engi}  Gras je na braniku komunalne privrede, napominje Ba{i} Iz Centrotransa su, kao {to su to i najavili, ju~er poslali deset autobusa na ulice na{eg grada i to na linije od Hrasnice i Dobrinje do grada. Prema rije~ima Safudina ^engi}a, direktora Centrotrans eurolinesa, saobra}aj se, uprkos poku{ajima iz Grasa da blokiraju njihov rad, odvijao bez ve}ih problema. “Policija je intervenisala i situacija se smirila. Na{a vozila u jutarnjim satima bila su puna putnika i to dokazuje da smo ura di li pra vu stvar. Ne}emo odus ta ti i pre vo zi}emo putnike i u narednom periodu za po marku“, istakao je ^engi}. U Centrotransu ne o~ekuju kazne, ve} konkretne poteze Ministarstva. “Ministarstvo mora uzeti u obzir da je do{lo vrijeme da se uredi ova oblast. Sve dok Vlada ne{to ne poduzme, mi }emo voziti. Ukoliko se ne de fi ni {e stvar ni pro blem, otvori}emo jo{ linija na podru~jima za koja smatramo da nisu dobro pokrivena“, pojasnio je ^engi}. No, ministar saobra}aja Mihajlo Krmpoti} ju~er je za Oslobo|enje kazao kako Centrotrans vozi nelegalno, a da on mirno posmatra razvoj situacije. - Scenaristi idu na to da se

pu bli ka za in te re su je. Me|utim, ona po~inje sa pljeskom tek nakon raspleta. Nema nervoze ni naglih pokreta, poru~io je Krmpoti}, te dodao da }e u Centrotransu na}i ekonomsku ra~unicu koja }e pokazati da li im se isplati imati dva putnika po vo`nji. Na pitanje da li }e do}i do izrade novih redova vo`nje,

Kan ton je taj ko ji nam odre|uje cijene i samo u Grasu penzioner se mo`e voziti za dva feninga. Na{i uposlenici brane 125 godina postojanja preduze}a i ako su dobili prekr{ajne naloge, nije problem, anga`ova}emo advokate, istakao je Ba{i}, te dodao da Centro trans ne}e fi nan si ra ti “odre|ene politi~ke partije preko Grasovih le|a“.

Posla i za policiju Od portparola kantonalnog MUP-a Irfana Nefi}a saznali smo da je policija ju~er od 5.30 sati posebnu pa`nju posvetila i situaciji u gradskom saobra}aju. - Izdat je ve}i broj prekr{ajnih naloga i napisano nekoliko izvje{taja. Bitno je da naru{avanja javnog reda i mira u tom pogledu nije bilo, napomenuo je Nefi}, te dodao da }e MUP postupati isklju~ivo u skladu sa Zakonom o sigurnosti u saobra}aju. ministar je napomenuo kako nije dobio ni jedan zahtjev zbog kojeg bi to uradio. Direktor Grasa Hasan Ba{i} izjavio nam je kako je Gras o izlasku autobusa Centrotransa na njihove linije obavijestio resorno ministarstvo te nadle`ne inspekcije. - Gras je sada na braniku odbrane komunalne privrede Kantona, jer smo mi njihov servis, a poku{ajte na}i igdje u svijetu da turisti~ko vozilo ra di u grad skom pre vo zu.

Pre ma ^en gi}evim ri je~ima, desetine gra|ana pozvalo je ju~er Centrotrans i ~estitalo na ovom potezu. “Sugra|ani tra`e da vozimo na raznim relacijama. Ukoliko u Gra su bu du htje li, mo`emo se obavezati da mjese~na karta va`i u vozilima oba prevoznika, ali se mora definisati procent i vidjeti koliko kome pripada“, istakao je ^engi}. J. MILANOVI] S. HUREMOVI]

[ta o svemu misle gra|ani? Mira Be{li} - Mislim da su ovi njihovi sporovi nepotrebni i da se trebaju dogovoriti. Penzioner sam, pa koristim besplatnu kartu, ali }u podr`ati uvo|enje konkurencije u gradskom prevozu. Ukoliko bi i Centrotrans uveo povlastice, vozila bih se i sa njima.

Sabina Zorni} - Uzimam mjese~nikupon, tako da koristimGrasov prevoz. Me|utim, kada mi se `uri, vozim se i komercijalom do grada, tako da bi tu konkurencija dobro do{la. Ovako bismo imali ve}i izbor u pogledu reda vo`nje, jer ne bi odlu~ivaojedanprevoznik.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 31

Aprilski rok za upis prva~i}a

DE@URNI TELEFON

Testiranja pri kraju

VA@NIJI TELEFONI

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Operativni centar Civilne za{tite 121 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100 MUP

Po~etkom maja bi}e poznat ta~an broj prva~i}a u 69 osnovnih {kola, ka`e @muki} Tokom aprila u osnovnim {kolama u toku je testiranje djece za upis u {kolu. Po~etkom maja, nakon {to testiranja budu zavr{ena zna}emo koliko }e prva~i}a u {kolskoj 2010/2011. godini biti upisano, a prema na{im procjenama u 69 osnovnih {kola trebalo bi ih biti 4.000, saznali smo od Sretka @muki}a, stru~nog savjetnika Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. “U ovom prvom upisnom roku, u {kolama se privodi kraju testiranje, odnosno sa djecom se radi test inteligencije, a komisiju ~ine pedagog, psiholog i u~itelj. Po~etkom maja zna}emo koliko dje~aka i djevoj~ica }e u septembru

O~ekuju se ~etiri hiljade prva~i}a

po}i u {kolu“, ka`e @muki} i podsje}a da ukoliko roditelji iz nekih razloga ne mogu dijete upisati sada u {kolu, mogu to u~initi u drugom roku u avgustu ove godine.

@muki} nagla{ava da od procjene roditelja zavisi da li je dijete ove godine spremno za polazak u {kolu. Zakon je u tom smislu fleksibilan, isti~e on, tako da se upis djeteta

mo`e odlo`iti. Opet, s druge strane ima roditelja, koji zbog zrelosti djeteta, `ele i ranije upisivanje u {kolu. Upis dje~aka i djevoj~ica u {kolu je zakonski obavezan i u Sarajevskom kantonu. “Prema zakonu ukoliko se dijete ne upi{e u {kolu roditelji moraju platiti mandatnu kaznu od 500 KM, ali takvih primjera u KS-u nema“, nagla{ava @muki}. Podsje}amo, prvi upisni rok za prva~i}e po~eo je 1. aprila, a u {kolu se upisuju sva djeca koja sa 1. martom imaju 5,5 godina i vi{e, jer su oni i po zakonu od tada {kolski obveznici.

Ministar Jusi} donio novi pravilnik

Produ`en rok za okolinske dozvole Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona izdalo je novi pravilnik o rokovima za podno{enje zahtjeva za izdavanje okolinskih dozvola za pogone i postrojenja kojima su dozvole izdate prije stupanja na snagu Zakona o za{titi okoli{a FBiH iz 2003. godine. Ovim pravilnikom je rok za pribavljanje dozvola produ`en do 31. decembra idu}e godine. - Prilago|avanje proizvodnje u privrednim pogonima ekolo{kim standardima iziskuje velika ulaganja, pa je rok zbog toga i produ`en. Na nesre}u mi u Kantonu i nemamo puno in-

Jusi}: Potrebna velika ulaganja

dustrije, kazao nam je ju~er ministar Jusi}. Ukoliko do septembra grupacije ne podnesu planove

aktivnosti za odobravanje dozvola, Jusi} je napomenuo kako ih o~ekuju sankcije propisaJ. M. ne zakonom.

Besplatno u Cinema city

Gradnja mosta na Zujevini

Gra|ani koji su ove sedmice dobili besplatne karte za projekcije u multiplexu Cinema city su: Mirza Hunti}, Sulejman Softi}, Azra Kadi}, Nermina Klapuh-Bukvi}, D`ana Hrvi} i Mara [imi}. Ostalim ~itaocima `elimo vi{e sre}e uz kupon koji }e u narednim danima iza}i na stranicama Oslobo|enja.

Na rijeci Zujevini uskoro }e po~eti izgradnja mosta sa pristupnim saobra}ajnicama. Novi most bit }e napravljen iznad sada{njeg, tro{nog. Prema projektu, most }e imati dvije saobra}ajne trake, te dvije pje{a~ke staze. Radovi }e ko{tati 290.000 KM, a finansira}e ih Op}ina Ilid`a. Poslovi su povjereni firmi Euroasfalt.

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva: Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beo grad 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37.

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Ze ni ca 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.

AVIONI Polasci:

Beograd 6.30, 11.30 i 16.45, Zagreb 6.30 16.15 i 18.45, Minhen 13, Cirih 6.45, Be~ 8, 14.45 i 15.20, Minhen 13, Keln 13.45, Budimpe{ta 15.20, Istanbul 18.30, Ljubljana 16.25, Ankona 17.55

Dolasci: Ankona 10.25, Beograd 11.30 i 21.40, Minhen 12.25, Cirih 11.45, Keln 13.15, Be~ 14.35, 18.05 i 20.55, Budimpe{ta 14.50, Zagreb 7, 15.45 i 22, Ljubljana 15.55, Istanbul 8.50

AUTOBUSI

Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sa ti, Dor tmund, Es sen, Dui zburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm,

Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Ha nover, Hil des he im, Got tin gen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sa ta, Her ceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati,

Mr. BABI]

Isklju~enja struje Odr`avanjepostrojenja danas bi moglo dovesti do prekida u napajanju strujomtrafopodru~ja: od 9do15 satiBalba{i}i, PTT Krivajevi}i, Bijambare, Krivajevi}i, Krivajevi}i2, Malinovac i Mraku{a, a od 9 do 15.30 satiPehlivanu{a. Od 9.30 do 11 sati struje ne}e imati Dupovci, a od 8 do 15 satiHotelPark. Od 9 do 12 sati bez napajanja }e ostatiGabelina, od 10.30 do 12 satiTabijska, a od 12 do 13.30 satiVratnikMejdan2. Plo~ane}eimatinapajanja od 13.30 do 15 sati, a od 9 do 10.30 satiVratnik Mejdan 1.

DE@URNE APOTEKE BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA

Grbavica bez struje Zbog kvara na srednjem naponu ve}i dio Grbavice sino} od 21 do 22.40 sati je ostala bez struje. Iz Elektrodistribucije su nam saop}ili da su radnici nastojali da {to prijeotklonekvar te da im je to uspjelo za ne{to vi{e od jedan i pol sat. E. H.

276-982

272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

8 9

Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik

DJEVOJ^ICA DJE^AKA svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog i Kaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.


OSLOBO\ENJE

KULTURA

KULTURA

utorak, 20. april 2010. godine

Izlo`be

33

Trakavica problema u ULUBiH-u

Slike bez granica u Novom hramu

Komisija (ne)}e istjerivati vje{tice

Do 28. aprila otvorena je izlo`ba fotografija Stevea Horna U sarajevskoj galeriji Novi hram otvorena je izlo`ba ameri~kog fotografa Stevea Horna “Slike bez granica: Ponovni posjet Bosni“. Radi se o fotografijama nastalim u na{oj zemlji u rasponu od skoro~etrdesetgodina, ta~nije1970. godine te 2003. i 2008. Zlatko Dizdarevi} je za ove fotografije kazao kako su dokaz da je `ivot ja~i od stradanja i zla, da je Bosna trajanje a sve drugo je ogromna prevara. Sna`no, lirski i dramati~no istovremeno, toplo, ljudski“. Izlo`ba }e biti otvorena do 28. aprila, a ulaz je besplatan. K. R. Jedna od fotografija snimljenih 1970. godine

Umjetnik Mensud Ke~o nam je rekao da je u startu bio za ovakvo rje{enje da se formira komisija, koja }e, kako je kazao, stati ukraj java{luku, neorganiziranosti i problemima u vezi sa statutom

Sarajevo grad filma 2010.

Zavr{ena snimanja U okviru projekta Sarajevo grad filma 2010. od 7. do 18. aprila u Sarajevu su snimljena ~etiri kratka igrana filma Rije~ je o filmovima: „Reverse“ gr~kog reditelja Georgea Grigorakisa, „Smart girls“ rediteljica Hane Ju{i} i Sonje Taroki} iz Hrvatske, „Frigidance“ albanskog reditelja Kelmenda Karunija i „The ticket collestor“ rumunjskog reditelja Catalina Musata. O tome kako je proteklo samo snimanje, najbolje govore izjave reditelja koje iz pres-slu`be SFFa prenose u cijelosti. George Grigoriakisje je istakao odli~nu saradnju sa cijelom ekipom filma. „Na ovom filmu je radio veliki broj ljudi, organizacija i produkcija su bile odli~ne, {to mi je mnogo olak{alo posao“, izjavio je Grigorakis. Svoje zadovoljstvo ura|enim poslom nisu skrivale ni rediteljice Hana Ju{i} i Sonja Taroki}, koje su izjavile: “Bilo nam je zaista genijalno. Svi su bili jako prijateljski raspolo`eni, uvjeti rada i ~lanovi ekipe su bili vrlo profesionalni i sve je teklo po planu, bez stresa i pritiska. Puno toga smo nau~ile. Ovo nisu prazne fraze, nego stvarno tako mislimo. Jedva ~ekamo da se vratimo montirati film“. Reditelj Kelmend Karuni o svom iskustvu u projektu Sarajevo grad filma je rekao: “Projekt Sarajevo grad filma je poput ku}e u kojoj imate svaku osobu i potreban alat kako biste bili u stanju realizovati svoju ideju. Sam projekt je veoma interesantan jer vam nudi mogu}nosti da stvarate sa ljudima koje prethodno niste znali, ali koje na kraju jednostavno zavolite. Sarajevo grad filma je savr{en medij koji }e vam dati odli~nu osnovu za budu}e projekte“. Naposlijetku, zabilje`ili smo i rije~i reditelja Catalina Musata: “Ovo je jednostavno odli~no za nas po~etnike. Za mene je to bilo savr{eno iskustvo i ja sigurno nisam mogao po`eljeti ni{ta bolje“. Filmovi projekta Sarajevo grad filma trenutno se nalaze u fazi postprodukcije, a sve~ana premijera bi}e uprili~ena u sklopu 16. Sa ra jevo Film Festivala.

Iako je najavljivana kao dan D, skup{tina Udru`enja likovnih umjetnika BiH, na kojoj su trebali biti izabrani novi predsjednik i ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora, Umjetni~kog savjeta, Suda ~asti i Komisije za atelje, nije donijela ni{ta novo. Trakavica problema se nastavila nizati, a brojne su uvrede pale me|u ~lanovima. @u~ne rasprave su odgodile skup{tinu. Ipak, prona|eno je kakvo-takvo rje{enje. Kako nije bilo prilike da se predo~e izvje{taji o radu Udru`enja i financijama, a ve}ina prisutnih zatra`ila da se skup{tina odgodi za mjesec, tajnim glasanjem formirana je komisija koja }e preurediti statut i pripremiti listu kandidata za novo rukovodstvo do naredne sjednice.

Ko je ~lan? Prvi problem je ~injenica da ovo udru`enje ima 391 ~lana, a da je skup{tini prisustvovalo 76 ~lanova za rad skup{tine potrebna je natpolovi~nave}ina. Da bi rad skup{tine bio punova`an, prije njenog odr`avanja trebalo je usvojiti novi statut Udru`enja. Tako|er, re~eno je

da treba utvrditi ta~an broj ~lanova ULUBiH-a, tako da se ~lanstvo gubi neaktivno{}u i nepla}anjem ~lanarine, a samim tim }e se znati i broj ~lanova koji je potreban za kvorum. Ve} sutra }e se sastati ~lanovi novoformirane komisije, kako saznajemo od D`eke Hod`i}a, koji je uz Izeta Ale~kovi}a, Mensuda Ke~u, Almu Suljevi}, Nelu Hasanbegovi}, Lejlu ^ehaji} i Ademira Mujki}a njen ~lan. - Moramo poduzeti mjere da kadrovski oja~amo rukovodstvo udru`enja, pripremiti dobre izvje{taje, izme|u ostalih i onaj financijski. I sve to za mjesec dana, rekao je Hod`i}. A za{to to nije ura|eno prije, s obzirom na to da je skup{tina najavljena jo{ u februaru, Hod`i} odgovara: - Zato {to se to nije htjelo! Trebalo je prodati ma~ka u vre}i. Uveli smo novinu, s obzirom na brojnost ~lanstva nikako nismo mogli posti}i kvorum. Ne mogu do}i svi ljudi iz Banje Luke, Trebinja, Biha}a, Zenice ili Tuzle, jer je to veliki financijski izdatak, pa smo planirali da mati~na kantonalna udru`enja odr`e svoje

Izlo`ba gladac - Udru`enje jadac

Dugo se ne radi O sukobu interesa dosada{njeg predsjednika Hoze, Mensud Ke~o je rekao: - Ne ulazim u pravne formulaskup{tine i po{alju nam mi{ljenje o kadrovskoj politici i promjeni statuta, a da zajedni~koj skup{tini prisustvuju po dva njihova predstavnika. Bit }e to neka vrsta delegatskog sistema. U svakomslu~ajuispravkustatuta moramo zavr{iti, jer zapravo ih imamo dva: udru`enja i Likovne kolonije Po~itelj.

Irfan Hozo u sukobu interesa prema Izbornom zakonu BiH, jer je istovremeno bio i op}inski vije}nik, Hod`i} je prokomentirao:

cije! Ne bi mi bilo problemati~no to {to je u sukobu interesa ako se predaje poslu i radi na dobrobit svog~lanstva. Ali ne mo`e se progledati kroz prste ako se ni{ta ne radi i to prili~no dug period.

Zakasnili! - Mislim da smo s tim zakasnili. Mi smo ipak samo umjetnici i ne znamo izborne zakone. Ako je ve} bio u sukobu interesa, trebao je neko drugi reagirati. Mi smo nevladina organizacija i potpuno je jasno da ne trebamo birati ljude koji su na politi~kim funkcijama. Kod nas se, istina, nije osjetio utjecaj politike. Umjetnik Mensud Ke~o nam je potvrdio da je “u startu bio za ovakvo rje{enje da se formira komisi-

Uz sve to, Hod`i} isti~e da “ovo ne}e biti komisija koja }e istjerivati vje{tice“, ve}da }e se potruditi da {to bolje pripreme skup{tinu i kadrovskupolitiku, kako bipro{ladostojanstveno i to najkasnije do kraja maja. Kako je [efik Arnautovi} ustvrdio na subotnjoj skup{tini da je aktuelni predsjednik ULUBiH-a

XXII me|unarodni sajam knjiga i u~ila Skenderija 2010.

Svijet kreativne edukacije “Svijet kreativne edukacije“ moto je pod kojim }e se odr`avati ovogodi{nji, dvadeset i drugi Me|unarodni sajam knjiga i u~ila u Skenderiji. Slu`beno otvorenje bit }e 21. travnja s po~etkom u 18 sati, kada }e se prisutnima obratiti knji`evnici i pjesnici: Nura Bazdulj-Hubijar, Stevan Tonti}, Ivan Kordi} i Mirsad Be}irba{i}, kao i organizator Suad D`indo, direktor KSC Skenderija te partneri Tajib [ahinpa{i}, vlasnik TKD “[ahinpa{i}“ i Ibrahim [ahinpa{i}, predsjednik Udru`enja izdava~a i knji`ara BiH. Otvorenje je zakazano u Bosanskoj ku}i koja se nalazi u dvorani “Mirza Deliba{i}“. Tako|er, i ove godine moderatori }e biti knji`evnici Veselin Gatalo i Mirsad Be}irba{i}. Ulaz za sve posjetitelje je jedna marka, a za najavljene posjete {kola - besplatan.

Ibrahim Spahi} }e na ju~era{njoj konferenciji za novinare podsjetiti da }e se tijekom Sajma odr`ati i retrospektivna izlo`ba Izdava~kog preduze}a “Svjetlost“ u povodu obilje`avanja 65 godine njegova postojanja, zatim }e biti otvorena izlo`ba D`eke Hod`i}a iz ciklusa “Stradanja“, kao i izlo`ba 60. godina Univerziteta u Sarajevu, koja }e formirati tzv. sajamsku studentsku ulicu gdje }e biti izlo`eno sve {to je do sada objavljeno (zajedno s izdanjima instituta) a ti~e se univerzitetske i znanstvene literature. Bit }e obilje`en i Svjetski dan knjige i autorskih prava u petak, 23. travnja, i taj dan se obilje`ava ru`om, odnosno nosi naziv “Ru`a za knjigu“. U nedjelju, 25. travnja, bit }e dodijeljene godi{nje nagrade UIK-a BiH, a narednog dana uprili~ena i dodjela sajamskih nagrada i to u danu ka-

Foto: D. TORCHE

32

da se obilje`ava i Svjetski dan intelektualnog vlasni{tva. Tako|er, Spahi} je najavio i prvo“gostovanje“ Federalnog ministarstva obrazovanja koje }e na svom {tandu izlo`iti ud`beni~ku literaturu. Tajib [ahinpa{i} je kazao da “mimo svih rezona, ovogodi{nji sajam je najve}a priredba posve}ena

knjizi do sada“, dodaju}i, da preko dvije stotine nakladnika iz cijele BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore imaju na raspolaganju 8.000 metara ~etvornih u dvije sajamske dvorane i najavio je da }e ne samo u okviru {tandova i u bosanskim ku}ama, nego i u nekim knji`arama u gradu, radi se o knji`arama

“Connectum“ i “[ahinpa{i}“ kao i o Bo{nja~kom institutu, biti odr`avana predstavljanja novih izdanja, odr`avanje pjesni~kih ve~eri i sli~no, {to ~ini propratne programe ovogodi{njeg sajma. [ahinpa{i} }e kazati da }e na ovogodi{njem sajmu, odnosno u petak i subotu, dva dana na sajmu boraviti i knji`evnica Nura BazduljHubijar. Bit }e formiran i Kutak za djecu, u kojemu }e se ona mo}i dru`iti sa svojim omiljenim pjesnicima i knji`evnicima. [esti susreti bibliotekara slavista predstavljaju sastavni dio programa Sajma knjiga i u~ila. Ove godine odvijaju se u prostoru Mediacentra u Sarajevu pod nazivom “Majstori znanja: bibliotekari i (r)evolucija“ i njihov radni dio po~eo je ju~er ujutro. I ovogodi{nji susreti su trebali

ja, koja }e stati ukraj java{luku, neorganiziranosti, problemima u vezi sa statutom“: - Ukoliko budemo ispravno radili, a siguran sam da ho}emo, mo`emo zakazati skup{tinu na puno ve}em nivou od ovog dosada{njeg. Treba ozbiljno pripremiti kandidate, programe i izmijeniti statut, jer je to godinama bila ko~nica. I onda }e to rezultirati da se na skup{tini odaberu pravi ljudi. Oti}i }emo i na skup{tinu knji`evnika kako bismo se sa njima konsultirali na koji je na~in najbolje rije{iti ove probleme. U svakom slu~aju, ovako je bilo neodr`ivo. Mr. SEKULI]

biti rekordni po broju sudionika (120), tj. bibliotekara koji su trebali do}i iz SAD-a i evropskih zemalja. No, vi{esila u vidupepelaislandskog vulkana mnoge je onemogu}ila. “Biti bibliotekar nekad i sad: [ta je to bibliotekar?” bio je naziv izlaganja Vaske Sotirov-\uki}, Biblioteka Sarajeva, koja je objasnila razliku izme|u bibliotekara i Bibliotekara, i istaknula je da biti Bibliotekar nije samo posao, nego da je to `ivot... “Bibliotekari/ke osobe bez identiteta? Za{to vjerujete svom pekaru, mljekaru, apotekaru, a ne vjerujete svom bibliotekaru“ bio je naslov izlaganja Bebe Ra{idovi}, Biblioteka Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sarajevo, iz kojeg se saznalo da 14 biblioteka ne postoje na netu, da njih sedam nemaju nikakve informacione kataloge, da su dva fakulteta bez biblioteka, da su dvije fakultetske biblioteke bez bibliotekara, da u bibliotekama rade osobe sa srednjom stru~nom spremom kao i one koje se nisu obrazovale za to zvanje i zaAn. [IMI] nimanje.


OSLOBO\ENJE

34 [TAMPA•TISAK•PRES

utorak, 20. april 2010. godine

Linija `ivota

KOMENTAR

Bijeg u m

Hajkom na Josipovi}evu bosansku misiju HDZ svjedo~i o vlastitom povijesnom rikvercu i dubokom padu u svoje predreformirano izdanje Jutarnji list, Zagreb

Tri sastanka dvojice predsjednika

Preokret U procesu evropskih integracija, Srbija i Hrvatska bi morale da rade ubrzano na privo|enju optu`enih za ratni zlo~in i okon~anjima su|enja. Podno{enjem tu`be za genocid, taj proces je blokiran. Tadi} i Josipovi} se ne ustru~avaju da najavljuju me|usobno povla~enje optu`bi, iako je hrvatskom predsjedniku te`e nego srbijanskom da tu namjeru provede Danas, Beograd Kao {to je potrebno vrlo malo da se poni{te rezultati dugotrajnog uspostavljanja prijateljskih odnosa izme|u dve dr`ave, predsednici Srbije i Hrvatske dokazali su da je i obrnut proces mogu}. Pre samo dva meseca, dok su isticali poslednji dani mandata biv{eg hrvatskog predsednika Stjepana Mesi}a, odnosi dve zemlje dostigli su kriti~nu ta~ku, verovatno najgori nivo jo{ od ratnih sukoba devedesetih. Mesi} je u nekoliko navrata uzburkao javnost nesmotrenim izjavama, u kojima je spominjao upotrebu vojske na granici sa Republikom Srpskom, uz podgrevanje napetosti na relaciji Beograd - Zagreb, zbog odnosa prema dr`avnosti Kosova. S druge strane, u Srbiji su te izjave kori{tene kako bi se raspirivao pritajeni neblagonaklon odnos prema Hrvatskoj.

Kosovski predsjednik Nakon {to je predsednik Boris Tadi} odbio da prisustvuje inauguraciji predsednika Ive Josipovi}a, jer je na istu sve~anost bio pozvan i predsednik Kosova, ~inilo se da smena prvog ~oveka Hrvatske ne}e mnogo doprineti nu`nom uspostavljanju dobrosusedskih odnosa sa Srbi-

jom. Me|utim, usledio je niz susreta dva predsednika za samo mesec dana. Boris Tadi} i Ivo Josipovi} susreli su se tri puta od 25. marta do danas. Najpre je Tadi} otputovao u Opatiju, potom su oba predsednika prisustvovala sastanku u Briselu, da bi u petak prisustvovali trilateralnom sastanku u Ma|arskoj. Nakon susreta sa ~elnicima Ma|arske, Ivo Josipovi} je u pratnji predsednika Tadi}a do{ao u svoju prvu posetu Srbiji i obi{ao Ba~ki Mono{tor, mesto sa velikom hrvatskom manjinom. Nakon sva tri sastanka, zajedni~ke poruke oba predsednika nedvosmisleno upu}uju na zaklju~ak da }e Srbija i Hrvatska ubrzo kre nu ti da re {a va ju klju~ne probleme koji jo{ od ratnih sukoba optere}uju dve dr`ave. Re~ je o definisanju grani ca, po vrat ku izbe gli ca, vra}anju kulturnog blaga, {to bi sve trebalo da bude krunisano obostranim povla~enjem tu`be za genocid. U procesu evropskih integracija, Srbija i Hrvatska bi morale da rade ubrzano na privo|enju optu`enih za ra tni zlo~in i okon~anjima su|enja. Podno{enjem tu`be za genocid, taj proces je blokiran. Tadi} i Josipovi} se ne ustru~avaju da najavljuju me|usobno povla~enje optu`bi, iako je hrvatskom predsedniku te`e nego srpskom da tu nameru sprovode, pre svega zato {to je njegova stranka u opoziciji u parlamentu.

Zajedni~ki ud`benik Tadi}eva izjava da ako Srbija i Hrvatska imaju saglasnost o zajedni~koj budu}nosti i ako smognu snage da gledaju na probleme pro{losti na na~in koji je sasvim druga~iji od tradicionalnog, ako budu imale zajedni~ke sednice vlada, ako jednom u budu}nosti budu imale i zajedni~ki ud`benik istorije, izvesno }e time dve zemlje pokazati iskrenu zrelost i spremnost da preuzmu novu odgovornost u novom vremenu ka ko bi pro je kto va le bu du}nost celog regiona. Redakcijski komentar

Predsjednik je prekr{io Ustav - izjavila je premijerka i povela kampanju dezavuiranja i osude njegovih bosanskih izjava. Neka premijerka pokrene proces mog opoziva. Ako ne uspije, o~ekujem njezinu ostavku - o{tro je uzvratio {ef dr`ave. Nesporazumi izme|u Jadranke Kosor i Ive Josipovi}a prerasli su u mini rat.

Manjkava komunikacija Za dr`avu sigurno nije dobro da se njeni ~elni ljudi tako {amaraju. Treba se nadati sni`avanju tonova i skorom postizanju primirja. Ali o~ekivati neke idili~ne odnose prili~no je nerealno. Jer za sukob, koji je eskalirao oko predsjednikovih poruka u Bosni i Hercegovini, o~ito ima vi{e razloga. Prvi je svakako manjkava

komunikacija. Premijerka se `ali: nije bila obavije{tena o sadr`aju predsjednikova govo ra u bo san sko her ce go va~koj skup{tini. [ef dr`ave tvrdi: pozvao sam premijerku na sastanak, ali nije do{la. Mimo obi~aja, nikoga iz Ministarstva vanjskih poslova nije poslala u njegovu pratnju. Po Ustavu, vanjsku politiku u Hrvatskoj sukreiraju predsjednik Republike i Vlada, {to je bez me|usobne komunikacije nemogu}e posti}i. Drugi je razlog sukoba pretenzija premijerke Kosor da joj se, kako to primje}uje profesor Ivan Rimac, fakti~ki prizna status jedinog tuma~a hrvatske vanjske politike. Ba{ onako kako se postavljao njen prethodnik Ivo Sanader. Za Josipovi}a takva je intencija neprihvatljiva, pa je diplomatski poru~io kako ideja da }e premijerka redigirati njegove govore nije realna.

Tre}i je i najte`e uklonjiv razlog konfrontacije u razli~itim politikama. Josipovi} je socijaldemokrat, Kosor je {efica desnog HDZ-a. Ali ovdje nije rije~ samo o razumljivoj i logi~noj lijevo-desnoj politi~koj distinkciji. Rije~ je prije svega o civilizacijskoj razlici. Kao {to se na recentnim predsjedni~kim izborima u su{tini odlu~ivalo izme|u napredne i nazadne Hrvatske, tako se i u ovom slu~aju radi o sukobu onih ko ji se uko pa va ju u Tu|manove okamine i onih koji optiraju za Hrvatsku kao otvorenu, modernu i naprednu europsku zemlju. ^ak je i Ivo Sanader, ~ini se, shva}ao da s tu|manolikom politikom ne mo`e u Europu. Hajkom na Josipovi}evu bosansku misiju HDZ svjedo~i o vlastitom povijesnom rikvercu i dubokom padu u svoje predreformirano izdanje. ^etvrti i mo`da u ovom trenutku

ZADNJI VEZNI

Ne treba mijenjati Ostali smo bez banaka i ni{ta se nije dogodilo. Ostali smo bez indus Ve~ernji list, Zagreb Glavu sam sreo slu~ajno, na ulici. Ruke su mu bile pune papira koje je nervozno poku{avao zadr`ati na okupu. – Kaj ti je to? – pokazao sam na hrpu koja se po~ela listati i padati po cesti. Sagnuli smo se i skupljali ih. – Peticija – odgovorio je, kratko pogledavaju}i oko nas kao da se boji da ga netko prati. – Za kaj? – bio sam uvjeren da je opet ne{to oko registra i unaprijed mi je bilo slabo. Glava me pro~itao. – Nije, nije registar, jebao vas sve registar. Pa svi smo odavno u registraturi – presjekao je, a ja sam pomislio da }emo i zavr{iti ili kao Kova~i} ili kao Ki~manovi}.

Ukinuti gimnazije – Pa za kaj onda? – sad me po~elo zanimati. – Za na{e {kolstvo. Srednje – mahao je papirima. – Kaj zbog ministrove najave? – Netko mora. Zamisli, majstor veli da }e gotovo ukinuti gimnazije, spajati

predmete i nitko ni{ta. Svima je to normalno. Akademci, znanstvenici, profesori bez glasa. U ovoj zemlji svatko u vlasti mo`e lupiti glupost koja mu se trefi i ljudi gutaju. Zna{ kaj, u Hrvatskoj uop}e ne treba mijenjati vlast, ve} treba mijenjati narod – njegovo ogor~enje je raslo, a ja sam razmi{ljao kako prona}i novih ~etiri i pol milijuna statista koji }e {utke promatrati kako ih se vu~e za nos i stalno lupa po glavi. – I kako ide? – vratio sam se na papire. – Nikako. Pazi, najprije sam krenuo po institucijama. Bilo mi je glupo {to sve one {ute pa reko mo`da ne znaju i ajmo ih nazvat ili oti}i do njih. Zid, amigo, nai{ao sam na zid. U HAZU-u su mi rekli da srednja {kola i nije njihov djelokrug. Valjda im je malo prenisko. Onda sam zvao u Maticu hrvatsku i tamo su mi rekli da je to jako zanimljivo pitanje, ali da sad imaju ve}ih bri ga. Pi tao sam ka kvih, ka`u da ja to ne bih razumio. Mo`da da mi Bogi{i} objasni. Oti{ao sam i u Institut Ru|er Bo{kovi}. Fino me primili,

ali vele sad nemaju vremena ni sredstava, jer je ~ak 48 njihovih znanstvenika anga`irano na dva velika istra`iva~ka projekta; CERN-u i Ivko{i}u. Ne mogu vjerovati – slijegao je ramenima. – I zakaj te to ~udi? – bio sam iskren. – Fuchs dr`i kasu, a kad netko ima novce, intelektualci pred njega uvijek kleknu. Sve na{e “fon oben” institucije su legla


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

[TAMPA•TISAK•PRES 35

askirni rat

U IME NARODA

Diplomci po Bolonji Kad je poslanik postalo zanimanje? Molim lijepo, plju{te otkazi na sve strane, a oni nesalomivi! Od tolikog ~lanstva kojim se svi di~e, valjda su za sve ove godine mogli mijenjati mom~ad, tek da se prva postava ne izmori, jer dug je put pred nama... Blic, Beograd

^ak je i Ivo Sanader, ~ini se, shva}ao da s tu|manolikom politikom ne mo`e u Europu

presudni razlog vjerojatno treba tra`iti u potrebi vlasti da nekim iskonstruiranim politi~kim skandalom kamuflira vitalne probleme dr`ave. Rije~ je o bijegu od egzistencijalnih pitanja. Ba{ kao je pokrenuta histerija oko Registra branitelja, tako su i poklon predsjednika Republike `rtva-

ma rata u BiH HDZ-ovi {efovi iskoristili kao politi~ku kost zgodnu da se naciji dobaci neka se oko nje pokolje.

Zbijanje redova Ujedno svirali su mobilizaciju za zbijanje vlastitih redova. Premijerka sada poziva da se ona i pred sje dnik

dr`ave ne prepucavaju preko medija, a prva je bacila kamen i potkurila kampanju kontra Josipovi}a. Malo je piroman, malo vatrogasac. Va ljda ko pi ra na vi ku svoga prethodnika da naciju spa{ava iz problema koje je sam proizveo. Jelena LOVRI]

vlast, nego narod trije, opet ni{ta. Mislim da je vrijeme da i {kole kupe stranci

Taman kad sam se spremala da, kao prava nadrndana blogerka, napi{em neki tekst, pored Skca se zatalasao studentski protest. Diplomci po Bolonji, nekako tesno zbijeni, bez velikih povika, bez trumbeta i talambasa, no se sa mo tri tran spa ren ta: Ne}emo iz zemlje, Ho}emo diplome sa dipl. i Kuda ide ovaj brod? Bogme, mnogo ih je. Vi{e su o~ajni no {to su {trajka~ki raspolo`eni. Razgovaram sa njima. Ose}aju se prevareno. Obja{njavaju mi da su i posle ~etiri godine studiranja ni{ta i da ako ho}e da nastave moraju da plate desetine hiljada dinara. Deca sa dr`avnog Univerziteta. Najbolji me|u nama. Nije mi ba{ sve najjasnije, a i svaki faks ima neki svoj fazon, ka`u. Uglavnom, izgleda, sve i kad bi hteli iz zemlje, sa ovim novim zvanjima ne}e mo}i jer ka`u da je prava Bolonja podrazumevala nastavu na engleskom. Nisam ba{ upu}ena u sve to, ali sam tu`na. Stvarni `ivot zamagljen je virtuelnim.

Ocvale zvijezde

malogra|an{tine i bijednog konformizma. Njihovi interesi su jeftini, standard ponosa nizak, rasprave prepune retori~kih bravura bez smisla, a za narod ionako nisu nikad ni{ta napravili da nisu prije toga napravili ne{to sebi. Tako je to.

Marksizam je ukinut – Mo`da, samo tu je rije~ o djeci i nastavnicima. Kako

}e tko u~iti, a drugi predavati kada se zdru`e fizika, kemija i biologija, te povijest i zemljopis, ha? – Kao da je bitno. Sve smo to ve} vidjeli. Jesmo li ukinu li mar ksi zam, TIP SS i op}enarodnu obranu? E, nismo, samo smo ih zdru`ili u vjeronauk – nabacio sam o{tro u sredinu. – Stvar je ozbiljna. Ostat }emo bez {kola – `estio se.

– Ostali smo bez banaka i ni{ta se nije dogodilo. Ostali smo bez industrije, opet ni{ta. Mislim da je vrijeme da i {kole uzmu stranci. Ma, ustvari, daj da ti potpi{em peticiju – pru`io sam ruku. – Stvarno ho}e{? – nije vjerovao u moj intelektualno-dru{tveni anga`man. – Aha – uzeo sam papir i napisao Radovan Lisinski. Goran GEROVAC

Tenis, koncerti ocvalih zvezda, koje malo pre izdisaja dolaze i kod nas, na svojim opro{tajnim turnejama, Farma, buka i bes Velikog brata... A neka deca koja marljivo u~e, koja veruju da je spas u znanju, izmanipulisana su. Opet. Uve~e, is tog tog da na, uklju~ujem TV. Skup{tina. Izglasava se Deklaracija. Zapenjeni jedni drugima, u ime naroda, prebacuju koje{ta. A jadni narod spava. Besna sam. Ko je, bre, ovim istim facama dao do`ivotne man da te? Ko im je dao ovla{}enje da nas zastupaju dok ne umru? Ili dok neko ne razvali skup{tinska vrata. Bo`e, evo jedna poslanica punih usta silikona i ljudskih prava, sa tih istih povelikih usana kotrlja stra{ne fraze, druga ocvala, liftingom lepo oporavljena, tako|e se poziva na narod, tre}a uredno preostra{}ena, samo iz drugog ugla, opet pominje narod... A narodu promaja kroz nov~anike. I du{e. A njima i silikon i lifting i Guchi ma.... ova zemlja propasti ne}e..... dok je ovih najpravednijih me|u pravednima... I, pred san, u nekim bajatima novinama, ukva~im naslov: Poslanici taj i ta tra`i}e od dr`ave

Studenti i kad bi htjeli, ne mogu iz zemlje

od{tetu, pa sad u nekim desetinama miliona dinara, zbog oduzetih mandata. Kad neko voli svoj posao, pa to ti je. Da ima i takvih! Dobro je. Pravi zaljubljenici, entuzijasti.... [to bi oni dali svoje mandate tek tako? [to ih nisu dale one dve, a ne ovo dvoje? U ime naroda, po nov~aniku naroda, oni tra`e od{tetu jer bi zasigurno pobolj{ali rad Skup{tine i standard nacije. Ne bi se tu mogli provu}i kojekakvi zakoni, niti tako lo{e skrojene deklaracije... mo`da bi primetili i rupu u Bolonji...

Bez gre{ke Pitam se i pitam, kad je poslanik postalo zanimanje? Molim lepo, plju{te otkazi na sve strane, a oni nesalomivi! Od tolikog ~lanstva kojim se svi di~e, valjda su za sve ove godine mogli menjati mom~ad, tek da se prva postava ne izmori, jer dug je put pred nama... Ma o~ajna sam i besna! Jer, jasno mi je da je protokolarno, sve regulisano bez gre{ke. I da, naravno prva postava zakonski ima pravo da igra dok ne posustane.....ali ne mogu da }utim! Jo{ jednom na ovom blogu pitam, kao i oni studenti sa po~etka pri~e: Kuda ide ovaj brod? P.S. U dilemi sam da li su najskoriji doga|aji poslanika u ime naroda performans ili nacionalna drama? Vesna KAPOR


36

OSLOBO\ENJE

SCENA

utorak, 20. april 2010. godine

Njen prvi miris

Jennifer Aniston gola u reklami za parfem Lolavie Jennifer se napokon odlu~ila i za svoj parfem, koji bi se na tr`i{tu trebao pojaviti u junu i za koji je snimila izazovnu reklamu. Za Women’s Wear Daily Jennifer je ispri~ala {to ju je potaknulo da se pridru`i svojim kolegicama poput Kim Kardashian, Beyonce i Jennifer Lopez... koje ve} imaju svoje vlastite mirise: ‘’Bilo je to putovanje od godinu i pol dana. Pitali su me ve} ranije, ali nikako da se odlu~im. I onda me Leon Falic (iz Falic Fashion Group) pozvao da sudjelujem u kompletnom procesu nastajanja tog mirisa te sam zaklju~ila da bi to bilo sjajno kreativno iskustvo.’‘ Istom je prilikom dodala da je dala sve od sebe kako bi parfem Lolavie zadr`ao prirodan miris. Nakon prve fotografije, ubrzo mo`emo o~ekivati i TV spot, koji zasigurno ne}e biti ni{ta manje izazovan. Mo`da bez ru~nika?

Novi incident

Modna provokacija

Beyonce {okirala obo`avatelje prostotama na majici Ronnie Wood sva|om poslao djevojku u bolnicu Sapunica vezana uz gitaristu Stonesa nema svog kraja, a novi incident zavr{io je hospitalizacijom. Njegova nova djevojka, 30-godi{nja Ana Araujo, ostavila je 62-godi{njeg rockera nakon {to je pobjesnila od ljubomore, prona{av{i slike Ronniejeve biv{e, ruske konobarice Katie Ivanove. Ana se navodno toliko uznemirila u ljubomornoj sva|i da je morala pozvati hitnu pomo}, koja ju je odvela ravno u bolnicu! To nije bio prvi put da se par sva|ao, ali jest prvi put da je sva|a rezultirala bolnicom. Pro{log mjeseca Ana je poderala dvije njegove slike i udarila ga u glavu, kada je otkrila da, unato~ pri~ama o odvikavanju, Ronnie i dalje pije.

Preksino}njim nastupom na festivalu Coachella, Jay-Z i Beyonce ugodno su iznenadili publiku izvedbom hita ‘’Forever Young’’, ali mnoge i neugodno njezinom majicom koja je bila prekrivena nepristojnim izrazima. Jay-Z je pri re dio izne na|enje svojim obo`avateljima kada mu se tokom seta na po zor ni ci pri dru`ila Beyonce i otpjevala s njim sta ri hit gru pe Al pha vil le ‘’Forever Young’’, {to je izazvalo odu{evljenje u publici. Me|utim, mnogi su ostali u ~udu kada su vidjeli kakvu je majicu odjenula Beyonce. Na majici su bile napisane razne fraze i rije~i, ali i psovke i prostote, pa je vijest o nje zi nom mo dnom izle tu obi{la svijet u tren oka. Na majici je, izme|u ostalog, pisalo Punk Ass Motherfucker i Girls On Top.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

SCENA

37

Kristen Stewart ponovno ija Sumrakoman otkrila svoje ~ari

Kristen Stewart jo{ jednom je zablistala, ovoga puta na naslovnici martovskog izdanja magazina Flaunt. Mlada zvijezda u usponu pokazala je svoje ~ari u izazovnom fotosessionu, a da ne bi sve ostalo na fotografijama, to~nije njih 11, Kristen je dala i iscrpan intervju na ~ak 14 stranica. Kristen je, prema nedavnim medijskim izvje{}ima, svoj 20. ro|endan proslavila sa svojim de~kom Robertom Pattinsonom, usprkos naga|anjima da je njihova veza u krizi te da je Rob (23) ‘’bacio oko’’ na zgodnu zvijezdu TV serije ‘’Tra~erica’’ Leighton Meester koja u seriji igra razma`enu bogata{icu Blair Waldorf.

Kao na filmu

Paradiranje

Amy Winehouse ponosna na silikone

Bombshell planirala ubiti Sandru Bullock? Ameri~ki mediji naga|aju da je ljubavnica Jesseja Jamesa, supruga Sandre Bulock, planirala ubojstvo holivudske glumice i svog supruga Shanea Modica. Navodno je Michelle, osim sa suprugom Sandre Bullock, imala i aferu sa suprugom Pink, Careyem Hartom, no taj }e podatak istra`iti tabloidi, dok se FBI ovih dana bavi navodnim ubojicom koji je zaprimio narud`bu od Michelle Bomshell koja ga je `eljela anga`irati da ubije Sandru Bullock i njezinog supruga. Savjesni pla}eni ubojica prvo se obratio Shaneu Modicu koji je pak cijeli slu~aj prijavio FBI. Navodno je pri~a po~ela prije i slu`benog skandala u kojem je Jesse James priznao svoju nevjeru i prekinuo sa Sandrom Bullock. Nema sumnje da }e o ovom slu~aju biti jo{ rije~i. Ako ne sada, onda nakon {to holivudski producenti otkupe prava na pri~u i snime film po istinitom doga|aju. Ko bi mogao glumiti Sandru Bullock?

^ini se da je problemati~na britanska pjeva~ica Amy Winehouse, ~iji su problemi s opijatima poznatiji od muzike koju (povremeno) stvara, prona{la novu ljubav - estetske operacije, ta~nije, vlastite plasti~ne grudi. Amy je tako u oktobru po drugi put pove}ala svoje poprsje nakon ~ega je, zbog komplikacija, nekoliko puta zavr{ila u bolnici zbog bolova u grudima. No, ~ini se kako je sada ponovno sve uredu, pa je tako pjeva~ica vi|ena kako sa biv{im suprugom i trenuta~nim zaru~nikom, Blakeom, {eta ulicama Londona. Amy izgleda malo zdravije nego ina~e, no jo{ nije nau~ila {to zna~i pristojno se odjenuti, pa je tako pred fotografima paradirala u prozirnoj bijeloj majici iz koje su iskakale njezine plasti~ne petice koje je pjeva~ica ‘’pospremila’’ u crni grudnjak.


38

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I

NOVOSTI I PREPORUKE

Sok spre~ava za~epljenje arterija Sok napravljen od jabuke ili gro`|a mo`e sprije~iti su`avanje arterija, tvrde nau~nici. Istra`ivanjem provedenim na Univerzitetu Montpellier do{lo se do zaklju~ka kako sok pripravljen od gro`|a ili jabuka poma`e sprije~iti su`avanje arterija, te jo{ nekih sr~anih oboljenja. Francuski nau~nici promatrali su kako razina antioksidanta u pojedinom vo}u i sokovima utje~e na krvo`ilni sistem. Prema njima najve}u djelotvornost ima sok od crnog gro`|a, zatim crno gro`|e, pa sok od jabuka i jabuke.

Lisnato povr}e izvor zdravlja Istra`ivanja provedena posljednjih dvadesetak godina samo su potvrdila stare izreke i vjerovanja da je zeleno povr}e (tamno lisnato povr}e) ljekovito i poma`e u o~uvanju zdravlja i lije~enju mnogih bolesti. Pod zelenim povr}em u u`em smislu podrazumijevamo: zelenu salatu, blitvu, {pinat, kupus (li{}ar), kelj, prokelj... Pored toga, u zeleno povr}e spadaju i brokoli, boranija, gra{ak, krastavac, per{un (list), li{}e bijelog i crnog luka i ostalo lisnato povr}e, koje se koristi u ishrani, a sadr`i dosta hlorofila, biljna vlakna, vitamine i minerale.

utorak, 20. april 2010. godine

Odlu~ili ste se za novo ure|enje enterijera

Diskretna kombinacija

STILOVA I stari namje{taj s malo ma{te uklopite u svoj `ivotni prostor Antiknu komodu, sliku i lampu, mo`ete postaviti u stil ski po tpu no dru ga~iju prostoriju i tako posti}i atraktivnost i individualnost u ure|enju. Na na{u radost, najnoviji trendovi ure|enja `ivotnog prostora insistiraju na kombinovanju razli~itih stilova enterijera. Najjednostavniji na~in mije{anja razli~itih stilova je ra{~lanjivanje po prostorijama. Tako dnevnu sobu, spava}e i dje~ije sobe, trpezariju, kuhinju i kupatilo mo`ete urediti na konkretan na~in i odre|en stil, bez zadiranja u drugi. Vrlo atraktivno, ali ne{to komplikovanije i smjelije je postupno mije{anje dva stila, koje }e se najbolje osjetiti u prostorima, koji su povezani. Primjera radi, fini prelazak iz kuhinje, koja mo`e biti rustikalna, preko trpezarije, koja bi

RECEPT DANA

trebalo da bude ure|ena u razli~itim stilovima, do dnevnog boravka sa minimalisti~kim enterijerom, izgleda}e interesantno i atraktivno. Jednostavan na~in za sve koji `ele samo u tragovima da osjete prisutnost drugog stila u prostoru je da ubace komad namje{taja, koji }e se stilski razlikovati od svega ostalog. Ukoliko ste se odlu~ili za anti knu ko mo du, pos ta vi te iznad nje ogledalo ili sliku sa okvirom u istom stilu. Ovakvu komodu idealno je postaviti na slobodan zid u prostoru bez kontakta i povezanosti sa drugim komadima namje{ta ja. Je dnos ta vne stil ske kombinacije su vrlo interesantne i u kupatilskim prostorima. Naglasak mo`ete staviti i postavljanjem lustera ili lampi, koje se razlikuju od ostalog namje{taja i opreme u prostoru.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Veliki povratak klompi

[arlota sa ~okoladom Potrebno:

Priprema:

 1 kutija pi{kota

Pi{kote natopite u mlijeku i sla`ite ih po dnu i stranicama kalupa za tortu. Umutite pjenasto bjelanca. @umanca umutite sa {e}erom. Sjedinite pa`ljivo ove dvije mase pa kuhajte na pari da se krema zgusne 15-20 minuta. Onda u kremu dodajte i otopljenu ~okoladu. Stavite tortu u zamrziva~ barem 4-5 sati da odstoji da se dobro stegne, izvadite je i ukrasite umu}enom slatkom pavlakom. Torta sve vrijeme treba da bude u zamrziva~u.

 mlijeko  250 g margarina  200 g ~okolade  200 g {e}era u prahu  7 jaja  slatka pavlaka

Jedno od obilje`ja hipi stila iz sedamdesetih godina pro{log vijeka - klompe vra}aju se u modu, osvje`ene i redizajnirane. Ako se dvoumite da li da ih nabavite, imajte na umu da dobro pristaju `enama bez obzira na gra|u, jer izdu`uju i defini{u noge, i ~ine ih vitkijim. Odli~no se sla`u uz farmerke sa {irokim nogavicama, {iroke haljine i suknje, bermude. Me|utim, nikako ne bi trebalo da ih kombinujete sa veoma uskim pantalonama, da vam stopala ne bi izgledala ogromna. Vodite ra~una i o tome da su, s obzirom na to da imaju drvene |onove, prili~no te{ke, pa nisu pogodne za duga~ke {etnje ili stajanje.

Ljubi~asta na o~ima, crvena na usnama Nje`ne, pastelne boje najavljene su kao hit ovoga prolje}a i ljeta. Tako su i dizajneri na predstavljanju svojih kolekcija za ovu sezonu pokazali novi trend, a to je ljubi~asta sjenka, koja pro`ivljava masovnu popularizaciju. Najbolje kod ovakvog make up odabira jest ~injenica da pristaje svakoj boji o~iju i svim nijansama kose. Jedino na {to morate paziti jest da posegnete za svjetlijim nijansama ljubi~astog sjenila te znati ga pravilno nanijeti. Uz ljubi~asto sjenilo nanesite crni eyeliner i maskaru, a obavezno je i rumenilo. Sa puderom budite {krti, ipak je prolje}e i cijeni se {to manje “materijala“ na ko`i. Kada se radi o usnama, sjajilo odgovara uz sve, ali ve}i }ete dojam ostaviti ako uz ljubi~aste o~i isfurate i crveni ru` {to je jo{ jedan veliki trend ove sezone. Uz sve ovo, vjerujte, ne}ete biti neprimije}eni.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

KORAK NAPRIJED

39

Gotov Office 2010

Rast prodaje igara

Pobolj{an Gmail

NAND ~ipovi

Microsoft je zavr{io paket Office 2010 i poslao RTM verzije na umno`avanje. Nova verzija izme|u ostalog donosi nazivnupodr{ku za 64-bitneWindowse, varijante odre|enih aplikacija (Word, Excel, PowerPoint i OneNote) za web preglednik te brojne novine u svim komponentama paketa. Proizvo|a~ima ra~unara bit }e omogu}ena i posebna besplatna izdanja koja}e distribuiratipredinstalirane na novim ra~unarima. Slu`beno predstavljanje novog Officea zakazano je za 12. maj u New Yorku, dok prodaja kre}e tokom juna. Na razvoju i testiranju paketa Microsoftu je pomagalo preko 5.000 drugih kompanija i partnera, dok je beta verziju instaliralo ~ak 7,5 miliona korisnika.

Prodaja videoigara i vezanog hardvera u SAD-u porasla je tokom marta za {est posto, tvrdi se u najnovijimrezultatimaistra`ivanjatr`i{takompanije NPD. Prodaja hardvera tokom marta pala je za ~etiri posto, no istovremeno je prodajasoftvera porasla za 10 posto, tako da je nakon dva uzastopna mjeseca pada igra~a industrijaponovnozabilje`ilarast. Nintendov Wii je bio najprodavanija igra}a konzola u SAD-u tokommarta s prodanih557.500 komada, na drugom mjestu je Microsoftov Xbox360 koji je zabilje`ioprodaju338.400 komada, dok je Sonyev PlayStation 3 na tre}emmjestu s prodanih313.900 komada. Najprodavanijaigra u martu je bio God of War III za Sonyjev PlayStation 3.

Googleov tim zadu`en za razvoj Gmaila, u~inio je taj servis jo{ boljim. Nova mogu}nost na popularnom e-mail servisu je dodavanje privitaka jednostavnim odvla~enjem na za to predvi|eno mjesto unutar interfejsa u pregledniku, prenosi Bug. Nova mogu}nost dostupna je za Firefox 3.6, te naravno Chrome. Prema navodima kompanije, drag ‘n’ drop }e uskoro biti omogu}en i za korisnike ostalih preglednika. Tako|er, nova je mogu}nost integracije s Google Calendarom. Odsad je direktno iz Gmaila mogu}e kreirati stavke u kalendaru, a automatski se prikazuje i raspolo`ivost primatelja, naravno, pod uslovom da kalendar dijeli s vama.

Samsung je po~eo s proizvodnjom 20nanometarskih MLC NAND ~ipova za upotrebu u memorijskim karticama, mobitelima i sli~nim ure|ajima. Prema Samsungovim rije~ima, proizvodnja ovakvih ~ipova je ~ak 50 posto produktivnija nego proizvodnja 30-nanometarskog NAND-a, predstavljenog u martu pro{le godine. Novi ~ip kapaciteta je 32 Gb i pripada brzinskoj kategoriji 10 uz brzine ~itanja od 20, a pisanja podataka od 10 MB/s dok su prvi primjerci ve} u isporuci nekim Samsungovim partnerima. Osim toga, kompanija najavljuje memorijske kartice zasnovane na novom NAND-u kasnije tokom godine i to u kapacitetima od 4 do 64 GB.

HP Mini 210

Netbook sa ODLI^NOM TASTATUROM HP je nastavio svoju liniju netbooka modelom 210 koji donosi odre|ena pobolj{anja u odnosu na stariji Mini 110 te nosi vrlo povoljnu cijenu, {to }e zasigurno rezultirati solidnom popularno{}u ovog ra~unara. HP-ov Mini 210 pokre}e najnovija verzija Intelovog Atom procesora, model N450 takta 1,6 GHz. Po pitanju performansi, korisnik ne}e osjetiti neko re-

oznake 110 je rijetko kada dostizao tri sata autonomije rada na bateriji, dok Mini 210 bez problema pru`a ~etiri sata rada na svojoj bateriji. Trajanje dosta ovisi o intenzitetu kori{tenja, pa bi neki korisnici mogli izvu}i i ne{to du`u autonomiju. Tastatura je jedna od ja~ih osobina HP-ova mini prenosivih ure|aja. Tipke su dovoljno velike i razmaknute da ovaj ra~unar do-

KU]I[TE Korisnici koji puno pola`u u izgled ra~unara bit }e zadovoljni ~injenicom da je Mini 210 dostupan s pokrovom u vi{e razli~itih boja, ali im se ne}e svidjeti to {to na njegovu ku}i{tu ostaju otisci prstiju nakon svakog dodira BATERIJA Mini 210 bez problema pru`a ~etiri sata rada na svojoj bateriji, a trajanje dosta ovisi o intenzitetu kori{tenja, pa bi neki korisnici mogli izvu}i i ne{to du`u autonomiju pusti i pisanje teksta du`eg od onog elektronskihporuka, pi{e Tportal. Touchpad je poprimio uobi~ajeniji izgled nego {to je to bilo s modelom 110. Tipke su se vratile na dno touchpada, {to je bitno lak{e

volucionarno pobolj{anje u odnosu na stariji model, no najve}i porast performansi osjetit }e se u trajanju baterije. Prethodni model

Softver

za kori{tenje od tipki sa strane na starijem modelu. Osjetljivost i preciznost touchpada su za svaku pohvalu - mo}i

Brzo skeniranje knjiga

Grupa istra`iva~a sa univerziteta Tokyo predstavila je softver koji uz pomo} relativno jeftinih i lako dostupnih komponenti omogu}uje skeniranje stotina stranica knjige u minuti. Naime, standardni skeneri mogu snimiti samo informacije koje su pravilno postavljene na stranici ispred njih, no tehnologiju koju je razvio tim predvo|en profesorom Masatoshi Ishikawaom mo`e obra|ivati i slike deformisanih stranica koje su snimljene dok knjigu brzo pre-

listavamo ispred odgovaraju}eg digitalnog fotoaparata. Naime, softver prvo analizira oblik snimljene stranice, te zatim na osnovu te analize obra|uje snimku kako bi {to pravilnije skenirao sadr`aj stranice. Sistem za rad koristi brzu digitalnu kameru koja mo`e snimiti 500 slika u sekundi, a trenutno omogu}ava skeniranje prosje~ne knjige od 200 do 250 stranica u ne{to vi{e od 60 sekundi koriste}i standardni ra~unar. Prema tvrdnjama istra`iva~a, rezultat

je uporediv sa onim dobivenim klasi~nim “ravnim“ skeniranjem, a vjeruju kako }e u budu}nosti kompletan sistem biti mogu}e smjestiti u ure|aj poput iPada koji }e omogu}avati brzo skeniranje sadr`aja za kasnije ~itanje. Iako je brzo skeniranje knjiga putem iPada jo{ relativno daleka budu}nost, istra`iva~i tvrde kako bi se unutar dvije do tri godine na osnovu ove tehnologije mogao razviti veliki komercijalni sistem za masovno skeniranje knjiga.

}e bez problema zamijeniti mi{a u nekimzada}amakra}egtrajanja. Korisnici koji puno pola`u u izgled ra~unara bit }e zadovoljni ~injenicom da je Mini 210 dostupan s pokrovom u vi{erazli~itihboja, ali im se ne}e svidjeti to {to na njegovu ku}i{tu ostaju otisci prstiju nakon svakog dodira. Ra~unar izlo`en svjetlu poslije kori{tenja izgleda kao da ga je kroz ruke provuklo stotinu ljudi. Windowsi sasvim ugodno rade na ovom malom ra~unaru. Disk obr}e svoje plo~e brzinom od 5.400 o/min, a oni kojima to

nije dovoljno brzo mogu kupiti ja~i model s diskom kapaciteta 250 GB i brzinom vrtnje od 7.200 o/min. Smatramo da za tako brzim diskom nema neke velike potrebe jer ovo nije ra~unar koji }e se koristiti svaki dan cijeli dan. Osim toga, br`i disk }e zasigurno pove}ati potro{nju energije i skratiti trajanje baterije. Ugra|eni monitor dijagonale 10,1 in~a i rezolucije 1.366x768 piksela daje prili~no dobru sliku. Na`alost, presvu~en je sjajnimpokrovomkojireflektira sve {to se nalazi ispred njega, pa }ete ~esto mijenjatisvojupoziciju da bistesmanjiliodraz na ekranu. Manaure|aja je i to {to je baterija pri~vr{}ena za ku}i{te ra~unara.


40

OSLOBO\ENJE

FELJTON

nedjelja, 21.20. februar utorak, april 2010. godine

Tranzicijska etnokulturalna pustinja (3)

Oni se zovu Nevidljivi Isklju~eni Oni su zazorna drugost etnokapitalisti~kog poretka, bez prava na vlastito ime i ljudsku pojedina~nost, bez mogu}nosti iskazivanja u javnom prostoru. Oni su subalterne klase, bez zastupnika i jezika zastupni{tva, prisutne samo u birokratskom zbiru statisti~kih podataka Pi{e: Enver KAZAZ

Njih je mnogo vi{e od onih 500.000 hiljadanezaposlenih, kako tvrdi zvani~na dr`avna statistika; mnogovi{e od ono gotovo30 postostanovni{tva(pretvoreno u brojke, to je oko milion i dvjesto hiljada ljudi u BiH) koje, prema zvani~nimstatisti~kimpodacima, `ivi ispodgranicesiroma{tava; mnogo vi{e od onih60 postomladihkojijedva ~ekaju bezvizni re`im da bi odmahzdimili iz ove etnotraumom i socijalnim bezna|em okupirane zemlje. Oni imju pravo u diskurzivnom poretku dru{tva samo na jedan svoj idenitet - etnoreligijski. Samo su tako priznati. U simboli~komporetkuimenaimajupravo jedino na etni~ko ime. Oni se zovu Nevidljivi Isklju~eni. Oni su poni`eni i uvrije|eni, rekao bi Dostojevski. Oni su nezaposleni, oni su radnici na ~ekanju, oni su demobilizirani borci bez posla, oni su osobe s posebnimpotrebama, oni su vojni invalidi, oni su civilne`rtverata, oni su invalidirada, oni su osobekojetrebajutu|unje-

gu i pomo}, oni su manjinskipovratnici, oni su samohranemajke, oni su djeca s jednim ili bez ijednogroditelja, oni su bezutje{ni penzioneri pokorni etni~kim elitama, oni su Romi i njihovadjecaizlo`ena ovda{njem rasizmu i asimilaciji, oni su djevoj~icekoje po ovda{njim {kolamaprostituirajumo}nici, oni su bijeloroblje, oni su Nevidljivi, kako ih opisujediskurshumanistike, socijalno Isklju~eni, kako ih kvalificira dru{tvena znanost.

Svakodnevna patnja Tako ih imenuje i kvazineoliberalna ideologija u kvazitranzciji kvazidemokratskog, kvazicivilnog bosanskohrecegova~kog dru{tva. Tim jezikom im se udvara ovda{nji nevladin sektor, kojemu je zadatak da u socijalisti~ki i etnonacionalisti~ki postuliran dru{tveni pojmovnik implementira i aplicira neoliberani, globlizacijski jezik politi~kekorektnosticivilnogdru{tva Zapada. Oni su zazorna drugost etnokapitalisti~kog poretka, bez prava na vlastito ime i ljudskupojedina~nost,

Svakipoku{aj da se analiziraju i opi{ubosanskohercegova~kipostratni tranzicijski procesi vodi kao ustanovljavanju velike razlike izme|u BiH i drugih tranzicijskih zemalja. Od Daytona do danas etnonacionalisti~ke vlasti BiH poimaju kao zemlju nedovr{enog rata i nedovr{ive dr`ave. Iz toga proizilaze i sve razlike ovda{nje s tranzicijama zemalja u regiji, a potom i zemalja u kojima je ona zavr{ena i koje su se ve} priklju~ile Evropskoj uniji. U`as bosanskohercegova~ke tranzicije ponabolje se ogleda u stupnju socijalne bijede, potom kulturne krize, pa zatim ekonomske, politi~ke, moralne, obrazovne, znanstvene, pri ~emu se BiH ukazuje kao trogetoizirano etnodru{tvo i etnokulturna pustinja. Socijalna bijeda, arhaizacija, autogetoizacija, autoegzotizam, klerikalizacija, repatrijarhalizacija, neokonzervativizam, streotipizacija, pretvaranje ratnih zlo~inaca u etnoheroje samo su neki od fenomena koji obilje`avaju (tro)dru{tvena i etnokulturna polja u dana{njoj BiH. Pisan za tematski blok Tranzicija i kultura regionalnog knji`evnog ~asopisa Sarajevske sveske, koji }e uskoro iza}i iz {tampe, ovaj esej ukazuje i na rasizam kao trag ostao iza rata i fenomen koji se iz ideolo{kog preselio u akademsko podru~je. Autor je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, knji`evni povjesni~ar i kriti~ar koji je objavio nekoliko knjiga iz oblasti povijesti knji`evnosti i knji`evne kritike. bez mogu}nosti iskazivanja u javnom prostoru. Oni su subalterne klase, bez zastupnika i jezikazastupni{tva, prisutne samo u birokratskom zbiru statisti~kih podataka.

Njihova svakodnevna patnja u javnompoliti~komgovoru je etnopatnja, njihov egzistencijalni strah politi~ka etnofobija, njihova nada je diskursometno-nac-religijeoda-

slana u onostranost, njihova`e|za socijalnom pravdom preba~ena u metafizi~ki prostor de`eneta i d`ehenama, raja i pakla, prepu{tena Bogu, koji se, kako bi rekao jedan od mno{tva glasova u Ve{ovi}evoj stihozbirci Poljska konjica, „sklonio tamo |e se ne ~uje vriska samohranica“. Za{to Nevidljive Isklju~ene ne zastupa knji`evnost, jer ona bi trebala moralizirati dru{tvo, biti advokaturom pojedin~eve potrage za moralno valjanom normom u bezo~enom dru{tvenom poretku, morala bi artikulirati njegovo pravo na slobodu, njegovu sva|u s, Andri} bi rekao, `ivotom krvnikom; u sveop}em dru{tvenom muku, ona bi trebala biti glas socijalne tuge i opomene. Je li se knji`evnost na{eg vremena predala pred naletom diktature tr`i{ta i ekonomskog totalitarizma, pa sad na tr`i{te ideja iznosi samo one proizvodekoji su kurentni: slike ratnih trauma koje mu~e pojednica u postratnom, postkonfliktnom dru{tvu, intimine slike pojedinca zatvorenog u svoje mi-

BiH na dru{tvenom i moralnom razme|u (11)

Budu}nost ostaje neizvjesna Ako put integracija BiH doista ne bude otvoren, budu}e generacije imat }e dovoljno prilike i vremena za tragi~nu svijest o nesposobnosti ljudi da ostvare vlastitu historijsku perspektivu te }e historijski kontinuitet BiH biti prekinut, a njena multinacionalna perspektiva kona~no biti sahranjena ispod debelih plo~a neljudskih nakaza i njihovih ideologija Pi{e: Mujo KARI[IK

Kreiraju}i BiH primarno na etno-nacionalnom principu kao nadmo}nom kriteriju, Dejtonskim (ne)sporazumom je izvr{ena svojevrsna inverzija, tako {to je dr`ava BiH, umjesto na noge, postavljena da dubi na glavi, pa se bh. gra|anin s pravom, ali i ~u|enjem pita, {ta je podstaklo takvu inverziju? Sti~e se utisak da je multinacionalna tradicija BiH u Daytonu izvedena na optu`eni~ku klupu, u ~emu bh. gra|anin nalazi porijeklo zabluda, proma{aja i zlih tendencija u dru{tveno-politi~kom sistemu, koji se iskazuje nesposobnim da rje{ava najtrivijalnije komunalne probleme, a kamo li da BiH usmjerava u pravcu evroatlanskih integracija i op{teg progresa. Dr`ava BiH u Daytonu je teritorijalno podijaljena, i to tako {to su legalizovani rezultati agresije, genocida i etni~kog ~i{}enja,

jer u druga~ijim uslovima podjela BiH na dva entiteta (nacionalna tora) bila bi nemogu}a. Prije svega zbog toga {to u njima (entitetima) ne bi bilo mogu}e ostvariti apsolutnu jednonacionalnu ve}inu, pa za nacional-{oviniste takva podjela ne bi imala svoju svrhu i smisao.

Verbalno uvjeravanje U Daytonu BiH biva ne samo teritorijalno i etni~ki, ve} i funkcionalno podijeljena, i to tako {to, kada su nacionalne oligarhije obezbijedile nacionalnu teritoriju, uspijevaju da za svoje entitete otmu od dr`ave BiH klju~ne funkcije i poluge koje im omogu}avaju da dr`avu BiH dugoro~no dr`e u zarobljeni{tvu nacional-{ovinisti~kih i separatisti~kih namjera. Tako sada nacionalne oligarhije kreiraju dru{tveno-politi~ko stanje u kome gase pokreta~ke snage, a dru{tvo li{avaju sopstvene dinamike.

Istina, bh. gra|anina verbalno uvjeravaju sa nivoa najve}ih me|unarodnih instanci kako entiteti nemaju niti pravo, a ni mo} da se otcijepe od BiH, {to bi trebalo shvatiti kao garanciju da njena cjelovitost nije upitna. S obzirom da smo kona~no postali svjesni ~injenice da su dana{nje involutivno-retrogradne sile pretegle te da su u cjelosti nadja~ale, pa i zaustavile progresivno-historijske tendencije i njihove socijalne, politi~ke i kulturne nosioce i uop{te ugu{ile sve humanisti~ke te`nje bh. dru{tva, onda uvjeravanje kako BiH ima cjelovitost i suverenitet kao svoju historijsku perspektivu doima se posve neuvjerljivim. Njena integracija u Evropsku uniju vi{e nije realna nada, ve} postaje neizvjesna strepnja. Naravno, svjesni su nacional{ovinisti da kada se BiH integrira u evropsku zajednicu na najbolji }e na~in dobiti historijsku

Karta BiH nakon sklapanja Dejtonskog sporazuma

potvrdu o svom multinacionalnom, multikulturalnom i multikonfesionalnom bi}u, koje, na kraju krajeva, ~ini osnov i uslov evropskog zajedni{tva kao globalnog procesa. Sasvim je sigurno da bi integracijom BiH u EU nacionalne vladaju}e oligarhije izgubile BiH kao neku imaginarnu dr`avu, u kojoj kreiraju sistem segregacije i redukcije ljudskih bi}a kojima

upravljaju iz pozicije apsolutnog gospodara. Izgubili bi oni i ovu jezivu dru{tvenu stvarnost, u kojoj re`iraju historijski film strave i u`asa. Ba{ bi bilo zanimljivo da ~ujemo {ta bi mogli da ka`u oni koji su kreirali Dejtonski (ne)sporazum, kada bi bili prisiljeni da `ive u ovoj dru{tveno-historijskoj kreaciji, ukoliko su sa~uvali bar minimum historijski formiranih svojstava ljudskog roda. A mi, Bosanci i Hercegovci, bili bismo vrlo sretni ljudi kada bismo sud o Dejtonskom (ne)sporazumu mogli izre}i bez dramati~nih tonova, ali se ~ini da je to u ovom trenutku gotovo nemogu}e, prije svega {to su u njemu data takva rje{enja koja BiH kao dr`avu strukturalno i funkcionalno ~ine nesposobnom da na demokratskim principima ra zrje{ava unutra{nje pro tivrje~nosti, jer su joj otete osnovne funkcije dr`ave.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

Dubravka Ugre{i}

nimalne svijetove, sistem malih pri~a koji destabilizira zvani~ne intrepretacije velike povijesti, distopijski stav koji joj je namro postmodernisti~ki relativizam, idejuteksta kao intertekstualnog i intermedijalnog tkanja koje ide u razli~itim smjerovima unutar defabulariziranih romanesknih i pripovijednih naracija, porodi~ne kronike koje odra`avaju povijesnu dramu etnosubjekta, liriku ratnog ljudskog krika usred patriotskog, etnonacionalisti~kog kolektivnog urlika, ironiju, fantastiku i grotesku u formi naslje|a palog postmodernizma i ~itav niz drugih narativa uskla|anih sa zahtjevomknji`evnogiskaza kao robe {to ih pred njeg postvaljaju metanarativi konstruirani u neoliberalnoj konzumeristi~komerkantilisti~koj ideologiji umjetnosti? Je li bosanskohercegova~ko

knji`evno polje, nakon {to je iskazalopoezijuratnesmrti, do{lo u fazu da zastupasmrtpoezije u vremenu globalne kulture la`i? Da li je danasja~idiktattr`i{ta od diktatanekada{njePartije i njene socrelisti~ke poetike, kako je svojedobno tvrdila Dubravka Ugre{i}?

Od donacije do etnije Iza tih pitanja otkriva se horizont knji`evnosti malog tr`i{ta, koja~ezne da pre|eprekogranica BiH i uklju~i se makar u regionalni unutarknji`evni dijalog. Tu knji`evnost ostavila su na cjedilu u tranzicijskomrazdoblju ovda{njaentiteskaministarstva kulture, nakon {to su knji`evnu infrastrukturu u postra}u podiglestranedonacije, da bi ona danas tavorila u dr`avi ~ija ministarstva na svimrazinamavlasti u kulturi podr`avaju isklju~ivo etnoprojekte. U malim knji`e-

Poku{aj da nam se bezumlje, koje je metastaziralo u op{ti sukob od porobljiva~kih struktura, predstavi kao objektivna budu}nost bh. dru{tva kona~no tjera da se progovori na na~in kako to ~inimo i u ovoj knjizi. Definitivno je jasno da prevlast i dru{tvena dominacija one dru{tvene olo{i, uobli~ene u razli~itim formama kriminaliteta, ali i u svekolikom diletantizmu, koji, u bratskom zagrljaju s brutalnim bezumljem, nije puka dru{tvena pojava, ve} produkt „svjesne“ akcije onih dru{tvenih snaga koje koncem proteklog milenija prigrabi{e historijsku {ansu da bh. dru{tvo konstitui{u na nesre}i gra|ana. Drama koja se pred na{im o~ima odigrava u bh. dru{tvu postavlja nam kao imperativ zahtjev da mnogo izo{trenije izvr{imo uvid u dramati~nu istinu historijskih okolnosti, ali i onih dru{tvenih snaga koje su kreatori i akteri ove drame. Autor knjige, {tampane 2009. godine, a ~ija }e promocija biti uskoro, ro|en je 1948. godine u Sjenici, zavr{io je Filozofski fakultet u Pri{tini - Odsjek za filozofiju i sociologiju, a Interdisciplinarni postdiplomski studij na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu. Tako skrojena, ona postaje neprihvatljiva za EU, zbog ~ega su nu`ne korjenite promjene kako bi se osposobila da mo`e prihvatati i provoditi kriterije i principe koji su definisani u okrilju evropske zajednice. Da za BiH evropski put postane bar u dogledno vrijeme neostvarivi san pobrinuo se Dejtonski (ne)sporazum, i to tako {to je definisao princip da nikakve promjene nisu mogu}e bez saglasnosti, dakle konsenzusa politi~kih predstavnika sva tri naroda. Naravno, ne pada nam na pamet da ovaj princip dovodimo u pitanje na bilo ko-

41

FELJTON

ji na~in, jer je on u saglasnosti sa demokratskim principima, pa i sa nacionalnom strukturom bh. dr`ave kao multinacionalne zajednice ravnopravnih naroda.

U okrilju statusa quo Me|utim, kako bh. dru{tveno-politi~ku zbilju i dalje kreiraju nacional- {ovinisti~ke snage, upravo one politi~ke strukture koje su je i uvele u op{tedru{tvenu tragediju, s ciljem njenog potpunog i kona~nog uni{tenja, sada u ovom principu (konsenzusu) vide za sebe efikasno

vnostima sve je unaprijed politi~ko, trvdili su Deleuze i Gatari, a ovda{nje etnije knji`evni su proizvodi, kulturolo{ke etnije prve vrste, pa knji`evnost u njimanikad i nije, osim za kratko u vrijemedekadencijetitoisti~kog etnosocijalizma te tokom zadnjeg rata i malo iza njega, bila zbirom individualnih naracija {to se prote`u od zemnog do nebesekogplanaljudskeegzistencije, od an|eoske do |avoljezasnovanosti~ovjekovogdru{tva. Knji`evnost je na ovimprostorima u glavninisvogkratkogtrajanja, od procesa evropeizacije s krajapretpro{logvijeka, zapravo bilauvijeketni~kifunkcionalizirana, bez obzira na sve trzajeprve i drugemoderne, odnosnoranog i kasnogmodernizma. Kao takvu ju je, prijesvega, odre|ivalanjena recepcija, njen kanon, njena upotreba u {kolskomsistemu, a kao takvu ju je na bosanskohercegova~kenova~anice u tranzicijipostavio u likovimapisacapoliti~ki dogovor tri etnonacionalisti~ke elite. Na tim nov~anicama pisci su simboli etnokulturnogideniteta, a ne stvaraoci u interkulturnoj, internacionalnoj, kozmopolitskojestetskojmre`i. Knji`evnost je, dakle, na ovom prostoru prete`ito bila sistem politikaetnoidentiteta i procedurakoje su razvijalereprezentacijsko identitarno polje. To je njena dru{tveno-simboli~ka tradicija, njenpunirecepcijskiu~inak. (Sutra: Najvi{i `anr etnoknji`evne nauke)

oru`je kojim }e BiH zadr`ati ipak u okrilju statusa quo do neke nove historijske {anse. S obzirom da je u pitanju Balkan, ta je {ansa posve izvjesna, naravno ako je me|unarodna i evropska zajednica na vrijeme ne osujete. Dakle, osnovne nedostatke Dejtonskog (ne)sporazuma vidimo u ~injenici da je on legalizovao rezultate agresije, genocida i etni~kog ~i{}enja, ali je i obezbijedio legitimitet nacional-{ovinisti~kim i secesionisti~kim snagama da kreiraju dru{tveno-politi~ku stvarnost u BiH, koja sasvim sigurno nije i ne zna~i trasiranje puta prema evroatlanskim integracijama, tako da budu}nost BiH ostaje i dalje neizvjesna. Ako put integracija BiH doista ne bude otvoren, budu}e generacije imat }e dovoljno prilike i vremena za tragi~nu svijest o nesposobnosti ljudi da ostvare vlastitu historijsku perspektivu te }e historijski kontinuitet BiH biti prekinut, a njena multinacionalna perspektiva, koja je i Dejtonskim (ne)sporazumom zna~ajno poljuljana, kona~no biti sahranjena ispod debelih plo~a neljudskih nakaza i njihovih ideologija. (Kraj)

1526.

NA DANA[NJI DAN

U bici kod Panipata mogulski vo|a Baber s 2.000 boraca porazio 10.000 vojnika sultana Ibrahima od Delhija, ~ime je po~ela dvoipovjekovna vladavina Mogula nad Indijom.

1657.

U englesko-{panskom ratu engleska flota, pod komandom admirala Roberta Blejka, napala i potopila svih 16 {panskih ratnih brodova u luci Santa Krus na Tenerifi, a potom razorila grad.

1768. 1792. 1808.

Umro italijanski slikar Kanaleto, jedan od najboljih pejza`ista 18. vijeka. Francuska objavila rat Austriji, Pruskoj i Sardinskoj kraljevini.

Ro|en Napoleon III, car Francuske od 1852. do 1870. Poslije poraza u francusko-pruskom ratu zba~en, u Francuskoj proklamovana Tre}a republika.

1841.

U filadelfijskom listu magazin Grahams objavljena pripovijetka Edgara Alana Poa “Ubistva u ulici Morg“, koja se smatra prvom detektivskom pri~om.

Oliver Kromvel

1653. Vo|a Engleske revolucije Oliver Kromvel raspustio Parlament, Vojno vije}e donijelo novi ustav, a Kromvel imenovan za do`ivotnog lorda-protektora.

1889.

U Austriji ro|en Adolf Hitler, osniva~ Nacionalsocijalisti~ke partije, kancelar i diktator Njema~ke od 1933. do 1945.

1893. 20. vijeka.

Ro|en katalonski slikar i vajar Huan Miro, jedan od najzna~ajnijih nadrealisti~kih umjetnika

1893. 1912. 1919.

Ro|en ameri~ki filmski glumac Harold Lojd, jedan od najslavnijih komi~ara nijemog filma. Ro|en irski knji`evnik Bram Stoker, autor djela Drakula.

U Beogradu po~eo osniva~ki kongres Socijalisti~ke radni~ke partije Jugoslavije, koja je 1920, na kongresu u Vukovaru, promijenila ime u Komunisti~ka partija Jugoslavije.

1936. 1947.

Italijanske trupe okupirale Etiopiju.

Umro kralj Danske Kristijan X. Veliku popularnost stekao otporom njema~koj okupaciji za vrijeme Drugog svjetskog rata.

1972. 1986. 1986.

Ameri~ki svemirski brod Apolo 16 spustio se na Mjesec. Majkl D`ordan postavio rekord plej-ofa NBA lige, ostvariv{i na jednoj utakmici ~ak 63 poena.

je 61 godine.

Hong Kong

1984. Velika Britanija objavila da }e njena administracija u Hong Kongu prestati da radi 1997.

Pijanista Vladimir Horovic, koji je napustio Rusiju 1925, odr`ao prvi koncert u SSSR-u posli-

1992.

Snage bosanskih Srba blokirale Sarajevo zahtijevaju}i podjelu grada. Blokada i granatiranje grada trajali tokom cijelog rata u Bosni i Hercegovini, zavr{enog potpisivanjem Dejtonskog sporazuma u novembru 1995.

1993.

Bojovnici HVO-a po~inili masakr nad civilima Zenice. Sa polo`aja u Vitezu i Biloj ispalili su {est granata 155 milimetara na u`i centar Zenice. Od posljedica eksplozije ubijeno je 16 osoba, dok je vi{e od 35 ljudi ranjeno, od toga 15 te{ko.

2003.

[est osoba poginulo, a jedna povrije|ena, prilikom pada helikoptera kod planinskog vijenca u blizini italijansko-francuske granice. Helikopter je prevozio skiMilovan \ilas ja{e do staza u planinama zapadno od Torina, ali je izgubio 1995. Umro jukontrolu u magli na visini od oko 3.000 metara.

goslovenski politi~ar i pisac Milovan \ilas, jedan od najbli`ih saradnika Josipa Broza Tita do 1954. Poslije sePresudom @upanijskog suda u Vara`dinu polirije ~lanaka u cajac Policijske uprave zagreba~ke Miroslav beogradskom Magdaleni} osu|en je na dvanaest godina zatvora zbog sednevniku Borba, dam plja~ki poslovnica banaka i po{tanskih ureda u Austriji u kojima je kritikoje je po~inio od maja 2003. do maja 2004. godine u ovoj zekovao tada{nje mlji. jugoslovensko rukovodstvo, Najmanje 51 osoba je poginula kada je autosmijenjen sa bus sletio s ceste i upao u rijeku na sjeveroistoku Indije u dr`avi Assam. Autobus je skrenuo s ceste i strosvih funkcija, valio se u nabujalu rijeku usljed sna`nog pljuska koji se sru~io potom postao iznenada na njega tokom vo`nje. najpoznatiji jugoslovenski disi. U Derventi obilje`ene 63 godine od oslodent. Ro|en 12. bo|enja ovog grada od fa{isti~ke okupacije u juna 1911. u Drugom svjetskom ratu. Na spomenik `rtvama fa{isti~kog teCrnoj Gori. rora vijence su polo`ili u~esnici NOB-a i njihovi potomci.

2003.

Ministarstvo zdravlja Kine saop{tilo da je od atipi~ne upale plu}a u Pekingu oboljelo 339 osoba, od kojih je 18 umrlo, ~ime su kineske vlasti prvi put zvani~no priznale razmjere epidemije SARS-a u prijestonici. SARS te godine pogodio 20 zemalja, a najvi{e zara`enih registrovano u Kini, 5.329, i u Hongkongu, 1.754.

2005. 2006.

2008


42

OSLOBO\ENJE

AUTOSVIJET

utorak, 20. april 2010. godine

PREDSTAVLJAMO Renault fluence Z.E. i kangoo Z.E.

Elektri~ne verzije aktuelnih modela U Renaultu procjenjuju da }e do 2020. godine oko 10 posto svjetskog tr`i{ta automobila otpadati na elektri~ne automobile. Kako bi uzeli {to ve}i dio tog tr`i{nog kola~a, uskoro }e biti spremni za masovnu proizvodnju elektromobila Renault je otkrio kona~ni izgled svoja dva elektri~na automobila - fluence Z.E. i kangoo Z.E. koji }e u prodaju krenuti 2011. godine. U Renaultu procjenjuju da }e do 2020. godine oko 10 posto svjet skog tr`i {ta auto mo bi la otpadati na elektri~ne automo-

bile. Kako bi uzeli {to ve}i dio tog tr`i{nog kola~a, uskoro }e biti spremni za masovnu proizvodnju elektromobila. U program elektri~nih vozila, na kojem trenutno radi 2.000 ljudi, ulo`eno je 4 milijarde eura, a prvi konkretni automobili dolaze u obliku elektri~nih verzija aktual-

nih modela fluence i kangoo. Fluence Z.E. Concept predstavljen je pro{le godine u Frankfurtu, a serijski model iza}i }e iz tvornice u Bursi u Turskoj. Prodaja }e najprije po~eti u Izraelu i Danskoj, a potom i u ostatku Evrope. Po~etak prodaje zavisi najvi{e od spremnosti po-

Propali pregovori dvije kompanije

Budu}nost

Hummera

pod upitnikom Prema posljednjim informacijama nekada veliki Hummer uskoro }e definitivno oti}i u istoriju. Na `alost svih ljubitelja Hummerovih modela, ~ini se kako optimizma u poku{aju spa{avanja vi{e nema. Nakon {to kineska kompanija Sichuan Tengzhong nije uspjela da realizuje sve uslove iz pregovora s General Motorsom, budu}nost Hummera pod velikim je znakom pitanja. Iako je kompanija iz Amerike Raser Technologies dala posljednju ponudu za preuzimanje Hummera, General Motors glatko je odbio. Prema istim, nezvani~nim podacima, kompanija Raser ve} je napravila detaljan plan kako da od Hummera napravi profitabilnu kompaniju koja }e kao prioritet imati “zelene� modele. No, General Motorsu nije se svidjela ta ideja, jer se na istom podru~ju takmi~e i brojni njihovi modeli koji bi u Hummeru imali velikog, mo`da i prevelikog konkurenta. U svakom slu~aju, pre`ivljavanje Hummera u ovom momentu izgleda te{ko izvodljivo.

pratne infrastrukture, jer za elektri~ne auto mo bi le umjes to obi~nih benzinskih postaja treba izgraditi punionice za struju. Do danas je sklopljeno pedesetak dogovora {irom svijeta o pripremi tr`i{ta i potrebne infrastrukture. Elektri~ni fluence napravljen

je na bazi obi~nog fluencea, ali ima puno detalja po kojima se razlikuje od njega, a tako|er je i produ`en za 13 centimetara do du`ine od 475 cm, radi dodatnog pros to ra po tre bnog za smje{taj baterija iza stra`njih sjedala. Unutra{njost automobila identi~na je obi~nom fluen-


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

AUTOSVIJET

43

Novi problemi za japanskog proizvo|a~a automobila

Toyota povla~i

ceu, a jedino je na instrumentnoj plo~i broja~ okretaja zamijenjen pokaziva~em napunjenosti baterija. Kangoo Z.E., koji }e se proizvoditi u Maubeugeu u Francuskoj, tako|er bi trebao imati tr`i{ni start u prvoj polovici 2011. godine. Elektri~ni

600.000 minivan

vozila sienna kangoo je zapravo prera|eni kangoo express, tako da su mu i karakteristike iste – duga~ak je 421 cm, ima do 3,5 kubika tovarnog prostora i nosivost do 650 kilograma. Ovakva iskoristivost je mogu}a jer su baterije smje{tene ispod poda, pa ne uzimaju mjesto u tovarnom prostoru. Pogon oba automobila je potpuno elektri~ni. Fluence pokre}e sinkroni elektri~ni motor snage 70 kW, s maksimalnim momentom od 226 Nm. Masa motora je 160 kg, dok su litij-ionske baterije te{ke 250 kg. Smje{tene su iza stra`njih sjedala, a od prtlja`nika je ostalo 300 litara obuj-

ma. Baterije se nadopunjavaju to kom vo`nje pri li kom ko~enja i usporavanja, a za potpuno punjenje koristit }e se ku}ne uti~nice (6 do 8 sati) ili stanice za brzo punjenje (30 minuta), a mogu}a }e biti i zamjena praznih baterija za pune (trajat }e samo 3 minute). Doseg s punim baterijama bi}e 160 kilometara, a maksimalna brzina je ograni~ena na 135 km/h. Kangoo Z.E. imat }e malo slabiji elektri~ni motor, snage 44 kW, a moment je tako|er 226 Nm. Maksimalna brzina }e mu biti 130 km/h, a doseg s punim baterijama je tako|er 160 km.

Japanska korporacija Toyota objavila je da povla~i 600.000 minivan vozila sienna prodanih u SAD-u od 1998. do ove godine, zbog opasnosti od otpadanja rezervne gume s vozila, {to je novi u nizu sigurnosnih problema koji poga|a ovog velikog autoproizvo|a~a. Toyotin najnoviji opoziv vrijedi za modele sienne 1998 - 2010. s prednjim pogonom, koji su prodani ili registrirani u 20 ameri~kih saveznih dr`ava s hladnom klimom. Toyota u saop}enju navodi da korozija izazvana solju kojom se posipaju ceste, mo`e dovesti do pucanja ~eli~nog u`eta koje dr`i rezervnu gumu i pada gume na cestu, {to dovodi u opasnost druge voza~e, iako tvrdi da ne zna za nezgode izazvane tim problemom. No, ameri~ka Nacionalna uprava za sigurnost cestovnog prometa (NHTSA) je objavila da je primila {est pritu`bi zbog otpadanja rezervnih guma sa sienne. Japanski proizvo|a~ povukao je vi{e od osam miliona vozila u svijetu, zbog neispravne papu~ice gasa i nekontroliranog ubrzavanja, {to je na{tetilo ugledu kompanije, godinama znane po sigurnim i pouzdanim vozilima. ^elni ljudi Toyote obe}ali su da }e brzo reagirati na sve sigurnosne probleme, a uprkos sigurnosnim problemima i masovnom opozivu vozila, Toyota je u SAD-u u martu pove}ala prodaju vozila za 40 posto, zahvaljuju}i velikoj akcijskoj kampanji prodaje s nula posto kamata na kredite.

Pove}ana potra`nja za yetijem i superb combijem Pozitivan trend prodaje na automobilskom tr`i{tu kada su u pitanju modeli yeti i superb combi rezultirao je pove}anjem proizvodnje u [koda Auto fabrici lociranoj u Kvasiny. Od kada je po~ela proizvodnja ovih modela, broj zaposlenih je stalno u porastu i trenutno iznosi 3.500. Kako bi se zadr`ao pozitivan trend u proizvodnji, [koda Auto planira premje{tanje prozvodnje modela roomster iz Kvasinya u fabriku lociranu u Vrchlabiju. Ovo premje{tanje bi stabilizovalo proizvodne kapacitete u obje fabrike te pokazalo socijalnu odgovornost [koda Auta kroz o~uvanje radnih mjesta za sve zaposlene u ovim fabrikama. Pripremio: Mirza ISLAMOVI]


44

OSLOBO\ENJE

SPORT

utorak, 20. april 2010. godine

Kapiten Slavije o pretu~enom Gruzijcu

Opominjao sam Kutaliju, ali nije me slu{ao

Kutalija: Do sada nisam imao problema Levan Kutalija je najprije bio na meti psovki upu}enih od Vlastimira Jovanovi}a, da bi ga isti igra~ udario glavom. U incidentu je u~estvovao i trener golmana Aleksandar Bo`ovi} koji je Gruzijcu udarcem rukom slomio dva zuba. “Namjeravam tu`iti igra~e koji su me napali, kao i klub koji mi duguje ugovorom zagarantovan novac. Prije incidenta nisam imao problema sa igra~ima, te nisam o~ekivao sukob“, rekao je Kutalija koji }e se zbog posljednjih de{avanja vratiti u rodnu zemlju.

Bojan Regoje `ali zbog de{avanja na treningu Slavije, ali podr`ava suigra~a Vlastimira Jovanovi}a • Nova tri boda vratila su nam samopouzdanje i motiv u borbi za opstanak, rekao je Bojan Regoje

Kapiten Slavije Bojan Regoje zadovoljan je igrom svog tima koji u nedjelju pred svojim navija~ima savladao Slobodu sa 2:1 u 23. kolu Premijer lige BiH. Doma}ini su poveli ve} u 26. minuti kada je mre`u gostiju zatresao Igor Radovanovi}, da bi Tuzlaci golom Damira Smajlovi}a pred kraj prvog poluvremena izjedna~ili na 1:1. Trenutak odluke desio se u 81. minuti kada je kapiten doma}ih Regoje iz slobodnog udaraca pogodio za kona~an rezultat 2:1. “Moramo biti zadovoljni igrom koju smo pru`ili protiv Slobode. Prije svega, pobjeda nam je va`na zbog situacije na tabeli, te su nam nova tri boda vratila samopouzdanje i motiv u borbi za opstanak. Naredno kolo putujemo u Modri~u gdje o~ekujemo pobjedu {to bi nam bila dodatna sigurnost“, rekao je Regoje. Kapiten Slavije je prokomentarisao i incident koji je desio na treningu njegovog tima u petak. Naime, uo~i utakmice sa Slobodom, Gruzijac u redovima tima BOSNA I HERCEGOVINA Druga liga - Centar 22. kolo uta pob ner por d:p-g bod

1. Radnik 2. Bosna 3. TO[K 4. Usora 5. Borac 6. Orli} 7. Krivaja 8. Natron 9. Mladost 10. Vratnik 11. Famos 12. Vrbanju{a 13. Rudar 14. Ozren 15. Azot/Drina 16. Pobjeda

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

15 11 11 11 9 9 9 9 8 9 8 7 9 7 7 6

2 8 3 1 6 4 4 3 5 2 4 6 2 4 3 5

5 3 8 10 7 8 9 10 9 11 10 9 11 11 12 11

REZULTATI Borac - Famos Azot/Drina - Ozren Bosna - Radnik Pobjeda - Vrbanju{a Krivaja - Natron Orli} - Usora Mladost - Vratnik TO[K - Rudar IDU]E KOLO TO[K - Borac Rudar - Mladost Vratnik - Orli} Usora - Krivaja Natron - Pobjeda Vrbanju{a - Bosna Radnik - Azot/Drina Ozren - Famos

51:24 47:17 37:26 37:44 39:32 48:40 31:38 29:27 31:34 38:45 33:29 39:47 34:41 27:35 26:55 36:43

47 41 36 34 33 31 31 30 29 29 28 27 26 25 24 23 3:0 3:2 2:0 2:0 2:1 4:0 2:0 3:0

iz Isto~nog Sarajeva Levan Kutalija bio je napadnut od strane Vlastimira Jovanovi}a i Aleksandara Bo`ovi}a. “Nisam bio na treningu u petak, ali sam detaljno upoznat sa de{avanjima na terenu. Prije svega, osu|ujem incident koji se nije smio dogoditi. Takva de{avanja stvaraju lo{ imid` o klubu u kojem je svaki stranac dobro do{ao, i u kojem do sada nikada nije bilo sli~nih problema. Sada sve moramo zaboraviti i okrenuti se igrama“, ka`e Regoje osvrnuv{i se na pona{anje Gruzijca u posljednjih nekoliko sedmica. “Kutalija je bio nepodno{ljiv u posljednje vrijeme. Provocirao je ostale igra~e i znalo se da }e odnos izme|u njega i drugih fudbalera kulminirati na najgori mogu}i na~in. Kao kapiten, opominjao sam ga, ali nije slu{ao. Do incidenta ne bi do{lo da su rukovodioci kluba odrediti suspenziju za njega. Stoga, podr`avam Jovanovi}a jer razumijem za{to je reagovao na takav na~in“, doO. ZUKI] dao je Regoje.

Slavija }e u narednom kolu igrati u gostima protiv Modri~e

Uspje{an vikend bh. reprezentativaca

Misimovi} i Spahi} u timu kola Bh. internacionalci briljirali diljem Evrope u nastupima za svoje klubove • U strijelce se upisali D`eko, Ibi{evi}, Muslimovi}, Ibri~i} i ^ustovi} • Misimovi} je bio dvostruki asistent, a Spahi} najzaslu`niji za bod koji je njegov Montpellier izvukao protiv Toulousea Ljubitelji najva`nije sporedne stvari na svijetu u BiH definitivno su imali u ~emu u`ivati proteklog vikenda, budu}i da su na{i internacionalci pru`ili sjajne partije {irom Starog kontinenta. Ibi{evi}ev i Salihovi}ev Hoffenheim, iako u velikoj krizi, izborio je bod protiv Borussije iz Dortmunda i to upravo zahvaljuju}i na{im reprezentativcima. Naime, nakon {to je Salihovi} proigrao Carlosa Eduarda, Brazilac je asistirao Ibi{evi}u za pogodak, njegov ukupno deseti ove sezone u Bundesligi. Ni drugibosanskohercegova~ki duo u najja~oj njema~koj ligi nije sjedioskr{tenihruku, i unato~porazu njihovog Wolfsburga od bremenskog Werdera 2:4, Misimovi} i D`eko su odradili svoj dio posla, pa je takonajpoznatijime|unogometnimportalima, Goal.com. na{egveznjaka stavio u dru{tvoonih koji su obilje`ili kolo: “ZvjezdanMisimovi} je odigrao odli~nu utakmicu. Raspolo`en i u

Goal.com uvrstio je Zvjezdana Misimovi}a i Emira Spahi}a u najboljih 11

formi, bosanskohercegova~ki playmaker u savr{enom trenutku je gurnuo loptu naprijed za Edina D`eku, kojiposti`evode}i gol protivWerdera, a kasnije je gol namjestio i Grafiteu. Pri rezultatu2:2 izveo je nevjerovatan slobodan udarac, kojem je stativa zaprije~ila put. Nakon poraza je sigurno bio razo~aran, ali svojim individualnim nastupom mo`e biti vi{e nego zadovoljan“, stoji u opisnoj ocjeni.

Podsjetimo jo{ i da je D`eko zasad najbolji strijelac, te da je, prema Kickerovoj bodovnoj ljestvici, najkorisniji igra~ Bundeslige s 20 golova i 10 asistencija, dakle, ukupno 30 bodova, dok je Misimovi} peti, s 9 golova i 14 asistencija, odnosno 23 boda. Osim Misimovi}a, Goal.com je jo{ jednog bh. reprezentativca uvrstio u tim kola. Naime, u 33. kolu francuskog prvenstva, prema

mi{ljenju novinara spomenutog portala mjesto u idealnih 11 zaslu`io je i na{ reprezentativni kapiten Emir Spahi}, koji je svojim potezima u obrani spasio svoj Montpellier poraza od Toulousea: “Montpellier prolazi kroz te{ko razdoblje i izgleda da ne mo`e prestati s remijima. Frustracija je bila vidljiva i u nedjelju protiv Toulousea, no, i pored toga, malo je toga {to Spahi} nije u~inio da pomogne svom klubu. Posebno je odu{evila intervencija na Gignacov {ut, kojom je spasio Montpellier sigurnog gola“, ka`e se u obja{njenju. Osim pomenutih, dobre partije su pru`ili i na{ Zlatan Muslimovi} u Gr~koj, koji je bio strijelac u pobjedi PAOK-a nad Ergotelisom od 4:1, Adnan ^ustovi} u Belgiji, koji je zatresao mre`u u velikom trijumfu Genta protiv Zutle-Waregema od 5:0, te Senijad Ibri~i}, koji je bio jedini strijelac na utakmici Hajduka u susreta protiv [ibenika u susjednoj Hrvatskoj.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine U @eljezni~aru ve} zaboravili Borac i okre}u se Slobodi azar Popovi}, ili car Lazar, kako napada~a @elje zovu navija~i tima sa Grbavice, protiv Borca je odigrao sigurno svoju najbolju utakmicu u plavom dresu. Dan uo~i duela protiv Banjalu~ana nije smio najaviti gol, a menad`er Amar Osim ga je vi{e u {ali upozoravao da slu~ajno ne skine dres ukoliko da pogodak, ili jo{ gore - da ga ne baci u publiku. “Toliko je svojih dresova pobacao da smo ostali bez njih. Samo ga probaj baciti ili skinuti, zna{ kolika je kazna“, upozoravao je Osim Popovi}a, koji je u dva navrata imao priliku za skinuti dres, nakon {to je poga|ao mre`u Borca. Me|utim, oba puta je dres ostao na njemu, jer {efova je, ipak, posljednja. Odmah nakon utakmice rekao nam je kako je sretan, a dodao je i to kako je umalo pogodio sastav i zaradio ve~eru od Osima, koji je na teren protiv Borca izveo 10 od 11 igra~a koje je nabrojao napada~ @elje. Prevario se samo u [imi}u, umjesto kojeg je zaigrao Bu}an. “Nemamo vremena za slavlje,

L

45

SPORT

Popovi} iz Tuzle pri`eljkuje barem bod

Sloboda igra ~vrsto i prima malo golova, ali i malo ih daje, govori Popovi}, koji smatra da su Tuzlaci najja~i iz prekida, ba{ kao i @eljezni~ar • @eljina prednost u odnosu na druge timove je {iri izbor igra~kog kadra

Lazar Popovi} slavi sa Stani}em nakon {to je postigao pogodak protiv Borca

jer nas o~ekuje vru} me~ u Tuzli“, kazao nam je Popovi} dva dana nakon Borca, dodaju}i kako `ali zbog jeftino primljenih pogodaka, ali... “Najbitnije je da smo pobijedili i sada idemo dalje. Gostujemo kod Slobode, gdje moramo dati sve od sebe ukoliko

Navija~i @elje pokreta~ka snaga plavog tima Lazar Popovi} iza sebe ima zavidnu karijeru. Igrao je u Srbiji za ^ukari~ki, zatim, za Brest u Francuskoj, onda ponovo za ^ukari~ki i posljednji klub, prije dolaska na Grbavicu bio mu je sjevernokorejski Deagu. Tako|er, igrao je za U21 i U23 selekciju Srbije i Crne Gore. Najve}i trag ostavio je u ^ukari~kom u ~ijem je dresu u 113 nastupa postigao 32 pogotka. “Ekipe za koje sam igrao nisu imale neku veliku podr{ku sa tribina. U Francuskoj su, recimo, stadioni bili puni, ali publika je bila vi{e pozori{na, a sli~no je bilo i u Sjevernoj Koreji. Me|utim, Grbavica je fenomen. Stalno nas bodri najmanje {est-sedam hiljada gledalaca i oni su na{a pokreta~ka snaga. Protiv Borca je bilo fenomenalno i oni su nam dali krila i nosili do pobjede“, smatra Popovi}.

`elimo ostati nepora`eni. Znam da ih ovog prolje}a niko nije pobijedio na doma}em terenu, niti su primili gol. Igraju ~vrsto i primaju malo golova, ali i malo ih daju“, govori Popovi}, koji smatra da su Tuzlaci najja~i iz prekida, ba{ kao i @eljezni~ar. “Sli~ni smo u tom segmentu igre, tako da o~ekujem jako tvrdu utakmicu.” Popovi} ka`e kako pobjeda nad Borcem ne mora odlu~iti prvaka BiH, pogotovo jer Banjalu~ani u naredna dva kola igraju pred doma}om publikom, ali nagla{ava kako @eljo klju~eve titule dr`i u svojim rukama. “Pro tiv Bor ca se vi dje la `elja za po bje dom i bi lo je mnogo lak{e nego, recimo, u utakmicama protiv Travnika i Slavije. Dali smo golove na vrijeme i dokazali svoj kvalitet. Uvje ren sam, po go to vo nakon me~a protiv Borca, da }e titula do}i na Grbavicu“, ka`e Popovi} obja{njavaju}i

svoje tvrdnje ~injenicom da @eljo ima mno go ve}i izbor igra~a, {to bi na kraju moglo biti presudno. “Svaki trener bi volio da ima klupu kao Amar Osim. To je na{a prednost u odnosu na druge timove, jer imamo 20 podjednakih igra~a“, ka`e Popovi}, koji je na kraju htio zahvaliti navija~ima, ali i menad`eru Osimu na podr{ci. “Prvi dio sezone sam odigrao dosta kilavo. Gol kojeg sam dao Lakta{ima mi je dao malo samopouzdanja, a onda smo svi zajedno pro{li pripreme, koje sam odli~no odradio. Amar je sve vrijeme vjerovao u mene i nadam se da sam mu se golovima protiv Borca donekle odu`io, kako njemu, tako i navija~ima, koji su me bodrili i kada mi je lo{ije i{lo. Sad samo da u|em u seriju i bi}e sve dobro“, ka`e Popovi}, @eljin car.

Foto: A. KAJMOVI]

Plavi na spomeniku Ervinu ^ejvanovi}u Nogometa{i @eljezni~ara ve} danas }e otputovati u Lukavac, gdje }e trenirati do utakmice protiv Slobode. Plavi }e odlazak u Tuzlanski kanton iskoristiti i za posjetu spomeniku nekada{njem kadetu Slobode Ervinu ^ejvanovi}u, koji je preminuo pro{le godine, nakon desetogodi{nje borbe sa te{kom bole{}u. ^ejvanovi} je, za vrijeme utakmice kadeta Slobode i ^elika, do`ivio epilepti~ni napad, od ~ega je nastupio trajni invaliditet. Deset godina nakon toga je preminuo, a ukopan je u dresu najvoljenijeg kluba - Slobode.

J. LIGATA

Udru`enje Bordo prijatelji 1946 organizovalo uspje{nu javnu tribinu

Imamo viziju napretka FK Sarajevo Udru`enje Bordo prijatelji 1946 predstavilo je plan razvoja FK Sarajevo u periodu od 2010. do 2014. godine na sino}njoj tribini, koja je u Op}ini Stari Grad okupila veliki broj navija~a i prijatelja bordo kluba. Pomenuti dokument uvr{ten je u dnevni red Skup{tine FK Sarajevo i razmatra}e se na sjednici u ~etvrtak. Predsjednik Udru`enja BP 1946 Benjamin Isovi} istakao je da je `elja svih koji navijaju za tim sa Ko{eva da gledaju utakmice protiv slavnih evropskih klubova na na{em najve}em stadionu.

Sa sino}nje javne tribine

„@elimo da Sarajevo igra stalno u Evropi, ali da ne strahujemo od rezultata u na{em prvenstvu. Ovoj tribini prisustvovali su

Foto: D`. KRIJE[TORAC

ljubitelji FK Sarajevo, koji je ve}i od svakog. Niko nije nezamjenjiv i cilj nam je da klub postane brend {to }e biti dugo-

ro~an proces“, rekao je Isovi}. O planu razvoja kluba govorio je magistar ekonomskih nauka Sead Ba{i}. „Biznis plan sadr`i 60-ak stranica. Obuhvata strate{ki okvir sa misijom, vizijom i ciljevima kluba, finansijski, infrastukturni, sportski, pravno-administrativni dio, te informaciono-komunikacione tehnologije, marketin{ki dio i odnose sa javno{}u“, kazao je Ba{i}. Cilj Sarajeva svake sezone treba biti osvajanje jednog trofeja - prvenstva ili Kupa BiH, kao i stvaranje preduslova da u nare-

dne ~etiri godine ekipa izbori plasman u grupnu fazu Lige prvaka ili Evropske lige. Od 2010. do 2014. namjera je da sedam prvo ti ma ca bu de iz vlas ti te omladinske {kole, ali ne na u{trb rezultata, te da se smanje dugovanja. Trener {ampionske ekipe Sarajeva iz 2007. Husref Musemi} smatra da je ponu|eni plan razvoja usmjeren napretku kluba i da nije uperen ni protiv koga. Prema Musemi}evim rije~ima, ovo je dobra polazna osnova jer se od ne~ega mora krenuti. Z. RA[IDOVI]


46

OSLOBO\ENJE

SPORT

utorak, 20. april 2010. godine

Edin Prlja~a nakon ~etvrtog Olimpikovog remija

Liga prvaka, polufinale

Nedostaje nam iskustvo Jo{ nismo navikli na ~injenicu da su utakmice koje igramo na Ko{evu, zapravo, utakmice, rekao je Prlja~a Trener Olimpika Edin Prlja~a vjeruje da je za bolje rezultate njegovog tima potrebno iskustvo igranja u Premijer ligi BiH. Sarajlije su u posljednjem 23. kolu najelitnijeg bh. takmi~enja nakon prednost od 2:0 igrali nerije{eno u gostima protiv fudbalera [irokog Brijega koji su u posljednje tri minute postigli dva gola za kona~nih 2:2.

utakmice igrao nerije{eno, od ~ega tri me~a bez golova. Posljednjim rezultatom su pali na 12. poziciju premijerliga{ke tabele, te ih prema bodovnom stanju ostalih klubova o~ekuje borba za opstanak. “U narednom kolu do~ekujemo Zvijezdu protiv koje su nam prijeko potrebni bodovi. Nakon ~etiri uzastopna remija nismo u situaci-

Samuel Eto’o bi}e velika prijetnja svom nekada{njem klubu

Mourinhova taktika ili Barcina kreativnost? S jedne strane Eto’o, Sneijder i Milito, predvo|eni Mourinhom, a sa druge Messi, Xavi, Henry i Ibrahimovi}. Spektakl zagarantovan Ve~eras je na programu na stadionu Giuseppe Meaza istinski fudbalski spektakl. Aktuelni prvak Italije Inetr do~ekuje prvaka [panije Barcelonu, u prvom susretu polufinala fudbalske Lige prvaka. Bi}e to duel dvije potpuno razli~ite fudbalske filozofije. Na jednoj strani vrhunski takti~ar, portugalski trener Intera Jose Mourinho, protiv lepra{vosti i lucidnosti pojedinaca Barcelone. Ove dvije ekipe ve} su se dva puta sastale ove sezone u Ligi prvaka. U okviru grupe F u Milanu je susret zavr{io 0:0, dok je Barca odnijela pobjedu na Camp Nou rezultatom 2:0 u drugom susretu. Me|utim, ve~eras se igra polufinale i situacija }e svaka ko bi ti dru ga~ija. Iako

Barcelona, bez ikakve sumnje, va`i za favorita, ne samo u ovom du elu, ve} op}enito u Ligi prvaka, Katalonci ne smiju potcijeniti ta kti~ar sku ma gi ju Jo sea Mourinha, kojom je sjajni portugalski stru~njak iz daljnjeg takmi~enja ve} ispratio Chelsea. [panski se sastav oslanja na najboljeg igra~a dana{njice i zasigurno jednog od najboljih fudbalera svijeta svih vremena, ~udesnog Lionela Messija, kojeg kada ima svoj dan ne mo`e zaustaviti ni jedna odbrana. Iza njega }e u veznom redu ordinirati jo{ jedan vrhunski virtuoz, Xavi Hernandez, u u napadu }e stalna prijetnja biti Thierry Henry i Zlatan Ibrahimovi}. Ne smije se zaboraviti ni sve

bolji Pedro, a Barca }e u ovom dvoboju biti li{ena usluga Andresa Inieste, koji je povrije|en. Me|utim, i Inter ima svoje adute. Prije svih to je Jose Mourinho na klupi, a na terenu „nerazzuri“ }e se uzdati u sjajnog Wesleya Sneijdera, koji }e biti Mourinhovo odgovor na Xavija. Inter je ipak najja~i u napadu, gdje nekada{nji fudbaler Barcelone Samuel Eto’o jako dobro zna sve nedostatke svojih nekada{njih saigra~a, a tu je i vrsni argentinski strijelac Diego Milito. Sve u svemu, pred nama je velika fudbalska predstava, a ostaje da vidimo da li }e trijumfovati Mourinhova taktika ili Barcina kreativnost. M. DAUTBEGOVI]

Druga liga - Centar: Bosna (S) - Radnik 2:0 (0:0)

Studenti nadigrali lidere

U narednom kolu Olimpik do~ekuje Zvijezdu

“Igrali smo jako dobro na te{kom gostovanju gdje smo uspjeli posti}i dva gola, i velikim dijelom kontrolisati utakmicu. Posljednjih deset minuta doma}ini su igrali agresivnije, te su nakon nekoliko napada uspjeli da zaprijete na{em golu. U zadnje tri minute do{lo je do pada koncentracije {to su [irokobrije`ani iskoristili i izjedna~ili rezultat. Posljednja utakmica je pokazatelj koliko je klubu potrebno iskustvo igranja u Premijer ligi“, rekao je Prlja~a. Olimpik je u posljednje ~etiri

ji da kalkuli{emo. Idemo na pobjedu jer jedino na taj na~in mo`emo izbje}i donji dio tabele“, rekao je Prlja~a osvrnuv{i se na lo{e rezultate njegovog tima u doma}im me~evima. “Jo{ nismo navikli na ~injenicu da su utakmice koje igramo na Ko{evu, zapravo, doma}e utakmice. Zbog toga smo izgubili mnogo bodova koji su nas sprije~ili da se plasiramo u gornji dio tabele“, dodao je trener Olimpika Edin Prlja~a. O. ZUKI]

Gerard Houllier od sljede}e sezone na klupi Wolfsburga Tri kola prije kraja sezone uprava aktuelnog njema~kog prvaka Wolfsburga rije{ila je pitanje trenera za sljede}u sezonu. Na klupu kluba, za kojeg trenutno nastupaju bh. reprezentativci Zvjezdan Misimovi} i Edin D`eko, sjest }e nekada{nji menad`er Liverpoola Gerard Houllier.

Francuski stru~njak trebao bi u Wolfsburgu, prema uslovima potpisanog ugovora, ostati sljede}e tri se zo ne. Upra va Wol fsburga bi za njegovog asistenta htjela dovesti donedavnog trenera Stuttgarta Markusa Babbela, sa kojim do sada nisu uspjeli posti}i dogovor.

Stadion Ko{evo II u Sarajevu. Gledalaca 400. Sudija: Jasenko Pljevljak (Sarajevo) 8; pomo}nici: Edin Forto i Ensar Ti~i} (oba iz Sarajeva). Strijelci: 1:0 - ^orbo (48), 2:0 - ^akal (57). @uti: Alihod`i} i Bibi} (Bosna), Ba{i}, Ibrica i Tufek~ija (Radnik). Crveni karton: [ahmanija (Bosna). BOSNA: Be{li} 7, ^omaga 7,5, [ahmanija 5, ^akal 7,5, Alihod`i} 7, [abeta 7, Suljevi} 7,5, Fati} 7, Bibi} 7 (od 75. Kerla -), ^orbo 8 (od 62. Babi} 6,5), Sukovi} 7. Trener: Alen Kurt. RADNIK: Fejzi} 6,5, Ibrica 5, Saki} 7, Zemani} 6, Zahirovi} 5, Soki} 7,5, Spahovi} 5,5, Tufek~ija 6, Kazi} 5,5, Ba{i} 5 (od 46. Omerba{i} 5), Mehmedspahi}5 (od 46. Bo`alija5). Trener: Damir Be}a. U prelijepom ambijentu odigrana je derbi utakmica izme|u dvije ponajbolje ekipe Druge lige Centar u kojoj su fudbaleri trenera Alena Kurta

Fudbaleri Bosne slavili u derbiju protiv Radnika

zaslu`eno zabilje`ili pobjedu i u~inili nastavak prvenstvene sezone neizvjesnijim. Bez obzira na zna~aj utakmice, i jedna i druga ekipa igrala je napada~ki, stvarane su {anse na obje strane. Nije se previ{e mislilo na svoj gol, {to je omogu}ilo prisutnim da gledaju vi{e nego dobru utakmicu. Doma}in terensku inicijativu koristi tek u drugom poluvremenu, kada u 46. minutu, minutu poslije odli~nog centar{uta ^omage, najbolji igra~

utakmice Nermin ^orbo {utem glavom poga|a nebranjeni dio gola golmana Nevresa Fejzi}a. Kada se o~ekivalaofanzivnija igra Radnika poslije primljenog pogotka, desilo se suprotno. Bosna i dalje ima terensku inicijativu koju realizuju drugim golom, poslije opravdano dosu|enog jedanesterca i sigurne realizacije ^akala. Su|enje odli~no, uz solidno pona{anje aktera s obzirom na zna~aj utakmice. N. BAJRAMOVI]


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

SPORT

Memorijal “Mustafa Hajrulahovi} Talijan” u boksu

47

VIJESTI

Potraga za sponzorima Upu}ene su zamolbe svim potencijalnim donatorima koji `ele da daju svoj doprinos u organizaciji ovog velikog takmi~enja, kazao je sekretar BK Zlatni ljiljani Kemo D`evlan U septembru ove godine bi}e odr`an Osmi memorijal „Mustafa Hajrulahovi} Talijan“ u boksu u znak sje}anja na velikog patriotu, generala Armije BiH i predsjednika BK Zlatni ljiljani i Bokserskog saveza BiH. Bokserski klub Zlatni ljiljani ve} je u{ao u pripreme za ovaj memorijal kako bi svi tehni~ki uslovi bili na vrijeme ispunjeni. Termin odr`avanja memorijalnog turnira }e ovisiti o slobodnim termi-

nima Sportskog Centra Skenderija. U BK Zlatni ljiljani o~ekuju da }e u~estvovati bokseri iz devet dr`ava i da }e turnir ispuniti o~ekivanja svih zaljubljenika u plemenitu vje{tinu. “Upu}ene su zamolbe svim potencijalnim spoznorima koji `ele da daju svoj doprinos u organizaciji ovog velikog takmi~enja. Zasada su se odazvali ~elni ljudi Op}ine Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo. Ibrahim Had`ibajri} jedan je

Po~ele pripreme za Memorijal: “Mustafa Hajrulahovi} Talijan”

od potpredsjednika Organizacionog odbora, pa se nadamo da }e on svojim autoritetom pomo}i da Memorijal protekne na vrhunskom nivou“, rije~i su sekretara BK Zlatni ljiljani Keme D`evlana. BK Zlatni ljiljani su se u prethodnih sedam memorijalnih turnira pokazali kao odli~ni organizatori {to je svojevrsna garancija da }e i ovog puta Memorijal biti veoma dobro organizovan. G. V.

Prve finalne utakmice Premijer lige BiH za odbojka{e i odbojka{ice

Jedinstvo na korak do titule Odbojka{ice Jedinstva iz Br~kog, aktuelne prvakinje BiH, pobjedom u prvom finalnom me~u Premijer lige BiH u gostima protiv Kule iz Grada~ca stigle su na korak do ~etvrte uzastopne titule najbolje ekipe u na{oj zemlji. Br~anke su u dvorani Grada~a~kog sajma slavile sa 3:2 (22:25, 25:13, 23:25, 25:21, 19:17) i tako ostvarile prednost uo~i doma}ih utakmica. “Bilo je te{ko do}i do pobjede protiv ekipe koja ima veliki motiv da osvoji titulu prvaka BiH. Pru`ili smo maksimum od svojih mogu}nosti {to se na kraju isplatilo. Sada nas o~ekuju doma}e utakmice u kojima moramo ovjeriti

dobre igre iz ove sezone“, rekao je Goran Had`i}, trener Jedinstva. Naredni finalni me~ igra}e se u ~etvrtak u Br~kom. Izabranicama trenera Had`i}a je potrebna pobjeda za proslavu naslova prvaka BiH. Pored finalnog susreta za odbojka{ice, proteklog vikenda je odigrana prva finalna utakmica za odbojka{e u kojoj su aktuelni prvaci na{e zemlje igra~i Kaknja ostvarili gostuju}u pobjedu protiv Napretka rezultatom 3:0 (25:11, 25:16, 25:21). Kakanjcima je potrebna pobjeda na doma}em terenu kako bi stigli do nove titule najbolje ekipe u BiH. O. Z.

Br~anke }e u ~etvrtak na svom parketu igrati drugu finalnu utakmicu

Favoriti ispunili o~ekivanja U Sportskoj dvorani Had`i}i nastupilo je oko 500 takmi~ara iz 40 d`udo klubova

Bez problema do prvog mjesta: Larisa Ceri}

Nakon{to je u nedjelju u hotelu no`em usmrtiosuprugu, poreme}enisuspendovani bokser sa svjetskom profesionalnom titulom Edwin Valera oduzeo je `ivot sebi u zatvoru. Nesretni nasilnik, koji je policiji nakon {to je uhi}en priznao ubistvo supruge Jennifer Caroline Viere, oduzeo je sebi `ivot u }eliji oko dva sata iza pono}i objesiv{i se o komad vlastite odje}e, izvijestio je policijski upravitelj pokrajine Carabobo Wilmer Flores. Zatvorske ~uvare je na poku{aj samoubistva boksera alarmirao zatvorenik iz }elije do Valerove. Kada su ~uvari u{li u }eliju, Valero je jo{ pokazivao znakove `ivota, no `ivot mu nisu uspjeli spasiti. Venezuelac je bio svjetski prvak u lakoj kategoriji po WBC verziji. Dr`i svjetski rekord s obzirom na to da je u prvih 18 profesionalnih borbi slavio 18 pobjeda nokautom i to iz prvog napada u prvoj rundi. Osim protivnika iz ringa tukao je, na`alost, sve i svakoga ko mu je do{ao pod ruku. Najvi{e je stradavala preminula supruga, no znao je tako|er isprebijati ro|ene majku i sestru.

Neira Kiso osvojila bronzu

Odr`an d`udo turnir Sarajevo open - sportom protiv droge

Na Desetom me|unarodni d`udo turniru Sarajevo open sportom protiv droge za dje~ake, djevoj~ice, kadete, kadetkinje, seniore i seniorke odr`anom u Sportskoj dvorani Had`i}i nastupilo je oko 500 takmi~ara iz 40 d`udo klubova. Pobjednici po kategorijama: poletarci 2000 i mla|i: do 21 kg: Adnan Vra`alica; do 24 kg: Filip Buri}; do 27 kg: Lav Divljan; do 30 kg: Igor Pjevi}; do 34 kg: Zovko Jozo; do 38 kg: Vuk Elez; do 42 kg: Neboj{a Gordi}; do 42 kg: Dino U{anovi}; mla|i dje~aci(1998. i 1999): do 30 kg: Ivan Marjanovi}; do 34 kg: \or|e Govedarica; do 38 kg: Karlo [imi~i}; do 42 kg: Hamza Vra`alica; do 46 kg: Danilo Dabi}; do 50 kg: Toni Mileti}; do 55 kg: Sre}ko ^ur~i}; do 60 kg:

Svjetski prvak ubio suprugu pa presudio sebi

Rajko Novosel; iznad 60 kg: Nedeljko Kova~evi}; stariji dje~aci: do 38 kg: Sa{a Bjelica; do 42 kg: Ognjen Nini}; do 46 kg: Nikola Pljevalj~i}; do 50 kg: Nikola Mi{kovi}; do 55 kg: Nemanja Majdov; do 60 kg: Petar Zadro; do 66 kg: Antonio Su~i}; do 73 kg: Du{an Komlenovi}; kadeti: do 50 kg: Nikola Mi{kovi}; do 55 kg: Nemanja Majdov; do 60 kg: Petar Zadro; do 66 kg: Lazar Bjelica; do 73 kg: Stefan Majdov; do 81 kg: Milo{ Mijanovi}; iznad 90 kg: Vehbija Alji}, seniori: do 60 kg: Ognjen Govedarica; do 66 kg: Strahinja Kruni}; do 73 kg: Stefan [iljegovi}; do 81 kg: Mrako Dra{kovi}; do 90 kg: Slaven Dubovina; do 100 kg: Marko Samoukovi}; iznad 100 kg: Amir Topuz. Mla|e djevoj~ice: do 25 kg:

Ema Brkani}; do 28 kg: Adna Sejkanovi}; do 32 kg: Mija Zurovac; do 36 kg: Ermina Burdali}; do 40 kg: Ivana Elez; do 44 kg: Nejra Kr|ali}; do 52 kg: Rukaja Brkovi}; starije djevoj~ice: do 36 kg: Ermina Burdali}; do 40 kg: Jovana Be~anovi}; do 44 kg: Tamara Rado{evi}; do 48 kg: Irena Bileti}; do 57 kg: Selma Ogra{evi}; do 63 kg: Merima Tanovi}; do 63 kg: Danijela To{i}; kadetkinje: do 48 kg; Jovana Mili}; do 52 kg; Branka Bagari}; do 57 kg: Ivana Rikalo; do 63 kg: Lejla Brkovi}; do 78 kg: Nevena Todorovi}; seniorke: do 52 kg: Dejana Komljenovi}; do 57 kg: Ivana Rikalo; do 63 kg: Dea Mileti}; do 70 kg: Sabina Hara~i}; do 78 kg: Nevena Todorovi}; do 78 kg: Larisa Ceri}. G. V.

^lanica Kliza~kog kluba Bosna Neira Kiso osvojila je bronzanu meda lju na me|una ro dnom ta kmi~enju u umjetni~kom klizanju u Beogradu. Ovaj rezultat na{e mlade i talentovane kliza~ice, koja se takmi~ila u kategoriji cubs girls, jedan je od boljih u ovom sportu u posljednje vrijeme, a ujedno i veliki podstrek za njen daljnji rad i jo{ bolje rezultate u narednoj kliza~koj sezoni, saop}eno je iz KK Bosna. Na takmi~enju je u~estvovalo 95 kliza~a i kliza~ica iz Slovenije, Hrvatske, BiH, SAD-a i Srbije.

Mladost i ^apljina u Prvoj ligi FBiH Odbojka{ice Mladosti iz Sarajeva i ^apljine plasirale su se u Prvu ligu Federacije BiH. Na finalnom turniru za prvaka 2. `enske federalne odbojka{ke lige, odr`anom 17. i 18. aprila u ^apljini, u~estvovale su jo{ i ekipe Maglaja i Velike Kladu{e. Rezultati: I kolo: Velika Kladu{a - ^apljina 0:3 (14:25, 17:25, 9:25), Mladost Maglaj 3:0 (25:17, 25:18, 25:18), II kolo: Maglaj - ^apljina 1:3 (19:25, 25:19, 23:25, 26:28). Velika Kladu{a - Mladost 0:3 (14:25, 15:25, 15:25), III kolo: Mladost ^apljina 3:0 (25:14, 25:17, 25:15), Velika Kladu{a - Maglaj 0:3 (19:25, 8:25, 17:25). Kona~an poredak: 1. Mladost 9 bodova, 2. ^apljina 6, 3. Maglaj 3, 4. Velika Kladu{a bez bodova.


48

OSLOBO\ENJE

SPORT

utorak, 20. april 2010. godine

Bh. juniorska rukometna reprezentacija i dalje u Portugalu Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i odr`avanje autocesta, objavljuje

J AV N I K O N K U R S

za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Federalnoj direkciji za izgradnju, upravljanje i odr`avanje autocesta

2 / 263

Slu`ba za pravne poslove 01. Stru~ni savjetnik za pravne poslove ......................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 02. Stru~ni savjetnik za imovinsko-pravne poslove ...................................................................- 4 (~etiri) izvr{ioca Slu`ba za ekonomsko-finansijske poslove 03. Vi{i stru~ni saradnik za finansijske poslove..........................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 04. Stru~ni saradnik za finansijske poslove...................................................................................- 2 (dva) izvr{ioca Odjeljenje za studije, projekte, pripremu i gra|enje 05. Stru~ni savjetnik za gra|enje mostova..................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 06. Stru~ni savjetnik za gra|enje trase .......................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 07. Stru~ni savjetnik za gra|enje tunela .....................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 08. Stru~ni savjetnik za mostove..................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 09. Stru~ni savjetnik za pripremu gra|enja ...............................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 10. Stru~ni savjetnik za tunele .....................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 11. Stru~ni savjetnik za studije i projekte ...................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za sve pozicije sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01: - VSS - VII stepen — zavr{en pravni fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 02: - VSS — VII stepen — zavr{en pravni fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 03: - VSS - VII stepen — zavr{en ekonomski fakultet - najmanje 2 (dvije) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 04: - VSS - VII stepen — zavr{en ekonomski fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 05: - VSS - VII stepen — zavr{en gra|evinski fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 06: - VSS - VII stepen — zavr{en gra|evinski fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 07: - VSS - VII stepen — zavr{en gra|evinski ili rudarsko-geolo{ki fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 08: - VSS - VII stepen — zavr{en gra|evinski fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 09: - VSS - VII stepen — zavr{en gra|evinski fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 10: - VSS - VII stepen — zavr{en rudarsko-geolo{ki fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 11: - VSS - VII stepen — zavr{en gra|evinski fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrifikovana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastalih raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine) 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 4. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op{teg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op{teg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bi}e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objave javnog konkursa u Slu`benim novinama Federacije BiH, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton Stjepana Radi}a 3, 88 000 Mostar sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Federalnoj direkciji za izgradnju, upravljanje i odr`avanje autocesta” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

DIREKTOR dr. sc. Enver I{eri}

Bh. juniori moraju ostati u Portugalu do srijede ili ~etvrtka

Kara~i} zahvaljuje Grahovcu na pomo}i Ministarstvo kulture i sporta FBiH }e sufinansirati dio nastalih tro{kova neplaniranim ostankom Juniorska rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine koja je proteklog vikenda nastupila na kvalifikacionom turniru u Portugalu za odlazak na EP u Slova~koj 2010. godine, jo{ se nalazi u toj zemlji. Razlog nemogu}nosti njenog povratka nastao je obustavom avionskih letova {irom Evrope ~iji je uzro~nik bio {irenje velikog oblaka sa vulkanskim pepelom u gotovo sve regione Starog kontinenta, {to je zaprijetilo bezbjednosti avionskog saobra}aja. Prema rije~ima generalnog sekretara Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine Smaje Kara~i}a, juniorska repre-

zentacija BiH }e morati ostati u Porutgalu jo{ nekoliko dana. „Produ`eni boravak na{e reprezentatacije u Portugalu }e potrajati do srijede ili najkasnije ~etvrtka. Ovog puta `elim zahvaliti na interevenciji Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH sa ministrom Gavrilom Grahovcem na ~elu, koji }e sufinansirati dio tro{kova nastalih nepredvi|enim ostankom na{e selekcije u Porutgalu, ~ime su pokazali da vode brigu o na{im reprezentativnim selekcijama. Na{i }e imati pristojan smje{taj do povratka ku}ama“, istakao je Smajo Kara~i}. G. V.

Prvenstvo BiH u stonom tenisu

Bu{atli} i Kova~ najbolji Prvenstvo BiH u stonom tenisu za kadete i kadetkinje odr`ano je u subotu i nedelju u Ilija{u. Nastupila su 32 kadeta i 32 kadetkinje. Pored pojedina~nog dijela igrali su se i parovi u obje konkurencije. Plasman - kadeti - pojedina~no: 1.

Irhad Bu{atli} (Vogo{}a), 2. Edin Guti} (Kreka-Tuzla), 3-4. Andrej Bekavac (CM Vitez) i Dino ^ustovi} (Ha{im Spahi}-Ilija{). Parovi: 1. Bekavac/Zahirovi}, 2. D. ^ustovi}/M. ^ustovi}, 34. Mar~eti}/Laj{i} i Guti}/Ali}. Kadetkinje - pojedina~no: Ajla Kova~ (@eljezni~ar-Sarajevo), 2. Dajana Joji} (Banja Luka), 3-4. Sanja Milojica (Prijedor) i Diana Marini} (Telecom-Tuzla). Parovi: 1. Joji}/Grahovac, 2. Milojica/Kova~, 3-4. Salihovi}/[aboti} i Marini}/Hara~i}. Prvenstvo je uspje{no organizovao STK “Ha{im Spahi}“ iz Ilija{a.

Bosanska crna gazela nastavlja sa uspjesima

Kimanijeva tre}a na polumaratonu Pardubice Lucija Kimani – Mar~eti}, 29-godi{nja Kenijka koja ve} ~etvrtu godinu nastupa pod zastavom na{e zemlje ostvarila je odli~an rezultat proteklog vikenda na polumaratonu Pardubice u ^e{koj. U konkurenciji 5.000 u~esnika, na{a reprezentativka je zauzela tre}e mjesto uz rezultat 1.13,33 sat. Ispred nje su bile dvije takmi~arke iz Kenije. “Nakon pobjede prije dvije sedmice u Zagrebu ovo je jo{ jedan dobar rezultat i plasman. Ve} smo po~eli pripreme za nastavak sezone na stazi i predstavljanje reprezentacije Bosne i Hercegovine i Atletskog kluba Borac iz Banje Luke. Tro{kove priprema, na`alost, za sada sami snosimo. Nadamo se da }e Ministarstvo civilnih poslova BiH imati sluha i od 1,3 miliona maraka koliko je namijenjeno

za sport u 2010. godini izdvojiti sredstva i za Luciu koja na svim krajevima Evrope i svijeta predstavlja Bosnu i Hercegovinu”, ka`e Sini{a Mar~eti}, Lucijin suprug i trener. Mar~eti} je reprezentativac BiH u atletici, tr~i na srednjim prugama i maraton i najzaslu`niji je za dobre rezultate bosanske crne gazele kako od milja zovu najbolju bh. atleti~arku. Da }e ova godina biti uspje{na za Luciju pokazalo se ve} u januaru kada je u izuzetno jakoj konkurenciji u Abu Dhabiju, prijestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata, na utrci na {estkilometara, osvojiladrugo mjesto. Elitna trka na {est kilometara odr`ana je u {koli Zayed inernacionalnog polumaratona, koji je trenutnonajve}ipoM. DAJI] lumaraton na svijetu.


OSLOBO\ENJE

49

SPORT

utorak, 20. april 2010. godine

LIGA 6 Bosna ASA BHT do~ekuje [iroki

Pare`anin: Digli smo se u NLB ligi, mo`emo i sada Ukoliko `elimo osvojiti drugo mjesto i imati prednost doma}eg terena, u preostale tri utakmice moramo pobijediti. To }e se desiti samo pod uslovom da igra~i promijene odnos prema igri, kazao je trener studenata Dejan Pare`anin Osim {to je tema ju~era{nje pres-konferencije bila mo`da i presudna utakmica za osvajanje drugepozicije i prednostdoma}eg terena u play-offu protiv [irokog, velika pra{ina u i oko Bosne digla se poslije poraza u Mostaru od Zrinjskog. Direktor Admir Bukva je, ishitreno ili ne, prozvao pojedine igra~e Bosne da su svjesno u zavr{nici utakmice prestali igrati i sa nekoliko namjernih gre{aka dozvolili Zrinjskom da u posljednjih sedam minuta preokrene rezultat i na kraju pobijedi. Iako se u prvim izjavama spominjalo i mogu}e otpu{tanje nekih igra~a ako se ove sumnje potvrde, od toga u jeku sezone vjerovatno ne}e biti ni{ta. “Nema nikakvih novosti po tom pitanju“, kazao je portparol Bosne Danko Deliba{i}. Ono {to je sigurno je da su studenti tim neplaniranim porazom kompromitirali svoje {anse za osvajanjem druge pozicije, a nju }e osvojiti samo pod uslovom da u preostala tri kola Lige 6 ostvare sve pobjede. Prvikorak ka tom ciljumoguna-

Ne sumnjam u igra~e

Liga 6

1. [iroki 2. Igokea 3. Bosna 4. Sloboda 5. Zrinjski 6. ^apljina

“Ne vjerujem da je iko od igra~a namjerno opstruirao igru protiv Zrinjskog, da je pomislio na takvo ne{to. Ako se doka`e su pro tno, pos to ji klupski pravilnik prema kojem }emo se pona{ati. Ono {to je sigurno je da je falilo pravog odnosa prema igri, bor be nos ti, sr~anosti...“.

Sa utakmice na Pecari: [iroki pregazio Bosnu 104:77

praviti ve~eras kada u Zetru dolazi nesumnjivo najbolja ekipa u BiH, aktuelni prvak i jedina nepora`ena ekipa, [iroki. Premda se o~ekivalo da }e njihova igra pretrpjeti ve}i udarac nakon povrede

Chetsera Masona, to se na rezultatima, za sada, nije osjetilo. “Njegov izostanak ne}e nam biti olak{avaju}a okolnost, jer u ekipi imaju vi{e kvalitetnih igra~a koji se mogu rotirati. Nesumnjivo je

7 7 7 7 7 7

7 5 4 3 1 1

0 2 3 4 6 6

600:492 574:496 526:544 543:573 530:581 472:559

14 12 11 10 8 8

PAROVI 17:00 19:00

SRIJEDA Sloboda - Zrinjski HTM

19:30

ti raditi u odbrani i iz nje transformisati u brze kontranapade. Moramo odigrati kao kolektiv najbolje {to mo`emo, jer nismo ekipa sa posebnim individualnim kvalitetom. Ako smo se digli u zavr{nici NLB lige kada su nas svi ve} bili otpisali, ne vidim razloga da tako ne{to ne uradimo i sada“, kazao je Pare`anin. Problema sa povredama u Bosni po pravilu uvijek ima, ali }e svi, osim Seida Hajri}a biti u sastavu. Utakmica izme|u Bosne i [irokog u Zetripo~inje u 17sati.U prvoj utakmici na Pecari [iroki je pobiM. ISLAMOVI] jedio 104:77.

Pobjeda Lakersa

@elimo slaviti i u Sarajevu razlog su za optimizam, mada je derbi uvijek derbi. “Bosna je ove sezone imala puno problema, kako u NLB ligi tako i u prvenstvu BiH. Poraz u Mostaruih je dostauzdrmao i vjerovatno }e se pred svojim navija~ima `eljeti iskupiti. Pobjeda ih mo`evratiti u `ivot, a za ovakve utakmice uvijek ima motiva“, kazao je bek-{uter [irokog i dodao: “Ne smijemo se opu{tati dok

7. kolo

Bosna ASA BHT - [iroki TT Kabeli ^apljina Lasta - Igokea

da te`egprotivnika od [irokog u ligi nema. Svoj kvalitet pokazali su u NLB ligi, a nastavili u doma}em prvenstvu i stoga nas o~ekuje izuzetno te{ka utakmica“, kazao je trener Bosne Dejan Pare`anin ~iji }e igra~ pod hitno morati promijeniti odnos prema igri ukoliko ligu `ele zavr{iti kao drugi. “To }e biti prioritet, jer imamo imperativ pobjede ne samo u ovoj ve} i u preostale tri utakmice. Prije svega }e se najvi{e mora-

Sini{a [temberger uo~i derbija Iako }e [iroki neovisno od rezultata utakmice protiv Bosne vjerovatnoosvojitiprvomjestoLige 6, a studentimagori pod nogama Sini{a [temberger, koji po pravilu uvijek odigra dobro protivBosnenajavio je kako}e i u Sarajevuprvak BiH igrati bez ikakvog opu{tanja. Izvanredna forma i pet uzastopnih pobjeda koje [iroki ima u srazu s svojim najve}im rivalom

BOSNA I HERCEGOVINA

trajeliga, jer samojednaizgubljena utakmica mo`e okrenuti sve. Samopouzdanje nam ne smijebiti poljuljano, pogotovo jer je playoff pred vratima“, zaklju~io je [temberger. [iroki}e i daljebiti bez svognajboljegigra~aChesteraMasona~iji se povratak o~ekuje tek u polufinaluplay-offa te IvanaSiri{~evi}a, dok je Branimir Longin pod znakom pitanja. M. I.

Sini{a [temberger: Uvijek na nivou protiv Bosne

Los Angeles Lakersi, aktuelni prvaci NBA lige, pobijedili su Oklahoma City Thunder 87:79 u svom prvom nastupu u ovogodi{njem doigravanju. U ostalim sino}njim susretima prvog kruga play-offa Dallas je pobijedio San Antonio100:94, Orlando je bio bolji od Charlotte 98:89, a jedinu gostuju}u pobjedu ostvario je Portland koji je na gostovanju kod Phoenixa slavio 105:100. Rezultati, Istok: Orlando - Charlotte 98:89 (1-0), Zapad: LA Lakers OklahomyCity87:79 (1-0), Dallas - San Antonio 100:94 (1-0), Phoenix - Portland 100:105 (0-1).


50

OSLOBO\ENJE

OGLASI

utorak, 20. april 2010. godine

Number:01-19-1065/10 Konjic, 19.04.2010

Broj: 01-19-1065/10 Konjic, 19. 4. 2010. godine

On the basis of decision about undertaking preparatory work for heating metropolitan area of Konjic municipality, number :03-05-12-526/10 from 25.02.2010., and Article 38 Statute of the Municipality of Konjic (''Official Gazette of the Municipality of Konjic,''No, 04/01, 05/04 and 03/08), Mayor of the Konjic municipality announces:

Na osnovu Odluke o preduzimanju pripremnih radnji za toplifikaciju gradskog podru~ja op}ine Konjic, broj 03-05-12-526/10 od 25. 2. 2010. godine, te ~lana 38. Statuta Op}ine Konjic (''Slu`beni glasnik Op}ine Konjic'', broj 04/01; 05/04 i 03/08), na~elnik Op}ine Konjic raspisuje

P U B L I C I N V I TAT I O N

J AV N I P O Z I V

for expressing interest for investing in the production of heat and energy based on municipal waste

za izra`avanje interesa za investiranje u proizvodnju toplotne i elektri~ne energije na bazi komunalnog otpada

In accordance with EU Directive 2009/28/EC of the European Parliament and the Council on the use of renewable energy sources, construction of the plant can be a joint project of local investors, investors from member states EU countries signatory to the Energy Community Treaty in Europe and third countries. We invite all interested organizations and individuals to submit a letter, expressing interest in the heat production and energy based on the municipal waste that will be collected from areas of three municipalities Konjic, Jablanica and Prozor and closer region that borders with Konjic municipality. • Based on available data, the annual amount of municipal waste on the above mentioned areas would amount to 40,000 tons. • For the purposes of district heating is necessary to provide 30 MW of heat. • To produce electricity it is necessary to provide turbo engine installation power installed capacity to 5 MW. • Technology facilities that will use municipal waste as energy source should provide combustion of waste without recycling. • Burning of waste should be technologically solved so there are minimal amounts of flue gas, the provision of reducing CO2 and NOx emissions, and full elimination of unpleasant odors • To completely eliminate ash as a potential pollutant of the atmosphere

U skladu sa direktivom EU 2009/28/EC Evropskog parlamenta i Vije}a o kori{tenju obnovljivih izvora energije, izgradnja postrojenja mo`e biti zajedni~ki projekt doma}ih investitora, investitora zemalja ~lanica EU; zemalja potpisnica ugovora o energetskoj zajednici Evrope, kao i tre}ih zemalja. Pozivaju se sva zainteresovana pravna i fizi~ka lica da dostave pismo izra`avanja zainteresovanosti za proizvodnju toplotne i elektri~ne energije na bazi komunalnog otpada koji }e se koristiti sa podru~ja op}ina Konjic, Jablanica i Prozor i bli`e regije koja grani~i sa op}inom Konjic. • Na bazi raspolo`ivih podataka godi{nja koli~ina komunalnog otpada sa gore navedenih podru~ja bi iznosila 40.000 tona. • Za potrebe toplifikacije grada potrebno je obezbijediti 30 MW toplotne energije. • Za proizvodnju elektri~ne energije potrebno je predvidjeti instaliranje turbo-agregata ja~ine instalisane snage do 5 MW. • Tehnologija postrojenja koje }e koristiti komunalni otpad kao energent treba da obezbijedi sagorijevanje otpada bez prethodne recikla`e. • Sagorijevanje otpada treba tehnolo{ki razrije{iti tako da ima minimalne koli~ine dimnih plinova, obezbje|enje smanjenja emisije CO2 i NOx i da se u potpunosti elimini{u neugodni mirisi. • Da se u potpunosti elimini{e pepeo kao mogu}i zaga|iva~ atmosfere.

Offer should include: • a letter expressing interest • Feasibility Study with Environmental impact assessment • The amount of planned funds for construction and manner of providing these resources • Reference (special emphasis on environmental certificates) • Company registration documents

Ponuda treba da sadr`i: • Pismo izra`avanja zainteresovanosti • Studiju izvodljivosti sa procjenom uticaja na okoli{ • Visinu planiranih finansijskih sredstava za izgradnju postrojenja i na~inu obezbje|ivanja tih sredstava • Reference (poseban naglasak na ekolo{ke certifikate) • Dokumente o registraciji preduze}a

Requirements: • good knowledge of legal regulations of the EU and BiH for scheduled activities • relevant experience for scheduled activities • professional training, technical equipment and financial capacity to implement the application • the construction of plants and installation of new technologies and new unused equipment

Uslovi: • dobro poznavanje pravne regulative EU i BiH za predvi|ene aktivnosti • relevantno iskustvo za predvi|ene aktivnosti • stru~na osposobljenost, tehni~ka opremljenost i finansijska sposobnost za realizaciju izgradnje postrojenja • primjena i ugradnja novih tehnologija i nove nekori{tene opreme

Letter of interest with all other contributions can be sent to the address Marsala Tita br. 62 88400 Konjic, Bosnia and Herzegovina no later than 05/05/2010. year til 10.30 hours

Pismo interesa sa svim ostalim prilozima mo`ete dostaviti na adresu: Mar{ala Tita br. 62, 88 400 Konjic, BiH; najkasnije do 5. 5. 2010. godine do 10.30 ~asova.

For any questions and consultation please contact us on phone: 0038736/712-246 contact Dervis Dizdarevic or 0038736/712-255 contact Adisa Zahirovi} or via e-mail: dervis.dizdarevic@konjic.ba or adisa.zahirovic@konjic.ba

Za eventualna pitanja i konsultacije mo`ete se obratiti na telefone: 0038736/712-246 kontaktosoba Dervi{ Dizdarevi} ili 0038736/712-255 kontakt-osoba Adisa Zahirovi} ili putem e-maila: dervis.dizdarevic@konjic.ba ili adisa.zahirovic@konjic.ba NA^ELNIK Emir Bubalo dipl. ecc

MAYOR Emir Bubalo dipl. ecc

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novi Grad Sarajevo Op}inski na~elnik

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo Town Sarajevo Novi Grad Municipality Sarajevo Mayor of Municipality

Op}ina Novi Grad Sarajevo, op}inska Slu`ba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina, objavljuje

OBAVJE[TENJE Obavje{tavaju se vlasnici, odnosno posjednici ili njihovi pravni sljednici, parcela ozna~enih kao k.~. broj 3563 i k.~. broj 3564 K.O. Novo Sarajevo IV (katastarsko stanje), {to po starom operatu odgovara 893/2 K.O. Dolac (z.k. stanje) da su u toku aktivnosti na rje{avanju imovinskopravnih odnosa u svrhu postavljanja infrastrukture na dionici od Ulice D`emala Bijedi}a (tzv. kafana "ANA") do Industrijskog kolosijeka - skladi{te [IPAD KOMERCA. Ukoliko se vlasnici - posjednici nekretnina ili njihovi pravni sljednici ne jave ovoj slu`bi u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja, Slu`ba }e imenovati privremenog zastupnika, a u skladu sa odredbama ~lanom 54. Zakona o upravnom postupku ("Slu`bene novine FBiH", broj 2/98 i 4/99). Vlasnici predmetnih nekretnina ili njihovi pravni sljednici pozivaju se da se jave u Op}inu Novi Grad Sarajevo - soba 412/IV sprat ili na broj telefona 291-322. 71000 Sarajevo, Bulevar Me{e Selimovi}a 97 Tel: ++387 33 291 100, Fax: ++387 33 291 278, E-mail: ngsa@bih.net.ba www.novigradsarajevo.ba

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA JU BIBLIOTEKA SARAJEVA Na osnovu ~lana 50. Pravila JU Biblioteka Sarajeva, ~lan 9. stav 2. i ~lana 23. Pravilnika o radu JU Biblioteka Sarajeva, te ~lanova 20. i 44. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka u JU Biblioteci Sarajeva i ugovora o sufinansiranju zapo{ljavanja pripravnika VSS, V[S, SSS i KV stru~ne spreme, prijavljenih na evidenciji nezaposlenih osoba JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo, broj 04/2-34-0015/10 od 1. 4. 2010. godine, direktor JU Biblioteka Sarajeva raspisuje

OGLAS

I - za prijem zaposlenika u radni odnos pripravnika na odre|eno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci za sljede}a radna mjesta: 1. bibliotekar - obrada 1 (jedan) izvr{ilac 2. bibliotekar - odjeljenje 1 (jedan) izvr{ilac II - Pod rednim brojem jedan i dva (1 i 2) 1. Kandidati koji se prijave na oglas za radno mjesto bibliotekar - obrada i bibliotekar - odjeljenje treba da ispunjavaju sljede}e uslove: a) VSS, diplomirani komparativist i diplomirani bibliotekar, b) poznavanje rada na ra~unaru, c) poznavanje jednog stranog jezika. III - Sadr`aj prijave Kandidati su uz prijavu du`ni dostaviti kra}u biografiju i dokaze o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova i to: a) Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, b) Diplomu ili ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj stru~noj spremi, c) potvrdu da nije u evidenciji zaposlenih, d) uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od {est (6) mjeseci, e) certifikat o poznavanju jednog stranog jezika, f) certifikat o poznavanju rada na ra~unaru. Kandidat koji bude izabran/a je du`an/a prije potpisivanja ugovora o radu dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. 2. Prijave za oglas sa tra`enim dokumentima dostaviti na adresu: JU BIBLIOTEKA SARAJEVA, MISS IRBINA BR. 4, 71 000 SARAJEVO, sa naznakom "Prijava na oglas" "ne otvarati", u roku od osam (8) dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

Na osnovu Rje{enja o formiranju Komisije broj 10. 3. - 3001/10 od 15. 3. 2010. godine, Komisija za licitaciju shodno odredbama Uputstva o postupku za prodaju sredstava BH Telecom d.d. Sarajevo objavljuje:

JAVNI OGLAS I „BH Telecom“ Direkcija Zenica ogla{ava prodaju rashodovanog i otpisanog materijala putem usmenog javnog nadmetanja - licitacije i to kako slijedi: R/B NAZIV

1

2

51

OGLASI

SEKUNDARNE SIROVINE I OTPADNI MATERIJAL (tk kablovi — bakar, tk kablovi — bakar i olovo, hauba stoje}a velika, koljeno za cijevi, mikrofoni, gips u refuzi, spojnice olovne, PGS, javna govornica, klima-ure|aj, fiksni GSM terminal) AKUBATERIJE (54 komada akubaterija 1000Ah i 4 komada akubaterija 180Ah)

Po~etna prodajna cijena Depozit bez PDV-a bez PDV-a (u KM) (u KM)

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA TELEKOMUNIKACIJSKE MRE@E Obavje{tavamo korisnike da }e 21. 4 / 22. 4. 2010. i 22. 4 / 23. 4. 2010. godine od 22 do 3 sata do}i do ote`anog odvijanja i povremenih prekida telekomunikacionog saobra}aja na pojedinim podru~jima op}ina: Bosanska Krupa, Bugojno, Cazin, Ilid`a, Novo Sarajevo, Sanski Most, Te{anj, Travnik, Velika Kladu{a, Vitez, Zavidovi}i i Zenica zbog radova na centrali. Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju. BH Telecom

24.108,65

2.410,00

1.740,00

174,00

II Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja pravo za u~e{}e sti~u: - Dostavom dokumentacije: Naziv/ime i prezime, ta~nu adresu i broj telefona pravnog/fizi~kog lica, Kopiju rje{enja o registraciji /kopija cipsove li~ne karte, - Uplatom depozita na ra~un BH Telecoma broj 1610550012400124 kod Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo sa naznakom: Uplata depozita za u~e{}e na licitacijskoj prodaji, za predmet prodaje pod rednim brojem______ Naprijed navedenu dokumentaciju i kopiju uplatnice depozita dostaviti li~no ili putem po{te na Protokol BH Telecom d.d. Sarajevo, Direkcije Zenica, Ul. Masarykova 46. do 30. 4. 2010. godine do 15 sati u zatvorenoj koverti sa naznakom: Licitacijska prodaja, za predmet prodaje pod rednim brojem______. Prijave dostavljene nakon nazna~enog roka i koje nisu predate putem Protokola ne}e se razmatrati i bit }e vra}ene na adresu neotvorene. Prije po~etka licitacije na mjestima gdje }e se odr`ati usmeno nadmetanje bit }e istaknuta lista u~esnika koja su stekla pravo u~e{}a na licitaciji. III Svi zainteresovani mogu pogledati materijal od 26. 4. 2010. do 29. 4. 2010. od 12 do 15 sati na lokacijama kako slijedi: - za predmet prodaje bod rednim brojem 1 u zakupljenom otvorenom skladi{tu BH Telecoma — «Feroelektro» Sarajevo, P. J. Zenica, Ul. Kanal br.98 - za predmet prodaje bod rednim brojem 2 u otvorenom skladi{tu BH Telecoma — Po{tanski centar, Bulevar Kralja Tvrtka I br.2. Kontakt-osobe za pregled su: za predmet prodaje broj 1 - Mahmutovi} Senad, kontakt-telefon 032 405-901; za predmet prodaje broj 2 - Be~ak Isvet, kontakt-telefon 032 246 500. IV Usmeno nadmetanje ponuda obavit }e se na slijede}im lokacijama: - za predmet prodaje bod rednim brojem 1 u zakupljenom otvorenom skladi{tu BH Telecoma — «Feroelektro» Sarajevo, P. J. Zenica, Ul. Kanal br.98 6. 5. 2010. sa po~etkom u 10 sati, - za predmet prodaje bod rednim brojem 2 u otvorenom skladi{tu BH Telecoma — Po{tanski centar, Bulevar Kralja Tvrtka I br.2. 6. 5. 2010. sa po~etkom u 14 sati. Prodaja se vr{i po sistemu vi|eno - odobreno. Postupak licitacije odr`at }e se samo u slu~aju u~e{}a tri u~esnika. Ukoliko nakon nu|enja po~etne cijene niko od u~esnika ne ponudi/prihvati istu, licitacija se smatra neuspjelom, a svi u~esnici gube pravo na povrat depozita. Kupljeni materijal se preuzima u vi|enom stanju odmah po uplati postignute cijene. Ako kupac odustane od kupovine, nakon {to je njegova ponuda prihva}ena, upla}eni depozit se ne vra}a. Povrat depozita ostalim u~esnicima nadmetanja izvr{it }e se u roku od 5 dana. Prodaja putem licitacije odvijat }e se u skladu sa odredbama Uputstva o postupku za prodaju sredstava DD BH Telecom Sarajevo. V Prodavac zaklju~uje kupoprodajni ugovor sa u~esnikom licitacije ~ija je ponuda prihva}ena kao najpovoljnija. Svi tro{kovi, pla}anje PDV-a kao i ostale da`bine, vezani za kupovinu, snosi kupac. Prodavac je u obavezi ispostaviti kupcu ra~un za kupljeni materijal. VI Detaljnije informacije mogu se dobiti na kontakt-telefon broj 032 406 373 Aganovi} Edina.

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA TELEKOMUNIKACIONE MRE@E Obavje{tavamo korisnike da }e 20. 4 / 21. 4. 2010. i 21. 4 / 22. 4. 2010. godine od 22 do 5 sati do}i do ote`anog odvijanja i povremenih prekida telekomunikacionog saobra}aja na podru~ju op}ina: Breza, Kakanj, Olovo i Vare{ zbog radova na centrali. Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju. BH Telecom

KONKURS ZA UWC STIPENDIJE Pozivaju se srednjo{kolci iz Bosne i Hercegovine da apliciraju za dodjelu UWC stipendija u periodu 2010 - 2012. Nakon provedenog procesa selekcije bi}e dodijeljeno ukupno 15 UWC stipendija i to za: United World College in Mostar 12 stipendija UWC of Adriatic (Italija) 1 stipendija; UWC-USA 1 stipendija; UWC Li Po Chun (Hong-Kong) 1 stipendija UWC koled`i su {kole internatskog tipa koje nude dvogodi{nji nastavni plan i program Me|unarode mature (International Baccalaureate Diploma Programme, IB DP). Uspje{nim zavr{etkom IB DP stje~e se me|unarodno priznata srednjo{kolska diploma. Nastava se izvodi na engleskom jeziku uz obavezno poha|anje ~asova maternjeg jezika i u~estvovanje u {irokom spektru vannastavnih aktivnosti. Od budu}ih u~enika se o~ekuje da dijele vrijednosti UWC pokreta: osje}aj idealizma, {irenje me|unarodnog i me|ukulturalnog razumjevanja, po{tovanje i brigu za druge, spremnost na timski rad, slu`enje zajednici te brigu o okoli{u. Zainteresirani kandidati bi trebali i:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INA NOVI TRAVNIK OSNOVNA [KOLA "SAFVET-BEG BA[AGI]" Omladinska bb Tel/fax: 030/525-013 Na osnovu ~lanova 74. i 75. Zakona o osnovnoj {koli SBK-a, ~lanova 178. i 182. Pravila osnovne {kole "Safvet-beg Ba{agi}" Novi Travnik i odluke Upravnog odbora {kole broj: 213/2010 od 15. 4. 2010. godine, Osnovna {kola "Safvet-beg Ba{agi}" Novi Travnik raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovanje direktora {kole USLOVI: - da ima stru~nu spremu za nastavnika ili pedagoga - da ima najmanje pet godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima - da posjeduje organizacione i druge sposobnosti - da je dr`avljanin BiH

- poha|ati drugi razred ~etverogodi{nje srednje {kole u vrijeme prijave na konkurs i posjedovati bh. dr`avljanstvo - imati odli~an op}i uspjeh te poznavati engleski jezik Svi oni }e popunjeni aplikacijski obrazac koji se nalazi na web stranici www.uwc-ibo.org, zajedno sa ostalim popratnim dokumentima, poslati na e-mail applications@ uwcim.uwc.org ili po{tom do 10. maja 2010. g. na adresu UWC Nacionalni odbor BiH United World College in Mostar [panski trg 1 88 000 Mostar Tel/fax. 036/320 601;036/323 273 Kandidati koji budu ispunjavali uslove bi}e pozvani na dodatna testiranja.

- da nije ka`njavan - da ispunjava i druge zakonom predvi|ene uslove Imenovanje se vr{i na period od 4 (~etiri) godine. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Po isteku konkursa, Upravni odbor {kole }e uputiti zahtjev osniva~u za saglasnost za izbor i imenovanje direktora {kole. O rezultatima konkursa kandidati }e biti obavije{teni pisanim putem. Ne po tpu ne i ne bla go vre me ne pri ja ve se ne}e razma tra ti. Prijave slati na adresu {kole: O[ "Safvet-beg Ba{agi}" Omladinska bb, 72 290 Novi Travnik Predsjednik Upravnog odbora Selver Hod`i}


52

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI NEKRETNINE

ZAMJENA MIJENJAM dvosoban stan, 57m2, N. Sarajevo, za manji ili garsonijeru. Tel. 643-099, 062/375-733. MIJENJAM ku}u iznad OHR-a za ve}i stan uz dogovor. Tel. 061/864651. MIJENJAM jednosoban stan na Alipa{inom za ve}i stan u Biha}u. Tel. 061/864-651. MIJENJAM stan, 76m2 za dva manja, Mejta{. Tel. 061/712-720. TROSOBAN stan u centru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. MIJENJAM poslovni prostor u Makarskoj, 24m2 za stan u Sarajevu. Tel. 063/792-434. MIJENJAM trosoban stan, 78m2 za jednosoban ili jednoiposoban uz dogovor. Tel. 451-776. MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM stan na Alipa{inom Polju, 74m2, II sprat, za dva manja. Tel. 061/260-309. MIJENJAM stan, 54m2 + p.p., 22m2 + gara`a 20m2 za N. Sad. Tel. 544-969, 065/987-116. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

POTRA@NJA POTREBNO vi{e stanova i ku}a za izdavanje i prodaju. Mob. 061/906923. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179.

IZDAJEM namje{ten jednosoban stan studentima, poseban ulaz. Tel. 616-649. ALIPA[INO POLJE, prva faza izdajem dva namje{tena stana. Mob. 066/791-505. IZDAJEM poslovni prostor 60m2, pogodno za sve djelatnosti, lokacija odli~na. Tel. 610-151. IZDAJEM garsonijeru kod bolnice Ko{evo, pogodno studentima. Tel. 061/165-191. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, kuhinja i kupatilo, strogi centar. Tel. 445-306. STAN, dvoiposoban, namje{ten, Trg heroja, tra`im cimericu. Tel. 544-863, 061/809-336. IZDAJEM u Boljakovom Potoku polunamje{ten trosoban stan. Tel. 062/366-874. IZDAJEM ve}i kancelarijski prostor u zgradi, I i II sprat, c.g., parking. Tel. 650-392, 203-460, od 9-14 sati.

utorak, 20. april 2010. godine IZDAJEM namje{ten stan 80m2 kod Holidey Inna. Tel. 061/897-959. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, poseban ulaz, za jednu osobu. Tel. 200-455. IZDAJEM stan namje{ten, 600 metara od Katedrale - 250 KM. Tel. 655-622, 212-563. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM namje{ten dvoiposoban stan na Dobrinji. Tel. 061/778-247. IZDAJEM poslovni prostor, 90m2, Kobilja Glava. Tel. 062/571-491, 033/201-465. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 065/225-420. IZDAJEM poslovni prostor od 20m2 - TC [entada - Pofali}i. Tel. 062/773-714.

IZDAJEM namje{tenu garsonijeru, centar, Drvenija, useljiva 1. maja. Tel. 061/908-587.

IZDAJEM poslovni prostor na Breci, 50 m2 + podrum. Tel. 062/397238.

IZDAJEM gara`u, Armaganu{a 11, kod Medicinske {kole. Tel. 061/364750.

IZDAJEM ku}u, novija gradnja, cen. grij, 4 dunuma obradive oku}nice, Tar~in. Tel. 057/318-128.

IZDAJEM radnju na Siranu. Tel. 062/917-009.

IZDAJEM dvosoban stan na Ko{evskom Brdu. Tel. 061/253-404, 033/227-225.

IZDAJEM garsonijeru na Otoci. Pla}anje dva mjeseca unaprijed. Tel. 542-623. IZDAJEM dvosoban stan u centru, povoljno. Tel. 061/740-343. IZDAJEM stan, 50m2, kompletno namje{ten, Ferhadija. Tel. 061/375168. IZDAJEM poslovne prostore na vi{e lokacija za razne namjene. Tel. 061/156-262. SOCIJALNO, izdajem trosoban namje{ten stan u zgradi. Tel. 061/185718. IZDAJEM ku}u, 200m2, preko puta OBN-a, namje{tena, gara`a 1.000 KM. Tel. 061/205-235. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ku}a, Aneks - 200 KM. Tel. 063/866-901, 466-815. IZDAJEM namje{tenu garsonijeru, Trebevi~ka 64. Tel. 443-620. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092.

IZDAJEM jednosoban stan u prizemlju, poseban ulaz, ul. Pirin brijeg br. 38. Tel. 534-368. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090.

POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727.

IZDAJEM gara`u, Kranj~evi}a. Tel. 207-260, od 17 do 19 sati.

IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod stadiona Ko{evo, c.g., zaposlenim. Tel. 061/530-795.

PRODAJEM ku}u - vilu, kod Vije}nice. Tel. 061/553-640.

PRODAJEM ku}u na Ilid`i, 220m2, eta`no grijanje, gara`a, ba{ta. Tel. 442-998, 062/139-085.

HITNO prodajem devastiranu vikendicu, selo Hoto~ina na Palama. Tel. 643-831, 061/319-184. PRODAJEM stan, 106m2, Grbavica, novija gradnja, 3.000 KM/m2. Tel. 649-851. PRODAJEM ku}u, 250m2, Alifakovac, novija gradnja, 350.000 eura. Tel. 649-851. PRODAJEM ili mijenjam ku}u i zemlju na Palama, Kalovita brda. Tel. 062/614-846. PRODAJEM 6.500m2 zemlje, Grdonj, centar. Tel. 210-798. PRODAJEM dvosoban stan na dobroj lokaciji u Novom Sarajevu. Tel. 643-099, 062/375-733. RADNI^KA, ku}a + 600m2 + 600m2 zemlje, urbanisti~ka. Tel. 065/834-901. FERHADIJA, stan 61m2 + 48m2 terase. Tel. 065/834-901.

PRODAJEM ku}u, ve}a, novija gradnja, Vraca. Tel. 061/160-068.

IZDAJEM gara`u, ^engi} Vila. Tel. 647-564.

IZDAJEM namje{ten stan u novoj ku}i kod bolnice Ko{evo. Tel. 061/196-800.

PRODAJEM trosoban stan, 77m2, III sprat, Ciglane. Tel. 442-998, 062/139-085.

IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248.

IZDAJEM gara`u, ul. Jovana Bijeli}a, Breka. Tel. 202-516.

IZDAJEM jednosoban stan, namje{ten, 150 KM, N. Sarajevo. Tel. 061/257-841.

PRODAJEM trosoban stan, v.p., 80m2, centar, ba{ta, podrum. Tel. 061/548-390.

AVDE Jabu~ice, stan, 71m2 + 6m2 lo|a, I sprat, mo`e i zamjena. Tel. 065/834-901.

IZDAJEM poslovni prostor, 25 m2, kod op{tine Stari Grad. Tel. 061/252-663.

IZDAJEM poslovni prostor, 32m2, Grbavica. Tel. 649-851.

PRODAJEM trosoban stan, I sprat, balkon, gara`a, Mejta{. Tel. 442998, 062/139-085.

IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na prvom spratu, Aneks. Tel. 649-033.

SOBA za studentice i studente, c.g., upotreba kuhinje. Tel. 445-985.

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan studentima. Tel. 61-544.

PRODAJEM ku}u i 2.000m2 oku}nice, Crkvice, Zenica. Tel. 061/153-579.

ILID@A, @eljezni~ka, stan, 79m2 + dva balkona - 180.000 KM. Tel. 065/834-901.

IZDAJEM gara`u u centru. Tel. 062/672-466.

IZDAJEM poslovni prostor, 8m2 kod op{tine Stari Grad Sarajevo. Tel. 446-562, 063/897-973.

PRODAJEM jednoiposoban stan, 47m2, Bistrik - Hrvatin. Tel. 442998, 062/139-085.

IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati.

IZDAJEM sobu za dvije studentice kod Holiday Inna. Tel. 214-595, 061/279-428.

IZDAJEM komforan stan, 57m2, sa ba{tom i gara`om, Skenderija. Tel. 061/905-221.

PRODAJEM jednoiposoban stan, 47m2, Bistrik, Hrvatin, povoljno. Tel. 442-998, 062/139-085.

CENTAR, 161m2, I sprat, potrebna adaptacija, 280.000 KM. Tel. 065/834-901.

IZDAJEM jednosoban namje{tan stan studenticama, Hrasno. Mob. 061/159-507.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, centar. Tel. 526-022, 061/916429.

PRODAJEM jednoiposoban stan, 44m2, iznad Muzi~ke {kole. Tel. 061/442-998, 062/139-085.

IZDAJEM namje{tenu sobu, na du`e vrijeme, Alipa{ino Polje. Tel. 463-977.

IZDAJEM namje{ten komforan stan, Centar-Mejta{. Tel. 204-984.

IZDAJEM prazan jednosoban stan, privatna ku}a, I sprat. Mob. 061/201-960.

PRODAJEM stan, A. Ferhatovi}a, 75m2, parking - 95.000 eura. Tel. 061/222-295.

BA[KE Vode, stan, 65m2 sa 15m2 terase, 200m od mora. Tel. 065/834901.

IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343.

IZDAJEM poslovni prostor, 20m2, PC “Unipromet“. Tel. 062/152-100.

PRODAJEM ku}u, 2.000m2, sa tri stana, gara`a, ba{ta. Tel. 442-998, 062/139-085.

GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362.

IZDAJEM namje{tenu sobu sa upotrebom kuhinje. Tel. 469-367.

PONUDA

PRODAJEM stan, Ko{evo, eta`no grijanje, 67m2 - 160.000 KM. Tel. 061/222-295.

CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534667. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. ILID@A - Pejton, izdajem gara`u. Tel. 061/537-739. IZDAJEM prazan stan, 56m2, Alipa{ino Polje, na du`i vremenski period. Tel. 061/390-764.

PRODAJA

FALETI]I, prodajem ku}u 10x12 sa oku}nicom 1.200m2 uz rijeku Mo{}anicu. Tel. 061/304-599, 665419. CENTAR, Patriotske lige, dvoiposoban stan, 65m2 + balkon 12m2. Tel. 061/350-448. PRODAJEM stan na M. Dvoru, I kat, 121m2 - 250.000 KM. Tel. 061/188-846. PRODAJEM vikendicu u Buhotini sa placem od 1.000m2 - 80.000 KM. Tel. 061/188-846. PRODAJEM ku}u u centru Tuzle sa ba{tom 900m2. Tel. 061/188-846. PRODAJEM stan, Envera [ehovi}a, 66m2, V kat. Tel. 061/188-846. PRODAJEM stan na Ciglanama, 86m2, III sprat, sa ba{tom. Tel. 061/188-846. PRODAJEM tri stana na Dobrinji, 86 i 92 m2. Tel. 061/188-846. PRODAJEM plac 3.000m2 sa dvije devastirane ku}e u Rajlovcu. Tel. 061/188-846. PRODAJEM stan kod Lovca, 106m2, II kat, ~etverosoban. Tel. 061/188-846.

PRODJEM ili mijenjam stan 78 m2 za manji. Mob. 062/215-828.

PRODAJEM dva stana u Titovoj, 111m2, II i IV kat. Tel. 061/188-846.

PRODAJEM ku}u i pos. prostor, mo`e i iznajmljivanje, Ba{~ar{ija, 1/1. Mob. 061/745-525.

PRODAJEM stan, 123m2, centar, I sprat, ~etverosoban. Tel. 061/188846.

GARA@A u centru zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Tel. 061/139-731.

PRODAJEM stan na Mejta{u, 153m2, dvoeta`ni sa ba{tom. Tel. 061/188-846.

U AHATOVI]IMA kod d`amije, manja ku}a sa 300m2 i gara`om u ku}i. Mob. 066/791-505.

PRODAJEM vikendicu na Ni{i}ima, ^evljanovi}i, 500m2 ba{te. Tel. 061/188-846. PRODAJEM stan na ^. Vili, Otoka, 77m2, V kat, 1.800 KM/m2. Tel. 061/188-846.

IZDAJEM dvosoban komforan stan, 70m2, namje{ten, c.g., telefon. Tel. 657-697, 061/507-240.

PRODAJEM ku}u u selu 7km asfaltnog puta do Sokoca, 75m2, dnevni boravak, kuhinja sa terpezarijom, dvije sobe, tri ostave, 245m2, oku}nice 3500m2, zemlja posebno 3500m2 i 20.000m2, branka@talk.net. Tel. 033/664-852.

IZDAJEM polunamje{ten stan na Trgu heroja. Tel. 061/337-764.

IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278.

PRODAJEM pos. prostor, Breka 91m2, adaptiran. Mob. 061/214152 i 061/214-162.

PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954.

IZDAJEM manji jednosoban stan, 28m2, centar, ^obanija. Tel. 201670.

IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini studentskog kampusa, c.g. Tel. 652-293.

MI[EVI]I, pola dunuma zemlje, struja, telefon, voda. Tel. 057/317962.

MARINDVOR, prodajem troiposoban, preure|en stan, 84m2. Tel. 061/982-109.

IZDAJEM namje{ten stan. Tel. 061/157-879. IZDAJEM prazan troiposoban stan, Dobrinja I. Tel. 062/614-930. IZDAJEM poslovni prostor u tr`nom centru “Tom”, Lukavica. Tel. 065/936-736, 065/952-967. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, Budakovi}i. Tel. 061/157-879. IZDAJEM gara`u, Dolina ulica, Marindvor. Tel. 667-994, 062/253712. IZDAJEM namje{ten stan u novom Sarajevu. Tel. 062/450-914. IZDAJEM jednosoban stan, 31m2, iznad Velikog parka. Tel. 062/142136.

IZDAJEM namje{ten stan sa svim sadr`ajima uz mogu}nost kori{tenja gara`e. Tel. 538-364, 062/527254. IZDAJEM poslovni prostor za vi{e namjena, kod Suda, 36m2. Mob. 062/326-886. IZDAJEM jednosoban stan, Soukbunar 49. Tel. 666-858. IZDAJEM namje{ten apartman u privatnoj ku}i, zaseban ulaz. Tel. 061/359-058.

PRODAJEM stan, 76m2/2.200 KM, Mejta{, mo`e i za dva manja. Tel. 062/712-720.

CENTAR, Dalmatinska, stan, 121m2, v.p., mo`e i poslovni prostor. Tel. 221-533.

PRODAJEM stan, 59m2, G. Ciglane, Hakije Kulenovi}a, dvosoban, mo`e se lako pretvoriti u dvoiposoban, vrt, 50m2, 162.000 KM. Tel. 061/899-209. PRODAJEM stan, 56m2, Aneks, Vrbovska, dvosoban, IV kat, balkon, parno grijanje, 1.650 KM/m2. Tel. 061/150-519. PRODAJEM stan, 54m2, ^. Vila, Vranica, dvosoban, X kat, renoviran, 95.000 KM. Tel. 061/526-243. PRODAJEM stan, 51m2, Grbavica I, Grbavi~ka kod O.[. Grbavica, dvosoban, renoviran, plinsko eta`no, v.p., balkon, 2.000 KM/m2, fiksno. Tel. 061/247-777. PRODAJEM stan, 40m2, Marindvor, Augusta Brauna, jednosoban, suteren, plin, pogodan za kancelarije, 2.000 KM/m2 fiksno. Tel. 066/340-748.

PRODAJEM ku}u, pomo}ni objekat i zemlju u Crnoj Bari - Srbija. Tel. 0038761226-645.

PRODAJEM stan, 39m2, K. Brdo, Muhameda Had`ijahi}a, jednosoban, I kat, useljiv, 75.000 KM. Tel. 061/150-519.

CENTAR, Ciglane, ~etverosoban stan, 93m5m2, I kat, cijena po dogovoru. Tel. 061/928-526.

PRODAJEM stan, 37m2, Cicin Han, jednoiposoban, III kat, plin, 67.000 KM. Tel. 061/150-519.

PRODAJEM stan, 108m2, Mostar (Stjepana Radi}a), trosoban, VIII kat, dva mokra ~vora, 850 eura/m2. Tel. 061/150-519.

PRODAJEM stan, 35m2, ^engi} Vila, Bulevar Me{e Selimovi}a - neboder Vranica, jednosoban, potpuno renoviran, sa novim namje{tajem, el. ure|ajima, XVI kat, 75.000 KM. Tel. 061/247-777.

PRODAJEM stan, 105m2, centar, Titova, ~etverosoban, I kat, plinsko eta`no, 2.500 KM/m2. Tel. 061/899209. PRODAJEM stan, 91m2, Skenderija, (nova) trosoban, plin, I kat, a/u gradnja - 200.000 KM. Tel. 061/150519. PRODAJEM stan, 91m2, ^engi} Vila, D`emala Bijedi}a, trosoban, IV kat, lift, dva balkona, parno grijanje, dva mokra ~vora, podrum 6m2, 155.000 KM. Tel. 062/295-919. PRODAJEM stan, 91m2, D. Ciglane (Alipa{ina), troiposoban, IV kat, parno grijanje, balkon, istok-zapad - 2.800 KM/m2. Tel. 061/150-519. PRODAJEM stan, 89m2, Donje Ciglane, Merhemi}a trg, eta`ni, trosoban, plinsko eta`no, dva mokra ~vora, balkon, vrt 20m2. Tel. 061/899209. PRODAJEM stan, 85m2, strogi centar, Pru{~akova, trosoban, I kat, adaptiran, plinsko eta`no, balkon, 242.000 KM. Tel. 061/899-209. PRODAJEM stan, 84m2, centar, Valtera Peri}a, troiposoban, III kat, plinsko eta`no, balkon, 2.400 KM/m2. Tel. 061/150-519. PRODAJEM stan, 80m2, Breka, Juraja Najtharta, luksuzan, trosoban, I kat, 2.900 KM/m2. Tel. 061/150-519. PRODAJEM stan, 78m2, Socijalno, Kolodvorska, tropiposoban, XV kat, parno grijanje, adaptiran, renoviran, dva lifta, balkon, 148.000 KM. Tel. 061/899-209. PRODAJEM stan, 77m2, Dobrinja I, Trg sabora bosanskog, troiposoban, II kat, balkon, dva mokra ~vora, 1.350 KM/m2. Tel. 061/295-919. PRODAJEM stan, Alipa{ino Polje, Semira Fra{te, ~etverosoban, parno grijanje, balkon, XII kat, dva mokra ~vora, 1.400 KM/m2. Tel. 062/295-919.

PRODAJEM gara`u, 13m2, na Vracama, A. Smailovi}a, 8.500 KM. Tel. 062/295-919. PRODAJEM stan, 68m2, Mojmilo, ili mijenjam za jednosoban. Tel. 454-617. ALIPA[INO, C faza, 67m2, I sprat, ili mijenjam za manji na istoj lokaciji. Tel. 061/749-305. IVANICA kod Dubrovnika, prodajem plac sa urednim papirima. Tel. 061/019-558. PRODAJEM zemlju i vikendicu na Palama. Tel. 061/213-035. PRODAJEM stan, 36m2, Trg heroja, cijena po dogovoru. Tel. 061/488033. CENTAR, Ko{evo, 62m2, dvostrano orjentisan, II kat, 2 balkona, plin. Tel. 202-810. CENTAR, ~etverosoban stan, 96m2, II kat, useljiv. Tel. 061/335-591. STARI Grad, dvosoban stan, 57m2, sre|en, useljiv. Tel. 061/335-591. PRODAJEM stan, Himze Polovine 39, 77m2, IV sprat, c.g. - 2.900 KM/m2. Tel. 212-642. PRODAJEM stan 84m2, II sprat, useljiv, cijena po dogovoru. Mob. 061/982-109. PRODAJEM ili mijenjam stan, Mostar - Sarajevo. Tel. 066/263-077. PRODAJEM troiposoban stan kod Vije}nice, 79m2, lift, parking. Tel. 066/136-470. PRODAJEM zemlji{te pod {umom, Mostarsko raskr{}e, Gladno Polje. Tel. 521-187. PRODAJEM porodi~nu ku}u, prizemlje, sprat, potkrovlje, gara`a, podrum, cen. grij. 200m2, Stari Grad. Mob. 061/928-057.

PRODAJEM stan, 72m2, strogi centar, ]emalu{a, dvoiposoban, a/u gradnja, III kat, zadnji - renoviran krov, plin, mogu}nost pro{irenja, 155.000 KM. Tel. 061/247-777.

PRODAJEM stan, 50m2, renoviran, 1/1, A. Polje. Tel. 463-977.

PRODAJEM stan, 70m2, Dobrinja IV, Petra Tije{i}a, dvoiposoban, I kat, balkon, parno grijanje - 99.000 KM. Tel. 061/526-243.

CENTAR, Marijin Dvor, trosoban stan, potpuno adaptiran, 70m2. Mob. 061/202-916, zvati iza 16 sati.

PRODAJEM stan, 70m2, Marindvor, Kralja Tvrtka, dvosoban, renoviran, adaptiran, II kat, plin 210.000 KM. Tel. 061/899-209. PRODAJEM stan, 69m2, Grbavica I, Paviljon, i trosoban, II kat, balkon, 67.000 eura. Tel. 066/340-748. PRODAJEM stan, 67m2, Dobrinja, Oslobodilaca Sarajeva, dvoiposoban, IV kat, plin, balkon, 1.500 KM/m2. Tel. 711-666. PRODAJEM stan, 65m2, Vogo{}a, Partizanskih odreda Zvijezda, dvosoban, plinsko eta`no, renoviran, dvije zastakljene lo|e, I kat, kom. kuhinja sa el. ure|ajima, 1.600 KM/m2. Tel. 711-665. PRODAJEM stan,63m2, Dolac Malta, Igmanska, novija gradnja, dvosoban, III kat, parno grijanje, zastakljena lo|a, adaptiran, renoviran, tavan, 2.200 KM/m2, fiksno. Tel. 066/340-748.

CENTAR, V. Peri}a, stan 104m2, I sprat, dva balkona. Tel. 061/483358.

LOGAVINA, stan, v.p., 90m2 + 30m2 ba{te + gara`a. Tel. 061/183941. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. PRODAJEM stan, 59m2, II sprat, Vraca. Tel. 062/182-876. CIGLANE, 83m2, troiposoban, sre|en, II sprat. Tel. 061/205-235. GRBAVICA, 77m2, troiposoban, lift, odli~an, 165.000 KM. Tel. 061/205-235. KU]A, 150m2 + 500m2 oku}nice, ^evljanovi}i, Ni{i}ka visoravan. Tel. 061/205-235. DOBRINJA, poslovni prostor, 50m2, sva infrastruktura, 1.000 KM/m2. Tel. 061/893-105. PRODAJEM ku}u sa poslovnim prostorom, Ba{~ar{ija. Tel. 061/745525.


OSLOBO\ENJE nedjelja, utorak, 20. 6.april decembar 2010. 2009. godinegodine NEKRETNINE

MALI OGLASI

PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 150m2 na Soukbunaru. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 80m2, Ul. Josipa Vanca{a, I sprat i 75m2, prizemlje. Tel. 065/021-556.

PRODAJA

PRODAJEM stan, 58m2, Marindvor, potkrovlje, renoviran. Tel. 065/690-390.

PRODAJEM ku}u u Pazari}u sa 1.200m2 zemlje. Tel. 061/223-208, 062/528-127.

PRODAJEM stan, centar, Ul. Kulovi}a 65m2, III sprat. Tel. 063/589315.

PRODAJEM stan, 105m2, strogi centar, c.g., gara`a, Pru{~akova. Tel. 221-694.

ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599.

PRODAJEM u Novom Sarajevu dvosoban stan, 56m2, plin. Tel. 619736.

PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629.

POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47.

PRODAJEM stan, 79m2, kod Doma zdravlja Stari Grad, ekstra lokacija, III sprat, lift, parking. Tel. 066/136-470.

PRODAJEM ku}u u centru Sarajeva. Tel. 446-196.

PRODAJEM ili mijenjam ku}u za dva stana. Tel. 665-669, 061/199845.

PRODAJEM jednosoban stan 41m2 u vili uz more. Tel. 061/131418.

PRODAJEM stan, III sprat, 70m2, Breka, 120.000 eura. Tel. 062/316379.

PRODAJEM stan, Tepeba{ina, 45m2, dvosoban - 110.000 KM. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM troiposoban stan, 79m2, S. Grad, V sprat, lift. Tel. 616-187, 062/531-949.

PRODAJEM stan u centru, 105m2, III sprat, ul. Ferhadija. Mob. 061/157-348.

PRODAJEM stan, Otoka, 77m2, V sprat, 900 eura/m2. Tel. 061/205235.

CENTAR, Dalmatinska, 121m2, v.p., upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 221-533.

PRODAJEM stan, centar, 106m2, II sprat. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM stan, Marindvor, 100m2 - potkrovlje - 85.000 eura. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM stan, Grbavica, 67m2, trosoban, odli~an, sre|en. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM stan, ^engi}-Vila, 47m2, V sprat, 87.000 KM. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM ku}u 10x8, 2 dunuma zemlje, mogu} dogovor. Tel. 061/352-112, 061/157-718.

PRODAJEM gara`u, Breka, 540x245, uknji`ena. Tel. 061/148810.

PRODAJEM stan 92m2, novogradnja, Visoko, cijena povoljna. Mob. 061/906-923.

PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658.

PRODAJEM stan, 80m2 + ba{ta i 75m2, I kat. Tel. 061/148-810.

PRODAJEM pos. prostor 82m2, Ko{evo, stara ku}a s ba{tom, Grbavica, 1/1. Mob. 061/906-923.

PRODAJEM stan bez posrednika, 61m2, ul. Grbavi~ka, XIV sprat. Tel. 061/438-855, 610-550.

PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311.

PRODAJEM apartmane u Neumu, parcelu 513m2 — Dra~e u Hrvatskoj. Mob. 061/906-923.

CENTAR, Had`i Sulejmanova, ~etverosoban stan, 94m2, c.g. Tel. 469838, 063/801-690.

PRODAJEM apartmane u @ivogo{}u-Blato 31m2 i 33m2. Mob. 061/906-923.

KU]A u Sarajevu, Ul. Drinska, tri nivoa, 200m2, plac. Tel. +381 63 7733-174.

PRODAJEM ku}u na sprat, veli~ine 7,5x8 m, u Kladnju, sa oku}nicom od 2 dunuma zemlje, vrlo povoljno, odmah useljiva. Tel. 035/260-363.

PRODAJEM plac 340m2, Ivanica kod Dubrovnika, gra|evinska dozvola. Tel. 061/483-358. PRODAJEM stan, Ilid`a, Plandi{te, dvoeta`ni, 150m2 ba{te. Tel. 062/319-563. PRODAJEM ku}u, 7,5x8 m u Kladnju sa oku}nicom od dva dunuma zemlje. Tel. 035/260-363. PRODAJEM garsonijeru na Ciglanama, 30m2. Tel. 062/917-811. PRODAJEM trosoban stan, Grbavica, 66m2, 2.400 KM/m2. Tel. 061/287-986. PRODAJEM trosoban stan, 80m2, II sprat, dva balkona, Ilid`a kod Pejtona. Tel. 061/101-950. PRODAJEM vikendicu, 44m2 i 2.200m2 zemlje, 35.000 KM. Tel. 032/746-917. PRODAJEM stan, 100m2, Stari Grad - povoljno. Tel. 213-635. KLJU^, podru~je Bebi}i - prodajem {est dunuma zemlje. Tel. 062/364-214, 053/222-928.

CENTAR, plavi neboder, 75m2, trosoban, Titova 147m2. Tel. 061/148810. PRODAJEM stanove, Skerli}a 113m2, Bolni~ka 134m2, Vrazova 160m2. Tel. 061/148-810. RADI]EVA 96m2 + parking, Breka 105m2 + gara`a. Tel. 061/148-810. PRODAJEM stanove, Marindvor 84m2, ^ekalu{a 90m2, v.p. Tel. 061/148-810. CIGLANE, 75m2 i 77m2, dvoeta`ni. Tel. 061/148-810. CENTAR, Skerli}a 50m2, renoviran i Breka 57m2 dvoiposoban. Tel. 061/148-810. CENTAR, 57m2 I kat, dva balkona i centar, 57m2, renoviran. Tel. 061/148-810.

PRODAJEM stan, Socijalno, 60m2, V sprat, lift. Tel. 061/205-235. PRODAJEM stan, Grbavica, 74m2, II sprat + gara`a. Tel. 061/205-235.

HRASNO, dvosoban stan 53m2, 2.000 KM/m2. Mob. 061/501-515. KISELJAK-Pale{ka }uprija, vikendica sa 2200m2 oku}nice. Tel. 033/647-851. PRODAJEM stariju ku}u, Ul. Hrvatin 35. Mob. 061/225-164. PRODAJEM stan 50m2, Ul. V. Peri}a. Mob. 061/225-164.

PRODAJEM zemlji{te i poslovni objekat, 1/1, Stup. Tel. 061/533-262. PRODAJEM stan, 100m2, Skenderija, 1/1, pogodan za poslovni prostor. Tel. 061/533-262. PRODAJEM dvosoban stan, III sprat, Grbavica, 53m2 - 60.000 eura. Tel. 063/191-201, 00385911774627.

PRODAJEM stan, Titova, 153m2, IV sprat, 1m2/1.000 eura. Tel. 063/603-010. PRODAJEM povoljno ili izdajem gara`u u novogradnji, Kranj~evi}eva 25, preko puta Holiday Inna, 12m2, 1/1. Mob. 061/869396.

PRODAJEM stan, centar, 97m2, sve novo. Tel. 061/205-235.

OTOKA, 55m2, dvoiposoban i ^. Vila 55m2. Tel. 061/148-810.

PRODAJEM ve}i stan u Centru. Tel. 226-759 i 061/812-046.

PRODAJEM jednoiposoban stan na K. Brdu, III sprat, adaptiran. Tel. 065/021-556.

STANOVI 31m2, v.p. i Grbavica 36m2 v.p. - povoljno. Tel. 061/148810.

PRODAJEM trosoban stan, 74m2, Hasana Brki}a, 150.000 KM. Tel. 065/583-688.

PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554.

OSLOBO\ENJE Po{tovani ~itaoci, Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL

TC MERKUR Otoka

Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI

TC MERKUR Kakanj

Grada Bakua dd, Sarajevo

Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO

TC MERKUR Konjic

Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

Sarajevska 43, Konjic

TC MERKUR Vrap~i}i Vrap~i}i bb, Mostar

Zlatka Vukovi}

STR PALMA

Opine 19, Mostar

Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA

STR MUMI

Grbavi~ka bb, Sarajevo

Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR DM

STR KIOSK DIDI

Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS

STR E&A SHOP

Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

Alipa{ina bb, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1 Had`eli bb, Had`i}i

OGLASN A

tel/fax: ++387(0

PLAN PLUS d.o.o. M. Tarabara 15, Zenica

STR EMI Lond`a bb, Zenica

)33-20

5-938

DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM stan, 92m2, neboder, park, Titova. Tel. 062/404-594.

PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2+balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794.

PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556.

PRODAJEM ku}u u Starom Gradu, sa ba{tom naprijed i pozada. Tel. 061/222-465.

SLU@BA (mali o : gla smrtovn si, ice, sje}anja ...)

HITNO prodajem stan, 42 m2 + dva balkona, plin, V sprat, lift, cijena po dogovoru, Grbavica I, bez posrednika. Tel 061/438-855, 061/149063.

PRODAJEM stan, 83m2 na Ciglanama, ul. Dajanli Ibrahim bega 8/II. Tel. 061/219-180.

HITNO prodajem ku}u u Gladnom polju, 200m2 prostora, 1.380m2 zemlje. Mob. 061/548-247.

Mustafe Pintola bb, Ilid`a, plato ispred KSC-a, Sarajevo

PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537152.

PRODAJEM ku}u u nizovima na Ilid`i, 105m2, gara`a. Tel. 061/222465.

CIGLANE, 47m2, centar 47m2, III kat. Tel. 061/148-810.

STR ASA

PRODAJEM dvoiposoban stan, 70m2, ul. Sulejmana Filipovi}a, Dobrinja V. Tel. 460-064.

PRODAJEM 3 hektara zemlje u Vlakovu. Mob. 061/225-164.

PRODAJEM stan, Ciglane, 83m2, troiposoban. Tel. 061/205-235.

MARS d.o.o. Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o. @rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

PRODAJEM ku}u, Abdesthana 23 - Kova~i. Pogledati od 10-16 sati. HITNO prodajem trosoban stan u strogom centru, austrougarska gradnja. Tel. 061/229-097. PRODAJEM 200m2 zemlje sa ku}om, Vratnik, 50.000 KM. Tel. 061/229-097. PRODAJEM devastiranu ku}u i 2.000 m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor - Perivoj, N. Grad, Sarajevo. Tel. 062/855-544. PRODAJEM jednoiposoban stan, ^engi} Vila II, 1/1, centralno, kablovska, povoljno. Tel. 061/688-975. CIGLANE, uz Ambasadu Kine, ~etverosoban, 93,5m2, I kat, vl. 1/1, cijena po dogovoru - povoljno. Tel. 668-802, 061/928-526.

53

NASELJE Svrake kod Semizovca, prodajem ku}u sa 200m2 + 680m2 zemlje, sve 1/1. Tel. 062/815-034. SEMIZOVAC — Svrake, prodajem zemlju 1/1, 1.661 m2, svi priklju~ci, put, hitno prodajem. Tel. 062/815034. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, povoljno. Tel.033/ 513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405805.

PRODAJEM ili izdajem poslovni prostor 27m2 kod op}ine Stari Grad. Tel. 061/252-663. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. PRODAJEM stan, 54m2, na Dobrinji V, Tel. 00385 98 416-553, 033/469-354. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel.062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM dvosoban stan, 54 m2, Grbavi~ka br. 56/4, cijena po dogovoru. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM plac, 500m2, [amin gaj - Rakovica. Tel. 061/579-445. PRODAJEM ~etverosoban stan, 117m2, II sprat, centar. Tel. 061/252-663. PRODAJEM manju ku}u sa oku}nicom, Stari Grad. Tel. 061/358-772. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. ISTO^NO Sarajevo, stan, 47m2, novogradnja, odmah useljiv, sistem klju~ u ruke, mo`e na rate. Tel. 066/492-419. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. PRODAJEM vikendicu iznad Trebevi}a - Jasike sa 1.500m2 oku}nice - 26.000 KM. Tel. 061/413-787. ^ENGI] VILA 2-64m2 i 61m2, Hrasno-59m2, 63m2 i 57m2 Dobrinja-41, 55, 57 i 68m2. Mob. 061/375787. LUKAVICA-Prljavo brdo 1.070m2 i ku}a=15.000 KM, Kasindo4.000m2, Mob. 066/488-818. GRBAVICA, troiposoban stan, renoviran, sa gara`om. Tel. 061/964797, 617-742.

NAMJE[TAJ

VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257.

PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727.

PRODAJEM ugao, zvati poslije 14 sati. Tel. 062/941-456.

PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410.

PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203.

PRODAJEM dje~iji krevetac sa du{ekom i posteljinom i nosiljku za bebe. Tel. 209-328.


OSLOBO\ENJE

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE NAMJE[TAJ PRODAJEM dje~iji krevetac sa novim du{ekom i nosiljku. Tel. 033/209-328. PRODAJEM komodu, rezbarenu i pe{kune rad Nik{i} stari 100 godina. Tel. 061/159-507. PRODAJEM nov ugao na izvla~enje, vrata i prozore, invalidska kolica, {take. Tel. 061/411-096, 537908.

TEHNIKA PRODAJEM mobitel Samsung E1120, nema kamere, sa novim 066 brojem. Tel. 063/655-288. PRODAJEM ku}no kino, bez televizora, ja~ina 300W, novo. Tel. 065/572-966. PRODAJEM {poret na struju, nov i fri`ider manji polovan. Tel. 061/213-286. PRODAJEM ve{ ma{inu, nova, neotpakovana. Tel. 618-249. PRODAJEM {iva}u ma{inu Bagat, u koferu - 250 KM na dvije rate. Tel. 472-614. PRODAJEM nov neotpakovan {poret Beko, model 66003. Tel. 062/332654. PRODAJEM zamrziva} sa 3 ladice, vrlo povoljno. Mob. 061/906-914.

VOZILA PRODAJEM dijelove za mitss ibishi lancer benzin. Mob. 061/780-081. VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, 2003. god, klima, ABS, centralna brava, 20.000 KM. Tel. 061/689-171. BMW 525 dizel, god. 2001. karavan, u dobrom stanju. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu feliciju 2001. god, pre{la 270.000 km. Tel. 061/216-084. PRODAJEM d`etu dizel, 1984. godina. Tel. 061/277-524, HITNO. PRODAJEM reno scenic 2005. god., 1,9, registrovan s komplet opremom. Tel. 061/835-035.

PRODAJEM profesionalne role br. 45/46, vrlo povoljno. Mob. 061/906-914.

KUPUJEM manji stan u K. Sarajevo, pla}am 1m2/1.250 KM. Tel. 061/268-828.

PRODAJEM opel kadet, 1991. god, “frisco“ 1,6, automatik sa pokretnim sjedi{tem. Tel. 061/326-182.

PRODAJEM tribine-sjedi{ta, du`ine 34m, oko 320 sjedi{ta, ~eli~na konstrukcija. Tel. 033/610151.

KUPUJEM stan do 45m2, isklju~ivo bez posrednika. Tel. 0038267575397.

PRODAJEM passat karavan, 1989. godina, 1.8 benzin, registrovan do juna 2010. Tel. 062/971-516.

PRODAJEM prozore - povoljno, 110x140, 140x140, 120x140, 80x85. Tel. 443-620.

PRODAJEM novu bo{-pumpu za vozilo fap 1616/1620. Tel. 061/820252.

HARMONIKA vrata “marley“ prodaja i ugradnja uz garanciju, Tel. 225-227, 061/516-910.

PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008.

PRODAJEM ukrasne kese bez ru~ke u vi{e dimenzija, ve}a koli~ina. Tel. 062/337-925.

AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111.

PRODAJEM trakasti stroj za tokarenje drveta, nov. Tel. 061/956-845.

JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111.

PRODAJEM komplete maraka 1993-2007 - 700 KM i HB - 300 KM. Tel. 061/194-220.

GOLF 5, 2008. godina, automatik, 4 vrata, benzinac, klima, ABS. Tel. 062/127-719.

PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347852.

VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111.

PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901.

VOLVO S60, 2002. godina, automatik, T5, benzinac, pre{ao 128.000 KM. Tel. 061/715-746.

PRODAJEM novu kosilicu-trimer, ~etverotaktni eko-motor, cijena 900 KM. Tel. 061/956-845.

PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801.

SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951.

PRODAJEM novu bo{-pumpu za vozilo FAP 1616/1620. Tel. 061/820252.

PRODAJEM vrlo povoljno sobna vrata 6 kom, dvokrilne sobne prozore. Tel. 061/869-396.

PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763.

PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 033/447-69, 061/809-763.

PRODAJEM opel astra, 1.600, ben., 98. god. registrovana do marta 2011. god. - 4.800 KM. Tel. 061/205-548.

PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080.

PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914.

PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122.

SVJE@A ljekovita jaja japanskih prepelica, cijena 9 KM/30 jaja. Tel. 061/297-341.

PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

PRODAJEM mangalu, seharu rezbarenu, 2 }ilima sarajevski i pirotski 2 x 3 m. Tel. 061/159-507.

OSTALO PRODAJEM manji uzorni p~elinjak tipa L.R. sa kompletnim priborom, postoljem i alatom. Povoljna cijena. Tel. 061/414-844. PRODAJEM doma}a koko{ija jaja, ku}na dostava. Tel. 062/138-855.

PRODAJEM kia rio 2004, benzin, super povoljno. Tel. 062/127-719.

PRODAJEM ljekovita jaja japanske prepelice, ku}na dostava. Tel. 062/138-855.

PRODAJEM krajzer cebring, 2001., benzin, full oprema. Tel. 061/275-436. PRODAJEM golf IV, 2005. god., 2.0, benzin. Tel. 062/127-719. PRODAJEM reno scenic, 1,9 DCI, 2005. god., registrovan, komplet oprema. Tel. 061/835-035. PRODAJEM {kodu feliciju, dizel, vrlo povoljno. Tel. 061/263-193. PRODAJEM mazdu 626, dizel, 1991. god., registrovana. Tel. 065/834-901. PRODAJEM golf II, dizel, 87. god., odli~an motor, crveni - 3.000 KM. Tel. 467-940, 062/920-360.

PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545776.

SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845.

PRODAJEM VW passat - karavan, 1,6 dizel, 1986. godina. Tel. 061/938932.

PRODAJEM jettu 1.9, TDI, 2003. kao nova. Tel. 062/127-719.

utorak, 20. april 2010. godine

PRODAJEM knjige: vo}asrstvo, uzgoj povr}a, sila`a, kalemljenje... Tel. 061/275-792. PRODAJEM auto-stolicu Chicco 10 kg, kolica, hranilicu, nosiljku i hodalicu. Tel. 061/158-306. KROJA^I, tapetari, prodajem elektro no` za krojenje. Tel. 523247. PRODAJEM doma}u rakiju jabukova~u. Tel. 678-410. PRODAJEM umjetni~ku sliku, ulje, ve}ih dimenzija, povoljno. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM pe} na plin za grijanje. Tel. 062/614-846.

ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM grobno mjesto sa spomenikom za dvije osobe, Sv. Mihovil. Tel. 444-254, 061/382-145. PRODAJEM pelene za odrasle - 30 kom - 15 KM. Tel. 612-776. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904. PRODAJEM braon bundu od “biama“ br. 38, vrlo lijepa. Tel. 202996. PRODAJEM sijeno u balama od 15-20 kg. Tel. 241-235, od 17-19 sati.

KUPOVINA KUPUJEM od sarajevske olimpijade baklje, medalje i ostalo. Tel. 655598, 061/553-640. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove i ostalo. Tel. 655-598, 061/553-640. KUPUJEM lomljeno zubarsko zlato, dukate, {orvane i ostalo. Tel. 655-598, 061/553-640.

PRODAJEM ~etvora apartmanska vrata - 60 KM. Tel. 061/856-371.

KUPUJEM umjetni~ke slike, ulje na platnu, pastel i akvarele. Tel. 061/965-126.

PRODAJEM yugo skala 55, registrovan do maja, 600 KM. Tel. 063/337-267.

PRODAJEM rafting ~amac na naduvavanje + vesla - 400 KM. Tel. 061/856-371.

KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zlatne satove i ostalo. Tel. 061/965126.

PRODAJEM ford eskort 1.8, TD, karavan, servo, ABS, ili mijenjam za kombi, 5.300 KM. Tel. 061/749305.

PRODAJEM metalne stolice za ba{tu, pogledati u kafeu “Ambasador“. Tel. 061/100-314.

KUPUJEM sve vrste dionica, ratna {teta, stara devizna {tednja. Tel. 061/188-488.

PRODAJEM putni~ki kombi VWT4, 1999. god, 13.500 KM. Tel. 061/031-330.

PRODAJEM povoljno troje sobnih vrata iz novogradnje, u odli~nom stanju i 5 ustakljenih prozora, sve sa {tokovima. Mob. 061/869-396.

KUPUJEM stan ili ku}u od starije osobe uz poseban dogovor. Tel. 061/749-305.

MAZDA 626 20B, ‘90. god., registrovan do 7/2010, 1.500 KM. Tel. 061/220-349.

PRODAJEM videogastroskop i videokolonoskop, kompletan stub u odli~nom stanju. Tel. 061/187-952.

PRODAJEM fiat punto S, 106.000 km, crveni - 4.000 KM. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323906.

PRODAJEM passat karavan, dizel, 1987. godina, reg. do 5. 2010. god. Tel. 061/205-158.

PRODAJEM doma}u kvalitetnu {ljivovicu. Tel. 232-406, poslije 20 sati.

KUPUJEM staru deviznu {tednju i dionice, isplata odmah. Tel. 061/268-892, 066/430-579. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/232-906. KUPUJEM dionice, obveznice, stara devizna {tenja i ratna od{teta, isplata i dolazak odmah, u ~itavoj FBiH i RS i prodajem certifikate za otkup stanova. Tel. 061/517-897.

KUPUJEM stan od Ilid`e do Ba{~ar{ije do 40m2. Tel. 061/019308. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade i filatelisti~ke zbirke. Tel. 456-505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM kuku za audi 80 — B4, 1992. godina. Tel. 063/121-524. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove, ordenje, zna~ke. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

ZAPOSLENJE POTREBAN iskusan ra~unovo|a, stalni radni odnos. Tel. 061/160-020. ZA RAD u kompaniji potrebne dvije osobe iznad 30 godina. Tel. 061/269-306. HITNO tra`im tri distributera za katalo{ku prodaju kozmetike. Tel. 061/210-994, 065/974-799. OZBILJNA djevojka ~uvala bi djecu od 3 godine, u va{em stanu, Dobrinja. Mob. 061/520-533. POTREBNA djevojka za rad u slasti~arni, Stari Grad. Tel. 061/173835. KONOBAR sa iskustvom za rad u restoranu i domovnicom. Tel. 00385989012271. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike. Tel. 644-178, 061/225-424. INTELEKTUALAC, pazio bi stariju osobu 24 sata - ostalo dogovor. Tel. 061/905-498. HITNO tra`im tri distributera za prodaju Oriflejm kozmetike. Tel. 061/210-994.

USLUGE ALU @ALUZINE 20 KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU PVC roletne, tende, harmo vrata. Cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/ 767-995, 061/131-447. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, promjena katetera, profilafsa dekubitusa, specijalisti~ki pregledi, rad medicinskih sestara. Mob. 061/319-604. “VITALIS” - Ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, pranje, kupanje, hranjenje, davanje infuzije, injekcija, promjena katetera, va|enje krvi, fizikalna terapija i pregled ljekara (internist i neuropsihijatar). Tel. 061/172-948. “SANITETSKI PREVOZ” nepokretnih i te{ko pokretnih pacijenata uz stru~nu medicinsku pratnju “VITALIS”. Tel. 061/482-882. NOVO! NOVO! NOVO! “DOM VITALIS” - smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Informacije i rezervacije na tel. 061/172-948. KIRBY dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma Glanz. Mob. 061/350-688. KOMBI prevoz na podru~ju BiH, selidbe, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. IN@INJER arhitekture radi projekte za elegalizaciju ku}a. Tel. 061/019-558. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz robe, selidbe, radna snaga po dogovoru. Tel. 061/513-948. PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 645-307.

^UVALA bih i opslu`ivala iznemogla lica. Tel. 062/569-444.

KOSIM trimerom, odr`avam ba{te i mezare. Mob. 062/332-230.

MATEMATIKA - profesionalno. Tel. 061/800-259.

MOLERAJ - gletovanje, priprema zidova, cijena po dogovoru. Tel. 062/453-058.

INSTRUKCIJE iz matematike, povoljno i uspje{no. Tel. 466-736, 061/506-755.

KOMBI prevoz putnika 1+8 i selidbe. Tel. 061/223-343.

PROFESORICA engleskog jezika dr`i ~asove za sve uzraste. Tel. 465958, 062/612-399.

PROFESORICA hemije daje instrukcije studentima i u~enicima. Tel. 062/331-174.

BRAVAR, popravljam brave, gara`na vrata, ograde. Dolazim na adresu. Mob. 061/233-078.

MOLERSKO farbarski radovi, obrada kamena za vrtove, interne enterijere. Mob. 062/230-223.

VR[IM popravku, monta`u i demonta`u namje{taja, pravim kuhinje, ormare. Mob. 061/908-644.

“TEPSER“ ma{inski efikasno ~isti namje{taj, tepihe, itisone, polira. Tel. 033/200-003, 061/524-461.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410.

VR[IM prevoz robe, stvari, selidbe, povoljno, kombi iveco nosivost 1,5 t. Tel. 061/811-115.

POPRAVLJAM }ilime i pravim rese na iste. Tel. 063/120-444, 453-598. PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem, povoljno. Tel. 061/227-189. VODOINSTALATER povoljno opravlja staru i montira novu instalaciju. Tel. 061/202-840. IZVODIMO kompletne gra|evinske i stolarske radove, opravku i izradu stolarije. Tel. 061/312-956. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle. Tel. 065/572-966. VODOINSTALATER opravlja ~esme, vodokotli}e, itd., penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803. KARCHER aparatima ~istimo }ilime, tepihe, itisone, namje{taj itd. Tel. 062/738-728. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija. Tel. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica itd. Tel. 062/466-093. PROFESIONALNO masiram osobe kojima je potrebna masa`a - 30 KM. Tel. 063/654-419. VR[IM prevoz putnika klimatiziranim kombijem na sve destinacije. Tel. 061/222-310. INSTRUIRAM matematiku i fiziku osnovcima, dolazim ku}i. Tel. 062/417-695.

LAMINAT, gotove parkete i moleraj radimo povoljno. Tel. 645-664, 062/941-885. RADIM molersko farbarske poslove po pristupa~nim cijenama, Tel. 033/412-486, 062/482-192. KERAMI^AR kvalitetno i uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Tel. 061/930-315. ZUBNE proteze, podlaganje i podlaganje zubnih proteza, radimo i vikendom. Mob. 061/141-544, 677845. MOLERSKO-farbarske usluge radove izvodimo uz potpunu za{titu. Tel. 061/606-441. VR[IMO usluge prevoza i svih vrsta roba. Tel. 061/266-764, 061/108-779, 033/645-438. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. TELEFON servis popravlja stare, obi~ne telefone i izrada telefonskih instalacija. Mob. 061/141-676 i 204805. VR[IM sve stolarske radove, usluge i popravke. Tel. 061/336-541, 511526. STUDENTICA germanistike daje instrukcije, prevodi sa njema~kog na bosanski. Tel. 061/803-400. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439.

SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, buhe. stjenice... Tel. 219-761, 061/928-535.

ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/519-449.

DAJEM instrukcije iz matematike i statike |acima i studentima uspje{no. Tel. 526-945.

STAKLARSKA radnja “Edo” izvodi sve radove, uramljivanje i opremanje slika, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 221-902, 061/130-034.

POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/204061. IZNAJMLJUJEM stolice za tevhide i mevlude, 1 kom — 1,5 KM (ku}na dostava). Mob. 061/204-061. TAPETAR - dekorater povoljno presvla~i namje{taj. Tel. 061/156728. RADI odr`avanja stana, vikendice i ku}e tra`im ozbiljnu osobu. Tel. 061/161-726. MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno i ~isto. Tel. 061/262-973. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika, za u~enike osnovne {kole. Mob. 061/520-533. STARIJI moler uredno obavlja molerske radove. Tel. 062/918-201, 239-008. MOLERSKO-farbarski radovi, povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i. Tel. 621-976. POPRAVLJAM TV svih modela, profesionalno. Tel. 061/365-690, 653-311. PREVOZ stvari i ostalog ve}im kombijem, radna snaga. Tel. 061/277-189. ADAPTACIJA stanova i ku}a, moleraj, plo~ice, itd. Tel. 061/510-373. KLIMATIZIRANIM kombijem vr{im prevoz putnikana more i sve destinacije. Tel. 062/214-690, 220402. DAJEM instrukcije iz matematike za {kole i fakultete. Tel. 061/534231. VR[IM prevoz putnika po BiH i na more. Tel. 061/434-374.

MAJSTOR Dino - jednosoban stan 180 KM sa pripremom zidova - stolarija po dogovoru. Tel. 061/529608. IGRAONA “Kenny“ Robot-III s. Socijalno — mogu}e organizovanje ro|endana i drugih okupljanja. Tel. 061/192-293. PREVODIM s perzijskog i engleskog i obrnuto. Tel. 061/224-269. VKV BRAVAR - pravim gelendere, ograde, popravljam brave. Tel. 062/907-356. VODOINSTALATERSKA radnja radimo adaptacije kupatila i popravke. Tel. 535-236, 061/073-285. PREVODIM na engleski i obratno, ovla{teni prevodilac. Tel. 061/530346. ZIDARSKO tesarski radovi brzo i povoljno. Mob. 062/134-827. MAJSTOR za ~i{}enje i opravku bojlera i vodovodnih instalacija. Tel. 061/505-812, 666-104, 229-949. POSTAVLJAM sve vrste parketa i laminata, bru{enje i lakiranje. Mob. 062/212-994. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357232. INSTRUKTIVNA nastava za devetogodi{nju {kolu od 1. do 5. razreda - pomo} pri izradi zadataka. Tel. 062/824-326. U^ENICIMA, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625-196, Ilid`a. VR[IM adaptaciju stanova i poslovnih prostora, sve vrste radova. Tel. 061/256-132.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55

Devetnaestog aprila 2010. navr{ila se godina otkako je na ahiret preselila na{a draga

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis).

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

had`i SEAD (MESUD) ABDAGI]

MU[A (HASAN) RAMI], ro|. DEMIR preselila na ahiret u nedjelju, 18. aprila 2010, u 88. godini.

NURA AVDAGI], ro|. HAMIDOVI] Tim povodom 21. aprila 2010. godine nakon podne-namaza u 13.20 sati u Begovoj d`amiji }e biti prou~ena hatma-dova. Neka joj dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Porodica 2614

USLUGE ELEKTROSERVIS vr{i opravke svih ku}anskih aparata dolaskom na adresu. Tel. 061/803-255, 213040.

Dvadesetog aprila 2010. navr{avaju se ~etiri tu`ne godine od prerane smrti na{e drage majke

HARMONIKA vrata, prodajem, ugradnja, jednokrilna i dvokrilna. Tel. 033/225-227, 061/516-910. NJEMA^KI advokat iz BiH, zastupa u svim stvarima u Njema~koj. Mob. 061/537-739. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VODOINSTALATER sa elektri~arem, popravka instalacija, sanitarija, itd. Tel. 061/180-120. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040. VODOINSTALATER, popravka i ugradnja instalacija i bojlera. Tel. 061/389-112. MOLERSKO-farbarski radovi u bijelo i bojama. Tel. 066/205-151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. IZNAJMLJUJEM stolice za svadbe i ostale prigodbe, 1 kom—1,5 KM. Dostava na ku}nu adresu. Tel.061/204-061. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-dijasporausluge.ba Tel. 061/109-970. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

preminula 18. aprila 2010. u 79. godini. Sahrana }e se obaviti 21. aprila 2010. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Sv. Mihovil.

ZORICA BILO[, ro|. KARANJAC

D`enaza }e se klanjati u utorak, 20. aprila 2010. godine, poslije podne- namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 14.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. INNA LILLAHI VE INNA ILEJHI RAD@I’UN O`alo{}eni: supruga had`i Badema, sinovi had`i Ahmet, Aldin i Nedim, brat Mirsad, sestra Nerkesa, snahe D`emila, Medina i Nermina, unu~ad Hamza, Harun, Amina i Vedad, sestri}i Almir i Elvir s porodicama, brati}i Ersan s porodicom i Mesud, tetke Hedija, Razija i Hidajeta s porodicama, daid`a Salih s porodicom, strina ]ama s porodicom, {ure Mirsad i Ramiz s porodicama, te porodice Abdagi}, Teka~, Arnautovi}, Huseinovi}, Mumd`i}, Hubani}, \apo, Softi}, Livnjak, Pa{efendi}, Elmasbegovi}, Kadi}, Hod`i}, Laka~a, ^amo, @alica, Selimovi}, Sulejmanovi}, Omerbegovi}, Muj~inovi}, Bjedi}, Stroil, Zaimovi}, Hasanagi}, Had`ibegovi}, Musli}, Juki}, Mujagi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. @enski tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u stanu rahmetlije u Ulici Augusta Brauna br. 10/I.

VLASTA JURKOVI], ro|. TOUKALEK

IZNAJMLJUJEM stolice za tevhide i mevlude 1 kom — 1,5 KM ( ku}na dostava). Tel. 061/204-061.

IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u Ulici [amin gaj br. 42 - Rakovica. 000

POVOLJNO vr{im selidbe. Radna snaga po dogovoru. Tel. 061/204061.

MOLERSKO - farbarske usluge, gletovanje, farbanje radijatora i drugo. Tel. 065/262-074.

O`alo{}eni: sin Omer, k}erka Hasena, snahe Ziza i Izeta, zet Sejo, unu~ad Azmira, Azmir, Merima, Damir, Vedad i Ahmed, zet Alem, praunuka Ema, sestri}i i sestri~ne, njegovateljica Fadila Kopi}, te porodice Rami}, Demir, Harba{, [eta, Dervi{evi}, Katovi}, Piri}, ^elebi}, [etki}, Bosno, Kos, Hurem, Pazalja, Fazlagi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije.

SJE]ANJE

SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604.

BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228.

D`enaza }e se obaviti u utorak, 20. aprila 2010. godine, u 15 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli.

preselio na ahiret u ponedjeljak, 19. aprila 2010, u 62. godini.

Mu{ki tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ak{am-namaza u stanu rahmetlije u Ulici Augusta Brauna br. 10/I. 000

Devetnaestog aprila 2010, poslije kratke i te{ke bolesti, preminula je u 75. godini

O`alo{}eni: sin Ninoslav, brat Vladimir, snaha Milkica, ne}akinje Vlatka i Vesna, unuka Bonnie, porodice Murko - Sarana, Pe{ko, Me`nari}, Prolu{i}, Malba{i}, Musli}, Paji}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije

JELENA (JOVO) SAVI]

000

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam pru`ala.

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg druga Adnana

Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima.

Sahrana }e se obaviti 20. aprila 2010. godine u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Tvoji sinovi Boris i Davor AX

RAZNO OZBILJNOM gospodinu potreban odmor u doma}instvu na selu u prirodi blizu Sarajeva. Tel. 062/417-695.

Prevoz obezbije|en ispred Fabrike duhana Sarajevo, Pofali}ka br. 5 u 13.15 sati.

FIKRETI [AKOVI]

O`alo{}eni: bra}a Stojan, Ostoja i Stevo, sestra Joka, snahe Cvijeta i Stojanka, sestri} Branislav i sestri~na Brana sa porodicom, brati} Rade sa porodicom, brati} Zoran, brati~ine Jela, Daliborka i Dobrila sa porodicama, Zorica Kesten sa Aidom i Adnanom, Ana Pikuli} sa porodicom, Petra D`eko sa porodicom, porodice Buli}, Hil~i{in, Tomi} Cana i ostali prijatelji i kom{ije

Prijatelji 2617

000

APARTMANI Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi U NEUMU udobni apartmani tik do mora. Klimatizirano. www.villa-bianca-neum.com e-mail: info@villa-bianca-neum.com Tel: 036/884-125. Fax: 036/884-128.

PA[AGA (ZAJKO) MILAVICA preselio na ahiret 18. aprila 2010. u 75. godini.

NEUM - povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169.

D`enaza }e se obaviti u utorak, 20. aprila 2010. godine, na mezarju Borovi Svrake - Semizovac poslije ikindija-namaza u 17 sati.

HVAR - Su~uraj, izdajem apartman, 70m2, blizu pla`e. Tel. 00385 21 773 343, 061/810-398.

D`enaza }e se klanjati kod d`amije u Svrakama - Semizovac poslije ikindija-namaza.

IZDAJEM apartmane - Trpanj Pelje{ac. Tel. 00385957723900.

Tevhid }e se prou~iti isti dan u ku}i `alosti, Ul. stara cesta br. 25, Semizovac, u 17 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH - EL-FATIHA

BRA^NE PONUDE BIZNISMEN iz Njema~ke tra`i prijatnu, kreativnu i intelegentnu `enu izme|u 25 i 40 godina. Tel. 0049/1736590562

O`alo{}eni: supruga D`emila, sinovi Edin, Nermin, k}erka Nermina, sestre Hanka, Mujesira, Hafiza, snahe Zenaida, Maida, unu~ad Mirza, Selma, Denis, amid`i}i Hasib, Salem, Refik, Esed, svastika Dervi{a, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Milavica, Rami}, Imamovi}, D`indo, Hasanbegovi}, Kuki}, Hand`i}, Ajanovi}, Hasi}, Dilberovi}, Muhi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije 25425

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE DOO NOVOTEKS KISELJAK Tel: 387/30/879-438


OSLOBO\ENJE

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE

utorak, 20. april 2010. godine

U utorak, 20. aprila 2010. godine, navr{ava se sedam dana od preseljenja na ahiret na{eg dragog oca, dede i punca

H. MUSTAFA (AHMED ef.) BASARA Na{a sigurnost je bila ljubav koju si nam cijeli `ivot nesebi~no darivao. Ponosimo se tvojim najljep{im vrlinama, dobrotom, po{tenjem i istinskom vjerom koja je bila smisao `ivota i onda kada si gubio... Molimo Gospodara svih svjetova da tvoja du{a prona|e mir u Vrtu odabranih, a nama da podari snagu da nastavimo `ivot bez tebe. Ve} nam nedostaje{... Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da }e se tevhid pred du{u rahmetlije prou~iti u srijedu, 21. aprila 2010. godine, u 15 sati u Gazi Mehmed-begovoj d`amiji na Bistriku. O`alo{}ena porodica

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i susjede da je na{ dragi

MLADEN BADNJEVI] 11. 4. 1945 - 18. 4. 2010.

preminuo nakon kratke i te{ke bolesti u 66. godini. Ispra}aj dragog pokojnika obavit }e se u utorak, 20. aprila 2010. godine, u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. PO^IVAO U MIRU BO@JEM. O`alo{}eni: supruga Benka, k}erka Marijana, zet Denis, unu~ad, ujna Dragica Azinovi}, ro|aci Dubravka i @eljko sa obiteljima, obitelji Badnjevi}, Azinovi}, Hod`i}, Mati}, Jarmanovi}, ^erkez, Jureni}, Fuks, Miljas i ostala rodbina, prijatelji i susjedi. Ku}a `alosti: Branilaca Sarajeva br. 34. 000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ZAHVALNICA

Povodom smrti na{eg oca, dede i punca, `elimo da izrazimo svoju veliku zahvalnost osoblju Klinike za neurologiju KCU Sarajevo - Odjeljenju neurofiziologije i Intenzivne njege, Klinici za plu}ne bolesti KCU Podhrastovi, Klini~koj bolnici Mostar, Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije, koji su dali veliki stru~ni i ljudski doprinos kako bi pobolj{ali i olak{ali zdravstveno stanje na{eg Mustafe i njegove posljednje dane `ivota u~inili ljep{im. Posebno zahvaljujemo rodbini, kom{ijama i prijateljima koji su li~no bili uz nas u ovim najte`im trenucima, kao i onima koji su uputili telegrame sau~e{}a ili na drugi na~in izrazili svoju podr{ku. Vjerujemo da }e njihova dobrota biti nagra|ena onda kada za to do|e vrijeme. Porodica 25424

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

FIKRETA [AKOVI], ro|. TROBRADOVI]

SJE]ANJE

LIJOVI]

preselila na ahiret u ponedjeljak, 19. aprila 2010, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 20. aprila 2010. godine, u 14 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: suprug Adil [teka, sinovi Tahir i Adnan, snahe Emira i Aida, unu~ad Elma, Mirza, D`enita i Ajla, praunuka Nejla, brat Mustafa, snaha Jelka sa sinom Damirom i k}erkom Dijanom, snaha D`ana sa sinovima Mirsom i Harisom, sestri~ne Nura, Nerzeta i Faketa, sestri} Ismet, zetovi Kenan i Ramiz, kumovi Bukvi} Mile i [uhreta sa djecom i kuma Figuri} Mira sa djecom, te porodice [akovi}, Trobradovi}, Parali}, Livadi}, Divkovi}, Azapagi}, ^uk, Irzni}, Had`i}, Me{i}, Mehmedagi}, Hasanbegovi}, Kod`aga, Kamenica, Veli}, [eta, D`ananovi}, Omanovi}, Ha`bi, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.

AN\A VU^INA

MATO 15. 2. 1990 - 20. 4. 2010.

20. 4. 2007 - 20. 4. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erka i zet, Ivanka i Gojko Vranje{

POSLJEDNJI POZDRAV suprugu na{e kolegice Grete i ocu na{ih u~enika Alise i Amsala

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Halida Kajtaza br. 9.

HASAN (HAJDAR) SOKOLOVI]

gdinu MIRSADU GANOVI]U

000

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi BABUKA

preselio na ahiret u nedjelju, 18. aprila 2010, u 81. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 20. aprila 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Enver, Kasim i Nedim, unu~ad Mirza, Igor i Ema te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije

Sa po{tovanjem,

ALMAS (RAMO) RADMILOVI] iz Dervente

preselio na ahiret u nedjelju, 18. aprila 2010, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 20. aprila 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo.

dragoj

O`alo{}eni: supruga Zahida, sin Zahid Hitko, k}erke Sena, Zinaida Seka i Alma, sestra Ramiza, unu~ad Benjamin, Seid, Almir, D`ana, Selma, Alen i Dragana, zetovi Re{ad, Edin i Adnan, snaha Selima, te porodice Radmilovi}, Tursi}, ^ohodarevi}, Alji}, Ze}irevi}, Osmanagi}, Muri}, Hirki}, Durakovi}, Sejfovi}, Balta, Ali}, Stojovi}, Mulabegovi}, Isakovi}, Muja~i}, Hamzi}, Sadi}, Avdagi}, Gastan i ostala mnogobrojna rodbina, brati}i, sestri}i, prijatelji i kom{ije.

OLGI AZINOVI]

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Osik do br. 6, Osjek - Ilid`a.

Porodica Risti}

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 2608

Kolektiv Srednje muzi~ke {kole Sarajevo 001

SJE]ANJE Dvadesetog aprila 2010. navr{ava se godina od smrti nikad pre`aljene

000

POSLJEDNJI POZDRAV

2609

000

SABIHE KULENOVI], ro|. [EHI] iz Prijedora

Znamo da si i dalje s nama. Suprug Ibrahim Bibo, sin Dinko, snaha Amela i unuk Danis

OSLOBO\ENJE AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

79260


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57 IN MEMORIAM

SJE]ANJE

SPASOJE STANKOVI]

SMILJA (SEKA) TERZI], ro|. VIDOVI]

20. 4. 1990 - 20. 4. 2010.

20. 4. 2008 - 20. 4. 2010.

Vrijeme prolazi, a ljubav i draga sje}anja na dobrog i plemenitog oca, djeda i svekra ostaju vje~na.

S ljubavlju i po{tovanjem vje~no }emo ~uvati uspomenu na tebe.

S ljubavlju i po{tovanjem,

Sin Dubravko, snaha Marina i unuke Una i Dubravka, zet Antonio i praunuka Sara

tvoja porodica

2602

2603

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

SJE]ANJE

SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Dvadesetog aprila 2010. godine navr{ava se sedam dana od smrti

na na{e drage roditelje

MEHMED (MUJO) HAD@I]

DERVI[A DERVE SALTAGA

apsolvent Tehnolo{kog fakulteta u Tuzli ekshumacija

preselio na ahiret kao {ehid 1992. godine u Vlasenici. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. aprila 2010. godine, poslije podne-namaza na {ehidskom mezarju Rakita - Vlasenica.

Njegove tetke Safeta i Sejda, te familije Saltaga, Babi}, Sjani}, Ekinovi}, [tabek, Tufek~i}, Mahmutovi}, [abeta i ostala rodbina

O`alo{}eni: majka Ferida, sestra Sad`ida, te porodice Had`i}, Aganovi}, Fehratbegovi}, Siru~i}, Muratovi}, Top~i}, Dizdarevi}, Kurtagi}, Pa{i}, Tihi}, Buljuba{i}, [ahbegovi}, Ja{arevi}, Hod`i}, Deli}, Begi}, Omi}, Selimovi}, Pleho, Pajko, Had`iomerovi}, Klempi}, Huremovi}, Sir~o, Agi}, Avuad, D`uma, Arabiat, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji.

2606

SJE]ANJE Dvadesetog aprila 2010. navr{avaju se dvije godine od smrti moje supruge, majke, bake, svekrve i punice

PA[A ERKO^EVI]

ABAS ERKO^EVI]

20. 4. 2009.

18. 3. 2007.

Hvala vam za neizmjernu ljubav koju ste nam uvijek od srca pru`ali. Alma i Dijana sa porodicama

2601

KOVILJKE BJELOBRK, ro|. [ARI]

SJE]ANJE na na{u dragu, dobru i plemenitu

D`enaza }e se obaviti u utorak, 20. aprila 2010. godine u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred II gimnazije iz Ulice Sutjeska sa polaskom u 13 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Hanka, sinovi Akif i Samir, k}erke Saliha i Meliha, sestra Hanka, unuk Haris, zet Adnan, snahe Alma i Elma, sestri}i i sestri~ne, brati}i i brati~ne, svastike Hava i \uma sa porodicama, te porodice Bulbul, Karamuratovi}, Hrnji}, Sara~evi}, ]utuk, Kapo, Smajlovi}, Isanovi}, Mujanovi}, Suljevi}, Bjelak, Busnov, Lon~ar, Mehelji}, Pleh i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Alipa{ina br. 20/IV. 000

18. 5. 1986 - 2010.

2605

000

preselio na ahiret u ponedjeljak, 19. aprila 2010, u 67. godini.

13. 4. 1996 - 2010.

na na{e drage roditelje

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

IDRIZ (HAMID) BULBUL

FAIK SOFI]

Sinovi sa porodicama

SJE]ANJE

Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije d`enaza-namaza u d`amiji Hajrija - Vlasenica.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SAFIJA SOFI]

2008 - 2010.

MARIJU RADNI] VRDOLJAK

Toga dana u 12 sati obi}i }emo njen grob, zapaliti svije}e i spomenuti du{u njenu, za njenu dobrotu i zasluge.

20. 4. 2008 - 20. 4. 2010.

Nedostaje{ nam,

Dugo }emo je pamtiti, sa ponosom spominjati, a u svojim srcima zauvijek ~uvati. Porodica i rodbina Bjelobrk

tvoji najmiliji 2581

2604

Dvadesetog aprila 2010. navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog

BRANE NOVAKOVI]A S ljubavlju i po{tovanje, tvoji: sin Nenad, snaha Ines, unuk Sandro, sestra Brankica, te porodice Ga}inovi}, Kostanj{ek, Radulovi} i Piri} 2596

OSLOBO\ENJE OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938


58

OSLOBO\ENJE

PREDAH

utorak, 20. april 2010. godine

HOROSKOP DANAS 21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

Potrebno je da odgodite neke poslovne dogovore. Povremeno postoje stvari koje zahtijevaju kreativno razmi{ljanje ili fazu stvarala~ke inkubacije. Za sada imate vi{e pitanja nego zadovoljavaju}ih odgovora, strpljivo sa~ekajte na bolju poslovnu priliku. Ne mo`ete da se oslobodite emotivnog utiska o jednoj osobi. ^esto razmi{ljate o stvarima koje su vam nedostupne iz sada{nje perspektive. Stalo vam je da se napravi pravilna dioba poslovnih ili materijalnih interesa. Potrebno je da preuzmete inicijativnu jer ve}ina saradnika zagovara li~na mjerila ili uslove koje najbolje poznaje. Nema razloga da prikrivate dio pri~e koji pobu|uje novu sumnju ili osje}aje nesigurnosti kod voljene osobe. Suo~avanje sa istinom predstavlja i veliko psiholo{ko olak{anje. Ukoliko vas privla~e neke tajanstvene ili neobi~ne situacije, morate da prihvatite i odre|eni stepen poslovnog rizika. Nema razloga da preuveli~avate mogu}nosti ili da kr{ite osnovna pravila u poslovanju. Iznenadni susret sa jednom osobom za vas predstavlja emotivni vrhunac, ali, na`alost, to odu{evljenje br`e prolazi nego {to biste to `eljeli. Ponekad je po`eljna i ona utje{na varijanta. Ne uspijevate najbolje da predvidite ne~iji odgovor na zadatu temu ili da uspostavite dobar odnos u komunikaciji sa saradnicima. Ne budite previ{e razmetljivi, ve} na vrijeme zatra`ite ne~iju moralnu ili materijalnu podr{ku. Voljena osoba ignori{e va{e ideje i poku{ava da vas navede na svoje planove. ^ini vam se da ne mo`ete da se dogovorite o osnovnim stvarima. To je prolazna faza. Po~etni neuspjeh treba da vas motivi{e na dodatnu upornost ili na `elju za prevazila`enjem razli~itih komplikacija. Va`no je da napravite listu prioriteta ili da prihvatite koristan savjet u daljoj poslovnoj orijentaciji. Polo`aj Mjeseca dodatno uti~e na va{u emotivnu uznemirenost ili na lo{e procjene, a partner ne `eli da popusti pred va{im molbama. Smislite neko alternativno rje{enje. Poku{ajte da se distancirate prema osobi koja ponavlja pogre{nu pri~u. Sve {to ~inite sa pozitivnom tendencijom, ostavlja dobar utisak na saradnike i potvr|uje va{u afirmativnu ulogu u zajedni~kom dogovoru. Budite dovoljno ma{toviti, planirajte neku novu ili uzbudljivu zabavu udvoje. U~inite vi{e nego obi~no kako biste ostavili poseban utisak i osvojili osobu do koje vam je stalo. Nema potrebe da se povodite za la`nim utiscima o novim poslovnim prilikama. Dobro provjerite razli~ite informacije i ne~iju ulogu u poslovnoj saradnji. Ponekad kompletnu situaciju treba postupno analizirati na vi{e na~ina. Ne mo`ete zavaravati blisku osobu o nekim stvarima koje djeluju kao poznata pri~a. Potrudite se da sa vi{e emocija privu~ete ne~iju pa`nju. Ukoliko vam nedostaje dobra volja ili koncentracija, prepustite svojim saradnicima da se bave komplikovanijim zadacima koji iziskuju ve}i napor. Morate imati dobru procjenu ko mo`e da vas zamijeni u odlu~uju}em trenutku. Nemojte dozvoliti svom partneru pretjeranu dozu samovolje ili da zanemari neki zajedni~ki dogovor koji imate. Potrebno je da se dovoljno glasno ~uje i va{a rije~. Izbjegavajte pretjerano eksponiranje u dru{tvu saradnika i nemojte pri~ati o stvarima koje predstavljaju potencijalnu opasnost za va{e poslovno-finansijske interese. Uostalom, uvijek postoji faktor promjene i iznena|enja. Nema potrebe da naivno potcjenjujete partnerove mogu}nosti ili da se suvi{e zanosite za subjektivnim procjenama. Lakomislenost je posljedica povr{nog rasu|ivanja. Iskustvo vas opominje da ne treba vjerovati osobi koja ima neobi~nu reputaciju ili za koju va{i saradnici govore u nekom negativnom kontekstu. Odgodite nove finansijske kalkulacije ili neki vid udru`ivanja pod sumnjivim okolnostima. Imate utisak kako vam ljubav i li~no zadovoljstvo nepobitno izmi~u. Dobro razmislite i nemojte prihvatiti pasivnu ulogu pred voljenom osobom. Uporno poku{avate da impresionirate okolinu ili jednu uticajnu osobu koju ste nedavno upoznali. Ipak, sve {to ~inite, vi{e podsje}a na preuveli~avanje ili na pretjerano eksponiranje. Do uspjeha se ne sti`e na lak i jednostavan na~in. Umjesto da intenzivno razmi{ljate o ne~ijim manama, bolje je da ozbiljnije analizirate pona{anje i propuste koje ~inite. Nedostaje vam samokritika. Imate dobru procjenu o novim poslovno-finansijskim prilikama. Umijete da nametnete mi{ljenje pred saradnicima i dobijate pohvale sa razli~itih strana. Me|utim, ne `elite da se zaustavite na sada{njoj poziciji. Osje}ate se kao da vam neko uskra}uje mogu}nost novog izbora ili emotivnog zadovoljstva. Smeta vam i saznanje da partner djeluje odsutno ili nezainteresovano za va{e ideje.

RJE[ENJE: tokar, osaka, penal, l, tr, ita, u, narav, tulipan, na, asafa pauel, jaretina, i, si, tata, un, onda, arilje, nba, akira, goran, vers, elektronka, jt, teo, aed.

OVAN

OSLOBO\ENJE Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271


Danas umjereno obla~no, od sredine dana sa lokalnim pljuskovima. Puha}e slab do umjeren, u isto~nim predjelima umjeren sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 4 do 11, maksimalna dnevna od 12 do 20 stepeni C. Sutra i preksutra umjereno obla~no i nestabilno, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U petak umjereno obla~no sa sun~anim periodima, uve~er novo naobla~enje sa ki{om, prvo u Hercegovini. U subotu prije podne obla~no sa ki{om, poslije podne razvedravanje. U Sarajevu umjereno obla~no. Puha}e umjeren sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura 7, maksimalna dnevna 13 stepeni C.

Danas }e obla~no sa ki{om biti na Balkanskom poluostrvu i isto~noj Evropi. Ki{a se o~ekuje i u Skandinaviji, a nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom u centralnoj Evropi. U ostalim predjelima kontinenta prete`no sun~ano. Najhladniji evropski glavni grad }e biti Stokholm sa 8, a najtopliji Atina sa 23 stepena C. Na Balkanu obla~no sa ki{om, a ponegdje i pljuskovima sa grmljavinom. Prete`no sun~ano bi}e samo na zapadu i jugu poluostrva. Maksimalna temperatura od 13 u centralnim, do 23 stepena C u ju`nim predjelima Balkana.


60

OSLOBO\ENJE

KULTURNI VODI^

SARAJEVO

TRIJA@A

BO[NJA^KI

ZATVORENO OSTRVO

drama, misterija, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Collin Farell, Paz Vega, Branko \uri}... po~etak u 15.55 i 18 sati.

Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279-800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Bo{nja~kog instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez prethodnih najava. Izlo`ba Reklamni oglasi u BiH iz 19. i 20. stolje}a u kalendarima Bo{njak, Gajret i Trgova~ki kalendar, autorice Narcise Puljek-Bubri}. Izlo`ba }e biti otvorena do 1. maja.

triler, re`ija: Mar tin Scorsese, uloge: Leonardo DiCaprio, Ben Kingsley... po~etak u 15.30 sati.

INVICTUS

KINA APOLO LEGIJA triler, akcija, re`ija: Scott Stewart, uloge: Paul Bet tany, Dennis Quaid, Doug Jones, Lucas Black... po~etak u 20 sati.

KINOTEKA DERVI[ I SMRT re`ija: Zdravko Velimirovi}, uloge: Velimir Bata @ivojinovi}, Boris Dvornik... po~etak u 19 sati.

MEETING POINT Sedmica {vedskog filma Identiteti i predrasude KAD PADNE MRAK po~etak u 19 sati, ulaz slobodan.

CINEMA CITY KAKO DA DRESIRATE SVOG ZMAJA avanturisti~ka komedija, re`ija: Chris Sanders i Dean DeBlois, glasovi: Gerard Butler, Jonah Hill, America Ferrera... po~etak u 16.05 i 18.10 sati.

KICK ASS

utorak, 20. april 2010. godine

biografska drama, re`ija: Clint Eastwood, uloge: Matt Damon, Morgan Freeman, Scott Eastwood... po~etak u 20.05 sati.

MU[KARCI KOJI BULJE U KOZE komedija, ratni, re`ija: Grant Heslov, uloge: George Clooney, Ewan McGregor, Kevin Spacey, Jeff Bridges, Rebecca Mader, Stephen Lang... po~etak u 19.10 i 21.10 sati.

POZORI[TA NARODNO PAL^ICA autor: Hans Christian Andersen, koreografija i re`ija: Nermina Damian scenografija: Boris ^istopoljski, kostimografija: Amna Kunovac-Zeki}, nastupaju: Belma ^e~o / Nata{a Pavlovi}, Ellina Stetsenko / Mia Pra{o, Aida Muj~inovi}-Palini} / Daniela Bibi}, Evgenij Gaponjko, Nikolina Petkovi}-Jalovi~i}, Mihail Mateescu, Hariz [abanovi} / Adrian Scrimint... u predstavi u~estvuje Ansambl Baleta Narodnog pozori{ta, po~etak u 18 sati.

KAMERNI BOG POKOLJA autor: Yasmine Reza, re`ija: Miralem Zup~evi}, igraju: Tatjana [oji}, Mirza Halilovi}, Gordana Boban, Mirsad Tuka, po~etak u 20 sati.

SARAJEVO Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

HISTORIJSKI Stalne postavke: “Bosna i Hercegovina kroz stolje}a“ i “Opkoljeno Sarajevo“; Tematske izlo`be: “Paralele kulturne spone“, “Dan mladosti nekada“, “Ja ban bosanski Kulin“ i dokumentarna izlo`ba Stanislava Koblara “Ka obnovi potisnutog identiteta - Slovenci u Bosni i Hercegovini 1530 - 2009“. Muzej je otvoren svakim radnim danom od 9 do16 sati, a vikendom od 10 do 14 sati.

ZENICA

GALERIJE

BANJA LUKA

Sedmica turskog filma Projekcije od 15 i 19 sati, od ponedjeljka do petka, ulaz slobodan.

MUZEJI GRADA ZENICE Izlo`ba slika Jasmina Kukavice – retrospektiva, otvorena do 22. aprila. Izlo`ba slika “Salon mladih“ - DLU, otvorena za posjete do 18. aprila. Uz stalnu etnolo{ku postavku, na raspolaganju posjetiocima su jo{ dvije stalne postavke, arheolo{ka i historijska.

POZORI[TA BOSANSKO NARODNO ALIBABA I RAZBOJNICI re`ija: Miroljub Mijatovi}, scenografija i kostimografija: Mensur Begi~evi}, koreografija: Semir [eri}, igraju: Ishak Jalimam, Nejra Serdarevi}, Harun Skender, Kenan Kasum, Vernes [ero, Tahir Kavaz, Ivana Ru`i~i}, Leila [abi}, Aj{a \uheri}, Zerina Pojski}, Sara Muratovi}, Amina Ba{i}, Ajla Valjevac, Adnan Hori}... po~etak u 11 sati.

KINA MULTIPLEX PALAS KAKO DA DRESIRATE SVOG ZMAJA 3D, animirani. re`ija: Chris Sanders i Dean DeBlois, glasovi: Gerard Butler, Jay Baruchel, America Ferrera... po~etak u 15.50, 17.50 i 20 sati.

HVALA TI ZA LJUBAV romansa, re`ija: Allen Coulter, uloge: Robert Pat tison, Emilie de Ravin, Chris Cooper, Lena Olin... po~etak u 17.30 i 19.45 sati.

NA PUTU

KI[NA SONATA prema motivima drame Ljepotica Linejna, Mar tina McDonagha, re`ija: Kolektiv, igraju: Sne`ana Markovi}, Faketa Salihbegovi}-Avdagi} i Mugdim Avdagi}, po~etak u 19.30 sati.

TUZLA

ATELJE ZEC Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

doma}i, re`ija: Jasmila @bani}, uloge: Zrinka Cvita{i}, Leon Lu~ev, Ermin Bravo, Mirjana Karanovi}, po~etak u 18.40 sati.

SVE [TO @ELIM TO SI TI romanti~na drama, re`ija: Lasse Hallström, uloge: Amanda Seyfried, Channing Tatum... po~etak u 20.30 sati.

IZ PARIZA S LJUBAVLJU

COLLEGIUM ARTISTICUM Tradicionalna godi{nja izlo`ba ~lanova strukovnih udru`enja, u povodu 6. aprila Dana grada Sarajeva i 35-te godisnjice Gradske galerije Collegium ar tisticum. Izlo`ba }e biti otvorena do 23. aprila.

NA RUBU TAME triler, re`ija: Mar tin Campbell, uloge: Mel Gibson, Ray Winstone, Danny Huston, Bojana Novakovic, Shawn Roberts, David Baker, Jay Sanders, Denis O’Hare, Damian Young, Caterina Scorsone... po~etak u 18.30, 20.50 i 23.10 sati.

ALISA U ZEMLJI ^UDA fantazija, avantura, re`ija: Tim Bur ton, uloge: Mia Wasikowska, Matt Lucas, Johnny Depp, Michael Sheen, Anne Hathaway, Helena Car ter, Crispin Glover, Lucy Davenport, Alan Rickman... po~etak u 17 sati.

LOVAC NA GLAVE romanti~na komedija, re`ija: Andy Tennant, uloge: Jennifer Aniston, Gerard Butler... po~etak u 16.05, 18.20 i 20.35 sati.

MULTIPLEX EKRAN KAKO DA DRESIRATE SVOG ZMAJA

GALERIJE

Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

avanturisti~ka komedija, re`ija: Chris Sanders i Dean DeBlois, glasovi: Gerard Butler, Jonah Hill, America Ferrera... po~etak u 15, 17 i 19.15 sati.

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA

GABRIJEL

NA RUBU TAME

UMJETNI^KA BIH akcija, komedija, re`ija: Mat thew Vaughn, uloge: Aaron Johnson, Christopher MintzPlasse, Mark Strong, Chloe Moretz, Nicolas Cage, Clark Duke, Evan Peters, Lyndsy Fonseca, Michael Rispoli, Garrett Brown... po~etak u 16.10 i 20.15 sati.

KINA

Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

NOVI HRAM Izlo`ba fotografija “Slike bez granica“. Autor je Steve Horn, a izlo`ba se mo`e pogledati do 28. aprila, od 15 do 19 sati svakim danom osim subote.

triler, krimi, re`ija: Mar tin Campbell, uloge: Mel Gibson, Ray Winstone... po~etak u 18, 20 i 22 sata.

LEGIJA akcija, re`ija: Scott Stewart, uloge: Paul Bet tany, Dennis Quaid... po~etak u 17.30 i 21 sat.

Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

BIHA]

akcija, re`ija: Pierre Morel, uloge: John Travolta, Jonathan Rhys Meyers, Kasia Smutniak... po~etak u 22.15 sati.

VOJSKA PALIH AN\ELA triler, fantastika, re`ija: Scott Stewart, uloge: Paul Bet tany, Dennis Quaid, Doug Jones, Lucas Black... po~etak u 16.40 sati.

NEKA OSTANE ME\U NAMA

ART-KU]A SEVDAHA

doma}i, re`ija: Rajko Grli}, uloge: Predrag Miki Manojlovi}, Bojan Navojec, Ksenija Marinkovi}, Daria Lorenci... po~etak u 22.30 sati.

otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

ALISA U ZEMLJI ^UDA

MUZEJI

LOVAC NA GLAVE

OLIMPIJSKI Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ZEMALJSKI Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

KINA UNA NA PUTU romanti~na komedija, re`ija: Andy Tennant, uloge: Jennifer Aniston, Gerard Butler... po~etak u 20.45 sati.

re`ija: Jasmila @bani}, uloge: Zrinka Cvite{i}, Leon Lu~ev, Ermin Bravo, Mirjana Karanovi}, po~etak u 18 i 20 sati.

avantura, fantazija, re`ija: Tim Bur ton, uloge: Johnny Depp, Mia Wasikowska, Helena Bonham Car ter.... po~etak u 22.10 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

61

TV PROGRAM

FILMOVI Kao kod ku}e KOMEDIJA Re`ija: Lone Scherfig Uloge: Lars Kaalund, Bodil Jørgensen, Ann Eleonora Jørgensen

HIT DANA

20.10 OBN

22.50 BHT

Komi~na pri~a o problemima u malom gradu i hrabrim gra|anima koji imaju zadatak „sa~uvati zajednicu“. Kada potpuno nag ~ovjek pro{eta kroz grad u ranim jutarnjim satima, po~inje uznemiruju}i talas paranoja, mje{tani izgube povjerenje jedni u druge... Tek kad se udru`e kako bi otkrili identitet golog ~ovjeka, oni }e shvatiti da u pru`anju pomo}i susjedu istodobno poma`e{ i sebi samom.

Vatrena zamka KRIMINALISTI^KI Re`ija: Harris Done Uloge: Dean Cain, Richard Tyson, Mel Harris

01.00

AKCIJA/TRILER Re`ija: Taylor Hackford Uloge: Damian Chapa, Jesse Borrego, Benjamin Bratt

Miklo, Paco i Cruz ne samo da su povezani krvnim srodstvom nego i pripadno{}u istoj uli~noj bandi zvanoj Vatos Locos. Razmirice me|u bandama eskaliraju i Vatos Locos kre}e u krvavu osvetu. Nakon krvoproli}a, Miklo i Paco su uhap{eni. Miklo biva osu|en na dugogodi{nji zatvor, dok Paco za smanjenje kazne pristaje oti}i u marince. Nakon {to Miklo iza|e iz zatvora, trojica starih prijatelja }e se ponovno sresti, ali ovaj put na suprotnim stranama

PINK

Profesionalni lopov Maks Hoper je oslobo|en poslije tri godine zatvora i dobija novu poslovnu ponudu - da ukrade kompjuterski ~ip iz glavnog {taba kompjuterske firme. Prvi poku{aj }e biti neuspje{an, a lopov }e umjesto kra|e spa{avati ljude od po`ara koji je zahvatio firmu.

SERIJE

El Cortez DRAMA/TRILER Re`ija: Stephen Purvis Uloge: Lou Diamond Phillips, Bruce Weitz, Glenn Plummer

22.30 MRE@A

^ovjek koji tek izlazi iz mentalne bolnice uvla~i se u veliki posao, pravi rudnik zlata. Sve ote`ava policija koja mu se konstantno za petama, bijedni diler drogom i jedna femme fatale.

Smrtonosna legenda HOROR

Trka}a staza 13.05 FTV

Nekada{nji voza~, a sada sportski ljekar, dr. Beckett ima zadatak da istra`i uzroke smrti nakon saobra}ajne nesre}e koja se desila u njegovom rodnom gradu na trka}oj stazi ~iji je vlasnik njegov nekada{nji rival.

Slatka tajna 15.20 FTV

Lorenzo odnosi dokazni materijal Mauriciju. Uvjeren je da osveta Rositi ne}e donijeti ni{ta dobro, no ona ipak `eli stvar istjerati do kraja. Na dan Azuceninog vjen~anja, porodica Amado nakon romanti~ne jutarnje serenade odlazi u mati~ni ured. Tamo neo~ekivano sre}u Juliu i Ricarda koji su se odlu~ili o`eniti isti dan. Diosdado je ljubomoran i razo~aran.

Dolina sunca 17.25 FTV

Lada i Lovro zate~eni su zbog iznenadnog susreta, a osobito Lovro jer vidi Ladu u sasvim novom izdanju. @are provali u prtlja`nik Andrijinog auta i podmetne mu francuski klju~. Kristijan se pobuni i ka`e Renati da }e na graditi {oping-centre samo preko njega mrtvog. Renata i @are moraju smisliti kako navesti policiju da se ne dogodi da do dokaza do|u bez naloga.

SPORT

Re`ija: Mikael Håfström Uloge: Rebecka Hemse, Jesper Salén, Jenny Ulving, Peter Eggers, Daniel Larsson

03.00 NOVA

Prije stotinu godina, tri studenta {kole Hellestads Boarding brutalno su ubijena. Ubojica se utopio u obli`njem jezeru, a njegovo tijelo nikad nije na|eno. Pri~a je postala ne samo legenda nego i godi{nje slavlje za generacije studenata. Sara, studentica koja pi{e esej na temu legenda, otkrit }e nove ~injenice vezane uz taj doga|aj koje }e baciti mra~ne sjene na prezime jedne od glavnih obitelji pokrovitelja {kole. Na stotu obljetnicu, zabava }e po}i po zlu i nestat }e neki studenti, dok se ne{to mra~no i nepoznato kre}e {kolskim hodnicima.

Inter - Barcelona Liga [ampiona Nogomet

Bosna ASA BH Telecom [iroki TT Kabeli Liga 6 BiH

20.25 FTV Ko{arka

16.55 BHT


62

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

utorak, 20. april 2010. godine

BHT

FTV

RTRS

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.05 Be Ha Te bebe 09.10 Frenderi u~e slova, animirana serija 09.15 Mini school 09.20 Mali kuhari, animirana serija, 11/39 09.30 Nema problema 09.50 Intermeco 10.00 BHT vijesti 10.10 Ljubavna oluja, igrana serija, 73/313 11.00 Moja mala kuhinja 11.05 Avenija Ocean, igrana serija, 109/130 (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Putevi zdravlja, magazin (r) 12.45 Moda je ..., magazin (r) 13.15 Dimenzija vi{e, program iz kulture (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Naked.TV (r) Program za djecu i mlade 15.00 U~ilica, kviz 15.25 Frenderi u galaksiji brojeva, animirana serija 15.35 Mini school 15.40 Avenija Ocean, igrana serija, 110/130 16.25 Dru{tvo znanja, dokumentarna serija, 5/40 16.55 Ko{arka, Liga 6 BiH: Bosna ASA BH Telecom [iroki TT Kabeli, prijenos Business News (u pauzi utakmice) 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Ubistvo Reinhardta Heydricha, strana dokumentarna serija 20.05 Crta, politi~ki magazin 21.00 Hotel Babilon, igrana serija, 8/8 22.00 BHT vijesti 22.10 Tema dana 22.45 Business News 22.50 Kao kod ku}e, danski igrani film 00.35 Hotel Babilon, igrana serija, 8/8 (r) 01.25 Crta, politi~ki magazin (r)

07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Slatka tajna, igrana serija, 66. epizoda (r) 10.00 Bo u pokretu: Bo i [mrcko nosi}, crtana serija 10.30 Pozitivna geografija: Mediteranska avantura, zabavni program 11.00 Ekovizija, dok. program (r) 11.30 Magazin Lige prvaka u nogometu (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Dolina sunca, 151. ep. (r) 13.05 Trka}a staza, 1. ep. 13.55 60 minuta, politi~ki magazin (r) 15.15 Vijesti 15.20 Slatka tajna, 67. ep. 16.10 Viza za budu}nost, 14. ep. 16.45 Milan i Enis, ske~evi 16.50 Tomica i prijatelji, crtani film 17.00 Federacija danas 17.25 Dolina sunca, 152. ep.

06.00 06.30 07.00 07.10 09.00 09.10

RTS

RTCG

12.40 Trendseter (r) 13.25 @ivot je `ivot, dok. program 14.10 Tito: Crveno-crno dok. program 15.00 Vijesti 15.10 Pri|i bli`e, serija (r) 16.00 Ovo je Srbija 16.35 Datum 16.40 Vjerski kalendar 17.00 Dnevnik 17.20 Slagalica 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Srbija na vezi, program za dijasporu 19.30 Dnevnik 19.50 Porodi~no blago, serija 20.40 Duel struna, TV Vojvodina 21.40 TV mre`a 22.05 Tabloid 23.00 Vijesti 23.05 [ta radite bre 23.20 Drugi vijek, emisija iz kulture 00.00 Dnevnik 00.15 Evronet 00.30 Ko{arka: Super liga, Partizan - FMP, snimak 02.00 No}ni program

11.55 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00

Dobro jutro JUTARNJI PROGRAM

17.50 18.15 18.50 19.05 19.20 19.25 19.30 20.05 20.25

21.30 22.44 22.45 23.20 23.45 00.30

17.15 17.30 18.00 18.30 18.55 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 22.00 22.50 23.00 23.20 23.50

10.00 10.25 10.50 11.05 11.30 12.00 12.15 13.00 13.50 14.00 14.50 15.00 15.10 15.35

Info kanal Muzi~ki program Vijesti Jutarnji program Vijesti Dolina sunca, 151/210 Mala TV Plavi zmaj, 30/52 Henrijeve zanimljive `ivotinje, 15/27 Leonardo, 19/26 Sve {to treba da znate, 7/12 MTS magazin, muzi~ki program Vijesti U fokusu, informativni program Uspon velikih sila: SAD 1, 9/12 Herbarijum, vrba Klinika, 40/54 Zoopis, Amazon Vijesti Mala TV (r) Plavi zmaj, 30/52 Henrijeve zanimljive `ivotinje, 15/27

Pakov svijet 07.00

Dnevnik, najava Na{a mala klinika, 97. ep. Dnevnik, najava Upitnik, kviz Tomica i prijatelji, crtani film Finansijske novosti Dnevnik 2 Loto, prenos izvla~enja Nogomet, Liga prvaka: Inter - Barcelona, polufinale, prenos Dnevnik, najava /u poluvremenu utakmice/ Loto, dobitna kombinacija brojeva i dva jokera Dnevnik 3 Finansijske novosti Nogomet: Liga prvaka, pregled Japanski dok. film: Zamr{eni oblici koje stvara priroda Hayd u park, program za mlade

Kalendar Vijesti Dok. emisija (r) Muzi~ki mix Pro~itaj me (r) Pokreni se (r) Etno Emisija za djecu (r) Obrazovna emisija Kalendar 1 Dnevnik 1 Ispeci pa reci Muzi~ki mix Nik{i}ka hronika Albanska muzika u Crnoj Gori Lajmet Dok. emisija (r) Muzi~ki mix Dok. emisija Fle{ sport Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Dok. emisija Otvoreno Koncert Kalendar Dnevnik 3 Nik{i}ka hronika (r) Pono}ni koncert

SERIJA

23.55

HAYAT

OBN

PINK

06.45 Dobro jutro BiH, jutarnji program 08.20 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Bajkeri s Marsa, crtani film 09.30 Pocoyo 2, crtani film 09.35 Aladin, crtani film 10.00 Winx, crtani film 10.40 Ple{i, ple{i, serija 87. ep. 11.30 Jingl televoting: Zaple{imo! 11.35 Muzi~ki program 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.06 Victoria, serija 13.00 Najbolje godine, serija 14.00 Horizonti 14.35 Muzi~ki program 14.55 Jingl televoting: Zaple{imo! 15.00 Hayat production show, zabavno-muzi~ki program 16.24 Sport centar 16.25 Nijemi svjedok, serija 17.30 Zauvijek susjedi, serija

06.15 Transformersi, 25/29 06.40 Dora istra`uje, 27/48 07.05 Kri`i} kru`i}, dje~ija igra 07.15 Super Billi, 13/56 07.20 Pocoyo, 31/52 07.30 Jutarnji program 08.45 Gusarska akademija, crtani film 09.00 Udri mu{ki, zabavni program 10.00 OBN Star model by Dejana Rosulja{, reality show 10.25 Skrivena kamera-PopCorn, 90/150 (r) 10.40 A la Carte, kulinarski show (r) 11.20 Stol za 4, kulinarski show (r) 11.55 OBN Info 12.10 Top Shop 12.30 OBN Top 10 13.30 Ke~eri, sportski program (r) 14.30 Zakon bra}e, 29/81 (r)

06.25 Sarajevo on line 06.35 Made in Banja Luka 06.45 Sportissimo 06.55 Vremenska prognoza 07.00 Anali, serija 08.00 Ljubav je vje~na, serija 09.00 Bh net, jutarnji program 10.00 Farma - u`ivo 11.00 Magi~na privla~nost, serija 11.55 Vremenska prognoza 12.00 Info top 12.10 Grand hitovi 13.30 Sarajevo on line 13.40 Made in Banja Luka 13.50 Sportissimo 14.00 Info top 14.10 Farma - u`ivo 15.00 Anali, serija 15.50 Info top

Zaple{imo! ZABAVNI PROGRAM

Kralj Queensa 21.00

SERIJA

16.25

Mahala{i SERIJA

21.00

16.00 Banjalu~ka panorama 16.23 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.05 Dolina sunca, 152/210 17.55 Ivan~i} i sinovi, zakupljen termin 18.00 U 18, program za mlade 19.00 Miniskule, 24/78 19.05 Upitnik, kviz 19.25 Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 20.00 Sport 20.10 Fudbal, Liga {ampiona, sportski program 20.35 Fudbal, Liga {ampiona, polufinale, prenos 22.50 Info profil 23.07 Sport 23.12 Finansijske novosti 23.15 Neko da me ~uva, 6/64 23.55 Pakov svijet, 36/65 01.20 Uspon velikih sila: SAD 1, 9/12 02.10 Klinika 40/54 03.00 Srpska danas 03.30 Banjalu~ka panorama

18.08 Jingl televoting: Zaple{imo! 18.13 Biometeorolo{ka prognoza 18.15 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 19.00 Vijesti u 7, info. emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.40 Horizonti 19.55 Jingl televoting: Zaple{imo! 20.00 Najbolje godine, 50. ep. 21.00 Zaple{imo!, zabavni program 22.30 El Cortez, igrani film 00.00 Nijemi svjedok, serija 00.50 Sport centar 00.55 Zauvijek susjedi, serija Reprizni program Hayat TV 01.35 Jingl televoting: Zaple{imo! 01.40 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 02.00 Vijesti u 7 02.55 Zaple{imo!, zabavni program 04.30 Jingl televoting: Zaple{imo!

15.30 Top Shop 15.55 Exluziv, zabavna emisija (r) 16.25 Kralj Queensa VIII, humoristi~na serija 16.55 OBN Info 17.00 Skrivena kamera-PopCorn, 91/150 (r) 17.30 A la Carte, kulinarski show 18.20 Stol za 4, kulinarski show 18.55 OBN Info 19.15 Exluziv, zabavna emisija 20.00 Vox populi 20.10 Okovani ~a{}u, film 23.30 Kralj rijeke, film (r) 01.00 OBN Star model by Dejana Rosulja{, reality show 03.10 Okovani ~a{}u, film (r) 04.20 Evropska Liga

16.00 Ljubav je vje~na, serija 17.00 Farma - u`ivo 17.45 Gusto TV kulinarstvo 18.00 Info top 18.15 Vremenska prognoza 18.20 Kuku Vasa, serija 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Magi~na privla~nost, serija 20.00 Farma: VTR 21.00 Mahala{i, serija 21.30 Grand parada 23.00 Farma - u`ivo 01.00 Vatrena zamka, film 02.40 Sarajevo on line 02.50 Made in Banja Luka 03.00 Sportissimo 03.10 Grand parada 04.40 Vatrena zamka, film 06.20 Pink jubox

TV ATLAS

HALLMARK

DISCOVERY

N. GEOGRAPHIC

07.00 Trava, serija (r) 07.30 Op~injeni, serija (r) 08.30 Kuhinjica, serija 09.00 Operativci, serija 10.00 Neki to vole zorom, jutarnji program 11.00 Dolina sunca, serija (r) 12.00 Pani~na potjera, film (r) 14.00 Glamour noir (r) 15.00 Objektiv 15.30 Op~injeni, serija 16.30 Kuhinjica, serija 17.00 @ivot je lijep 17.30 Trava, serija 18.00 Forum 60 19.00 Operativci, serija 19.45 Vijesti dana 20.00 Dolina sunca, serija 20.55 Poslovne vijesti 21.00 Balkan ekspres, sa Du{kom Pejovi} 22.00 Forum 30 22.30 Krupne sme|e o~i, film 00.25 Vijesti dana 00.30 @ivot je lijep (r) 01.00 Forum 60 (r)

07.00 08.00 09.00 11.00 12.00 13.00 14.00 16.00 18.00 19.00

06.00 Opake ma{ine 06.25 Peta brzina u Evropi 06.50 Prljavi poslovi 07.45 Pre`ivljavanje 08.40 Razotkrivanje mitova 09.35 Nevjerovatna misija 10.30 Kako se pravi, 2 epizode 11.25 Dodaj gas 12.20 Prera|iva~ 13.15 Ameri~ki ~operi 14.10 Peta brzina u Evropi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Poslovi za najizdr`ljivije 16.25 Vrhunsko graditeljstvo 17.20 Prera|iva~ 18.15 Razotkrivanje mitova 19.10 Kako se pravi, 2 epizode 20.05 Auta po mjeri 21.00 Gra|evinci LA 21.55 Izgradnja budu}nosti 22.50 De{ifrovanje katastrofe 23.45 Prera|iva~ 00.40 Poslovi za najizdr`ljivije

06.00 Herodov izgubljeni grob 07.00 [impanze 08.00 Najstro`iji ameri~ki zatvori 09.00 Legija stranaca 10.00 @ivotinje na ivici 11.00 Tajna istorija 12.00 Privid ili stvarnost 12.30 Misteriozni dosijei 13.00 Najstro`iji ameri~ki zatvori 14.00 Legija stranaca 15.00 Ajkula 21. vijeka 16.00 Planeta meso`dera 17.00 Svjetlost na kraju svijeta 18.00 Tunel ka izgubljenom svijetu 19.00 Privid ili stvarnost 19.30 Misteriozni dosijei 20.00 Megafabrike 21.00 Velik, ve}i, najve}i 22.00 Tabu 23.00 Megafabrike 00.00 Velik, ve}i, najve}i 01.00 Privid ili stvarnost 01.30 Misteriozni dosijei

Sudija Ejmi, serija Morska patrola , serija Fojlov rat, serija Sudija Ejmi, serija Advokatova kazna, serija Ne{ Brid`is, serija Fojlov rat, serija Vratila nam se, film Morska patrola, serija Ne{ Brid`is, serija

Fojlov rat SERIJA

14.00

20.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 21.00 Vjereni~ki prsten, film 23.00 Istinite ispovijesti go-go devojke, film 01.00 Tajanstvena `ena: Iskupljenje, film 03.00 Sudija Ejmi, serija


OSLOBO\ENJE utorak, 20. april 2010. godine

63

TV PROGRAM

HRT1

HRT2

NOVA

TV MOSTAR

MRE@A PLUS

TV SA

08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Syngenta Agro, mali savjeti za poljoprivrednike 09.14 Dolina sunca, serija 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Te ~udesne `ivotinje. Tr~anje, dok. serija 10.20 Polinezija - izme|u neba i zemlje, dok. serija 11.15 James Martin u Bretanji, dokumentarnaserija 11.40 Kulturna ba{tina. Labin grad umjetnika 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.33 Moj grijeh, serija 13.20 McLeodove k}eri 6, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.32 Skica za portret 14.42 Me|u nama 15.35 Etnoland Jo{ka Lokasa, emisija pu~ke i predajne kulture 16.10 Hrvatska u`ivo - Vijesti 16.20 Hrvatska u`ivo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.22 Kod Ane 18.37 Dolina sunca, serija 19.22 HP - gdje ste vi, tu je i va{a po{ta, emisija pod pokroviteljstvom 19.24 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Globalno sijelo 20.45 Dr`ava, selo, grad 22.05 Poslovni klub 22.35 @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvo 22.40 Otvoreno 23.40 Vijesti 23.55 Poslovne vijesti 00.00 Vijesti iz kulture 00.05 Drugi format. Modne revolucije 01.00 Zvjezdane staze. Enterprise 1, serija 01.45 Ru`na Betty 2, serija 02.25 Zlo~ina~ki umovi 3, serija 03.10 Nabrijani 2, serija 03.55 Skica za portret 04.05 Globalno sijelo 04.35 Poslovni klub 05.05 Moj grijeh, serija

07.45 TV vrti}: Brkovi Danica: Danica i klokan Gusarske pri~e: Cvrkutanja Profesor Baltazar: Ro|endanska pri~a 08.15 Silvestrove i ^i~ijeve tajne, crtana serija 08.35 Dvorac igra~aka, serija 08.55 Hannah Montana, serija 09.20 Hvarski divovi, dokumentarni film 10.00 Sutkinja Amy 6, serija 10.45 Bez ~arapa, izraelski film 12.10 Tradicionalna japanska kultura. ^ajna ceremonija 12.30 Potro{a~ki kod 13.00 Dokuteka - M. Pei} - V. Lasta: Ljubav na putu - Skitnje po Istri i Primorju 13.30 Prijatelji 10, humoristi~na serija 13.55 Moja `ena i djeca 4, humoristi~na serija 14.15 Ru`na Betty 2, serija 15.00 Kod Ane 15.10 Koga briga? Jezici

08.00 Bumba, crtana serija 08.10 Odavde do vje~nosti, serija 10.10 Magi~na privla~nost, serija 11.10 IN magazin 12.00 Farma, reality show 13.00 Najbolje godine, serija 14.00 Odavde do vje~nosti, serija 16.00 Magi~na privla~nost, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.20 Na{a mala klinika, serija 18.15 IN magazin 18.50 Upitnik, kviz 19.15 Dnevnik Nove TV 20.00 Najbolje godine, serija 20.40 Liga prvaka: Inter-Barcelona 22.45 Ve~ernje vijesti 23.00 UFC specijal 23.30 Sa`eci Lige prvaka 00.00 Seinfeld, serija 00.30 Bra~ne vode, serija 01.00 Za~arani, serija 02.00 Ezo TV, tarot show 03.00 Smrtonosna legenda, film

10.00 10.25 10.40 12.00 13.00 14.00 15.00 15.50 16.19 16.20 18.00 19.00 19.30 20.00 22.30 00.30 01.30 01.35

09.00 Bajkeri s Marsa 09.30 Pocoyo 2, crtani film 09.35 Aladin, crtani film 10.00 Winx, crtani film 10.25 Winx, crtani film 10.40 Ple{i ple{i, serija, 87.ep. 12.00 Victoria, serija, 164.ep. 13.00 Najbolje godine, serija, 49. ep. 16.19 Sport centar 16.20 Nijemi svjedok, serija, 32. ep. 20.00 Najbolje godine, serija, 50. ep. 22.30 El Cortez, film 00.30 Nijemi svjedok, serija 01.30 Sport centar 01.35 Zauvijek susjedi, serija

10.02 10.25 10.40 11.00 11.05 11.30 11.55 13.00 13.10

TV SLON

TV ZENICA

16.02 Tuzla u`ivo 16.05 Zdravlje, emisija o zdravlju (r) 17.00 TV Liberty 17.30 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo 18.28 Vremeplov ... 18.35 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS muzi~ki salto 19.35 Sanjalica 20.00 Kviz Extra 20.14 Vremeplov ... 20.30 Da sam ja neko, dok. program 21.15 Katalina i Sebastijan, 34/120 22.10 Extra jukebox time 23.00 Slon extra info

16.15 16.45 17.30 17.50 17.55 18.00 18.30 19.00 19.30 19.55 20.00 21.00 21.30 22.00 23.00 23.30 00.00 00.05

17.55 18.20 18.30

15.40 TV vrti}: Brkovi Danica: Danica i klokan Gusarske pri~e: Cvrkutanje Profesor Baltazar: Ro|endanska pri~a 16.10 Te ~udesne `ivotinje: Tr~anje, dok. serija 16.20 Zvjezdane staze: Enterprise 1, serija 17.05 Drugi format: Modne revolucije 18.00 Vijesti na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 @upanijska panorama 18.50 Crtani film 19.25 Doktor Who 4, serija 20.08 Ve~eras... 20.10 Nepokoreni grad: Dugi bijeg, serija 21.25 Vijesti na Drugom 21.37 Vrijeme 21.40 Zlo~ina~ki umovi 3, serija 22.30 Fawlty Towers 2, serija 23.05 Nabrijani 2, serija 23.50 P.D.James: Sklonost prema smrti, serija

TV KAKANJ

TV TK

RTV USK

RTV VOGO[]A

11.00 11.30 12.00 12.05 12.30 13.00 13.30 14.00 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.05 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.25 21.00 21.30 22.00 23.00 23.30 00.00

11.55 12.00 12.15 13.00 13.30 14.00 14.15 15.00 15.15 15.30 16.00 16.30 17.15 18.00 18.30 19.00 19.30 19.45 20.05 21.00 22.00 22.15 22.45 23.15 00.00

10.05 10.15 11.00 12.00 12.05 13.30 14.00 14.10 15.00 15.35 15.45 16.15 17.15 17.50 18.00 19.00

10.00 Glas Amerike (r) 10.40 I mi smo BiH, emisija o nacionalnim manjinama u BiH (r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Hazreti Merjem, serija 12.30 Liberty TV, magazin (r) 13.00 Na{a realnost sa Dritom Haziraj 14.00 Na tragu prirode, dok. serija 14.30 Ritam Srebrenice 14.45 Bijela hronika 15.00 Svijet tajni, serija (r) 16.00 Otvoreni program 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 Ritam Srebrenice 19.45 Bijela hronika 20.00 Svijet tajni, serija 21.00 Sportski program 22.30 Vogo{}anska hronika 23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r) 02.00 Vogo{}anska hronika (r)

EUROSPORT

EUROSPORT 2

SPORT KLUB

HISTORY

ANIMAL PLANET

TV 1000

11.00 Snuker, S[ Sheffield, UK, live 14.00 Fudbal, Champions Club 15.00 Fudbal, ritam SP 15.30 Snuker, S[ Sheffield, UK, live 18.30 Eurogoals 19.10 Snuker, S[ Sheffield, UK

07.00 Rukomet, (@) EHF L[ 08.00 Fudbal, Bundesliga, pregled 09.00 Superbike, Thruxton, UK 10.00 Ko{arka, Eurocup in Vitoria, [panija, finale 11.00 Snuker, S[ Sheffield, UK, live 14.00 Superbike, Thruxton, UK 14.30 Ko{arka, Gr~ka liga 15.30 Snuker, S[ Sheffield, UK, live 18.30 Ko{arka, Gr~ka liga 20.00 Snuker, S[ Sheffield, UK, live 23.00 Ko{arka, Eurocup in Vitoria, [panija, finale 00.15 Australijski fudbal 02.00 Fudbal, Bundesliga 03.00 Fudbal, Bundesliga 04.00 Snuker, S[ Sheffield, UK

05.40 Moto GP Japan - Free Pratice 125 cc, direktno 06.55 Moto GP Japan - Free Pratice Moto GP, direktno 08.10 Moto GP Japan - Free Pratice Moto 2, direktno 10.00 FullTilt Poker 11.00 TWS 12.00 NBA Action 12.30 ATP 500 Barcelona, ~etvrtfinale, direktno 20.30 Belgijska liga play off: Kortrijk - Club Brugge, direktno 22.00 Rugby Super League: Hull - Wakefield, direktno 23.45 FullTilt Poker 00.45 NBA Live 00.10 Moto GP Japan - Free Pratice Moto GP 01.00 NBA play off: Miami Boston, direktno 03.30 Moto GP Japan - Free Pratice Moto GP

06.00 07.00 08.00 08.30 09.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 16.30 17.00 18.00

07.45 Ostin Stivens 08.40 Frizer za `ivotinje sa Beverli Hilsa 09.05 Najsmje{nije `ivotinje na planeti, 2 epizode 09.55 Majmunska posla 10.20 SSPCA 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.00 SSPCA 14.30 Planeta Zemlja 15.25 Najsmje{nije `ivotinje na planeti, 2 epizode 16.20 Frizer za `ivotinje sa Beverli Hilsa 16.45 @ivotinjska boji{ta 17.15 Zatvorski psi 18.10 Mjesto zlo~ina nad `ivotinjama 19.10 Policija za `ivotinje 20.05 Divlje i bez cenzure 21.00 Zatvorski psi 21.55 Policija za `ivotinje 22.50 Mjesto zlo~ina nad `ivotinjama 23.45 Policija za `ivotinje 00.40 Divlje i bez cenzure

04.00 D`oni “Britva“ Tejlor, film 06.00 Biti D`on Malkovi~, film 08.00 Kazna na planini Ajger, film 10.10 Svi pravi potezi, film 12.00 Mra~na sudbina, film 14.00 Producenti, film 15.40 Vorlok, film

Ekstremni sportovi 23.00 20.00 Snuker, S[ Sheffield, UK, live 23.00 Ekstremni sportovi 23.30 Autotrke, Alcaniz, [panija 00.00 Fudbal, Champions Club 00.30 Snuker, S[ Sheffield, UK

Doktor Who SERIJA

19.25

Najbolje godine SERIJA

20.00

Tajna pe}ine An|elos, serija Frej`er, serija Flash vijesti Music.hr TV Liberty Hutba Vjera i `ivot Stvoreni za ubijanje Dje~iji program Filmovi i zvijezde Bonaventura Frej`er, serija Flash vijesti Zabranjena ljubav, serija Melodije orijenta Svi vole Rejmonda, serija Denis napast Dnevnik FTV Vijesti IC Frej`er, serija Druga~iji pogled Ostali Zabranjena ljubav, serija Vijesti TV Sahar Glas Amerike Vijesti IC

19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 00.30 01.00 02.00 03.00 04.00 05.00

Winx, crtani film Winx, crtani film Ple{i ple{i, 87. ep. Victoria, 164. ep. Najbolje godine, 49. ep. Sms RTM-a TV vremeplov Sportski magazin (r) Sport centar Nijemi svjedok, 32. ep. Grad, revijalni program RTM vijesti Urban music puls Najbolje godine, 50. ep. El Cortez, film Nijemi svjedok, serija Sport centar Zauvjek susjedi, 129. ep.

Iz dana u dan Vijesti Sport 7 Tribunal Skrivena kamera Vijesti Veliki sportski dueli Prijatno djeco Bajke iz cijelog svijeta Ulica zoo vrta Danas popodne U dobrom dru{tvu U`ivo iz ebi rouda Bonaventura Skrivena kamera Dnevnik RTV TK Bajke iz cijelog svijeta Ulica zoo vrta Zabranjena ljubav, serija Aktuelno Na kraju dana Liberty TV Skrivena kamera Lea Parker, serija Glas Amerike

Ko si zapravo ti? Rat na Arktiku Rimske misterije Rimske misterije Ajn{tajnova velika ideja Carstvo mora Posljednji branoru{itelj Drugi svjetski rat u boji Ko si zapravo ti? Rat na Arktiku Moj dnevnik Moj dnevnik Drevna otkri}a Mikelan|elo superstar Abrahomova djeca Rat ptica Iza kulisa Vijetnamskog rata Legenda o Merlinu Rat na Arktiku Moj dnevnik Moj dnevnik Drevna otkri}a Mikelan|elo superstar Abrahomova djeca Rat ptica Iza kulisa Vijetnamskog rata

19.30 20.05 20.50 21.30 22.00 22.55 23.25

Ze sport magazin (r) Zona kantona (r) Dje~iji program Ze sport plus TV izlog Frejzer, serija Mali oglasi Zenica danas Muzi~ki spotovi Obavje{tenja O tome se govori TV Liberty Dobro srce Zabranjena ljubav, serija Zenica danas (r) Frejzer (r) Gledajte, horoskop Glas Amerike

Top shop TV {kola Dok. program Vijesti Igrani film Kult, kult kultura (r) Top shop Studenti, 12/16 (r) Kraji{ka zemlja (r) Top shop Sportska hronika (r) Dok. Program Gordost, serija (r) TV izlo`ba TV {kola Dnevnik TV USK Muzi~ki program TV intervju Veterani danas, dok. program Dnevnik 2 TVUSK Gordost, serija Ritmovi koji govore Old time

14.00 14.30 15.00 15.55 17.00 17.05 17.10

19.00 19.02 19.25 19.40 20.00 20.50 21.00 21.30 22.00 23.00 23.30 00.00 01.30

Grimove bajke (r) Bajke iz cijelog svijeta (r) Ulica Zoolo{kog vrta (r) Vijesti TVSA Svi vole Rejmonda, serija Frej`er, 147/265 Hack, serija (r) Vijesti TVSA Iz bisaga Vehida Guni}a (r) Sport magazin (r) Metronom (r) Tajne rata, dok. program (r) Biografije, dok. program Vijesti TVSA @ili kuha, zabavni program Konstruktorske katastrofe Svi vole Rejmonda, serija Tarih, dok. serijal Dnevnik TVSA Vitaminix Grimove bajke Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta @ivot i zdravlje, u`ivo Tarih, dok. serijal (r) Vijesti u 21 Obavezan smjer Muzi~ki program Doktorologija, 5/13 Glas Amerike Prevaranti, lopovi i ubice, film Dnevnik TVSA (r)

Veronika Gerin FILM

20.00

17.20 Haos , film 20.00 Veronika Gerin, film 22.00 D`oni “Britva“ Tejlor, film 00.00 Intimni trenuci, film 02.00 Skoro savr{ena, film


OSLOBO\ENJE

Ve~eras Liga prvaka, polufinale: Inter - Barcelona

Mourinhova taktika ili Barcina kreativnost?

SARAJEVSKO IZDANJE

46. strana

utorak, 20. april 2010. godine

Analiza crnih kutija poljskog aviona

Snijeg u Japanu

Svi putnici znali da }e poginuti U nekoliko posljednjih sekundi crna kutija je snimila sve ja~u buku iz kabina za putnike

Zapisi crnih kutija palog aviona poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog pokazuju da su svi putnici znali da }e poginuti kada je avion po~eo kru`iti. “U nekoliko posljednjih sekundi crna kutija u kabini snimila je sve ja~u buku iz kabina za putnike. Na kraju smo ~uli neljudski krik zaprepa{tenja i bola“, rekao je jedan od poljskih tu`itelja koji sudjeluju u istrazi nesre}e predsjedni~kog TU 154, prenosi Mondo. Ruski stru~njaci ve} su preslu{ali i analizirali zapise koje je Poljska zatra`ila kao dokaz. Poljski javni tu`itelj obe}ao je da }e javnost dobiti uvid u zapise crnih kutija i razgovore pilota s kontrolom leta u Smolensku. Iznimka }e biti intimni dijelovi razgovora, a

POSLJEDNJE VIJESTI UBIJENE VO\E AL-KAIDE U IRAKU - Ira~ki premijer Nouri al-Maliki izjavio je da su sjeverno od Bagdada ubijene dvije vode}e osobe Al-Kaide u Iraku. Abu Omar al-Bagdadi i Abu Ajub alMasri ubijeni su u provinciji Salahedin u akciji ira~kih obavje{tajaca, uz ameri~ku pomo}, rekao je Maliki za dr`avnu televiziju. On je dodao da je ameri~ka vojska izvr{ila DNK identifikaciju. UHAP[ENO 37 LJEKARA I SLU@BENIKA - U akciji makedonske policije protiv nezakonitog odobravanja invalidskih penzija uhap{eno je 37 osoba, me|u kojima je 17 ljekara iz dr`avnih i privatnih klinika u Skoplju. Osumnji~eni su tra`ili najmanje 1.500 eura za izradu la`ne dokumentacije na osnovu koje su dodjeljivane invalidske penzije, a me|u uhap{enima su kardiolozi, psihijatri, ortopedi, neurolozi, pulmolozi. EROGLU NOVI PREDSJEDNIK SJEVERNOG KIPRA Novi predsjednik sjevernog, turskog dijela Kipra nakon odr`anih izbora je konzervativac Dervi{ Eroglu. Turski premijer Tajip Erdogan izjavio je da }e Ankara nastaviti da podr`ava mirovne pregovore izme|u kiparskih nacionalnih zajednica Turaka i Grka, bez obzira na to ko je pobijedio na izborima. Pobjeda Dervi{a Eroglua uzrokovat }e ozbiljne probleme u razgovorima o ponovnom ujedinjenju otoka, saop}ila je vlada kiparskih Grka.

RAZGOVOR Poljski javni tu`itelj obe}ao je da }e javnost dobiti uvid u zapise crnih kutija i razgovore pilota s kontrolom leta u Smolensku. Iznimka }e biti intimni dijelovi razgovora, a pogotovo dijelovi u kojima se ~uju krici putnika kada su shvatili da }e se avion sru{iti pogotovo dijelovi u kojima se ~uju krici putnika kada su shvatili da }e se avion sru{iti. Razgovore pilota sa Smolenskom od

po~etka je imala poljska vojna kontraobavje{tajna slu`ba, prenosi Metro. S obzirom na to da su u avionu bili i vojni obavje{tajci, i oni su pratili visinu, brzinu i let aviona te su slu{ali razgovore pilota. Od 96 putnika i ~lanova posade, pad 10. aprila aviona poljskog predsjednika pri poku{aju slijetanja na vojni aerodrom u Smolensku niko nije pre`ivio. Jo{ 20 od 96 tijela `rtava nesre}e nije identifikovano, saop{teno je ju~er iz poljskog vojnog tu`ila{tva. “Na forenzi~kom institutu u Moskvi nastavljene su analize DNK-a kako bi se identifikovale `rtve ove katastrofe. Testovi bi trebalo da budu zavr{eni do 21. apri la“, na vo di se u sa op {te nju tu`ila{tva.

U Tokiju je, nakon 40 godina, zabilje`en snijeg u prolje}e, kada je blaga susnje`ica pala na japansku prijestolnicu, prenio je AFP. Temperatura je pala na 1,4 stepena Celzijusovih, zbog ~ega su obustavljene linije brzog voza [inkansen, dok su putevi u nekim isto~nim i sjevernim podru~jima bili zatvoreni. Posljednji put proljetni snijeg je pao na Tokijo 17. aprila 1969, navela je japanska meteorolo{ka slu`ba. Uprkos lo{em vremenu, premijer Ja pa na Ju kio Ha to ja ma odr`ao je u tokijskom parku [ind`uku Gjoen godi{nju ceremoniju kojom se obilje`ava cvjetanje tre{anja, kojoj je prisustvovalo oko 10.000 ljudi.

Odgo|en povratak Discoverya Ameri~ka agencija za istra`ivanje svemira NASA odgodila je za danas povratak {atla Discovery sa servisne misije na Me|unarodnoj svemirskoj stanici (ISS) zbog obla~nog vremena usljed kojeg su propu{tene dvije prilike za slijetanje. NASA poku{ava da obavi spu{tanje u svemirskom centru Kennedy, na Floridi, da bi izbjegla velike tro{kove i gubitak vremena radi vra}anja letjelice u bazu, ukoliko bi {atl morao da sleti na nekoj drugoj lokaciji. Discovery ima dovoljno zaliha za boravak u orbiti do srijede.

Projekt u Emiratima

Ekolo{ki grad budu}nosti U Ujedinjenim Arapskim Emiratima u Abu Dhabiju gradi se prvi ekolo{ki grad budu}nosti. Masdar City }e biti grad bez uglji~nog dioksida, fosilnih goriva i sme}a, a namijenjen je za `ivot 50 hiljada stanovnika te njegova izgradnja ko{ta 22 milijarde dolara, a plan izgradnjeplaniran je za 2016, pi{e Deutsche Welle. Masdar City gradi se s ciljem da bude neutralan za okolinu i klimu, a tro{kovi izgradnje dijelom }e se finansirati i od prodaje certifikata ovog emirata. Ovi su certifikati dio protokola iz Kyota, kojima se zemljama dopu{ta ispu{tanje samo odre|ene koli~ine {tetnih plinova u zrak. Zemlje mogu jedna drugoj prodati prava na svoju dopu{tenu koli~inu, {to }e u~initi Abu Dhabi.

Grad je zami{ljen bez automobila, odnosno stanovnici Masdar Citya koristit }e se isklju~ivo podzemnom `eljeznicom i automobilima na elektri~ni pogon. Uske ulice, prema arhitekturi tradicionalnih arapskihgradova, trebajuosiguravati hlad i one }e biti namijenjene samo pje{acima. Energija koju

}e iskori{tavati proizvodit }e solarnapostrojenja i vjetrenja~e, a 80 posto bit }e manje potro{nje vode nego u dana{njim gradovima. Sme}e }e se reciklirati u potpunosti, a zgrade, zeleni parkovi i ure|aji za vodu slu`it }e za bolje podno{enje pustinjske klime, bez fosilnih goriva. Arhitekt Lord Norman Foster

sara|uje sa 500-tinjak stru~njakadiljemsvijetakako bi se izgradio ovaj ekolo{ki grad koji }e svojim stanovnicima omogu}iti visok kvalitet `ivota. Razan alMubarak {efica je Svjetskog fonda za prirodu u Abu Dhabiju i jedna od savjetnica ovog projekta, a izjavila je kako se ovime ostvaruje jedan san. “Svi mi `elimo vi{i kvalitet `ivota, `elimo za{tititi prirodne izvore, a na{oj djeci i unucima `elimo ostaviti zdravu planetu. Masdar City po~iva na deset principa koji se, kada se radi o dugotrajnosti, ~esto zanemaruju: po{tena trgovina, zdravlje, sre}a, po{tovanje prema lokalnoj tradiciji i kulturi... Na ovim se temeljima gradi Masdar City“, rekla je {efica Svjetskog fonda za prirodu u Abu Dhabiju.


Oslobodjenje