Page 1

9,99 INTERVJU

Prigorje.hr SVIBANJ 2014. | Broj 1

CIJENA:

KN

REGIONALNI MAGAZIN

Specijal Ususret zelinskim manifestacijama Međunarodni viteški turnir Motorijada Izložba vina kontinentalne Hrvatske Svetoivanjski dani

Intervju:

Ivana IVANDA Poznato lice Nove TV Tema broja:

Ivančice – izgubljeni simbol Svetog Ivana Zeline

Hrvoje Košćec

U posjetu:

Puhelek Purek ISSN 1849-4064

Prvih 365 dana

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

1


18

21

46 .IZLOŽBA VINA KONTINENTALNE HRVATSKE

24

46 . IZLOŽBA VINA

KONTINENTALNE HRVATSKE

SADRŽAJ 08

06 08 10 12 14 16 18 20 21 22 24 26 28 30 32

46.

Vijesti IZLOŽBA VINA Tema broja: Ivančice – izgubljeni simbol Svetog Ivana Zeline KONTINENTALNE Intervju: IvanaHRVATSKE Ivanada – poznato lice Nove TV Komentar: EU izbori Međunarodni viteški turnir Vitezova zelingradskih Moto i off road susret Zelina 2014. Izložba vina kontinentalne Hrvatske Svetoivanjski dani U fokusu: Hrvoje Košćec Uspješni gospodarstvenici: Bastalec U posjetu: Puhelek Purek Intervju: Štefica Fanjek (ne)poznato Prigorje Moda: B.A.R.B. Kultura: Kratki na brzinu

22 9,99 INTERVJU

Prigorje.hr SVIBANJ 2014. | Broj 1

CIJENA:

KN

REGIONALNI MAGAZIN

Specijal Ususret zelinskim manifestacijama Motorijada Izložba vina kontinentalne Hrvatske Svetoivanjski dani

Intervju:

Ivana IVANDA Poznato lice Nove TV

Direktor i glavni urednik:

Tema broja:

simbol Svetog Ivana Zeline

Hrvoje Košćec

Prigorje.hr - regionalni magazin

Izdavač: Prigorje danas j.d.o.o. Gajeva 18, 10380 Sveti Ivan Zelina OIB 69745546892 ŽR 2484008-1106805423 IBAN HR1324840081106805423

Međunarodni viteški turnir

Ivančice – izgubljeni

IMPRESUM

U posjetu:

Puhelek Purek ISSN 1849-4064

prvih 365 dana

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

1

Mario Dukarić

mario.dukaric@prigorje.hr 091 515 5859

Redakcija:

Marketing:

Nikolina Kranjec

Iva Frljak

nikolina.kranjec@prigorje.hr

iva.frljak@prigorje.hr

Barbara Dužaić

Oblikovanje i priprema: Bernardić studio; www.bernardic.hr

barbara.duzaic@prigorje.hr Marija Mateja Lanović

marijamateja@prigorje.hr

Tisak:

Antonija Čehulić

Tiskara Zelina; www.tiskara-zelina.hr

antonija.cehulic@prigorje.hr Marija Hodja

marija.hodja@prigorje.hr Robert Gradečki

robert.gradecki@prigorje.hr

© 2014. Prigorje danas j.d.o.o. Sva prava pridržana. Za umnožavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje javnosti u bilo kojem obliku uključujući internet kao i prerađivanje na bilo koji način bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatražiti pisano dopuštenje nositelja prava.

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

3


INTERVJU

UVODNIK Poštovani čitatelji,

Mario Dukarić Rođen je 1977. godine. Karijeru je započeo još tijekom studija, radeći kao novinar u časopisu Reporter, kao voditelj na Radio Zelini i novinar Večernjeg lista. Iako po zvanju diplomirani novinar, Mario većinu karijere radi u marketingu. Najprije kao menadžer u agenciji McCann-Erickson Croatia, a 2003. s partnerima osniva vlastitu agenciju Media Val, i danas savjetuje renomirane domaće i strane tvrtke, kao što su Coca-Cola, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Međunarodna zračna luka Zagreb, Vipnet, Nestle, INA, Viadukt i drugi. Dobitnik je brojnih priznanja za poslovne rezultate i angažman u struci. Živi u Svetom Ivanu Zelini, gdje je inicijator i predsjednik “Zelinskog biciklističkog kluba SIC”, jedan od osnivača zelinskog amaterskog kazališta “Zamka” i potpredsjednik je udruge “Eko Zelina”.

pred vama je prvi broj regionalnog magazina Prigorje.hr, na kojem smo marljivo radili tijekom posljednjih mjeseci i u čije je nastajanje uloženo jako puno iskustva i strasti cijele redakcije, suradnika i svih onih koji su nas podržavali u ideji pokretanja visokokvalitetnog magazina. Živimo u vremenu kad moramo priznati da ljudi gube povjerenje u medije, a oni čitatelje, umjesto da se kredibilitetom bore za njih, pokušavaju zabaviti upitnim sadržajem. Prolistate li današnje tiskovine, vidjet ćete da su to više-manje iste vijesti, agencijska oprema i sadržaj koji je u prvi plan gurnuo manje formate koji se brzo čitaju, očito s razlogom. O radiju da ne pričam, jer su glazba i stand-up komičari izgurali govorne formate. Diplomirao sam novinarstvo, imam gotovo dvadeset godina iskustva u medijima, ali i “s druge strane” u marketingu i odnosima s javnošću, pa bi mi zapravo znanje i logika koje sam svih ovih godina stekao trebali govoriti da u ovakvo vrijeme pokretanje novog magazina znači poslovnu i svaku drugu ludost. Osobito u nekoj maloj sredini za koju je poznato da u njoj ništa ne uspijeva isprve i potrebno je dosta upornosti i volje dok se ljudi ne uvjere i daju ti priliku. Često se, kad se nađem u situaciji da trebam donijeti odluku i iskoračiti u nepoznato, sjetim Henryja Forda, izumitelja prvog automobila, koji je rekao “Da sam pitao ljude što žele, vjerojatno bi mi rekli – brže konje”. Vjerujem u novinarstvo, koje u ljudima pronalazi ono najbolje, priče o malima i velikima koji rade nevjerojatne stvari, pokreću sredinu, ostavljaju trag i žive vječno kroz ono što su izumili, napravili ili pokrenuli. Vjerujem u stvaralaštvo. U novinarstvu to nije sjedenje za računalom i prepisivanje tuđih tekstova

s interneta, već uzimanje olovke, diktafona i fotoaparata i polazak među ljude. Nismo najbolji, najljepši i najpametniji novinari na svijetu, ali kroz ovaj magazin ćemo biti iskreni, predani i uvijek ćemo tražiti dobru i vjerodostojnu priču. Za nas priča nije nešto što ćete zaboraviti istog trena kad okrenete novu stranicu, za nas priča ima smisla kad vas potaknemo da je proširite, proživite, komentirate ili čak pokudite. Pročitajte priču o Ivančicama, izgubljenom simbolu Svetog Ivana Zeline, pa ćete vidjeti na što mislim. A kad sam već spomenuo Zelinu, ovaj broj u potpunosti joj je posvećen. S vremenom ćemo se tematski proširiti i na šire područje, ali sad smo ovdje na području grada koji je, nadam se da to znate, glavni grad Prigorja, pa otud i inspiracija za naziv magazina. Osim vama koji ste kupili ovaj magazin i bez kojih sve ovo ne bi imalo smisla, želim iskreno zahvaliti i oglašivačima koji su nam doslovno vjerovali na riječ da ćemo izaći s ovako kvalitetnim sadržajima te u ovako dobroj opremi i papiru. To što ćete ih vi primijetiti bit će im najbolja poruka da su dobro izabrali kad su nas odlučili podržati. Puno se dobrih stvari u našem gradu događa u posljednje vrijeme, ovaj kraj ponovno pronalazi smisao postojanja, svakim danom budi se neka nova lokalna iskra koja rasplamsava nadu u bolje sutra i prkosi pesimizmu kojim nas bombardiraju s nacionalnih razina. Nadam se da ćete i ovaj magazin prepoznati kao jedno takvo svjetlo koje će otkrivati ono najbolje i pozitivno u ljudima i životu našeg kraja. Mario Dukarić, glavni urednik mario.dukaric@prigorje.hr

4

Redakcija

ŠALJITE NAM VAŠE KOMENTARE I PRIJEDLOGE!

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

Antonija Čehulić

Barbara Dužaić

Marija Hodja

Marija Mateja Lanović

Nikolina Kranjec

Robert Gradečki

Za Antoniju će se svi složiti kako je odgovorna, sposobna, marljiva, duhovita i sportski tip. Rođena je 1990. godine, živi u Bedenici i studira na četvrtoj godini novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Nakon studija namjerava se zaposliti u struci i vjeruje da će se općenito stanje u društvu promijeniti, čemu i sama svojim radom želi doprinijeti. Svoje novinarsko iskustvo trenutno “brusi” na Prigorje.hr magazinu i portalu. Za svoj životni poziv kaže da je to definitivno sportsko novinarstvo.

Rođena je 1993. godine u Zagrebu. Poslije završene opće gimnazije u Svetom Ivanu Zelini upisala je računovodstvo i financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Još za vrijeme srednje škole javila se ljubav prema fotografiji i modi. Uz dobre genske predispozicije za trgovinu, s majkom i sestrom pokrenula je B.A.R.B. boutiqe u Sv. Ivanu Zelini. Član je studentske udruge eSTUDENT, te od ove godine surađuje na dodjeli nagrada za poduzetnike – Zlatni indeks. Za Prigorje.hr magazin i portal piše o modi i lifestylu, vodi modni objektiv, te fotografira.

Rođena 1986. u Zagrebu, ali od malena živi u brežuljkastoj pitoresknoj Zelini. Osnovnu školu pohađa u Donjoj Zelini, nakon čega upisuje smjer opće gimnazije u svom gradu. Tamo pohađa i završava školu te kreće u Zagreb na avanturu života: postati vrtlar sa velikom diplomom. Nakon petogodišnje muke i nauke završava magisterij smjera hortikulture i postaje magistra inženjerka, na sveopću radost i olakšanje obitelji. Radi kao vanjski suradnik i volonter u GDCK Zelina (projekt suzbijanja ambrozije – edukacija javnosti), administratorica je vrtlarskog bloga “Hortiholičarke”, a od nedavno je i suradnik na Prigorje. hr portalu. Ljubiteljica vrtlarenja, čitanja romana fantastike, rock muzike, druženja i zafrkancije s frendovima.

Marija Mateja rođena je 1990. godine. Za sebe kaže kako je najstarija od četvero djece u obitelji, najlakša po kilaži ali najteža po karakteru. Studira novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Uz novinarstvo, vrlo uspješno se bavi glumom i pjevanjem. Najviše ju veseli dobro društvo i dobar humor (ili barem humor), fina hrana, čaj od mente, knjige, filmovi, glazba, “uradi sam” projekti, uređenje doma, sanjarenje o drvenoj kućici na vrhu brijega i pisanje za Prigorje.hr, za koji ističe kako je to mali medij s velikom vizijom! I snažnim timom! Fotografija koju je priložila ovom tekstu je zapravo fotografija s njezinog prvog novinarskog zadatka (intervju s Tomom Zidićem i Martinom Biljan) za Prigorje.hr portal.

Nikolina je rođena 1988. u Zagrebu. Već u općoj gimnaziji u Svetom Ivanu Zelini rodila se njezina ljubav prema novinarstvu kada je počela izvještavati za srednjoškolsku emisiju Radija 101. Logičan slijed događaja bilo je upisivanje studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je diplomirala 2012. godine i stekla titulu magistre novinarstva. Dosad se okušala u radijskom novinarstvu, tiskanim medijima, portalima i odnosima s javnošću, a trenutno radi kao novinarka Prigorja.hr te kao novinarka i voditeljica Radio Zeline. Članica je Hrvatskog pjevačkog društva “Zelina” već deset godina, voli tradiciju i bogatu povijest svog bedeničkog i zelinskog kraja. I jako voli životinje – kod kuće u Bedenici ima dva psa, patuljastog kunića i dvije kornjače.

Rođen je 1990. u Zagrebu, završio opću gimnaziju u Sv. Ivanu Zelini, i student je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno odrađuje stručnu praksu, a svoju kreativnost pokušava zadovoljiti baveći se pisanjem i crtanjem. Stvara stres sebi i svima drugima nabijajući neostvarive rokove, a smanjuje ga vozeći bicikl. Podpredsjednik je zelinskog kluba biciklista SIC. Osim arhitekture i biciklizma, njegova strast je i automobilizam. Pogađate, teme koje piše odnose se na dizajn, arhitekturu, biciklizam i automoto sportove.

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

5


VIJESTI

Pratite nas svakodnevno na portalu www.prigorje.hr

Međunarodni dan sporta

PRI PRE M I L A :

Antonija Čehulić

Zaštita zdravlja, prevencija bolesti Savate prvenstvo Hrvatske Sveti Ivan Zelina bio je domaćin još jednog značajnog sportskog događaja. U organizaciji Hrvatskog savate saveza i Savate kluba Čigra u sportskoj dvorani održano je prvenstvo Hrvatske u savateu, disciplini assaut za kadete i kadetkinje. Natjecanje na kojem je sudjelovalo 80-ak sportaša iz cijele Hrvatske organizacijski je bilo vrlo uspješno, a Zelina je dobila novog prvaka države. Ignac Bistrički je u kategoriji do 50 kilograma u završnoj borbi pobijedio suparnika iz Savate kluba Šan Garešnica te tako postao novi prvak Hrvatske.

6

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

Gradsko društvo Crvenog križa Sveti Ivan Zelina u sklopu projekta “Zaštita zdravlja – prevencija bolesti” te obilježavanja današnjeg Međunarodnog dana Crvenog križa i Tjedna Hrvatskog Crvenog križa, otvorilo je Zdravstveno savjetovalište na adresi Vatrogasna 3. Prevencija je često najbolji lijek pa iz GDCK pozivaju sve građani da posjete savjetovalište i na taj način učine nešto korisno za sebe i svoje zdravlje.

Grad Sveti Ivan Zelina prvi je put obilježio Međunarodni dan sporta. Razne sportove i načine vježbanja pokazale su brojne zelinske udruge i klubovi, dok su prisutni gledatelji i sami mogli iskušati svoje vještine i sposobnosti. Inicijator događanja bilo je društvo sportske sekcije „Fit forma” s ciljem promicanja pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti kao preduvjetu zdravog i aktivnog načina života. U programu su sudjelovali Športska škola Zelinko, karate klub Tempo, članovi grupe Insanity, Udruga Srce i drugi, a vježbanju su se priključili gradonačelnik Hrvoje Košćec te zamjenica gradonačelnika, Vesna Bičak-Dananić.

Budite srce

Humanitarnim koncertom „Budite srce” prikupljeno je 47 tisuća kuna. Početak je to akcije prikupljanja sredstava za kupnju novog kombi vozila s rampom za invalidska kolica namijenjenom za prijevoz članova udruge Srce. Zelinčani su i ove godine pokazali da imaju veliko srce i volju pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Glazbeno-zabavni spektakl u zelinskoj sportskoj dvorani trajao je puna četiri sata, a publika je neumorno plesala i pjevala s brojnim glazbenim zvijezdama: TS Petica, Arena Bend, Juraj Galina, Zdravko Škender, Bojan Bertek, Filip Filipović, Mladen Kos, Neki novi klinci, Adastra te Mario Rucner, Vuco i Begini koji su izazvali najveće ovacije i najviše zagrijali atmosferu u dvorani. Osim glazbenih zvijezda, publiku su zabavljali komičar Jadranko Glavačević, stand-up show Komedija s nogu te Boris Kosmač koji je vodio program.

Zelina najsigurniji grad Izvješće o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja na području Zagrebačke županije u 2013. godini pokazuje znatan pad broja svih kaznenih djela, i to za oko 20 posto manje. Sveti Ivan Zelina može se ponositi što je najsigurniji grad prema broju prijavljenih kaznenih djela. Od ukupno 3.084 kaznenih djela, koliko ih je zabilježeno na području cijele županije, u Svetom Ivanu Zelini zabilježeno ih je samo 242. U padu je i broj prometnih prekršaja – 2012. godine zabilježeno ih je 210, a prošle godine 171, što znači 39 manje. Smanjen je i broj provala u stanove, jer ih je u prošloj godini zabilježeno samo 21, pa je i to rezultat kojim se grad može pohvaliti.

Sportske igre mladih Prvi put u povijesti grada u Svetom Ivanu Zelini održane su Sportske igre mladih, najveća sportska manifestacija za mlade u Hrvatskoj. Najbolji natjecatelji u kategoriji cageballa su ekipa pod nazivom Bajkeri. Inače, cageball je nogomet, ali se pravila razlikuju od klasičnog nogometa. Svaku ekipu čine po tri igrača i jedna zamjena, igra se u kavezu s podlogom od umjetne trave, nema autogola ni auta i lopta je neprekidno aktivna u igri. Na veliku završnicu u Splitu, koja će se održati tijekom srpnja i kolovoza, plasirali su se i natjecatelji u kategoriji atletike, i to: Eva Litvić u kategoriji djevojčica 2003. godište i mlađe; Bruno Hrupec u kategoriji dječaka 2003. godište i mlađe; Dora Dananić u kategoriji djevojčica 2005. godište i mlađe; Josip Crnoja u kategoriji dječaka 2005. godište i mlađe. U kategoriji graničara u Split na završnicu putuju ekipe Indijanci (2005.) i Brze strijele (2003.). Najjači udarac imao je Stjepan Posavec, a najvještiji u tehniciranju s loptom bio je Lovro Bičak.

Lokalna akcijska grupa LAG 2020 uputila je javni poziv udrugama, poslovnim subjektima i pojedincima na učlanjenje. Osnovni ciljevi LAG-a 2020 su izgradnja identiteta (područja LAG-a) razvojem proizvoda zasnovanih na povezivanju tradicijske i kulturno-povijesne baštine i inovacija temeljenih na prirodnim prednostima područja i međusobnoj suradnji, osiguravanje protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice, iskorištavanje i razvijanje postojećih potencijala za ruralni razvoj, briga o infrastrukturnom, ekološko-socijalnom, kulturnom, gospodarskom i svakom drugom razvoju u širem ruralnom području, poticanje subjekata s područja LAG-a na učinkovitije korištenje fondova EU i drugo. Predsjednica LAG-a 2020 je zamjenica gradonačelnika Vesna Bičak-Dananić, a među osnivačima je, uz grad Sveti Ivan Zelina, i Općina Bedenica.

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

7


TEMA BROJA

Ivančice S

ve je počelo jednim običnim razgovorom nas iz redakcije magazina Prigorje.hr s gradonačelnikom Hrvojem Košćecom o tome kako je zapravo žalosno da se ivančice kao simbol Svetog Ivana Zeline mogu vidjeti na plakatima i brošurama svih naših manifestacija, ali su nestale iz gradskih i vrtova Zelinčana. Gradonačelnik je odmah spremno rekao da će u gradski park posaditi ivančice, a čak je predložio i da svakoj obitelji poštom pošalje sjeme ivančica i pozove ih da ih posade kako bi zelinski vrtovi, dvorišta ili balkoni u vrijeme Svetoivanjskih dana bili u znaku rascvjetalih ivančica. Bili smo ushićeni i odmah počeli nazivati vrtne centre i cvjećare u potrazi za paketićima sjemena ivančica. Nismo se ni nadali

Stari ljudi pričaju da je u Zelini nekad postojao običaj vezan uz ivančice. Za vrijeme Svetoivanjskih dana nabralo se cvjetova ivančica koliko je ljudi bilo u toj kući. Svatko je uzeo svoj cvijet i stavio ga na zid, drvo ili zataknuo za neki drugi dio kuće. Onom kome je prvo uvenuo cvijet ivančice, bio je to znak da će ih prvi napustiti. da će, nakon početnog šoka što je ovaj grad posljednjih godina dopustio zatiranje ivančica, zapravo uslijediti još i veći. Ivančica – nema. ”Kako to da ih nema? Uzmimo ono što ima, makar stotinjak paketića, pa ćemo razdijeliti sjeme u manja pakiranja i svakome poslati ne cijeli paket već manji dio”, predlagao je gradonačelnik. Međutim, ivančica nije bilo. Ne samo da ih je uopće teško nabaviti, već su one koje postoje na tržištu hibridi i nimalo slične našoj domaćoj ivančici koju tražimo. Posljednja su nada bile tridesetak sadnica za koje smo čuli da ih ima cvjećarka sa zelinskog područja. Bili smo uzbuđeni, pripremili smo već i zemlju u centru grada gdje ćemo ih posaditi, no oduševljenje je splasnulo kad smo shvatili da ni ove nisu naše domaće, jer su im listovi isto bili razdijeljeni. Ipak, posadili smo ivančice u zemlju znajući da ne sadimo one prave i da je sav trud izgubljen. Ali, nešto nam nije dalo mira. Netko je rekao kako moramo ići na livade, jer bi se još tamo moglo naći starih ivančica, a onda smo počeli razmišljati o starim kućama i zapuštenim dvorištima sve dok Zdravko Svornik, koji nam je donio vodu da zalijemo sadnice, nije spomenuo da misli da Zdenka Kamenarić uz ogradu ima neke lijepe ivančice. Još nije ni završio rečenicu, a mi smo već bili u Pretokima kod Zdenke. Nije je

8

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

INTERVJU PIŠE: Marija

Hodja FOTOGRAFIJE: Barbara Dužaić, Marija Hodja

izgubljeni simbol Svetog Ivana Zeline

bilo doma, ali nam je Ivana Gorički pokazala nešto za što nikad ne bismo rekli da je ivančica. Stabljika je bila barem trostruko deblja od onih koje smo mi sadili na placu, a velika je bila gotovo pola metra. “Dobro da ste došli, mi se ionako spremamo asfaltirati ovaj dio dvorišta pa tko zna kaj bu s ovim ivančicama, a ionako su tu tko zna otkad. Sigurno više od trideset godina, donijela ih je baka Jana iz Kalinja, a mama ih već godinama orezuje i pazi”, rekla nam je Ivana, a mi smo se samo pogledali. Trideset godina? Pa ovo nema šanse da je neki hibrid. Ovo je zelinska ivančica koju tražimo. Ma ovo je – prabaka svih zelinskih ivančica! Uzeli smo jednu sadnicu od Zdenke, a nagovorit ćemo je i da s uređenjem dvorišta pričeka barem dok ova ivančica ne procvjeta. U svakom slučaju, s asfaltom ni blizu. Naša je ideja da uzmemo sjeme i onda ga dalje u suradnji sa zelinskim cvjećarima pokušamo što više razmnožiti kako bismo iduće godine imali sadnice. Nakon svega ovog što se dogodilo krenuli smo u potragu za ivančicama i po našim livadama. Srećom, Prigorje još uvijek obiluje očuvanom prirodom, ali moramo biti svjesni da je to zadnje mjesto gdje se danas ivančice još mogu naći i, ako budemo neodgovorni, za desetak godina možda ćemo izgubiti i to malo što nam je preostalo. Jednu

Najstarija zelinska ivančica. Na ovom mjestu raste više od trideset godina.

takvu livadu pronašli smo prema Gornjem Psarjevu. Ivančice nisu toliko stare koliko ona kod gospođe Zdenke, zapravo sigurno nisu, ali ipak riječ o pravim običnim ivančicama. Veseli nas to što ih na ovoj livadi ima mnogo. Planiramo se dogovoriti s vlasnicima parcele da nam sačuvaju sjeme i da ih ne pokose. Zamolit ćemo ih za par primjeraka ako dozvole iskapanje. Naša ”debelica” kod gospođe Zdenke primjerak je star gotovo 40 godina, možda i više, pa je iz tog razloga zadebljalih stabljika i stapki, širokih listova neuobičajene veličine te vrlo debele, robusne cvjetne glavice. Jedva čekamo da procvjeta pa da vidimo kakav će biti cvijet, a planiramo obaviti i stručna mjerenja kako bismo imali statističke podatke za usporedbu. Ivančice na ovoj parceli su visoke i vitke, tanašne, vjerojatno zbog učestale košnje, i karakterističnog su izgleda vrste Leucanthemum vulgare koja obitava na našim staništima livada. U zadnje se vrijeme može primijetiti pojava prirodne sukcesije (zarastanje travnjaka), odnosno nestanak pojedinih vrsta biljaka s naših polja, livada i šuma, a sve uslijed prestanka košnje ili ispaše stoke. Sigurno ste uočili nestanak kamilice, ivančica, trpuca, zvjezdana, pelina i još ponekih ljekovitih ili ukrasnih vrsta koje su naše bake znale brati za izradu domaćih lijekova, pripremu čaja ili za ukrašavanje doma. Učestala uporaba pesticida i raznih kemijskih preparata za zaštitu bilja, obilno korištenje mineralnih gnojiva, pretjerano sabiranje te sve češći zahvati i agrotehničke mjere u poljoprivredi (navodnjavanje/odvodnja) nažalost rezultiraju vidljivim gubitkom staništa pojedinih biljnih vrsta. Stanovništvo također pretvara livade u obradive površine, šire se građevinska zemljišta i krče se šume, a posljedica toga je izravno uništavanje staništa. Tako se našim ivančicama ograničio životni prostor, a sve primijećeniji nestanak prirodnih oprašivača (bumbara, pčela i leptira) nikako ne pomaže već ozbiljnoj situaciji. Invazivne vrste korova udomaćene u našem podneblju također ne omogućavaju normalan rast i razvitak autohtonih korisnih vrsta. Svi ovi negativni faktori nalažu nam podizanje svijesti javnosti i obvezuju nas da sačuvamo postojeća staništa ivančice i drugih nam poznatih domaćih biljaka, kako danas-sutra obična ivančica ne bi došla na popis osjetljivih ili ugroženih vrsta. Nakon toliko godina tijekom kojih su reklamirale grad, najmanje je što mi sad možemo učiniti za njih– spasiti ih od nestanka.

Gradonačelnik Hrvoje Košćec, zamjenica Vesna Bičak-Dananić i novinari Prigorje.hr magazina

Sve ovo što se dogodilo potaknulo nas je i na osnivanje udruge “Zelinska ivančica” koja će se baviti zaštitom i očuvanjem domaće vrste. Slobodno nam se javite u redakciju ako ih imate ili znate gdje raste ova stara vrsta, karakteristična za naše područje. Svi ćemo biti sretni kad ih za par godina počnemo više viđati u dvorištima, a i zašto se jednog danas s ivančicama, kao prepoznatljivim simbolom ovog grada, ne bismo predstavili npr. i na Floraartu?

Marija Hodja uz “prabaku” zelinskih ivančica

Ivančice (Leucanthemum) čine rod trajnih zeljastih biljaka, od kojih u Hrvatskoj raste nekoliko vrsta. Na vlažnim travnjacima česte su rana ivančica (L. praecox), obična ivančica (L. vulgare) i ljetna ivančica (L. leucolepis), dok gorska ivančica (L. montanum) raste pretežito u zajednicama planinskih rudina. Endemična liburnijska ivančica (L. liburnicum) raširena je na primorskim suhim pašnjacima i kamenjarskim travnjacima od Slovenskog primorja, Istre i Kvarnera do Senja i Gorskog kotara. Endemična hrvatska ivančica (L. croaticum) raste na kamenjarskim pašnjacima i suhim travnjacima, rjeđe u pukotinama stijena, na otocima Pagu i Rabu te u podvelebitskom primorju. Obična ivančica (Leucanthemum vulgare), u narodu poznata i kao margarita ili margaritela trajna je zeljasta biljka. Ova višegodišnja biljka, grmolikog oblika izvorno potječe iz umjerenih dijelova Europe i Azije, a prirodna su joj staništa lucerništa i livade. Ova je vrsta ivančice dugo poznata i uzgajana u zelinskom kraju i Prigorju. Već početkom svibnja na vrhovima visokih, vitkih stabljika pojavljuju se zeleni pupoljci koji se ubrzo otvaraju u prve cvjetove i ta priča traje sve do kraja ljeta. Ovaj grmak s malim cvjetovima bijelih latica koje omeđuju žuto središte vrlo je prepoznatljiv. Mnoge će sigurno podsjetiti na djetinjstvo i branje poljskog cvijeća na livadama, gdje često raste. U posljednje vrijeme u domeni hortikulture i na tržištu trajnica, iz roda Leucanthemum sve su prisutnije oplemenjene vrste krupnijeg cvijeta, kao što su hibridi vrtne ivančice i njeni kultivari. Također, često možemo vidjeti i kanarsku ivančicu, koja je vrlo slična običnoj međutim dolazi u različitim bojama cvijeta (žutoj, ružičastoj, ljubičastoj), kao i vrste roda Osteospermum, takozvane “afričke ivančice” koje se ubrajaju u sezonsko cvijeće.

Prigorje SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

9


INTERVJU INTERVJU

I

Većina misli da je posao televizijskog novinara lijep i ugodan jer si stalno na televiziji, no kako zapravo izgleda tvoj dan? Koliko je vremena i truda potrebno da pripremiš minutu priloga?

1

/Ovo me pitanje sad podsjetilo na moju dragu prijateljicu

baš iz Zeline koja mi je, kad sam počela raditi na televiziji, rekla “Ja taj tvoj posao uopće ne razumijem. Kažeš da radiš cijeli dan, a samo si minutu na televiziji”. Eto, to je taj posao. Dakle, radni dan uglavnom mi počinje u 7 sati, a u 8 sam već u redakciji. U miru i tišini uz kavicu prvo prolistam sve novine, pogledam sve portale i pripremam se za kolegij koji je svakog jutra u 9 i 30 gdje razgovaramo o prijedlozima i dogovaramo teme. Nakon toga se svi, pa tako i ja, bacamo na posao. Telefoniranje, dogovaranje izjava, snimanje, odlazak na teren... Nakon odrađenog posla na terenu, gledam na računalu što smo sve snimili, pišem tekst, dajem ga uredniku na pregled i kasnije lektoru te odlazim u montažu. E sad – sve ovisi imam li taj dan javljanje uživo ili ne... Ima li i rizičnih situacija, na primjer izvještavanja s prosvjeda ili sl.? Ima li trenutaka kad ti nije bilo svejedno?

2

/Najrizičniji prosvjed bio je onaj u Istanbulu gdje su se

prosvjednici sukobljavali s policijom zbog režima premijera. Tijekom svih tih dana snimatelj i ja smo po Turskoj hodali s gas maskama na glavi. Znatno je manje rizično bilo u Srbiji kad smo za emisiju Provjereno pratili Zemunski klan… To je onaj adrenalin koji te jednostavno uvijek “nosi” u ovom poslu. Postoji li granice koje ne prelaziš? Koliko daleko može novinar ići, a da ne povrijedi ljudsku privatnost?

10

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

Ivana IVANDA Poznato lice Nove TV RAZGOVARAO:

Mario Dukarić FOTOGRAFIJE: Nova TV

3

/Granice postoje, apsolutno. I te granice svi novinari

jednostavno trebaju imati. Najbolji je primjer nedavni prilog koji sam radila o transseksualnim osobama. Dakle, riječ je o dječaku koji je tek postao punoljetan, ali odmalena shvaća da je rođen u krivom tijelu – u tijelu djevojčice. Njegova je majka pod svaku cijenu željela zaštititi njegov identitet zbog straha da ga netko ne prepozna, što smo mi, naravno, poštivali. Jer, kad pričaš s liječnicima, psiholozima i drugim stručnjacima te shvatiš da je to poremećaj koji se događa u jednoj od 20.000 trudnoća i da dijete nije krivo što se to dogodilo, a istovremeno ga zbog toga mnogi osuđuju, onda je najvažnije, za mene kao novinara, prenijeti malo više informacija o cijelom tom slučaju, pokušati na najjednostavniji način prikazati gledateljima da u takvim situacijama nije riječ ni o kakvom hiru, već naprotiv – da je riječ o bolesti za koju je jedini lijek promjena spola. U takvim trenucima nije niti važno vidjeti tog dječaka, da svi vide tko je on, već pričati upravo o njegovom problemu. I pokušati ga približiti ljudima. Ovo je samo jedan od primjera gdje novinari ne smiju prelaziti granicu ljudskog dostojanstva i privatnosti. U svakoj priči najvažnije je poštivati osobu o kojoj radiš prilog i iznijeti objektivno vijest sa svim relevantnim informacijama. Kako danas reagiraju ljudi kad vide TV kameru? Postoji izreka koja kaže da se ono što nije bilo na televiziji nije niti dogodilo. Je li po tvojem mišljenju televizija još uvijek najjači mediji?

4

/Ovisi što radimo. Ako snimamo anketu, ljudi nerado

staju pred kamere, što mogu shvatiti jer ih je, pretpostavljam, strah pitanja, odnosno da neće znati odgovor. Ali najčešće smo u situaciji na nas ljudi ustvari zovu, žele pomoć, žele da dođemo, žele nam jednostavno ispričati svoj problem i ukazati na nepravdu ili nešto što im se dogodilo. Televizija je definitivno najjači medij, jer u našem slučaju sve moramo zabilježiti kamerom (znači, važna su slika i ton) dok kolege iz tiskanih medija mogu prepričati što se dogodilo, mogu s nekim razgovarati telefonom, ali po mom je mišljenju daleko upečatljivije kad osoba snimljena kamerom kaže svoje mišljenje o nečemu, jer često se i iz izraza lica može štošta iščitati.

U današnje vrijeme modernih tehnologija priča se da svatko može biti novinar. Misliš li da je tako i koja je razlika između profesionalnog novinarstva i vijesti koje dobivamo, na primjer, putem društvenih mreža?

5

/Često su ljudi dojma da svatko može biti novinar. Po-

gotovo u današnje moderno doba kad većina ima pametne mobitele i kad većina ima profil na Facebooku pa pišu svoje vijesti. Moram priznati da vijesti koje netko objavi putem društvenih mreža pomažu nama novinarima. Osobno često koristim društvene mreže upravo iz tog razloga – da vidim gdje se nalaze moji prijatelji i poznanici, i često upravo preko društvenih mreža dobijem poticaj za neku priču. Ali, najviše me pogađa što su društvene mreže postale toliko raširene pa si svi uzimaju za pravo komentirati nas novinare, kako radimo, što radimo, bez da razmišljaju kako smo do nečega došli, što smo sve taj dan napravili da bismo uopće prezentirali gledateljima tih minutu-dvije na ekranu. Najlakše je sjediti u toploj fotelji i komentirati kako netko nešto nije dobro napravio. Na koji si trenutak svoje karijere najponosnija? Ima li nešto što želiš istaknuti?

6

/Iznimna mi je čast bila s kolegicom i urednicom vanj-

ske politike Ivanom Petrović pratiti izbor pape Franje u Vatikanu. Bili su to dani kad su sve svjetske televizijske kuće bile na istom mjestu, a stajati uz bok najjačima i izvještavati s povijesnog događaja čast je koju malo tko ima. Tih ću se dana uvijek sjećati, kao i šest tjedana koje sam provela u Americi u New Yorku i Washingtonu jer sam bila jedan od 14 novinara iz cijelog svijeta koji su dobili stipendiju UN-a. Ovo je posao u kojem ti se svaki dan događa nešto drugo, nešto lijepo i ništa nije monotono. U svakoj priči, bez obzira na to o kojoj tematici se radi, dajem svoj maksimum. Kad bi sad mogla izabrati događaj za koji bi mogla dobiti ekskluzivni pristup za izvještavanje, što bi to bilo?

7

/Ako bih imala priliku birati ekskluzivni pristup neče-

mu u Hrvatskoj, voljela bih ući u zgradu Sigurnosno-obavještajne agencije, što vjerojatno iz sigurnosnih razloga nikad neću dobiti. Svijet špijuna i tajnih agenata oduvijek mi je bio iznimno zanimljiv i intrigantan. Voljela bih jednom napraviti dokumentarac o njihovom životu, akcijama, načinu ponašanja. Sve u vezi njih jednostavno me zanima.

Ako se ne varam, nakon srednje škole mogla si upisati i pravo i novinarstvo pa je ipak novinarstvo prevagnulo, bez obzira na to što je tvoj otac bio odvjetnik? Kako to? /Tako je, nakon srednje škole upala sam i na pravo i na novinarstvo... Bili su to teški trenuci odluke, s obzirom na to da mi je otac završio pravo, bio odvjetnik, kasnije i sudac, i svi su mi odmalena govorili da ću sigurno jednog dana ići njegovim stopama i postati odvjetnica. U jednom trenutku to sam zaista i htjela, iako sam kao mala svašta htjela biti, čak i pilot... No, prevagnulo je novinarstvo. Sad mi je drago. Nisam pogriješila. I jednostavno se ne mogu zamisliti da se ičim drugim bavim, osim ovim poslom.

8

Ivana pred kamerom, na svom televizijskom zadatku.

9

/U Zelini sam živjela do 11. rujna 2001. godine kad sam

upisala Fakultet političkih znanosti. I provela sam zaista lijepo djetinjstvo. I sad često dođem, nažalost ne onoliko koliko bih zaista i željela, ali navratim, a onda je obvezna kavica sa starom dobrom školskom prijateljicom Sabinom s kojom se ispričam o svemu. Tu je i Suzi koju češće viđam u Zagrebu nego u Zelini, ali i još pregršt dobrih ljudi, da ih sad sve ne nabrajam jer to bi zasigurno trajalo i trajalo... U Zelini još uvijek imam i stan u kojem sam odrasla i provela najljepše trenutke života. Lijepo je doći u taj predivni mali slatki grad u kojem svatko svakog poznaje, navratiti u staru osnovnu školu, srednju, vidjeti sve te ljude... Kad bi svojim prijateljima trebala reći tri stvari koje ti prvo padnu na pamet kad spomenemo Zelinu, koje bi to asocijacije na ovaj grad bile?

10

/Vinska cesta – broj jedan, odlična prigorska hrana

i topli, dragi i srdačni ljudi. To je ono što svima kažem kad opisujem Zelinu koja ima i iznimno lijepu prirodu i bogatu kulturnu povijest.

O Ivani... • • • •

rođena 28. svibnja 1983. godine u Zagrebu obitelj: mama i brat trenutno živi u Zagrebu u Svetom Ivanu Zelini živjela od rođenja do 2001., do upisa na Fakultet političkih znanosti • kućni ljubimci: trenutno ih nema, ali imala je psića maltezera dok je živjela u Svetom Ivanu Zelini • radno iskustvo: najprije tri godine na RTL-u, a sad već skoro šest godina na Novoj TV • nadraže teme: prati sve, ali najviše i nekako najdraže tematike su joj na relaciji policija-USKOK-sud

U djetinjstvu si živjela u Zelini. Kad si posljednji put bila u Zelini, imaš li prijatelje ovdje ili nekakvu poveznicu s ovim gradom?

Prigorj SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

11


KOMENTAR

Radost i zdravlje u boci! Pored bogatog asortimana sokova, vina, rakija, džemova i ostalih prerađevina od voća i povrća, Vino Župa se posebno ponosi na svoje premium proizvode koji nam svojom kvalitetom donose konkurentsku prednost pred ostalim proizvođačima.

JA F FA PREMIUM SO KOV I Radi se o kašastim sokovima izuzetnog i osvježavajućeg okusa koji su proizvedeni po posebnom tehnološkom postupku, od najkvalitetnijeg bobičastog voća, bez konzervansa, umjetnih boja, aroma i zaslađivača. Dolaze u dvije vrste pakiranja; prizma tetrapak 1L namijenjen za retail i male bočice 0.2L twist off namijenjene za HoReCa kanal.

S

udeći po izlaznosti građana RH na prošlim izborima za Europski parlament koja je iznosila samo 20,84 posto, dalo bi se zaključiti da nije riječ o najbitnijim izborima kojima smo do sad imali prilike pristupiti. Neslavni rekord po niskoj izlaznosti ipak drži Slovačka s 19,64 posto na posljednjim redovitim izborima za Europski parlament 2009. godine. Zašto su građani RH, kao i ostali Europljani, nezainteresirani kad su u pitanju izbori za Europski parlament? Razlozi su zasigurno različiti od države do države. Često je Bruxelles u mislima građana dalek i s nejasnim ovlasti-

pa do frustracije politikom uopće, onda samo otvaramo cijeli niz novih pitanja. Zavređujemo li uopće viši standard i bolji život od ovog koji imamo sad? Zašto neprestano očekujemo da nam netko drugi riješi naše probleme? Tko je taj koji ima čarobni štapić kojim će pozlatiti sve što dotakne? U kojoj je on stranci? Nažalost, u priče o čarobnim štapićima trebali smo prestati vjerovati prije puberteta, a ta činjenica onda daje odgovore i na ostala postavljena pitanja. Naime, problemi koji su nastajali godinama, bolje rečeno desetlje-

Nudimo pet okusa: KUPINA i crno grožđe 100%, MALINA i jabuka 100%, JAGODA i jabuka 100%, BOROVNICA i crno grožđe 51%, VIŠNJA i jabuka 51%.

Koliko su bitni EU izbori? PI ŠE :

VO Ć N A V IN A Nastala su fermentacijom matičnih sokova šumske kupine, maline, borovnice, višnje i jabuke, iznimno su pitka, s niskim sadržajem alkohola (4-5%). Brižljivim postupkom kontroliranja fermentacije zadržane su svojstvene arome voća, a prati ih skladan okus te izražena punoća mirisa koja će prijati Vašim osjetilima. Proizvodi su potpuno prirodni te se u proizvodnji ne koriste nikakve umjetne boje i arome. Također dolaze u dvije vrste pakiranja: butelje 0.75L namijenjene za retail i male bočice 0.2L za HoReCa kanal.

Luka Pelegrin

ma, praktično nespojiv s njihovim problemima koji ih svakodnevno muče. Zasićenje, pa i animozitet prema Europskoj uniji, znatno su pojačani posljednjih godina, čemu je glavno pogonsko gorivo bila globalna ekonomska kriza koja je ozbiljno pogodila i europske države. U teškim vremenima teško je biti realan, lakše je krivca potražiti u susjednom dvorištu. Tako je Europska unija polako postajala alibi i krivac za sve pogrešne procjene svojih članica. Svaka pogreška u vrijeme krize tad služi kao katalizator, postaje znatno uočljivija jer su posljedice na standard građana trenutne, a samim tim i znatno pogubnije. Na kraju depresivnog scenarija uvijek vreba rezigniranost, a tad je smanjenje postotka izlaznosti na izbore logičan slijed događaja. Nitko tad niti može niti želi vidjeti izravnu povezanost izbora za Europski parlament sa smanjenjem svojih troškova života. A njihove su međusobne poveznice mnogobrojne i neoborive. Spomenimo ovom prilikom samo dvije, očigledne i jednoznačne, koje se odnose na sve nas. Trošak provizije na kartičnu transakciju u RH je 5 posto, dok je u EU između 0,1 i 2 posto, a u krizi svi znamo koliko koristimo kartično poslovanje. Zahvaljujući direktivama Europske komisije trošak telekom usluga u inozemstvu u posljednjih je godinu dana pao za nekoliko puta, a samo trošak međuoperaterskih usluga bi do kraja 2014. godine trebao biti triput manji. I sad se vratimo na početak i pitanje koliko su bitni izbori za Europski parlament? Proširimo dodatno to pitanje – koliko su bitni ljudi koji će nas zastupati tamo gdje se donose odluke od velikog značaja za naš svakodnevan život? Koje kompetencije bi trebali imati ljudi koji nas zastupaju u Europskom parlamentu? Ne postoje univerzalni odgovori na ova pitanja, već samo individualni. Svatko sebi mora posložiti svoje kriterije po kojima će odlučiti tko će ga zastupati, a svi zajedno se pak moramo složiti samo oko činjenice da su izbori za Europski parlament ipak bitni. Ako to ne razumijemo pa potražimo opravdanje za svoju nezainteresiranost gdje god nađemo priliku, od loših gospodarskih rezultata, preko neuspješne vlade

ćima, neće nestati preko noći. A osobito neće nestati sami od sebe. A s većinom njih ćemo se prije ili kasnije morati sami suočiti i donijeti neke odluke. Kao u onoj priči o Japancu koji želi travu s Wimbledona pa kupi sjeme i recept za uzgoj, sve to skupo plati, ali trava ni nakon nekoliko godina, mada je dobra, ne bude na razini Wimbledonske. Kad se vrati u Englesku, optuži Engleza da ga je prevario, a Englez mu, hladno i cinično kao što to samo Englezi znaju, procijedi kroz zube: “Dragi prijatelju, nema ni riječi o prevari. Sve radite dobro, samo još trebate travnjak šišati slijedećih 200 godina i bit će baš poput onog u Wimbledonu!” Tako je i s demokracijom – naša je mlada i trebamo je “šišati” sljedećih 200 godina. Ili možda još i više, ovisno o tome kad i koliko ozbiljno shvatimo zadatak njegovanja demokracije. A osnova je parlamentarne demokracije izlazak na izbore. Možemo se pritom sjetiti i Winstona Churchilla koji je rekao da je “demokracija najlošija forma države”, no nemojmo zanemariti kraj te misli. Naime, on glasi “ako izuzmemo sve ostale”. Dakle, dok ne smislimo bolji koncept, držimo se onog najboljeg koji imamo. Stoga, ako izlaznost na izbore za Europski parlament bude ponovo 20 posto, to će samo značiti da je tek svaki peti donio odluku za sve nas. A ako uzmemo u obzir da će za pobjedu na tim izborima biti potrebno 30 posto glasova, to onda znači da odluku o tome što ćemo i kako ćemo ustvari donosi manje od trećine izašlih na izbore. Još kad na kraju napravimo korekciju koja uzima u obzir one koji nemaju pravo glasa, a za njih su također odlučili oni koji to pravo imaju, ispada da o svima nama odlučuje tek svaki dvadeseti od nas. Dakle, dragi sugrađani, kad ćete hodati ulicom u ponedjeljak nakon izbora, izbrojite sve koje sretnete, a posebno promotrite onog dvadesetog, jer možda je baš on taj koji je odlučio o tome kako ćete živjeti ubuduće. Ako vam se taj dvadeseti ne svidi, nemojte ni pomisliti biti nezadovoljni njime, jer nije on kriv što je morao donijeti odluku za vas.

Nudimo pet okusa: KUPINA, BOROVNICA, MALINA, VIŠNJA i JABUKA.

VINO ŽUPA d.o.o. Trg Ante Starčevića 12a, 10 380 Sveti Ivan Zelina, Hrvatska Tel: +385 1 3880 915, facebook.com/VinoZupaHrvatska

Prigorje.hr 12

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

13


Prigorje.hr

14

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

15


SPECIJAL

SPECIJAL

klubova cijeni posjet, a posjete je pristojno uvijek vratiti.

Možeš li usporediti zelinski i neke druge susrete koji se odvijaju diljem zemlje? Ne bih želio uspoređivati susrete jer je svaki na svoj način poseban. No, u posljednje je vrijeme zakonski jako teško odraditi susret pa klubovi prepuštaju organizaciju ugostiteljima, što zapravo ubija čar i doživljaj sureta.

Kako je uopće počela priča zelinske “motorijade”? Sjećaš li se kad je prva održana? Priča je počela 2000. godine , kad još nisam bio u klubu. Nekoliko naših domaćih dečki s Nikolom Žigrovićem Gugom na čelu odlučilo je napraviti moto susret. Iz moto susreta rodio se klub i evo nas još i danas.

Koja je motorijada tebi osobno bila najbolja? Najposjećeniji susreti su bili od 2004. do 2009. godine. Tad su svi bilo puno opušteniji i bilo je neko bolje vrijeme.

MOTO i OFF ROAD susret Zelina 2014. PIŠE:

Nikolina Kranjec

Što očekuje sudionike i posjetitelje ovogodišnjeg Moto i off road susreta? Kakav je program događanja? Ove godine naš susret navršava trinaestu godinu postojanja. Za naše smo posjetitelje pripremili uobičajen program koji podrazumijeva rock koncerte, odličnu atmosferu, provjerenu ponudu jela i pića, vola s ražnja te panoramsku vožnju Zelinom. Od koncerata bih istaknuo nastup Psihomodo Popa u subotu jer s njima slavimo tridesetu godišnjicu postojanja.

Ima li kakvih noviteta naspram prošlih susreta? Od noviteta treba istaknuti da ćemo ove godine sva događanja, pa tako i koncerte, imati

16

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

FOTOGRAFIJE:

Moto & Off road klub Sveti Ivan Zelina

ispod šatora. Prijašnjih nam je godina kiša radila velike probleme pa smo se odlučili za tu varijantu. Šator će biti dovoljno velik da primi sve posjetitelje.

Znate li koliko klubova dolazi?

Očekujemo 100 do 150 klubova.

S obzirom na to da je zelinski moto susret poznat i izvan Hrvatske, hoće li doći neki strani klubovi? Dosad su nas posjećivali klubovi iz cijele bivše Jugoslavije, Austrije i Mađarske pa ne vidim razloga da i sad ne bude tako. Naravno, najviše dolazi klubova iz Hrvatske.

Susrećete li se često s predrasudama o brzini, o divljanju motorista na cestama, opasnosti? Pa baš i ne. Mi smo klub koji dosta humanitarno djeluje i ljudi nas ne gledaju kao neke opake bajkere. Kroz godine smo se profilirali u udrugu koja služi gradu i našim sumještanima. Uvijek nam je zadovoljstvo pomoći nekom. Evo, posljednja je akcija

„Pomoći može svatko” za Marlenu Perko bila jako uspješna. A što se tiče brzine, ona može biti opasna i u drugim prijevoznim sredstvima. Kad idemo na put, vozimo u koloni, više-manje po propisima, uz obveznu opremu.

Organizirate li neka događanja u vašem club houseu?

Moto i offroad klub Sv. Ivan Zelina

Na službenim stranicama kluba - www. moto-offroad.hr navedena je povijest kluKlub je otvoren za članove i prijatelje. Služi ba. Zelinski bajkeri kažu kako je sve počelo nam za druženje i sastanke, kao i za probe našeg benda MOFRK. Ako trebate rock u proljeće 2001. godine, kada je skupina bend za svadbu ili rođendan¸, slobodno zaljubljenika u motore i terenska vozila nam se javite. odlučila počastiti prijatelje te se rodila ideja kako bi mogli organizirati druženje uz Koliko trenutno članova glazbu, klopu, a možda pozvati i neki bend imate? Ima li žena i djece u da svira. Ideja je bila odlična, podrška sve klubu? veća, te je pala i konačna odluka – organiziKlub broji četrdesetak članova. Trenutno ran je „1. Moto i off road skup”. Veliki odaimamo tri cure te jednu suportericu, a članovi kluba mogu biti samo punoljetne osobe. ziv brojnih prijatelja iznenadio je i same organizatore. Potaknuti uspješnošću prvog Koliko vam se članova skupa, u studenom 2001. godine, osmorica godišnje pridruži? najhrabrijih i najustrajnijih osnivaju Moto Godišnje imamo nekoliko stažista koji klub, pod punim nazivom „Moto i Off stažiraju u klubu, međutim ne uspiju svi road klub, Sveti Ivan Zelina”. Ideja osnijer stažiranje traje godinu dana. vača kluba je da promoviraju auto-moto I na kraju, koja su tvoja očesport u svojem gradu, a i šire. Klub kroz kivanja od 13. Moto i off sljedećih 10 godina sudjeluje u brojnim road susreta? aktivnostima, organizira brojna događanja Očekujemo ponajprije lijepo vrijeme, bez poput blagoslova motora i misa za bikere kiše i oblaka te, naravno, velik broj posjetikoja se na inicijativu kluba sada već tradicitelja. Ovom prilikom sve , pozivamo na 13. onalno održava prve subote nakon Uskrsa. moto i off road susret. Dođite i zabavite se zajedno s nama! Također, u prosincu klub organizira zimski party, a uz moto party-e organiziraju i Prigorje.hroff road natjecanja. 2010. godine Klub od Grada Svetog Ivana Zeline dobiva na korištenje bivše prostorije auto kampa, koje su uz veliki trud svih članova Kluba uređene i pretvorene u pravi club house. Danas Klub broji četrdesetak punopravnih članova i nekoliko pripravnika.

Što je sve potrebno da bi se organiziralo ovako veliko događanje?

Da bi se organizirao ovakav susret, potrebna je velika ljubav prema klubu, a onda sve ostalo. Vrijeme, financije, sponzori i podrška Grada. Budući da nam je ovo trinaesti susret, već smo uhodani tako da svatko ima svoj dio posla koji treba i zna odraditi. Većinu stvari rješavamo u hodu. Naravno, bez naših sponzora i podrške Grada od ovakvog događanja ne bi bilo ništa.

Na koliko susreta vi putujute kroz godinu? Osobno godišnje obiđem 20 do 30 susreta. Sve ovisi o financijama i vremenu. Ali svaki je vikend netko od članova kluba negdje. Većina

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

17


SPECIJAL

Bernardić studio

O

46 . IZLOŽBA VINA

VINA NE

KONTINENTALNE HRVATSKE Sveti Ivan Zelina 6. – 8. lipnja 2014. PIŠE:

18

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

Mario Dukarić

VIZUAL:

Bernardić studio

vogodišnja Izložba vina kontinentalne Hrvatske nakon dugog niza godina terminski se odvaja od Svetoivanjskih dana i postaje zasebno događanje. Radi se o hrabroj, ali zapravo jedinoj ispravnoj odluci. Velik je izazov odmah prve godine privući posjetitelje i osigurati im raznovrstan i dinamičan sadržaj tijekom triju dana, ali ova manifestacija ima motiva da to napravi. Sveti Ivan Zelina jedini je grad u Hrvatskoj koji održava tradiciju izložbi vina već 150 godina, ovdje se svake godine prijavi velik broj kvalitetnih uzoraka vina, ocjenjuje ih respektabilna ocjenjivačka komisija, a sama izložba nosi logotip i pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske – sve ovo dovoljno govori kako Izložba vina kontinentalne Hrvatske zaslužuje biti prepoznata kao referen-

Ekskluzivno

– novi vizualni identitet Izložbe vina kontinentalne Hrvatske Za bilo kakav proizvod ili uslugu koje danas nudite na tržištu važan je marketing kao proces koji se u osnovi bavi potrebama ljudi i pronalazi načine zadovoljenja tih potreba. U sklopu ovog procesa moraju se osmisliti inovativne ideje s kojima će se pridobiti tržište, treba biti uporan, izazovan, razmišljati i strateški i taktički te kontinuirano raditi na kreativnosti. Od ove godine manifestacija Izložba vina kontinentalne Hrvatske odlučila

Za 46. Izložbu vina kontinentalne Hrvatske pristiglo je ukupno 237 uzoraka vina. Najbolje ocijenjena vina i dobitnici velike zlatne medalje su Traminac, berba 2011., Iločki podrumi i Graševina, berba 2011., Zadruga Podolski. Uz to, dodijeljeno je 68 zlatnih, 89 srebrnih i 48 brončanih medalja te 7 priznanja. Vina je ocjenjivalo stručno povjerenstvo od petnaest degustatora, dobrih poznavatelja vina kontinentalne Hrvatske i pet domaćih proizvođača marke vina “Kraljevina”, pod vodstvom prof. dr. sc. Stanke Herjavec.

tno mjesto susreta vinara i vinogradara u regiji i šire. U tom duhu ovogodišnje događanje teži uvođenju kvalitete i raznovrsnosti sadržaja, od onog namijenjenog stručnoj javnosti do događanja namijenjenih širokoj publici. Već ove godine uvode se sajam vina i prateće opreme, brojne stručne radionice i druženja s ciljem da razvijanja rasprava, razmjene mišljenja i podjele iskustava. Uvodi se i koncept malih kušaonica u sklopu kojih će se sljubljivati vino sa sirevima, šunkom i domaćim specijalitetima, što će proizvođačima pružiti novi pogled na promociju njihovog vina, a posjetiteljima istinski gastronomski užitak. Svim događanjima tijekom ovih triju dana zajedničko je podizanje kulture ispijanja vina.

se za iskorak upravo u ovom pravcu. U kontekstu s temom i naslovom manifestacije, u novom se vizualnom rješenju ističe prepoznatljiva nacionalna ikonografija hrvatskih kvadrata, koja u svom međuodnosu stvara sliku boca s etiketama, upravo hrvatskih vina. Forma sublimalno asocira i na pobjedničko postolje, čime se ističe natjecateljski duh izlagača. Ovo je jedan od prvih konkretnih koraka u snažnijem pozicioniranju ove izložbe vina u jedinstvenu manifestaciju na području Hrvatske i regije, što ona svojom tradicijom i kvalitetom i zaslužuje.

Program događanja

46.

Izložba vina kontinentalne Hrvatske započinje u petak 6. lipnja, u 14 sati Sajmom vinogradarske i vinarske opreme, predstavljanjem izlagača i opreme te popodnevnim stručnim vinskim radionicama. Svečano otvorenje planirano je u 18 sati, nakon čega slijedi večera uz degustaciju vina i zabavni program. U subotu 7. lipnja, je planirano veliko kulinarsko natjecanje vinarskih udruga, ocjenjivanje jela i ručak za posjetitelje. U popodnevnim terminima održavat će se stručne radionice, a glavno je događanje dana Vinski bal – Večer Kraljevine koji će započeti u 19 sati i u sklopu kojeg će biti organizirana podjela nagrada i priznanja. Nedjelja 8. lipnja, svi koji žele ponoviti ili nisu stigli doći prethodna dva dana i u nedjelju ih očekuju zanimljiv program i degustacije vina.Degustirati možete sva tri dana u izložbenom prostoru u vremenu od 10 do 22 sata.

Prigorje.hr

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

19


SPECIJAL

U FOKUSU GRADONAČELNIK SV. IVANA ZELINE

Hrvoje Košćec Prvih

S

Svetoivanjski dani od 20. do 24. lipnja

PI Š E :

S

vetoivanjski dani tradicionalno se organiziraju uoči 24. lipnja, u čast Sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika Grada, čije ime grad i nosi. Ove će godine proslava započeti u petak 20. lipnja i trajati do utorka 24. lipnja. Događanja će se odvijati na više lokacija u gradu, a središnje mjesto bit će velik šator i prostor u sklopu sportsko-rekreacijskog centra. Završni program događanja još je uvijek u izradi, ali prema neslužbenim informacijama koje imamo program će obilovati kulturnim, gastronomskim, zabavnim i sportskim događanjima. Jedno je od takvih događanja i Smotra izvornih folklornih skupina Zagrebačke županije, koja će predstaviti najbolje izvorne folklorne skupine naše županije. Također, većina udruga s područja grada predstavit će se sa svojim sadržajima: planinarsko društvo Kalinje organizira 5. Svetoivanjski

20

Događanja

Nikolina Kranjec FOTO GRAFIJE: službene web stranice

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

pohod, Lovačko društvo priprema prvenstvo Lovnog ureda Sveti Ivan Zelina u gađanju letećih meta discipline “trap”, svoj program i nastup pripremaju i Udruga Srce te Udruga mladih MI, Klub Zelinskih biciklista organizira biciklijadu, a popis događanja u gradskim institucijama, javnim prostorima i sportskim objektima još je puno duži, no do zaključenja ovog broja nismo mogli dobiti sve konačne potvrde. Ovih dana završavaju pripreme i čišćenje okoliša na prostoru bivših bazena. Godinama je ovaj prostor bio zapušten, a sad će biti uređen za potrebe manifestacija te će se i ubuduće moći kvalitetnije iskoristiti za slobodno vrijeme ili organizaciju događanja. Najveći je izazov velik olimpijski bazen, za kojeg je odlučeno da bude ograđen tako da ne predstavlja opasnost za posjetitelje.

Zabavni program je osmišljen na način da će preko dana u prostoru šatora svirati lokalni tamburaški sastavi, a navečer će se organizirati koncerti poznatih glazbenih zvijezda. Koncerti će se održavati na pozornici ispred šatora, a u slučaju lošeg vremena u prostoru šatora. U petak bi, prema informacijama koje smo saznali, trebao nastupati Jole, u subotu Balašević bend, u nedjelju Jelena Rozga, u ponedjeljak Mejaši, a fešta će završiti u utorak koncertom Mladena Grdovića. Za najmlađe će biti postavljen lunapark te čarobni grad na napuhavanje. Na prostoru parkirališta ispred bivšeg kampa bit će organizirani tematski sadržaji: stari zanati, vinari rakijarnice, štandovi i sl. Također, udrugama s područja grada biti će na raspolaganju kućice za promociPrigorje .hr ju njihovog djelovanja, a svoj prostor imat će i turistička zajednica s ciljem promocije grada Svetog Ivana Zeline kao turističke destinacije kontinentalne Hrvatske.

veti Ivan Zelina danas više ne nalikuje na onu Zelinu od prije godinu dana. Ne mislimo pritom da su se ovdje dogodile neke tektonske promjene, izgradili neboderi ili da su svi preko noći postali milijunaši. Ima vidljivih promjena, ali one najznačajnije dogodile su se na ljudskoj razini. Ljudi ovog grada postaju pozitivniji i otvoreniji, i to ponajviše prema novim idejama, zajedništvu i napretku. “U ovih godinu dana jedino se nije promijenila moja želja da izgradimo zajednicu po mjeri svakog stanovnika, sredinu u kojoj ćemo zadovoljno i sretno živjeti te svakim danom stvarati nove vrijednosti. Ono što je na početku bila samo snažna želja za novom i boljom Zelinom, sad se svakim danom sve više i više ostvaruje”, ističe Hrvoje Košćec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline, iza kojeg je prvih 365 dana upravljanja gradom. Priznaje da je brzo prošla prva godina te da se većinom bavio stvarima koje nisu na prvi pogled očite. “To vam je kao da mijenjate motor automobila. Na karoseriji se to ne vidi, ali auto ide bolje, ne trokira, više ne dimi i nema straha da ćete s njim ostati negdje u kvaru”, govori gradonačelnik Košćec, koji je preuzeo upravljanje gradom bez ikakvog revanšizma, politike ili ideologije. Objašnjava nam da je svim ljudima dao jednaku šansu, koristio je postojeće resurse i na sebe prebacio najveću odgovornost: “Sigurno sam među rijetkim gradonačelnicima koji po dolasku na vlast nisu smjenili postojeće pa postavili svoje kadrove. Želim stvarati bolju budućnost sa svim građanima kojima je Zelina na prvom mjestu. To je dugoročan proces u kojem je bitno pridobiti povjerenje i aktivirati ljude, ali na kraju i jedini ispravan način uprav-

RA ZGOVA RA O:

ljanja gradom.” Svoju iskrenost i predanost ovoj viziji gradonačelnik Košćec potvrđuje i kroz redovita pisma prema građanima u kojima ih obavještava o svemu što se radi u gradu: “Volim biti među ljudima. Odazivam se rado na sva događanja koja mogu posjetiti, volim se zadržati i popričati s ljudima. To mi je prilika da dobijem povratne informacije, ideju, komentare ili kritike na račun onog što se radi. Nema boljeg ispitivanja javnog mnijenja, istraživanja ili provjere je li ono što radim dobro ili ne od komentara koje dobivam izravno od ljudi na terenu.”

Ono što je na početku bila samo snažna želja za novom i boljom Zelinom, sad se svakim danom sve više i više ostvaruje. A prema onom što ljudi komentiraju, gradonačelnik Košćec uživa njihovu veliku podršku, puno veću nego prije godinu dana. Nije to zaslužio samo svojim pristupom, već i konkretnim projektima. Na pitanje o tome koji ga je projekt najviše izmučio ističe kako je to rješavanje dugogodišnjeg problema zelinskih bazena koji je prijetio i katastrofalnim posljedicama za grad. U ovoj fazi još ne želi otkrivati detalje, ali kaže da postoji ozbiljan interes nekoliko investitora, jer je sad zemlja u vlasništvu grada i sve je čisto za novi projekt. Napominje jedino kako ne želi ponoviti grešku svojih prethodnika tako da se ni s kakvim radnjama neće brzati niti će se on osobno zanositi s megalomanskim projektima koji na kraju mogu završiti poput ovog prošlog na štetu grada. “Sigurno bih bio sretniji da sam naslijedio grad bez minusa i niza problema

365dana

Mario Dukarić

FOT OGRA FI JE:

Prigorje.hr

koje ću morati rješavati još godinama, jer bi se tad već puno toga gradilo. Ali, ja sam osoba koja ne jadikuje. Najbolji je način da pobjegnete od problema – riješiti ga”, ističe gradonačelnik Košćec, objašnjavajući nam kako je pažljivim upravljanjem prihodima i rashodima uspio smanjiti dug bivše vlasti s 5,5 na 1,5 milijuna kuna. U narednom će razdoblju biti usredotočen na otvaranje novih radnih mjesta, što će omogućiti realizacijom južnog dijela poslovne zone u Svetoj Heleni, privlačenjem novih investitora na cjelokupno gradsko područje, ulaganjima i projektima uz različite oblike sufinanciranja iz raznih fondova te brojnim drugim aktivnostima kojima će u gradu potaknuti razvoj srednjeg i malog poduzetništva. Također, u Svetom Ivanu Zelini pokrenuta su mnoga sportska, kulturna i druga događanja ne samo na lokalnoj razini, već je grad kroz brojne manifestacije prisutan na nacionalnoj i međunarodnoj razini. “Zelina ponovno živi, a sad su na redu druga naša mjesta. U nadolazećem razdoblju bit ću više koncentriran na ulaganja i razvoj svakog od naših 62 naselja”, poruka je s kojom završavamo razgovor s gradonačelnikom Košćecom. Uostalom, već je i prošlo 21 sat. Iz grada izlazimo u društvu gradonačelnika koji zaključava vrata. Nije ovo ni prvi ni posljednji dana kad upravo on, čak i nakon čistačica, zaključava vrata gradske uprave. Sutra ujutro čeka ga novi sastanak i kaže da ne vodi sastanke s ljudima u kafiću, već svi dolaze u gradsku upravu. Stisak ruke i pozdrav s gradonačelnikom, kojeg očigledno ni nakon teških godinu dana nije napustila strast da od ovog grada napravi još bolje mjesto za život. Dapače, u očima mu se vidi da je samo još odlučniji i sigurniji u tome.

Prigorje.h

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

21


PREDSTAVLJAMO

USPJEŠNI GOSPODARSTVENICI

Peradarstvo

Bastalec PIŠE:

Mario Dukarić

FO T OG RAF I JE :

Prigorje.hr

J

oš od 1970. godine obitelj Bastalec sinonim je za kvalitetu, tradiciju i povjerenje u proizvodnji i plasmanu svježe piletine i peradi. Ivan Bastalec je već na samom početku ustanovio načela po kojima su i danas prepoznati – zdravo, kvalitetno i pristupačno. Ove je principe nastavio slijediti Dalibor Bastalec, a sad se oni prenose s generacije na generaciju. Uz rast, razvoj i inovacije, važna je komponenta njihovog uspjeha i selo Blaškovec. “Jako sam ponosan na svoje rodno selo Blaškovec i na svakom sastanku, bez obzira bilo to s predsjednikom Josipovićem ili kuharom nekog zagrebačkog restorana, s ponosom spomenem odakle sam. Sačuvana priroda i autentičnost ovog našeg prigorskog sela nadomak Svetog Ivana Zeline stalna su nam inspiracija i poticaj da našim kupcima ponudimo najbolje od peradi, onakvu kvalitetu i domaći okus kakav su nekad naše bake stavljale na stol“, priča nam Dalibor Bastalec. Da bi u tome uspjeli, znali su da trebaju razvijati isključivo vlastitu prodajnu mrežu i izravnu distribuciju prema odabranim kupcima, uvijek i neprestano inzistirajući na kvaliteti. I zato danas imaju velik broj zadovoljnih kupaca, prisutni su u jelovnicima vrhunskih restorana i vodećih hotela, a u medijima nerijetko možete pročitati pohvale i pozitivne komentare vodećih kulinarskih majstora. Dino Galvagno, trenutno najcjenjeniji kuhar, za Bastalca kaže “Izuzetno mi je važno biti siguran u svaku namirnicu koju koristim, njezino porijeklo, ishranu i način prerade. Perad obitelji Bastalec najbliže je domaćoj peradi što je trenutno moguće kupiti. Bogatog je izvornog okusa i lijepog izgleda, preporučam je svakom tko se želi dobro i zdravo hraniti i onima kojima je stalo do njihovih gostiju.“ Riječi pohvale ne štedi ni gastronom Rene Bakalović: “Obitelj Bastalec dokazuje kako se i u krizi može izvrsno poslovati kad

Dalibor Bastalec u društvu predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića

posao temeljiš na neupitno visokoj kakvoći i razumnim cijenama. Bastaleci su uvijek pouzdan partner kad želimo predstaviti nacionalnu i regionalnu kuhinju temeljenu na peradi.” Piletinu Bastalec tako ćete naći u vrhunskim hrvatskim restoranima, a ako ne želite da ju drugi kuhaju za vas, nego se želite sami okušati u pripremi, potražite trgovinu Bastalec na tržnici u Sesvetama ili Zagrebu ili ih posjetite u Blaškovcu. I dok nam Dalibor Bastalec objašnjava da imaju mrežu od 11 vlastitih prodajnih mjesta na svim većim tržnicama u Zagrebu i okolici, prekida ga telefonski poziv. Nakon par minuta opuštenog razgovora saznajemo da je s druge strane linije bila Jelena Rozga. Ona je samo jedna od brojnih poznatih osoba u telefonskom imeniku Dalibora Bastalca. Tko zna bi li Gazde ili Begini ikad svirali u Blaškovcu da nisu došli na njegov poziv. “Veliki je broj poznatih osoba koje kupuju kod nas na tržnici na Dolcu. Naravno da ih zanima odakle je piletina i tako krenemo

pričati, što nerijetko preraste i u pravo prijateljstvo“, objašnjava nam Dalibor. “Svima je važno da hrana koja dolazi na jelovnik restorana, hotela ili na obiteljski stol bude zdrava i sigurna. Mi isto tako već desetljećima radimo na tome da proizvodi pod imenom Bastalec budu prepoznati kao svježi i sigurni proizvodi najveće kvalitete. Za nas je to puno više od samog uzgoja i proizvodnje peradi. Uključeni smo u svaki korak i predani svom poslu, jer želimo biti sigurni da svaki naš kupac zna kako od obitelji Bastalec uvijek može očekivati samo najbolje“ – ističe Dalibor i najavljuje kako najesen očekuju pozitivno očitovanje na zahtjev za dobivanje oznake robne marke Zagrebačke županije. To će biti još jedna od potvrda ovoj uspješnoj tvrtki iz Blaškovca. Prema svemu navedenom, očito je da ima istine u riječima Marka Bujanovića, frontmena tamburaškog sastava Gazde, koji kaže: “Bastalec je jedini gazda od kojeg kupujem piletinu!“

Pravi domaći okus Svježe, domaće i provjereno Vlastiti uzgoj Dugogodišnja tradicija i kvaliteta

Prigorje.hr 22

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

UZGOJ PERADI, PROIZVODNJA I PRODAJA Peradarstvo Bastalec, Blaškovečka 28, Blaškovec, 10 382 Donja Zelina, Hrvatska Tel: +385 1 20 65 204 , Fax: +385 1 20 59 769, Email: info@bastalec.hr www.bastalec.hr

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

23


U POSJETU bila podrška. Šarmantna gospođa pojavila se samo nekoliko puta tijekom našeg razgovora, ali sve, pa čak i poslužena plata s raznovrsnim, ukusnim i pažljivo složenim narescima i sirevima, jasno je odavalo da je njena uloga u cijeloj ovoj obiteljskoj priči važna, bez obzira na to što to možda nekom na prvi pogled ne upada u oči. Uz svoje neslužbene titule, roditelji sigurno mogu biti ponosni na

Počel sam 1993. godine. Reklo bi se da sam imel gubec...

Puhelek Purek Kraljevina u srcu, obitelji i butelji PI ŠE :

S

jedimo u podrumu vinarije Puhelek Purek u Gornjem Psarjevu, zaselak Belošići. Za stolom je Stjepan Puhelek, koji sam za sebe kaže da ga nitko u Zagrebu ni ne poznaje pod drugim imenom nego Purek. Drži u ruci čašu kraljevine. Ivana, njegova mlađa kći, stavlja pred nas na stol nekoliko boca vina, kraljevinu, grašicu (graševinu), zavodljiv i elegantan sauvignon te njihovu najnoviju uzdanicu – pjenušac, koji zaslužuje da ga kasnije detaljnije opišemo. Purek međutim sebi blizu drži Dišeću, kraljevinu koja ga je proslavila, ali i otvorila put mladim generacijama Puhelekovih, koji će nastaviti bogatu tradiciju vinogradarsko-vinarske proizvodnje koja se u ovoj obitelji njeguje već stotinjak godina. “U vrijeme kad su mnogi Prigorci krčili kraljevinu i zamjenjivali je svjetski poznatim sortama, moj otac ju je sadio. I svi su govorili da je lud, ali eto, zahvaljujući njemu danas smo najveći proizvođači kraljevine, slobodno se mogu našaliti i reći – u svijetu, jer se radi o autohtonoj sorti koja se može naći jedino u ovom dijelu Hrvatske te u dijelovima Slovenije uz Zagorje” – ističe Ivana Puhelek, koja na Agronomskom fakultetu upravo priprema doktorsku disertaciju na temu klonske selekcije sorte kraljevina. Kraljevina pokazuje značajne razlike ovisno o položaju i tehnologiji pa se često ističu tipovi kraljevine: crvena, zelena i mirisava ili pikasta. Te se razlike odnose na boju i izgled kožice, a o tom pravilu ovisi i kvaliteta vina. Upravo je dišeča (pikasta) kraljevina najkvalitetni-

24

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

Mario Dukarić

F OT OG RAF I JE :

Barbara Dužaić

ja, ali je i najmanje rodna. “Počel sam 1993. godine. Reklo bi se da sam imel gubec”, napominje Purek i naglašava da su, uz njegovu snažnu volju i upornost, puno pomogli na početku i savjeti profesora Nikole Miroševića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo te stručnog suradnika Zdenka Ivankovića, koji su ga učili da je najvažnije držati kvalitetu. “Uvijek pri vrhu. Biti prvi, možda neke godine drugi, nije važno, ali uvijek treba biti pri vrhu kad je kvaliteta u pitanju”, govori Purek zagledan u čašu kraljevine pred sobom, a glas mu odaje da se prepušta sjećanju i emocijama kad ga pitamo za njegove prve početke. U vinogradu je već bio s deset godina. “Kaj sam delal s dedom Vinkom vu trsju? Pa pijaču sam mu nosil!”, iskren je Purek i priča nam da su šezdesetih godina prošlog stoljeća svi imali vinograde i osamdeset posto svega bila je kraljevina. Vino se konjima vozilo u Zagreb, Odru i Varaždin i prodavalo. Dolaskom devedesetih godina ljudi su masovno počeli krčiti kraljevinu i saditi sauvignon, pinot i druge sorte. I tako su drugi gomilali sorte, a Purek je vjerovao u kraljevinu. Nije trebalo dugo čekati, već 1999. godine kraljevina dobiva oznaku županijske robne marke i počinje se u Svetom Ivanu Zelini proizvoditi na gospodarstvima organiziranima u Udrugu proizvođača marke vina Kraljevina Zelina. I od tad je Purek neslužbeni kralj ovog nježnog i svježeg vina, s kojim godinama osvaja zlatne medalje, a šampion je i na ovogodišnjoj 46. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske. Prava, slobodno je možemo nazvati kraljicom obitelji Puhelek, ona koja kao i u svakom domu drži tri kuta kuće, njegova je žena Biserka, koja je Pureku otpočetka

dvije kćeri koje se uistinu mogu pohvaliti krunom i pravom lentom kraljica. Nataša Puhelek Puština bila je 2003. godine prva vinska kraljica Zagrebačke županije, a 2006. prva hrvatska vinska kraljica. Sestra Ivana je titulu vinske kraljice Zagrebačke županije, za koju uz šarm treba i podosta znanja o vinu, ponijela 2010. godine. Obje sestre su enologinje te je prema njima i sorti Kraljevini nazvan pjenušac Kraljica. Vinarija Puhelek Purek puno očekuje od ovog pjenušca, jer je sve jači trend posluživanja pjenušca kao aperitiva umjesto žestokih pića. “Nedavno nam je jedan vinski znalac rekao kako ne bi probao naš pjenušac da mu je netko prije toga rekao da je od kraljevine, ali Kraljica mu je bila nevjerojatno iznenađenje. Rekao je da je to upravo ono što on pije, a on čak ne pije pjenušce već šampanjce” – priča nam Ivana, koja je u međuvremenu diplomirala na Agronomskom fakultetu i trenutno priprema doktorsku disertaciju na temu Klonska selekcija kultivara kraljevine, dok Nataša radi u Savjetodavnoj službi.

BITKA ZA KRALJEVINU - Klonska selekcija kralje-

vine započela je 2003. godine, kada je iz Purekovih i ostalih starih vinograda na području Svetog Ivana Zeline odabrano oko deset tisuća trsova. Cilj je izdvojiti genotipove s pozitivnim nasljednim karakteristikama, razmnožiti ih i nakon dugotrajne evaluacije potvrditi klonove koji daju sigurnije urode, višu kvalitetu grožđa i veću sposobnost nakupljanja šećera. “Za tri do četiri godine imat ćemo još bolju kraljevinu veće kvalitete”, ushićeno priča Ivana te ističe da su prvi primjerci već zasađeni u njihovom vinogradu. “Već duži niz godina moja obitelj hrabro brani ime kraljevine i odolijeva predrasudama o kraljevini kao kiselišu. Želja nam je da kraljeNadimak PUREK vinu približimo mlađim generacijama i ponovno Nadimak Purek stekao je vratimo njenu popularStjepanov pradjed koji se bavio nost. Mislim da joj treba uzgojem purana. Zadržao se dati priliku da se dokaže, a osim toga ona je to preko djeda Vinka, oca Ljubomira, što nas zelinske vinare a Stjepan ga je s ponosom čini posebnima i prepoprihvatio te prije par godina i služznatljivima.” Na ove Ivanine beno upisao u osobnu iskaznicu riječi nadovezuje se Purek “Da kao Stjepan Puhelek Purek. smo vjerovali u kraljevinu, napravili bismo ono što su Istrijani napravili s malvazijom!”. Međutim, ove riječi nisu izrečene s prizvukom onog svima dobro poznatog prigorskog jala, već više kao poziv na akciju. U njima je sadržano iskustvo i hrabrost čovjeka koji je s kraljevinom bio vizionar, a sada se tome još pridružila energija i znanje njegovih kćeri. Obitelj Puhelek Purek već je 45 godina prisutna na Izložbi vina kontinentalne Hrvatske i uvijek je pri vrhu. Dobitnici su brojnih nagrada na ovoj i

DVIJE KRALJICE Vino koje plijeni pažnju etiketom, ali i pričom o dvjema kraljicama – Nataši i Ivani. Posebnost je ove etikete i u tome što je to prva vinska etiketa s Brailleovim pismom. Tim je još više naglašena predanost onom što je u boci, što ukupan doživljaj ovog vina čini potpunim.

drugim izložbama, a 1998. godine bili su i šampioni izložbe. “Koja mi je nagrada najdraža? Nagrada Ljerke Habuzin za najbolje ocjenjeno vino sorte kraljevina, definitivno”, ističe Ivana i objašnjava nam značaj Ljerke Habuzin, kao agronoma i dugogodišnje tajnice izložbe vina u Zelini. I tako, uz vino i razgovor vrijeme je brzo prošlo. Cilj je našeg posjeta bio ispričati priču o vinariji Puhelek Purek, a nakon dva sata razgovora shvatili smo da je to zapravo nemoguće, jer njihova priča svakim danom dobiva nove elemente i sigurni smo da će se još uspješno pričati godinama koje slijede.

KRALJEVINA s mentom Ivana je posebno za čitatelje magazina Prigorje.hr otkrila novi način pijenja kraljevine, na koji možda uopće niste pomišljali dosad. Uzmite veliku čašu, natočite kraljevinu do pola, kroz prste protrljajte i ubacite list-dva mente kako biste razbudili okus vina te dodajte kocke leda i krišku limuna. Uživajte, osobito u toplim ljetnim večerima!

ISKAZNICA Pravna osoba: OPG PUHELEK PUREK Kontakt: 091 94794 80; i.puhelek@gmail.com Površina vinograda: 3 hektara Radno vrijeme za posjetitelje: po najavi Kapacitet gostiju: 30 do 50

Prigorje.hr SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

25


INTERVJU

Štefica Fanjek

Najpopularnija spisateljica i redateljica u povijesti ZAmKe PIŠE:

Nikolina Kranjec

“Puno sam istinitih priča ispričala kroz svoje predstave. Prisjećala sam se dosta stvari iz djetinjstva. Radila sam 25 godina u trgovini, gdje sam čula zanimljive priče pa mi je dio njih ostao u sjećanju. A i moj tata je bio glazbenik i uvijek se vraćao doma s raznim dogodovštinama pa sam i to opisivala. A možda je to sve pomalo genetski, jer je deda bio nadaren i pisao je programe i predstave za fašnik pa sam možda te gene povukla”, ističe Štefica Fanjek, najpopularnija spisateljica i redateljica u dvadesetogodišnjoj povijesti Zelinskog amaterskog kazališta ZAmKa. Iako se pisanjem počela baviti prije petnaestak godina, Štefica je uspjela na kazališne daske postaviti desetke predstava, osvojila je brojne nagrade na raznim smotrama i natjecanjima, objavila je knjigu “Život kak ringišpil i drugi dramski tekstovi”, a za svoj je doprinos kulturi 2013. godine nagrađena i Poveljom Zagrebačke županije. Štefica Fanjek (djevojački Bartolome) rođena je 1958. godine u Svetom Ivanu Zelini. Ovdje je pohađala osnovnu školu, a zatim je u Bjelovaru završila srednju trgovačku školu. Dugogodišnji rad unutar Hrvatskog pjevačkog društva Zelina omogućio joj je da uspješno obnovi dramsku sekciju, gotovo ugaslu sredinom 20. stoljeća. Prva predstava koju je postavila u suradnji s glumcima i pjevačima HPD-a bila je “Babica se zdigla” 2001. godine. Publika ju je dočekala s oduševljenjem, nakon čega je Štefica nastavila sastavljati i druge predstave, temeljene na svakodnevnom životu prigorskog kraja, izvornom humoru te vedroj i živoj kajkavskoj riječi. “Od te prve predstave sudjelujemo na natjecanjima. To je sad već 12 godina i svaka je predstava u tom razdoblju osvojila nagradu. Za uloge, tekst, režiju, predstavu. Uvijek smo nagrađivani. Kad bih morala odabrati najdražu,

FOT OG RAF I JE :

Prigorje.hr, POU Sveti Ivan Zelina

mislim da je i ljudima i meni osobno najdraža predstava “Štefek soldat”. To je izuzetno dobra predstava i osvojila je sedamnaest nagrada na raznim festivalima. Bili smo u Bjelovaru, Županji, Retkovcima, Belom Manastiru,... Našla članica Mari Ivica osvojila je za ulogu Goge Karanović nagradu za najbolju glumicu amaterku u Hrvatskoj. Tu predstavu smo najviše igrali, preko dvadeset puta. Stvarno smo najveći uspjeh postigli s njom”, prisjeća se Štefica. Ni najnovija predstava nije iznimka. “Pravo i pravica” pobijedila je na županijskoj smotri i predstavljat će Zagrebačku županiju na 54. Festivalu kazališnih amatera Hrvatske u Vodicama, što je već peta pobjeda i odlazak ZAmKe na državno natjecanje. “Konkurencija je bila uistinu jaka. Nastupila je Jaska koja ima dugogodišnju kazališnu tradiciju, dužu od 40 godina. Isto tako i kazalište Josip Badalić iz Križa koje postoji preko 60 godina. Kao i Samobor”, objašnjava nam Štefica i napominje kako je presudilo to što ima dobru ekipu. “Stvarno mislim da je to bilo presudno za pobjedu, jer su svi glumci bili ujednačeni i jako dobri. To nam je bila četvrta izvedba predstave pa se osjetila i sigurnost, nije bilo velike treme.” Inače, ove godine ZAmKa slavi lijepu obljetnicu. “ZAmKa je prema nekim podacima osnovana 1993. godine, što bi značilo da je prošle godine bila obljetnica. Međutim, do 1994. nije se radila predstava pa ćemo zapravo ove godine proslaviti 20 godina. Prva predstava ZAmKe bila je “Petrica Kerempuh i spametni osel”. ZAmKu je osnovao gospodin Josip Pandurić, tadašnji ravnatelj učilišta i profesor u Srednjoj školi Dragutina Stražimira s tadašnjim srednjoškolcima, od kojih su neki još i danas aktivni članovi – Krunoslavom Hublinom, Vesnom Bičak-Dananić, Marijem Dukarićem i drugima koji više nisu u kazalištu. Troje spomenutih glumaca konstanta su u kazalištu, naročito Krunoslav Hublin, koji nije nijednom prekidao svoju glumačku karijeru.”

Trg Ante Starčevića 5, Sveti Ivan Zelina Telefon: 01 2061 146 Telefon za narudžbe: 098 242 672 E-mail: info@pekarnakralj.hr www.pekarnakralj.hr Facebook: Pekarna Kralj

ZAmKa Z

elinsko amatersko kazalište ZAmKa djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu Sveti Ivan Zelina od 1993. godine. Njegov osnivač, tadašnji ravnatelj učilišta gospodin Josip Pandurić, zajedno sa zelinskim srednjoškolcima pokrenuo je kazališnu scenu, koja postoji i danas. Već u prvim godinama postojanja ZAmKa se predstavila nizom uspješnih ostvarenja. Odigrane su predstave “Petrica Kerempuh i spametni osel”, “Mišolovka”, “Isus u snack baru”, “Marija pomoćnica” i druge. Od 1999. godine ZAmKu vodi Božidar Smiljanić, pod čijim je vodstvom kazalište također nizalo uspjehe. Predstave “Samofalni bojovnik”, “Staklena menažerija”, “Matijaš grabancijaš dijak”, “Večera za krepat”, “Antigona” te “Dirigent” kojom je ZAmKa sudjelovala na 45. festivalu kazališnih amatera Hrvatske na Visu, gdje je proglašena najboljom predstavom. U kazališnoj sezoni 2005./2006. umjetničko vodstvo preuzeo je akademski glumac Anđelko Petric i tada je uprizoreno je djelo Frana Galovića “Tamara”. U sezoni 2006./2007. pod vodstvom Štefice Fanjek publici se predstavila dječja scena ZAmKe predstavama “Zrno sreće” i “Božić kao bajka”. Iste je sezone u režiji Gorana Bičaka obnovljen kajkavski komad “Matijaš grabancijaš dijak”. U sezoni 2007./2008. u suradnji s HPD-om “Zelina” izvedene su predstave autorice Štefice Fanjek “Hudi beteg”, “Jankićevi jadi” te “Jezuš nam se rodil”. Od 2009. godine ZAmKu počinje voditi Štefica Fanjek, koja na scenu postavlja svoje autorske radove. U toj sezoni izvode se predstave “Izborna diganjka” i “Život kak ringišpil”. U 2010. godini izvode se tri predstave “I to ti je život”, “Internet” i “Božićna priča”. U 2011. godini s predstavom Štefice Fanjek “Štefek soldat” ostvaren je izvrstan uspjeh. Osvojeno je čak sedamnaest nagrada na raznim festivalima diljem Hrvatske, a glumica Mari Ivica, proglašena je najboljom amaterskom glumicom na 51. Festivalu kazališnih amatera u Starom Gradu na Hvaru. Dječja scena ZAmKe krajem godine je izvela predstavu Štefice Fanjek “Čudesna šuma”. U 2012. godini izvodi se predstava “Sretna žena” i monodrama dječje scene “Ljubavne brige”, kao i božićna predstava “Blagdani”. Ove je godine s predstavom “Pravo i pravica” kazalište pobijedilo na županijskoj smotri te se time plasiralo na 54. Festival kazališnih amatera Hrvatske u Vodicama.

Prigorje.hr 26

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.


POVIJEST INTERVJU

INTERVJU

nepoznato

Prigorje

Beethoven u Paukovcu! PIŠE:

Robert Gradečki FOTOGRAFIJE: Muzej Sveti Ivan Zelina

Sinek, to ti se neko zlagal. Od kad sam ja v Paukovcu, tam su ti samo vatrogasne zabave. Nikakovi koncerti... ...bio je odgovor bake Zlate iz Paukovca na naše pitanje zna li da je poznati skladatelj Ludwig van Beethoven umalo svirao u Paukovcu. Možda vam zvuči nevjerojatno, ali Paukovec je prije nekoliko stoljeća bio središte ladanjskog života u kontinentalnoj Hrvat-

28

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

skoj. Za to je ponajviše zaslužna ljepota i poznatost paukovečkog dvorca. Vlastelinstvo je osnovano početkom 17. stoljeća. Od tad pa sve do 1774. godine vlasnici su Isusovci, nakon čega imanje odlazi u posjed grofa Kristofora Niczkog. Bogati feudalac uredio je ladanjski dvorac na razini većih i poznatijih austrijskih i francuskih imanja. Stara isusovačka kuća pregrađena je i dograđena u izduženi dvorac tlocrtnog oblika slova U, s glavnim krilom s trinaest prozorskih osi. Stil dvorca bio je umjereni ladanjski barok pomiješan s klasicizmom. Gotovo savršen sklop vrijedan divljenja bio je prožet, za ono doba, naprednim balkonima na jonskim stupovima, pilastrima na pročelju, staklenim zrcalnim dvoranama u unutrašnjosti i spavaćim sobama oslikanih zidova. Na imanju su boravili visoki državnici Austrije, Mađarske i Francuske. Bogati feudalac imao je dva sina, Stjepana i Juraja, koji su kasnije postali križevački i virovitički župani. Jurajeva kći Marija

Ana jedina je ostala živjeti u ladanjskom imanju u Paukovcu, gdje se udala za grofa Petra Erdödyja, sina bana Ivana Erdödyja. Novi vlasnik uložio je u uređenje i svojoj supruzi prilagodio najljepše imanje u široj okolici. Uređen je bogati engleski park s mnogobrojnim kamenim kipovima grčkih i rimskih bogova. “Bio je u svoje vrijeme možebiti jedan od najljepših perivoja u Hrvatskoj”, citat je iz knjige dr. Artura Schneidera pod nazivom “Neostvareni boravak Beethovenov u Hrvatskoj”, koju nam je za potrebe istraživanja ove teme posudio Muzej Svetog Ivana Zeline. Čak je i naš pjesnik Dragutin Domjanić pisao o ovom perivoju, doduše u njegovo vrijeme već prilično zapuštenom. Mlada grofica iz utjecajne obitelji, udana u još utjecajnije plemstvo, rado je putovala po Europi. Kako je njezin hobi bio sviranje glasovira, postala je dobra prijateljica sa Ludwigom van Beethovenom. Njihovo dopisivanje intenzivno je započelo nakon Beethovenovog prekida veze s groficom Guicciardi. Iz njihovih pisama može se saznati puno zanimljivih informacija, poput crtica iz dnevnika samog Beethovena, koji bilježi kako je primio 34 boce od grofice Erdödy, a očito je paukovečko vino prijalo majstoru, jer su pokloni ove vrste bili sve češći. Grofica je zauzvrat dobivala pisma puna pažnje, a Beethoven je upravo njoj posvetio svoja dva opusa, Trio za glasovir, gusle i violončelo te Sonate za glasovir i violončelo.Nažalost, priča nema sretan završetak. I groficu i Beethovena pratili su bolest i nesretni događaji. Grofici je umrlo dvoje malodobne djece, a Beethoven je jednako tako živio osamljen, očajan i sjetan.

Beethoven 19. lipnja 1817. godine šalje pismo u kojem najavljuje kako želi doći u Hrvatsku, u Paukovec: ”Kako moj nećak ima velike školske praznike od kolovoza do konca listopada, mogao bih tada, ako možebiti ozdravim, doći k Vama.” Beethoven nikad nije došao u Paukovec, a odgovor grofice nikad nije pronađen. Što se točno među njima dogodilo, ostat će obavijeno tajnom prošlosti. Dvorac je nakon grofičine smrti počeo propadati, bio opljačkan i konačno 1922. godine srušen. Danas u Paukovcu nema nikakvih tragova nekadašnje slave i otmjenosti ovog dvoetažnog ladanjskog plemićkog dvorca. Ne čuje se ni glazba poznatog skladatelja Beethovena. Ostala su samo nagađanja, kao i priče da bi ispod zemlje mogli biti zakopani podrumi koji možda skrivaju tragove ovog misterioznog odnosa nesretne grofice Erdödy i velikog skladatelja Ludwiga van Beethovena.

Prigorje.hr

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

29


Party

MODA

V

ećina modnih stilova svoj dizajn temelji na starijim, retro kombinacijama, dok je traper stalno prisutan i u trendu. On je neizostavan za svaku trendsetericu koja želi izgledati urbano. U nedoumici između tamnog i svijetlog trapera ove sezone pobjeđuje svijetli. Svaka žena treba imati traper košulju u svojem ormaru za casual izdanje ili večernji look. U prvom editorijalu vam donosimo proljetni casual look ispranih svijetlih traperica i tamnijeg traper topa s točkicama. Kombinaciju smo upotpunili ogrlicom jarkih boja te apsolutnim hit ruksakom bež boje. Naglasak na ležeran stil upotpunjuje valovita opuštena kosa.

Za drugu, party kombinaciju, odabrali smo haljinu prljavoroze boje. Ovo je odličan izbor ako vam se sviđaju klasične kombinacije i ne volite jarke boje, ali želite nešto netipično i neobično. Haljina klasičnog kroja sa zrcalno srebrnim detaljima elegantan je i profinjen izbor modernog izričaja za svaku svečaniju prigodu. Jednostavna pravokutna torbica od prave kože u bež boji, sa zlatnim poklopcem, zatvorila je ovu kombinaciju.

haljina 379,00kn torbica 219,00kn

MAKE UP:

Matea Jančetić / Salon ljepote Tea FRIZURA:

Petra Knez / Salon ljepote Tea

MODEL:

Martina Vulić FOTOGRAF:

Barbara Dužaić ogrlica 79,00kn

Gajeva 4, Sv. Ivan Zelina – 01/2060-897 https://www.facebook.com/barbboutique

novčanik 59,00kn

naušnice 45,00kn

Novu svibanjsku kolekciju s naglaskom na ležeran stil, chic dizajn i klasične večernje kombinacije možete potražiti u B.A.R.B. boutiqueu te na našim Facebook stranicama. Ističemo i klasičnu kolekciju Srnec Stylea za proljeće/ ljeto 2014.

torbica 169,00kn narukvica 59,00kn

traper top s točkicama - 149,00kn traperice – 249,00kn ogrlica – 109,00kn ruksak- 198,00kn SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

31


FILM

Kratki na brzinu postat će tradicija! PIŠE:

32

Prigorje.hr SVIBANJ 2014.

Marija Mateja Lanović

FOTOGRAFIJE:

Monika Džakić

r

evija Kratkih hrvatskih filmova “Kratki na brzinu” lini i Zagrebačkoj županiji te svima čiju smo podršku imali. održana u Svetom Ivanu Zelinu vratila je kino u Naravno, i svim autorima bez kojih ovo ne bi bilo moguće. mali prigorski grad. U tri Njihovi su dojmovi odlični, bilo im je dana održavanja, od 9. do jako lijepo u Zelini ova tri dana i kući 11. svibnja, prikazano je Dojmovi su odlični, bilo im su se vratili s puno lijepih uspomena više od sto filmova različitih žanroi doživljaja”, rekao nam je umjetnički je jako lijepo u Zelini ova tri va. Dokumentarni, igrani, animirani, dana i kući su se vratili s puno direktor revije Toma Zidić. eksperimentalni – za svačiji ukus polijepih uspomena i doživljaja Uz projekcije filmova organizirani su nešto. Iza revije inače stoji inicijativa brojni popratni sadržaji za autore i go“Kino u kinu” kojoj je cilj bio vratiti ste revije, od druženja s Vitezovima zelingradskim u sredkino Zelinčanima i njihovim gostima nakon više od deset njovjekovnoj utvrdi Zelingrad do koncerta na ribnjaku Mogodina. Pokretači su Toma Zidić i Martina Biljan koji su zakrica u Novom Mjestu. Daljnji je plan inicijative “Kino u dovoljni konačnim rezultatom. kino” da “Kratki na brzinu” postanu tradicija i da iz godine “Jako smo sretni i naši su dojmovi super. Zahvalio bih svi- u godinu okupljaju što više autora, ali i publike iz čitave ma koji su pomogli, svim sponzorima, partnerima volonte- Hrvatske, a možemo očekivati i projekcije komercijalnih rima, zelinskoj Udruzi mladih UM, Gradu Svetom Ivanu Ze- filmova, namijenjenih širokoj publici. Prigorje.hr

SVIBANJ 2014. Prigorje.hr

33


KK KLJUČ

Trgovina mješovite robe i caffe bar • najveći izbor robe široke potrošnje • stalne akcije • povoljni uvjeti plaćanja • dozvoljeno pušenje u zatvorenom

Trgovina građevinskim i poljo materijalom • cigla, crijep • građevinsko željezo • cement, vapno • drvena građa • žičane ograde • plin u bocama • umjetno gnojivo • smjese, posije...

Na nas možete računati u svako vrijeme!

Sveti Ivan Zelina - Biškupec Zelinski Zelingradska 3, tel. 01 2061 436


Bedenica bb 10381 Bedenica Tel: 01/ 2043 830 Fax: 01/ 2043 838 E-mail: kudelic@kudelic-bedenica.hr www.kudelic-bedenica.hr

Posjetite nas u našim mesnicama! • M-1, BEDEKOVČINA, S. Radića 8, 049/213 167 • M-2, SVETI IVAN ZELINA, Zagrebačka 1, 01/ 2061 493 • M-3, KONJŠČINA, I. Gluhaka 13, 049/ 464 622 • M-4, TRŽNICA TREŠNJEVKA, 01/ 3097 518 • M-5, BEDENICA, Bedenica bb, 01/ 2043 834 • M-6, NOVI MAROF, Autobusni kolodvor, 042/ 205 148 • M-8, TRŽNICA DUBRAVA, Koledinečka bb, 01/ 2852 034 • M-9, TRŽNICA KVATRIĆ, Martićeva 75, 01/4650 787 • M-10, OROSLAVLJE, Trg Oro, 049/ 284 036

Prigorje hr magazin broj 1  

svibanj 2014.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you