Issuu on Google+

33 PITANJA Darko Ostojić

04.03.2014

godina XVII

broj 396

POZITIVNA BiH Humane mame iz Mostara

cijena 3 KM

Najskromniji predsjednik na svijetu Jose Alberto Mujica Cordano

Političari moraju živjeti kao narod

HIMZO SELIMOVIĆ Policija ne može zaštiti građane Dr. FAHRUDIN KULENOVIĆ Crnkić je govorio gluposti GENERAL MERLE HART NATO je morao promjeniti prioritete MINISTAR ENVER BIJEDIĆ Džumhur je uništio Željeznice POGLED IZVANA U ime države dobrodošlo oružje SUKOBI NA KRIMU Ukrajina na raspelu


INTERVJU

JOSÉ ALBERTO MUJICA CORDANO, PREDSJEDNIK URUGVAJA

12

www.startbih.info


INTERVJU

Oni koji vladaju

TREBAJU živjeti životom naroda Državnik koji je predsjedničku palatu pretvorio u sirotište, a živi na svojoj staroj maloj farmi, koji je svoju plati snizio na 800 dolara u zemlji u kojoj radnik zarađuje prosječno 600, koji se sam vozi u svojoj staroj bubi bez pratnje i tjelohranitelja, a uspio je siromaštvo u zemlji smanjiti sa 40 na deset odsto i gotovo eliminisati ekstremnu bijedu, sasvim sigurno ima šta reći bosanskohercegovačkim vlastodršcima, iako sam kaže da nikom ne želi držati pridike Zdravko Čupović zdravko@startbih.info Edina Spahić

RA ZGOVARAO: PREVELA:

H

arizmatični predsjednik José Mujica (Hose Muhika), odmilja Pepe, nalazi se na čelu Urugvaja već četiri godine. Tokom dosadašnjeg mandata u ovoj nekada siromašnoj državi gotovo je u potpunosti iskorijenio siromaštvo i korupciju, pa mnogi tvrde da je sada u ovoj zemlji kvalitet života najbolji u cijeloj Južnoj Americi.

du Urugvaja. Smatra da, zajedno sa Vladom, radi transparentno, te stoga ne strahuje od naroda. Osim toga, kaže, time štedi i javni novac. Zbog skromnog načina života, ovoga bivšeg re vo -

ŠEST POSTO NEZAPOSLENIH

Oko 90 posto svoje predsjedničke plate Mujica daje u humanitarne svrhe siromašnim i malim preduzetnicima. Vozi staru plavu volkswagen bubu, a živi u skromnoj seoskoj kući pored Montevidea sa suprugom, senatorkom i bivšom gerilkom Luciom Topolansky i tronogim psom Manuelom. Mujica nema tjelohranitelje, niti službene vozne parkove jer smatra da mu ne trebaju. Vjeruje da je istinski predstavnik i da služi naro-

lucionara mnogi nazivaju najsiromašnijim predsjednikom na svijetu. Predsjednik se, međutim, ne slaže sa ovom titulom jer,

kako nam je rekao, dobro je da oni koji vladaju žive životom koji sliči životu naroda. Poruka je to koju bi svakako trebali čuti i vlastodršci u Bosni i Hercegovini. Ne samo čuti, već primijeniti. Predsjednik ste Urugvaja već četiri godine. Šta smatrate najvećim uspjehom do sada? - U periodu u kojem smo na vlasti, nastojali smo, i u tome uspjeli, poboljšati životni standard. Porasle su plate i kupovna moć, zabilježen je istorijski minimalni procenat nezaposlenosti, nešto iznad šest posto, vođena je teška bitka protiv sive ekonomije, izglasani su zakoni koji prepoznaju osnovna prava radnika, seljaka i domaće usluge, promovirani su tripartitni kolektivni sporazumi uz učešće radnika i vlade, zaštićene su sindikalne aktivnosti. U deset godina naše političke vladavine, siromaštvo je sa 40 odsto svedeno na nešto malo iznad 10 odsto. Vrlo smo blizu da statistički u potpunosti eliminiramo ekstremno si13


INTERVJU

romaštvo, bijedu. Prije deset godina san većeg dijela urugvajske omladine bio je emigrirati u potrazi za boljom budućnosti. Trenutno, hiljade Urugvajaca se vraćaju u svoju domovinu. Ali, ne zamajavajmo se. Još uvijek ima puno toga što valja uraditi, i dalje imamo puno problema sa kojima će se suočiti oni koji dolaze. Šta još planirate uraditi do kraja mandata? - Još narednu godinu ćemo biti na vlasti i namjera nam je, uprkos činjenici da izborna kampanja uvijek otežava normalne aktivnosti vlade, pokrenuti velike projekte koji neće imati nepo-

sredne beneficije za našu vladu, ali će imati velikog značaja za budućnost zemlje kao što je izgradnja lučkog pristaništa na obali Atlantika na istoku zemlje, koje će imati kapacitete da primi velike brodove post panamax. Ova će se luka pretvoriti u privilegovani izlaz ne samo za Urugvj nego i za Brazil, Paragvaj, Boliviju i Argentinu, za cijeli region. Planiramo pokrenuti i razvoj željezničkog transporta koji će biti od velikog značaja za prevoz proizvoda koji su zabilježili ogroman porast prometa u posljednjim godinama. Uzmite u obzir da je unutarnji bruto dohodak Urugvaja sa15 milijardi dolara od 2005. naovamo porastao gotovo na 50 milijardi. Potom, planiran je i početak rada tvornice za vađenje minerala željeza u velikim količinama, koji će i za državu i urugvajsko društvo predstavljati najveću investiciju realiziranu ikada u istoriji zemlje i garantirat će prihod od 400 miliona dolara godišnje u periodu od 20 godina. Planiran je i početak rada drugog pogona za proizvodnju pulpe celuloze čija se konstrukcija završava u predjelu Colonia, zapadno od Montevidea. Do kraja 2014. godine celuloza će postati glavni izvozni potencijal. I, na kraju, u toku su dogovori za izgradnju trećeg pogona na sjeveroistoku zemlje.

teško. Upravo zbog skromnog načina života kojim Vi živite, uživate veliku popularnost među običnim narodom na ovom prostoru. Imate li neku poruku? - Nemam namjeru nikome držati pridike. Živim kako živim jer tako osjećam, jer sam tako uvijek živio i neću se mijenjati zato što sam predsjednik. Nisam siromašan, ne stajem u odbranu siromaštva. Umjeren sam i draže mi je putovati sa lakšim prtljagom, bez suvišnih vezivanja za materijalne stvari. Da bih imao previše stvari, puno mi vremena treba da ih

KAKO NARODU, TAKO I MENI

Od svoje mjesečne plate José Mujice zadržava oko 800 dolara, dok ostatak ide u humanitarne svrhe. - Meni je taj iznos sasvim dovoljan. Mora mi biti dovoljno, jer ima mnogo Urugvajaca koji žive sa manjim iznosom - kazao je jednom prilikom. Prosječna plata u Urugvaju je oko 600 dolara, a u javnom sektoru iznad 1.000 dolara.

SIROMAŠNI RODITELJI

SVIJET SE NEĆE PROMIJENITI

U danu kada je 2009. pobijedio na predsjedničkim izborima, medijima je José Pepe Mujica dao jedan jedini komentar. - Uprkos svoj (neiskrenoj) podršci, svijet se neće promijeniti - kazao je tada Mujica. NEMA PRAVEDNIH RATOVA

Političari u BiH i drugim balkanskim zemljama uglavnom koriste vlast i moć za lično bogaćenje, dok većina stanovništva živi 14

sao bio u tome da sa svojih 78 godina počnem akumulirati bogatstvo? Za šta? Realno, ne vidim nikakav smisao u tome. Ja smatram da, u nastojanju da čovjek živi u skladu sa svojim načinom razmišljanja, postoji jedna poruka za narod koji sve manje vjeruje u politiku i u političare. Razlog je, između ostalog, u tome što narod vidi svoje vladare kako žive potpuno drugačijim životom. Republike su nastale na ideji o jednakosti među svima. Ja mislim da je dobro da oni koji vladaju žive životom koji će sličiti životu naroda. Nedavno ste donijeli najliberalniji zakon o kanabisu u svijetu, što je izazvalo veliku pažnju svjetske javnosti. Šta je bio cilj? - Cilj je efikasnija borba protiv narkotrafikanata. Dugogodišnja borba protiv te pošasti naučila nas je da, koliko god udarali po njima, ne postižemo ništa i da je problema sve veći. Ovom mjerom nastojimo narkotrafikantima oduzeti važan dio tržišta, uništiti im posao. Ali niko ne misli da će ono što radimo predstavljati potpuno oslobađanje konzumiranja marihuane. Ovo ne znači da će svako moći kupiti šta želi i kada želi. Prije svega, oni koji žele da je konzumiraju, moraju biti legalni rezidenti u našoj zemlji, dakle neće biti prodaje turistima. Potom, morat će se upisati u jedan registrar i bit će dozvoljena minimalna količina za umjerenu individualnu upotrebu. Ovaj registar će nam dozvoli-

steknem i da ih čuvam, a to je vrijeme koje trošim kako bih radio stvari koje me istinski motiviraju. Za mene je sreća kada čovjek ima vremena raditi stvari koje voli. Kakav bi smi-

Roditelji Joséa Pepea Mujice su Demetrio Mujica, špansko-baskijskog porijekla, i Lucy Cordano, kći talijanskih doseljenika. Mujicin otac bio je mali seljak koji je bankrotirao nedugo prije smrti 1940. Roditelji njegove majke su bili jako siromašni doseljenici iz Ligurije, a Lucyja je rođen u Carmelu, gdje su kupili pet hektara vinograda. www.startbih.info


INTERVJU

zemlji nikada nisu zabilježene. Latinska Amerika je oduvijek bila poznata po revolucijama i revolucionarima. Danas je, nažalost, mnogo nesretnih i nezadovoljnih širom planete. Šta mislite kako bi trebale izgledati revolucije u 21. vijeku? - Sada, u ovoj fazi mog života i nakon svega što smo preživjeli u svijetu u proteklih dvadeset godina, siguran sam da ne postoje pravedni ratovi, onakvi kakvi su postojali u drugim

LIČNI PODACI I HRONOLOGIJA

Ime i prezime: José Alberto Mujica Cordano Datum rođenja: 20. 5. 1935. Mjesto rođenja: Montevideo, Urugvaj 1969: Bio aktivan u revolucionarnoj grupi Tupamaros koja je imala nadimak Robin Hood gerilci. Tupamarosi su pljačkali dostavljačke kamione i banke, a onda distribuirali hranu i novac siromašnima 1970: Uhapšen prvi put, ali je uspio pobjeći iz zatvora Punta Carretas 1972: Ponovo uhapšen. Proveo u zatvoru više od 10 godina 1985: Obnovljena ustavna demokratija u Urugvaju, a Mujica je oslobođen po Zakonu o amnestiji 2009: Pobijedio na predsjedničkim izborima za mandat od 2010. do 2015. 2012: Glasno podržan zbog govora na UNovoj globalnoj konferenciji o održivosti Rio+20 u kojem je pozvao na borbu protiv hiperkonzumacije koja uništava okolinu. Uzrok leži u civilizacijskom modelu koji smo stvorili. Moramo preispitati naš način života, kazao je tada 2012: Objavio da će predsjednička palača biti uključena u sistem državnih skloništa za beskućnike. U međuvremenu, Mujica je nastavio da živi u svojoj maloj seoskoj kućici izvan Montevidea. 2013: Mujicina vlada kroz Kongres progurala najprogresivniju legalizaciju kanabisa u svijetu. Ovo nije stvar slobode i otvorenosti već logičan korak. Želimo da korisnike udaljimo od tajnog businessa, kazao je tada Mujica

NADA SE

Kada je 1994. godine izabran za zamjenika predsjednika, pred zgradu Parlamenta je stigao na starom vespa skuteru. Na pitanje radnika na parkingu, koji nije ni mogao pretpostaviti o kome se radi, da li ćete ostati dugo, Mujica je odgovorio: Nadam se. ti da detektujemo slučajeve koji predstavljaju probleme za javno zdravstvo. Ako neko ima namjeru konzumirati previše, mi ćemo to znati i od te osobe ćemo tražiti da to radi u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem. Ovo nikada ne bismo postigli ako bismo zadržali ilegalnu prodaju. Ali mi ne podržavamo konzumiranje marihuane, smatramo je lošom kao i svaku drugu ovisnost i nastavit ćemo da se borimo protiv konzumiranja putem edukativnih i propagandnih kampanja. Nije nam namjera favorizirati upotrebu, sasvim suprotno. Želimo se boriti protiv trgovine drogom, koja predstavlja veći problem nego konzumiranje droga, jer je kompletno društvo kontaminirano delikvencijom i prisustvom nasilja u razmjerama koje u našoj

epohama, ratovi za nacionalno oslobođenje. Sa razvojem sofisticirane vojne tehnologije, odgovorni mogu ubijati sa velike daljine, a posljedice ratova na kraju plaćaju najslabiji i goloruki. Ja osjećam da nemam pravo tražiti od cijele jedne generacije da se žrtvuje za moguće beneficije koje neće doživjeti i da je mnogo razumnije korak po korak raditi na poboljšanju života naših naroda na način da i oni u tome uživaju. U skladu sa tim, ustrajno se borim za mir u Latinskoj Americi i u cijelom svijetu. Jednom prilikom ste opisali Urugvaj kao izbjegličko ostrvo u svijetu ludih ljudi. Šta ste pod tim mislili? - Htio sam reći da je svijet poludio u trci za neograničenom potrošnjom. Da je pro-

ZAUZIMAO GRADOVE

Tupamarosima, pokretu inspiriranom kubanskom revolucijom, Mujica se pridružio ranih 1960-ih, a 1969. je sudjelovao u kratkom preuzimanju Panda, grada u blizini Montevidea. Jedan je od nekoliko političkih zatvorenika koji su pobjegli iz zatvora Punta Carretas 1971. godine. Nekoliko godina nakon obnove demokratije, Mujica i Tupamarosi pridružili su se drugim ljevičarskim organizacijama koje su stvorile pokret, a onda i stranku Široki front.

PRIMIO ŠEST METAKA

Tokom svoje pobunjeničke karijere José Pepe Mujica je često imao obračune sa sigurnosnim snagama. U jednom takvom okršaju ranjen je sa čak šest metaka. Hapšen je ukupno četiri puta. U zatvoru je proveo ukupno 14 godina, uključujući i dvije godine samice na dnu bunara.

sto nevjerovatno da, uprkos svim upozorenjima i evidencijama koje nam nauka predočava, nastavljamo uništavati našu planetu ugrožavajući njenu budućnost, nastavljamo trošiti neprocjenjiva bogatstva za naoružanje dok milioni ljudi gladuju ili umiru od izlječivih bolesti, a oni su naša braća i sestre, naši sugrađani čak i kada žive u Africi. Htio sam ukazati da svijet živi tešku političku krizu jer oni koji njime upravljaju nisu u stanju ostaviti po strani svoje trenutne nevažne političke interese kao bi mislili na čovječanstvo i njegovu budućnost. I ja znam veoma dobro da se ništa neće promijeniti zato što to kaže predsjednik jedne male države kao što je naša, ali barem tražim pravo i osjećam obavezu da to kažem u svim prostorima u kojima imam priliku govoriti. 15


Semanario Star - Bosnia