Issuu on Google+

A j i s a Anast Godina Gospodwa 2013

LIST U^ENIKA OSNOVNE [KOLE VESELIN MASLE[A - FO^A BROJ 16

ro

je

.v

w

w

w na uk ne

a. t


A n a s t a s i j A br. 16

NA[I PRAZNICI

ro

je

.v

w

w

w na uk ne

a. t

Fo~a, januar 2013. List izlazi uz blagoslov Wegovog Visokopreosve{tenstva Mitropolita dabrobosanskog Gospodina Nikolaja. List uredili nastavnici: Sini{a Pjano, Ranko Kova~, Milana Miqani} i u~enici novinarske sekcije. List je besplatan.


Iz redakcije

A n a s t a s i j A br. 16

Str. 3

RIJE^ UREDNIKA DRAGI U~ENICI, PO{TOVANI NASTAVNICI I RODITEQI. BLAGODARE}I GOSPODU, OBJAVISMO 16 ({ESNAESTI) BROJ U~ENI~KOG LISTA "ANASTASIJA". LIST SU UREDILI U~ENICI NOVINARSKE SEKCIJE UZ STRU~NU POMO} NASTAVNIKA. OVAJ BROJ POSVE}UJEMO PRAZNIKU POKROVA PRESVETE BOGORODICE I SVETOM APOSTOLU TOMI.. ZAHVAQUJEMO SE SVIMA KOJI SU NA NESEBI~AN NA~IN POMOGLI REALIZACIJU 16-TOG BROJA LISTA "ANASTASIJA". w

w ro

je

.v

w

POKROV PRESVETE BOGORODICE na

uk

ne

a.

(Ikona sa naslovne strane) t

Ovaj hri{}anski praznik crkva je ustanovila na ~udesan doga|aj koji se desio 1. oktobra 911. godine u vrijeme cara Lava Mudroga. Slu`eno je sveno}no bdewe u Bogorodi~inoj crkvi Vlaherne u Carigradu. Tada je sveti Andrej Jurodivi sa svojim u~enikom Epifanijem ugledao Presvetu Bogorodicu iznad naroda sa rasprostrtim omoforom na rukama, kao da tom odje}om pokriva narod. Bila je obu~ena u zlatokrasnu porfiru i sva je blistala u neiskazanom sjaju, okru`ena apostolima, svetiteqima, mu~enicima. Sveti Andrej vide}i to pokazao je rukom Epifaniju i upitao ga: „Vidi{ li, brate, Caricu i gospo}u nad svima, kako se moli za sav svijet?" Odgovori Epifanije: „Vidim, o~e i u`asavam se!". Pokrov se slavi 14. oktobra.

SVETI APOSTOL TOMA (Ikona sa unutra{we strane)

Jedan je od dvanaest apostola. Vaskrsli Gospod javio se u~enicima da bi uvjerio Tomu. Gospod mu re~e: "Pru`i ruku svoju i metni u rebra moja i ne budi nevjeran nego vjeran". Toma uzviknu: "Gospod moj i Bog moj". Posle silaska Duha svetog, sveti Toma dobi daleku Indiju. Ohrabren Gospodom, mnogo je naroda obratio vjeri. Izme|u ostalih, obratio je i dvije sestre, Tertijanu i Migdoniju. Knez Muzdije, Tertijanin mu`, kome je apostol krstio `enu i sina Azana, osudio je svetiteqa na smrt. Tako je sveti Toma okon~ao svoj zemni `ivot. Prije smrti i on je, kao i drugi apostoli, bio ~udesno prenjet u Jerusalim na pogreb Bogorodice. Po{to je stigao kasno zamolio je da otvore grob Pre~iste, ali weno tijelo ne bje{e tamo. Slavi se 19. oktobra.


Na{i manastiri

Str. 4

A n a s t a s i j A br. 16

HERCEGOVA^KA GRA^ANICA

Zna}e da je samo ona zemqa svijetla gdje nikad jo{ nije pala suza srama; gdje su djeca na ma~ ime oca metla {to `ivi u himni i u molitvama.

ro

je

.v

w

w

w

(Jovan Du~i})

uk

ne

t

(Jovan Du~i})

na

Na{i }e im vjetri pepeo raznijeti, spra}emo sa stijene pogane im stope: yaboli smo kopqe na velikoj meti, sad je put na{ nalik na sun~ane snope.

dignuta je na 16 stubova i svi su kvadratnog presjeka osim jednog koji ima kru`nu osnovicu, a koji je naslowen na kamen donesen iz Gra~anice sa Kosova. Prema predawu kamen koji se prenosi sa ogwi{ta unosi duh stare ku}e u novu. Crkva je `ivotopisana seko tehnikom sa izrazitim uticajem vizantijskog slikarstva. Prestone ikone radila je sestra Tekla iz manastira Dobri}evo, dok je ikonostas ra|en pri manastiru Tvrdo{. Luster je poklon Radmile Tupawac, supruge ktitora, koji je po wenoj naruxbi ra|en u Solunu. Krstove je izradila industrija alata iz Trebiwa, a pozlatu krstova Boris Ivan~ev iz Novog Sada. Na crkvini nalaze se i zvonik, galerija ikona, Vladi~anski dvor, amfiteatar, koji sa dodatnim a.

Jovan Du~i}, najve}i srpski pjesnik i diplomata, sahrawen je u crkvi Blagovje{tewa, Hercegova~koj Gra~anici, na brdu Crkvini. To je tre}a replika Gra~anice sa Kosova u savremenoj srpskoj istoriji. Crkvina, brdo u isto~nom dijelu Trebiwa, odakle se {iri vidik na grad i rijeku Trebi{wicu, kroz vijekove je predstavqalo uzvi{ewe hodo~a{}a i mira. Nekada se tu nalazila crkva Svetog Mihajla, sredwevjekovna zadu`bina kraqa Milutina, a sada crkva Blagovje{tewa Hercegova~ka Gra~anica. Branko Tupawac rodom iz Bile}e i biznismen iz ^ikaga na Kongresu srpskog ujediwewa u Klivlendu(SAD) odr`anom septembra 1999 god. saop{tio je svoju spremnost da bude ktitor hrama. Potom u decembru iste godine posjetio je Trebiwe gdje je sa vladikama Grigorijem i Atanasijem utvrdio detaqe o izgradwi hrama na Crkvini gdje su radovi po~eli u martu 2000. godine. Blagoslov za projektovawe je dobio Predrag Risti} koji je trebao da izrazi posqedwu `equ iz Du~i}evog testamenta. Crkva je gra|ena u vizantijskom stilu. Crkva je petokupolna, po-

sadr`ajima ~ine kompleks dostojan divqewa. U unutra{wosti crkve Hercegova~ke Gra~anice su pohrawene sjeni pjesnika Jovana Du~i}a. Sve ikone su ra|ene po kanonima pravoslavne crkve, na stari - predawski na~in, na drvetu i podlozi od ~istog zlata sa prirodnim materijalima. Zasigurno najqep{a pozornica u Hercegovini je anfiteatar na brdu Crkvina iznad Trebiwa. Ra|en je po projektu Ra {e Neveni}a, pejza`nog arhitekte. U wemu se odr`avaju razne kulturne manifestacije. Posebnost ambijenta je u panoramskom pogledu koji se pru`a sa visine na grad i okolna brda. Starje{ina Manastira Hercegova~ka Gra~anica je jerej Stevan Kova~evi}.


^uda Bo`ija

A n a s t a s i j A br. 16

Str. 5

^UDOTVORNA MOLITVA BOGORODICE DJEVO BOGORODICE DJEVO, raduj se Blagodatna Marijo, Gospod je s Tobom: blagoslovena si Ti me|u `enama i blagosloven je Plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasiteqa du{a na{ih.

.v

w

w

w

Kada se kome javi bilo kakvo vi|ewe javno ili u snu, odmah treba da se "pravilno" prekrsti, a potom da izgovori molitvu "Bogorodice Djevo". Svako treba da zna da se zli duhovi pretvaraju (uzimaju oblik) u An|ela i Svetiteqa pa se predstavqaju i u samog Isusa Hrista. Ali ne mogu nositi "Krst" ili se preobraziti u lik Presvete Bogorodice, tako|e, smeta im osvje{tana Bogorodi~ina ikona. ro

je

na

uk

ne

a.

t

Jedna Monahiwa u Manastiru, postom i molitvama podvizava{e se ali je ne~astivi mnogo varao preobraziv{i se u svijetlog An|ela. Prilikom ispovjesti Sve{tenik je upita kako provodi svoj mona{ki `ivot? Ona odgovori: "Dobro, mojim molitvama, ~estiti o~e." ^uv {I ovakav gordi odgovor snu`di se i re~e joj: "Nemoj vi{e govoriti tako, treba da si smirena sasvim i da govori{ da si gre{na. Ali Monahiwa odgovori: "Znaj o~e da An|eo dolazi sa nebesa i prosve}uje me, zato sam tako rekla". Sve {tenik se opomenu Apostolskog u~ewa koje govori: "Jer se sam satana pretvara u an|ela svjetlosti (2 Kor. 11,14), pa joj re~e: "Kad ti slede}i put do|e taj an|eo u posjetu ti se prekrsti i odmah po~ni da izgovara{ molitvu "Bogorodice Djevo", ako on bude ostao do kraja molitve bi}e to pravi An|eo, ako li i{~ezne to znaj da je ne~astivi isku{iteq. Ovaj spasonosni savjet primi Monahiwa i kada joj se ponovo javi taj An|eo ona se prekrsti i odmah po~ne izgovarati molitvu istog momenta javi se vidno Presveta Bogorodica, a la`ni an|eo ne~astivi odmah i{~eze kao dim. Monahiwa se dugo posle toga kajala.

BOGORODI^INO PRAVILO - Izgovaraj svakodnevno molitvu "Bogorodice Djevo" po sto pedeset puta na dan i tom molitvom }e{ se spasiti. Ovo pravilo je ustrojeno od same Presvete Bogorodice i ~itav jedan dugi vremenski period dr`ali su ga gotovo svi Hri{} ani. Mi Pravoslavni vjernici

smo ga davno zaboravili i zanemarili. Sveti Serafim Sarovski nas je podsjetio na wega. Qudi su dolazili Ocu Serafimu sa raznim i vrlo te{kim problemima i on je pored kratkog molitvenog pravila svakom preporu~ivao "~udotvornu" molitvu "Bogorodice Djevo", da svaki dan pa`qivo pro~ita odjednom stopedeset puta. Svako ko je po savjetu Oca Serafima dr`ao ovo pravilo, ostao mu je zahvalan ~itavog `ivota. Po smrti Sv. Serafima (1759-1833.) prona|ena je u wegovoj keliji neobi~na sveska sa opisima ~uda koja su se doga|ala kao plod onim vjernicima koji su dr`ali poslu{awe Bogorodici.


Str. 6

Iz pravoslavnog katihizisa

A n a s t a s i j A br. 16

KRSNI KOLA^

Slavski Kola~ U Svetom Pismu i Crkvi, hqeb se ~esto koristi kao slika ili simvol `ivota i @ivotodavca i zato u na {im domovima koristimo razne vrste obrednog hqeba; ~esnica za Bo`i}, pletenica za Vaskrs, a i Slavski Kola~. Obred i na~in rezawa Slavskog Kola~a poti~e iz Proskomidije, po~etnog dijela Svete Liturgije gdje sve{tenik sprema "Svete Darove", tj., prosforu (hqeb) i vino u Svetoj Liturgiji. Slavski Kola~ treba da se mjesi na isti na~in kao i prosfora - bra{no, kvasac i voda; i svakako treba da se mijesi i napravi kod

ro

je

.v

w

w

w

Uprkos mnogoim bezbo`ni~kim obi~ajima koji su se prosto uvrje`ili u obi~aj proslavqawa Krsne slave, a koji opet, nemaju nikakve veze sa su{tinom samog proslavqawa, Krsna slava i sve {to predhodi slavqewu (simvolika, ~inodejstvo, jednostavno natprirodna atmosvera koja vlada me|u sve~arima), je jedan od najqep{ih obi~aja na{eg naroda, koji trebamo da odbranimo da bi ona ostala Boguugodna, spasonosna i blagodatna. Pravi na~in "U slavu Boga, u ~ast slavqewa Krsne Slave je svetih, za pokoj du{a veoma raznovrstan, jer umrlih srodnika na svaki kraj, ima ne{to {ih" svoje, {to mnoge zbuwuje, jer vide da neko slavi ovako, a neko onako, ali to ni{ta ne smeta ukoliko je to sve u pravom duhu Krsne Slave i Pravoslavqa uop{te. Uprkos tome {to se ona ~esto pretvori u veliku gozbu ili ~ak i xumbus, Krsnu Slavu sa~iwavaju tri stvari: Slavski Kola~, Slavsko @ito i Slavska Svije}a - bez wih, to nije slava. Naravno, prema mogu}nostima i sposobnostima, sprema se bogatiji ru~ak i pozivaju se gosti da bi u~estvovali i u`ivali u slavskoj radosti sa Vama. Za{to se u na{em domu lomi Krsni kola~?

na

uk

ne

a.

t

ku}e, a ne da se kupi u pekari kao {to neki na`alost rade. A {to se ti~e na~ina ki}ewa kola~a, svaki kraj ima ne{to svoje, ali prvobitno je da se na kola~ stavi vijenac i krst (u nekim krajevima koriste pe~at za tijesto te stave i slova "IS HS NI KA", {to zna~e Isus Hristos pobje|uje) - svi ostali ukrasi mogu da uqep{avaju izgled kola~a, ali nisu neophodni. Dakle, kako god odlu~ite da ukrasite Slavski Kola~, nemojte smawivati ili omalova`ati ~asni polo`aj krsta i vijenca, jer su oni stubovi na{e Vjere, a ne pti~ice, gro`|e, itd.!


Iz |a~kog pera

A n a s t a s i j A br. 16

PROQE]E

VAZDUH POSTAJE SVJETLIJI, PUT VIDNIJI

Volume 1, Issue 1 Lead Story Headline

Veseli u jutro krenuli smo u lov, ~uje se samo divqine zov. This story can fit 175-225

Proqe}e se budi nasmijana lica, na grani se vidi razdragana ptica.

Miri{qavi cvjeti}i sada se di~e words. Sunce se na nebu rumeni, jer se niko The purpose of a newsletter is trava se zeleni, od wih ne mi~e. to provide specialized informasve je svje`e, veselo tion i milo, to a targeted audience. Newsletters ulice prazne, nikoga nije bilo. can be a great way Sunce polako to market your product or serdolazi u formu vice, and also create credibility Svi su drijemali a priroda obla~i and build your organization’s i ~ekali dan identity among peers, members, novu uniformu. employees, or vendors. samo male ptice cvrkutale su van. First, determine the audience ofMiqana Sekulovi} the newsletter. This could be anyone who might benefit from Vazduh je svjetliji, the information it contains, for nebo je jasnije,example, employees or people interested in purchasing a proda pjetao kukuri~e, sve glasnije. uct or requesting your service. ro

je

.v

w

w

w

na

uk

ne

a.

t

Gospode Isuse Hriste, koji si sam bio dijete i koji si djecu volio i blagosiqao, pomiluj i spasi djecu na{eg vremena, da se nekr{tena krste, a kr{tena da se sa vjerom u Tebe i qubavqu prema Tebi utvrde.

Str. 7

a

You can compile a mailing list PROQE]NO JUTRO from business reply cards, cus[eve zvonko pjevaju, tomer information sheets, busijutarwi vjetar poduhuje, Proqe}no jutro, ness cards collected at trade sunce purpurno isplivava, shows, or membership lists. You rano me jutros budi consider purchasing a svjetlost kao rijeka might pokuqa. sun~ev prvi zrak, mailing list from a company. ve} ~uje se `agor qudi

Teodora MastiloIf you i explore the Publisher veselo sad je po~eo dan. catalog, Miodrag Prodanovi} you will find many publiProqe}e glasno pjeva svud wegov glas se ~uje, pti~ice cvrku}u glasno i p~ele nad cvije}em bruje. Proqe}e stiglo je nama, radost nam je donijelo svu, svuda ga jasno vidim u cvijetu, u {umi, u poqu, u divnom jutru proqe}nom. Sa{a Bo`ovi}


Str. 8

Iz |a~kog pera

A n a s t a s i j A br. 16

MORE Plavo more, more ~isto kad bi uvjek bilo bistro. Sretnija bi svakog dana bila pla`a uspavana. Pa i palme {to ih krase, sretnije bi bile, zna se.

Tu bi bila nije {ala i ribica zlatna mala. Ribica bi ko od {ale, ispuwala `eqe male. ro

je

.v

w

w

I ja imam jednu `equ, moru, mome prijatequ.

na uk

Marko Mari}

t

Plavo more da ozdravi, izbistri se i poplavi, da ostane uvjek isto, neboplavo, siwe, ~isto.

ne

a.

Spasi, Gospode, i onu djecu koju bezdu{ni zli u~iteqi, bezbo`ni ili zlovjerni, udaquju od Tebe Tvorca wihovog i uvode u dru{tvo du{om ogubqenih.

A biserne {koqke sjajne, {aputale bi morske tajne.

w

Spasi, Gospode, onu djecu koju wihovi ne vjeruju}i ili zlovjerni roditeqi kvare bezbo`jem ili zlovjerjem i odvla~e ih od Tebe, koji si jedini Spasiteq i Izbaviteq wihov.

Vrvjelo bi od kupa~a, nepliva~a i pliva~a.

MOJA @EQA Ponekad razmi{qam o `eqama svojim i poku{avam redom da ih brojim. Prva i osnovna `eqa bi bila, da budem zdrava i `iva. Druga i ne mawe va`na, da budem sna`na. Tre}a isto tako bitna, da budem brza, da budem hitra. I tako razmi{qam o `eqama svojim zahvaqujem se Bogu {to postojim, {to mogu da tr~im, igram se, u~im i iz {kole da se vra}am ku}i. Lana Ma{i}


A n a s t a s i j A br. 16

Iz |a~kog pera

MOJA @EQA

Sav bi novac lijepo spakovala i bolesnoj djeci dala.

Svaki ~ovjek jednu `equ ima, a tako je bilo vjekovima.

Puno puta na TV-u gledam, dosta djece da nemaju hqeba.

Svako je ne{to mogao zamisliti, a pitawe je dal’ }e se ostvariti.

Pa mi tako mnogo `ao bude, molim Boga smiluj se na qude.

Tako i ja svoju `equ imam, onaj dje~iji doplatak {to primam.

Da ne pate bolesni i gladni dragi Bo`e, {ta }e oni jadni. Tako i ja svoj bih prilog dala pa makar ni ja ne imala.

ro

je

.v

w

w

w

Da ga skupim nekol’ke godine, {ta ja ho}u da uradim s wime.

na

uk

ne

a.

t

Ja sam sve to sra~unala dobro, za mene bi tu bilo novca mnogo

Str. 9

Dragana Drakul

Spasi, Gospode, onu djecu ~ije ~iste du{e os kvr w u je s v aki nemoral na ulici. Spasi ih od ovih ne~isto}a. Spasi, Milostivi i onu dje~icu bez roditeqa koja su pala pod ruku surovih starateqa, zlih o~uha i ma}eha. Spasi ih od slu{awa hulnih rije~i i gledawa zlih djela. Amin.


Str. 10

Iz |a~kog pera

A n a s t a s i j A br. 16

MOJA @EQA

PJESMA O PROQE]U

Ko `eli da {tedi to mnogo vrijedi. Drugari i ja skupimo marke i trk u red NLB - banke. NLB je jedna banka koja djecu voli i za wih se bori. Tako za ekskurziju mi se ne bojimo, jer marke iz NLB banke s u~iteqicom brojimo. Milica Mi}evi}

Kada s brda sunce svoje zrake pru`i, kada no} okra}a, dan postane du`i i kad cvjeta raznobojno cvije}e, oti{la je zima, stiglo je proqe}e. Vrtovi se sade, oru plodne wive, livade se ~iste, orezuju {qive, a jagawci mali prvi put u stadu, skaku}u i bleje, pasu mladu travu. I sve naokolo pupa i zeleni, vjetar grane wi{e, bistri potok pjeni; a vesele laste cvrku}u od sre}e, priroda se budi stiglo je proqe}e. Marko Mari}

w

w

w ro

je

.v

MOJA @EQA

na uk ne

a. t

[tediti mo`e svako, to je vjeruj, lako. marka danas, sutra markica i eto ispuwewa tvojih `eqica. Moja kasica prasica iz dana u dan sve je te`a, jer svako ve~e marka u kasicu i poqubac za moju debelu prasicu. Sutra, kad zatreba ispuni}u `equ da{ tati, mami sestri il' bratu, jer ja nosim kqu~i} ispuwewa `eqa na svome vratu. Nata{a Prodanovi}


Iz hri{}anskog `ivota

A n a s t a s i j A br. 16

Str. 11

DA LI JE BOG TVORAC ZLA? osjetili hladno} u?" "Zapravo, profesore, hladno}a ne postoji! Prema onome {to u~imo iz fizike, hladno} a je odsustvo toplote. Mo`e se samo posmatrati da li objekat ima i da li predaje energiju i svoju toplotu na druge objekte. Bez toplote, predmeti su inertni, ne reaguju. Zna~i hladno}a ne postoji. Mi smo stvorili termin HLADNO da bismo objasnili odsustvo toplote." "A tama?", nastavio je u~enik. "Da li tama postoji?", upitao je u~enik profesora "Ona isto postoji.", rekao je profesor. "Opet grije{ite, gospodine. Tama je potpuno odsustvo svjetlosti. Mo`emo prou~avati svjetlost i osvjetqewe, ali ne i tamu. Nikolsova prizma pokazuje mno {tvo razli~itih boja na koje se svjetlost razla`e u zavisnosti od talasne du`ine. TAMA je termin ro

je

.v

w

w

w

na

uk ne

a.

"Svakom ~ovjeku, koji misli da mo`e tuma~iti i pou~avati stvari o onom svijetu, Bog }e se koji smo mi stvorili da nasmijati" objasnimo potpuno od- (Albert Ajn{tajn) sustvo svjetlosti." I kona~no, u~enik je pitao: "A zlo, profesore, da li postoji zlo?" Profesor je sada }utao. U~enik je nastavio: "Bog nije stvorio zlo! Zlo je odsustvo Boga u ~ovjekovom srcu, ono je odsustvo qubavi, ~ovje~nosti i vjere. QUBAV i VJERA su kao toplota i svjetlost. Oni postoje. Wihovo odsustvo dovodi do zla." Sada je profesor umuknuo.

t

Jednog dana profesor u {koli je odlu~io da sa u~enicima zapo~ne raspravu. Pitao je: "Da li je Bog stvorio sve {to postoji?" U~enici su u glas rekli da jeste. "Ba{ sve?", pitao je profesor. "Da, sve.", bio je odgovor u~enika. "U tom slu~aju, stvorio je i zlo, zar ne? Jer, zlo postoji.", rekao je profesor. U~enici su za}utali, nisu imali odgovor na to pitawe. Profesor je bio odu{evqen jer je pokazao da je vjera samo mit. Odjednom, jedan u~enik je podigao ruku i pitao: "Mogu li ja ne{to Vas da pitam, profesore?" "Naravno", odgovorio je profesor. "Da li postoji hladno}a?" "Naravno. Zar nikad niste

Student se zvao Albert Ajn{tajn.


Str. 12

Na ~asu vjeronauke

A n a s t a s i j A br. 16

KREATIVNI ^AS

ro

je

.v

w

w

w na uk ne

a. t


Iz pravoslavnog katihizisa

A n a s t a s i j A br. 16

Str. 5

ODE@DE EPISKOPA Episkopi ~ine najvi {i ~in u Crkvi. Oni primaju vi{i stepen blagodati. Episkopi se nazivaju jo{ i arhijerejima, tj. Starje{inama jereja (sve {tenika). Episkopi mogu da obavqaju sve Tajne i sve crkvene slu`be. To zna~i, da episkopima pripada pravo ne samo da vr{e obi~no Bogoslu`ewe, ve} i da posve}uju (rukopola`u) sve{tenoslu`iteqe.

Najstariji i najzaslu`niji me|u episkopima nazivaju se arhiepiskopima. Prestoni episkopi nazivaju se mitropolitima, jer se prestonica na gr~kom naziva mitropolijom. Episkopi drevnih prestonica: Jerusalima, Konstantinopoqa (Carigrada), Rima, Aleksandrije, Antiohije, ruske i srpske, nazivaju se patrijarsima.

Kao pomo} episkopu nekada se daje i drugi episkop, koji se, u takvom slu~aju, naziva vikarom, tj. namjesnikom. Episkopi se od ostalih sve{tenoslu`iteqa razlikuju i po ode`di koju nose. Te ode`de su: stihar, narukvice, epitrahiq, pojas, sakos, mali i veliki omofor, nadbedrenik, mitra, panagija, krst, `ezal ({tap) i mandija.

ro

je

.v

w

w

w na uk ne

a. t

"Jer svakoga koga {aqe gospodar doma na upravqawe wegovim domom, treba da primamo kao i samoga po {iqaoca. Prema tome, jasno je da na episkopa treba gledati kao na samoga Gospoda." POSLANICA EFESCIMA


Iz hri{}anskog `ivota

Str. 6

A n a s t a s i j A br. 16

U^ITEQICA

ro

je

.v

w

na

zanimawima pravnika, doktora i poslovnih qudi. Profesora je to jako iznenadilo i odlu~io se time temeqnije pozabaviti. Na sre}u, svi su mu{karci ostali u istom kraju pa ih je

uk

ne

a.

t

Tol-

w

(Lav Nikolajevi~ stoj)

w

U~iteqski poziv je uzvi {en i plemenit. Ali u~iteq nije onaj koji je vaspitavan i obrazovan za u~iteqa, nego onaj koji je duboko uvjeren da je u~iteq i da drugo ne mo`e biti.

Profesor je poveo studente sociologije u sirotiwsku ~etvrt Baltimora, kako bi onde sastavili studije slu~ajeva 200 dje~aka. Tra`io je da napi{u procjenu budu} nosti svakog dje~aka. U svakom su pojedina~nom slu~aju studenti napisali: "Nema izgleda." Dvadeset i pet godina posle drugi profesor je nai{ao na prethodno istra`ivawe. Zadao je svojim studentima da nastave projekat kako bi utvrdili {ta se desilo s dje~acima. Studenti su doznali da je osim dvadeset dje~aka, koji su se odselili ili umrli, wih 176 od preostalih 180 postiglo ~ak natprose~an uspjeh u

mogao upitati kako obja {wavaju svoj uspjeh. "Imali smo u~iteqicu", odgovorio bi svaki od wih. Budu}i da je u~iteqica jo{ uvijek bila `iva, potra`io ju je i upitao tu staru, no i daqe okretnu gospo|u, kakvu je to ~arobnu formulu upotrijebila kako bi dje~ake iz sirotiwske ~etvrti izvela na put uspjeha. "To je uistinu vrlo jednostavno", rekla je. "Voqela sam ih."


A n a s t a s i j A br. 16

PRAVOSLAVNA IKONOGRAFIJA

о

р

01

w

w je

.v

w na

ro t

ne

a.

uk


HERCEGOVA^KA GRA^ANICA

w

w je

.v

w na

ro t

ne

a.

uk


Анастасија