Issuu on Google+

SRPSKA FINANSIJSKA AFERA: IMA LI DODIKA U AGROBANCI?

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba


portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba


Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

30.8.2012

1:12

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 TRGOVINA O TRO[KU DR@AVE Za{to pobjednici na tenderu odustaju od posla? Direkcija Autocesta Federacije BiH, predvo|ena Ensarom Kari}em i Mirsadom Nik{i}em, legalizirala je mutnu praksu masovne preprodaje poslova dobivenih na izgradnji autoceste 5C

28 16 SARAJEVSKA POLICIJADA Pod zastavom Muhameda Na pro{lotjednoj sjednici Vlade Kantona Sarajevo, po drugi put u posljednih godinu dana, usvojen je isti Nacrt zakona o unutarnjim poslovima ~ime su ministri iz SDP-a potvrdili da je preuzimanje kontrole nad policijom u samom vrhu njihovih politi~kih prioriteta; istodobno je MUHAMED BUDIMLI] u posljednja tri dana, koliko traje bespotrebno obilje`avanje Dana policije, demonstrirao kako izgleda kada ministar preuzme komandu nad policajcima

invalidi tvrde da je odvjetnica Amila 56 PIRAMIDALNA PREVARA Kunosi}-Ferizovi} krila da je njezin suprug Osmanagi} vs. National geographic Elvir Ferizovi} protiv ORVI-ja podnio tu`bu radi povrata 380.000 KM navodnih U nedavno emitovanoj reporta`i “National investicija Geographica” iz Visokog dvojica britanskih nau~nika, geolog DOUGAL JERRAM i arheolog HENRY JEROME CHAPMAN, osporili su tvrdnje SEMIRA OSMANAGI]A da u ovom bosanskom gradi}u postoje piramide stare hiljadama godina; “SB” istra`uje koliko je do sada novca utro{eno u istra`ivanja takozvanih viso~kih piramida, te za{to Osmanagi}, uprkos brojnim kritikama i ismijavanjima doma}e i svjetske nau~ne javnosti, ve} SRBIJA punih sedam Afera svih srpskih afera godina ne odustaje Otvaranjem istrage o malverzacijama u od svog “Agrobanci” i hap{enjem brojnih uglednih, projekta donedavno nedodirljivih biznismena, u nemilosti nove srbijanske vlasti na{li su se tajkuni koji su uz saglasnost ministara iz Vlade Borisa Tadi}a oplja~kali 300 miliona SLOBODNA BOSNA eura dr`avnog novca; na{a novinarka nezavisna informativna revija pi{e o detaljima najve}e afere IZDAVA^ postmilo{evi}evske Srbije i njenom Pres-Sing d.o.o. Sarajevo kraku iz Republike Srpske Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

32 VLAK BEZ VOZNOG REDA @eljeznice FBiH izgubile spor s austrijskom firmom

24 PREDSJEDNICA FEDERALNE ADVOKATSKE KOMORE U SUKOBU INTERESA Izme|u advokatske etike i bra~nog zavjeta ^lanovi Organizacije ratnih vojnih invalida (ORVI) iz Tuzle optu`ili su nedavno svoju dugogodi{nju pravnu zastupnicu AMILU KUNOSI]- FERIZOVI] za kr{enje kodeksa advokatske etike i protiv tuzlanske odvjetnice podnijeli prijavu Visokom sudskom i tu`iteljskom vije}u i Regionalnoj advokatskoj komori; tuzlanski ratni vojni 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Op}inski sud u Sarajevu donio je pro{le nedjelje presudu prema kojoj su @eljeznice FBiH austrijskoj kompaniji Team System Inficom Services du`ne isplatiti 2,6 miliona eura sa zateznom kamatom, koja iznosi blizu milion eura, zbog kr{enja ugovora o otkupu tehni~ke dokumentacije projekta izgradnje telekomunikacijske mre`e na postoje}oj `eljezni~koj infrastrukturi. Na{ novinar otkriva kako je austrijska kompanija do projekta do{la “otkupom“ tri lokalne firme ~iji suosniva~i nikada nisu ispla}eni za prenos svojih osniva~kih prava na Team System

Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

30.8.2012

2:30

Page 4

MINI MARKET NUSRETAN IZBOR

Vlada TK poni{tila odluku o imenovanju Nusrete \onlagi} Vlada Tuzlanskog kantona poni{tila je danas skandaloznu odluku o imenovanjima u Upravni odbor tamo{njeg Univerziteta. Tom je odlukom, izme|u ostalog, u Upravni odbor imenovana, mimo svih procedura i pravilnika, profesorica Nusreta \onlagi}, supruga Mirsada \onlagi}a, potpredsjednika Radon~i}evog SBB BiH, kao i poslu{na Mara Laki}, nekada{nja ko{arka{ica. Vlada TK odluku o poni{tenju imenovanja donijela je nakon pisanja Slobodne Bosne, jedinog medija koji je upozorio na skandaloznu odluku o imenovanjima. Tuzlanska profesorica Nusreta \onlagi} imenovana je pro{le sedmice, mimo svih zakonskih procedura, u Upravni odbor Univerziteta u Tuzli. Zahvaljuju}i uticaju nove parlamentarne ve}ine, kako je to ovih dana popularno kazati, dotada{nji Upravni odbor Univerziteta razrije{en je svih du`nosti, a na njihova mjesta imenovani su novi kadrovi. Jedna od njih je doktorica \onlagi}, koja je, kako tvrde izvori Slobodne Bosne, imenovana mimo zakonom predvi|ene procedure, konkursa ili komisijskog zaklju~ka. Pored doktorice \onlagi}, visoko u akademski svijet

Mirsad Mirsad ii Nusreta Nusreta \onlagi} \onlagi}

4

\OKI]EV KADAR PONOVO NA ^ELU [UMA REPUBLIKE SRPSKE

Marjanac umjesto Ljubojevića

KORUPCIJA ILI NAMJE[TANJE AFERE Biv{i direktor [uma RS-a Sr|an Ljubojevi} uhap{en je zbog primanja mita

@ivko Marjanac, biv{i zamjenik ministra obrane BiH i generalni sekretar Socijalisti~ke partije RS-a, najvjerovatnije bi na mjestu direktora ovog preduze}a mogao zamijeniti svog strana~kog kolegu Sr|ana Ljubojevi}a, koji je uhap{en prije dvije sedmice zbog primanje mita. Ovu akciju odobrila je Vlada RS-a, a proveo entitetski MUP, odnosno Jedinica za suzbijanje organiziranog kriminala. Ljubojevi} je uhap{en nakon {to je navodno primio deset hiljada maraka mita od Milenka Vra~ara, biv{eg ministra finansija u Vladi RS-a i direktora revizorske ku}e Vral audit, koji je odmah nakon izbijanja afere oti{ao u Srbiju. Iako iz Socijalisti~ke partije gromoglasno isti~u da je posrijedi namje{tanje afera njihovim kadrovima, od mjesta direktora “[uma RS” ne odustaju. Ova funkcija je dobijena zajedno u paketu s ostalim pozicijama kada je SP u{ao u vlast zajedno sa SNSD-om. Iz tog razloga, Petar \oki},

predsjednik ove partije, predlo`io je na ovu du`nost @ivka Marjanca, koji sada ostaje i bez primanja na koje je imao pravo kao biv{i zamjenik ministra odbrane. Ipak, Marjanac koji je svjestan da je preduze}e u gubicima, jo{ nije odlu~io da li }e se primiti ovog nezahvalnog posla. Naime, “[ume RS” su, prema nalazima revizije, u gubitku od preko stotinu miliona maraka, a samo obaveze iznose 60 miliona maraka. Do sada su se finansirale isklju~ivo iz kredita koje im je davala Vlada RS-a. Predvi|anja ekonomskih analiti~ara u RS-u su jedinstvena - poslije rebalansa bud`eta zbog zahtjeva MMF-a i Svjetske banke da se manje tro{i na javnu upravu, Vlada RS-a }e morati povu}i nepopularne mjere, te otpustiti izme|u hiljadu i hiljadu i pol radnika poslije lokalnih izbora. “Apsolutno sam svjestan situacije u preduze}u i dobro }u promisliti prije nego {to odlu~im sjesti u direktorsku fotelju ovog preduze}a“, poru~uje Marjanac. (N. Dikli}) SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

30.8.2012

2:31

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Dan Policije Kantona Sarajevo Da su deca vesela i sretna

vinula se i Mara Laki}, nekada{nja ko{arka{ka reprezentativka BiH, ina~e {irom svijeta ~uvena po svojim nau~nim dostignu}ima. Pored supru`nika \onlagi}, na Univerzitetu u Tuzli zaposlene su i obje njihove k}erke. (N.H.)

I PAD JE LET

Strmoglav pad podr{ke SDP-u nakon razlaza s Kom{i}em Dugotrajni sukob Zlatka Lagumd`ije i @eljka Kom{i}a koji je okon~an Kom{i}evim napu{tanjem svih strana~kih funkcija i zahtjevom za brisanje iz ~lanstva SDP-a nanio je golemu {tetu ovoj partiji. Prema rezulatima upravo okon~anog internog istra`ivanja SDP-a, 80 posto ispitanika, ina~e simpatizera i redovnih glasa~a SDP-a, osu|uje sukob Lagumd`ije i Kom{i}a, a 76 posto ispitanika smatra da za sukob odgovoran Zlatko Lagumd`ija. Nakon Kom{i}evog odlaska, uo~ljiv je stmoglavi pad podr{ke SDP-u: 50 posto ispitanika razo~arano je rezultatima dvogodi{nje SDP-ove vlasti a vi{e od 40 posto ispitanih eksplicitno je izjavilo da na lokalnim izborima ne}e glasati za SDP. Rezultati internog istra`ivanja {okirali su rukovodstvo SDP-a na ~elu s Lagumd`ijom koji odnedavno sve izborne nade ve`e za propagandnu mo} Dnevnog avaza. (N.A.) @eljko Kom{i}

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

5


Iluzije:Iluzije.qxd

30.8.2012

5:32

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PRAVNO-BESPRAVNA INFRASTRUKTURA Pi{e: SENAD AVDI]

Višestruke, uglavnom neautentične, dramatične sporove, usijane međustranačke svađe, gloženja posljednjih dana raspetljavaju i pravdi približavaju, kada već drugačije nije moglo, ustavni sudovi, državni i federalni. Mislim da je to krupan, važan korak, bez obzira kakve presude bile, prema Bosni i Hercegovini

P

reznojavao se prije sedam dana u sudnici u norve{kom stolnom gradu Oslu 34-godi{nji Anders Behring Breivik dok mu je predsjednica sudskog vije}a i{~itavala presudu za zlo~in koji je prije ne{to malo vi{e od godinu dana po~inio. Ni decentno crno, sve~ano odijelo, kakvo se obla~i u specijalnim prilikama za “svadbe, sahrane i zavr{ene rije~i“ nije moglo zaustaviti fiziolo{ki potpomognute naplavine znoja koji je kuljao iz njegovog krhkog organizma. Nakon {to je norve{ka sutkinja pro~itala da “van svake razumne sumnje“ desni~arski fundamentalista, skandinavski be{}utni kasapin, koji je digao u zrak centar Osla a potom hladno, stalo`eno likvidirao 70-ak djece, idejnih neprijatelja, nije psihi~ki poreme}en, nije neura~unljiv/neubrojiv, ubica Breivik je mogao odahnuti. Nije, potvrdio je to sud, Breivik pobio nedu`ne, neza{ti}ene ljude ispred zgrade Vlade u Oslu i strijeljao djecu na obli`njem otoku Toji, zato {to je nenormalan, bolestan na psihi~koj bazi, nego da bi poslao “legalnu“,

provele; nije ta zahtjevna materija stvar ni pitanje slobodne suda~ke procjene, dakle politi~kih dogovora. Zbilja je bio sna`an napredak, neo~ekivan iskorak da se desi politi~ar, uglednik od formata, koji }e “po{tovati odluke suda“!

K

a`e gospodin [kalji}, biv{i na~elnik sarajevske op}ine Stari Grad, a sada ~elnik najnovije konstruktivne ve}inske opozicije, Radon~i}eve stranke za bolji boljitak, da }e u bud`et, dakle narodu, vratiti sve pare, vi{ak poslani~ke pla}e, koje je dobivao u vrijeme dok je bio predsjedavaju}i doma Parlamenta. Nije uop}e u tome problem: trebalo bi ta~no, do u fening, izra~unati koliko je ko{talo poreske obveznike to {to je [kalji} ilegalno sazivao sjednice Parlamenta, komisije, donosio odluke, uredbe, zakone, podzakone prije nego {to je Ustavni sud Federacije donio odluku. Drama oko (ne)funkcioniranja vlasti u Bosni i Hercegovini u{la je u svoj, jedino mogu}i, prirodan

Presude ustavnih sudova, BiH ili Federacije, lokalne politi~ki i idejno nedvosmislenu netolerantnu, ksenofobi~nu poruku koja }e “sna`no odjeknuti“. Da li je norve{ki sud pravilno procijenio, odmjerio, odvagao da Breivik nije psihopata, nego je samo, eventualno, napaljeni, fanatizirani, mr`njom inducirani kreten, neka ostane u domeni norve{kog pravosu|a.

okvir: pravno-proceduralni; politika, stranke, “otu|eni centri “mo}i“ nervozni su potonjih sedmica uslijed mogu}nosti da se njihovi sofisticirani jaranski, dogovorno konfliktni poslovi pravno i zakonski uvedu u legalne tokove .

D

stavni sud Bosne i Hercegovine pro{log je petka odbacio i to obrazlo`io na prili~no rje~it, uvjerljiv na~in (pravno) neosnovan “predmet“ u kojem se Klub poslanika SDA `alio da je, smjenom ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a, odbrane Muhameda Ibrahimovi}a, zamjenika ministra financija Fuada Kasumovi}a, ugro`en “vitalni bo{nja~ki nacionalni interes“. Ko gubi, ima pravo i da se ljuti, SDA-ovci se ba{ i nisu previ{e pretrgli, pomirljivo su prihvatili presudu Ustavnog suda BiH. Dva dana kasnije, Ustavni sud Federacije BiH proglasio je ni{tavnim parlamentarno nadglasavanje kojim je nova, naprasno uspostavljena parlamentarna ve}ina, smijenila prethodni “nenarodni“ kolegij. Potpuno je irelevantno, pi{e u presudi, da li je

vadeset i jednu godinu robije je Breivik dobio. I to je maksimalna zaprije}ena kazna u norve{kom pravosudnom sustavu. Pravno ure|eni, demokratski prosvijetljeni poredak u Norve{koj, kada je uspostavljan, nije mogao anticipirati u svom kaznenom zakonu da se takav u`asan zlo~in uop}e mo`e desiti. “Ja }u ispo{tovati odluku Ustavnog suda Federacije, ma kakva ona bila“, veli ju~er-prekju~er, tugaljivim, podrhtavaju}im baritonom predsjednik Zastupni~kog doma Federacije Fehim [kalji}, nakon {to je Ustavni sud presudio da je on na toj funkciji bio ilegalno. Ne znam gdje je, kod koga, kada i pod kojim okolnostima savladao pravno gradivo: presude suda, bilo kojeg, ne donose se zato da bi se nalogodavno, egzekutivno

6

U

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Iluzije:Iluzije.qxd

30.8.2012

5:33

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Foto: Milutin Stoj~evi}

VA@AN KORAK PREMA USPOSTAVI PRAVNE DR@AVE [efovi politi~kih stranaka svoje argumente za novonastalu krizu vlasti dokazivali su u Ustavnom sudu Federacije

ne polti~ke zvijezde tretiraju neozbiljno i uvredljivo povr{no!

postojala ve}inska parlamentarna volja - “predmetna stvar“ je da li je ona (volja) pravno konzekvetno, zakonski provedena.

V

i{estruke, uglavnom neautenti~ne, dramati~ne sporove, usijane me|ustrana~ke sva|e, glo`enja posljednjih dana raspetljavaju i pravdi pribli`avaju, kada ve} druga~ije nije moglo, ustavni sudovi, dr`avni i federalni. Mislim da je to krupan, va`an korak, bez obzira kakve presude bile, prema Bosni i Hercegovini. Nigdje, nikada, po mojim skromnim saznanjima koja ba{ i nisu za potcijeniti, presude ustavnih sudova se ne podr`avaju, niti osporavaju, s njima se ne polemizira: one se, htio-ne htio, provode u konkretnoj praksi. Presuda Ustavnog suda Federacije BiH u dvostruko us mjerenom procesu @ ivko Budimir kontra D esnice Radi voje 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

vi}a mo`e biti osnov za nove sukobe, otvaranje nezalije~enih rana, ali je bez obzira na difuznu formulaciju bitna: ne mo`e se nikako druga~ije, osim demokratskim mehanizmima, vlast smjenjivati.

K

akvi god da su lokalni sudovi, a objavili smo na ovim stranicama stotine dokaza da imaju propusta, nedosljednosti, neizostavno je da ih po{tuju svi gra|ani, kao {to ubica Breivik ima respekt prema pravnom poretku svoje zemlje Norve{ke. Norve{ko pravosu|e, anga`irani vje{taci medicinske struke nedvosmisleno su ustanovili da je masovni ubica Breivik “mentalno i psihi~ki ubrojiv“. Ne pla{im se ja za Breivika, strah me od politi~ara koji komentiraju sudske presude a da nisu prethodno stru~nomedicinski “izvje{ta~eni“.  7


Iluzije:Iluzije.qxd

30.8.2012

1:41

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 23. AUGUST Nakon {to je u dobro osmi{ljenoj akciji ugasio “opo`arenu teritoriju“ oko svoje vikendice u {irem rejonu Konjica, premijer Federacije NERMIN NIK[I] najavljuje nove podvige: objavio je “bespo{tedni rat“ protiv svih vidova i oblika kriminala i korupcije. Tako i treba. Me|utim, treba biti oprezan u toj nakani: ako krene, recimo, od kriminala i korupcije u Autocestama Federacije ~iji je direktor Mirsad Nik{i}, premijerov brat, mogao bi to biti bratoubila~ki rat!

PETAK, 24. AUGUST “Po{tovani gledaoci, izvinjavam se, ne znam {ta se de{ava, da li }e se utakmica nastaviti, ili ne}e, izgleda da je nestalo struje u dvorani“, o~ajava sportski komentator BHT-a koji prenosi utakmicu ko{arka{kih selekcija Rumunije i Bosne i Hercegovine. “Naime, ja ovaj susret pratim iz sarajevskog studija“, nastavlja dalje opravdano jadikovati potpuno nedu`ni kolega. Br`e-bolje aktiviram daljinski upravlja~ i na|em jedan od milion rumunskih sportskih kanala i saznam “{ta se de{ava“ - de`urni elektri~ari osposobljavaju neke pokidane kablove, osigura~e, “napojne stanice“, govori na te~nom rumunskom zadihani reporter iz dvorane. Destine ljudi sa BHT-a pohrli na svaku besmislenu Evroviziju, ima ih solidan broj, slu`beno, na finalima Lige prvaka, ali osigurati novinaru da se javi iz Rumunije, e, to je ve}, “preambiciono“...

SUBOTA, 25. AUGUST Ve~eras je Zagreba~ka filharmonija, koju je doveo agilni, dobronamjerni ravnatelj MILJENKO PULJI], u crkvi u Derventi svirala Mozartov “Requiem“. Prekasno sam saznao za tu muzi~kopoliti~ku sve~anost, nisam nazo~io, {to me, dakako ne opravdava. “Da li je“, pitam prijatelja koji je u sve to dobro upleo prste, “barem neko iz Sarajeva bio u derventskoj crkvi?“ “Jeste. Valentin Inzko“, oporo i optu`uju}i mi odgovori.

nikako, ni pod razno, nije zaslu`io da dobije degenek ni od koga, pogotovo ne od ne~ijeg voza~a u Srebrenici. Voza~ je, pri tom, regionalni predsjednik udru`enja ratnih vojnih invalida. Sve je to skupa, kao i sve provincijske kafanske tu~e, nedoli~no, jadno, ~emerno, banalno, neprimjereno, nedostojno bilo kakvog ozbiljnog prosu|ivanja. Zanima me, za po~etak, ~ije je vlasni{tvo automobil koji vozi voza~ Emira Suljagi}a? Neki mi ne ba{ neozbiljni ljudi vele da je automobil iz voznog parka Predsjedni{tva BiH. I, drugo, mnogo va`nije, za{to je ljudima od kojih to nije o~ekivati a koji se (zaslu`eno ili nezaslu`eno) do~epaju vlasti, provincijskim lolama, toliko va`no da imaju “slu`benog voza~a“? Čega je to simbol, je li to stvar presti`a, {ta se time, slu`benim voza~em, `eli dokazati, pokazati? Uspjeh u karijeri, socijalna nadmo}? Nije Suljagi} Emir neko koga je lako bagatelisati, ukoliko se sam za to ne potrudi. Na njemu je da se odlu~i ho}e li biti upam}en po “slu`benim voza~ima“, koji ga satima pokorno ~ekaju na Ciglanama, koji ga razvoze kad premlati `enu, koji premla}uju politi~ke i strana~ke neistomi{ljenike, ili po ne~em mnogo va`nijem, od “{ireg dru{tvenog zna~aja“.

PONEDJELJAK, 27. AUGUST “A kada }e se znati tko je, zapravo, vlast u Federaciji BiH, tko na dr`avnoj razini...“, pita me neki dan kolegica iz Hrvatske. Da joj odgovorim starom po{tapalicom “kad na vrbi rodi gro`|e“, nisam siguran da bi me razumjela. Pa upotrijebim ~itku i prihvatljivu, cini~nu, zlo~estu svakako, formulaciju-odgovor: “Kad Luka Modri}

[OBI]U. Čudna, nesvakida{nja pojava bija{e Miladin [obi} kada se iz Nik{i}a,

preko Dubrovnika dobacio do Sarajeva i vrlo pristojnu karijeru, nekonvencionalnu, nenametljivu ovdje ostvario. Imali smo podosta zajedni~kih prijatelja, ali mislim da nas je upoznao njegov zemljak, tada najva`niji radijsko-medijski novinar Boro Konti}. Neku godinu nakon rata u epicentru Sarajeva sretnem Miladina, izgrlimo se, izljubimo se ko najro|eniji, predlo`im crnogorskom trubaduru da uradimo intervju: “Vrlo rado, ali hajde, mili moj, da sa~ekamo neka sretnija vremena“...

SRIJEDA, 29. AUGUST “Jesam potpisao ostavku, ali nisam ~itao {ta prije toga pi{e“, veli danas pred Ustavnim sudom Federacije BiH dugogodi{nji federalni ministar DESNICA RADIVOJEVI]. Za ministarskog mandata Radivojevi} je potpisao mali milion odluka koje su mu do{le pod ruku i vjerovati je da nema pojma {ta potpisuje... Mo`e pona{anje Radivojevi}a razli~ite utiske i emocije prozvesti: u rasponu od prezira do ga|enja. Jedan moj drug, tvrd na nov~aniku, kada ga je konobarica upozorila da mora platiti ra~un za pi}e koje je popio, smireno joj odgovara: “Ta~no je da sam imao 15 gemi{ta, ali nisam zvao. Jesam popio, ali nisam zvao.“ Drasti~na, ogromna je razlika, zar ne?!

NEDJELJA, 26. AUGUST Danas je voza~ EMIRA SULJAGI]A, biv{eg (sarajevskog) kantonalnog ministra nauke i obrazovanja, trenutno nezaposlenog, usred Srebrenice premlatio HAKIJU MEHOLJI]A, lokalnog predsjednika Socijaldemokratske partije BiH. Suljagi}ev anga`man u posljednjih nekoliko mjeseci, mobiliziranje Srebreni~ana za predstoje}e lokalne izbore, vrlo je zna~ajan i hvale vrijedan. Sa druge strane, njegov doju~era{nji partijski kolega Hakija Meholji}, predratni i ratni {ef policije Srebrenice, 8

potpi{e za madridski “Real“. Modri} danas potpisao, vlasti u BiH jo{ uvijek nema, a javljaju mi provjereni izvori iz Crne Gore da ni \ekna nije umrla; bore joj se za `ivot...

UTORAK, 28. AUGUST Lijep, iskren, toplo organiziran i vrhunski argumentiran tekst napisao hrvatski muzi~ki kriti~ar ILKO ČULI] o crnogorskom kantautoru MILADINU SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

29.8.2012

21:57

Page 2


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

30.8.2012

2:15

Page 10

MINI MARKET NULTI KULTI

Direktor BHRT-a samovoljno imenovao ~etiri jednonacionalna pomo}nika ^lan Upravnog odbora BHRT-a Ahmed @ili} zatra`io je od svojih kolega da na prvoj narednoj sjednici razmatraju imenovanja ~etiri nova pomo}nika direktora dr`avnog javnog servisa Muhameda Bakarevi}a. Direktor Bakarevi} je, bez suglasnosti Upravnog odbora, na funkciju pomo}nika za program imenovao Belmina Karamehmedovi}a, za finansije Nermina Durmu, dok je na pozicije pomo}nika direktora za razvoj i tehnologiju, odnosno za obrazovanje i edukaciju postavio D`enitu Jusufbegovi} i Senadu ]umurovi}. Kako su, me|utim, na BHRT-u ranije imenovani direktori koji imaju iste zada}e, @ili} je tra`io i dobio podr{ku ostalih ~lanova Upravnog odbora kako bi ozbiljno razmotrili posljednju odluku direktora Bakarevi}a. No, bolje upu}eni u stanje i prilike na BHRT-u tvrde kako je generalni direktor Muhamed Bakarevi} postavljenjem ~etiri nova pomo}nika `elio umanjiti uticaj aktualnog direktora BHT1 Marija Peji}a i direktora BH Radija Milana Trivi}a. Bakarevi}u se, navodno, toliko `urilo pa je “previdio“ da je za sve pomo}nike izabrao Bo{njake, iako je morao voditi ra~una o ravnopravnoj nacionalnoj zastupljenosti. (E.H.)

Ahmed @ili}

10

HELEZ NEJSE

Federalni ministar Zukan Helez zatražio hitnu kupovinu pet novih automobila Federalni ministar za pitanja branitelja Zukan Helez zatra`io je od premijera Nermina Nik{i}a odobrenje za nabavku pet novih vozila za potrebe revizorskih timova koji vr{e kontrolu korisnika braniteljskih prava. Ministar Helez je naveo da 15 revizorskih timova trenutno na raspolaganju imaju 11 slu`benih automobila, {to je nedovoljno, pa su “prinu|eni“ koristiti vozila naslije|ena od biv{eg federalnog Ministarstva obrane. No, kako se radi o automobilima starijim od deset godina, ~iji su tro{kovi odr`avanja navodno iznimno visoki, ministar je procijenio kako je isplativije kupiti nova vozila, premda revizorski timovi svoj posao trebaju zavr{iti naredne godine. Ministar Zukan Helez je u tom smislu naveo i sve karakteristike automobila: kubika`u, snagu motora, pa ~ak i cijenu koja ne bi prelazila 21.000 KM (upu}eniji tvrde da je jo{ samo trebao navesti i marku, a navodno je u pitanju Ford). I mada je ministar Zukan Helez dobio podr{ku premi-

Zukan Helez

jera Nermina Nik{i}a, nabavku vozila je na pro{lotjednoj sjednici Vlade Federacije BiH stopirao ministar financija Ante Krajina, koji je sasvim opravdano procijenio kako je u situaciji kada je federalni prora~un u dubokom minusu, kupovina novih automobila sramna i nedopustiva. (S.M.)

DU[ANOVO CARSTVO

Predstavnici deminerskih kompanija kompletirali kriminalni dosje direktora Dušana Gavrana Predstavnici osam deminerskih kompanija iz BiH odr`at }e do kraja tjedna sastanak s Bo`om Mihajlovi}em, {efom Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Dr`avnog tu`iteljstva. Tu`itelju Mihajlovi}u }e biti predata kaznena prijava protiv direktora Centra za uklanjanje mina (BHMAC-a) Du{ana Gavrana i obimna dokumentacija o njegovom vi{egodi{njem kriminalu. Slobodna Bosna je o korupciji, ucjenama i reketiranju u BHMAC-u op{irno pisala prije dvadesetak dana, ali se ~ini da

novinski napisi nisu zaustavili direktora Gavrana. Posljednji primjer je poku{aj promaknu}a djelatnika BHMAC-a u Banjoj Luci Milenka Vi{ekrune, koji je godinama radio na poslovima sa srednjom stru~nom spremom. Vi{ekruna je nedavno kona~no zavr{io fakultet i odmah mu je rezervirano novo radno mjesto. Vi{ekruna je, ina~e, zet Dragana [krbi}a, koji je kao {ef kabineta dr`avnog ministra civilnih poslova Sredoja Novi}a godinama prikrivao kriminalne poslove Du{ana Gavrana. (S.M.) SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

30.8.2012

2:16

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

ALO, ALO

PRO ET CONTRA

Smatrate li da je važnije da država kupi avion za gašenje požara nego za prijevoz političara? DARIO NOVALI] Glavni i odgovorni urednik magazina “Start”

DA Mi smo {tedljiva zemlja. Nama treba avion koji mo`e da prevozi vodu za ga{enje po`ara a koji mo`e da slu`i i za prijevoz politi~ara.

MIRKO PULJI]

sve naopako, a narod je nau~io da trpi.

VASVIJA VIDOVI] Advokat

Glumica

DA Prioritet nam je avion za ga{enje po`ara kao {to nam treba vi{e vatrogasnih vozila. Politi~ari imaju i vi{e nego {to im treba.

DA Apsolutno nam je va`niji avion za ga{enje po`ara. Politi~ari bi mogli da se voze u avionima koji koristi i obi~ni puk, kao {to rade politi~ari naprednijih zemalja.

ISMAR IMAMOVI] Novinar

EFSA

RTV Visoko

DA

DA Naravno da je za jednu dr`avu prioritetnije da posjeduje avion za ga{enje po`ara nego vozne parkove skupocjenih automobila ili avione. Ozbiljni dr`avnici bi trebali da putuju dr`avnim avionima. Me|utim, danas je

BESIMA BORI] Zastupnica u federalnom Parlamentu

DA Dr`ava apsolutno treba da kupi avion za ga{enje po`ara i da uradi ne{ta konkretno po tom pitanju.

Da Socijaldemokratska partija BiH ima velikih problema s punjenjem “Gradske arene” u Zenici u nedjelju, 2. septembra, za kada je zakazana promotivna konvencija ove stranke, govori ~injenica da svi koji su proteklih godina imali bilo kakve veze sa SDPom primaju o~ajni~ke telefonske pozive na konvenciju. Pozive su tako primili i nekada{nji simpatizeri stranke iz sarajevske op}ine Stari Grad. “U~lanio sam se u SDP prije desetak godina, hodali su po ku}ama i skupljali ~lanove, potpisao se i vi{e nikad od tada nisam ispunjavao nikakve obaveze kao ~lan, nisam nikada pla}ao ~lanarinu, niti sam i{ao na neke od lokalnih sastanaka na koje su me pozivali, pa me iznenadio poziv neki dan. Pitao sam ih gdje su bili ranije i za{to me zovu sad kad im treba popuniti salu u Zenici, nakon ~ega su se izvinili na smetnji i spustili slu{alicu”, kazao nam je jedan od biv{ih razo~aranih simpatizera sa Jar~edola u sarajevskom Starom Gradu. S obzirom da se radi o jednom od mnogoljudnijih gradova u BiH u kojem Zdravko ^oli} bez problema napuni “Gradsku arenu”, nije te{ko pretpostaviti koliko je slaba podr{ka SDP-u u tom gradu s obzirom da moraju moljakati biv{e ~lanove iz sarajevskih mahala da im pomognu u popunjavanju dvorane. (A.P.)

by MARIO BRANCAGLIONI

V

GORDANA BOBAN

Profesor na

Svrsishodnije je da se kupi avion za ga{enje po`ara ako bismo se ve} na{li pred dilemom jedno ili drugo. Naravno da bi bolje bilo imati i jedno i drugo, a ako ne mo`emo imati oba aviona, apsolutno nam je

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

prioritet kanader. Ova situacija u kojoj smo se na{li nam je pouka za sva vremena.

Kako bi napunili salu za konvenciju u Zenici, SDP-ovci zovu i raju iz Sarajeva

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

11


Asim:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:54

Page 12

TRGOVINA O TRO[KU DR@AVE MUTNE TRANSAKCIJE GRA\EVINSKIH KOMAPNIJA Postalo je pravilo da se pobjednici na tenderu povla~e a posao prepu{taju dugoplasiranoj kompaniji

Direkcija Autocesta Federacije BiH, predvođena Ensarom Karićem i Mirsadom Nikšićem, legalizirala je mutnu praksu masovne proprodaje poslova dobivenih na izgradnji autoceste 5C

IZGRADNJA MOSTA NA SAVI PREKO NO]I POSKUPJELA ZA 10 MILIONA KM 12

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Asim:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:54

Page 13

ZA[TO POBJEDNICI NA TENDERU ODUSTAJU OD POSLA? je ponuda (blizu 308 miliona KM) ubjedljivo najpovoljnija. Obje gra|evinske kompanije, i turska i italijanska, spadaju u sami evropski vrh i ne treba sumnjati da }e povjereni posao uraditi besprijekorno. Ali, jednako besprijekorno taj bi posao uradile i gra|evinske kompanije iz BiH, a dokaz za to jeste ~injenica da }e sve tri navedene poddionice graditi upravo gra|evinske firme iz BiH, ali isklju~ivo kao podizvoda~i radova kojim }e inostrane gra|evinske kompanije preprodati posao po neuporedivo ni`oj cijeni.

ELIMINACIJA DOMA]IH GRA\EVINARA Tako se apsurdni krug zatvara: direkcija Autocesta Federacije BiH nema povjerenja u gra|evinske kompanije iz BiH pa posao redovno dodjeljuje inostranim gra|evincima, ~ak i kada su njihove ponude skuplje. Me|utim, inostrane gra|evinske kompanije imaju povjerenje u bh. gra|evinare pa im velikodu{no prepu{taju posao uz masnu proviziju koju zadr`avaju za sebe! Bh. gra|evinci nemaju {ansi u konkurenciji s mo}nim inostranim kompanijama ~ak i u slu~aju kada se na tenderu pojave s povoljnijom ponudom. Primjerice, na tenderu za poddionicu Tar~in - Suhodol, najpovoljniju ponudu dostavila je hrvatska kompanija Vijadukt u konzorciju s pet gra|evinskih firmi iz BiH. Ponuda Vijadukta i bh. gra|evinaca bila je 3 miliona eura jetinija od ponude turske kompanije Cengiz, no posao je ipak pripao Turcima! Direktor Autoceste FBiH Ensar Kari} ne krije da je posao vrijedan 115 miliona eura zaklju~io s drugorangiranom tvrtkom na tenderu. “Mi smo uradili dodatnu analizu finansijskih pokazatelje firmi. Analizirali smo njihove ponude i u skladu s procedurama, odlu~ili da predlo`imo EBRD-u ponudu kompanije Cengiz, jer je ona u pogledu finansijskog stanja bila ozbiljnija u odnosu na ponudu hrvatske i bh. kom-

Doma}e gra|evinske kompanije kupe mrvice ispod stola za kojim veliki me{etari dijele plijen Pi{e: ASIM METILJEVI]

U

razmaku od samo tri mjeseca, jedna turska i jedna italijanska gra|evinska kompanija odnijele su ispred nosa bh. gra|evinaca posao vrijedan 688 miliona KM! Turska kompanija Cengiz zaklju~ila je dva ugovora ukupne vrijednosti 380 miliona KM, a uskoro }e ugovor sklopiti i

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

gra|evinska kompanija iz Italije Impresa Pizzarotti & Salini na iznos od oko 308 miliona KM. Turci i Italijani pobijedili su na tenderu za izgradnju dionice autoceste Vlakovo - Tar~in duge svega 20 kilometara koja je podijeljena na tri poddionice: Tar~in - Suhodol, Suhodol - Lepenica i Lepenica Vlakovo. Prve dvije poddionice gradit }e turski gra|evinari a tre}u, za koju je tender upravo okon~an, najvjerovatnije italijanska kompanija Impresa Pizzarotti & Salini ~ija

panija. U tom konzorciju bile su tri kompanije sa vrlo lo{om likvidno{}u. Jednostavno, nismo htjeli da rizikujemo i damo ugovor nekome ko ne}e biti u stanju da ga izvede“, objasnio je Kari} nedavno u razgovoru za tursku novinsku agenciju Anadolija. Istina, me|u bh. kompanijama koje su se natjecale za posao vrijedan vi{e od 300 miliona KM, tri su poslovale s gubitkom u 2011. godini, ali taj gubitak je nastao  13


Asim:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:55

Page 14

TRGOVINA O TRO[KU DR@AVE NASLJE\ENA MILIJARDA Vlada premijera Nik{i}a ima na raspolaganju milijardu KM za cestogradnju

VLADA RS-a LOBIRALA ZA STANKOVI]A

“Integral inžinjering“ ugovorio posao vrijedan 180 miliona eura Prije mjesec dana Vlada Republike Srpske ugovorila je izgradnju prve dionice autoceste od Doboja do Prnjavora vrijednu 180 miliona eura. Izgradnju }e kreditirati Evropska banaka za obnovu i razvoj, a posao je povjeren privatnoj kompaniji Integral in`injering u vlasni{tvu Slobodana Stankovi}a, koji je ina~e vrlo blizak predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Iako se Stankovi}ev “Integral in`injering“ suo~ava s ozbiljnim finansijskim problemima, Vlada RS-a uspjela je kod kreditora izlobirati pristanak da se ugovor o izgradnji autoceste potpi{e upravo s ovom kompanijom. Nasuprot tome, direktor Autocesta FBiH Ensar Kario} javno se pohvalio da je doma}e kompanije eliminirao iz posla za izgradnju poddionice Tar~in - Suhodol tako {to je naknadnim ~e{ljanjem poslovnih knjiga ustanovio da neke od njih ne posluju ba{ sjajno!  14

STANKOVI]EV POSAO STOLJE]A Integral in`injering ugovorio je izgradnju autoceste Doboj - Prnjavor za 180 miliona eura

 upravo zbog toga {to nisu imale posla jer je dr`avni investitor sve vrednije poslove dodjeljivao inostranim kompanijama. ^ak i onda kada su doma}e kompanije izlazile s najpovoljnijim ponudama, kao u slu~aju poddionice Tar~in - Suhodol.

MUTNI ARAN@MAN STRABAGA I GP PUTA Po identi~nom scenariju bh. konzorcij je proljetos eliminiran iz utrke za nastavak izgradnje Sarajevske obilaznice. Rije~ je o nastavku izgradnje prve poddionice Sarajevske obilaznice koju je prethodno gradila slovena~ka kompanije SCT. Slovenci su dovr{ili skoro 70 posto poslova, no u me|uvremenu su zapali u nerje{ive finansijske probleme, pa je investitor izgradnje Sarajevske obilaznice morao tra`iti drugog izvo|a~a. Na raspisani tender stiglo je nekoliko ponuda, a ubjedljivo najpovoljniju poslao je bh konzorcij predvo|en GP Putom. Uprkos ~injenici da je bh. konzorcij bio prvorangiran na tenderu, posao na dovr{etku izgradnje Sarajevske obilaznice dodijeljen je austrijskoj kompaniji Strabag ~ija je ponuda bila 3 miliona KM skuplja! Ostaje naravno otvoreno pitanje za{to se GP Put nije `alio na nepravednu odluku investitora, odnosno za{to investitor nije SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Asim:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:55

Page 15

ZA[TO POBJEDNICI NA TENDERU ODUSTAJU OD POSLA? JEDNOPARTIJSKA KONTROLA CESTOGRADNJE

Ključne poluge vlasti u cestogradnji drži SDP Sve klju~ne poluge vlasti koje su vezane za cestogradnju u Federaciji BiH u rukama dr`e kadrovi SDP-a. Na ~elu direkcije Autocesta FBiH nalazi se SDP-ov dvojac - Ensar Kari} i Mirsad Nik{i}, ina~e brat federalnog premijera Nermina Nik{i}a. I federalni i dr`avni resor saobra}aja i prometa kontroliraju kadrovi SDP-a, Enver Bijedi} i Damir Had`i}. U njihovim rukama nalazi se investicijski bu-

d`et te`ak skoro milijardu konvertibilnih maraka koji su naslijedili od prethodne garniture federalne vlasti. Naime, krediti za sve dionice autoceste ~ija je izgradnja po~ela 2011. i 2012. godine ugovoreni su i potpisani godinu prije nego {to je SDP-ova garnitura preuzela vlast. Lagumd`ijinim pulenima preostao je lak{i i profitabilniji dio posla - da biraju poslovne partnere i tro{e naslije|eni bud`et. 

raspisao novi tender umjesto {to je posao po automatizmu povjerio drugorangiranom, dakle skupljem ponu|a~u. Indikativna je ~injenica da se u ve}ini slu~ajeva kod preprodaje poslova i sumnjivog povla~enja s tendera pojavljuju iste firme. Tako se austrijski Strabag prije desetak godina raskinuo ugovor o izgradnju mosta Svilaj na Savi, tako|er na koridoru 5C, ~iju izgradnju zajedni~ki finansiraju Hrvatska i BiH u omjeru 50:50 posto. Strabag se krajem februara ugovorom obvezao da }e most Svilaj izgraditi za ne{to vi{e od 40 miliona KM i da }e s radovima po~eti {est mjeseci nakon pospisanog ugovora. No, po isteku {est mjeseci, Strabag je odlu~io raskinuti ugovor jer ga investitori navodno nisu

NAJAMNI RADNICI: Sve tri poddionice od Tarčina do Vlakova gradit će upravo građevinske firme iz BiH, ali isključivo kao podizvodači radova kojim će inostrane građevinske kompanije preprodati posao po neuporedivo nižoj cijeni KOMBINACIJE AUSTRIJSKOG STRABAGA Resorni ministar Damir Had`i} mudro {uti o slu~aju Strabag

STRANA^KA KONTROLA CESTOGRADNJE Klju~ne odluke o izgradnji autoceste donose bra}a Nik{i}, Damir Had`i}, Enver Bijedi} i Ensar Kari} 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

blagovremeno “uveli u posao“. Investitori pak tvrde suprotno - da su blagovremeno obezbijedili preduvjete za po~etak izgradnje mosta. Epilog je poznat: Strabag se povukao iz posla za koji se do ju~er gr~evito borio, a izgradnja mosta Svilaj povjerena je drugorangiranoj kompaniji, hrvatskom Vijaduktu, ~ija je ponuda 10 miliona KM skuplja od ponude Strabaga! Naravno da Strabag nije tek tako raskinuo ugovor i da se Vijedukt nije besplatno dokopao ovog unosnog posla. Ali zakulisni dogovor Strabaga i Vijadukta ne bi bio mogu} bez aktivnog sudjel ovanja investitora. Nakon povl a~enja Strabaga, svaki odgovoran investitor raspisao bi novi tender kako bi postigao {to ni`u cijenu, a protiv Strabaga bi pokrenuo sudski postupak za nadoknadu pretrpljene {tete. Nasuprot tome, neodgovoran odnosno korumpiran investitor za`mirio bi na oba oka, pristaju}i da se cijena izgradnje mosta Svilaj na Savi doslovno preko no}i uve}a za desetak miliona KM!  15


Policija:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:09

Page 16

SARAJEVSKA POLICIJADA

KAKO JE MINISTAR MUHAMED BUDIMLI] PODIJELIO NAGRADE “ZASLU@NIM POLICAJCIMA“ MINISTROVA MINISTROVA PARADA PARADA

Trodnevno Trodnevno obilje`avanje obilje`avanje Dana Dana policije policije ko{talo ko{talo je je oko oko tri tri milijuna milijuna KM, KM, ali ali se se na na kraju kraju ispostavilo ispostavilo da da je je cijela cijela manifestacija manifestacija organizirana organizirana ss ciljem ciljem promocije promocije ministra ministra Muhameda Muhameda Budimli}a Budimli}a ii njegovih njegovih najbli`ih najbli`ih suradnika suradnika

16

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Policija:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:10

Page 17

POD ZASTAVOM MUHAMEDA

Na prošlotjednoj sjednici Vlade Kantona Sarajevo, po drugi put u posljednih godinu dana, usvojen je isti Nacrt zakona o unutarnjim poslovima čime su ministri iz SDP-a potvrdili da je preuzimanje kontrole nad policijom u samom vrhu njihovih političkih prioriteta; istodobno je MUHAMED BUDIMLIĆ u posljednja tri dana, koliko traje bespotrebno obilježavanje Dana policije, demonstrirao kako izgleda kada ministar preuzme komandu nad policajcima Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N

a pro{lotjednoj sjednici Vlade Kantona Sarajevo, po drugi put u posljednjih godinu dana, utvr|en je i u parlamentarnu proceduru upu}en Nacrt zakona o unutarnjim poslovima. No, za razliku od pro{logodi{njeg izja{njavanja, kada su se predlo`enim izmjenama Zakona o unutarnjim poslovima usprotivili pojedini ministri iz SDA, istovjetna su zakonska rje{enja ovoga puta dobila jednoglasnu podr{ku. Jednako je tako sarajevski ministar policije Muhamed Budimli} ponovno ustvrdio da je Nacrt zakona usugla{en s mi{ljenjem Venecijanske komisije ({to je, podsjetimo, ranije demantirano), ali da predstoji dijalog s predstavnicima me|unarodnih organizacija koji se i dalje protive njegovom prijedlogu. Budimli}ev strana~ki kolega, kantonalni premijer Fikret Musi} je ponovio da zakonske izmjene ne zna~e uvo|enje politi~ke kontrole nad policijom, premda je i njemu, kao i ministru policije, ranije iz OHR-a i Delegacije Europske unije u BiH otvoreno sugerirano da je Nacrt zakona neprihvatljiv.

]OSI]EVO PISMO INZKU I SORENSENU Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo Vahid ]osi} je o posljednoj odluci Vlade, o~ekivano, doznao iz medija, budu}i da policija prije usvajanja najnovijeg

Nacrta zakona (a zapravo se radi o istom tekstu zakona) nije konzultirana. Stoga je komesar Vahid ]osi} po~etkom tjedna uputio pismo OHR-u i specijalnom predstavniku EU-a Peteru Sorensenu upozoravaju}i, po tko zna koji put, na poku{aj nametanja politi~kog utjecaja na rad policije, odnosno, ponovno izbjegavanje transparentne procedure koja je propisana prilikom izrade novih zakonskih rje{enja. U tom je smislu ]osi} naglasio da izmjene zakona koje name}e Budimli} predvi|aju ukidanje Nezavisnog odbora, pro{irenje ovlasti ministra kada je posrijedi izbor, nadzor rada i smjena policijskog komesara, te financijska i kadrovska kontrola nad Upravom policije. Komesar ]osi} je naveo i kako bi, dobije li Nacrt zakona o unutarnjim poslovima podr{ku u Skup{tini Kantona Sarajevo, bio ukinut Sektor kriminalisti~ke policije, Jedinica za specijalisti~ku podr{ku i Jedinica za saobra}aj. “Evidentno je da dostavljeni Nacrt zakona nema za cilj ja~anje i unapre|enje postoje}eg pravnog okvira, ve} je cilj stvaranje policije pasivnom i neupotrebljivom u operativnom smislu i vra}anje u stanje partijske policije s kraja 40-tih godina pro{log vijeka. Navedenim Nacrtom zakona o unutra{njim poslovima delvalvira se i negira cjelokupno dostignu}e UN-a i Evropske policije na depolitizaciji i reformi policijskih snaga u BiH“, pi{e u dopisu komesara MUP-a Kantona Sarajevo upu}enog me|unarodnim zvani~nicima u BiH. Istodobno je Vahid ]osi} zamolio Valentina Inzka i Petera Sorensena da iskoriste svoja ovla{}enja i zaustave 

Na spisku nagra|enih tajnik MUP-a Kantona Sarajevo, ministrova glasnogovornica, slu`benici Uprave za administraciju... 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

17


Policija:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:10

Page 18

SARAJEVSKA POLICIJADA  destruktivne procese koji vode ka uspostavi pune politi~ke kontrole nad policijom.

NAGRADA I ZA SLU@BENICU S LA@NOM DIPLOMOM A kako u praksi izgleda kada ministar Muhamed Budimli} preuzme rukovo|enje policijom, demonstrirano je u posljednja tri dana, koliko traje obilje`avanje Dana policije, posve bespotrebne manifestacije koja }e ko{tati oko tri milijuna KM. Ministar je Budimli}, izme|u ostalog, nalo`io da se u povodu Dana policije “zaslu`nim policajcima“ podijele nov~ane nagrade, s tim da je kona~ni spisak dobitnika odredio on sam. Prethodno je svim policijskim slu`benicima, dobitnicima priznanja i rukovoditeljima nagra|enih jedinica nalo`io da na centralnu manifestaciju, koja je odr`ana u srijedu (29. augusta), do|u u novim uniformama. Nakon {to se ispostavilo da mnogi me|u nagra|enima imaju samo stare, pohabane uniforme, nastala je prava trka u potrazi za novim odijelima, kako bi se javnost uvjerila da je sarajevska policija “adekvatno opremljena“. No, pravi je {ok nastao kada su objavljena imena nagra|enih. Tako se na popisu 50 slu`benika MUP-a Kantona Sarajevo kojima su dodijeljene nov~ane nagrade na{lo tek 14 policajaca i duplo vi{e onih koji nemaju nikakve veze s operativnim policijskim poslovima. Velikodu{ni je Budimli} nagradio najbli`eg suradnika, tajnika MUP-a Kantona Sarajevo Edina Zahiragi}a, svoju glasnogovornicu Nihadu ^omor, te jo{ desetak slu`benika iz Sektora za administraciju. Me|u nagra|enim se uposlenicama MUP-a ~ak na{la i Amela Me{i}, protiv koje je nedavno podnesena kaznena prijava, nakon {to je

OBITELJSKE I STRANA^KE VEZE

Budimlić “optužio“ Rabiju Čamparu jer je majka Aljoše Čampare i tetka Denisa Zvizdića!!! Nakon {to je Vlada Kantona Sarajevo usvojila Nacrt zakona o unutarnjim poslovima, ministar Muhamed Budimli} je odr`ao konferenciju za novinare, na kojoj je optu`io SDA za opstrukciju procesa reforme policije. “Upravom policije MUP-a Kantona Sarajevo do sada je najve}im dijelom upravljala na~elnica Sektora za pravne, kadrovske i logisti~ke poslove i edukaciju Rabija ^ampara. Ni jedan proces koji se ti~e policijskog rada nije mogao pro}i bez potpisa na~elnice ^ampara. Kako se nezavisno upravljalo

SDP-ovci U LOVU NA “VJE[TICE” Na meti ministra Budimli}a na{li su se svi policajci za koje je procijenjeno da imaju veze sa SDA

PREDSTAVA ZA JAVNOST Sarajevski ministar policije naredio je svim nagra|enima da se pojave u novim odijelima 18

procesima govori ~injenica da je Rabija ^ampara tetka predsjednika KO SDA Denisa Zvizdi}a i ro|ena majka Aljo{e ^ampare, jednog od savjetnika Sulejmana Tihi}a“, izjavio je Muhamed Budimli}. Nadobudni je ministar, me|utim, “zaboravio“ spomenuti da Rabija ^ampara u MUPu radi vi{e od 30 godina, da je za trajanja dugogodi{nje policijske karijere dobila brojna priznanja od doma}ih i me|unarodnih institucija, izme|u ostalog, i za demokratizaciju policije i stavljanje izvan politi~kog utjecaja. 

otkriveno da se zaposlila s krivotvorenom fakultetskom diplomom. No, za razliku od birokrata iz njegovog ministarskog kabineta i Sektora za administraciju (ra~unaju}i i njihovu {eficu Sanju Petrovi}) kojima je podijelio nov~ana priznanja, ministar Muhamed Budimli} nije uva`io prijedlog Uprave policije da nagradi i vi{eg inspektora Miralema Musli}a. Policajac Musli} je, podsjetimo, prvi pritekao u pomo} i spasio svog ranjenog kolegu Mirsada Veli}a, nakon {to je na njega ispred Veleposlanstva SAD-a pucao Mevlid Ja{arevi}. Iako je Miralem Musli} za iskazanu hrabrost dobio priznanje Grada Sarajeva, a 2007. godine i priznanje tada{njeg veleposlanika SAD-a Douglasa McElhaneya, zbog pomo}i u izvla~enju ameri~kih turista koji su do`ivjeli saobra}ajnu nesre}u u Tar~inu, hrabrost ovog policajca nije uop}e dojmila ministra Budimli}a.  SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Policija:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:11

Page 19

POD ZASTAVOM MUHAMEDA

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

19


Frka:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:44

Page 20

PREMIJER LJIGA FEDERACIJE

PROTIVPO@ARNA STRATEGIJA PREMIJERA NIK[I]A

GASITE MEDIJE!

PREMIJEROVA PREMIJEROVA KONSPIRATIVNA KONSPIRATIVNA PREMIJERA PREMIJERA

Premijer Premijer FBiH FBiH Nermin Nermin Nik{i} Nik{i} uu “tajnom” “tajnom” obra~unu obra~unu sa sa neposlu{nim neposlu{nim medijima medijima

20

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Frka:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:44

Page 21

MEDIJI I MLIJEKO

“Slobodna Bosna“ otkriva detalje sa sastanka koji je prije petnaest dana, u potpunoj konspiraciji, premijer Federacije NERMIN NIKŠIĆ upriličio sa suradnicima iz financijsko-poslovnog sektora sa samo jednom tačkom dnevnog reda - raskrinkavanje kriminala u nepodobnim medijima Pi{e: MIRSAD FAZLI]

I

zvr{na vlast u Federaciji BiH na ~elu sa premijerom Nerminom Nik{i}em odlu~ila je da se kona~no obra~una sa medijima koji ne podr`avaju SDP i njegovog lidera Zlatka Lagumd`iju. Umjesto da se premijer Nik{i} ozbiljno po~ne baviti svojim poslom, vjerovatno po nalogu lidera i rukovodstva stranke, razradio je “pakleni“ plan (i)legalnog ga{enja medija koji nisu pod kontrolom lidera SDP-a.

TRE]E ZASJEDANJE AVANSA Kako nezvani~no saznajemo, za ostvarenje zacrtanih ciljeva premijer Nik{i} (ne)zvani~no je zadu`io Finansijsku policiju FBiH i Poreznu upravu FBiH, a ~itava operacija trebala bi biti izvedena pod “ki{obranom“ Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo. Tako je u posljednjih petnaestak dana

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

premijer Nik{i} sa Admirom Mujanovi}em, svojim portparolom, i Jasenkom Muharemagi}em, savjetnikom za me|unarodne i odnose s me|unarodnim finansijskim organizacijama, u dva navrata organizovao konspirativne, strogo pov. sastanke kojima su nazo~ili i glavna tu`iteljica Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo Nives Kanev~ev, glavni inspektor Finansijske policije FBiH Zufer Dervi{evi} i direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifovi}. Na ovim radno-konsultativnim dru`enjima, o kojima pojma nema ni nominalni {ef Dervi{evi}a i

Arifovi}a, ministar finansija u Vladi FBiH Ante Krajina, kao ni ministri koji nisu ~lanovi SDP-a, razgovaralo se o strogoj kontroli poslovanja medijskih ku}a TV1, Dana, Oslobo|enja i Slobodne Bosne. Kako nezvani~no saznajemo, akcenat predstoje}ih kontrola trebao bi biti stavljen na isplate (ne)oporezovanih pla}a, honorara i naknada uposlenicima i saradnicima “zlo~ina~kih“ medija sa ciljem utvr|ivanja nezakonitosti i procesuiranja odgovornih osoba, {to bi trebalo voditi Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo. A da su informacije do 

Premijer Nik{i} naredio tu`iteljstvu i financijsko-poreznim {efovima da “pro~e{ljaju“ poslovanje medija koji nisu pod kontrolom SDP-a!

21


Frka:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:44

Page 22

PREMIJER LJIGA FEDERACIJE []EPO, []EPO, NI NE RASTE[ LEPO

Organi gonjenja ne bave se avionom, jahtom, najskupljim automobilom nesuđenog ministra sigurnosti Fahrudina Radončića

SKROMNO SKROMNO BO[NJA^KI BO[NJA^KI

Utemeljitelj Utemeljitelj Avaza Avaza ii predsjednik predsjednik SBB-a SBB-a Fahrudin Fahrudin Radon~i} Radon~i} pored pored svog svog auta auta vrijednog vrijednog ~etvrt ~etvrt miliona miliona maraka maraka

BROJKE I SLOVA Carinske deklaracije iz kojih se vidi da su kompanije Fahrudina Radon~i}a kupile limuzinu, avion, jahtu vrijednosti oko 5 miliona KM

S S JAHTOM JAHTOM NISI NISI SAM SAM

Jahta Jahta Fahrudina Fahrudina Radon~i}a Radon~i}a kupljena kupljena po~etkom po~etkom ove ove turisti~ke turisti~ke sezone sezone

22

Finansijsku i poreznu kontrolu medija u vlasni{tvu porodice Selimovi}, Dana i Oslobo|enja, vjerovatno je svom novom koalicionom partneru Zlatku Lagumd`iji sugerisao utemeljitelj Avaza (najmanji lider parlamentarne ve}ine) i predsjednik Stranke za bolju budu}nost BiH Fahrudin Radon~i}. A sam poslovi~no skromni Radon~i} je u roku od sedam mjeseci kupio luksuzni automobil, avion i jahtu ukupne vrijednosti oko pet miliona KM!

Prema onome {to stoji u carinskim deklaracijama kupljene i uvezene robe, Fahrudin Radon~i} prvo je polovinom oktobra pro{le godine kupio luksuzni ameri~ki automobil Cadillac. Automobil tipa Escalade kupljen je od ameri~ke kompanije Alpine Armoring Inc., a uvoznik, odnosno vlasnik je Avaz d.o.o. Ova luksuzna neman na ~etiri to~ka ko{tala je 181.335 ameri~ka dolara, ili 255.682 KM! Nakon limuzine, Radon~i} se po~astio kupovinom aviona

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Frka:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:45

Page 23

MEDIJI I MLIJEKO

PROBO[NJA^KI JETSET Avionom Fahrudina Radon~i}a provozao se i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija

Cessna koji je pla}en 2.350.000 ameri~kih dolara, odnosno 3.431.000 KM. Kupovina je obavljena krajem marta ove godine, a uvoznik je bio, kao i u slu~aju nabavke Cadillaca, Avaz d.o.o. O (ne)pla}anju PDV-a, odnosno povratu upla}enog PDV-a za kupljeni avion u iznosu od preko 600 hiljada KM ve} smo pisali. U maju ove godine Radon~i} je u susjednoj Hrvatskoj kupio i “skromnu“ jahtu. Jahta je kupljena od kompanije Magnum Nautica sa sjedi{tem u Zagrebu, a kupac ovaj put nije bio Avaz d.o.o. nego Avaz-roto press d.o.o. Tim prevoznim, odnosno plovnim sredstvom, Avaz-roto press valjda namjerava razvoziti novine po jadranskoj obali kako bi i u ovom slu~aju tra`io povrat upla}enog PDV-a za kupovinu jahte Sunseeker Manhattan 80 pla}ene 635 hiljada eura ili 1.238.250 KM! 

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

PREMIJEROV “UDARNI” DVOJAC Direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifovi} i glavna tu`iteljica Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo Nives Kanev~ev

 kojih smo do{li zaista utemeljene, svjedo~i i ~injenica da je Finansijskoj policiji FBiH ve} proslije|en nalog za temeljito ~e{ljanje poslovanja nezavisne televizije TV1. Me|utim, zbog nenadle`nosti, Finansijska policija nalog je proslijedila Poreznoj upravi FBiH koja je ve} kontaktirala rukovodstvo ove medijske ku}e najavljuju}i po~etak zvani~ne kontrole.

NE DAJ SE, NIVES Me|utim, nisu samo neposlu{ni mediji kost u grlu aktuelnih politi~kih vlastodr`aca. More ih i neuspjeli poku{aji preuzimanja kontrole nad Bosnalijekom i Fabrikom duhana Sarajevo. Kako ne postoji mogu}nost da legalnim sredstvima pod

kontrolu stave spomenute firme, Nermin Nik{i} je navodno od glavne kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev tra`io da procesuira rukovodstvo Bosnalijeka na ~elu sa Edinom Arslanagi}em i FDS-a na ~elu sa Dinom Mulahasanovi}em koji su se potpuno oteli kontroli SDP-a. Kako nezvani~no saznajemo, premijer Nik{i} nije bio zadovoljan reakcijom glavne kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev, koja je bahatog premijera upozorila da njen rad ne mo`e biti usmjeravan, niti kontrolisan od strane bilo koje politi~ke stranke, pa tako ni od SDP-a. Navodno, nakon odr`anih sastanaka premijer Ni{i} suradnicima se po`alio na nekooperativnost tu`iteljice Nives Kanev~ev. 

23


Amila:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:35

Page 24

PREDSJEDNICA FEDERALNE ADVOKATSKE KOMORE U SUKOBU INTERESA

Članovi Organizacije ratnih vojnih invalida (ORVI) iz Tuzle optužili su nedavno svoju dugogodišnju pravnu zastupnicu AMILU KUNOSIĆ-FERIZOVIĆ za kršenje kodeksa advokatske etike i protiv tuzlanske odvjetnice podnijeli prijavu Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i Regionalnoj advokatskoj komori; tuzlanski ratni vojni invalidi tvrde da je odvjetnica Amila Kunosić-Ferizović krila da je njezin suprug Elvir Ferizović protiv ORVI-ja podnio tužbu radi povrata 380.000 KM navodnih investicija

^IJE JE INTERESE [TITILA AMILA KUNOSI]- FERIZOVI], MU@A ILI POSLOVNIH KLIJENATA? 24

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Amila:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:36

Page 25

IZME\U ADVOKATSKE ETIKE I BRA^NOG ZAVJETA tuzlanskom naselju Miladije. Vi{egodi{nji je spor kulminirao fizi~kim obra~unom ~lanova ORVI-ja i za{titara agencije Soko BH, tako|er u vlasni{tvu Elvira Ferizovi}a, koji su 13. augusta sprije~ili ratne invalide da u|u u posjed sporne benzinske pumpe.

ZA[TO JE RASKINUT ORTA^KI UGOVOR Prema orta~kom ugovoru iz juna 2001. godine koji su predstavnici ORVI-ja potpisali s Elvirom Ferizovi}em, vlasnikom Tehnopetrola, ta je kompanija na zemlji{tu koje je Op}ina Tuzla dodijelila ratnim vojnim invalidima trebala izgraditi benAmila Kunosi} Ferizovi}

RATNI RATNI VOJNI VOJNI INVALIDI INVALIDI PROTIV PROTIV SUPRU@NIKA SUPRU@NIKA KUNOSI]-FERIZOVI] KUNOSI]-FERIZOVI]

^lanovi ^lanovi ORVI-ja ORVI-ja iz iz Tuzle Tuzle tvrde tvrde da da je je prava prava namjera namjera njihove njihove biv{e biv{e pravne pravne zastupnice zastupnice Amile Amile Kunosi}-Ferizovi} Kunosi}-Ferizovi} ii njezinog njezinog supruga supruga Elvira Elvira da da se se domognu domognu lokacije lokacije koju koju im im je je svojedobno svojedobno dodijelila dodijelila Op}ina Op}ina Tuzla Tuzla

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

P

redsjednica Advokatske komore Federacije BiH Amila Kunosi}Ferizovi} na{la se prije petnaestak dana u sredi{tu skandala koji bi je, poka`u li se te{ke optu`be izre~ene na njezin ra~un istinitim, mogao stajati karijere. Članovi Organizacije ratnih vojnih invalida (ORVI) iz Tuzle optu`ili su, naime, svoju dugogodi{nju pravnu zastupnicu za kr{enje kodeksa advokatske etike i protiv Amile Kunosi}-Ferizovi} podnijeli prijave Visokom sudskom i tu`iteljskom vije}u BiH, odnosno, Regionalnoj advokatskoj komori. Prethodno su se predstavnici ratnih vojnih invalida iz Tuzle razi{li s njezinim suprugom Elvirom Ferizovi}em, vlasnikom tvrtke Tehnopetrol, sa kojim su prije jedanaest godina zaklju~ili Ugovor o zajedni~koj izgradnji benzinske pumpe u

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

slu~ajno, samo pet dana prije isteka roka za `albu, i to }emo dokazati“, tvrdi predsjednik ORVI-ja Tuzla Nihad Bukvi}. On obja{njava da je vlasnik Tehnopetrola, odnosno suprug njihove pravne zastupnice, tu`bu podnio radi povrata pozajmice, odnosno, sredstava koje je ulo`io u benzinsku pumpu. “Tada smo anga`ovali drugog advokata koji je napisao `albu i dostavio Sudu. U me|uvremenu smo zvali advokaticu Kunosi}-Ferizovi}, ali ona nije odgovorala na na{e pozive, niti je `eljela bilo kakav kontakt sa nama“, dodaje Bukvi}, isti~u}i kako u Organizaciji ratnih vojnih invalida Tuzla imaju kompletnu dokumentaciju koja potvr|uje da su oni jedini vlasnici zemlji{ta i da se ne pla{e prijetnji supru`nika Kunosi}-Ferizovi}, nakon {to su raskinuli ugovor i potpisali novi, ovoga puta s predstavnicima kompanije HIFA iz Te{nja. “Mi smo s Elvirom Ferizovi}em dogovorili da idemo u zajedni~ku investiciju sa firmom HIFA, da }emo izmiriti sva dugovanja prema njemu, i od toga ne bje`imo. Oni su tra`ili 380.000 KM, mi smo rekli da cifra nije problem, ali da vrijednost njihove inves-

Ratni vojni invalidi iz Tuzle optu`ili predsjednicu federalne Advokatske komore Amilu Kunosi}-Ferizovi} za poku{aj prevare i organizirali potpisivanje peticije protiv njezinog izbora za glavnu tuzlansku tu`iteljicu zinsku pumpu, zaposliti deset ~lanova njihovih obitelji i osigurati prostor za Organizaciju. No, kako izgradnja benzinske pumpe ni do danas nije zavr{ena, i to ponajvi{e zbog spora s vlasnikom objekta koji je bespravno izgra|en u neposrednoj blizini, te zbog sporosti op}inske administracije u Tuzli da rije{i slu~aj, ratni vojni invalidi su prije tri godine raskinuli Ugovor s Tehnopetrolom, kada i zapo~inje njihov sukob. “Dok je Amila Kunosi}-Ferizovi} zastupala i ORVI i firmu Tehnopetrol u procesu dobijanja potrebne dokumentacije i u sudskim sporovima koje smo vodili protiv Op}ine Tuzla, zbog nelegalno sagra|ene ku}e, nije bilo nikakvih problema. Problem je nastao 2010. godine kada je firma Tehnopetrol tu`ila ORVI za 380.000 KM, o ~emu nas Amila Kunosi}- Ferizovi} nije obavijestila, iako je u to vrijeme jo{ bila na{a advokatica. Za tu`bu smo saznali

ticije treba utvrditi sudski vje{tak. Me|utim, Amila Kunosi}-Ferizovi} je sve stopirala“, ka`e Bukvi}, koji je ranije optu`io Elvira Ferizovi}a i njegovu suprugu Amilu da od ratnih vojnih invalida `ele ukrasti zemlju. Na njihove je istupe Elvir Ferizovi} odgovorio kontraoptu`bama. “Ratni vojni invalidi su iza na{ih le|a sklopili ugovor i zemlji{te prodali firmi HIFA, a sa nama nisu raskinuli ugovor, niti imaju pravo da ga raskinu, jer ukoliko `ele prodati nekretninu prvo je moraju nama ponuditi“, poru~io je Ferizovi}. Prema njegovim tvrdnjama, tvrtka Tehnopetrol je u izgradnju benzinske pumpe do sada ulo`ila ~ak 700.000 KM, dok ratni vojni invalidi navode kako je Ferizovi} investirao oko 242.000 KM. “Oni su davali izjave kojima su poku{ali diskreditovati mene kao predsjednika  25


Amila:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:36

Page 26

PREDSJEDNICA FEDERALNE ADVOKATSKE KOMORE U SUKOBU INTERESA

NIHAD BUKVI], PREDSJEDNIK ORGANIZACIJE RVI TUZLA “Amilu Kunosi}-Ferizovi} je najvi{e pogodilo potpisivanje peticije protiv njenog izbora za glavnu tuzlansku tu`iteljicu

 ORVI-ja, tvrdili su da je kod potpisivanja predugovora s kompanijom HIFA na moj ra~un upla}en nekakav novac, {to je notorna la` i lako je provjeriti. Čak su poku{ali i osporiti moj legitimitet, iako su me ~lanovi Skup{tine dva puta jednoglasno izabrali za predsjednika“, isti~e Nihad Bukvi}. Prema njegovom mi{ljenju, Amilu Kunosi}-Ferizovi} je najvi{e uzdrmalo potpisivanje peticije protiv njezinog izbora za glavnu tuzlansku tu`iteljicu (nezvani~no je bila me|u favoritima za nasljednika dosada{njeg glavnog tu`itelja [esenema ]osi}a), koju su posljednih dana pokrenuli ratni vojni invalidi. Peticiju je, prema informacijama Nihada Bukvi}a, potpisalo vi{e od tisu}u ratnih vojnih invalida, demobiliziranih boraca i drugih gra|ana Tuzle. Prikupljene su potpise predstavnici ORVI-ja prije nekoliko dana predali Visokom sudskom i tu`iteljskom vije}u. Nakon {to su tuzlanski ratni vojni invalidi organizirali potpisivanje peticije kako bi sprije~ili mogu}i izbor

odvjetnice Amile Ferizovi}-Kunosi} za glavnu tu`iteljicu Kantonalnog tu`iteljstva u Tuzli, njezin mu` Elvir Ferizovi} je anga`irao za{titare iz njegove agencije Soko BH. “Ferizovi} je naredio svojim za{titarima da snimaju na{e ljude dok potpisuju peticiju, a kasnije je snimke poku{ao distribuirati na internet portalima i lokalnim tv. stanicama. Me|utim, niko im snimke nije htio objaviti“, otkriva Bukvi}, inzistiraju}i da nijednu odluku nije donio on sam. “O svemu su odlu~ivali ~lanovi Predsjedni{tva, a u nekim slu~ajevima smo sazivali i vanredne sjednice Skup{tine Organizacije ratnih vojnih invalida Tuzle.“ U me|uvremenu su se oglasili i predstavnici kompanije HIFA koji su potvrdili navode ratnih vojnih invalida. “Prvi razgovori o mogu}oj prodaji lokacije vo|eni su sa doti~nom gospo|om, i to na njenu li~nu inicijativu. Pri~a Amile Kunosi}-Ferizovi} se svodila na to da je ona pravni zastupnik i jedne i druge strane, Tehnopetrola i ORVI-ja Tuzla. U toku

KOLATERALNA [TETA

Amila Kunosić-Ferizović je za predsjednicu federalne Advokatske komore izabrana umjesto Fahrije Karkina Amila Kunosi}-Ferizovi} je na funkciju predsjednice Advokatske komore Federacije BiH izabrana prije dvije godine, sasvim slu~ajno, “zahvaljuju}i“ ~injenici da je njezin protukandidat bio odvjetnik Fahrija Karkin. Karkinova je kandidatura, naime, tada zasmetala nekim njegovim kolegama

26

koji su tako, glasaju}i protiv poznatog sarajevskog advokata sa dugogodi{njim iskustvom, izabrali gotovo posve nepoznatu tuzlansku odvjetnicu, koja se specijalizirala za oblast privrednog prava, odnosno, pru`anje pravne pomo}i u postupku registracije poduze}a. 

pregovora je slatkorje~ivo obja{njavala svoju ulogu u definisanju lokacije dok je radila u Slu`bi za urbanizam Op}ine Tuzla i izja{njavala se o volji njezinog supru`nika da vi{ak novca iz drugih poslova ulo`i u navedeni posao sa ORVI Tuzla (...) Na osnovu utisaka koje smo stekli kroz pregovore sa gospo|om Kunosi}-Ferizovi}, uvjerenja smo da je njena stvarna namjera odugovla~enje partnerskog ugovora koji je zaklju~en sa Tehnopetrolom i ulaganjem ne{to malo novca, kako bi u sudskom raskidu ugovora i namirenju {tete istisnuli ORVI Tuzla, zaposjeli cijelu lokaciju i neoptere}eno je prodali nekome ko je zainteresovan“, navodi se u priop}enju HIFA-e.

PRIJAVA DISCIPLINSKOM TU@ITELJU No, kada smo kontaktirali odvjetnicu Amilu Kunosi}-Ferizovi}, ona je tek kratko negirala sve optu`be, demantiraju}i da je na bilo koji na~in bila u sukobu interesa, za {to, kako je kazala, posjeduje kompletnu dokumentaciju. Predsjednik Regionalne advokatske komore Tuzla Bahrija Dautovi} potvrdio je u kratkom razgovoru za Slobodnu Bosnu da je protiv njegove kolegice Amile Kunosi}-Ferizovi} ulo`ena prijava. “Ne mogu i ne `elim komentirati slu~aj, jer prijavu nisam vidio. Prema zakonskoj proceduri, prijava protiv Amile Kunosi}-Ferizovi} je proslije|ena disciplinskom tu`iocu“, ka`e odvjetnik Dautovi}. On obja{njava da }e u narednoj fazi prijava Organizacije ratnih vojnih invalida Tuzla, zajedno s prilozima, biti upu}ena na izja{njenje odvjetnici Kunosi}-Ferizovi}, nakon ~ega }e disciplinski tu`itelj procijeniti ima li elemenata za podizanje optu`nice. Članovi Advokatske komora Federacije BiH se, me|utim, jo{ nisu oglasili o optu`bama koje su iznesene protiv njihove predsjednice Amile Kunosi}-Ferizovi}.  SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Skandal:Skandal.qxd

29.8.2012

21:27

Page 27

SKANDAL NEDJELJE

Specijalne veze Milorada Dodika i Predraga Danilovića

Umjesto da zapošljava mlade stručnjake, Fond zdravstvenog osiguranja RS-a u Banjoj Luci angažira rashodovane hirurge-penzionere sa beogradskih klinika Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

S

pecijalne i paralelne veze Republike Srpske sa Srbijom, ~ini se, samo su privatne veze Milorada Dodika, koje nisu zasnovane na principu pomo}i, niti na principu stru~nosti, nego na principu kumovske, ro|a~ke i prijateljske veze. Ovih su dana mnogi u Banjoj Luci {okirani najnovijim primjerom koji po bahatosti i drskosti aktera skandala prema{uje ~ak i samog Guillerma Corartea, {panskog parlamentarca koji u zemlji gdje je najni`a zarada 400 eura kazao kako jedva pre`ivljava s platom od 5.100 eura. Naime, u Republici Srpskoj je praksa da se pod okriljem specijalnih i paralelnih veza sa Srbijom penzioneri iz raznih oblasti iz Srbije po ugovorima zapo{ljavaju u RS-u za veoma visoke honorare. Ovakva je praksa naro~ito izra`ena u Klini~kom centru Banja Luka. Tako, umjesto da sve u~ini da zadr`i doma}e ljekare koji dugi niz godina rade u KC-u, Klini~ki centar ih se olako odri~e a po skupim ugovorima anga`ira penzionere iz Srbije, sve pod krinkom takozvane stru~ne pomo}i. Najnoviji i zaista skandalozan primjer jeste anga`iranje doktora Miloja Joksimovi}a, odnedavno penzionera sa Instituta za neurohirurgiju iz Beograda. Valjda Joksimovi} misli da nije dovoljno zaradio, pa je potra`io veze sa kim drugim nego sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, koji naravno u ovom entitetu odlu~uje o svemu. Kako se na Institutu za neurohirurgiju u Beogradu pri~a, veza je uspostavljena preko nekada{njeg ko{arka{a a sada prvog ~ovjeka beogradskog Partizana Predraga Danilovi}a. Joksimovi}, ina~e, nema niti jednu akademsku titulu i samim tim ne mo`e biti uklju~en u sistem edukacije. Osim toga, Joksimovi} je u medicinskim krugovima poznat po svojoj veoma ~udnoj naravi, u njegovoj mati~noj beogradskoj ku}i ka`u da je gotovo sa svima posva|an, ali i po jo{ ~udnijem izgledu. Rije~ je o hirurgu sa izrazito dugom i neurednom sijedom bradom i kosom. Posebna pri~a su Joksimovi}evi higijenski standardi. Sestre u {ok-sobi u Banjoj Luci bile su prenera`ene kada je jednom prilikom Joksimovi} sterilnu gazu za previjanje rane, umjesto sterilnim instrumentom i SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.

S OVE STRANE DRINE Predrag Danilovi} i Biljana Boki}, jedna od najbli`ih suradnica Milorada Dodika

rukavicama, uzeo golim rukama. Me|utim, sve to Miloradu Dodiku ne zna~i ni{ta jer mora udovoljiti svom ko{arka{kom jaranu Danilovi}u. Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske saznajemo da je s Joksimovi}em potpisan najskuplji ugovor koji je Fond zdravstva RS-a do sada potpisao. Naime, Joksimovi} za dva dana rada u Banjoj Luci zaradi vi{e od pet hiljada eura. Dakle, po drskosti je prevazi{ao {panskog poslanika a sve pod izgovorom pomo}i i saradnje. Stvar je jo{ bizarnija ako se zna da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ima potpisan ugovor o privremenim poslovima sa profesorom doktorom Vasom Antunovi}em, uglednim neurohirurgom i redovnim profesorom, o obavljanju povremenih poslova, po deset puta ni`oj cijeni. No, Antunovi}a se ne smije anga`irati otkako je u Banju Luku stigao Dodikov i

Danilovi}ev pulen. Na Neurolo{koj klinici u Banjoj Luci se otvoreno govori da doktor Ostoja Savi} namje{ta i vrbuje pacijente za Joksimovi}a. Navodno, Ostoji}u nisu mrski ni svima poznati prihodi sa strane. Ina~e u medijima u Republici Srpskoj ~esto se govori o tome da se na banjalu~koj Klinici za neurohirurgiju radi u izuzetno te{kim uslovima. Upu}eni iz Klini~kog Centra u Banjoj Luci ka`u da na~elnica neurohirurgije na sastancima s nadle`nima ve} du`e vrijeme uporno tra`i vi{e od dva operativna dana sedmi~no, koliko sada ima Klinika za neurohirurgiju, kako bi doma}i doktori mogli vi{e da rade. Ali uzalud. Osoblje operacione sale posebno je iritirano time {to zbog gostuju}ih doktora, koji dolaze po svoje masne honorare, moraju ostajati na poslu cijeli dan do kasno uve~e, a ~esto raditi i u dane vikenda.  27


Agrobanka:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:38

Page 28

SRBIJA

Otvaranjem istrage o malverzacijama u “Agrobanci” i hapšenjem brojnih uglednih, donedavno nedodirljivih biznismena, u nemilosti nove srbijanske vlasti našli su se tajkuni koji su uz saglasnost ministara iz Vlade Borisa Tadića opljačkali 300 miliona eura državnog novca; naša novinarka piše o detaljima najveće afere postmiloševićevske Srbije i njenom kraku iz Republike Srpske

AFERA “AGROBANKA“: SJE^A (FINANSIJSKIH) KNEZOVA Firma Zekstra, koja se dovodi u vezu sa Miloradom Dodikom, podigla je kredit od pet miliona eura u Agrobanci

Foto: Milutin Stoj~evi}

I DODIKOVE FIRME SE ZADU@IVALE KOD AGROBANKE

Pi{e: MIRHA DEDI]

D

osada{nji bilans afere Agrobanka, koja je zapanjila javnost u susjednoj dr`avi zbog koli~ine ukradenog novca, je dvadesetak uhap{enih na ~elu sa biv{im predsjednikom Izvr{nog odbora “Agrobanke” Du{anom Antoni}em i Radoslavom Sekuli}em, vlasnikom firme Habitfarm, koja je imala privilegiju da dobije i ne vrati kredit vrijedan 50 miliona eura. Antoni} je godinama unazad povla{tenim firmama odobravao milionske kredite bez adekvatnog obezbje|enja i tako doveo banku u situaciju da ima skoro 300 miliona eura odobrenih i ispla}enih kredita koji su dospjeli na naplatu, a koji ne mogu biti napla}eni. Zalog za dobijanje povoljnih pozajmica bile su ro|a~ke, kumovske, prijateljske ili partijske veze, a pojedini direktori privatnih firmi kao garanciju dali su njive zarasle u korov i ruinirane objekte. Vlada Srbije je samo deset dana od formiranja otvorila ovu aferu. Kako na{ list

ZGRADA AGROBANKE Menad`ment Agrobanke je po nalogu ministara iz Tadi}eve vlade odobravao milionske kredite bez adekvatnog obezbje|enja

28

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Agrobanka:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:39

Page 29

AFERA SVIH SRPSKIH AFERA

Pod istragom Mirko Cvetkovi}, biv{i premijer Srbije, i Milorad Veljovi}, direktor srbijanske policije, koji su znali za kra|u u Agrobanci saznaje, srbijanska policija je jo{ prije dvije godine provela istragu i imala dokaze o nevi|enoj plja~ki, ali svi dokazi su dr`ani u ladicama i kori{teni su samo za me|usobno ucjenjivanje. To je razlog {to se sada me|usobno sumnji~e mnogi visokopozicionirani funkcioneri iz pro{le garniture vlasti, od direktora policije Milorada Veljovi}a, ~ija se smjena ovih dana o~ekuje, do specijalnog tu`ioca za organizovani kriminal Miljka Radisavljevi}a.

VU^I] IDE DO KRAJA Aleksandar Vu~i} je srbijanskoj javnosti obe}ao da }e istraga pokazati ko je pravi {ef ove mafije, odnosno ko stoji iza najve}e dr`avne plja~ke banke u istoriji Srbije. Izvori bliski istrazi tvrde da je doju~era{nji premijer i ministar finansija M irko Cvetkovi} morao znati za ove finansijske malverzacije. Zbog toga operativci policije danono}no pod prismotrom dr`e Mirka Cvetkovi}a i njegovog najbli`eg saradnika Zvonka Nikezi}a i pitanje je dana kada }e njih dvojica biti privedeni na informativni razgovor kako bi objasnili svoju ulogu u plja~ki 300 miliona eura. Dosada{nja istraga pokazuje da je kriminal u Agrobanci imao ~vrsto politi~ko pokri}e. Vlasnik Habitfarma Radoslav Lale Sekuli} tvrdi da je sve radio u “dogovoru s drugovima” i da su preko njega izvla~ene pare za “specijalne potrebe” te da je dobar dio pokradenih para davao funkcionerima SPS-a! Zbog opstrukcija ljudi koji su bliski vlasti i koji su umije{ani u ovu kra|u, istra-

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

ga afere Agrobanka ne ide tempom kojim je planirano. Zbog toga je po nare|enju prvog potpredsjednika vlade Aleksandra Vu~i}a formiran tro~lani tim koji danono}no vodi tu istragu i ima zadatak da otkrije sve detalje o plja~ki vi{e od 300 miliona eura dr`avnih para. Vu~i} je, kako saznajemo, odlu~an da taj slu~aj istjera do kraja i ne}e ni da ~uje za bilo kakve pogodbe i dogovore. Po njegovom nalogu bi}e saslu{ano vi{e od 70 biznismena i politi~ara, a me|u njima i najve}i tajkuni u Srbiji! I premijer i ministar policije Ivica Da~i} ka`e da u istrazi o Agrobanci ne}e biti za{ti}enih: “Istraga }e biti obimna i duga, i mo`e da ide dokle god ho}e. Nema ograni~enja. Ko god je kriv, mora da odgovara, i tu nema nikakve dileme. Mogu da budu bliski kome god ho}ete, to je sasvim svejedno.“ Kada je prekaljenom biznismenu Radoslavu Laletu Sekuli}u, koji je pod istragom

zbog sumnje da je oplja~kao desetine miliona eura, dojavljeno da bi mogao da bude uhap{en, on je odmah poku{ao da pobjegne u Republiku Srpsku. Me|utim, srbijanska policija ga je zaustavila prije granice i vratila nazad. Kako saznajemo, Sekuli} je pod velikim pritiscima da otkrije s kim je dijelio silne milione koje je nezakonito izvukao iz Agrobanke. Zanimljivo je da je i biv{i predsjednik IO Agrobanke D u{an Antoni} nakon dojave da }e biti uhap{en pobjegao u Republiku Srpsku. U Bijeljini su ga prona{li pripadnici tajne policije RS-a i u dogovoru sa srbijanskim kolegama sproveli do granice. Njihov bijeg u Republiku Srpsku nije bio slu~ajan. Agrobanka ima svoju “ekspozituru” u RS-u, koja je otvorena prije godinu dana i koja je, pokaza}e to istraga, funkcionisala na sli~an na~in kao i beogradska centrala. Za prvog direktora Agrobanke 

VU^I] VU^I] II NIKOLI] NIKOLI] OTVARAJU OTVARAJU AFERU AFERU DO DO KRAJA KRAJA

Nova Nova srbijanska srbijanska vlast vlast tvrdi tvrdi da da }e }e istraga istraga pokazati pokazati ko ko stoji stoji iza iza najve}e najve}e dr`avne dr`avne plja~ke plja~ke banke banke uu istoriji istoriji Srbije Srbije

29


Agrobanka:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:42

Page 30

SRBIJA  RS-a Aleksandar D`ombi} je postavio svog bad`u Aleksandra Ljuboju. Upu}eni izvori tvrde da nedavnu posjetu Milorada Dodika Tomislavu Nikoli}u treba posmatrati u svjetlu afere Agrobanka. Naime, Dodik odlu~uje da posjeti zvani~ni Beograd ta~no u vrijeme kada prvi saradnik predsjednika Nikoli}a, potpredsjednik Vlade Srbije Vu~i} otvara aferu Agrobanka. Kod Nikoli}a Dodik tra`i {to hitnije “definisanje jasnih politi~kih ciljeva srpskog naroda u cjelini” i velikodu{no nudi da obnovi vilu Srpske pravoslavne crkve na Dedinju. Me|utim, premijer Ivica Da~i} odbacuje njegovu “inicijativu” kao nepotrebnu! Upu}enima u prilike bila je jasna Da~i}eva poruka Dodiku. Samo nekoliko dana kasnije objavljeno je da je korisnik kredita Agrobanke bila firma i Zekstra ~iji je vlasnik Dragan \uri}, predsjednik FK Partizan. Me|utim, niti jedan medij iz RS-a nije doveo u vezu Zekstru i Milorada Dodika, ~iji je on, prema tvrdnji upu}enih, ve}inski vlasnik. Uz ime Dragana \uri}a, predsjednika FK Partizan, povremeno se dodaje i epitet

DODIKOV KONTROVERZNI BIZNISMEN Uz ime Dragana \uri}a, predsjednika FK Partizan, povremeno se dodaje i epitet “kontroverzni biznismen“, zbog sumnji u porijeklo kapitala kojim je stvorio svoju imperiju

TOMINO KANABE: Posjetu Milorada Dodika Tomislavu Nikoliću treba posmatrati u svjetlu afere Agrobanka. Naime, Dodik odlučuje da posjeti zvanični Beograd tačno u vrijeme kada Vučić otvara aferu Agrobanka “kontroverzni biznismen“, najvi{e zbog sumnji u legalnost kapitala kojim je stvorio svoju imperiju. \uri}, koji je rodom iz Dervente, pominje se u mnogim poslovima s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske. Pod lupom javnosti povremeno je i ~injenica da je \uri} nemali broj firmi u Srbiji i BiH kupio u privatizaciji. On je sam tvrdio da novac poti~e iz profita Zekstre, a oni sumnji~aviji odgovarali su da “tog novca u tekstilu nema“. Zekstra je vlasnik novosadskog Noviteta, beogradskih knji`arskih preduze}a [umadija i Savremena, kao i izdava~kog preduze}a Nolit. Na \uri}a se vodi i Veterinarski zavod “Zemun“, fabrika jestivog ulja u Gradi{tu, beogradska Optika, dok je sa Deltom “kupio” i banjalu~ku Bosku. Zekstra je generalni zastupnik brendova Diesel, Max Mara, Max&Co i Weekend. \uri} je vlasnik desetine prodajnih objekata po Srbiji i Republici Srpskoj. Za vrijeme svog prvog mandata Dodik je postao suvlasnik “Agroprom banke“, kupuju}i tridesetak procenata dr`avnog kapitala. Nakon toga, ova banka postala je dio Nove banke, {to zna~i da je njen suvlasnik Dodik. Aktuelni predsjednik RS-a je u to vrijeme postao i suvlasnik beogradske firme Zekstra, zajedno sa Draganom \uri}em. Zekstra potom postaje vlasnik 30

robne ku}e “Boska“ u centru Banja Luke. Me|utim, upu}eni u prilike smatraju da je stvarni vlasnik Zekstre zapravo Dodik. Na{ dobro upu}eni beogradski izvor tvrdi da je Dodik postavio \uri}a na ~elo FK Partizan u oktobru 2008. godine, ali i da mu je Dodik pomogao u dobijanju kredita za otvaranje firme Zekstra renta car i taksi slu`be u Beogradu. Krediti su, navodno,

dobijeni bez kamate, a dio novca nikad nije vra}en. Kada se ovome doda da je Investiciono-razvojna banka RS-a otkupila i 15 miliona KM obveznica, koje je emitovala robna ku}a Boska iz Banje Luke u sastavu Zekstre (~iji je vlasnik navodno \uri}), slika o vezi Dodika i \uri}a postaje kompletnija.

VOJIN LAZAREVI] ZAGRABIO 15 MILIONA EURA Da je sveobuhvatna beogradska istraga oko malverzacija u Agrobanci uzdrmala krugove bliske Dodiku, pokazuje i prva posjeta premijera Aleksandra D`ombi}a srbijanskom premijeru Ivici Da~i}u po~etkom nedjelje. U banjalu~kim krugovima bliskim Vladi RS-a D`ombi}eva posjeta

SASTANAK DVA PREMIJERA Glavni razlog posjete Aleksandra D`ombi}a premijeru Ivici Da~i}u bila je afera Agrobanka

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Agrobanka:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:42

Page 31

AFERA SVIH SRPSKIH AFERA tuma~i se kao poku{aj “va|enja” iz novonastale situacije. D`ombi}, koji je upu}en u sve finansijske tokove u RS-u, morao je znati {ta se sve de{avalo u Agrobanci RS-a. Zvani~nici RSa jo{ se nisu izjasnili {ta je bilo od novca upla}enog za osnivanje Agrobanke RS-a, pri ~emu je IRB RS-a uplatio ~etiri miliona KM, a beogradska Agrobanka 16 miliona KM. D`ombi} je u me|uvremenu svog bad`u premjestio u UniCredit banku. Milionske kredite pod sumnjivim uslovima od Agrobanke, ~iji su ~elnici pohap{eni, dobile su ~ak 92 firme u Srbiji. Dugove Agrobanci, uslijed neadekvatne procjene rizika, ostavile su i Rudnap grupa i Rudnap grupa Minel kotlogradnja, ~iji je vlasnik Vojin Lazarevi}, tajkun poznat po trgovini struje sa Elektroprivredom BiH. Vojin Lazarevi} i Vuk Hamovi}, tada{nji suvlasnici firme EFT i dugogodi{nji trgovci energentima, prije osam godina saslu{avani su pred anketnim odborom Skup{tine Srbije jer su navodno bud`et Srbije o{tetili za 15 miliona maraka nelegalnim poslovanjem. Krivi~nu prijavu protiv ovog dvojca tada je podnio Aleksandar Vu~i}. Me|utim, tokom istrage ~lanovi odbora ostali su podijeljeni oko “postojanja krivice”. Lazarevi} je bio dugogodi{nji finasijer Tadi}eve Demokratske stranke i DPS-a Mila \ukanovi}a. Agrobanka od Lazarevi}eve firme “Rudnap” potra`uje oko 10 miliona eura, a pet miliona eura banci duguje njegova firma “Minel kotlogradnja”.

KO SU PLJA^KA[I BANKE? Slavoljub Kori}anac, biv{i zamjenik predsjednika Izvr{nog odbora Agrobanke koji je pro{le nedjelje uhap{en, bi}e, kako saznajemo, svjedok saradnik u istrazi

LJUBIM RUKE Milorad Dodik je velikodu{no ponudio da obnovi vilu Srpske pravoslavne crkve na Dedinju

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

SEKULI] OTKRIVA NALOGODAVCE

Desetine miliona iz Agrobanke završile na Djevičanskim ostrvima Do sada je zbog malverzacija u Agrobanci uhap{eno 19 osoba, a najpoznatije ime u javnosti me|u uhap{enima svakako je Radoslav Sekuli} zvani Lale, vlasnik Habitfarma. On je poslovnu imperiju po~eo graditi devedesetih godina, u vrijeme re`ima Slobodana Milo{evi}a. Sekuli} je bio direktor konfekcije Javor iz Ivanjice, a tokom devedesetih, prije nego {to }e na tu funkciju do}i Mihalj Kertes, bio je i direktor Savezne uprave carina, kao i savjetnik jugoslovenskog premijera Radoja Konti}a. Vezuju ga sa Socija-

najve}e dr`avne plja~ke banke. On bi mogao da otkrije ko je naredio i organizovao plja~ku ~ak 300 miliona eura! Za sada je jasno da ~itava akcija nije mogla da se uradi bez odobrenja nekoga iz vrha dr`ave. Kako saznajemo, u aferi Agrobanka bi}e utvr|ena i puna istina o tajnoj kupovini Politike i Novosti. Aleksandar Vu~i} je rekao da iza te operacije stoji firma Farmakom {aba~kog biznismena Miroslava Bogi}evi}a, koji je i sam bio korisnik desetina miliona kredita podignutih u Agrobanci. On je nedavno dospio u `i`u interesovanja javnosti zbog sumnji da je od njema~kog koncerna VAZ kupio 50 odsto kapitala “Politike”, iako je u nekoliko navrata to negirao. Sam Bogi}evi} je priznao premijeru Da~i}u da je li~no stajao iza kupovine Politike i poku{aja preuzimanja Novosti.

listi~kom partijom Srbije koja je od 2008. ponovo na vlasti. Zajedni~ko ve}ini njegovih firmi je to {to su bile ili u postupku ste~aja ili likvidacije. Ve}i dio pozajmljenog novca Sekuli} je izvla~io na bankovne ra~une na Djevi~anskim ostrvima, Kipru i [vajcarskoj. Zaplijenjena je dokumentacija iz koje se vidi kako su odobravani nezakoniti krediti i kako je novac prebacivan, a Sekuli} je, kako saznajemo, istra`nim organima obe}ao da }e sara|ivati i otkriti po ~ijem nalogu je izvla~io novac. 

Bogi}evi} je prije nekoliko mjeseci poku{ao da se vrati na ~elo FK Partizana, me|utim tome se o{tro suprotstavio Dragan \uri}, ali i predsjednik Sportskog dru{tva Partizan Du{ko Vujo{evi}, koji je rekao da ne mogu “ulica ili stranka (misle}i na Tadi}evu Demokratsku stranku) da vode klub”. Odgovor je stigao u Novom magazinu, ~iji je Bogi}evi} vlasnik. Ovaj list je pisao da \uri}a od smjene {tite navija~ka grupa Alkatraz, te Marko Mi{kovi} i njegov otac Miroslav, te Milorad Dodik, po~asni predsjednik FK Partizan. Firme Rudnap grupa Vojina Lazarevi}a, Farmakom Miroslava Bogi}evi}a i Zekstra Dragana \uri}a, samo su neke koje }e obuhvatiti istraga zbog toga {to su navodno bez odgovaraju}eg obezbje|enja dobile kredit od Agrobanke, a jo{ nisu vratile pozajmljeni novac. Vi{emilionske kredite od Agrobanke, kako saznajemo, podigla je i firma Lutra, ~iji je vlasnik Du{an Mihajlovi}, biv{i ministar MUP-a Srbije, kao i modna ku}a Nikolas, u vlasni{tvu Bo`idara Anti}a, biv{eg Karad`i}evog ministra privrede. Bo`idar Anti} je, kako saznajemo, u prijateljskim vezama s Miloradom Dodikom. Anti} je dio svojih prostorija u centrali firme na Dor}olu ustupio firmi dr. Nenada Kecmanovi}a, Dodikovog vi{egodi{njeg savjetnika. Tokom dosada{nje istrage utvr|eno je da su postojale jake veze oko sumnjivih transakcija izme|u Srbije i Republike Srpske. Nakon najave Aleksandra Vu~i}a da }e sada{nja Vlada Srbije u}i u ozbiljan obra~un s kriminalom i korupcijom, pretpostavlja se da }e jedan broj tajkuna iz Srbije poku{ati prebaciti svoje “poslove“ u Republiku Srpsku. Bi}e zanimljivo pratiti kojem Tadi}evom tajkunu }e Dodik pru`iti uto~i{te u Republici Srpskoj.  31


Fazla:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

22:45

Page 32

VLAK BEZ VOZNOG REDA

Općinski sud u Sarajevu donio je prošle nedjelje presudu prema kojoj su Željeznice FBiH austrijskoj kompaniji Team System Inficom Services dužne isplatiti 2,6 miliona eura sa zateznom kamatom, koja iznosi blizu milion eura, zbog kršenja ugovora o otkupu tehničke dokumentacije projekta izgradnje telekomunikacijske mreže na postojećoj željezničkoj infrastrukturi. Naš novinar otkriva kako je austrijska kompanija do projekta došla “otkupom“ tri lokalne firme čiji suosnivači nikada nisu isplaćeni za prenos svojih osnivačkih prava na Team System

32

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Fazla:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

22:45

Page 33

@ELJEZNICE FBiH IZGUBILE SPOR S AUSTRIJSKOM FIRMOM Foto: Milutin Stoj~evi}

OPTI^KA VARKA TE[KA SEDAM MILIONA MARAKA Kako je biv{a “uskotra~na“ `eljezni~ka mafija iz vlasti, Brankovi}, D`umhur, [e}kanovi}, o{tetila bud`et za 3,5 miliona eura 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

33


Fazla:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

22:46

Page 34

VLAK BEZ VOZNOG REDA Pi{e: MIRSAD FAZLI]

O

p}inski sud u Sarajevu donio je presudu prema kojoj su @eleznice Federacije BiH austrijskoj kompaniji Team System Inficom Services du`ne isplatiti 2,6 miliona eura sa zateznom kamatom koja iznosi blizu milion eura. Austrijski Team System u aprilu pro{le godine Op}inskom sudu u Sarajevu podnio je tu`bu zbog nepo{tivanja ugovora koji je @eljeznica FBiH sa ovom kompanijom potpisala krajem februara 2009. godine, a rije~ je o otkupu tehni~ke dokumentacije za projekat izgradnje telekomunikacijske mre`e na postoje}oj `eljezni~koj infrastrukturi u BiH u dijelu koji se odnosi na `eljezni~ku infrastrukturu u FBiH. Najve}u odgovornost za (ne)planirani gubitak 3,5 miliona eura snosi biv{i direktor @eljeznica FBiH, ministar prometa i komunikacija u Vladi FBiH i biv{i premijer FBiH Ned`ad Brankovi}, koji je bio o svemu uredno informisan i upoznat.

GRE[KA U (TELE)KOMUNIKACIJI Ideja da se postoje}a `eljezni~ka infrastruktura u BiH iskoristi za polaganje opti~kog kabla i tako telekomunikacijski uve`e kompletan prostor BiH javila se 1997. godine, kada je njema~ka kompanija Siemens organizovala susret rukovode}ih ljudi `eljeznica BiH, HB-a i RS-a u Makarskoj. Tada je dogovoreno da rukovode}i ljudi tada{njih triju kompanija osnuju tri firme na koje }e prenijeti prava polaganja opti~kog kabla. Tako je 2000. godine u Sarajevu osnovan Bos-link, u Banjoj Luci Logos-link i Kristal-link u ÄŒapljini. Kako u to vrijeme nije bio donesen zakon o sukobu interesa, osniva~i spomenutih kompanija bili su Ivan Knezovi}, biv{i direktor @eljeznica HB, Faruk ÄŒur~i}, biv{i direktor `eljezni~ke javne korporacije BiH, Dim{o Todorovi}, biv{i izvr{ni direktor infrastrukture @eljeznica RS-a, njegov kolega Ninoslav Lu~i}, biv{i izvr{ni direktor za infrastrukturu @eljeznica FBiH, te Hajrudin Topi}, Mashar Jahi}, Rade Te{i}, Fadil ]erimagi} i Ahmed @ili}. Nakon osnivanja, spomenute kompanije anga`ovale su ~etrdesetak eksperata za izradu projekta okosnice telekomunikacijske mre`e, fiber opti~kog sistema i transmisionih sistema. Vrijednost tog posla procijenjena je na oko dva miliona KM, a pojedini osniva~i spomenutih kompanija, kakav je i advokat Ahmed @ili}, nikada nisu dobili odgovor na pitanje da li je sa ekspertima koji su radili na izradi projekta zaklju~en bilo kakav ugovor kojim su definisana uzajamna prava i obaveze, 34

SNAGA, SNAGA I MO] Ned`ad Brankovi}, biv{i direktor @eljeznica FBiH, ministar prometa i komunikacija i biv{i premijer, odgovoran je za finansijski kolaps `eljeznica

SKUPA OSTAV[TINA Biv{i direktor @eljeznica FBiH Narcis D`umhur potpisnik je ugovora sa austrijskom firmom Team System

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Fazla:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

22:47

Page 35

@ELJEZNICE FBiH IZGUBILE SPOR S AUSTRIJSKOM FIRMOM SAM SVOJ MAJSTOR

Ko je Ninoslav Lučić, aktivni suvlasnik i izvjestilac Posebno zanimljiv bio je status jednog od suosniva~a Ninoslava Lu~i}a u ~itavoj realizaciji projekta. Naime, Luci} je bio jedan od osniva~a firmi Bos-Link i Opto-Link i istovremeno je bio ovla{ten pregovara~ za otkup prava kada je kao ~lan pregovara~kog tima vodio pregovore ispred @eljeznica FBiH

PISMA BEZ ODGOVORA Jedno od brojnih pisama upu}eno na adrese tada{njeg premijera Ned`ada Brankovi}a i ministra Naila [e}kanovi}a

odnosno da li su ti ljudi bili pla}eni za svoj rad. Umjesto odgovora, @ili} je obavIje{ten da su krajem marta 2004. godine sve tri kompanije Bos-link, Logos-link i Kristallik sa austrijskim Team Systemom potpisali ugovor o prenosu svih prava i obaveza. Konkretno, ugovor izme|u Team System i Logos-linka iz Banje Luke zaklju~en je 31. marta 2004. u Samoboru i ovjeren je kod javnih bilje`nika Gordane Frkovi} i Ljubice Jo`inec. Istog dana zaklju~eni su ugovori i sa druge dvije kompanije, a {est suosniva~a ovlastili su Team System da u njihovo ime ponudi prodaju vlasni~kog udjela, {to Team System nikada nije u~inio. Navodno, ta austrijska kompanija je isplatila autore koji su radili na projektu i nastavila je pregovore sa nadle`nim entitetskim ministarstvima i `eljeznicama o prodaji projekta izgradnje telekomunikacijske mre`e na postoje}oj `eljezni~koj infrastrukturi u BiH.

ura|eno. Predstavnici kompanije Team System godinama su bezuspje{no poku{avali da naplate dug uz nagodbu. Svi poku{aji jednostavno su ignorisani, a o spornom dugu bili su blagovremeno informisani i biv{i i sada{nji premijer FBiH Mustafa Mujezinovi} i Nermin Nik{i} kao i Uprava @eljeznica FBiH. I dok su predsavnici Team Systema pregovarali sa nadle`nim ministarstvima, entitetskim vladama i `eljezni~kim upravama, {est suosniva~a, Knezovi}, ]erimagi}, ]ur~i}, Troki} i Topi}, dali su punomo} suosniva~u i advokatu Ahmedu @ili}u da ih zastupa. Obra}aju}i se tada{njem premijeru FBiH Ned`adu Brankovi}u, dopremijeru Vjekoslavu Bevandi i ministru prometa i komunikacija Nailu [e}kanovi}u, po~etkom septembra 2008. godine @ili} je naveo da {est osniva~a i suvlasnika nikada nisu dobili niti jednu marku po osnovu prenosa prava i otkupa, odnosno preuzimanja tehni~ke dokumentacije za realizaciju projekta Team Systema. U brojnim obra}anjima premijeru Brankovi}u, ministru

sa Team Systemom, ~ak i o prodaju svojih prava u spomenutim firmama. Osim toga, Ninoslav Luci} bio je i izvjestilac pred Nadzornim odborom i Upravom @eljeznica FBiH vezano za realizaciju projekta izgradnje telekomunikacijske mre`e na postoje}oj `eljezni~koj infrastrukturi. 

[e}kanovi}u i biv{em direktoru @eljeznica FBiH Narcisu D`umhuru, advokat @ili} je predlagao da se Team Systemu nalo`i zaklju~ivanje ugovora sa {est suosniva~a o prenosu njihovih osniva~kih prava i da se u eventualnu realizaciju projekta krene tek nakon izmirenja ugovorenih obaveza. “Ukoliko Team System, eventualno, ima ugovore na osnovu kojih je nekoj ‘ovla{tenoj’ pravnoj ili fizi~koj osobi izmirio obaveze i prema {est suosniva~a, neka nam se isti ugovor dostavi kako bi pred nadle`nim tu`ila{tvom i sudom nastavili ‘razgovor’ sa tom ovla{tenom pravnom ili fizi~kom osobom zbog prevare i zloupotrebe“, stoji, izme|u ostalog, u jednom od mnogobrojnih pisama koje je advokat @ili} uputio na spomenute adrese. Advokat @ili} i petorica suosniva~a na svoje urgencije, `albe i pisma nikada nisu dobili odgovor ni premijera Brankovi}a, ni ministra [e}kanovi}a, ni Uprave @eljeznica FBiH. A pored ovog, nadle`no tu`ila{tvo ima jo{ sedam miliona razloga da o ovom slu~aju otvori zvani~nu istragu. 

BORBA ZA NASLIJE\E @eljeznice FBiH ugovor o otkupu tehni~ke dokumentacije za projekat izgradnje telekomunikacijske mre`e na postoje}oj `eljezni~koj infrastrukturi u FBiH sa Team Systemom potpisale su krajem februara 2009. godine, a do kraja godine toj austrijskoj firmi trebalo je biti ispla}eno 2,6 miliona eura, {to nikada nije 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

35


Asim novi:TEKST osnova.qxd

30.8.2012

2:01

Page 36

PORAZ PRAVNOG NASILJA

UKR[TENI ARGUMETNI Rasprava na Ustavnom sudu pokazala je da SDP-ovi pravni argumenti stoje na staklenim nogama

36

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Asim novi:TEKST osnova.qxd

30.8.2012

2:03

Page 37

POLITI^KE POSLJEDICE PRAVNIH PRESUDA

Ustavni sud Federacije BiH napokon je zaustavio pravno nasilje SDP-a koje je Federaciju BiH vodilo u anarhiju i politiÄ?ki haos

POLITI^KI DEBAKL SDP-ovih JURI[NIKA Ho}e li nova parlamentarna ve}ina ostati na okupu? Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N

apokon je zaustavljeno pravno nasilje nove parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH: na dvodnevnom zasjedanju Ustavni sud Federacije BiH donio je dvije va`ne presude, ~iji je glavni smisao za{tita ustavnog poretka, demokratije i vladavine zakona, ali i za{tita digniteta dvije va`ne federalne institucije - Parlamenta i predsjednika Federacije BiH.

PONI[TEN IZBOR [KALJI]A I VIDOVI]A U najkra}em, Ustavni sud je poni{tio izbor novog rukovodstva Parlamenta Federacije BiH, Fehima [kalji}a iz SBB-a i Tome Vidovi}a iz SDP-a, koji su izabrani suprotno odredbama Poslovnika o radu, i proglasio neva`e}im sve odluke usvojene u 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

federalnom Parlamentu pod nelegalnim predsjedavanjem [kalji}a i Vidovi}a.

RASPAD NOVE PARLAMENTARNE VE]INE Tako|er, Ustavni sud je nedvojbeno stao iza odluke predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira o razrje{enju federalnog ministra Desnice Radivojevi}a. Odluka o smjeni ministra Radivojevi}a primjenjivat }e se sve dok Ustavni sud (eventualno) ne odlu~i druk~ije, a to istovremeno zna~i da su suspendirane i sve odluke federalne Vlade usvojene uz podr{ku smijenjenog ministra Radivojevi}a. Nakon ovako sro~enih presuda Ustavnog suda FBiH, politi~ka slika u Federaciji BiH puno jer bistrija i jasnija. Nova parlamentarna ve}ina (SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990) nakon pretrpljenog debakla, te{ko }e ostati na okupu, a pogotovo }e se te{ko usuditi na neku sli~nu politi~ku

avanturu. Postoje}a ravnote`a politi~ke nemo}i, uspostavljena izme|u dva bloka, vjerovatno }e potrajati jo{ nekoliko mjeseci. Novu politi~ku dinamiku mogli bi unijeti tek rezultati lokalnih izbora na kojim }e se, uz izbor lokalne vlasti, testirati i podr{ka bira~a svakoj partiji ponaosob. Istina, nova parlamentarna ve}ina mo`e u ponovljenoj proceduri ponovo inicirati smjenu legalnog rukovodstva federalnog Zvizdi}a i Primorca), ali je Parlamenta (Z posve izvjesno da ni na koji na~in ne mo`e promijeniti postoje}i raspored snaga u izvr{noj vlasti. Stranke nove parlamentarne ve}ine s tom su se ~injenicom pomirile onog trenutka kada nisu uspjele prikupiti dovoljan broj glasova federalnih zastupnika za smjenu predsjednika Budimira. Od tada su sve planove vezale za federalnog ministra Desnicu Radivojevi}a, ~iji bi ostanak u federalnoj Vladi donio prevagu SDP-ovim ministrima nad blokom ministara iz SDA, HSP-a i NS Radom za boljitak. Prema ranije utvr|enom planu, ministri iz SDP-a, potpomognuti ministrom Radivojevi}em, namjeravali su potpuno preuzeti vlast i s novim koalicionim partnerima zagospodariti nad klju~nim ekonomskim resursima Federacije BiH. Tri stranke, SDA, HSP i NS Radom za boljitak, i dalje bi formalno zadr`ale ministarske pozicije u Vladi FBiH, no ministri iz ovih partija bili bi potpuno marginalizirani. Taj je plan definitivno pokopan odlukom Ustavnog suda Federacije BiH kojom je potvr|ena Budimirova smjena ministra Radivojevi}a. Tom je odlukom najvi{e pogo|ena partija Fahrudina Radon~i}a (SBB) koja se na{la u politi~ki nedefiniranom prostoru izme|u opozicije i pozicije: definitivno je jasno da SBB nije lider opozicije, ali je isto tako jasno da SBB nije ni partija na vlasti! Sumnjamo da }e Radon~i} jo{ dugo ostati u tom nedefiniranom prostoru i statusu...  37


Srna:TEKST osnova.qxd

30.8.2012

1:45

Page 38

MEDIJSKI LOBISTI U RS-u

Smjena direktora SRNE Stojadina Kneževića pokazala je da u Vladi RS-a postoje uticajni moćnici koji krijući se ispod kaputa Milorada Dodika vedre i oblače medijskom scenom Republike Srpske

Biljana Boki} i Pero Simi} na nezakonit na~in smijenili direktora SRNE Pi{e: MIRHA DEDI]

D

a Biljana Boki} i Pero Simi}, savjetnici predsjednika RS-a Milorada Dodika, vedre i obla~e na medijskoj sceni Republike Srpske, pokazalo se krajem pro{le nedjelje kada je ovaj dvojac smijenio Stojadina Kne`evi}a, generalnog direktora SRNE, ina~e ~lana bijeljinskog odbora SNSD-a. Ovo nije prvi put da Boki}eva i Simi}, pozivaju}i se na odluke svoga {efa Milorada Dodika, postavljaju i smjenjuju sebi lojalne urednike medija. U ovom slu~aju ova dva medijska savjetnika predsjednika RS-a, to su u~inili preko najbli`ih prijatelja i ro|aka koje su na vrijeme instalirali na visoke pozicije. Stojadina Kne`evi}a je smijenio Nadzorni odbor Agencije SRNA, a za vr{ioca du`nosti postavio Jovu Labusa, dosada{njeg direktora marketinga, ina~e dugogodi{njeg policajca iz Rijeke. Upu}eni izvori tvrde da je smjena izvr{ena nezakonito, da nije razmatrana na sjednici Vlade RS-a, kako je to u medijima predstavljeno, jer s tom odlukom nije upoznata ve}ina ministara ovog entiteta. Predsjednik Nadzornog odbora SRNE je Boki}kin vrlo blizak ro|ak Tihomir Kuduz, direktor podruma pi}a manastira Tvrdo{, a ~lanovi su Jovica Cvetkovi}, direktor Biblioteke u Bijeljini i ~lana Izvr{nog odbora SNSD-a, kojeg je na to mjesto postavio Pero Simi}. Tre}i ~lan Nadzornog odbora je Dalibor \eki}, nekada{nji {ef marketinga propalog medijskog projekta SNSD-a, dnevnog lista Fokus. Ovaj list ve} tri mjeseca ne izlazi, a njegov vlasnik Zoran [arenac je zaposlenima ostao du`an {est plata. \eki} i [arenac su tvrdili da iza projekta Fokus stoji Aleksandar D`ombi}, premijer RS-a. Pored generalnog direktora smijenjena je i {efica dopisni{tva iz Bijeljine Ljerka Bjelica. Upu}eni tvrde da iza ovog pu~a stoji glavna i odgovorna urednica ove agencije Milica D`epina. Ona je prije godinu dana 38

TRI DAME KOJE GOSPODARE MEDIJSKOM SCENOM RS-a Biljana Boki}, @eljka Dragi~evi} i Vera Saji}

postavljena na ovu poziciju, ali ne zbog profesionalnih razloga ve} isklju~ivo zbog toga {to je D`epina zaljubljenica u lik i djelo Milorada Dodika, {to joj je bila najva`nija referenca za uredni~ko mjesto. Po svim ostalim kriterijima, ona ne bi mogla da postane v.d. glavnog i odgovornog urednika, jer ih, jednostavno, ne ispunjava. Za D`epinin novinarski uspon, kako tvrde izvori iz agencije, najvi{e je zaslu`na Vera Saji}, {ef Biroa za odnose s javno{}u Vlade RS-a. D`epina je na ovoj funkciji trebalo da ostane kao v.d. dva mjeseca, ali, kako se ~ini, {efova}e du`e vrijeme, jer je Komisija za izbor direktora i glavnog i odgovornog urednika SRNE, koju je odredio Nadzorni odbor, u aprilu pro{le godine kao nepotpune odbacila sve dospjele prijave. Kao jedan od glavnih uzroka Kne`evi}eve smjene pominje se njegov sukob sa glavnom i odgovornom urednicom Agencije Milicom D`epinom. Ona je nedavno svojim najbli`im saradnicima kazala da joj je jo{ {est ljudi iz ove agencije stalo na `ulj i da }e i njih “pomesti”. Me|utim, kako na{ dobro upu}eni izvor navodi, D`epina je samo eksponent medijskog klana u Vladi RS-a koji donosi kadrovske odluke. U njemu su, pored Boki}ke i Simi}a, nalazi i @eljka Dragi~evi}, {efica kabineta Aleksandra D`ombi}a, i Vera Saji}, {efica Vladinog biroa za odnose sa javno{}u.

Iza `estoke borbe za premo} u ovoj agenciji koja se finansira iz bud`eta RS-a kriju se finansijski interesi. Upu}eni pominju mahinacije sa kupovinom poslovnog prostora u Banjoj Luci kada je ukradeno oko stotinu hiljada KM. U vrijeme kada su u Nadzornom odboru ove agencije bili Sini{a Kurte{ iz Trebinja i Vera Saji}, kupljen je poslovni prostor u Banjoj Luci za dopisni{tvo SRNE. Nadzorni odbor je odlu~io da kupi nekoliko poslovnih prostora u zgradi koja se nalazi stotinjak metara od zgrade Vlade RS-a. Me|utim, MUP RS-a je dobio anonimnu dojavu da je ta transakcija sumnjiva jer postoji zna~ajna razlika u pla}enoj cijeni i stvarnoj vrijednosti imovine. Poslovni prostor je, prema na{em izvoru, pla}en sto hiljada KM vi{e nego {to vrijedi. Nakon intervencije iz vrha vlasti MUP RS-a je tada zaustavio istragu protiv ~lanova tada{njeg nadzornog odbora koji su u~estvovali u kupovini. Zanimljivo da Specijalno tu`ila{tvo, kao ni Okru`no tu`ila{tvo u Bijeljini, ni Centar javne bezbjednosti u Bijeljini nisu reagovali na to {to su ~lanovi Nadzornog odbora SRNE u martu 2008. godine, suprotno zakonu i statutu, sami sebi podigli naknadu sa 400 KM, koliko je bilo propisano odlukom Vlade RS-a, na 800 KM. Njih troje su zloupotrebom slu`benog polo`aja na taj na~in stekli oko 40 hiljada KM.  SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

29.8.2012

21:58

Page 3


Nebojsa Vukanovic:INTERVJU - osnova.qxd

29.8.2012

23:20

Page 40

NEBOJ[A VUKANOVI]

INTERVIEW

Nebojša Vukanović

nezavisni kandidat za načelnika Trebinja

Trebinjski novinar i profesor NEBOJŠA VUKANOVIĆ (33), nezavisni kandidat za načelnika Opštine Trebinje na predstojećim lokalnim izborima, za “SB“ govori o aktuelnoj političkoj situaciji u Hercegovini, korupciji i kriminalu vlasti predvođene SNSD-om MILORADA DODIKA te bespoštednoj borbi bh. političara za fotelje i funkcije, zbog koje se zaboravljaju sva predizborna obećanja, principi i ideali

Oktobarski izbori bi}e po~etak kraja vladavine SNSD-a; narod }e ih kazniti za bahatost i kriminal Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

“Napravi}u smjenu generacija i umjesto konvertita i metuzalema koji dr`e sve konce u rukama ve} tri decenije, pru`iti priliku mladim i obrazovanim ljudima. Ja sam nestrana~ka li~nost, nikada nisam bio ~lan nijedne partije i ako me izaberu za na~elnika, garantujem da za dobijanje posla ne}e biti potrebna nikakva partijska knji`ica“, ka`e Neboj{a Vukanovi}, profesor istorije i geografije, novinar i nezavisni kandidat za na~elnika Trebinja na predstoje}im lokalnim izborima. U politiku je, ka`e, u{ao shvativ{i da kao novinar malo toga mo`e promijeniti u dru{tvu, uprkos brojnim istra`iva~kim tekstovima i prilozima u kojima je godinama razotkrivao korupcijske afere lokalnih i entitetskih vlasti u Republici Srpskoj. Vukanovi}evi protukandidati na izborima su aktuelni trebinjski na~elnik Dobroslav ]uk (SNSD) i Slavko Vu~urevi} iz PDP-a. Nakon {to je objavio kandidaturu za na~elnika, Vukanovi} je ostao bez posla na bijeljinskoj televiziji “BN“, za koju je radio kao dopisnik iz Trebinja.  Prije nekoliko dana, na sve~anosti povodom krsne slave Trebinja, grupa Trebinjaca izvi`dala je na~elnika Dobros40

lava ]uka i predsjednika RS-a Milorada Dodika. Za po~etak, mo`ete li nam prokomentarisati ovakvu reakciju gra|ana? Situacija u Trebinju nikada nije bila lo{ija, a najbolje je oslikavaju konvoji autobusa puni mladih koji, nakon ljetnjeg odmora, trbuhom za kruhom svaki dan odlaze iz grada. Kriminal uni{tava sve pred sobom, Dodik i ]uk su uni{tili i otjerali u ste~aj desetak preduze}a, broj nezaposlenih je udvostru~en - preko 5.000 radnika. Čak i najva`nije preduze}e u Republici Srpskoj, Hidroelektrane na Trebi{njici, u prvih {est mjeseci ove godine posluje sa gubitkom od

10 miliona maraka. Ako uni{te i privatizuju i elektroenergetska preduze}a, Trebinje i Hercegovina pretvori}e se u pustinju. Zbog toga ne iznena|uje reakcija i zvi`duci prevarenih gra|ana, jer je u narodu akumulirano veliko nezadovoljstvo i mr`nja prema beskrupuloznim vlastodr{cima i tajkunima koji su se obogatili na njihovoj muci. Na~elnik Dobroslav ]uk sli~no je prije dva mjeseca izvi`dan na moto-skupu, i primjetno je da je izgubio samopouzdanje i da ima veliki strah od pojavljivanja u javnosti.

PRAZNE PRIČE: ”Dodik je školski primjer političara koji svašta priča, a ništa ne radi, i koji slaže i prije nego što nešto kaže. Da je njemu, a i ostalim srpskim političarima u Republici Srpskoj iskreno stalo da se Srpska osamostali, oni bi ćutali i tajno radili na tome”

 ]uk je u svom saop{tenju istakao da se radi o “manjoj grupi necivilizovanih pojedinaca“. Zapravo, rije~ je o ~lanovima Omladinskog pokreta otpora Trebinje, za koje aktuelne vlasti spekuliraju da su instruirani od strane opozicije? U Trebinju ne postoji nikakav Omladinski pokret otpora, a na internetu se pojavilo anonimno i nepotpisano saop{tenje. O~ito da neko `eli da manipuli{e mladima i ja sam uvjeren da iza ovih poteza stoje neke politi~ke partije i pojedinci. Na ulicama se pojavio i anonimni letak koji govori o korupciji u Trebinju, ali to nije dobar na~in djelovanja. Politi~ari i javne li~nosti ne trebaju o kriminalu, nepotizmu i 

PRIVID OPOZICIJE

Nastavak na 46. stranici SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Nebojsa Vukanovic:INTERVJU - osnova.qxd

29.8.2012

23:20

Page 41

NEBOJ[A NEBOJ[A VUKANOVI] VUKANOVI]

“Uvjeren “Uvjeren da da }e }e se se uprkos uprkos svim svim pritiscima, pritiscima, kupovinama kupovinama ii ucjenama, ucjenama, uu oktobru oktobru dogoditi dogoditi narod” narod”

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

41


EUROPA:EUROPA.qxd

29.8.2012

12:14

Page 42

EVROPA, ODMAH MERKEL ZA NOVI UGOVOR O EU Planovi njema~ke kancelarke Angele Merkel za novi ugovor kojim }e se definirati funkcioniranje Evropske unije postaju konkretniji. Prema pisanju Spiegela, njema~ka kancelarka `eli da EU po~ne da radi na nacrtu ugovora ve} ove godine, sa ciljem da se Briselu pru`i ve}e ovla{tenje da kontrolira nacionalne bud`ete. Ovaj ugovor bi otvorio put za dublju evropsku integraciju i pru`io novu pravnu osnovu Uniji. Merkelova se ve} neko vrijeme zala`e za dopunjavanja nedavno odobrenog fiskalnog sporazuma, kojim se uskla|uju bud`etne politike unutar 25 od 27 zemalja EU-a, politi~kom unijom.

Evropska unija će u budućnosti biti PUT KA FEDERALNOJ UNIJI Evropska komisija bi dugoro~no trebala postati vlast zadu`ena za cijelu EU, a njen predsjednik bio bi biran od strane Evropskog parlamenta

Angela Angela Merkel Merkel

EVROPA, KLJU^NA ZA NOVU VLADU U BRITANIJI Evropa je, prema mi{ljenju analiti~ara, klju~ za budu}e koalicijske vlade u Velikoj Britaniji. Ukoliko premijer David Cameron ne napusti trenutnu tendenciju podila`enja euroskepti~nom valu u svojoj stranci, liberalni demokrati }e se na narednim izborima 2015. godine na}i u koaliciji s laburistima, ka`e Tom Spencer, profesor javnih politika na sveu~ili{tima Chester i Brunel u Velikoj Britaniji, u ~lanku za portal EurActiv. U svakom slu~aju, ko god do|e na vlast, mogao bi tra`iti postizborni referendum o ~lanstvu u EU koji bi mogao imati tri ishoda: ponovno pregovaranje o ~lanstvu, status quo ili istinski punopravno ~lanstvo za Britaniju. Referendum bi, ipak, najvjerovatnije

42

Detaljne smjernice o tome kako razvijati zajedničku odgovornost i solidarnost unutar EU-a trebale bi biti pripremljene do kraja ove godine, poručuje Didier Reynders, potpredsjednik belgijske vlade i ministar vanjskih poslova “Zajedni~ka odgovornost i solidarnost dva su klju~na pojma o kojima }e se raspravljati u Evropi u narednim godinama”, pi{e Didier Reynders, potpredsjednik belgijske Vlade i ministar vanjskih poslova u ~lanku objavljenom na evropskom informativnom portalu EurActiv. Reynders smatra da je bitna novost za budu}nost EU-a izvje{taj predsjednika Evropskog vije}a Hermana Van Rompuya, o napretku stvaranja ~vrste i odr`ive ekonomske i mone-

tarne unije (EMU), na kojem radi u suradnji s predsjednikom Komisije Joséom Manuelom Barrosom, predsjednikom Evropske centralne banke Mariom Draghiem i predsjednikom Eurogrupe Jean-Claudeom Junckerom. “^vrsta monetarna unija trebala bi se temeljiti na mehanizmu solidarnosti i na zajedni~kom upravljanju dugovima. To podrazumijeva da }e rashodi biti (barem djelomi~no) podvrgnuti zajedni~kom pra}enju i da }e se eurozona u cjeliSLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


EUROPA:EUROPA.qxd

29.8.2012

12:15

Page 43

ti temeljena na federalnom sistemu sidijarnosti. Evropska federalna struktura trebala bi osigurati potrebna sredstva (uz odgovaraju}i sistem) kako bi se omogu}ilo da se odluke donose na u~inkovit i demokratski na~in. Postoje}i evropski bud`et sastavljen je od oko 1% BDP-a svih zemalja ~lanica Unije dok, recimo, u Sjedinjenim Dr`avama ameri~ki federalni bud`et predstavlja oko 22 posto BDP-a federalnih dr`ava. Dugoro~no, Komisija bi trebala postati vlast zadu`ena za cijelu evropsku upravu. Njen predsjednik bio bi biran od strane Evropskog parlamenta. Zakonodavni dio trebao bi biti sastavljen od dva doma: jednog doma koji bi zastupao gra|ane i drugog doma koji bi predstavljao dr`ave ~lanice. Vije}e ministara (postoje}e) postupno bi se trebalo pretvoriti u Vije}e dr`ava ~lanica, a sastojalo bi se od predsjednika vlada. Grupa od 11 ministara vanj-

mogao potvrditi britansko ~lanstvo na trenutnoj razini, ali i isklju~enje iz novih aspekata evropskih integracija u fiskalnu i bankarsku uniju.

KOLIKO KO[TAJU FRANCUSKI PREDSJEDNICI Francuski socijalist Renes Dozier u svojoj knjizi navodi da biv{i predsjednici Republike dr`avu ko{taju oko 1,5 miliona eura godi{nje te da mjese~no primaju naknadu od 6.000 eura. Osim toga imaju mogu}nost za prihode iz drugih djelatnosti, a na kraju joj pripojiti i penziju, koju }e ostvariti na osnovu radnog sta`a pored predsjedni~ke funkcije. Svi francuski predsjednici mogu do`ivotno biti i ~lanovi Ustavnog vije}a, {to im donosi jo{ 11.500 eura mjese~no. Osim toga, imaju i razne benificije kao {to su besplatna putovanja francuskom `eljeznicom i avionima Air Francea itd. Rashodi biv{ih francuskih predsjednika su daleko ve}i nego {to su njihovih kolega iz susjednih zemalja, a biv{i predsjednici SAD-a mogu ra~unati na dva i po puta manju sumu, navodi se u ovoj knjizi.

POMO] SLOVENIJE BiH

Didier Didier Reynders Reynders

ni zalagati za klju~ne aspekte socijalne i ekonomske politike. Kriza koja je poharala gr~ku ekonomiju kao jednu od manjih evropskih ekonomija ne bi smjela ubudu}e dovesti u pitanje cijelu eurozonu”, pi{e on. Zajedni~ka odgovornost i solidarnost, “dva klju~na pojma koja }e dominirati evropskim raspravama u nekoliko narednih godina”, trebalo bi razvijati analogno, stoga je potreban detaljan plan do kraja ove godine. Prva verzija izvje{taja postavila je prve korake prema federalnoj Evropskoj uniji. To zna~i da }e federalna struktura omogu}iti sposobnosti koje }e biti primjenjive na odgovaraju}im nivoima - lokalnom, nacionalnom, regionalnom ili evropskom. Federalna struktura nipo{to ne cilja na centralizaciju, upravo suprotno: sve nadle`nosti tijela javne uprave biti }e temeljene na relevantnom nivou, prema na~elu sup30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

skih poslova, formirana na inicijativu njema~kog ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea, raspravljala je na sastanku o tim glavnim temama. U oktobru }e objaviti zavr{ni izvje{taj sa tog sastanka, navodi Reynders. A to da svi od Evropske unije o~ekuju solidarnost, pokazalo je i jedno istra`ivanje instituta Notre Europe (Na{a Evropa). Zanimljivo je spomenuti da je ovo istra`ivanje pokazalo kako su zemlje koje ulaze sa velikim odu{evljenjem sklone padu raspolo`enja a one koje ulaze kao skepti~ne postaju zadovoljnije u Uniji. Spomenuta studija, pod nazivom “Vjeruju li gra|ani jo{ uvijek u EU”, zaklju~uje da je obnova solidarnosti, finansijske, politi~ke i druge u EU, klju~na da se sada{nje neraspolo`enje Evropom ne pretvori u hroni~nu eurodepresiju. (D. Savi})

Na sajmu “AGRA”, najve}em sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije u Sloveniji, predstavnik BiH Mirko [arovi} i slovena~ki ministar za poljoprivredu i okolinu Franc Bogovi~ razgovarali su o unapre|enju saradnje izme|u BiH i Slovenije u oblasti poljoprivrede, veterinarstva, kao i u fitosanitarnoj oblasti. Neke od aktivnosti su ve} zapo~ete, a odnose se na saradnju izme|u Urede za veterinarstvo BiH i Ambasade Slovenije u BiH, radi podr{ke veterinarskim laboratorijama. Namjera je da slovena~ki eksperti organizuju i izvedu FVO simulaciju pregleda objekata (mljekare) za izvoz namirnica `ivotinjskog porijekla i pripreme i izvedu obuke inspektora za vr{enje ovih kontrola. Slovenija ima veliko iskustvo u organizaciji zadrugarstva, a u ovom periodu predstavnik Slovenije predsjedava Evropskim zadru`nim savezom, tako da je saradnja izme|u dvije zemlje u ovoj oblasti veoma po`eljna i korisna za BiH.

43


BIZNIS:BIZNIS.qxd

29.8.2012

23:40

Page 44

BUSINESS    

Priredio: ASIM METILJEVI]

Rebalans bud`eta u oba entiteta Nepovoljan vanjskotrgovinski bilans Ozbiljno upozorenje Svjetske banke Skroman promet Sarajevske berze

Foto: Milutin Stoj~evi}

POVE]AN BUD@ETSKI MANJAK Nakon rebalansa federalni bud`et bit }e kra}i za 75,5 miliona KM

Rekordan budžetski deficit federalne Vlade Presuda Ustavnog suda o nelegalnom izboru novog parlamentarnog rukovodstva prolongirala je ve} zakazanu sjednicu federalnog Parlamenta na kojoj se, prema planu, trebao razmatrati rebalans federalnog bud`eta. No, kako je rije~ o obavezi usugla{enoj s MMF-om, posve je izvjesno da }e se rebalans bud`eta uskoro na}i pred federalnim zastupnicima jer od rebalansa bud`eta zavisi sklapanje novog stand by aran`mana s MMF-om. Prema prijedlogu federalne Vlade, bud`et }e biti pove}an za nekih 75,5 miliona KM. Ukupni javni prihodi i primici planirani su na 1,99 milijardi KM, {to je u odnosu na aktuelni bud`et vi{e za 75,3 miliona KM ili za 3,9 posto. Jedna od uve}anih stavki je u djelokrugu Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata, a umanjenih u resoru Ministarstva poljoprivrede, zbog ~ega su nezadovoljna udru`enja poljoprivrednika u Federaciji BiH najavila masovne proteste. Stanje u poljoprivredi je dramati~no, vjerovatno najgore u posljednjih desetak godina, i poljoprivreda je definitivno posljednji sektor na kome bi se barem u ovoj godini trebalo {tedjeti. Upravo su44

protno, rebalans federalnog bud`eta bio bi oprvdan samo u jednom slu~aju: da se pove}a bud`et namijenjen za poticaje farmerima koji se nalaze pred potpunim slomom. Jo{ uvijek va`e}i bud`et Federacije BiH za ovu godinu te`ak je milijardu i 923 miliona maraka. Bud`etski prihodi planirani su u iznosu od oko 1,575 milijardi maraka, dok su bud`etski rashodi i izdaci ve}i za oko 11 posto u odnosu na one u pro{logodi{njem bud`etu. Prema priznanju federalnog ministra finansija Ante Krajine, dosada{nji bud`etski deficit iznosio je gotovo 350 miliona maraka, a s novim zidanjem obaveza bez realnog pokri}a, bud`etski deficit prema{it }e iznos od 425 miliona maraka, {to je apsolutni poslijeratni rekord. Federalna Vlada planira pokriti najve}i dio minusa izdavanjem vrijednosnih papira -trezorskih zapisa i obveznica. Vrijednosne papire otkupila bi privredna dru{tva u vlasni{tvu FBiH koja imaju slobodnih deponiranih sredstava. Radi se o profitabilnim preduze}ima poput BH Telecoma, Elektroprivrede BiH, Po{te BiH, Aerodroma Sarajevo, sa ~ijim su menad`mentima ranije obavljeni pregovori.

Suša desetkovala izvoz struje U drugom kvartalu 2012. godine (april, maj, juni) unekoliko je popravljen nepovoljan uvozno-izvozni bilans elektri~ne energije iz prethodnih nekoliko kvartala tokom kojih je BiH prvi put nakon rata vi{e uvozila nego izvozila elektri~ne energije. Tokom drugog kvartala ove godine izvoz struje ponovo je bio ne{to ve}i od, no ve} u julu a vjerovatno i u augustu bilans je puno nepovoljniji zbog dugotrajne su{e i reducirane proizvodnje struje u hidroelektranama. U prvih sedam mjeseci 2012. godine izvoz elektri~ne energije iz BiH bio je vrijedan svega 111,6 miliona KM, {to je tek 40 posto izvoza ostvarenog u istom razdoblju prethodne godine! Najve}i pad izvoza eletri~ne energije zabilje`en je u prva tri mjeseca teku}e godine, kada je izvoz pao na svega 20 posto od pro{logodi{njeg izvoza u prvom kvartalu. Konkretno, u prvom kvartalu teku}e godine izvoz struje bio je vrijedan 40,2 miliona KM a uvoz 69,5 miliona KM! Na drugoj strani, sna`no je rastao uvoz elektri~ne energije: u sedam mjeseci uvoz struje pove}an je za rekordnih 30 posto! Ipak, stanje se donekle popravilo u drugom kvartalu kada je izvoz ponovo bio ne{to ve}i od uvoza. Podaci za tre}i kvartal bit }e poznati tek sredinom oktobra, no pouzdano se mo`e zaklju~iti da se tre}i kvartal ne}e puno razlikovati od prvog. Razlika je samo u tome {to su za lo{ bilans u prvom kvartalu odgovorne uprave elektroprivrednih kompanija u BiH koje se nisu blagovremeno pripremile za zimu, dok je za lo{ bilans u tre}em kvartalu odgovorna dugotrajna su{a zbog koje je skoro potpuno obustavljena prozvodnja elektri~ne energije u hidroelektranama.

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


BIZNIS:BIZNIS.qxd

29.8.2012

21:44

Page 45

Usporene reforme ubrzale recesiju [efica Kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu izjavila je prije nekoliko dana da se BiH nalazi na pragu nove recesije a svoje tvrdnje zasnovala je na krajnje nepovoljnim pokazateljima ekonomskih trendova u BiH: padu BDP-a, padu industrijske proizvodnje, padu izvoza, te rastu nezaposlenosti, rastu uvoza, rastu vanjskotrgovinskog deficita. Abreu je ocijenila da uzroke prvenstveno treba tra`iti u BiH. Aktuelna vlast je odgovorna za izostanak reforme javne potro{nje o kojoj se tako puno govori a na kojoj se tako malo radi. “Potro{nja za teku}e izdatke - plate i gotovinske transfere - i dalje je velika, ne postoji adekvatna za{tita najugro`enijih kategorija dru{tva, a javne investicije su neadekvatne da bi podstakle ja~i ekonomski rast”, navela je Anabela Abreu. Reforme javne potro{nje imaju kratkoro~ni zna~aj kao odgovor na ekonomsku krizu, ali i srednjoro~ni zna~aj u vidu uspostavljanja efektivne mre`e bezbjednosti, sli~no mre`ama bezbjednosti u EU, ja~anja konkurentnosti BiH i, uop}e, pribli`avanja BiH EU. Kreditna sredstva od 200 miliona ameri~kih dolara Svjetska banka bi mogla odoboriti BiH tek tokom 2013. godine za podr{ku provo|enju strukturalnih reformi u socijalnom sektoru. Jedan od uslova za odobrenje kredita jeste prethodno sklapanje stend baj aran`mana sa MMF-om. “Neophodan uslov za provo|enje ovakvih reformi jeste saglasnost socijalnih partnera i spremnost na promjene dru{tva u cjelini. Javna potro{nja u socijalnom sektoru je zna~ajna, ali sredstva ipak ne do|u do onih kojima su i najpotrebnija”, isti~e Abreu. Svjetska banka predlo`ila je, prema njenim rije~ima, primjenu imovinskog cenzusa za odre|ene kategorije da bi se nov~ane naknade preusmjerile sa bogatih, koji trenutno ostvaruju pravo na naknade, na siroma{ne kategorije, ~ime bi se stvorile pretpostavke za kreiranje pravednog i odr`ivog sistema socijalne i bora~ke za{tite, od kojeg bi najvi{e koristi imali upravo oni kojima je pomo} najpotrebnija. “Penzioni fondovi, ~ija je odr`ivost ionako krhka, pod dodatnim su pritiskom stalnih zahtjeva za uvo|enje novih i privilegovanih penzija. Na ovaj na~in mogu biti ugro`ene penzije licima koja su ih ostvarila svojim dugogodi{njim radom”, upozorava Abreu.

OZBILJNO UPOZORENJE [efica Kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu

Svjetska banka je sa BiH u ovoj godini uspje{no zaklju~ila pregovore, te odobrila dodatni kredit za finansiranje malih i srednjih preduze}a u vrijednosti od 120 miliona ameri~kih dolara, kao i kredit za unapre|enje sistema navodnjavanja u BiH u iznosu od 40 miliona ameri~kih dolara. U zavr{noj fazi je priprema novog projekta registracije zemlji{ta u iznosu od 30 miliona ameri~kih dolara. Taj projekat }e biti odobren u ovoj godini, te se po~etak njegovog provo|enja mo`e o~ekivati sredinom naredne godine.

Kratkotrajni skok prometa na Sarajevskoj berzi U trgovanju na Sarajevskoj berzi sredinom sedmice ostvaren je vi{e nego solidan promet u iznosu od 12,9 miliona KM! U sklopu 48 transakcija ukupno je prometovano 85.609 vrijednosnih papira. U saop}enju Sarajevske berze precizira se da je sna`an skok prometa rezultat ponovljene aukcije obveznica Federacije BiH koje su uglavnom pokupovale banke uz solidnu kamatu iznad 6 posto. Ina~e, redovni promet Sarajevske i Banjalu~ke berze pao je na mr{avih stotinjak hiljada KM dnevno! 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

45


Nebojsa Vukanovic:INTERVJU - osnova.qxd

29.8.2012

23:21

Page 46

NEBOJ[A VUKANOVI] Nastavak s 40. stranice

 korupciji govoriti sakriveni iza anonimnih letaka, ve} trebaju javno i jasno da se oglase o konkretnim imenima i firmama. Gra|ani su pod stalnim pritiskom, vlast im prijeti otkazima, ucjenjuje ih, pla{i, i moramo im svojim pona{anjem i djelovanjem dati primjer da se ohrabre, dignu glavu, a ne kriti se iza anonimnih letaka.  Kako }e, prema Va{em mi{ljenju, kandidati SNSD-a pro}i na predstoje}im lokalnim izborima? Kako sije{, tako }e{ i po`njeti, pa sam uvjeren da }e narod o{tro kazniti SNSD za katastrofalne rezultate njihove vlasti kako na republi~kom, tako i na lokalnom nivou. U Hercegovini SNSD ne}e imati nijednog na~elnika op{tine, a vjerujem da }e izgubiti mnoga va`na upori{ta u Republici Srpskoj i da }e ovi lokalni izbori biti po~etak njihovog kraja. Nije ih dovoljno otjerati sa vlasti - moramo kazniti sve lopove i prevarante, istra`iti afere i pokazati kako }e pro}i svako onaj ko krade i bogati se na na{oj muci.  Predsjednik DP-a Dragan Čavi} prije nekoliko dana poni{tio je odluku Op{tinskog odbora ove stranke iz Trebinja koji je ve}inom glasova odlu~io da podr`i Va{u kandidaturu za na~elnika. Kako to komentirate i zna~i li to ujedno da je do{lo do raskola u koaliciji “Zajedno za Trebinje“? Godinama sam otvoreno i javno govorio o mafiji, kriminalu, korupciji, nepotizmu u Hercegovini i RS-u, a sigurno je da vlast ne bi bila ovako bahata i osiona da je postojala prava opozicija i da je ona radila svoj posao kako treba. U lokalnom parlamentu odbornici su sve va`ne odluke na~elnika op{tine Dobroslava ]uka usvajali bez ijednog glasa protiv i gotovo svi odbornici bili su ili ucijenjeni ili kupljeni na neki na~in. O masovnoj trgovini govori i podatak da je nakon izbora 2008. SNSD imao 10, a sada ima 17 odbornika. Ne mo`e se }utati ~etiri godine, nijemo posmatrati propadanje, a onda se pred izbore probuditi iz dubokog sna i re}i da ste opozicija, po~eti pri~ati pretpara~ke pri~e i obe}avati radna mjesta i bolji `ivot. Koliko je ta koalicija jedinstvena najbolje govori podatak da njen samozvani lider Slavko Vu~urevi} nikada nije uspio da okupi sve lidere na jednom mjestu da razgovaraju, a mo`ete misliti {ta }e ta interesna grupa raditi kada se izbori zavr{e. Tu se radi uglavnom o politi~arima koji su ve} decenijama na raznim funkcijama, nezadovoljni dijelom kola~a koji sada dobijaju i samo `ele da zamijene ]uka i sjednu u njegovu dobro razra|enu ma{inu. Njihov kandidat za gradona~elnika Slavko Vu~urevi} neprekidno je na raznim funkcijama od Josipa Broza do danas, vje~iti je 46

KOME KOME ODGOVARA ODGOVARA BIJEDA BIJEDA

Trebamo Trebamo ljudima ljudima dati dati posao, posao, kvalitetno kvalitetno obrazovanje obrazovanje ii uslove uslove za za normalan normalan `ivot, `ivot, pa pa }e }e onda onda ii nacionalne nacionalne tenzije tenzije polako polako da da splasnu; splasnu; najlak{e najlak{e je je manipulisati manipulisati gladnim gladnim ii neobra neobrazovanim zovanim ljudima ljudima

~lan desetak upravnih odbora, i sada je on na{ao da pri~a narodu o siroma{tvu, kriminalu, privatizaciji. Prvo bi trebao da ka`e kako je do{ao u posjed stana i druge imovine, kakvi su rezultati njegovog rukovo|enja Industrijom alata, Trebinje prevozom, Elektro-hercegovinom, Fusolom, Fondom PIO i drasti~nim pove}anjem broja “sumnjivih“ penzionera, te za{to u ranijem periodu nije govorio o problemima radnika, nezaposlenih... Ljudi u svim strankama cijene ono {to ja radim i imam veliku podr{ku. To {to je uradio Čavi} najbolje govori kakav je on ~ovjek, politi~ar i koliki je demokrata. Ne mo`e se ni{ta na silu uraditi. Hercegovci ne vole kada im se name}u rje{enja, pa tako ne}e uspjeti ni Čavi}ev poku{aj da kr{i demokratski izra`enu volju ve}ine ~lanova OO DP-a u Trebinju. Uvjeren da }e se uprkos svim pritiscima, kupovinama i ucjenama, u oktobru dogoditi narod.

 U jednoj od svojih posljednjih izjava, predsjednik RS-a Milorad Dodik kazao je da “Republika Srpska jedina u BiH ima kapacitet da nastavi da postoji samostalno, {to nemaju ni Federacija, ni sama BiH“. Kako komentirate ovakve Dodikove izjave u kojima konstantno potencira samostalnost, pa na indirektan na~in i mogu}nost otcjepljenja RS-a? Dodik je {kolski primjer politi~ara koji sva{ta pri~a, a ni{ta ne radi, i koji sla`e i prije nego {to ne{to ka`e. Da je njemu, a i ostalim srpskim politi~arima u Republici Srpskoj iskreno stalo da se Srpska osamostali, oni bi }utali i tajno radili na tome. Ne bi plja~kali entitet i njegova bogatstva, uni{tavali privredu, iseljavali stanovni{tvo, ve} bi se borili protiv korupcije, kriminala i stvarali pravnu dr`avu u koju bi dolazili investitori i velike kompanije. Uo~i svakih izbora lideri stranaka u Srpskoj i Federaciji

SLO@NA BRA]A

Nema više ljevičara ni desničara, građanske ili nacionalne opcije jedini interes je novac  Kako komentirate aktuelnu politi~ku situaciju u Federaciji BiH, politiku SDP-a i predsjednika te stranke Zlatka Lagumd`ije, te koaliciju sa SBB-om Fahrudina Radon~i}a? Sjetite se samo kakve su me|usobne optu`be razmjenjivali Bosi}, Dodik, Tihi} i Lagumd`ija, pa su se samo poslije nekoliko mjeseci dogovorili oko raspodjele plijena, kao bra}a sjeli za isti sto i po~eli gozbu. Kod nas vi{e nema ni ljevi~ara ni desni~ara, gra|anske ili nacionalne opcije.

Sve je sada izmije{ano i svako mo`e sa svakim samo ako se na|e zajedni~ki interes, a to je novac. Nezasiti su, nikada im nije dosta, i to }e im se obiti o glavu. Stalna borba za prevlast, sukobi me|u liderima i strankama dodatno slabe ionako razorenu i iscrpljenu zemlju i bojim se, ako ovako nastavimo, da je samo pitanje dana kada }emo do`ivjeti potpuni krah. Moramo se otrijezniti, u~iti od razvijenih i ure|enih dr`ava, zavrnuti rukave i po~eti da radimo i obnavljamo opusto{enu dr`avu.  SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Nebojsa Vukanovic:INTERVJU - osnova.qxd

29.8.2012

23:21

Page 47

OD NOVINARA DO POLITI^ARA po~inju isprazne pri~e o referendumu, otcjepljenju Srpske ili ukidanju entiteta, kako se ne bi govorilo o njihovom kriminalu i ekonomskom kolapsu. Čim pro|u izbori, pri~e i obe}anja se zaborave, a onda po~inje novi krug plja~kanja, boga}enja i uni{tavanja. Valjda smo do sada svi shvatili {ta je njihov cilj i nadam se da vi{e ne}emo nasjedati na njihove jeftine trikove.  Dodik za sebe ka`e da on “nije bosanski Srbin, nego samo Srbin“. Sli~an je stav i mnogih gra|ana BiH, bez obzira na nacionalnost. Za{to je danas toliko te{ko re}i: “Ja sam Bosanac i Hercegovac“, pa tek onda biti Srbin, Bo{njak ili Hrvat? Srbin, Hrvat i Bo{njak su nacionalne, a Bosanac, Hercegovac, Kraji{nik i Vojvo|anin su regionalne odrednice i zbog pro{losti, koja je na`alost na ovim prostorima bila veoma burna, normalno je da gra|ani ve}i zna~aj daju naciji kojoj pripadaju. Trebamo ljudima dati posao, kvalitetno obrazovanje i uslove za normalan `ivot, pa }e onda i nacionalne tenzije polako da splasnu. Najlak{e je manipulisati gladnim i neobrazovanim ljudima, a ~ini mi se da je ve}ini politi~ara stalo da je {to vi{e takvih, jer }e onda i njihov kriminal ostati neprimije}en i neka`njen.

VJERSKO-POLITI^KI VELIKODOSTOJNICI

Vjerski lideri moraju se konačno distancirati od političara  Ve} godinama se borite protiv autokratije lokalnih vlasti u Trebinju i centara politi~ke mo}i iz Banjaluke. Kao novinar ste pisali o brojnim korupcijskim aferama i kriminalu ljudi iz vlasti, ali i predstavnika SPC-a na ~elu sa vladikom Grigorijem... Imali ste mnogo zanimljivih “anegdota“ sa vladikom - jednom ste mi ispri~ali da su vas ljudi iz Grigorijevog obezbje|enja ~ak fizi~ki udaljili sa mjesta doga|aja jer ste poku{ali da mu postavite neka “nezgodna“ pitanja? Ja se zala`em za striktno po{tovanje Ustava koji ka`e da su dr`ava i vjerske zajednice razdvojeni, i da ne treba jedni drugima da se mije{aju u posao. Na`alost, mnogi vjerski velikodostojnici u sva tri naroda direktno ili indirektno podr`avaju politi~are, a zauzvrat dobijaju materijalnu korist. To mora da prestane. Vjerski velikodostojnici treba da dijele sudbinu naroda, da ga {tite i ukazuju politi~arima na

gre{ke i propuste, a ne da se bave politikom i pru`aju podr{ku svojim mentorima i finansijerima. Mnogo sam toga pre`ivio i ostavio iza sebe, jer je nemogu}e otvoreno govoriti o kriminalu i korupciji a da ne snosite i neke posljedice. Imao sam i vi{e incidenata sa vladikom Grigorijem kome se o~ito ne dopada to {to otvoreno govorim o poslovima Dodika, ]uka, D`ombi}a i ostalih njegovih prijatelja politi~ara, a vjerovatno mu se nije dopalo ni {to sam govorio o problemima radnika u Agrokopu, Popovom polju i drugim firmama koje su u njegovom vlasni{tvu. Odolio sam svim tim pritiscima i napadima, nisam pokleknuo i ustuknuo i nakon otvorenog pisma koje sam prije godinu dana poslao vladiki Grigoriju, incidenti su prestali. Nadam se da je vladika shvatio da je borba za pravdu, za{tita poni`enih i obespravljenih vrhunski patriotizam. 

BEZ PRIVATNIKA U KAMPANJI

 “Čovjek ~istih ruku“ - slogan je Va{e kampanje za na~elnika, {to se, na`alost, ne mo`e re}i za mnoge kandidate za predstoje}e lokalne izbore. Mnogi od njih su pod istragama za razli~ita krivi~na djela, od zloupotrebe polo`aja i pronevjera, pa do pojedinaca koji su ~ak bili osu|eni za ratne zlo~ine, poput Branka Gruji}a, kandidata SDS-a za Op{tinsko vije}e u Zvorniku... Sa druge strane, ljudi poput Mi}e Kraljevi}a iz SNSD-a, koji je svojevremeno osu|en za otmicu i ka`njen sa 4.000 KM, sjede kao poslanici u Skup{tini RS-a. Mo`e li ova zemlja uop}e o~ekivati bilo kakve pozitivne promjene dok imamo takve “kandidate“ u samom vrhu dr`avnih struktura? [to se mene ti~e, nemam nikakvih afera, nikada ni sa kim nisam pravio bilo kakav kompromis, nikome nisam du`an nikakvu uslugu i novac, i to je najva`niji preduslov za nekog ko `eli da uspije i zavede red. Kao novinar mo`ete godinama pisati i govoriti o negativnim pojavama u dru{tvu, ali sve ode u vjetar jer ne postoje institucije koje rade svoj posao i istra`uju afere. Odlu~io sam da se kandidujem kako bih neucijenjen do{ao na funkciju i sa vrha po~eo da “~istim“ i zavodim red. Principijelno nisam `elio da uzmem nijednu marku od nekog privatnika za svoju kampanju, kako mi neko kasnije ne bi mogao ne{to predbacivati ili tra`iti ustupke. Kampanju sam finansirao u{te|evinom, podr{kom prijatelja i penzionerskim 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

VJERSKI MO]NICI I POLITI^KI MENTORI Aktuelni na~elnik Trebinja Dobroslav ]uk i vladika Grigorije

kreditom koji je uzela moja majka. Zbog svog posla i sukoba sa vlastima prvo sam izgubio posao u {koli, a sa ovom kandidaturom sam ostao bez posla na televiziji, radiju i anga`mana u dnevnoj {tampi. Stavio sam vlastitu egzistenciju na kocku zbog ideala i borbe za prevednije i bolje dru{tvo. Smatram da se svim osobama koje su osu|ivane za krivi~na djela treba zabraniti bavljenje politikom i odmah bismo imali ~istiju situaciju i po{tenije ljude u vlasti. Na`alost, u na{em dru{tvu izvrnutih vrijednosti ne cijeni se rad, po{tenje i

uspjeh, ve} nemoral i kriminal. Tako i ono malo politi~ara koji se procesuiraju dobiju simboli~ne i smije{ne kazne, {to je za njih dodatno ohrabrenje i motivacija da jo{ vi{e kradu, jer su sigurni da }e pro}i neka`njeno. Te{ko je o~ekivati bilo kakve promjene dok ne skinemo sa vlasti sve korumpirane likove koji nas la`u i kradu decenijama i dok se ne pojavi nova garnitura neiskvarenih politi~ara kojima ne}e biti na prvom mjestu li~ni, ve} kolektivni interesi. Narodu je vi{e preko glave ugojenih debeloko`aca i valjda }e kod gra|ana preovladati razum.  47


Firke:TEKST osnova.qxd

30.8.2012

0:39

Page 48

KO[ARKA GORDAN GORDAN FIRI] FIRI]

Uz Uz Nenada Nenada Markovi}a Markovi}a najistaknutiji najistaknutiji poslijeratni poslijeratni ko{arka{ki ko{arka{ki reprezentativac reprezentativac BiH BiH odnedavno odnedavno je je selektor selektor kadetske kadetske reprezentacije reprezentacije

48

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Firke:TEKST osnova.qxd

30.8.2012

0:39

Page 49

POVRATAK GORDANA FIRI]A

Jedan od najznačajnijih poslijeratnih bh. sportaša, GORDAN FIRIĆ (42) nedavno je imenovan za selektora U-16 košarkaške reprezentacije BiH; Firić za SLOBODNU BOSNU priča o trenerskom poslu, planovima s mladim košarkašima, veličanstvenim utakmicama koje je igrao u dresu reprezentacije, odnosu s nedavno preminulom MIROM POLJO...

GORDAN FIRIĆ SELEKTOR KADETSKE REPREZENTACIJE BiH

Razgovarao: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

N

akon nekoliko godina Gordan Firi} vratio se u bh. ko{arku. KS BiH imenovao je jednog od najzna~ajnijih poslijeratnih bh. sporta{a u junu ove godine za selektora kadetske reprezentacije BiH. “Ovaj posao predlo`io mi je Emir Halimi} nakon razgovora sa Harunom Mahmutovi}em“, ka`e za SB Firi} nakon okon~anih kvalifikacija za plasman u evropsku A diviziju. “Halimi} i Mahmutovi} imaju najve}e zasluge, tra`ili su da do|em, da poku{amo ne{to napraviti, da prenesem na tu djecu svoje ko{arka{ko znanje. Problem je {to, kada sam do{ao, nisam poznavao te

de~ke, nisam znao kako igraju, nisam znao ni njihova imena. Trebalo mi je bar dvije-tri sedmice da shvatim {ta ko mo`e. Pripreme su trajale ~etiri sedmice, dvije sam izgubio na upoznavanje. Mislim da sam ih tek upoznao kada se zavr{ilo EP. Da smo igrali jo{ nekoliko dana, napravili bismo pravi rezultat. Me|utim, ja sam izuzetno zadovoljan, prije svega pona{anjem momaka. Nismo imali niti najmanji problem. Izuzetno su vaspitani, pristojni momci, maksimalno su radili, slu{ali i to je najbitnije.“

INTERNET GENERACIJA

 Ve} ~etiri godine radite kao trener u Italiji. Kakvo je iskustvo biti selektor reprezentacije? Mo`da sam ja u nekim trenucima bio i previ{e nervozan prema njima. Poslije sam

se analizirao, mo`da sam u nekim trenucima trebao da spustim ton. Mene je vi{e nosila neka euforija da do|emo do rezultata, ne samo rezultata, nego i da probamo uraditi ne{to {to do sada nije niko. Neno Markovi} je u tome uspio, napravio je veliki posao i na ovaj na~in mu `elim ~estitati. Poku{avao sam sebe kontrolitrati, ali je to jednostavno ja~e od ~ovjeka, kada si na utakmici, vodi{ 17 razlike i onda najednom nestane svjetla, mi bacimo to vodstvo i po~nemo gubiti. U tim trenucima je jako bitno znati pristupiti tim mladim momcima. Zeznuta dob, oni su u pubertetu, dolaze iz razli~itih sredina, razli~itih mentaliteta...  Koliko bi igra~a iz va{eg tima moglo nastaviti u timu Nenada Markovi}a? Mislim da postoje dva momka koji bi mogli postati imena u ko{arci. Vrijeme }e pokazati, sve zavisi od rada u klubovima. Reprezentacija je glazura od ~etiri sedmice, objektivno, u te ~etiri sedmice su putovanja, odmori, treninzi, utakmice... Radi{ sa njima 18 dana. Za neke ideje koje imam to je premalo.  Da li je premalo dvojica, ipak ih je na okupljanje stiglo 21? Da li to zna~i da je razlika u kvalitetu me|u Va{om i sada{njim generacijama prevelika? Radim s djecom u Italiji i sve njih zovem internet generacijom. Njima se svima `ivot sveo na kompjuter. Mi nismo imali tu vrstu razonode, tog gubljenja vremena. Mi smo vrijeme gubili na terenu. ^im se zavr{i trening, svaki od njih pali telefon i gleda da li je neko ne{to lajkao na Facebooku. Kada sam igrao, ~ekao sam i po dva dana da u novinama vidim svoju statistiku, sada to djeca imaju minut nakon utakmice. Oni vi{e ni{ta ne trebaju. Sve se promijenilo, djeca su manje spremna na `rtvovanje kako bi se domogla ne~ega. Bolje se `ivi, iako je kriza, jer djeci se omogu}ava {to vi{e. Meni je nebo bilo trenerka Bosne, sada svi imaju {to im treba. Zato mislim da se izgubila vrijednost svemu, nema vrijednosti ni u braku, ni u porodici, ni u starim ljudima. Niko nikoga ne respektuje, jer je sve dostupno. Italijani su jo{ i gori, imaju sve, i djeca kukaju ~im im poja~a{ intenzitet treninga. Zato i jeste sport do{ao ovdje gdje jeste. Danas svi idu u NBA. U na{e vrijeme, 

“Nikada se nisam dvoumio za koju }u zemlju igrati, ~ak ni kada su mi zbog toga prijetili; BiH je zemlja u kojoj su grobovi mojih djedova i `elim s djecom iz BiH napraviti velike stvari“ 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

49


Firke:TEKST osnova.qxd

30.8.2012

0:39

Page 50

KO[ARKA  dakle, ‘90-ih godina, u NBA je i{ao Dra`en Petrovi}. I{li su Kuko~ i Divac. Danas, svi su na draftu. Na draftu su ljudi koji nisu osvojili niti su i{ta napravili u karijeri. Jedan Neno Markovi} ili Zdravko Radulovi} nije mogao ni pomisliti da ide u NBA. Samir Avdi} je bio prvak svijeta pa nije i{ao u NBA. U NBA se nekada i{lo kada pet puta bude{ prvak Evrope sa klubom i reprezentacijom. Dra`en je bio najbolji igra~ Evrope pa je prve godine igrao dvije minute u Portlandu.  Radite u Italiji. Tamo je stanje, ~ini se, mo`da jo{ i gore? Ne radi se sa mladima. Oni to shvataju kao tro{ak, {tede na svakom koraku i onda ni djeca nemaju motiva. Od generacije koju je vodio Bo{a Tanjevi} 1999. godine, dakle, Myers, Fucka, Basile, Galanda... koja je bila prvak Evrope, poslije toga nema kvaliteta. Bellineli, Bargnani, Gallinari, sve su to NBA igra~i a Italija ne mo`e ni{ta. A kada nisu imali ni jednog igra~a u NBA bili

TEŠKA 1993. GODINA: ”Moji roditelji su već tada bili u Hrvatskoj. Malo je bilo prepucavanja preko televizije, prozivao me je komentator HTV-a Slavko Cvitković. Znam da je bio iznenađen kada sam istrčao na teren protiv Hrvatske” su prvaci Evrope. To vam sve govori {ta je NBA danas. Ta liga vi{e nije {to je nekada bila. Tamo ima{ 80 posto igra~a koji znaju raditi samo jednu stvar u igri. Ili da {utne ili da igra obranu ili da je dobar timski igra~. A prije su se u Jugoslaviji gradili svestrani igra~i, koliko se ja sje}am.  Je li Bo{a Tanjevi} u pravu kada ka`e da su NBA treneri neznalice? Dobro, treba to staviti pod navodnike. Izuzetno cijenim Bo{u, izuzetan trener i ~ovjek koji je napravio velike rezultate. Nisam nikada potcjenjivao, svako ima svoju vrijednost i gledam ljude na svoj na~in. Ali mislim da tamo nije isto kao prije 20 godina, kada je mogao oti}i samo veliki ko{arka{. Danas svako ide tamo, danas je mnogo lak{e oti}i tamo. @ivot je izgubio vrijednost, zato sve ovo vodi raspadu sistema.  Zvu~ite itekako ogor~eno. Zbog ~ega? Nisam ogor~en, nego sam razo~aran jer vidim da ljudi, pogotovo na zapadu, `ive sami za sebe. Ljudi su se otu|ili, niko vi{e nikome ne vjeruje, svako misli da mu drugi rade o glavi. To je zato {to je kriza, {to ljudi imaju sve manje posla i novca, nezadovoljni su jer `ele da `ive dobro, ali ne mogu. 50

Onda mu je svako drugi kriv zbog toga. Ljudi u restoranima sjede sami, ~itaju kompjuter ili knjigu. Nisu u stanju da komuniciraju licem u lice, danas je problem komunikacije i komuniciranja najve}i problem.

LJUDI SU U NAMA VIDJELI SVJETLO

 U BiH se ljep{e `ivjelo kada je Va{a generacija igrala i pobje|ivala Hrvatsku, Litvaniju... Ne znam, vjerovatno jer su ljudi bili `eljni uspjeha i radosti nakon rata. Iza{li su, kao i ja, iz rata. Godinu dana rata sam proveo u Sarajevu, iza{li smo iz depresije i ugledali ponovo svjetlo. Ugledali smo budu}nost. Ljudi su na{e pobjede do`ivljavali na druga~iji na~in nego danas...  Pogotovo utakmice u Skenderiji i veli~anstvene pobjede protiv Hrvatske... I ne samo protiv Hrvatske. Svaka utakmica je bila praznik. Bila je puna dvorana i protiv Islanda kojeg smo dobili 50 razlike. Ipak, Hrvatska i Litvanija u gostima su utakmice koje su ljudima ostale u sje}anju kao i ona u Splitu. Imali smo mi jo{ dobrih utakmica, na EP-u u Francuskoj smo imali i Hrvate i Italijane...

 Italijane protiv kojih Adis Be}iragi} proma{i klju~ni napad za pobjedu i njihovo ispadanje. Danas se Bo{a Tanjevi} {ali kako ga je ve} tada podmitio poslom trenera u Turskoj... Ma dobro, Adis je sigurno `elio najbolje, svakome se desi da pogrije{i. To se de{ava, svako grije{i u `ivotu. Da smo pobijedili, oni bi ispali i ne bi postali prvaci Evrope. Tako je to u `ivotu, sre}a se okrene i sve se u trenu promijeni. Ta na{a ekipa je bila splet izuzetnih momaka i sjajnih prijatelja. [ta je vrijednost te reprezentacije? Tu nije bilo “velikih“ igra~a, mi nismo bili vrhunski svjetski ko{arka{i, niko od nas. Neno je bio zvijezda, mi ostali smo bili radnici. Niko nije bio ni Ra|a ni Kuko~, ali nas je dr`alo veliko prijateljstvo koje smo ponijeli jo{ iz Bosne u kojoj smo odrasli zajedno. Nama su se priklju~ili Samir Leri} i Haris Mujezinovi}... Znali smo se u du{u, nismo morali ni razgovarati, dovoljan nam je bio pogled. Sre}em ljude po Sarajevu koji mi danas ka`u kako nema vi{e one reprezentacije. Bi}e, dolaze novi, odli~ni momci. Mi smo odgajani na druga~ijim principima, na drugim vrijednostima, zato smo tako igrali. Ali, to je pro{lost.  Maloprije smo pri~ali o najboljim trenucima. [ta je bilo najte`e? Definitivno, EP u Turskoj 2001. godine, kada smo igrali lo{e. Do{li smo totalno ispra`njeni, kao da smo svi ~ekali da se zavr{i i da se ta generacija razi|e. Igrali smo protiv Gr~ke, Italije i Rusije. Uvijek smo imali grupu smrti. Igra{ u tri dana tri utakmice sa sedam igra~a i to protiv ekipa koji su miljama daleko od tebe. Nama je uvijek falilo ne{to, nismo imali snage da SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Firke:TEKST osnova.qxd

30.8.2012

0:40

Page 51

POVRATAK GORDANA FIRI]A prelomimo utakmice u kojima smo uvijek sa ja~ima bili u egalu.

tada{nji direktor Bo`o Mili}evi}. Da ne nabrajam sve, otprilike se tu zavr{ava ta pri~a. Cibona nam je obezbijedila hotel i dvoranu, Mira nam je obezbijedila opremu Driblinga, pomagala nam... To su ljudi koji su nama pomogli, koji su nam omogu}ili da na|emo klubove vani. Da nije bilo Mire, mo`da ja danas ne bih razgovarao sa vama. Ko zna kako bih zavr{io.

 Tada ste se suprotstavljali i reprezentacijama u kojima je bilo mnogo ko{arka{a iz BiH? To je izbor u `ivotu. Svako ima pravo da bira {ta `eli i da bira onako kako se osje}a. Nikoga zbog toga ne krivim. Ako neko smatra da treba da igra za Hrvatsku ili neku drugu zemlju, neka igra. Ja sam smatrao da treba da igram ovdje jer sam ro|en ovdje. Ja sam Bosanac, ovdje sam ponikao i smatrao sam da treba da igram za BiH. Svako ima svoj interes, danas Amerikanci igraju za BiH, imaju interes za{to to rade. U Bosni su mi pokopani preci, ovo je moja zemlja i ovdje pripadam.  Zbog takvog stava ste u ratnim i poratnim godinama do`ivljavali i neprijatnosti? Bilo je ponekad. Najvi{e je bilo 1993. godine, ali to je nekako i normalno. Moji roditelji su ve} tada bili u Hrvatskoj. Malo je bilo prepucavanja preko televizije, prozivao me je komentator HTV-a Slavko Cvitkovi}. Znam da je bio iznena|en kada sam istr~ao na teren protiv Hrvatske. Ne `elim vi{e da se time bavim, to nije moje. Znam da sam igrao tamo gdje pripadam... To je bilo te{ko vrijeme koje ne `elim da se ikome ponovi. Zato ljudi moraju ~uvati mir po svaku cijenu.

LJUDI SE SJE]AJU Gordan Firi} bio je va`an akter nezaboravnih pobjeda ko{arka{ke reprezentacije BiH u Skenderiji i u Splitu protiv Hrvatske, ali i nesretnih poraza na Evropskim prvenstvima

MIRA POLJO JE MOJA DRUGA MAJKA

 Iza{li ste iz Sarajeva i boravili nekoliko mjeseci u ku}i nedavno preminule Mire Poljo? Jesam...  Kako ste se osje}ali kada ste ~uli da je preminula? Mira Poljo je.... Ona je za mene bila druga majka... (Govore}i o Miri Poljo, Gordan Firi} je nakratko, zbog suza, prekinuo razgovor, op.a.) Ona je meni 1993. godine, ne samo meni, nego nama ~etvorici dala ne{to {to niko drugi ne bi. @ivjeli smo u njenoj ku}i. S njom sam imao specijalan odnos, ~uli smo se svaki dan. To nije trebalo tako da se zavr{i. Ona je, ustvari, na kraju ostala sama. Desilo se {to se desilo, ali ona nije zaslu`ila takav kraj.

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Mira je jako puno pomogla bosanskom sportu, ‘93. godine je ona sama prakti~no iznijela EP sa Teomanom Alibegovi}em, sa Tonijem Kuko~em i Dinom Ra|om, momcima koji su nam pomogli i moralno i finansijski. Pomogla nam je i Cibona i njen

 I onda je skoro svi zaborave... Ja je nisam zaboravio. Kod nje sam bio ~esto u ku}i, razgovarali smo, znao sam mnogo stvari o Miri koje mnogi ne znaju i ne}e nikada saznati. Bili smo jako bliski. Ne znam, mo`da joj se KS BiH trebao odu`iti na neki na~in, ali to trebate pitati ljude koji tamo rade. Ona je za nas napravila ne{to {to mo`da vi{e ne postoji kod ljudi, takvih ljudi vi{e nema. Da ti neko otvori vrata svoga stana, da ka`e budi tu tri mjeseca, jedi, spavaj... Toga vi{e nema. Objektivno, ona nije imala nekog interesa od nas. ÄŒak i da nas je prodala, to su bili tako skromni ugovori da nisu mogli nadoknaditi to {to ti ~etiri bandita iz Sarajeva mjesecima ska~u po glavi.  Da se vratimo u budu}nost... Kakva je kada je bh. ko{arka u pitanju? Mislim da je dobra. Savez danas radi dobar posao, Harun Mahmutovi} je uspio napraviti dobre stvari. Imali smo maksimalne uslove, zaista nam ni{ta nije falilo. Meni je zbog toga `ao {to nismo napravili bolji rezultat u kvalifikacijama. Imperativa nije bilo, ali bi bilo lijepo da smo u{li u A diviziju. Ali sve zavisi od rada u klubovima. Volio bih da ljudi kona~no shvate da sportu, da na{oj djeci treba dati sale, a ne da se cjenjkaju oko cijene termina. Da treba otvoriti sale, otvoriti {kole da djeca treniraju nave~e. U sport se treba ulagati jer sport razvija neki duh ~ovjeka i poma`e djeci da se normalno razvijaju. A to {to sada nije tako, krivica je ljudi koji imaju nekakvu direktorsku mo} u salama i {kolama i ne daju djeci da igraju jer nije pla}en termin. Dr`ava tro{i mnogo novca na gluposti, za{to jedan dio novca ne odvoji da se plate sale za djecu? Otvorite sale djeci da bi ova dr`ava mogla prosperirati kroz sport i da kroz sport podigne svoj ugled u svijetu. 

51


Posavina:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:32

Page 52

SLOBODNA BOSNA U POSAVINI

Proteklog vikenda hiljade Hrvata iz Bosanske posavine dostojanstveno su obilježili 20. obljetnicu nasilnog protjerivanja iz svojih domova; naša novinarka bila je u Derventi, među vjernicima u samostanu Plehan, na misi koju je predovodio kardinal VINKO PULJIĆ, i prenosi dojmljiva svjedočenja, ali i čvrstu nadu naroda ovoga dijela BiH da će se vratiti u svoje predratne domove

Pi{e: DANKA SAVI]

N

a ledini, ispod groblja u Plehanu, poznatom po franjeva~kom samostanu, desetak kilometara od Dervente, dio obitelji osamdesetpetogodi{nje Marke Su{i} okupio se pro{log vikenda, promatraju}i gomilu koja se pro{le nedjelje “slijevala” u ovaj dio Posavine. Kolona ljudi ispred njih izgledala

52

je nepregledna: nekoliko hiljada “rasutih” po BiH, Hrvatskoj, inozemstvu okupili su se na tu`nu godi{njicu egzodusa katolika Hrvata iz ovog kraja. Marka sada `ivi u Kaknju, pla~e i govori: “Bar da mi se put o~isti da mogu pri}i poru{enoj ku}i. Samo put i malo pomo}i jer zemlja tamo stoji, drugi je koriste. Ali, kome da se obratim za to?” Ku}u u Borovici (nedaleko odavde, vjerovatno minirana) morala je “napustiti u papama u prolje}e 1992. godine “.

Sve}enici Derventskog dekanata vjerskim i kulturnim programom obilje`ili su dvadeset godina od u`asa koji su, po~etkom rata u BiH, pro{li stanovnici Bosanske posavine.

KAKO SU FRANJEVCI VRATILI @IVOT U PLEHAN Statistika je dokaz koliko je i mir bio vrlo nepravedan prema ovim ljudima: u Derventskom dekanatu 1991. `ivjelo je 48.481 Hrvata katolika, a toliko godina SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Posavina:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:32

Page 53

MOLITVA ZA POVRATAK

BOSANSKA POSAVINA NADA UMIRE NIKADA Potresnoj “misi nade“ u obnovljenom samostanu Plehan nije nazo~io niti jedan “legalno izabrani“ hrvatski politi~ar iz BiH!!! deset godina ne mo`e se, ipak, ni porediti sa situacijom kakva je sada. Jer, “danas postoji `ivot, obitelji, obnovljena su zdanja, postoji 15 `upa derventskog dekanata. Interesa za povratak i dalje ima, ali mnogi ~ekaju kakve-takve uvjete za `ivot“. Ne mo`e se re}i da nema ni podr{ke i sredstava, vidi se

nakon rata ih se tek 1.072 uspjelo vratiti. “Jednostavno, netko je morao spomenuti 20 obljetnicu, jer do sada se ni{ta nije poduzelo, krajnje je vrijeme da doma}oj i svjetskoj javnosti poru~imo: `elim nazad, ovdje smo bili, ovdje i pripadamo“, ka`e fra Ivan ]uri}, prvi gvardijan u postratnom Plehanu. @upnik je postao u izbjegli{tvu ‘96, a sa prvom grupom vratio se ovdje jo{ 1998. godine. Danas `ivi u susjednoj `upi, @eravcu. Vrijeme od prije ne{to vi{e od 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

to i po crkvi i muzejskom kompleksu koji se gradi, ali u usporedbi sa zahtjevima za obnovu koji postoje, ta je pomo} zanemarljiva. Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS-a, ove je godine za obnovu i rekonstruk- 

PLEHANSKI DANI MOLITVE I NADE Nekoliko hiljada “rasutih” po BiH, Hrvatskoj, inozemstvu okupili su pro{log vikenda na podru~ju Dervente, gdje je, na tu`nu godi{njicu egzodusa katolika Hrvata iz ovog kraja, odr`ana misa za prognanike 53


Posavina:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

23:05

Page 54

SLOBODNA BOSNA U POSAVINI BISKUP FRANJO KOMARICA SAMO ZA “SB”

“Samo tri posto međunarodne pomoći koja je došla u BiH pripalo je katolicima!“ “Imali smo donatorsku konferenciju proljetos i velika su obe}anja data, imamo konkretne podatke ljudi koji su se pojavili. Radi se o vi{e tisu}a obitelji koji su dostavili sve informacije i gdje su sada i kamo se `ele vratiti, samo se ~eka na politi~are da pomognu, da se stvara infrastruktura, u prvom redu da se napravi cesta da ljudi mogu do}i do svoje ku}e, da se dovede struja, da se da se dadne materijal. To je moje iskustvo iz banjalu~koga kraja. Istina, Posavina pripada Sarajevu, ali znam da su se, kad je povratak u pitanju uporno pojavljivale opstrukcije“, kazao je za na{ list Franjo Komarica, presjednik Biskupske konferencije BiH, pro{log vikenda u Plehanu. Kao primjer takve opstrukcije on je naveo svoje iskustvo, kada je prije 12 godina u Briselu uspio dogovoriti obnovu 64 ku}e, i to i Srba i Hrvata, iz dva sela blizu Dervente. Onda je to stopirala {efica Ureda UNHCR-a iz Doboja. “To je bio pilot projekt, prvi projekt za malo ve}u skupinu Hrvata koji su se `eljeli vratiti, oni su tada slu`beno rekli da ne valja organizacija iz Austrije koja

je to trebala voditi. Pitao sam tada{njeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha i tada{njeg austrijskog veleposlanika Jandla kakvu to imate organizaciju, evo, propao nam je projekt, oni su kazali nije istina, na{a je organizacija jako dobra, gdje je god radila imala je dobre rezultate. Zna~i, `elio se onemogu}iti povratak Hrvatima. Imamo sada, hvala Bogu, verbalnu podr{ku, i jedni i drugi govore, ~ujemo pozive, do|ite, vratite se, ali nema konkretnih pomo}i. Ministarstvo za izbjeglice Republike Srpske dobilo je ove godine puno manje sredstava nego ranijih godina. Ja osobno imam 850 obitelji koji su mi uputili molbe, koji se `ele vratiti na podru~je Banje Luke, i ja sam to proslijedio ministru za izbjeglice u Republici Srpskoj Davoru ^orda{u.“ Biskup Komarica dodaje da je za BiH stra{na sramota to {to se jo{ oko milion ljudi nije vratio na svoja ognji{ta. “Mi ovdje uporno nakon rata imamo dr`avu koja prezire svoje `itelje, oko milijun ljudi jo{ nije uspjelo da se vrati u BiH. Ja sam o tome govorio nedavno u

 ciju stambenih i infrastrukturnih objekata u posavskim op{tinama (Brod, Derventa, Doboj, Modri~a, Pelagi}evo, [amac i Vukosavlje) izdvojeno 1,5 milion KM i ti se projekti upravo realiziraju. ”Osim toga, u ovoj godini izdvojena su i sredstva za odr`ivi povratak u iznosu od 1 milion KM, tako da bi za povratak u posavske op{tine ulaganja iznosila preko 2 miliona KM, a precizan iznos imat }emo na kraju godine kad budu implementirani svi odabrani projekti”, re~eno nam je u ovom Ministarstvu. Ovih dana po~inje provedba zajedni~kog projekta ovog Ministarstva sa me|unarodnom organizacijom CRS : “Podr{ka manjinskom povratku u Bosansku posavinu, op{tina Derventa”, kojim je obuhva}eno 54

[TA ]E PODUZETI VLASTI Biskup Franjo Komarica ka`e da se tisu}e hrvatskih obitelji `ele vratiti na prostor RS-a, ali da se jo{ ~eka na politi~are da im u tome pomognu

Strasbourgu, pitao sam ih {ta to radite sa nama. Jedna delegacija iz Evropskog parlamenta je obe}ala do}i najesen da se uvjeri u situaciju ovdje.“

preko 30 povratni~kih porodica u Derventi. Ukupna vrijednost projekta je oko 200.000 KM, a inicijator ideje da se ovaj projekat provede u posavskoj regiji je ministar za izbjeglice i raseljena lica RS-a Davor ^orda{, koji je i sam iz Posavine. Franjeva~ki samostan u Plehanu danas ima pet sve}enika koji ovdje stalno `ive, uzgajaju plastenike, dr`e koze, ovce, svi nje, konje, magarce... Zaposleno je i nekoliko radnika, ali da bi se razvijao posao, trebaju dodatna sredstva. Sa fla{a doma}e rakije, ora hova~e, vi{njeva~e, koju prave sve}enici smje{ka se lijepa D anijela Zirdum, povratnica u Plehan, koja se ovdje i udala i zasnovala obitelj. Rakiju prodaje

Sama ~injenica da su se ljudi danas okupili ovdje je, nastavlja Komarica, poku{aj da se obnovi nada i potaknu politi~ke vo|e da ljudi se vrate nazad. “Ovdje nije bilo vo|a, ljudi se okupljaju kao mali pili}i bez kvo~ke, jedino Crkva ne{to radi, to meni ka`u i politi~ari iz Hrvatske i BiH. Mi smo obnavljali ku}e mnogima, ne samo katolicima. Jednu tre}inu poru{enih crkava jo{ nismo ni po~eli graditi je mislimo da se prvo moraju ljudima napraviti ku}e, to ne samo katolicima, Caritas je pomagao Bo{njacima i Srbima, ja prvo gledam ~ovjeka, ali dajte nam pravo i na crkvu, ali to trebaju raditi gradona~elnici, na~elnici, a ne biskup. Naravski, treba i biskup jer kakav bi to bio biskup koji ne}e ~ovjeku pomo}i i materijalno i duhovno? ^uli ste i {ta je danas kardinal govorio, sredstva trebaju do}i od politi~kih predstavnika, ali ona se ne daju katolicima koji se `ele vratiti. Otprilike tri posto me|unarodne pomo}i koja je do{la u BiH je pripalo katolicima, pa zar to samo ne ka`e sve?“ 

Zvonko Filipovi}, koji je do{ao iz okoline Zagreba. U Plehanu je bar jednom mjese~no, a tu su mu se i roditelj vratili. “Od oko 120 ljudi koliko ih je stalno nastanjeno, posljednjih godina je 20-ak umrlo jer to je uglavnom stariji svijet“, ka`e on. “Ovo je, ipak, prvi put od rata da se obilje`ava spomen na izgon, ina~e se okupljamo na Sv. Marka 25. travnja“, dodaje Zvonko. Iz Zagreba je pro{log vikenda u Plehan stiglo izme|u 15 do 20 autobusa. Mato Zubak ka`e da je jedan od onih koji }e se ovdje iz Zagreba jednog dana vratiti jer “svoje nikome ne damo“. Oru`ane snage BiH su za sve koji su do{li napravile ru~ak 800 litara “odli~nog“ graha. Objed je SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Posavina:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:33

Page 55

MOLITVA ZA POVRATAK uslijedio nakon mise za prognanike (organizatori su je nazvali misom nade), koju je predvodio mitropolit vrhbosanski, kardinal Vinko Pulji}. Govorio je i o zloupotrebi financijske pomo}i za povratnike koja do njih nije stizala, jer je “prolazila kroz mnoge ruke”. “Danas je do{lo vrijeme da postanemo svjesni sami sebe, moramo se odgovornije postaviti prema svojim korijenima, prema grobovima predaka i kolijevki koja nas je odnjihala”, poru~io je kardinal Pulji}. Uputio i kritike dosada{njim hrvatskim predstavnicima u vlasti, jer su umjesto zastupanja interesa naroda, “zatrovani interesima”, doveli do nesloge i razila`enja.

VJERA U SVJETLIJU BUDU]NOST Antonija i Martina Brezicki `ele nakon {kolovanja napustiti Zagreb i do}i `ivjeti u Derventi

POVRATAK KORIJENIMA

Vjerskim Vjerskim ii kulturnim kulturnim programom programom uu Plehanu Plehanu pro{log pro{log vikenda vikenda je je obilje`eno obilje`eno dvadeset dvadeset godina godina od od ratnih ratnih stradanja stradanja stanovnika stanovnika Bosanske Bosanske posavine posavine

MADE MADE IN IN PLEHAN PLEHAN

Franjeva~ki Franjeva~ki sve}enici sve}enici koji koji danas danas `ive `ive uu selu selu ovdje ovdje proizvode proizvode ii doma}u doma}u rakiju rakiju

PODR[KA PODR[KA CRKVE CRKVE

Fra Fra Ivan Ivan ]uri}, ]uri}, prvi prvi gvardijan gvardijan uu postratnom postratnom Plehanu, Plehanu, vratio vratio se se uu ovaj ovaj kraj kraj prije prije vi{e vi{e od od deset deset godina godina sa sa prvom prvom grupom grupom mje{tana mje{tana

VISOKI GOSTI NA SKUPU U POSAVINI U prvim redovima na misi u Plehanu pro{log vikenda su bili i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko i gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

IMA (LI) NADE ZA POSAVINU Na misi u Plehanu sudjelovali su i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolu~ki, vojni biskup u BiH mons. dr. Tomo Vuk{i}, biskup vara`dinski mons. Josip Mrzljak, franjeva~ki provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, Franjo Topi}, predsjednik Napretka i brojni drugi sve}enici. U prvim redovima bili su tu i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, gradona~elnik Zagreba M ilan Bandi} (mje{tani ka`u da je bio tu jer su vlasnici nekoliko lijepih vikendica u Plehanu njegovi prijatelji) te jo{ nekoliko lokalnih predstavnika vlasti. Do{ao je poneko i iz HDZ-a BiH (predsjednik Regionalnog odbora HDZ-a Posavina Josip Jerkovi}), te ministar u Vladi RS-a Davor ^orda{.. Iako bi bilo logi~no da je cijeli skup prenosila bh. dr`avna televizija, prenos u`ivo iz Plehana se mogao gledati samo na HRT-u. Onima koji su pratili prenos u o~i su zasigurno upadale i narodne no{nje koje su pro{log vikenda nosili ~lanovi kulturno-umjetni~kih dru{tava. Jurka [ari} `ivi u Zagrebu, ~lanica je KUD-a “Veseli Posavljaci — Bijelo Brdo” “Ima nas {ezdesetak, svake se nedjelje sastajemo”, ka`e ona. Sre}emo je na groblju koje je do{la obi}i, nakon dana{njeg okupljanja zbog kojeg je “vrlo potresena.” Nakon tu`nih tema, vra}a se pri~i o plesu. Jedna je od `ena koje su se ovdje pojavile u narodnoj no{nji, kao i dvije mlade djevojke Artonija i Martina Brezicki, ro|ene Zagrep~anke, koje “srce vu~e u Derventu.” Njihove rije~i bude nadu da se u ovaj kraj vra}a `ivot. “Na{ je otac odavde, volimo ovaj kraj, svaki tre}i tjedan smo tu, a nakon {kole vrati}emo se skroz”, ka`u ove dvije djevojke. U Plehanu upoznajemo i Ramu Karaji}a, iz Lukavca kod Tuzle, koji ka`e da ga ni jedan derventski va{ar nije “ma{io” u posljednjih vi{e od 40 godina. Ovaj svijet zna u du{u: za ljude od Dervente do Save bosanski instrument {argija je svetinja. “Posavina je ta koja ga najvi{e voli i njeguju tu tradiciju”, ka`e Ramo.  55


Piramida:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:27

Page 56

PIRAMIDALNA PREVARA

KOPAJ TO, PONOVO, SEM! Semir Osmanagi} tvrdi da ga ismijavanje “National Geographica“ ne}e zaustaviti u otkopavanju piramida u Visokom!

56

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Piramida:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:28

Page 57

OSMANAGI] VS. NATIONAL GEOGRAPHIC Foto: Mario Ili~i}

U nedavno emitovanoj reportaži “National Geographica” iz Visokog dvojica britanskih naučnika, geolog DOUGAL JERRAM i arheolog HENRY JEROME CHAPMAN, osporili su tvrdnje SEMIRA OSMANAGIĆA da u ovom bosanskom gradiću postoje piramide stare hiljadama godina; “SB” istražuje koliko je do sada novca utrošeno u istraživanja takozvanih visočkih piramida, te zašto Osmanagić, uprkos brojnim kritikama domaće i svjetske naučne javnosti, već punih sedam godina ne odustaje od svog projekta

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

57


Piramida:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:28

Page 58

PIRAMIDALNA PREVARA Pi{e: MAJA RADEVI]

K

ada su dvojica profesora Britanskog kraljevskog instituta, geolog Dougal Jerram i arheolog Henry Jerome Chapman, doputovali u Visoko kako bi za National Geographic napravili reporta`u o istra`ivanjima Semira Osmanagi}a i njegovim tvrdnjama da u ovom bosanskom gradi}u postoje drevne piramide, trudili su se, prema vlastitom priznanju, da zadr`e otvoren um i objektivnost i da pristupe temi bez bilo kakvih predrasuda - onako kako i dolikuje uglednim nau~nicima, u ovom slu~aju anga`ovanim za potrebe jedne od najpopularnijih medijskih ku}a na planeti. Poslije vi{ednevnog istra`ivanja, mjerenja, razgledanja, obilazaka podzemnih tunela, pentranja na Viso~icu, snimanja iz aviona i iscrpnih razgovora s Osmanagi}em, dvojica britanskih istra`iva~a zaklju~ili su, ukratko, da u Visokom nema ni P od piramida. Polo`aj stranica brda nije 45 stepeni, kako tvrdi Osmanagi}, nego 26, stijene su formirane prirodnim putem, a podzemne tunele koji su tu navodno ve} hiljadama godina zapravo kopaju sami volonteri Osmanagi}evog projekta, uz veliki rizik od uru{avanja i potencijalne katastrofe, zaklju~ili su istra`iva~i National Geographica, spakovali se i zauvijek napustili Visoko.

ZA “BO[NJA^KU GOSPU” Jerram i Chapman nisu prvi, a vjerovatno ni posljednji nau~nici koji su “na licu mjesta” utvrdili da je cijeli Osmanagi}ev projekat ~ista konstrukcija jednog ~ovjeka koji, sada ve} punih sedam godina, vr{i iskopavanja u Visokom, uporno tvrde}i da se tamo nalaze gra|evine koje }e promijeniti cijeli tok svjetske civilizacije i istorije kakvu poznajemo. Pri~a o tome kako je Semir Osmanagi} “otkrio” piramide u Visokom spada sama po sebi pomalo u domen nau~ne fantastike. Nakon {to je godinama `ivio u Houstonu, u Texasu, gdje je uspje{no vodio kompaniju koja je izra|ivala dijelove za naftne platforme i u kojoj je, sve do po~etka recesije, zapo{ljavao preko stotinu radnika, Osmanagi}, ina~e ro|eni Zeni~anin, u Sarajevo je do{ao 2004. godine kako bi promovirao svoju knjigu Alternativna historija, koja je objavljena u izdanju TKD [ahinpa{i}. Nekoliko mjeseci kasnije, u aprilu 2005. godine, dobio je poziv da posjeti Zavi~ajni muzej u Visokom. “Po dolasku u Visoko, pa`nju mi je privuklo uzvi{enje pravilne geometrije, danas u svijetu poznato kao Bosanska piramida Sunca, s ~etiri strane, trouglastim stranicama, jednakim nagibom strana, izra`enim bridovima. Kompas mi je poka58

U U INAT INAT SKEPTICIMA SKEPTICIMA

Projekt Projekt istra`ivanja istra`ivanja bosanskih bosanskih piramida piramida traja}e traja}e decenijama, decenijama, ka`e ka`e Semir Semir Osmanagi} Osmanagi}

zao da su stranice orijentirane prema stranama svijeta (istok-zapad, sjever-jug). Odmah sam znao da je rije~ o vje{ta~kim strukturama, jer sam vidio stotine sli~nih piramida prekrivenih nanosima zemlje u Meksiku, Guatemali, Kini, Salvadoru, Belizeu. Prema tome, niko mi nije dao nikakve prethodne informacije, ve} sam na licu mjesta, po prvom dolasku u Visoko, zaklju~io da je rije~ ne o prirodnom brdu, ve} o vje{ta~koj konstrukciji”, obja{njava za “SB” Semir Osmanagi}. Kada je objelodanio svoju teoriju o piramidama, u javnosti je zavladala potpuna euforija: od stanovnika do tada uspavane ~ar{ije Visokog, koji su se naglo “probudili” prepoznav{i izvrsnu priliku za profit, preko bosanskih patriota ~ija je glavna teza bila “a kad mogu Egip}ani, {to ne bi mogli i Bosanci”, pa sve do brojnih politi~ara, ministara i lokalnih privrednika, koji su se ponosno fotografisali pokraj “piramida” u dru{tvu sa Osmanagi}em i isticali kako ovakav projekat, “od dr`avnog zna~aja”, trebamo svi zdu{no podr`-

ati. Najve}u podr{ku iz vrha dr`avne vlasti Osmanagi}u su u to vrijeme dali tada{nji bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} i biv{i federalni premijer Ned`ad Brankovi}. Me|utim, Silajd`i}ev strana~ki kolega i biv{i ministar kulture i sporta FBiH Gavrilo Grahovac `estoko se usprotivio tome da se bud`etska sredstva usmjeravaju za sumnjiva Osmanagi}eva istra`ivanja, zajedno sa arheolozima iz Zemaljskog muzeja iz Sarajeva, koji su upozoravali kako su Osmanagi}eve “piramide” zapravo tek ostaci srednjovjekovnog grada Visoki. Projekat je na razmatranje u Vladu Federacije stigao jo{ 2005. godine. “Ideja je bila da u Visokom naprave bo{nja~ku Gospu”, ka`e jedan biv{i ministar iz Vlade FBiH. “Nije ih zanimalo {ta ka`e nauka, arheologija, izvje{taji iz Zemaljskog muzeja… U po~etku su vidjeli samo priliku da se dobro zaradi od turista. Ali kako je vrijeme prolazilo, shvatili su da za tvrdnje o postojanju piramida, ipak, morate imate neke konkretne dokaze.”

AKCIJA AKCIJA “MRAV” “MRAV”

Mladi Mladi volonteri volonteri iz iz brojnih brojnih zemalja zemalja svijeta svijeta ve} ve} tre}u tre}u godinu godinu dolaze dolaze uu Visoko Visoko ii poma`u poma`u uu istra`ivanjima istra`ivanjima

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Piramida:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:29

Page 59

OSMANAGI] VS. NATIONAL GEOGRAPHIC KO JE “BOSANSKI INDIANA JONES”

Učenik generacije sarajevske Druge gimnazije sa dva fakulteta, doktoratom i članstvom u ruskoj Akademiji prirodnih nauka Semir Osmanagi} ro|en je 1960. godine u Zenici. Osnovnu {kolu zavr{io je u Sarajevu, kao i Drugu gimnaziju, gdje je bio u~enik generacije. “Igrao sam ko{arku u juniorskom timu Bosne kada su Deliba{i} i Varaji} osvajali titulu europskog klupskog {ampiona. Zatim sam istovremeno studirao i zavr{io u roku dva fakulteta, Ekonomski i Fakultet politi~kih nauka, onda jo{ dvije godine studija sociologije, magistrirao me|unarodnu ekonomiju s najvi{im ocjenama, te doktorirao na istra`ivanju civilizacije Maja na FPN-u Sarajevo”, pri~a Osmanagi}. Njegov otac, prof. dr. Muris Osmanagi}, prvi je doktor rudarskih nauka i nosilac najvi{eg nau~nog priznanja u biv{oj Jugoslaviji, Nagrade AVNOJ-a. Bio je i savjetnik Vlade Republike BiH, dok je Osmanagi}ev djed Munib bio prvi direktor Merhametove banke u Sarajevu i poslanik u

Parlamentu Kraljevine Jugoslavije. Osmanagi} je poslovnu karijeru zapo~eo 1980. u UNIS-u, kompaniji koja je u to vrijeme imala preko 50.000 zaposlenih, gdje je radio na poziciji istra`iva~a u Institutu za strate{ko planiranje. Nakon preseljenja u Houston radio je za proizvodnu kompaniju Houston Protectors, Inc. kao generalni menad`er, a vlastitu kompaniju Met Company, Inc. koja se bavi obradom i proizvodnjom metalnih dijelova za potrebe naftne, gra|evinske i ostalih industrija, osnovao je 1995. godine. Osmanagi} je objavio petnaestak knjiga, me|u kojima je i pomenuta Alternativna historija, a ka`e da mu najve}e priznanje predstavlja prijem u rusku Akademiju prirodnih nauka (primljen je kao dopisni ~lan, op.a.), u ~ijem je ~lanstvu i nekoliko desetina nobelovaca. “Jedini sam stru~njak s Balkana koji je odr`ao predavanje u ~uvenoj

U me|uvremenu, Semir Osmanagi} je sa timom najbli`ih saradnika, kako bi prikupio sredstva za svoja istra`ivanja, osnovao Fondaciju Bosanska piramida Sunca.

FONDACIJE I DONACIJE Uz jednog od njegovih najbli`ih saradnika, novinara, publicistu i arheologa-amatera Ahmeda Bosni}a, koji obavlja du`nost predsjednika UO Fondacije, me|u ~lanovima Upravnog odbora na zvani~noj web stranici Fondacije navedeni su i novinari Vlastimir Mijovi} i Slobodan Staji}, akademik Vlatko Dolo~ek i Amila Omersofti}, dok je me|u po~asnim ~lanicama (i ujedno donatorima) bh. humanitarka i jettseterica Sanela ]ati} Jenkins. Pored samih sumnji u postojanje piramida, jedna od najve}ih zamjerki onog dijela javnosti koji ne podr`ava Osmanagi}ev rad odnosi se na netransparentnost njegove Fondacije kada je rije~ o utro{ku finansijskih sredstava. Na web stranici Fondacije objavljena je lista od stoti30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

OBRAZOVAN I SLATKORJE^IV “Sretan sam ~ovjek, putujem po svijetu i slijedim svoje ciljeve”, ka`e Osmanagi}

Aleksandrijskoj biblioteci. Posjetio sam gotovo sve va`nije svjetske arheolo{ke spomenike (o svom tro{ku), a u kontaktu sam s vode}im nezavisnim istra`iva~ima {irom svijeta”, ka`e Osmanagi}. “Sretan sam ~ovjek. Sa mojom suprugom Sabinom sam, recimo, samo u posljednjih 15 dana bio u svojoj firmi u Houstonu, gradovima Maja u Meksiku (La Venta, Palenque,

njak donatora me|u kojima su, pored privatnih lica mahom iz dijaspore, i institucije kao {to je Vanjskotrgovinska komora BiH, Op}ina Stari Grad, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Vlada Federacije BiH, Vlada ZDK, Turisti~ka zajednica i Slu`ba za zapo{ljavanje Ze-do kantona, Op}ina Visoko, pa ~ak i JU Apoteke Sarajevo. Me|utim, nigdje ne pi{e koliko je ko dao novca, ali je zato data mogu}nost uplate donacija putem web sajta - donatorski nivoi kre}u se od minimalnih 10 i 25 eura (za “radna sredstva” poput rukavica i lopata), pa do 25.000 eura po donaciji {to, kako je navedeno, odgovara cijeni anga`mana jednog terenskog arheologa. Na na{e pitanje koliko je do sada ukupno novca ulo`eno u istra`ivanja u Visokom, Ahmed Bosni} ka`e: “Uvjeravam vas da nijedna fondacija u BiH ne posluje transparentnije od nas. Svjesni smo da na{a istra`ivanja rasplamsavaju ma{tu zlonamjernih i bolesnih umova i zbog toga posebno

Comalcalco), vratio se u Visoko i susreo se s volonterima, posjetio roditelje u Bolu na Bra~u, odr`ao predavanje u Pescari, i ponovo sam u Visokom na iskopavanjima… Godi{nje odr`im vi{e od 50 predavanja na svim kontinentima promoviraju}i projekt istra`ivanja bosanskih piramida i arheolo{ki turizam Bosne i Hercegovine”, nagla{ava Semir Osmanagi}. 

vodimo ra~una o finansijama. Mi smo u ovih sedam godina imali u prosjeku oko 200.000 KM dotacija, a na istra`ivanjima smo ponekad zapo{ljavali i po pedesetak radnika. Najvi{e nam je pomogla lokalna zajednica Visokog i njeni uspje{ni poduzetnici. Federalna Vlada je na svojoj zvani~noj sjednici odr`anoj u Livnu donijela odluku da nam se dodijeli pomo} od 300.000 KM, ali taj novac nikad nismo dobili voljom ministra Grahovca. I Semir i ja, i svi ~lanovi Upravnog odbora rade kao volonteri i svoje aktivnosti nikada nismo napla}ivali. S druge strane, na{e finansije vodi zvani~na finansijska servisna institucija i precizno se zna kako je utro{ena svaka donirana marka. Uostalom, svi donatori dobijaju periodi~ne i godi{nje finansijske izvje{taje i do sada nikada, ba{ nikada, nismo imali nijednu primjedbu. Nadam se da }e tako i ostati.” Čak i Osmanagi}evi najve}i kriti~ari sla`u se da istra`ivanja u Visokom njego-  59


Piramida:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:31

Page 60

PIRAMIDALNA PREVARA

 voj Fondaciji ne donose neki veliki novac. Zapravo, Osmanagi} je, prema nekim nezvani~nim informacijama, do sada ulo`io blizu milion KM vlastitih sredstava u istra`ivanja, {to nam je i on sam potvrdio. “Na{e zahtjeve za grantovima redovno odbijaju ambasade europskih zemalja, mada je ovaj projekt ta~no ono {to oni tra`e: neprofitna i nevladina fondacija, arheolo{ki turizam i zapo{ljavanje mladih u turisti~kom sektoru. S nivoa dr`ave i Federacije Fondacija nije dobila nijednu marku, a pojedini novinari javno prozivaju ‘gdje su oti{le pare dr`avnih obveznika’. Koje pare!? Ja sam jo{ uvijek najve}i donator projekta s tre}inom sredstava, Op}ina Visoko tako|er ula`e tre}inu, a ostalo je samofinansiranje putem prodaje ulaznica, knjiga i suvenira, te ne{to malo od Turisti~ke zajednice ZDK i viso~kih firmi”, tvrdi Osmanagi}. Istori~ar i novinar Fed`ad Forto, koji je u svojim tekstovima nerijetko o{tro kritikovao Osmanagi}ev rad u Visokom, ka`e da i ljudi koji su se najvi{e zamjerili Osmanagi}u, poput nekih njegovih biv{ih saradnika iz Fondacije koji su napustili projekat, priznaju da je Osmanagi} ulo`io znatnu sumu vlastitog novca u istra`ivanja. “Prevarant, {arlatan, zovite ga kako ho}ete, ali ~injenica je da on zaista ~vrsto vjeruje u to {to radi”, ka`e Forto. “O tome dovoljno govori i sama ~injenica da sve to traje ve} sedam godina. Naravno, `ivimo u demokratskom dru{tvu i svako ima pravo na svoje mi{ljenje, ali meni je zaista jako `alosno vidjeti da se neko ismijava sa mojom zemljom, kao {to je to bio slu~aj u emisiji National Geographica. I u tom smislu Semira Osmanagi}a smatram najodgovornijim. Ovo, na`alost, nije prvi put da se BiH ismijava na ovakav na~in, ali }e zbog popularnosti NG mo`da imati 60

ma i javnosti, koju su navikli da cijene samo ono {to dolazi iz inostranstva, a da potcjenjuje svoje vrijednosti. Kada jednog dana u na{oj politici budu vizionari, shvati}e da je otkri}e bosanskih piramida najva`niji razvojni projekt ove male zemlje”, ka`e Semir Osmanagi}.

DUGORO^NI PROJEKAT

AHMED BOSNIĆ: “Svjesni smo da naša istraživanja rasplamsavaju maštu zlonamjernih i bolesnih umova i zbog toga posebno vodimo računa o finansijama. Najviše nam je pomogla lokalna zajednica Visokog i njeni uspješni poduzetnici” najve}i odjek u svjetskoj javnosti”, nagla{ava Forto. Sa druge strane, Osmanagi}a nalazi britanskih geologa uop}e ne poga|aju. Odlu~an je u namjeri da nastavi istra`ivanja u Visokom i ~vrsto vjeruje da }e njegov anga`man, kad-tad, biti zapam}en u istoriji kao poduhvat koji je promijenio svijet, ali ponajprije budu}nost Bosanaca i Hercegovaca. “Zapadne zemlje su stolje}ima stvarale kompleks ni`e vrijednosti na{im nau~nici-

Dodaje da se ve} tre}u godinu u Visokom organizira Me|unarodna radna akcija volontera “MRAV” u kojoj u~estvuju stotine mladih ljudi iz vi{e od 50 zemalja svijeta, te da je samo ove godine otkriveno “vi{e od 200 metara prahistorijskih tunela ispod piramida”. “Na piramidama Sunca, Mjeseca, Zmaja i Zemlje su ove sezone otkrili neolitske kerami~ke predmete u kulturnim slojevima iznad samih piramidalnih gra|evina, ~ime se ponovo potvr|uje izuzetna starost piramida. Otkriveni su novi betonski blokovi koji prekrivaju Bosansku piramidu Sunca. Organski materijal s piramida je analiziran u radiokarbonskim laboratorijama i potvr|eno je da su piramide gra|ene prije kraja zadnjeg ledenog doba”, tvrdi Osmanagi} i zaklju~uje: “Na{i stru~njaci, koji, na`alost, nemaju znanja niti volje da do|u do Visokog, a imaju obilje neznanja, nekulture i zavisti, jo{ uvijek ~ine sve da zaustave projekt. I kada se pojavi naru~eni dokumentarac kojeg su Englezi radili za National Geographic, s negativnim stavom prema na{em projektu, onda iza|u i oni u javnost. Na`alost, mora}u ih razo~arati. Projekt istra`ivanja bosanskih piramida traja}e decenijama, a ministri i ostali vode}i ljudi kulturnog establi{menta }e dolaziti i odlaziti. Otkri}e piramida u Visokom zauvijek mijenja svjetsku historiju, a broj volontera, medija i turista }e se pove}avati.”  SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

29.8.2012

21:58

Page 5


Forum:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:25

Page 62

SVJETSKI FORUM URBANIZMA

PRAZNIK U SARAJEVU Od 6. do 9. septembra u Sarajevu će biti održan Svjetski forum urbanizma, a dolazak je već potvrdilo više od 300 učesnika iz 25 zemalja. Slobodna Bosna piše o ovom događaju, nastalom iz ideje koju je prije tri godine inicirala grupa bh. i francuskih entuzijasta na čelu sa francuskim arhitektom i urbanistom i od ‘94. stanovnikom Sarajeva Jeanom Francoisom Daoulasom

SVJETSKI FORUM URBANIZMA Pi{e: DANKA SAVI]

G

rupa bosansko-francuskih arhitekata/urbanista mukotrpno je radila tri godine da bi u Sarajevu bio odr`an Svjetski forum urbanizma, velik i va`an skup koji po~inje 6. septembra. Uo~i njegovog odr`avanja u gradu }e se dogoditi nekoliko va`nih i vi{e nego vrijednih pa`nje kulturnih doga|aja koji predstavljaju neku vrsta uvoda u Forum. U ponedjeljak (3. septembar) }e biti otvorena izlo`be Rearchitecture u galeriji Hanikah pored Kur{umli medrese Sarajevu, dan kasnije, u Umjetni~koj galeriji Bosne i Hercegovine, uslijedit }e svjetsko, premijerno otvaranje izlo`be Le Corbusier, posve}ene jednom od najva`nijih arhitekata 20. stolje}a i vi|enog objektivom fotografa njegovog vremena Roberta Doisneaua, Brassaia, Luciena Hervéa, Gisele Freund, Renéa Burryja, Andréa Villersa..., a potom u srijedu, (5.8) i promocija filmova o Parizu u Cinema Cityju. Sarajevo }e onda postati pravi centar arhitekture gdje }e se okupiti stru~njaci iz regije, Evrope i svijeta. Uo~i Foruma, za njegovo odr`avanje interes je pokazan iz preko 40 zemalja svijeta, putem internet stranice http://www.sarajevo-urbanism-worldforum.org/home.html.

ZA[TO JE VA@NO SARAJEVO “Moramo biti svjesni toga zna~i biti glavni grad dr`ave. Sarajevo je od jednog 62

republi~kog centra kao metropola dobilo potpuno novu ulogu i u u`em i {irem okru`enju, ulogu koju treba da ispuni i sve da ~ini da bude i prepoznatljiv kao glavni grad dr`ave. Upravo zato smatram da je veoma va`no odr`avanje ovog Foruma. Osim toga, mislim da je ogromna stvar da Sarajevo postane mjesto gdje }e se odr`avati razgovori o urbanoj civilizaciji”, ka`e Gordana Memi{evi} iz Organizacionog komiteta Foruma u okviru kojeg }e biti predstavljen projekat “Velikog Pariza”, koji je inicirao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i ~iju je postavku u glavnom gradu Francuske do sada posjetilo preko 200.000 ljudi. U Sarajevu }e sada tokom Foruma biti prvi put izlo`en van Francuske, u prisustvu njegovih autora. Nicolas Sarkozy, podsjetimo, koji je prije tri godine inicirao ideju i raspisao javni konkurs, pozvao je najpoznatije svjetske arhitekte i urbaniste da dostave njihovu viziju razvoja Pariza u narednih nekoliko decenija. Nakon uvida u pristigle projekte, specijalizirana komisija napravila je u`u listu od deset projekata, koji su predstavljeni najprije Sarkozyju, a nakon toga su bili izlo`eni za javnost. Prvi Svjetski forum urbanizma u Sarajevu }e okupiti i neka od najzna~ajnijih svjetskih imena iz oblasti arhitekture, urbanizma i teritorijalnog ure|enja. U sklopu Foruma bit }e odr`ane ~etiri konferencije na kojima }e se govoriti o projektu Velikog Pariza, odnosu kulture i kulturnog naslije|a -

ekonomski interes, izazovima modernog transporta u svjetskim metropolama i konceptu moderne metropole nakon Kyota. Svjetski priznata imena urbanizma i arhitekture kao {to su Jean Nouvel, Sir Richard Rogers, Christian de Portzamparc (dobitnici Nagrade Pritzker, pandana Nobelove nagrade za arhitekturu), potom Roland Castro, Antoine Grumbach, te Michel CantalDupart }e zbog toga do}i u Sarajevo. U razgovoru za BH Info po~etkom mjeseca, Dupart je kazao da je za njega Sarajevo grad simptom onog {to nije dobro u Evropi i, suprotno tome, onoga {to se u Evropi pozitivno doga|a. “Zbog toga se Sarajevo razvija kada se razvija i Evropa. Zato je Sarajevo veliki ‘mali’ grad”, kazao je Dupart. Arhitekt/urbanista Jean-François Daoulas, koji od ‘94. `ivi u Sarajevu, ka`e da je prije tri godine predstavio ovaj projekt biv{oj ambasadorici Francuske u BiH Maryse Berniau, koja SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Forum:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:25

Page 63

“VELIKI PARIZ” U GLAVNOM GRADU BiH Foto: Mario Ili~i}

DA[AK FRANCUSKE METROPOLE U SARAJEVU Kao najava odr`avanja Foruma u Sarajevu, ulica Sime Milutinovi}a, u starom dijelu grada, po~etkom ljeta je na nekoliko mjeseci preimenovana u ulicu Velikog Pariza

Sarajevo {estog septembra postaje svjetski centar arhitekture ga je “veoma ohrabrila da nastavi”. Potom je stupio u kontakt sa Françoisom Lamyem, koji je u to vrijeme bio gradona~elnik Palasiseaua i skup{tinski zastupnik, kao i predsjednik Grupe prijateljstva Francuska-Bosna i Hercegovina u Narodnoj skup{tini Francuske. “Budu}i da se strastveno zanima za urbanizam, potpuno me je podr`ao i predlo`io da u Francuskoj stvorim udru`enje ~iji bi cilj bio da lobira i skupi sredstva za ostvarenje ovog projekta. Tako je nastalo francusko udru`enje PARIS-METRO-SARAJEVO”, obja{njava Daoulas.

VISOKA DELEGACIJA IZ FRANCUSKE Almir [ahovi}, biv{i bh. ambasador u Francuskoj i glasnogovornik ovog projekta, ka`e za na{ list da pripreme za Prvi svjetski 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

forum urbanizma u Sarajevu (“pod visokim pokroviteljstvom predsjedavaju}eg Predsjednistva BiH Bakira Izetbegovi}a”) teku po planu. “Imamo ve} prijavljenih vi{e od 300 u~esnika iz oko 25 raznih zemalja, a svoj dolazak na Forum potvrdio je i francuski ministar za grad Francois Lamy, kao i predstavnici velikih svjetskih kompanija Bouygues, Vinci, EDF, Veolia... Nadamo se da }emo na Forumu imati i neka od najeminentnijih imena svjetskog urbanizma i arhitekure”, ka`e [ahovi}. Grad Sarajevo, na ~elu sa gradona~elnikom Alijom Behmenom, tako|er u~estvuje i daje veliku podr{ku organizaciji ove manifestacije. “Ideja je da ono {to je Davos za svjetsku ekonomiju Sarajevo postane za svjetski urbanizam i arhitekturu. Tako bi se

u Sarajevu svake dvije godine trebao odr`avati Svjetski forum urbanizma, uvijek na neku od tema koja je tada u centru pa`nje svjetskog urbanizma i arhitekture. Prema na{em konceptu, oko centralne teme foruma, na Forumu bi se okupili urbanistiarhitekti koji u~estvuju u tom projektu, predstavnici politi~ke vlasti koji odlu~uju o realizaciji, predstavnici velikih svjetskih kompanija koje bi `eljele da uzmu u~e{}e u njegovoj realizaciji, ~lanovi akademske zajednice iz ~itavog svijeta, kao i svi drugi koji se interesuju za urbanizam i arhitekturu, odnosno pomenuti projekat”, dodaje [ahovi}. Partneri Foruma su neke od vode}ih francuskih kompanija, ~iji }e predstavnici tako|er u~estvovati u njegovom radu.  63


Forum:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:25

Page 64

SVJETSKI FORUM URBANIZMA URBANI SAN

DAOULAS: “Želimo da Sarajevo postane prijestolnica ideja o urbanoj civilizaciji” Ideja o Forumu potekla je od arhitekte-urbaniste JeanFrançois Daoulasa, koji u Sarajevu `ivi od 1994. godine, kada je do{ao u namjeri da napravi ekspertizu rekonstrukcije grada i zadr`i se ovdje tek tri sedmice. Daoulas vjeruje da bi, ako se od Sarajeva napravi prijestonica ideja o urbanoj civilizaciji, nastao jedan divan kreativni prostor koji }e tako|e biti i jedan veliki laboratorij za budu}nost. “Ubije|eni smo da }e banke, veliki investitori ovdje do}i da tra`e i na|u ove ideje za budu}nost grada. Novcu su potrebne ideje. Vrijeme je da napustimo ultraliberalni credo o brzom povratu investiranih sredstava, grad nije potro{na industrijska roba, refleksija o njemu mora biti zrela, ciljana i izraz `elja najve}eg mogu}eg broja ljudi”, ka`e on. Teme o kojima }e se govoriti tokom trajanja Foruma izabrane su kako bi varirale refleksije oko ideje da u epohi globaliza-

KAKO KAKO JE JE SVE SVE PO^ELO PO^ELO

Ideja Ideja oo Forumu Forumu potekla potekla je je od od arhitektearhitekteurbaniste urbaniste JeanJeanFrançoisa Françoisa Daoulasa, Daoulasa, koji koji uu Sarajevu Sarajevu `ivi `ivi skoro skoro dvije dvije decenije decenije

cije ekonomski najja~a regija ima prava, ali i obaveze prema zemljama koje se `ele priklju~iti Evropi. Jer, “Balkan je predgra|e Evrope, a niko ne smije ignorirati svoje predgra|e”. Daoulas obja{njava: “S me|unarodnim studijem Velikog Pariza (AIGP), Pariz i njegova regija su stvorili multidisciplinarni prostor s mno-

gobrojnim me|unarodnim ekspertima. On funkcionira kao laboratorij za istra`ivanje u kojem se obra|uju sve teme bez tabua i bez isklju~ivanja. Predstaviti Veliki Pariz u Sarajevu zna~i ponuditi prije svega jednu metodu rada, ne nekakav trenutni uspjeh. Iza razmi{ljanja i prijedloga AIGP-a kriju se

kolosalni ekonomski ulozi, pri~a se o 35 milijardi eura za narednih 25 godina.” Ekipa koja priprema Forum uputila je pisma na adrese vi{e od 600 gradova i nekih stotinjak preduze}a u cijeloj biv{oj Jugoslaviji, jer urbanizam i teritorijalno ure|enje daleko prevazilaze nove granice dr`ava ro|enih iz rata. “Ambicija ovog foruma je, dakle, da omogu}i susrete izme|u ljudi koji govore isti jezik i koji su izgubili priliku da komuniciraju zajedno, jer su {tete koje je istorija napravila jo{ uvijek prisutne. “Zbog simbolike koju ima 2014. godina, kada se obilje`ava stogodi{njica atentata na nadvojvodu Franca Ferdinanda i po~etka Prvog svjetskog rata, osniva~i Foruma bi `eljeli da za dvije godine, kada se o~ekuje da on ponovo bude odr`an, naredni put “ugoste” Veliki Be~. 

Foto: Mario Ili~i}

POSLJEDNJE PRIPREME ZA FORUM Organizatori u Sarajevu koji su tri godina marljivo radili na ovom projetku dobili su potvrde o dolasku preko tri stotine u~esnika iz 25 zemalja svijeta

 Bouygues S.A., francuska industrijska grupacija, ~ija je djelatnost gra|evinarstvo (izgradnja infrastrukture), mediji (telekomunikacije, mobilna telefonija), osnovana je jo{ 1952. godine sa sjedi{tem u Parizu, a danas je prisutna u 80 zemalja svijeta. Kompanijia EDF (Elektroprivreda Francu64

ske) jedna je od vode}ih grupacija u oblasti energije, posebno u oblasti energetske tehnologije na podru~jima nuklearne, hidro, solarne ili energije vjetra i prisutna je u 30 zemalja svijeta. Kompanija Veolia Environment S.A. je svjetski lider na podru~ju snabdijevanja vodom i

upravljanja otpadnim vodama, a prisutna je u 77 zemalja svijeta, zatim DALKIA, evropski lider u pru`anju energetskih usluga, prisutna u 42 zemlje svijeta, VINCI, najve}a gra|evinska kompanija u svijetu po prihodu, te javna grupacija Caisse des Dépôts.  SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

29.8.2012

21:59

Page 8


Sahin:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:37

Page 66

IZ [I[I]EVOG OBJEKTIVA

Jedan od nagrađenih na Koprodukcijskom marketu “Golden Carphatian”, koji je u Bukureštu održan od 23. do 27. augusta, je i naš umjetnik ŠAHIN ŠIŠIĆ; do sada je u svijetu nagrade i priznanja dobijao za režiju, fotografiju ili snimateljski rad, a sad su na red došli i - scenariji

ŠAHIN IZ PRVE RUKE

TALENAT TALENAT II MULTIMEDIJA MULTIMEDIJA

[ahin [ahin [i{i} [i{i} se se ve} ve} odavno odavno dokazao dokazao ii kao kao snimatelj snimatelj ii kao kao fotograf fotograf ii kao kao reditelj, reditelj, aa sada sada ~ekamo ~ekamo da da pro~itamo pro~itamo njegov njegov scenarij scenarij za za dugometra`ni dugometra`ni igrani igrani film film

[ahin [i{i}: “Ako budem morao, bi}u i producent“ Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

U

z ime na{eg umjetnika [ahina [i{i}a, pored zanimanja reditelj, snimatelj i fotograf, od sada }emo upisivati i - scenarista. Na upravo zavr{enom Koprodukcijskom marketu Golden Carphatian [i{i} je dobio nagradu za scenarij Second Hand Life.

AVDINO ODOBRENJE Logi~no je da ga na po~etku na{eg razgovora, a “prona{li” smo ga u Be~u, 66

pitamo {ta je to Second Hand Life? “To je pri~a o bosanskim ratnim izbjeglicama, koji su ~udom ostali `ivi. Glavni likovi su Hamza, Manko, Drina i njihova prijateljica Senada, svi su iz isto~ne Bosne, sa Drine. Kao izbjeglice oni se sastaju u Holandiji. Film je baziran na istinitim doga|ajima, ispovijestima mnogih ratnih izbjeglica koje sam slu{ao posljednje dvije decenije. Jednu godinu sam jo{ radio i za agenciju Sense u Tribunalu u Den Haagu, dok nisu Milo{evi}a uhapsili. Onu scenu kako ga spu{taju iz helikoptera u zatvor Scheveningen sam ja snimio. U Tribunalu sam, {okiran, pratio izjave svjedoka koji su

pre`ivjeli strijeljanje, neke izjave mi se jo{ uvijek motaju po glavi. Cijela konstrukcija scenarija Second Hand Life je bazirana na onome {to sam ~uo i vidio po Evropi. Naravno, tu je i dio moje filmske ma{te, koju sam ugradio da scenario dobije formu razumljivosti i univerzalnog pogleda na svijet”, obja{njava nam [ahin [i{i}. “Rat sam proveo u Sarajevu, a 1992., 1993., snimao sam film Planeta Sarajevo, dokument i film o na{em gradu pod najve}im srpskim terorom. Kad sam iza{ao u Evropu, od tada sam uvijek i{ao na mjesta gdje se skupljaju izbjeglice iz Bosne, posebno moji sa Drine, od Vi{egrada, Fo~e, SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Sahin:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:37

Page 67

UNIVERZALNI POGLED NA SVIJET Gora`da. Volio sam da vidim i saznam kako se oni snalaze i kako `ive u tu|ini, po Evropi i Americi. Stra{ne sam pri~e ~uo od `ena iz Prijedora, logora{a iz Krajine. Imam dosta snimljenog video materijala, izjava koje sam koristio kod pisanja scenarija Second Hand Life. Izvorni naziv je @ivot iz druge ruke i mislim da to bolje zvu~i na bosanskom jeziku. Scenario zaokru`uje odlazak izbjeglica u svijet i povratak u Bosnu. Tu je jedan mali problem, scenario je narastao kao planina i moram da ga kratim. Ali, mo`da producenti budu imali i drugu ideju.” Pa, ko }e biti producent? “U ovom trenutku se ja vodim kao producent, sve do onog momenta dok neko od ‘velikih’ ne potpi{e ugovor za koprodukciju. Volio bih da to drugi preuzmu i da se ja brinem samo o kreativnosti. Ali, ako budem morao bi}u i producent.”

RIJE^I ZAHVALE [ahin [i{i} sa direktorom Golden Carphatiana Raduom Nicolaeom u Bukure{tu

FILM O AMSTERDAMU Na{ umjetnik ka`e da je u posljednje vrijeme radio na razradi drame Abdulaha Sidrana U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce. “Sada imam gotovo spreman projekat Hotel Drina . Ondje gdje se Hotel Drina zaustavlja po~inje @ivot iz druge ruke. Spreman sam za oba projekta. Avdo mi je dao zeleno svjetlo za Zvornik, a sve ostalo je samo stvar producenata, lobiranja i zaokru`ivanja bud`eta filmova. Ne bih volio da bude kao sa Planetom Sarajevo, da se zadu`ujem po Evropi kako bih zavr{io postprodukciju filma, a da me oni koji su mi mogli pomo}i samo tap{u po ramenu. Zato sam odlu~io da nastupim otvoreno na svjetskom tr`i{tu, a normalno je da o~ekujem i podr{ku iz Bosne, pomo} i prije svega solidarnost od kolega iz Sarajeva”, veli [ahin [i{i}: “Samo je Federalna televizija u posljednje vrijeme u{la u koprodukciju mog dokumentarnog filma o Amsterdamu. Na`alost, dva glavna glumca su mi umrla, pa se to nekako sve odu`ilo, ali uskoro po~injem monta`u tog filma. Hvala Federalnoj televiziji na strpljenju sa mojim terminom zavr{etka tog filma o Amsterdamu. Moj fundament je ipak fotografija, iz toga sve izvire, posebno re`ija kao disciplina. Kao snimatelj to uvijek radim sa zadovoljstvom, po{teno i kreativno, i tada sam dio tima koji stvara film. Linije vodilje reditelja i scenariste su za mene u prvom planu. Ali, zanimljivo je da sam ja dobijao najvi{e nagrada za filmre`iju, i ovog puta za scenario. Me|utim, ako bih dobio nagradu za glumu, onda bih se ipak zamislio.” Nagra|en je, [i{i} dakle, na Koprodukcijskom marketu Golden Carphatian u Bukure{tu. Je li to nov~ana nagrada? “To je i nov~ana nagrada, vi{e simboli~na, ali je prava nagrada ustvari onaj veliki aplauz koji sam dobio od 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

SNIMANJE POD OPSADOM: “Rat sam proveo u Sarajevu, a 1992., 1993., snimao sam film Planeta Sarajevo, dokument i film o našem gradu pod najvećim srpskim terorom” filmskih profesionalaca, producenata, distributera, filmskih kriti~ara i novinara. Bruno Coppola me je, prije nego {to se `iri izjasnio, zagrlio i rekao: Man, you are teriffic! You are winner! (Sjajan si, ti si pobjednik!). Moj govor na engleskom je odu{evio Brunu i mnoge druge prisutne. To je u stvari prava nagrada, da se ljudi zainteresuju za mene, za moj film, a ve} sam dobio ponude iz Ma|arske, Austrije, Jordana...” Projekat Second Hand Life jo{ uvijek je, kako se to ka`e, u razvoju. No, postoje li ikakve naznake kada }e po~eti snimati ovaj dugometra`ni igrani film, nastavljamo na{ razgovor... “O datumu po~etka snimanja mog filma sada je stvarno te{ko govoriti, nekako mi osje}aj govori da }u prije po~eti sa Sidranovim tekstom U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce nego sa Second Hand Lifeom. No, ko zna, mo`da se ne{to magi~no desi u narednim mjesecima. A scenario Second Hand Life je ra|en na

bosanskom, holandskom i engleskom jeziku, i tako }e se i govoriti u filmu, sa manjim scenama na francuskom i njema~kom jeziku”, ka`e [i{i}, kojeg zastupa kasting agencija Zona iz Sarajeva, koja je tako|e u~estvovala na Marketu, kao jedina agencija koja zastupa glumce i filmske stvaraoce u regiji jugoisto~ne Evrope. Interesantno je upitati snimatelja po zanimanju da li }e biti i snimatelj svog filma. “Reditelj }u biti ja, a `elja mi je da kao supervizor za direktora fotografije bude Robi Muller, koga neobi~no cijenim i volim njegov rad. Godine nose svoje, pa imam i drugih razmi{ljanja. U svakom slu~aju, direktor fotografije }e biti ~ovjek koji je mene impresionirao svojim radom i pogledom na film”, isti~e [ahin. A, sada se vratimo na sami po~etak teksta, sje}ate se, ono da }emo ubudu}e dopisivati scenarista. “Mo`ete dopisati i producent, ovo zadnje je nevolja. Ja moram biti producent, kao i kod Planete Sarajevo, jer te `ivot natjera. Ne postoji normalna situacija u zemlji gdje `ivim, u Holandiji imam osje}aj da sam stranac i na margini, i da moram posebno da ubje|ujem producente. U Bosni, opet, i pored mojih bosanskih tema, namjera ljudi i institucija mi govori da se puno ne nadam. Iako sam ja ve} odavno pokazao da imam petlju da napravim odli~ne filmove. Tako bar za sada vidim. Ne nadam se i guram na svoj na~in”, govori nam na{ cijenjeni sagovornik. Ma, bi}e to udure! [ta drugo da mu ka`emo?  67


Ognjen:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:34

Page 68

LONDONSKI KAOS

NOTTING HILL KARNEVAL

Karneval u londonskom Notting Hillu najveći je u Evropi i drugi u svijetu, nakon onog u Rio de Janeiru; i naš saradnik bio je u velikoj karnevalskoj povorci Festivala koji je ove godine bio posvećen Jamajci i kojeg je obezbjeđivalo sedam hiljada policajaca

EKSPLOZIJA KARIPSKE KULTURE Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

u~estvuju mnogo vi{e negoli li bi to oni koji vladaju `eljeli priznati.

ondon i Engleska znaju da slave. Bilo ~ega da se do~epaju od toga vremenom naprave, {to bi se reklo jezikom tajkuna, brand koji dalje prodaju. Ili se to desi tek tako. Prvo smo slavili dijamantni jubilej kraljice Elizabete II, onda su do{le Olimpijske igre, pa odmah potom i karneval, koji se svake godine posljednjeg vikenda augusta odr`ava u sjevernolondonskoj ~etvrti zvanoj Notting Hill, a koja je opet dio op}ine Kensington i Chelsea sa oznakom W11. Znate onu romanti~nu komediju pod istim naslovom NH, sa Julijom Roberts i Hugom Grantom, koja je prikazala tek kako “bijela” srednja klasa i celebrities `ive u tom kraju. Ona druga - siroma{ni, crni i oni drugoja~ijih “krvnih zrnaca” ostali su po strani, mada u svakodnevnom `ivotu

Notting Hill je, dakle, dio Londona u koji su se razli~ite etni~ke manjine useljavale godinama, i prije II svjetskog rata a i poslije. Oni tamne puti iz negdanjih engleskih kolonija, posebno s Kariba i iz Sjeverne Indije, ali i drugi - Ma|ari, Srbi, Poljaci, Arapi, posebno Palestina, Libanon i Magreb, i kojeko jo{. E, upravo je taj sraz raznih kulturnih backgrounda bio polazi{te za mnoga de{avanja u ovom kraju. Na jednoj strani osje}ale su se tenzije izme|u starosjedilaca i prinova, dok se na drugoj opet odra`avao na na~in da su se obje oplo|avale i stvarale nove kreativne forme - kada je glazba u pitanju najvi{e, ali i ples, slikarstvo, kulinarika i koje{ta jo{. I onda je kao odgovor na poznati Notting Hill ustanak 1958., kada je do{lo

L 68

RASKO[NO I MA[TOVITO

do sukoba crna~kih bandi sa policijom, grupa ljudi odlu~ila da svoju kulturu po~ne predstavljati ogranizirano i smi{ljeno. Po~eli su po zatvorenim prostorima, a onda su pripadnici skupine doseljenika sa Trinidada i Tobaga odlu~ili da zajedno sa grupom studenata, koji su organizirali ne{to sli~no, iza|u na ulice augusta 1966. godine. Da bi svima pokazali kulturnu raznolikost ovoga kraja predvo|eni ve} tada poznatim steel pan (metalne ba~ve za naftu!) orkestrom Russela Hendersona. Kako povijest govori, a crna~ki su utjecaji na englesku kulturu posljednjih godina detaljno istra`eni, ‘70-ih Notting Hill karneval, koji se odr`avao posljednje nedjelje i ponedjeljka augusta (ponedjeljak je neradni dan tzv. Bank Holiday) je postao definitivno karipski obojen, sa dvije procesije svakoga dana: prvo za djecu, a onda i odrasle, a broj se u~esnika i posjetilaca polako, ali sigurno, penjao, od SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Ognjen:TEKST osnova.qxd

29.8.2012

21:34

Page 69

MILIJUNSKI SPOJ PLESA I MUZIKE

PRIJATELJSKA ATMOSFERA Vi{e od milion ljudi prodefiluje Notting Hill Festivalom tokom dva dana njegovog trajanja

nekih 150 tisu}a pa sve do vi{e od milijun posljednjih godina. I pojedini segmenti karnevala su, glazbeni posebno, bivali sve {iri i raznovrsniji, posebno nakon uvo|enja velikih sound sistema i DJ kulture, osim karipske i jamaj~anske kuhinje do{le su i one iz drugih zemalja, arapske posebno, uvedena su atraktivna natjecanja poput onih u pjevanju i plesanju tradicionalnog plesa calypso i naravno, glavna je procesija bivala sve rasko{nija, ma{tovitija i neobuzdanija. Ipak, 1976. }e se iznova desiti pobuna i sukob mladih crna~kih bandi sa policijom, te ranjavanjem mnogih i hap{enjima. Joe Strummer iz The Clasha, grupe koja je upravo ponikla u ovom dijelu grada i u svom radu odsjevala svu multikulturalnost koja ih je okru`ivala, te je nerede opisao u znamenitoj pjesmi White Riot. Druga je

ina platforma }e se {iriti, Festival }e nositi epitet da je najve}i nakon onoga iz Rija i definitivno najve}i u Europi. Ipak, usprkos pozitivnoj atmosferi posljednjih godina, otkako ga i sam pratim, prije je tri godine jedna mala Bo{njakinja preminula nakon {to ju je pregazio stampedo izazvan upadom jednog crna~kog ganga, pa smo joj svi i{li na d`enazu. Dakle, soca, teen pan ansambli, samba, sound sistemi sa nizom podvarijanti elektroni~ne i plesne glazbe, salsa, kalypso, naravno i reggae i dub, te ska kultura se na jednom ograni~enom prostoru mije{aju dva dana i dvije no}i, a vrhunac nastane kad u ponedjeljak uvijek strogo odre|enom putanjom krene karnevalska procesija, sa ogromnim kamionima i dvospratnim autobusima nakrcanim sound sistemima i odgovaraju}im agregatima, za njima su

Uzgred re~eno, autor je Oscarom ovjen~ani Kevin McDonald, a film je “zaradio” odli~ne kritike. I jo{ jedna mala napomena: kao {to je k}erka Paula McCartneyja obukla uspje{no GB Team, tako se za jamaj~anske sprintere pobrinula nitko drugi doli Bobova k}erka Cedella Marley, i sama odli~na glumica i pjeva~ica, jedna od trinaestoro djece koju je ostavio za sobom. Vratimo se ovogodi{njem karnevalu. Kaos je neopisiv, ali je atmosfera prijateljska i blago erotizirana i uzbu|uju}a, 7.000 policajaca se brine za sigurnost, nadlije}u i helikopteri, rade slu`be prve pomo}i i one koje poma`i da se djeca na|u. Naravno, naglasak je na spoju plesa i glazbe, pa se nakon u~estovanja u karnevalskoj povorci tra`e razli~ita mjesta gdje su smje{teni sound sistemi, koje opet pokre}i nekih od velikih magova DJ-anja,

U ~ast Bobu Marleyju i za slavu Useina Bolta stvar da su se oni u vi{e navrata slu`ili reggae utjecajima, iz prosta razloga {to su sa tom muzikom odrastali, {to ih je ona svakodnevno okru`ivala. Ako su i sami bili rebeli svojedobno, sad je njihov ditiramb London Calling bio jedna od zvani~nih himni posljednjih Olimpijskih igara. Dakle, oti{li u “srednju struju”, koja je zorno pokazala da se zna adaptirati i prodavati sve, pa i odlu~ne proteste protiv same nje.

KAD PRINC PODUPIRE Vratimo se na{em karnevalu. Pobuna iz 1976. imala je dvostruk efekt - {tampa je bila uglavnom protiv, ali je princ Charles odlu~io poduprijeti karneval, a sli~no }e uraditi i tada{nji gradona~elnik Londona. Policija }e u~estvovati sve vi{e u organizaciji. Razne su se, pak, organizacije zdru`ile po~etkom ovog milenija u krovnu organizaciju, Notting Hill karneval }e donositi sve vi{e nova, glazbena, kulturna i 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

naj`ivopisnije kostimirane tamonopute ljepotice i njihovi im pridru`eni drugovi, sa ogromnim krilima, maskama svih boja, a posebno prevladavaju one sa Kariba - `uta, zelena, crvena. Sistemi grme odvinuti toliko da bas naprosto ubija u stomak, skre~er i touster iznad hipnoti~nih ritmova izgovara fraze koje jo{ vi{e podi`u atmosferu, publika je s njima, svira na pi{taljke i sve prisutnije vuvuzele, pije se i jede uglavnom slasna karipska hrana. Ove je godine opet naglasak bio na Jamajki, jer je ta mala, ali u mnogo~emu uspje{na zemlja slavila pola stolje}a od oslobo|enja i samostalnosti. Tim vi{e {to }e recentno Usain Bolt svojim furioznim tr~anjem i neposrednim pona{anjem pribaviti definitivno simpatije svakoga od nas. O slavi Boba Marleyja, koga i Bolt obo`ava, da i ne govorimo, a upravo je tu nedavno promoviran dokumentarni film o njemu, pa smo dobili i {tand gdje je DVD dijeljen.

poput moga susjeda Gladyy Waxa ili Mangrove Sounda, a na nekoj od 37 scena se mogu na}i i izvo|a~i reggaea, soca ili jazza poput saksofoniste Courtney Pine i drugih. Kad nakon sedam nave~er sound sistemi utihnu, ulice se po~iste, pokupe se oni koji su totalno pijani, ide se u klubove u kojima karnevalsko raspolo`enje traje sve do ranih jutarnjih sati. Sve sa odgovaraju}im licencama, sa to~no ozna~enim mjestima gdje je tko i kakvu glazbu svira (reggae, salsa, roots, funky, soca, R&B, calypso, hip hop, merengue, groove, ska itd.itd.), a uz to naravno ide pivo, razna tropska osvje`avaju}a pi}a i paprena karipska kuhinja. I slavlje se nastavlja u Londonu, jer tu su ve} do{li paraolimpijski borci, karte se prodaju kao vru}a halva, opet }e biti spektakl. Kruha i igara, rekli bi stari Rimljani, samo sada u suvremenim digitalnim uvjetima.  69


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

29.8.2012

16:27

Page 70

KULT MARKET MUZIKA

GARBAGE

Not Your Kind of People

Album “Havoc And the Bright Lights” Alanis Morissette

Vrlo dobro, a odlično!

Stari znanci u novome ruhu. Povratni~ki album grupe Garbage nakon sedmogodi{nje stanke nosi naziv Not Your Kind of People. Nekada ultrapopularni rock alternativci snimili su jedanaest novih pjesama iza kojih je stala produkcijska ku}a Stan Volume.

LAIBACH

We Come in Peace U prodaji je soundtrack iz filma Iron Sky, koji od po~etka do kraja potpisuje najpopularnija slovenska grupa svih vremena Laibach. Na albumu We Come in Peace nalazi se ~ak ~etrdeset pjesama koje ~ine podlogu tog zanimljivog filma. Album nosi markicu izdava~ke ku}e Mute.

DORO

Raise Your Fist In the Air Sje}ate li se grupe Warlock i njihove pjeva~ice Doro Pesch? E, pa Doro se vratila samostalno na scenu i izdala mini EP Raise Your Fist In the Air, na kojem se nalaze ~etiri pjesme. Rockerica iz Düsseldorfa odlu~ila je svoje povjerenje ukazati produkcijskoj ku}i Nuclear Blast.

70

POVRATAK KANADSKE ROCKERICE Alanis Morissette nakon osmogodi{nje stanke objavila je album Havoc and the Brigth Lights

Nakon sedmogodi{nje stvarala~ke stanke na scenu se vra}a kanadska dama bar{unastog glasa Alanis Morissette. Iako }e njezin novi album iza}i tek za nekoliko dana, u nastavku mo`ete pro~itati recenziju istog. Album Havoc And the Brigth Lights najavljuje se ve} du`e vrijeme, a slu`beno }e biti predstavljen po~etkom rujna ove godine. Radi se o kanadskoj rock glazbenici koja je do sada u karijeri snimila sedam studijskih albuma, od kojih su prva dva izdata samo za podru~je Kanade. Njezina karijera krenula je uzlaznom putanjom potkraj 1995. kada je sa albumom Jagged Little Pill {okirala svjetsku glazbenu scenu ostvariv{i ~ak {esnaest platinastih tira`a. Podatak da je za samo dvanaest dana u SAD-u prodano 14,5 milijuna primjeraka nosa~a zvuka je dovoljan pokazatelj o kakvoj se popularnosti radilo. Isti album u Velikoj Britaniji prodan je u desetorostrukoj platinastoj nakladi, {to ukupno zbrojiv{i ~ini trideset milijuna prodatih kopija. To je i dan danas svjetski rekord kada je rije~ o nakladama neke rock glazbenice. Alanis je tada malo usporila, lagano se okrenuv{i filmu. Najplodonosnija godina za Alanis je bila 1996., kada je nominirana za {est Grammyja, a potvrdila ~etiri nominacije i to za album godine, najbolju rock izvo|a~icu godine, najbolju rock skladbu i najbolji rock album godine. Za vrijeme glazbene stagnacije ostvarila je deset filmskih uloga i nekoliko gostovanja u brojnim sitcomima. Album Havoc and the Brigth Lights ~ini dvanaest pjesama. Sve pjesme napisala je i

komponirala sama Alanis uz podr{ku trenuta~no najtra`enijeg svjetskog studijskog producenta Guya Sigswortha. Album otvara Guardian `estokim gitarskim uvodom, u koji se fantasti~no uklapa nje`ni melankoli~ni Alanisin vokal. Slijede Woman Down koja neodoljivo vu~e na produkciju U2-a s kraja ‘90-ih godina pro{loga stolje}a. Nakon balade Till You na redu je zanimljiva Celebrity uz moderan bass i odli~nu produkciju. Pjesma koja najvi{e podsje}a na staru Alanis je Empathy, koja }e zasigurno prona}i svoje mjesto na top ljestvicama. Svakako jo{ treba izdvojiti skladbe Numb i Receive, koje prije svega plijene originalno{}u i odli~nim aran`manima. Kona~na ocjena albuma je vrlo dobar, {to je u biti odli~no za jedan povratni~ki album. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. 2. 3. 4.

Dr. John: Revolution Sarah Jarosz: Anabelle Lee Moby: The Poison Tree Major Lazer: Get free (ft. Amber of Dirty Projectors) 5. Willy Moon: Yeah Yeah 6. Jessie Ware: 110 % 7. Bloc Party: Octopus 8. Band Of Skulls: The devil takes care of his own 9. Diego Garcia: Nothing to hide 10. Electric Guest: This head I hold SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

29.8.2012

21:30

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Policija” (Francuska, 2011.), rediteljice Maiwenn Le Besco

Problemi iz sfere odraslih

KVALITETNO I BITNO Francuska policija je na filmovima reditelja iz svoje dr`ave u~ila i o sebi ali o njima

Rije~ je o jako bitnom ostvarenju, koje kroz vizuru policajaca zaposlenih u Jedinici za za{titu djece govori o ljudima koji su na prvoj liniji borbe za za{titu djece te o nevjerovatnim stvarima s kojima su suo~ena najnevinija ljudska bi}a. Osnovni problem dolazi iz sfere odraslih, nesavjesnih te neodgovornih ljudi. Policajci ne koriste mnogo oru`je, no itekako opasnim i bitnim poslom se bave. Privode zlostavlja~e djece, uhi}uju maloljetnike koji su se upustili u kriminal, ispituju i detektiraju nasilne roditelje, razgovaraju razli~itim metodama s djecom, pa i tinejd`erima o mladena~kim seksualnim istra`ivanjima i neznanju. Ti ljudi iz odjela za za{titu djece svakodnevno `ive jako ru`ne stvari. Sve to naravno utje~e na njihove privatne `ivote, odnose na poslu i ku}i, odnose s djecom. Jedinica o kojoj se govori u Policiji nalazi se u sjevernom Parizu. A Maiwenn Le Besco jer re`iserka ovog filma. Ona je glumila u nekoliko filmova kao dijete (L’ete meurtrier, 1983.). Nastupala je kao stand up komi~arka u autobiografskoj predstavi i nanovo se po~ela baviti filmom nakon {to je nekoliko filma{a vidjelo ~ime se bavi u Parizu. Svoj prvi igrani, poluautobiografski film, Pardonnez-moi, re`irala je 2006. godine. Njezin posljednji film Poliss, pak, osvojio je nagradu `irija na Festivalu u Cannesu pro{le godine. U re`iji ovog ostvarenja te pisanju scenarija sura|ivala je s jo{ jednom glumicom, Emmanuelle Bercot (glumi u filmu tako|er). Francuski autori pokazuju jednu jako pozitivnu stvar. U filmovima su se bavili mladim imigrantima i policijom koja je na takvim primjerima u~ila o sebi i njima 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

(npr., Mr`nja), bavili su se odnosom imigranata i ostale djece, problemom pedagogije, {kolstva (npr., Razred), a kroz povijest svoje kinematografije tu je niz sjajnih naslova koji se aktivno bavi problemima djece (400 udaraca, npr.). Dakle, oni filmsku kulturu jako aktivno shva}aju. Ona je za njih prostor educiranja, saznavanja, komunikacije, borbe za bolje, mirnije, zdravije. Zato svaka ~ast, prije svega autorima, ali i zemlji i festivalima koji poti~u takvu kinematografiju. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier) 2. Pla}enici 2 (Simon West) 3. Tyranosaur (Paddy Considine) 4. Ted (Seth MacFarlane) 5. Larin izbor: Izgubljeni princ (Tomislav Rukavina)

BARBARELLA

Roger Vadim Ovaj dobro znani klasik je baziran na istoimenom stripu Jean-Claudea Foresta. Jane Fonda tuma~i ulogu Barbarelle, astronauti~arke koja dolazi iz budu}nosti. Sletjela je na planet Lythion po nare|enju predsjednika Zemlje. Cilj joj je na}i profesora Duranda Duranda, koji je izumio pozitronske zrake. No, nakon slijetanja ju zarobe dvije djevojke. Tu je jedan mu{karac koji }e joj pomo}i. Scenario za film su napisali Terry Southern i Roger Vadim koji ga je i re`irao. Direktor fotografije je bio Claude Renoir. Ocjena: 4

DO KRAJA SVIJETA

Wim Wenders Uz re`iju, Wim Wenders potpisuje i scenario skupa sa Peterom Careyjem. Doktor Faber je, poku{avaju}i prona}i lijek za sljepo}u svoje supruge, stvorio napravu koja omogu}uje onom tko ju koristi primanje slika direktno u mozak. Tako je omogu}io slijepima da vide. Istodobno, Zemlji prijeti nuklearni satelit koji pada prema zemlji. Tvrdi se da je ovo Wendersov najambiciozniji film. Sniman je u devet razli~itih zemalja, a bud`et mu je bio ~ak 23 miliona dolara. Ocjena: 4

KAROV LA BAYIT

Dalia Hager i Vidi Bilu

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Oliver Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video) 3. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video) 4. Moj tjedan s Marilyn (Simon Curtis, The Weinstein Company, Blitz film i video) 5. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film)

Glavni protagonist filma Karov la bayit su Smadar i Mirit. One su osamnaestogodi{nje Izraelke koje trenutno slu`e vojnu slu`bu. Ne podnose jedna drugu, jer su totalno razli~ite. Smadar je odlu~na dok je Mirit srame`ljiva. Smadar je temperamentna, a Mirit introvertna i boji se autoriteta. “Osu|ene” su jedna na drugu jer imaju zajedni~ki posao, patrolirati ulicama Jeruzalema i legitimirati Palestince. Ocjena: 4

71


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

29.8.2012

17:07

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

911 carrera

Izbor uglednog sportskog lista

Safet Sušić najbolji stranac francuskog nogometa Porsche je objavio fotografije novog modela 911 Carrera 4 uo~i premijernog izlaganja na Sajmu u Parizu krajem septembra. Novi 911 sa pogonom na svim to~kovima bit }e ponu|en u ~etiri varijante - kao kupe Carrera 4 i potentniji Carrera 4S i u vidu njihovih kabrioletskih verzija.

MOTOCIKLI

MV Agusta Novi MV Agustin supermoto svoju premijeru do`ivjet }e na Milanskom sajmu motocikala sredinom novembra. Zasada nema nikakvih novih informacija tehni~ke prirode. MV Agusta je svoj novi projekt ovila velom tajne, dobro skrivaju sve detalje, kao i kona~an izgled.

DESIGN

Golf R Cabrio Novi Golf R kabriolet snimljen je tokom testova bez bilo kakve kamufla`e, pa se mo`e o~ekivati da }e serijska verzija biti veoma sli~na automobilu sa fotografija. VW je istovremeno objavio neke tehni~ke podatke o novom Golfu uo~i premijere u septembru, ali bez propratnih fotografija.

72

SAFET SAFET SU[I] SU[I]

Po~astvovan Po~astvovan izborom izborom francuskog francuskog magazina magazina

Ugledni francuski magazin France Football, svjetski poznat po izboru najboljeg nogometa{a svijeta, kojeg u suradnji sa FIFA-om nagra|uje presti`nom Zlatnom loptom, objavio je u novom broju rezultate izbora za najbolje strane nogometa{e svih vremena u francuskoj Ligue 1. Rezultati? Selektor nogometne reprezentacije BiH, legendarni Safet Su{i}, izabran je za najboljeg stranca u historiji francuskog prvenstva. Vahid Halilhod`i} na{ao se na sedmom mjestu Top 10 izbora francuskog lista. “Nogometni genij Safet Su{i}, koji je godinama briljirao u PSG-u i odu{evljavao ljubitelje nogometa, najbolji je stranac u historiji francuskog prvenstva, a iza njega na drugom mjestu velikana je sjajni strijelac Josip Skoblar, rekorder francuske Ligue 1 sa 44 gola u jednoj sezoni, koji je najbolji strani igra~ u historiji Marseillea”, istaknuo je u komentaru izbora Remy Lacombe, urednik France Footbala. Safet Su{i} kazao je u razgovoru za SB kako je iznimno po~astvovan i sretan zbog izbora uglednog francuskog lista. “To je zaista velika ~ast i priznanje, biti izabran za najboljeg stranca svih vremena u Francuskoj”, ka`e Su{i} za SB. “U Francuskoj je igralo na desetine velikih igra~a, Skoblar je najbolji strijelac svih vremena, Keita je, mislim, dao i vi{e golova od njega, tu je zatim veliki Carlos Bianchi, pa George

Weah kojeg i ovdje svi dobro poznajemo. Veliko priznanje zaista, sretan sam zbog izbora.” Zanimljivo je da je u Top 50 najboljih stranaca u historiji francuskog prvenstva ~ak 10 igra~a iz zemalja nastalih na podru~ju biv{e Jugoslavije. Naime, BiH, Hrvatska i Srbija zajedno daju ~ak 20 procenata najve}ih stranih igra~a u Top 50 svih vremena u Ligue 1. France Football je imao te`ak zadatak izabrati 50 stranaca iz vi{e generacija velikih igra~a koji su briljirali u francuskom prvenstvu. Stoga su brojni veliki igra~i, poput Aljo{e Asanovi}a, Ivice [urjaka, Dragana Stojkovi}a, Silvestra Taka~a, Milo{a Milutinovi}a, Faruka Had`ibegi}a i Mehmeda Ba`darevi}a ostali van liste. Ipak za utjehu im je da je njihova imena France Football citirao u skupini velikih igra~a koji zaslu`uju da ih se pomene. Na po~asnom 51. mjestu je i biv{i slavni jugoslovenski reprezentativac, pokojni Josip Katalinski [kija, koji je ’70-ih godina pro{log stolje}a bio jedan od najboljih igra~a francuskog prvenstva dok je igrao u Nici. Me|u pedeset najboljih igra~a, kada su bh. nogometa{i u pitanju, nalaze se jo{ Mostarac Ivan ]urkovi}, koji je na jedanaestom te Ivica Osim na dvadeset i petom mjestu liste najboljih. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

29.8.2012

16:22

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

ITALIJA

Treba li (tajno) čitati partnerove SMS-ove

Elektronska provjera ljubavi

Palais Lumiere Francuski dizajner Pierre Cardin (90) planira izgradnju 255 metara visokog tornja nazvanog Palais Lumiere u Veneciji. “@elim Veneciji ponuditi veliku ba{tu za cijelu vje~nost“, rekao je Cardin lokalnim medijima, te dodao kako `eli da toranj bude zavr{en prije otvaranja Svjetskog sajma EXPO, koji }e se 2015. godine odr`ati u Milanu.

AUSTRALIJA POLJULJANO POVJERENJE @ene su sumnji~avije od mu{karaca kad su u pitanju partnerove elektronske prepiske

Svaka tre}a `ena smatra da je potpuno u redu da provjeri partnerov mobilni telefon i “pro~e{lja“ njegove e-mailove, ako sumnja da je on vara. Nedavno provedeno istra`ivanje pokazalo je da 37 posto `ena smatra da ima pravo da provjeri partnerove SMS poruke i mailove ako postoji sumnja da on ne{to “mulja“, dok je nju{kanje po mobilnom telefonu, odnosno kompjuteru supruge ili djevojke sa kojom su u vezi prihvatljivo za 29 posto mu{karaca. Ank eta sajta za online upoznavanje OurTime pokazala je da su `ene sumnji~avije od mu{karaca, te da je za svaku tre}u damu jedini na~in da bude mirna stalni nadzor nad partnerovim elektronskim prepiskama. U ve}ini slu~ajeva, osim SMS poruka, `ene redovno provjeravaju i liste poziva, e-mailove i partnerov profil na Facebooku. Partnere na ovaj na~in naj~e{}e provjeravaju mla|i ljudi - 36 posto ispitanika u dobi izme|u 18 i 34 godine smatra da je ovaj vid “{pijuniranja“ osobe sa kojom su u vezi potpuno u redu, a to je prihvatljivo i za 26 posto ispitanika starijih od 55 godina, prenosi Daily Mail. “Ako provjeravate partnerove mejlove i SMS-ove, najvjerovatnije imate ozbiljnih problema u komunikaciji i povjerenje izme|u vas je ozbiljno poljuljano. Jedino ispravno rje{enje je da otvoreno porazgovarate sa osobom koju volite i poku{ate da ponovo uspostavite normalan odnos“, savjetuje psihologinja Jean Edelstein. Ranija studija britanskih nau~nika iz 2010. godine pokazala je da petina supruga 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

priznaje kako povremeno provjeri partnerov e-mail i SMS poruke. Rezultati su tako|er pokazali kako je u petini veza barem jedan od partnera putem interneta provjeravao svoje bolje polovice. Studija pod nazivom “Net-iketa bra~nih parova“ analizirala je podatke gotovo hiljadu britanskih parova, a proveli su je stru~njaci sa sveu~ili{ta Oxford i Nottingham Trent. “Na{i rezultati pokazali su kako u vezama postoji zaista visoka razina nadzora izme|u partnera“, ka`e Ellen Helsper, autorica studije. “Me|utim, ono {to iznena|uje jeste ~injenica da kontrolu ~e{}e provode `ene nego mu{karci“, dodaje Helsperova. Studija je objavljena u ~asopisu Computers in Human Behavior, a analizirala je odgovore na anketne upitnike o kori{tenju interneta. Na pitanje jesu li ikada provjeravali partnerov e-mail, osam posto mu{karaca i 14 posto `ena odgovorilo je potvrdno. Na isto pitanje, ali vezano za kontroliranje SMS-ova, sedam posto mu{karaca i 13 posto `ena odgovorilo je potvrdno. Svaka deseta `ena, te oko {est posto mu{karaca putem interneta istra`ivali su pro{lost svog partnera. Pritom se ~ak jedan posto osoba la`no predstavljalo na internetu kako bi stupili u kontakt sa svojim partnerom i provjerili da li }e on/ona pokleknuti pred “isku{enjem“. Prosje~na dob ispitanika iznosila je 49 godina, a parovi su bili u braku u prosjeku 19 godina, te su imali jedno do dvoje djece. (Priredila: M. Radevi})

^okolada Redovno i umjereno konzumiranje crne ~okolade sni`ava krvni pritisak, tvrde australijski stru~njaci. Flavonoli koji se nalaze u ~okoladi uzrokuju opu{tanje krvnih `ila, olak{avaju}i tako protok krvi. Posljedica je sni`avanje krvnog pritiska, poja{njavaju nau~nici i dodaju da je visoki krvni pritisak povezan sa 54 posto slu~ajeva mo`danog udara i 47 posto slu~ajeva bolesti srca u svijetu.

SAD

Umjetnost Ako `elite da va{a djeca budu altruisti, tolerantna i otvorena za razli~itosti, dovedite ih u kontakt sa umjetno{}u, sugeri{e istra`ivanje nau~nika sa Univerziteta u Chicagu. Istra`ivanje je pokazalo da ljudi koji se bave umjetno{}u, pa ~ak i oni koji samo gledaju druge umjetnike ili su sa njima u kontaktu, mnogo vi{e doprinose dru{tvu nego oni koji nemaju nikakvog dodira sa umjetno{}u.

73


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

29.8.2012

22:41

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

RUSIJA

Irina Shayk

Bivši ljubavnik progovorio o šestogodišnjoj vezi s poznatim glumcem

Travolta u seks skandalu Ruska manekenka, djevojka Cristiana Ronalda, za{titno je lice linije donjeg rublja La Clover. Svileni grudnjaci i ga}ice, kombinezoni i spava}ice, u kombinaciji s prekrasnom Irinom zaista su dobitna kombinacija.

ARGENTINA

Noelia Rios

DOUG GOTTERBA Biv{i pilot iznio te{ke optu`be na ra~un holivudske zvijezde Johna Travolte

Kontroverzna Noelia Rios proslavila se nagla{avaju}i vlastitu nevinost na malim ekranima, da bi zatim snimila erotski editorijal sa 16-godi{njim bratom.

ENGLESKA

Alice Goodwin Prije nekoliko godina, 26-godi{nju Alice je na pla`i dok se sun~ala zamijetio lovac na talente britanskog ~asopisa Daily Star, gdje je ostvarila svoj debi kao model, a od onda je postala jedan od najomiljenijih goli{avih modela na Otoku.

74

John Travolta u zadnje je vrijeme pod konstantnim udarom optu`bi. Nakon {to je nekoliko masera istupilo te ga optu`ilo za seksualno uznemiravanje, ostale tajne kao da su eruptirale. Najnovija vijest u medijima je Johnova navodna {estogodi{nja veza s njegovim pilotom Dougom Gotterbom. Afera se skrivena od o~iju javnosti odvijala u osamdesetima dok je Gotterba bio Johnov zaposlenik. Biv{i pilot, 62-godi{nji Doug Gotterba, tvrdi kako je 58-godi{nji Travolta seksualno nezasitan. @elio se snimati tijekom seksualnog odnosa, a obo`avao je kad je u seksu sudjelovalo vi{e mu{karaca. Gotterba je za Enquirer izjavio kako je Travoltu upoznao u velja~i 1981. godine kad ga je glumac intervjuirao za posao pilota te su ubrzo postali ljubavnici. Opisao je taj trenutak. “Letjeli smo u Monterey u Kaliforniju. Imali smo prekrasnu ve~eru, pili smo merlot i imao sam osje}aj kako mi se Travolta udvara“, izjavio je. “Kad smo iz restorana krenuli prema sobama, John me odjednom upitao: ‘Hej, `eli{ li masa`u?’, izjavio je.. ‘Ve} sam se pripremio na ne{to takvo tako da me nije iznenadilo. Rekao sam - ‘mo`e, za{to ne?’ Do{ao sam u njegovu sobu, otu{irao se i iza{ao u ru~niku.

Rekao mi je da legnem na krevet i po~eo me masirati. I onda je sve krenulo u nekom drugom smjeru’“, otkrio je detalje. Ta no} je za Johna bila veoma posebna. Priznao je Gotterbi kako je nevjerojatno u`ivao. Od tog trenutka postali su gay par. U vezi su bili {est godina. Zadnji put ga je Gotterba vidio 1992. godine. Tada je ve} bio o`enjen s Kelly Preston. “Upravo su se bili vratili iz scijentolo{kog centra u Hollywoodu kad sam ih sreo. John me pozvao da pro{etam s njim po pla`i. Pitao sam ga voli li i sad, kad se o`enio, mu{karce. Odgovorio mi je ‘da’. I to je posljednji put da smo se sreli“, izjavio je za National Enquirer u kojem }e za nekoliko dana iza}i cijeli intervju. Skandal je odjeknuo nakon {to je biv{a Travoltina tajnica rekla kako je oduvijek znala da je John gay jer je bila zadu`ena za njegov privatni raspored. Prije nekoliko sedmica objavljena je vijest kako je John bio u {estogodi{njoj vezi s pilotom Dougom Gotterbom. Travoltino seksualno opredjeljenje uvijek se poku{avalo prikriti pa su Johna uvijek povezivali s lijepim `enama, a me|u ostalim, svojedobno je i isceniran spoj s mladom Brooke Shields koja je tada bila u za~ecima karijere. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

29.8.2012

16:20

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

RIJEKA

Ex-YU grafika

Izgubljene iluzije nekog vremena

O Vijećnici u Mariboru Foto: Mario Ili~i}

Izlo`ba radova sa petog Ex-YU konkursa za grafiku o temi Sanjarenje bi}e otvorena 4. septembra u rije~koj Galeriji Kortil. Na konkurs su se odazvali autori iz vi{e od 50 gradova biv{e Jugoslavije, a `iri je od prispjelih vi{e od 800 radova za izlo`bu odabrao oko 200. Izlo`be radova sa dosada{njih konkursa Ex-YU grafike gostovale su i u Baru, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu...

BEOGRAD

Paskaljevi}

SJE]ANJE NA RAZARANJE VIJE]NICE Program posve}en stradanju Sarajeva i jednog od njegovih simbola u Mariboru

Galerija Festi} i po~asni konzulat Republike BiH u Sloveniji, pod okriljem Univerzitetne biblioteke Maribor (UKM), realizirali su projekt pod nazivom Izgubljene iluzije nekog vremena - podsjetnik na uni{tenje Vije}nice, u okviru programa Europske prijestolnice kulture - Maribor 2012. Program je organiziran u povodu 20 godina od uni{tenja sarajevske Vije}nice, kada je izgorjelo vi{e od dva miliona knjiga, tekstova i dokumenata. U Mariboru je tako 25. augusta uprili~en niz kulturnih doga|aja, a centralni doga|aj bio je simpozij u kojem su u~estvovali i predstavnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Gazi Husrev-begove biblioteke i Orijentalnog instituta Sarajevo. O Vije}nici, ratu i opsadi Sarajeva na simpoziju su govorili zamjenica direktora NUBBiH Bedita Islamovi}, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Mustafa Jahi}, vi{a znanstvena suradnica i predsjednica Znanstvenog odbora Orijentalnog instituta iz Sarajeva Lejla Gazi}, te Senada Dizdar s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Goste iz Sarajeva pozdravili su rektor Univerziteta u Mariboru Danijel Rebolj, pod`upan Toma` Kancler, konzul BiH u Sloveniji Smail Festi} i direktorica Univerzitetne biblioteke Maribor Zdenka Petermanec. U isto vrijeme, u 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

izlo`benom salonu Univerziteta u Mariboru postavljena je fotografska izlo`ba umjetnika Rudija Urana Pre`ivjeli Srebrenice. Pod okriljem autorskog projekta Galerije Festi} — “Duga prijateljstva“ i po~asnog konzulata RBiH u Sloveniji, kao prvi kulturni doga|aj u sklopu prate}eg umjetni~kog programa slovensko-bosanskohercegova~kog prijateljstva u Kulturnom centru Sinagoga odr`ano je knji`evno ve~e sa slovenskim knji`evnikom Marjanom Pungartnikom i bh. pjesnikom Admiralom Mahi}em. Glavni doga|aj kulturnog programa bilo je otvorenje izlo`be u Galeriji Festi}, koja ve} dvije i po decenije djeluje kao kulturni most, spajaju}i bosanskohercegova~ke i slovenske umjetnike. Svoje umjetni~ke radove ovog puta izlo`ili su Petar Beus, Metka Erzar, Hamo Ibrulj, Narcis Kantard`i}, [tefan Marflak, Marijan Mirt i Viktor [est. Izlo`bu je otvorio ambasador RBiH u Sloveniji Slavko Pulji}. Zavr{ni doga|aj u okviru manifestacije posve}ene stradanju Sarajeva i Vije}nice bila je projekcija BBC-jevog dokumentarnog filma The love of books - a Sarajevo story koji je nastao u vrijeme opsade Sarajeva, a gra|ani Maribora imali su priliku gledati ovaj dokumentarac na otvorenom, na najstarijem gradskom trgu. (M. Radevi})

Kandidat Srbije za nominaciju za Oskara za najbolji strani film je drama Kad svane dan Gorana Paskaljevi}a, odlu~io je ve}inom glasova Stru~ni odbor Akademije filmske umetnosti i nauke Srbije (AFUN). Paskaljevi}ev film o holokaustu na Starom sajmi{tu, ~ija }e svjetska premijera biti 9. septembra u Torontu i u kojem glavnu ulogu tuma~i Mustafa Nadarevi}, dobio je osam glasova ~lanova Odbora, dok je Parada Sr|ana Dragojevi}a dobila tri, a politi~ki triler Ustani~ka ulica Miroslava Terzi}a dva glasa.

^A^AK

Animanima Me|unarodni festival animacije Animanima u ^a~ku predstavi}e u {estom izdanju od 6. do 9. septembra - vi{e od 60 filmova iz 20 zemalja u glavnom takmi~arskom programu, te oko 30 filmova van konkurencije. [esta Animanima donosi i retrospektivu Andreasa Hikadea iz Njema~ke, portret ameri~ke oskarovke Joan C. Gratz, te izlo`bu stripa Svet po Aleksandru Zografu.

75


Cetri oka:Cetri oka.qxd

29.8.2012

21:02

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO U sarajevskom Zvonu do 15. septembra }e biti postavljena instalacija In god, money and guns we trust, na{eg autora Seada ^izmi}a. “Nastala je”, pi{e u najavi, “kao rezultat novog iskustva za koje autor ne ka`e da je bolje ili lo{ije, ve} jednostavno novo”. Sead ^izmi} trenutno je nastanjen u San Diegu, a prije trideset godina bio je jedan od osniva~a umjetni~ke grupe Zvono.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Akademik ZDENKO LEŠIĆ, predsjednik žirija za nagradu “Meša Selimović“

Kriti~ki sudovi u dva kruga

U organizaciji Arhiva Federacije BiH i u saradnji s Op}inom Jajce u tamo{njem Domu kulture 29. augusta otvorena je izlo`ba Bosna u vrijeme Kulina bana. A povod je 823. godi{njica Povelje Kulina bana. Povelja, znamo to od “onijeh dana”, ili “rodni list” na{e dr`ave. Autor izlo`be koncipirane na {esnaest panoa je Admir Hadrovi}. U Art kinu Kriterion u Sarajevu, spominjanom i negdje preko puta ovog teksti}a, u ~etvrtak, 30. augusta, premijerno }e biti prikazan film Jane Eyre. “Projekcije }e do 5. septembra biti odr`avane u 20.20 sati, glavnu ulogu u filmu tuma~e mlada glumica Mia Wasikowska, cijena ulaznice iznosi 5 KM, dok studenti ulaznicu mogu kupiti po cijeni od 4 KM”. Eto. Izvo|enjem predstave Rekvijem za ljubav, {to je autorski projekat Seada \uli}a, u koprodukciji Studentskog pozori{ta iz Banje Luke i Mostarskog teatra mladih 1974, 31. augusta }e biti otvoren 37. mostarski teatarski festival, festival autorske poetike. Prvi put ova predstava izvedena je 28. juna ove godine u Banjoj Luci, a u Mostaru }e u petak, dakle, biti uprili~ena njena druga premijera.

Akademik Zdenko Le{i} je predsjednik, a Predrag Matvejevi}, Mirjana \or|evi}, Irfan Horozovi} i Andrej Nikolaidis ~lanovi `irija za nagradu Me{a Selimovi} za najbolji roman objavljen na prostoru BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije u 2011. godini. U u`i

izbor ulaze romani: Knjiga o Uni Faruka [ehi}a, Sanjao sam slonove Ivice \iki}a, Kalendar Maja Zorana Feri}a, Main Kampf Svetislava Basare i Bernardijeva soba Slobodana Ti{me. “Nakon {to su regionalni selektori: Emir Imamovi} za BiH, Jagna Poga~nik za Hrvatsku, Vladimir Arseni} za Srbiju i Pavle Goranovi} za Crnu Goru, izdvojili ukupno {esnaest romana iz pro{logodi{nje izdava~ke produkcije, `iri je u vi{ekratnom upore|ivanju i uskla|ivanju pojedina~nih kriti~kih sudova, u dva kruga glasanja prihvatio ~injenicu da je me|u predlo`enim romanima tolika tematska, stilska i `anrovska raznolikost da je nemogu}e u njihovom procjenjivanju zauzeti iste kriterije”, rekao je Zdenko Le{i}, izme|u ostalog, na konferenciji za {tampu. Nagrada Me{a Selimovi} bi}e dodijeljena na 12. me|unarodnim knji`evnim susretima Cum grano salis, koji }e biti odr`ani od 6. do 9. septembra u Tuzli.

PEDJA BAJOVIĆ, stand up komičar i producent PEDJA BAJOVI] “Previ{e nas je za jedno programsko ve~e, pa smo onda odlu~ili da napravimo - dvije ekipe”

“Hrvatsko kulturno-umjetni~ko dru{tvo Selja~ka sloga Trebi`at ve} petu godinu zaredom organizira tradicionalni Me|unarodni susret klapa; koncert }e biti odr`an u petak, 31. kolovoza, na Domu kulture u Trebi`atu (^apljina), s po~etkom u 20 sati”. Na koncertu }e nastupiti klape iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore. Ulaz je besplatan. Turska radio-televizija za 8. septembar priprema Simfonijski koncert u Sarajevu, na kojem }e nastupiti poznati izvo|a~i iz dvanaest balkanskih zemalja. Me|u njima i Halid Be{li}, Ton~i Hulji} i Madre Badessa, @eljko Joksimovi}, Sezen Aksu iz Turske, Saimir Braho iz Albanije, Rona Nishliu s Kosova, Nina @i`i} iz Crne Gore.

76

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Cetri oka:Cetri oka.qxd

29.8.2012

21:03

Page 77

ALEM LOLIĆ, direktor Radija TNT iz Travnika

Bujrum na “Festival” i }evape  U Travniku 5. TNT festival, 31. augusta i 1. septembra, i to u dvori{tu tamo{nje Gimnazije. [ta ste to pripremili va{im sugra|anima, a naravno i gostima? Pripremili smo odli~an muzi~ki program na dva muzi~ka stagea. “Headliner” Festivala je Dubioza kolektiv, ovo je njihov jedini ovogodi{nji nastup u na{oj dr`avi. A zahvaljuju}i na{im naporima i sponzorima, mi smo osigurali besplatan ulaz na Festival i besplatan kamp za sve posjetitelje koji do|u sa strane. Naravno, trebate ponijeti {ator i drugu kampersku opremu. Pored Dubioze kolektiva, nastupit }e jo{ nekoliko bendova iz BiH i zemalja regiona te dva lokalna benda i nekoliko lokalnih DJ-a.  Koliko posjetilaca o~ekujete ove godine na Festivalu? O~ekujemo masovnu posjetu, jer imamo odli~an program, besplatan ulaz, besplatan kamp, dobru promociju... Mi ka`emo da je ovo

posljednji provod ovoga ljeta, bit }e ludilo u Travniku sigurno. Bujrum na Festival i }evape. TNT festival je svake godine i proslava godi{njice Radija TNT. I ja vas svake godine uporno pitam: Kako deverate? Deveramo kao i svi u na{oj zemlji, privatni smo medij pa nam je mo`da jo{ malo i te`e, ali na{i partneri prepoznaju dobar rad i podr`avaju nas. Mi smo zahvalni na tome i nastojimo da budemo bolji i kvalitetniji iz godine u godinu. Koristim ovu priliku da se zahvalim sponzorima koji podr`avaju Festival. Vremena su te{ka, svaka im ~ast.

Jedna turneja, dvije ekipe, tri grada... Pogledate plakat za prvu turneju stand up komedije u BiH, koja se zove Komedija s nogu, i vidite da }e to po rasporedu biti {est predstava u ~etiri dana, od 14. do 17. septembra, u tri grada, i uz dvije predstave u isto vrijeme. Kako to? “A za{to bi moralo biti jednostavno, kad mo`e komplikovano? U su{tini, bili smo se na{li u situaciji da imamo dosta regionalnih komi~ara koji jo{ nikada nisu nastupali u BiH, ali i dosta doma}ih stand up komi~ara koji se `ele pokazati pred ovda{njom publikom, jer ve} jesu vani. Previ{e nas je za jedno programsko ve~e, pa smo onda odlu~ili da napravimo - dvije ekipe. Prva je ne{to ‘regionalnija’, a druga ne{to ‘bosanskija’. Tako da su brojevi ovi: 1 turneja, 2 ekipe, 3 grada, 4 dana, 6 programskih ve~eri, a sve to za - ~istu peticu”, tvrdi Pedja Bajovi}, stand up komi~ar i producent, direktor prve turneje stand up komedije u BiH: “Ideju je predstavila Komedija s nogu, produkcija koju ja vodim, a finansijski je iza nas prvenstveno stala Ambasada SAD-a u Sarajevu, koja je pokrila sve osnovne tro{kove produkcije. Zatim, tu su na{i partneri, iz ku}a u kojima }emo nastupati: OKC Abra{evi} iz Mostara, 30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

sarajevsko Art kino Kriterion, Dom omladine Banja Luka, koji }e ulo`iti svoje promotivne i tehni~ke kapacitete, tu su i medijski partneri koji nas promovi{u te na kraju i sami komi~ari koji }e nastupati za manje iznose honorara nego {to je to uobi~ajeno.” Predstave }e sada igrati u Mostaru, Sarajevu i u Banjoj Luci. No, da li su razmi{ljali i o Tuzli, Biha}u, Prijedoru, Zenici, Trebinju..., pitamo Bajovi}a: “Krenu}emo sa ova tri grada, ali se tu nemamo namjeru zaustaviti. Odazivamo se na pozive bilo gdje, a sve {to treba jeste pokriti tro{kove tih produkcija. Nakon ove uvodne turneje, a poslije koje }emo se s pravom mo}i praviti va`ni unaokolo, otvori}emo se za strate{ko partnerstvo s nekim od ja~ih tr`i{nih imena u zemlji, a koje bi nas onda pratilo u na{em radu. Pored tzv. `ivih nastupa, planiramo pokrenuti i radionice iz kojih bi izlazili novi komi~ari i komi~arke, snimati razli~ite video i audio formate sa zdravim urbanim humorom i povrh svega - dobro zabavljati, i sebe i druge.” 77


CRNA:CRNA.qxd

28.8.2012

16:52

Page 78

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Sestre brzine

S

a svojim narand`astim noktima, torbom marke Michael Kros i uskim farmerkama, Palestinka Majsun Jaju{i uop{te ne djeluje kao voza~ autotrka sve dok ne sjedne za volan. ^im pokrene svoj terenac, ona uz {kripu guma nestaje iz vida, probijaju}i se gustim saobra}ajem Ramale i ma{u}i za~u|enim prolaznicima. Lako je vidjeti za{to je tim koji predvodi, prvi `enski trka}i tim Bliskog istoka, nazvan Sestre brzine. Grupa od {est `ena, muslimanki i kr{}anki starih izme|u 25 i 35 godina, borila se protiv skepti~nih roditelja, izraelske okupacije i neodobravanja javnosti da bi ubrzo postale lokalne zvijezde i tema jednog dokumentarca. “Osje}amo se slobodno dok ovo radimo“, rekla je AFP-u Mona Enab, 26. “Ovo je na~in da pobjegnemo od svega {to nas okru`uje.“ Jaju{i (36) ka`e da je ljubav prema brzini razvila frustrirana dugim satima stajanja na izraelskim kontrolnim punktovima. “Bila sam depresivna na tim punktovima, ali se zbog brzine osje}am mo}no i to poma`e mi da se izborim sa depresijom. Kada vas vojnik kona~no propusti, osje}ate kao da mo`ete da letite“, rekla je ona. Jaju{i je morala kri{om da uzima ~asove vo`nje, nakon {to je diplomirala biznis na univerzitetu Bir Ceit i odvajala je od plate za njih. “Mislili su da mi ne treba voza~ka dozvola i da je preskupa“, obja{njava ona. Ali, dozvola se isplatila. Njoj je, vidjev{i njenu vje{tinu, 2010. godine pri{ao {ef palestinske Federacije moto sporta Haled Kadura. Ponudio joj je da u~estvuje u trening kampu za voza~e koji sponzori{e Britanski savjet, zajedno sa jo{ nekoliko `ena razli~itih iskustava. I tako su ro|ene Sestre brzine. Enab je, tako|e, po~ela da vozi bez dozvole roditelja prije nego {to je bila dovoljno stara da pola`e voza~ki ispit. “Krala sam sestri kola i vozila se bez dozvole“, smije se ona. Uz mangupski osmijeh gleda u prolaznike koje je {okirala {kripa guma i `ena voza~. Za ove `ene vo`nja je na~in da se izbjegnu zahtjevi dru{tva. “U na{oj kulturi, pritiskaju vas da slu{ate roditelje, ali kada

78

sjednem u automobil, mogu s njim da radim {ta ja `elim. Osje}am potpunu slobodu“, rekla je Jaju{i. @ene su isprva krile da su na autotrkama od roditelja, ali su Jaju{ini roditelji saznali iz lokalnih novina. “Mama mi je govorila poginu}e{“, prisje}a se ona i dodaje da se njena majka i dalje boji da je gleda dok vozi. Porodica Enab tako|er je prihvatila njenu potrebu za brzinom i njena majka sada radi kao njen fikser na svim takmi~enjima Zapadne obale. Beti Sadeh (31), jo{ jedna ~lanica tima, nije imala tih problema. Glamurozna plavu{a, koja vozi sportski model Peugeota zahvaljuju}i sponzorskom dogovoru sa lokalnom granom francuske kompanije, dolazi iz porodice trka~a i njen jedini pritisak je da se doka`e da je bolja od ostatka porodice. “Moj tata je bio {ampion trke u Meksiku i moj brat. To mi je u krvi. U porodici ima definitivno rivalstva“, ka`e ona. Sadeh je ro|ena u Meksiku, potom je `ivjela u SAD-u, a na Zapadnu obalu se sa porodicom preselila kada je imala 13 godina. “@elim da budem ovdje, ovo je moja zemlja. Za{to da ne poka`emo svijetu da Palestinke mogu da rade sve?“, ka`e ona. Za Sadeh, autotrke nisu politi~ko pitanje ve} pitanje nacionalnog ponosa. “Kada se takmi~im pod palestinskom zastavom, to pokazuje {ta mi `elimo, da mi `elimo zemlju, da zaslu`ujemo zemlju.“ Nema spora da prisustvo Izraela na Zapadnoj obali ote`ava treninge i vo`nje tima. Njihov nekada{nji poligon pored vojnog zatvora Ofer je zatvoren, jer struktura nije sigurna zbog ~estog bombardovanja. A staza na kojoj voze kroz teritoriju prolazi kroz tri administrativne oblasti i prepuna je kontrolnih punktova tako da je njome nemogu}e voziti. Ove `ene i pored toga imaju velike ambicije, podstaknute nedavnim putovanjem do ~uvene Silverstone trke u Britaniji. “@elim da se takmi~im na me|unarodnom nivou na trci Formule 1“, ka`e Sadeh. “Moj san je da na Silverstone do|em kao profesionalac.“ 

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


PATINA:PATINA.qxd

29.8.2012

21:51

Page 79

PATINASTA KUTIJA

Godine u kojima je stradao i svijet i cvijet Pi{e: DINO BAJRAMOVI]



SOVJETSKI VOJNIK @IV I ZDRAV U II svjetskom ratu poginulo je 55 miliona ljudi

Bio je to dan u kojem je ozvani~en po~etak najkrvavijeg rata u istoriji ~ovje~anstva! Jo{ dok mu ni naziv nismo napisali pomolimo se ili se osmijehnimo nekoj vi{oj sili i zamolimo je da se tako ne{to nikada vi{e ne dogodi. Da se ne dogodi, i ne ponovi II svjetski rat. Mada, kako je krenulo... Tog 1. septembra 1939. napadom Njema~ke na Poljsku, u 4 sata i ~etrdeset i dvije minute ujutro zapo~eo je Drugi svjetski rat. A onda se pucalo, ubijalo, bombardovalo, silovalo i masakriralo u narednih {est godina i jedan dan, na tri kontinenta. S jedne strane Sile osovine, a sa druge Saveznici. S jedne

strane Njema~ka, kao glavna u ekipi, a s druge strane Tito, Amerikanci, Englezi, a ne{to kasnije i Staljin, dok se Hitler nije predomislio i u junu 1941. poni{tio njihov Pakt o nenapadanju. Dobro, bilo je tu jo{ antifa{ista, ali i fa{ista. Bilo je i bi}e jo{ i snimljenih filmova i napisanih knjiga o tom periodu. Tako }e i u ovoj rubrici II svjetski rat biti jo{ tretiran. Svake sedmice imamo barem jedan povod. A sada samo malo statistike, pa da tako i mi damo svoj doprinos obilje`avanju sedamdeset i tre}e obljetnice po~etka tog rata, u kojem je stradao i svijet i cvijet, i ta{tina i ba{tina.

Procjenjuje se da je poginulo pedeset i pet miliona ljudi. Boga pitaj koliko ih je ranjeno, osaka}eno, za ~itav `ivot mentalno i na svaki drugi na~in o{te}eno. Samo je u holokaustu stradala tre}ina Jevreja koja je {irom svijeta `ivjela prije II svjetskog rata. Ba~ene su i dvije atomske bombe, na japanske gradove Hiro{imu i Nagasaki. Slu`beno je II svjetski rat okon~an 2. septembra, kada je Japan potpisao kapitulaciju. [to zna~i da u ovom broju obilje`avamo i {ezdeset i sedam godina o zavr{etka tog najkrvavijeg sukoba u povijesti. Istoriji, historiji. Kako se jo{ ka`e? 

STRIP ARTIST

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

79


Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

29.8.2012

16:25

Page 80

: ALMA TELIBEČIREVIĆ “Ne dajte SB!” by DINO BAJRAMOVIC

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Napravi}u aplikaciju na Facebooku za najvatrenije kolekcionare.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Nisam, htjela sam biti Mini Maus. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa iz SAD-a. tim vra Re}i }u vam kad se

4. [ta ne morate imate u fri`ideru? Bu|av lebac. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Hard disk. 6. [ta mislite o sexu za nijednu no}? Share. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Astronaut. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Dvorska luda ravne kose.

9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili? Preporodila se. 10. Jeste li meteoropata? Testiram jo{ taj status `ive}i u pustinji. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” To je individualno. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Nedefinisan.

15. Opi{ite Selm u Bajrami u tri rije~i? Ne znam Selm u. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Robertom Downeyjem JR.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Vratim se ku}i. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih glasala.

80

vas 17. Osoba koja a? `ivcir uspje{no Sama sebe vrlo `ivciram.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? [ta je to biti moderan? 19. Tange ili badi}? Brazilske. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova, ku}ni uradak. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Ne dajte SB!

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.


Reagiranja:Reagiranja.qxd

29.8.2012

16:28

Page 81

REAGIRANJA Federalni zavod za zapo{ljavanje - Uredni{tvu

Bajro Biber nije zaposlen u Federalnom zavodu za zapošljavanje (“Bajro Biber, slu`benik Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, tra`i od nezaposlenih da glasaju za njega!”, SB, br. 824) U izdanju Slobodne Bosne broj 824 od 23.8.2012. godine na desetoj stranici objavljen je ~lanak s naslovom “Bajro Biber, slu`benik Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, tra`i od nezaposlenih da glasaju za njega!” Bez namjere da su{tinu informacije dovodimo u pitanje, molimo Vas da u sljede}em broju Va{eg sedmi~nika, a u skladu sa Kodeksom za {tampu i online medije u BiH, objavite ispravku neta~ne informacije da je doti~ni gospodin zaposlen u Federalnom zavodu za zapo{ljavanje. U nadi da }ete udovoljiti na{oj molbi, srda~no Vas pozdravljamo. S po{tovanjem, Federalni zavod za zapo{ljavanje

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

81


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

29.8.2012

22:00

Page 9


U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!


Omot-4:CRNA.qxd

28.8.2012

13:10

Page 78


SLOBODNA BOSNA br. 825