Issuu on Google+

SRPSKO-SAND@A^KI DIJALOG: FA[ISTI I ANTIFA[ISTI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba


portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba


Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

22.8.2012

22:04

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI Je li na pomolu obnova crveno-zelene koalicije? Usred me|ustrana~kog rata do istrebljenja koji vode SDA i SDP, Bakir Izetbegovi} i Zlatko Lagumd`ija u ~etiri oka razgovarali o prevladavanju politi~ke krize i obnovi me|ustrana~kog dijaloga

ulozi i polo`aju 60 muslimana u fa{isti~koj Nezavisnoj dr`avi Hrvatskoj pod rukovodstvom Ante Paveli}a. U nekoliko nastavaka mogli ste ~itati o ulasku njema~kih i usta{kih trupa u Sarajevo, odnosu doma}eg stanovni{tva prema Jevrejima, te uzbudljivim politi~kim previranjima na tada vru}oj sarajevskoj i bh. politi~koj sceni koja su se de{avala u pozadini velikih historijskih de{avanja u svijetu…

OZBILJNO HUMANISTI^KO UPOZORENJE Bolje tabla nego tablet Ugledni njema~ki psihijatar, neuroznanstvenik i profesor MANFRED SPITZER objavio je nedavno vrlo uznemiruju}u knjigu DIGITALNA DEMENCIJA, u kojoj ru{i neke od opasnih i uvrije`enih mitova: on upozorava da dje~iji laptopi i tableti nisu korisni za u~enje nego su naprotiv {tetni, obja{njava za{to su “Baby Einstein“ CD-ovi za dijete intelektualno podsticajni koliko i zaklju~avanje u mra~an podrum, te apeluje na ljude da ne odustaju olako od kori{tenja sopstvenog mozga

48 KO[ARKA Nove nade, nove snage

28 HEROJ ILI ZLO^INAC A}if-efendija iz Sand`aka Postavljanje spomen plo~e A}if-efendiji Had`iahmetovi}u, vo|i odbrane Novog Pazara za vrijeme Drugog svjetskog rata, izazvalo je burnu reakciju novoformirane Vlade Srbije; premijer Ivica Da~i} i njegov koalicioni dopremijer Aleksandar Vu~i} tra`ili su hitno skidanje spomen-plo~e “Albancu-zlo~incu koji je pobio 7.000 Srba“. Na{a novinarka je u Novom Pazaru istra`ila ko je zapravo bio A}if-efendija i {ta on predstavlja Sand`aklijama

Juniorski ko{arka{ki reprezentativac BiH, JUSUF NURKI] (18) bio je najdominantnija figura nedavno okon~anog EVROPSKOG PRVENSTVA u Sarajevu; na{ novinar donosi profil trenutno jednog od najzanimljivijih mladih ko{arka{a Evrope

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

52 GORAN SIMI], KNJI@EVNIK Svitanje u o~ima Snje{ka Bijeli}a

Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

32 FELJTON Muslimani u NDH (4) U Zagrebu je objavljena knjiga “Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929. - 1941. (U ratu i revoluciji 1941. 1945.)” autora histori~ara Zlatka Hasanbegovi}a. Iz njegovog sveobuhvatnog arhivskog rada na kojem je radio u arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba na vi{e od 800 stranica izdvojili smo posebno zanimljivo razdoblje koje je u knjizi objavljeno kao poseban dodatak, a koje govori o 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Bosanskohercegova~ki knji`evnik GORAN SIMI] (60) laureat je nagrade za najbolju knjigu objavljenu u 2012. godini koju dodjeljuje Udru`enje kanadskih pisaca; povodom ovog velikog priznanja, sa Simi}em smo razgovarali o `ivotu u Sarajevu i Kanadi, ratu, nostalgiji i “emigrantskom bluesu“ iz kojeg su nastale neke od njegovih najboljih pjesama

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

23.8.2012

1:30

Page 4

MINI MARKET IBRO DIRKA VA[

Na~elnik Op}ine Trnovo Ibro Berilo nadomak rekorda - tri mandata u tri strana~ka dresa Stanovnici trnovske op}ine zgro`eni su zbog izgradnje farme pili}a u okviru parka prirode u podno`ju Bjela{nice. Zgrada i prate}i objekti farme grade se na jedva sto metara udaljenosti od lokalne osnovne {kole odnosno od mjesta u kojem tokom zimskih praznika na ~asove u prirodi dolaze i djeca iz sarajevskih vrti}a. Trnovljani tvrde kako je gradnja farme klasi~an dokaz samovolje op}inskog na~elnika Ibre Berila. Berilo je, ina~e, u svom na~elni~kom mandatu uspio promijeniti nekoliko strana~kih dresova. Bio je u Stranci za BiH, zatim u SDA, poku{avao se prikloniti Radon~i}evom SBB-u, a odskora je vrlo blizak SDP-u. U Trnovu se pri~a kako su svi ovi transferi poku{aj da se skrene pa`nja sa sve glasnijih upita o sudbini novca namijenjenog za asfaltiranje dionice puta izme|u sela Pendi~i}i i Brutusi, jedinoj koja je ostala neasfaltirana prilikom izgradnje puta prema Grepku. Navodno je od ameri~kih donatora u tu svrhu upla}eno tri miliona dolara a za rekonstrukciju je utro{eno oko 180 hiljada dolara. Gdje je nestao ostatak

Ibro Berilo

4

SUMNJIVO LICE

Policija smatra da je Ediba Dedagića zatrpao kukuruz, a porodica tvrdi da je ubijen!

UVI\AJ U PRA^I Be`ivotno tijelo Ediba Dedagi}a kraj kamiona i spremi{ta

Edib Dedagi}, voza~ kamiona iz Pra~e, prona|en je 31. marta ove godine mrtav kraj kamiona s kojim je prevozio kukuruz. Edibovo tijelo le`alo je zatrpano kukuruzom u spremi{tu u kojem ga je pretovarao iz kamiona. Nakon {to je policija stigla na mjesto nesre}e progla{en je mrtvim. U lokalnom Domu zdravlja Edibovo tijelo pregledala je doktorica Ai{a Mehi~evi}Dodik i zaklju~ila kako je smrt nastupila „nakon nesre}e koja je prouzrokovala gu{enje“. Dodala je jo{ kako je “na potiljku vidljiva rana veli~ine ~etiri centimetra uzrokovana pri padu udarom o zid, a iz obje mo`dine izlazila je krv“. Me|utim, porodica Ediba Dedagi}a ne vjeruje slu`benom policijskom izvje{taju na~injenom na mjestu nesre}e niti se, nakon {to je zatra`ila mi{ljenje drugih ljekara, sla`e sa nalazom doktorice Mehi~evi}-Dodik. Porodica smatra kako je Dedagi} ubijen, a klju~ni dokaz za svoje tvrdnje nalaze u okolnostima koje su se de{avale u mjesecima prije nesre}e, ali i tome da je na ceradi kamiona koji je vozio Dedagi} prona|en pajser koji se tu nije nalazio kada je stigao sa kamionom na istovar. Dedagi} je radio za sarajevsku firmu Ogrevtrans u vlasni{tvu Hilmije Hodovi}a, dok je kamion bio u vlasni{tvu firme Eurogrand. Kako stoji u policijskom izvje{taju, Dedagi} je pajserom otka~io stranu kamiona kako bi ispustio teret

u spremi{te, no stranica se otvorila dok je on stajao ispred. Dedagi} je izgubio ravnote`u i pao u spremi{te u kojem ga je zatrpao kukuruz. No, porodica, na osnovu dokumenata do kojih je do{la te fotografija s uvi|aja (u koje je imala uvid i SB), ~ini se s pravom tvrdi da policijski izvje{taj nije ta~an. Svjedoci nisu potvrdili da je udario glavom o zid, no na potiljku ima duboku posjekotinu. Kako tvrde, Dedagi} je dugo od vlasnika firme u kojoj je radio tra`io da ne radi na crno, nego da uredno bude prijavljen, te da mu se isplate dnevnice i pla}e koje su mu dugovane. Ono {to je u cijeloj pri~i naj~udnije jeste da je firma Dedagi}a uspjela retroaktivno, kada je ve} bio mrtav, prijaviti kod Poreske uprave u radni odnos?! Dedagi} je prijavljen drugog aprila, a stradao je tri dana ranije. Stoga je porodica podnijela krivi~ne prijave protiv nekoliko osoba iz Poreske uprave, ali iz gora`danskog tu`iteljstva i policije, smatraju}i kako nisu uradili svoj posao kako treba. Zanimljivo je da su svoje sumnje o na~inu na koji je Dedagi} stradao prvo iznijeli novinarima Dnevnog avaza, kojima se njihova pri~a u~inila zanimljivom, a navodi i dokumenti koje su im predo~ili ta~ni. Me|utim, nakon {to se ispostavilo da je u cijeli slu~aj upetljan ro|ak Fadila Mandala, jednog od urednika Avaza, istra`ivanje novinara i kontakti sa porodicom naprasno su prekinuti. (N.Hasi}.) SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

23.8.2012

1:30

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Bajram u Sarajevu kod amidže reisa

novca niko nikad nije saznao, iako su stanovnici sela Pendi~i}i upravo od na~elnika Berila tra`ili odgovor i naknadu za oduzeta i uni{tena imanja koju nikad nisu dobili. Svojevremeno su zbog toga stanovnici sela blokirali put, no rastjerani su nakon {to je Berilo pozvao u pomo} policajce, ali one sa Ilid`e, a ne iz trnovske stanice. Vlasnici oduzetih parcela su anga`irali advokata i cijeli slu~aj predali na sud. Odgovore do danas nisu dobili. (N.H)

TRI PA NI JEDAN

Premijer Nik{i} namjerava smijeniti tri federalna ministra Iz pouzdanih izvora doznajemo da }e u narednih nekoliko dana federalni premijer Nermin Nik{i} inicirati smjenu tri federalna ministra, sva tri iz reda stranaka “biv{e“ parlamentarne ve}ine - SDA, HSP-a i NS Radom za boljitak. Imena ministara ~iju }e smjenu zatra`iti jo{ nisu poznata, jednako kao {to nisu poznati (a ni bitni) kriteriji po kojim }e tra`iti njihovu smjenu. Od koje ionako ne}e biti ni{ta! Premijer Nik{i} unaprijed zna da smjenu ministara ne}e potpisati ni predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir, a ni dopredsjednik Mirsad Kebo. Cijela predstava la`nog smjenjivanja federalnih ministara re`irana je zbog HDZ-a kome SDP i na ovaj na~in `eli pokazati da nije odustao od prekomponiranja parlamentarne ve}ine. A to bi mogao biti odlu~uju}i tas na vagi da HDZ ne glasa za smjenu Lagumd`ije... (S.L.)

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

5


Iluzije:Iluzije.qxd

23.8.2012

1:05

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

TRICA CAKUM-PAKUM Pi{e: SENAD AVDI]

Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu, realnu priliku da određeni, zasluženi ili nezasluženi, stepen ponosa, barem drsko, kroz košarku, zaštiti i promovira. Ne treba tu previše pameti i imaginacije - radi samo ono što su ozbiljni ljudi radili prije trideset i kusur godina. Nije poželjna, dapače kontraproduktivna je političko-stranačka intervencija u sport

N

a ~udan, ljubak, nenametljiv, skoro neprimjetan na~in ko{arka se vratila u Bosnu i Hercegovinu. [to je dobro, {to je odli~no i potpuno uskla|eno sa na{im slavnim tekovinama. Ko{arka{kim. Odmah nakon rata ko{arka{ka reprezentacija BiH sa dvije-tri efektne pobjede (Hrvatska, Litvanija...) vratila je stanoviti, nasilno uru{eni dignitet na{e ko{arke. Bosna, ko{arke i rocka, pisao je u veli~anstvenom, gotovo pa programskom eseju veliki hrvatski pisac Veselko Ten`era (ro|en u {irem regionu Prozora) u zagreba~kom ultimativnom dvotjednom magazinu Start, nakon {to je Bosna postala klupski prvak Evrope prije trideset i kusur godina. Nije pametno, dapa~e nezdravo je i beskorisno, neproduktivno i neta~no praviti nasilne i neprirodne, bolesne, nostalgi~arskom tlapnjom ope~a}ene analogije, nazor iscrtavati maglovite elipse.

raditi, svi direktori javnih preduze}a, od banaka do gra|evinskih magnata, tako|er su znali {ta im je raditi ovaj mu sredi stan, onaj stipendiju, sve je to bilo upakovano cakum-pakum. Sve {to je va`no, a da je u vezi sa ko{arkom, ovih je dana u Bosni i Hercegovini medijski i tr`i{no kurentno, isplativa je, tra`ena”roba”. Tako smo naprasno saznali, jer je takva medijska moda krenula, {to nikako nije lo{e, dapa~e, da je Bo{a Tanjevi}, selektor ko{arka{a Turske, rekao da su, osim trojice-~etvorice trenera, u NBA ligi svi amateri i hoh{tapleri; neznalice ukratko. Bo{a Tanjevi} reprezentaciju Turske vodi onako kako je prije trideset i kusur godina doveo u Grenobleu Bosnu na vrh Evrope: red, rad i disciplina, i odgovaraju}a dr`avno-socijalna logistika - podr{ka. Osuo je drvlje i kamenje, s pravom, Bo{a Tanjevi} na nekog ameri~kog NBA trenera Utah Jazza, koji nije

Bilo {ta {to se gradi, dr`ava ili tim Naknadno, sto godina kasnije, vra}aju}i se, rekonstruiraju}i taj, naoko, neo~ekivan trijumf na{ih golorukih ko{arka{a protiv vi{estruko nadmo}nijih Italijana, [panaca, Rusa, doku~io sam da tu, u zauzimanju evropskog trona, ni{ta slu~ajno, spontano nije bilo. Da bi uop}e pomislio, da bi se usudio igrati protiv, recimo, Maccabija u Tel Avivu, mora{ imati firmu (u to vrijeme, kad Titina Jugoslavija nije imala slu`bene, diplomatske odnose sa Izraelom) koja iza tebe stoji i u moralnom i u materijalnom smislu. Energoinvest, konkretno, kad je na ~elu te firme genije posla i ekonomije Emerik Blum. Ko{arka{ki klub Bosna bio je ozbiljan, zahtjevan, ali prije svega osmi{ljen dr`avni projekat sarajevskih komunisti~kih vlasti. Kada je zaprijetila realna opasnost da tada{nji mali genije iz Tuzle, osamnaestogodi{nji ma|ioni~ar Mirza Deliba{i} pre|e u Partizan, Zvezdu ili Cibonu (nije tada bilo Cibone, ta se {kvadra iz zagreba~ke”Kutije {ibica” zvala Lokomotiva), sve se u Sarajevu diglo na noge; telefoni nisu prestajali raditi; niko nije spavao dok se de~ka iz Tuzle nije, milom ili silom, privolilo da igra za Bosnu. Znao je tada{nji gradona~elnik Sarajeva, pokojni Ante Su~i}, {ta mu je 6

dopustio da turski reprezentativac Kanter do|e da igra za mati~nu dr`avu. Ko{arka je u Turskoj ozbiljan, dr`avni, nacionalni projekat: koga bi iko odgovoran i nacionalno emancipiran drugog osim Bo{e Tanjevi}a anga`irao da tu golemu, zahtjevnu pri~u dovede do kraja; Bo{a je to vi{e nego uspje{no demonstrirao u Bosni i Hercegovini. Umije ~ovjek.”V Vidio sam zvijer, vidio sam igra~a”, kazao mi je u ljeto 2003. godine Bo{a Tanjevi} nakon treninga reprezentacije BiH u koju je slu~ajno kooptiran Mirza Teletovi}. Ta~no.

B

oljela je u osamdesetim i devedesetim godinama pro{log stolje}a Turke eskalacija, dominacija gr~ke ko{arke i nemo} da se suprotstavi neumoljivoj, nemilosrdnoj kaznenoj ekspediciji sa Galisom, Janakisom na ~elu. Turska se tada odlu~ila za nasilno organiziran nacionalno-sportski projekat: kako postati ko{arka{ka velesila, u najmanju ruku, ve}a od Gr~ke, za po~etak. Ima ~ovjek, a na{ je ~ovjek, iz Bijeljine, Nihad Izi}, igrao odli~no u evropskoj Bosni, koji ve} dvadeset godina {parta po Turskoj i regrutira dje~ake po selima i naseljima za koje SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Iluzije:Iluzije.qxd

23.8.2012

1:06

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Foto: Mario Ili~i}

RECEPT ZA USPJEH Pouke i poruke nacionalne ko{arka{ke selekcije

vjerovatno ni nobelovac Orhan Pamuk nije ~uo pa ih je, pripremljene, obu~ene i sre|ene udjenuo u centralni nacionalni kadetsko-juniorski tim. Preko sedam gora i sedam mora morao je krenuti Nihad Izi} e da

nije licitirana kao ne{to oko ~ega bi se trebalo zadeverati. Profulio je Nihad \edovi} u utorak protiv Gruzije va`an napad, {to mo`e ili ne mora biti bitno. Bitno je kako su na{i ko{arka{i, klinci od 15

tim, mora startovati odozdo, a ne odozgo bi se domogao de~ka iz ruralnih krajeva Turske, Ersana Ilyasove. Vrijedilo je - Ilyasova igra svim srcem za Tursku, a u me|uvremenu zara|uje finu lovu u Milwaukee Bucksima.

M

ogu ja do unedogled raspredati neuvjerljive i neupitne ko{arka{ko-patriotske pri~e: kako je de~ko iz Vi{egrada Asim Pa{~anovi}, ~im je kro~io nogom u Tursku, postao Asim Pars, kako je Mirsad Jahovi} “samoinicijativno” postao Turkd`an, a Hidajet Turkoglu postao Hedo. I kako je mom~i} iz @ep~a Emir Preld`i} otkazao poslu{nost Sloveniji, da bi imao ~iste papire da nastupa za - Tursku. Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu, realnu priliku da odre|eni, zaslu`eni ili nezaslu`eni, stepen ponosa, barem drsko, kroz ko{arku, za{titi i promovira. Ne treba tu previ{e pameti i imaginacije - radi samo ono {to su ozbiljni ljudi radili prije trideset i kusur godina. Nije po`eljna, dapa~e kontraproduktivna je politi~ko-strana~ka intervencija u sport. Bio je Bakir Izetbegovi}, kad je bio najnepotrebniji, uklju~en u ozdravljenje ko{arka{ke zajednice okupljene oko Bosne. Nije puno pomogao, ali je stra{no mnogo odmogao. Mo`e biti da je cijela ova pri~a navija~ki pristrasna, dakle neupotrebljiva, ali nigdje, ni na jednom dr`avnom vrhu ko{arka 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

godina, igrali prije mjesec dana na Evropskom prvenstvu u Rumuniji. Tu reprezentaciju dje~aka od 15 do 16 godina nadzire i vodi na{ veliki ko{arka{ Gordan Firi}.

I

ma de~ko, igra kod Firi}a, va`nu rolu ima, zove se Sandro Ga~i}, dijete igra za na{u reprezentaciju. Pri~ao mi je Vje}o Tolj, majstor od playmakera, da ga je”nani{anio” u Mostaru. Sandra je, povratnika u Mostar, prije svih na{ih skauta kupio {panski Caja Laboral. To je {to se ti~e kadetskih potencijala BiH. Imamo i juniorski sastav do 18 godina, vodi ga majstorski, kako ga je Bog stvorio, Nenad Markovi}. Zlatna djeca, ne mogu biti bolja. Ako se posre}i, recimo, prigradski dje~ak Jusuf Nurki}, visoki te{ki centar sa laganom rukom, biti }e sretna kombinacija Paua Gasola i Arvydasa Sabonisa. Haj‘mo, logi~an, sportski razvoj: dje~urlija koja igraju kod Gordana Firi}a u kadetskoj reprezentaciji bit }e {irom otvorenih ruku do~ekani kod Nenada Markovi}a. Ko je pro{ao Neninu”trija`u” igrat }e va`nu rolu kod Ace Petrovi}a u krovnoj, dr`avnoj reprezentaciji. Mo`e biti banalno, na silu formirana metafora, ali ubije|en sam da se bilo {ta {to se gradi, dr`ava ili tim, mora startovati odozdo, a ne odozgo.  7


Iluzije:Iluzije.qxd

23.8.2012

1:10

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI prijatelja {to nisam bio nazo~an na prvi dan Bajrama. “Odavno sam ja sebi dao tu }afirsku ulogu da me ni{ta {to je kolektivno ne interesuje pojedina~no.“ Oni {to nisu pili mjesec dana jutros su najpijaniji: Ramazanski bajram, razmi{ljam ja u sebi, kod nas je dan pobjede alkohola nad islamom.

^ETVRTAK, 16. AUGUST Napisao je Albert Camus prije ihihi godina da je majka nezavisnog novinarstva drskost, cinizam, bezobrazluk... Ka`e mi jutros taksista: “Da nisi malo pretjero oko Lagumd`ije, sina mu i Nermina Nik{i}a?“ Jesam, naravno. Ali, ako oni ne kontaju {ta su postulati mog posla, nezavisnog novinarstva, {to bih ja bio benevolentan prema njihovim poslovima?

UTORAK, 21. AUGUST Gledam ponovljeni snimak tri-~etiri utakmice koje sam propustio; nogomet, te-

PETAK, 17. AUGUST Uzbudljiva je polemika koja se razbuktala izme|u predsjednika Hrvatske IVE JOSIPOVI]A, s jedne, i (ne)formalnog {e-

fa manjinske srpske zajednice u susjednoj dr`avi MILORADA PUPOVCA, s druge strane. Te{ke se rije~i koriste, nepoznate u vokabularu i jednoga i drugoga sudionika u polemici; i Josipovi} i Pupovac su poznati kao u~tivi, odmjereni ljudi i politi~ari koji ne pose`u za te{kim rije~ima. I Pupovac i Josipovi} koriste rje~nik te`ak i isklju~iv. Potpuno neprimjeren njihovim intelektualnim i politi~kim svjetonazorima. Dosta sam dezorijentiran, neupu}en, da se mene pitalo jednog i drugog bih stavio u vrh civilizi ranog, demokratskog, pristojnog svijeta. Raspitam se malo kod druga koji zna obojicu: “pare, pare, lova ih je posva|ala“. Onda, ni{ta!

SUBOTA, 18. AUGUST Ne znate vi mog druga Hamu, kompleksna je li~nost, zahtjevna i samoodr`iva. Nema ramazana, nema ozbiljnijeg praznika a da ga Hamo nije majstorski obilje`io, na sebi svojstven na~in. Jutros ga vidim i pitam ga a Hamo }e brzo: eto, pripremam se za Bajram i tako...

NEDJELJA, 19. AUGUST Odugovla~im i na kraju popustim: pro~itam knjigu Izvan koridora izdatu u Crnoj Gori u kojoj je okupljeno 20 do 30 najboljih pisaca sa prostora biv{e i na{e nam kulturno-prosvjetne zajednice Jugoslavije. Ve}inu pisaca sam i prije pro~itao, i{~itao, al’ mi va`no kako oni svi skupa izgledaju u istim koricama: Miljenko Jergovi} i Vladimir Arsenijevi}, Aleksandar Hemon, Olja Savi~evi} i Filip David, 8

Ognjen Spahi} i Jurica Pavi~i}. Dobro, to ba{ dobro izgleda. Razli~ita iskustva govore o istom. Ima{ velikih i manjih pisaca; za moj ukus, koji ne treba svjedo~iti eventualno o pomanjkanju ukusa, najzlatnija je pri~a Aleksandra Hemona “Ameri~ki komandos“, kad se djeca pobune protiv izgradnje trgova~kog centra u svom kom{iluku i organiziraju ~vrst pokret otpora. Tako se nekako meni poklopilo sa lokalnom bandom iz [vrakina da opstruiramo izgradnju naselja Otoka, na ledinama gdje smo igrali lopte, mi, dje~aci. [to je bilo do mene, zavr{io sam, ukrao sam 15-ak {perplo~a, pola [vrakinog sela na njima je igrao stoni tenis, ali nismo uspjeli sprije~iti taj nasilni upad korporativnog kriminala u na{e djetinstvo.

PONEDJELJAK, 20. AUGUST Ne znam {ta sam vi{e ispri~ao, a {ta sam pre{utio. Jutros rano imam te`ak ukor od

nis, ko{arku, taksativno to ovako izgleda: neki klinac Ivanovi}, ko{arka{ Crne Gore, a trener mu Luka Pavi~evi}, u uzbudljivom zavr{etku uni{tio Srbiju. Novak \okovi}, crnogorski Srbijanac, satran od Rogera Federera u finalu Cinccinattija. Prije toga je Nole odradio Marina Čili}a, na{eg Hrvata iz Me|ugorja. Za svakog ja tu navijam, al‘ ne vidim da im ne{to poma`e...[to bi reko moj prijatelj i drug, najve}i pjesnik Ilija Ladin, usred rata: “Buraz, na{i na{ima zapalili d`amiju.“

SRIJEDA, 22. AUGUST Zgodna mi je pri~a i valja je definitivno raspetljati, nova srbijanska vlast pokazuje ambicije da ra{~ivija ko je vlasnik Politike. Po ta saznanja dopremijer Srbije Aleksandar Vu~i} oti{ao je ~ak do Moskve. Koliko ~ujem, koliko vidim, bilo je tu odre|enih nepravilnosti: “Politika“ je apsolutno najva`nija nacionalno-medijsko institucija u Srbiji, ko god se misli baviti ovim tegobnim poslom, novinarskim, mora uva`avati taj mastodontski medijski imperij. Izdaleka gledam, odavde iz Sarajeva, ne treba biti ravnodu{an. Me|utim, potpuno je neva`no, irelevantno, ~ije pare stoje iza najnovije Politike, naslov “Evropa {uti o Oluji“, od neki dan u kojem neki novinar Politike nazor aktuelizira Oluju, svjedo~i da uprkos i unato~ vlasni~koj strukturi, Politika ima te`ak problem - priznati Hrvatsku kao suverenu dr`avu. SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

22.8.2012

21:27

Page 2


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

23.8.2012

1:26

Page 10

MINI MARKET KONJICEV SKOK

TU@IBARABA

Nikola [piri} podnio tu`bu protiv Svevlada Hofmana zbog “krivog navoda“

Nikola [piri}

Prema nalazima federalnih revizora, Me|unarodni aerodrom Sarajevo je u pro{loj godini imao vi{e od 850.000 KM spornih tro{kova, pri ~emu je direktor aerodroma u samo jednom mjesecu na telefonske usluge potro{io 3.161 KM! Revizori su pod sumnju stavili i ugovor s gra|evinskom firmom Butmir kojoj je ispla}eno 390.761 KM avansa za gradnju objekta za smje{taj i organizaciju avioketeringa i restorana dru{tvene ishrane prije nego {to je dobijena gra|evinska dozvola! U izvje{taju je navedeno da je za 417 zaposlenih za Dan dr`avnosti ispla}eno po 350 KM kao nagrade i 249.929 KM kao jednokratna pomo} zbog te{kog invaliditeta, a sve ovo je za oko 165.000 KM vi{e od planiranih “ostalih naknada”. U 2012. godini, stanje na Sarajevskom aerodromu dodatno je pogor{ano, nakon masovnog prijema novih radnika - uglav-

Nermin Nik{i}

nom bez konkursa, ali i bez realne potrebe. Kako doznajemo, glavnina novouposlenih dolazi iz Konjica i svi su uposleni na preporuku federalnog premijera Nermina Nik{i}a! (M.A.)

BIBER PO PILAVU

Bajro Biber, službenik Federalnog zavoda za zapošljavanje, traži od nezaposlenih da glasaju za njega! Iako predizborna kampanja za predstoje}e lokalne izbore u BiH nije ni po~ela, borba za dobijanje glasova uveliko je po~ela. Evo jednog primjera kako se i pozicija jednog dr`avnog slu`benika zloupotrebljava u te svrhe: Bajro Biber, slu`benik Federalnog zavoda za zapo{ljavanje u Sarajevu, kako saznajemo, koristi dolazak mladih nezaposlenih na redovna javljanja u Zavod da im “provu~e kroz u{i“ kako je on jedan od budu10

}ih kandidata za lokalnog vije}nika u op}ini Novi Grad, te objasni im koje su to sve njegove kvalitete zbog kojih bi, sedmog oktobra, oni trebali glasati upravo za njega. Biberu, ina~e, SDP-om kandidatu za lokalnog vije}nika na predstoje}im izborima, kao da ne pada na pamet da }e tako otvorena zloupotreba polo`aja biti razlog zbog kojeg neko od onih koje poku{ava „vrbovati“ ne}e ni pomisliti da za njega glasa! (D.S.) SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Foto: Milutin Stoj~evi}

Ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} podnio je tu`bu protiv Svevlada Hofmana, potpredsjednika Sindikata Grani~ne policije BiH. [piri} je Hofmana, kako saznajemo, tu`io nakon {to je Hofman u nekoliko navrata u javnim istupima ponovio kako Nikola [piri} posjeduje stan u Sarajevu, a u isto vrijeme napla}uje tro{kove smje{taja u hotelu u Isto~nom Sarajevu, u kojem boravi tokom sedmice. Istina je da je [piri} posjedovao stan u sarajevskom naselju Mojmilo, no prodao ga je prije nekoliko godina. Zanimljivo je da [piri} mjesecima nije reagirao na Hofmanove optu`be, no ~ini se da je ovoga puta Hofman oti{ao

Federalni premijer Nikšić nezaposlene sugrađane iz Konjica masovno zapošljava na Sarajevskom aerodromu


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

23.8.2012

1:27

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Smatrate li da Zlatko Lagumdžija treba biti smijenjen? ALEKSANDAR HR[UM Urednik talk showa “ZF”

NE Mi{ljenja sam da je tu upleteno vi{e politi~kih igara. Milorad Dodik ne mo`e inicirati smjenu ministra vanjskih poslova BiH dok se o tome ne usaglase institucije vlasti koje imamo.

EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a

NE Nisam za to da se Zlatko Lagumd`ija smijeni jer smatram da zahtjev Milorada Dodika nije relevantan.

BRANISLAV BORENOVI] Potpredsjednik PDP-a

DA Smjena Zlatka Lagumd`ije je dogovor vladaju}ih stranaka. Smatram da je taj dogovor zabava za narod a {to se mene ti~e Zlatko Lagumd`ija nije trebao biti ni izabran.

BAKIR NAKA[ SULEJMAN KUPUSOVI] Re`iser

NE

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Smjenu Zlatka Lagumd`ije pokrenuo je Milorad Dodik kroz usta Radmanovi}a koji govori o nezakonitom ustavnom pona{anju. Ja sam za to da se prvo smijeni Dodik pa onda tek tada ima mjesta za smjenu Lagumd`ije i ostalih.

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Direktor Op}e bolnice

NE Imaju}i u vidu {ta sve na{i politi~ari rade i kako se pona{aju, apsolutno ne smatram da Zlatko Lagumd`ija treba biti smijenjen. Mi{ljenja sam da je ova inicijativa samo ne{to {to se koristi kao oru`je u nadolaze}im predizbornim aktivnostima.

predaleko, pa je [piri} uz tu`bu prilo`io i kupoprodajni ugovor za stan od osamdesetak kvadrata koji je do prije nekoliko godina posjedovao u Sarajevu. (N.H.)

HT [VERONET

RAK po ~etvrti put zaredom kaznio HT Mostar zbog spre~avanja prenosivosti broja u mobilnoj telefoniji

AMIR ZUKI] Generalni sekretar SDA

DA Apsolutno. Zlatko Lagumd`ija poremetio je dru{tvene odnose, a imao je sve prilike da svojom mudro{}u povede Bosnu i Hercegovinu naprijed.

U samo dvije godine, HT Mostar ~etiri puta zaredom ka`njen je za prakti~no isti prekr{aj! I novu, ~etvrtu kaznu zaredom, ovoga puta u iznosu od 120.000 KM, RAK je izrekao zbog identi~nog prekr{aja, “ka{njenja uvo|enja usluge prenosivosti brojeva u mobilnoj telefoniji”. Novi rok koji je dat HT-u Mostar je 30.11.2012. godine. U saop{tenju iz ove agencije se navodi da su utvrdili da je dugotrajnim neizvr{avanjem obaveza uspostavljanja usluge prenosivosti telefonskih brojeva u mobilnoj telefonskoj mre`i firma JP HT d.d. Mostar “zaustavila proces primjene ove usluge u mobilnim mre`ama u Bosni i Hercegovini i time onemogu}ila korisnike bilo koje mobilne mre`e u BiH da pristupe toj usluzi”. Ovo je ~etvrti put da Agencija ka`njava firmu JP HT d.d. Mostar za identi~an prekr{aj HT Mostar prvi put je ka`njen sredinom pro{le godine, drugi put krajem pro{le godine, a tre}i put krajem juna ove godine. U svim slu~ajevima HT-u Mostar ostavljen je komotan rok do kojeg je mogao ispraviti propust, no to se nije desilo. Uprava ovog telekoma o~ito je procijenila da }e je uvo|enje nove usluge ko{tati neuporedivo vi{e od izre~enih kazni. (M.A.) 11


Asim:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

23:30

Page 12

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI

MOGU LI IZETBEGOVI] I LAGUMD@IJA IZMIRITI SDA I SDP? 12

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Asim:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

23:31

Page 13

JE LI NA POMOLU OBNOVA CRVENO-ZELENE KOALICIJE?

Usred međustranačkog rata do istrebljenja koji vode SDA i SDP, Bakir Izetbegović i Zlatko Lagumdžija u četiri oka razgovarali o prevladavanju političke krize i obnovi međustranačkog dijaloga Pi{e: ASIM METILJEVI]

U

sarajevskim politi~kim kuloarima brzinom munje prostrujala je vijest o sastanku u ~etiri oka bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a i lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije. Njihovom susretu u “normalnim okolnostima“ ne bi se pridavao osobit zna~aj, tim prije {to su formacijski upu}eni na tijesnu me|usobnu suradnju i koordinaciju vanjskopoliti~kih aktivnosti dr`ave. Ali, okolnosti su daleko od normalnih: sastanak je odr`an usred `estokog me|ustrana~kog rata do istrebljenja koji vode SDA i SDP, pa dvije zara}ene strane, posve razumljivo, s velikom pa`njom i oprezom motre i analiziraju politi~ke signale i poteze protivni~kog tabora.

IZETBEGOVI] USTAO U ZA[TITU LAGUMD@IJE Sastanak u ~etiri oka dogovoren je na inicijativu Lagumd`ije, koji se nakratko sreo s Izetbegovi}em na tradicionalnom bajramskom prijemu kod reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceri}a. Mada Izetbegovi} i Lagumd`ija nikada nisu bili u pretjerano dobrim odnosima, niti su se pretjarano trudili da prikriju me|usobnu nesno{ljivost, njihov dvosatni neformalni sastanak odr`an dan kasnije u zgradi Predsjedni{tva BiH protekao je u iznena|uju}e tolerantnoj atmosferi punoj me|usobnog uva`avanja i razumijevanja. To je nesumnjivo posljedica d`entlmenskog dr`anja Bakira Izetbegovi}a na posljednjoj sjednici Predsjedni{tva SDA, na kojoj se, pored ostalog, razgo-

OBNOVA DIJALOGA Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} razgovarali su o prevladavanju sukoba SDA i SDP-a

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

varalo i o inicijativi SNSD-a za smjenu ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije. Za razliku od ve}ine strana~kih kolega iz vrha SDA, Izetbegovi} je bio prili~no suzdr`an i oprezan prema inicijativi SNSD-a. Dijelom zbog toga {to je upravo on tra`io od Lagumd`ije da BiH glasa za rezoluciju o Siriji pa bi bilo krajnje nemoralno da sav teret odgovornosti prevali na Lagumd`iju, a dijelom i zbog procjene da bi zajedni~ki nastup SDA i SNSD-a protiv Lagumd`ije bio prili~no rizi~an potez. Izetbegovi}eva “za{tita“ Lagumd`ije na Predsjedni{tvu SDA nai{la je na blok ~vrstih protuargumenata ve}ine ~lanova strana~kog rukovodstva. Svi su odreda isticali ~injenicu da SDA ne}e glasati za smjenu Lagumd`ije zbog rezolucije o Siriji, nego zbog njegove odgovornosti za duboku krizu u koju je zapala dr`ava nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Lagumd`ija nije jedini, ali jeste najodgovorniji i za nastanak i za stalno produbljivanje politi~ke krize kojoj se kraj ne nazire.

RAZLOZI ZA SMJENU Naravno da su ~lanovi Predsjedni{tva SDA svjesni opasnosti kojoj se izla`u u slu~aju da stanu uz bok SNSD-a protiv Lagumd`ije. Ali, zar Lagumd`ija nije dva mjeseca ranije, upravo uz podr{ku Dodikovog SNSD-a, inicirao smjenu oba SDA-ova ministra u Vije}u ministara BiH? Uprkos ovim argumentima, Izetbegovi} je na sjednici strana~kog Predsjedni{tva ostao pri stavu da bi smjena Lagumd`ije bila krajnje rizi~na. Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija o~ito je podrobno informiran o toku posljednje 

Predsjedni{tvo SDA podr`ava smjenu Lagumd`ije, no Izetbegovi} poziva na oprez 13


Asim:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

23:31

Page 14

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI SVE JE PROLAZNO, OSIM INTERESA

Izetbegović jedini bio protiv crveno-zelene koalicije Nakon parlamentarnih izbora 2010. godine Izetbegovi} je bio jedan od rijetkih zvani~nika SDA koji se otvoreno usprotivio uspostavi crveno-zelene koalicije. Manje zbog ideolo{kih razlika izme|u dvije partije, a vi{e zbog tradicionalne personalne netrpeljivosti s liderom SDP-a Zlatkom Lagumd`ijom. Izetbegovi} je svojevremeno cini~no optu`ivao strana~kog {efa

SAM PROTIV SVIH Izetbegovi} se usprotivio formiranju crveno-zelene koalicije

NAELEKTRISANA ATMOSFERA U SDP-u

Lagumdžija postao sumnjičav prema najbližim suradnicima Nedavni razlaz @eljka Kom{i}a i Zlatka Lagumd`ije ohrabrio je ~elnike SDA da s puno vi{e odlu~nosti i samopou zdanja krenu u definitivni obra~un s autoritarnim liderom SDP-a. Na drugoj strani, Lagumd`ija je nakon odlaska Kom{i}a na zamjerke po~eo gubiti pobjedni~ki oreol koji ga je pratio u javnim istupima. Postao je puno manje siguran u svoje poteze i skoro potpuno nesiguran u lojalnost svojih najbli`ih suradnika koje

BOLAN GUBITAK Razlaz Kom{i}a i Lagumd`ije ostavio je duboke posljedice

14

stalno sumnji~i i uhodi u strahu da bi se mogli priklju~iti Kom{i}u. Problem je {to se Lagumd`ijina paranoja “sla`e“ s realnim procesima unuar SDP-a. Izvjesno je, naime, da je nakon Kom{i}a SDP ostao bez jo{ nekoliko zastupnika u kantonalnim skup{tinama i da SDA s novim partnerima mo`e bez ve}ih pote{ko}a preuzeti vlast u jo{ tri kantona - Sarajevskom, Zeni~ko-dobojskom i Tuzlanskom. 

Tihi}a da je pod utjecajem Lagumd`ije “SDA pretvorio u lijevo krilo SDP-a“! Lagumd`ija je zauzvrat i javno i tajno optu`ivao Izetbegovi}a da je lider radikalne, islamisti~ke frakcije SDA, ~iji je stvarni cilj podjela BiH i formiranje zasebne muslimanske dr`ave. U pozadini me|usobnog potapanja i kompromitiranja, krije se, naravno, liderski rivalitet Izetbegovi}a i Lagumd`ije. 

 sjednice Predsjedni{tva SDA na kojoj se, pored ostalog, raspravljalo i o njegovoj glavi. Upravo je zato i tra`io sastanak s Izetbegovi}em, kako bi opipao politi~ki puls te iz prve ruke doznao raspored i odnos snaga unutar SDA. Skoro puni sat vremena Izetbegovi} i Lagumd`ija potro{ili su na dijagnosticiranje uzroka koji su doveli do raspada crveno-zelene koalicije, no rasprava se pokazala potpuno besmislenom i proma{enom. Primjerice, Izetbegovi} je predbacivao Lagumd`iji neprincipijelni savez sa opozicionom partijom SBB Fahrudina Radon~i}a, a Lagumd`ija se branio da se pribli`io Radon~i}u sa samo jednim ciljem - da preduhitri savez Tihi}a i Radon~i}a?! Iako nije jasno izgovorena, sve vrijeme razgovora provla~ila se teza kako je politi~ku krizu u BiH nemogu}e rije{iti bez kompromisa i dijaloga SDP-a i SDA. Istina, mogu}e je formirati parlamentarnu ve}inu i bez SDA i bez SDP-a, no bez ove dvije partije nije mogu}e obezbijediti dvotre}insku parlamentarnu ve}inu, bez koje, opet, nije mogu}e provesti nu`ne ustavne promjene i ispuniti posljednji preostali preduvjet za podno{enje aplikacije za ~lanstvo BiH u EU. No, veliko je pitanje je li Lagumd`ija susretom s Izetbegovi}em u ~etirti oka `elio poslati signal vrhu SDA da je spreman na dijalog i kompromis, ili se pak namjerno sastao s Izetbegovi}em kako bi obnovio tradicionalni rivalitet i produbio latentni jaz izme|u Izetbegovi}a i Tihi}a? Te{ko da iko u ovom trenutku mo`e dati precizan odgovor na ova pitanja, pogotovo kad se zna da se Lagumd`ija samo koji sat poslije sastanka s Izetbegovi}em sastao i s liderom SBB-a Fahrudinom Radon~i}em i podrobno ga informirao o razgovoru s Izetbegovi}em!  SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

22.8.2012

21:28

Page 3


Tolimir:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

1:19

Page 16

KRAJ “ISTORIJSKOG SU\ENJA” U HAAGU

Tužitelj Peter McCloskey u završnoj riječi je početkom nedjelje zaključio kako je Tužilaštvo dokazalo da je najpouzdaniji oficir generala Ratka Mladića, general Zdravko Tolimir, van svake sumnje kriv jer je bio na čelu organizovanja i nadgledanja masovnih ubijanja Srebreničana i zatražio od Sudskog vijeća da mu izrekne kaznu doživotne robije

TOLIMIR:

JESEN PATRIJARHA Pi{e: MIRHA DEDI]

“Tu`ila{tvo je dokazalo krivicu, da je penzionisani general Vojske Republike Srpske Zdravko Tolimir kriv za genocid nad Bo{njacima u Srebrenci u julu 1995”, rekao je na po~etku zavr{ne rije~i tu`ilac Peter McCloskey. Tu`ilac je ovaj predmet “nazvao predmetom od istorijskog zna~aja” i naveo da je tokom su|enja Tolimir dovodio u pitanje svaki aspekt optu`nice i negirao sve dokaze i iskaze svjedoke, po~ev od broja ubijenih Srebreni~ana. “To se nije desilo u kameno doba ve} 1995. godine i njegovo negiranje zlo~ina nevi|enih razmjera vrije|a na{u inteligenciju. Njegova krivica je dokazana van svake razumne sumnje. On se nalazio na ~elu udru`enog zlo~ina~kog poduhvata koji je imao za cilj da stanovni{tvo iz Srebrenice izmjesti odnosno pobije.”

naveo tu`ilac, Tolimir je bio upoznat sa brojem zarobljenih Srebreni~ana. Izdao je nare|enje da se 800 Srebreni~ana po{alje u Rogaticu i da se logor Batkovi} pripremi za njihov prijem. Tolimir je znao da je zarobljeno nekoliko hiljada Srebreni~ana i znao je da }e oni biti poubijani. On je pomogao da se uspostavi zlo~ina~ki Deseti diverzantski odred. Sedam hiljada Srebreni~ana je ubijeno uz pomo} njegove slu`be Uprave za bezbjednost. Bio je upoznat sa egzekucijama Srebreni~ana u Kravicama i nije u~inio ni{ta kako bi taj masakr sprije~io. Tako|e je znao da su ljudi 14. jula

pokopani u Glogovi i da je tom akcijom rukovodio Ljubi{a Beara. Masovna ubistva su se prema svjedo~enju mogla vidjeti s druge strane Drine. “General Tolimir mora snositi odgovornost zato {to je bio na ~elu ubila~ke grupe koja je od 13. do 16. jula 1995. provela nare|enje Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a da svi vojno sposobni bo{nja~ki mu{karci iz Srebrenice budu ubijeni“, rekao je tu`ilac McCloskey. Tolimir je time, po rije~ima tu`ioca, “dao zna~ajni doprinos” provo|enju udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u kojem je 

TOLIMIR - SIMBOL GENOCIDA U SREBRENICI Tu`ilac je ukazao na niz dokumenta koji datiraju od 12. i 13. jula iz kojih se vidi da je Tolimir naredio da svi Bo{njaci koji bje`e iz Srebrenice moraju biti zarobljeni i da se njih hiljadu smjesti u Du{anovu kasabu. Po iskazu generala M ilomira Sav~evi}a, koji se nalazio na ~elu 65. za{titnog puka Vojne policije RS-a, kako je

MLADI]EV [EGRT Zdravko Tolimir je bio uz Ratka Mladi}a od Knina do Srebrenice

Tolimir je odgovoran za sve zlo~ine koji su po~inili [korpioni i Deseti diverzantski odred, i kriv je za ubistvo Avde Pali}a 16

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Tolimir:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

1:19

Page 17

GENERAL ZDRAVKO TOLIMIR, KRVNIK IZ SREBRENICE

MAJSTOR ZA GENOCID Tu`ila{tvo Ha{kog tribulana tvrdi da je dokazalo da je general Zdravko Tolimir u~estvovao u genocidu u Srebrenici

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

17


Tolimir:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

1:20

Page 18

KRAJ “ISTORIJSKOG SU\ENJA” U HAAGU KLJU^NO SVJEDO^ENJE GENERALA MANOJLA MILOVANOVI]A

“Tolimir je bio Mladićeve oči i uši i general Mladić ga je konsultovao za svaku sitnicu” U maju pro{le godine na poziv Tu`ila{tva u predmetu Tolimir svjedo~io je general Manojlo Milovanovi}. Njegovo svjedo~enje bilo je jedno od klju~nih na ovom su|enju. “^itav rat, od 11. maja 1992. do 27. aprila 1997., bio sam na~elnik Glavnog {taba Vojske Republike Srpske i ujedno zamjenik komandanta. Zadatak Tolimirovog sektora, obavje{tajno-bezbjednosnog, pa samim tim i Tolimira kao {efa tog sektora, bio je obavje{tajno-bezbjednosna, odnosno obavje{tajna i kontraobavje{tajna slu`ba. To zna~i prikupljanje podataka od neprijatelja, najkra}e re~eno o neprijatelju, i spre~avanje oticanja podataka iz Vojske Republike Srpske ka neprijatelju. To je najkra}e {to se moglo re}i. On je, normalno, za to imao i dva pomo}nika - jednog koji prikuplja podatke, to je Obavje{tajna uprava na ~elu sa pukovnikom Petrom Salapurom. Taj Salapura je bio du`an da prikuplja podatke. Dalje, morao je da organizuje i tzv. nasilno prikupljanje podataka borbenim poretkom, da proizvodi neke efekte kod neprijatelja putem diverzija. Zna~i, postoji aktivno i pasivno prikupljanje podataka.

General General Manojlo Manojlo Milovanovi} Milovanovi}

Druga uprava pod Tolimirovom upravom ili komandom je Uprava bezbjednosti na ~elu sa pukovnikom Bearom. Ta uprava ima isklju~iv zadatak da sprije~i oticanje tajnih vojnih podataka iz Vojske Republike Srpske ka neprijatelju. Zna~i, Tolimirov sektor je radio obavje{tajne i kontraobavje{tajne poslove, prikupljanje podataka i spre~avanje oticanja podataka. General Tolimir rukovodio je Upravom za obavje{tajne djelatnosti i Upravom za bezbjednost. Tolimir i Mladi} su zajedno do{li iz Knina i oni su prije toga ratovali godinu dana. ^esto su se konsultovali. Ja

 ubijeno vi{e od 7.000 srebreni~kih Bo{njaka. Tu`ilac je naglasio da je taj u`asan zlo~in, po nare|enju predsjednika RS-a i komandanta VRS-a, “isplanirala i provela” Bezbjednosno-obavje{tajna uprava Glavnog {taba VRS-a na ~ijem je ~elu bio Tolimir. Zavr{ne rije~i Tu`ila{tva trajale su oko tri sata. Za to vrijeme tu`ilac je iznosio niz dokaza, pokazivao dokumente i citirao svjedoke. Tu`ilac je ukazao na Karad`i}evu Direktivu 7 koja, po njegovoj ocjeni, dokazuje postojanje udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u Srebrenici i @epi. “U martu 1995. godine vrhovni komandant udru`enog zlo~ina~kog poduhvata 18

znam da, recimo, Mladi} i ja donesemo neku odluku, i Mladi} ka`e: ’Idem ja malo kod To{e, da i s njim prodiskutujem.’ Kada Mladi} ne{to uradi, on je uvjek tra`io da mu Glavni {tab, odnosno njegovi pomo}nici, u`i dio Glavnog {taba, to analizira i jednostavno da mu dâ ili ne dâ zeleno svjetlo za tu njegovu namjeru. Ja sam znao da general Mladi} ima veliko povjerenje u generala Tolimira. Zadatak Tolimirov je bio da prikrije namjere Vojske Republike Srpske, da maskira na{e poteze, odnosno da navede neprijatelja na

Radovan Karad`i} izdaje Direktivu 7. Karad`i} govori da se Bo{njaci protjeraju iz Srebrenice i @epe. U gomili zadataka Direktive 7 ka`e se - planiranim i dobro osmi{ljenim borbenim dejstvima stvoriti nesno{ljivu situaciju, op{te nesigurnosti, bez nade za opstanak stanovnika @epe i Srebrenice. Ovdje ne govorimo o vojsci ve} o stanovni{tvu. Direktiva dalje ka`e da relevantni organi za rad sa UNPROFORom ({to je bila Tolimirova nadle`nost, op.a.) smanje snabdijevanje logisti~kim resursima enklava, ‘zbog ~ega }e ih u~initi ovisnim o na{oj dobroj volji‘. Iznena|uju}e je da odbrana tvrdi da Direktiva 7 nikada nije provedena, oni tvrde da su huma-

pogre{ne zaklju~ke, otprilike po onom Napoleonovom: kad vidi{ neprijatelja da grije{i, pomozi mu - misli se da mu pomogne da grije{i i dalje. Zna~i, cilj je bio prikrivanje namjera, zatim prikrivanje na~ina izvo|enja, prikrivanje stanja o moralu, itd., sve ono {to ne `elimo da neprijatelj zna o nama prije nego {to po~nemo da ga tu~emo. Tolimir je bio o~i i u{i generala Mladi}a, jer je prikupljao obavje{tajne podatke, zna~i otvarao Mladi}u u{i, spre~avao oticanje podataka iz Vojske Republike Srpske, zna~i otvara mu o~i. I to je normalna stvar, da je obavje{tajac i o~i i u{i komandanta. General Tolimir se ~itav rat bavio vezom Glavnog {taba, odnosno vojske sa stranim oru`anim snagama, sa UNPROFOR-om, i i{ao je sa generalom Mladi}em na sve mogu}e pregovore, bilo u zemlji, bilo u inostranstvu. Imao je smisla za diplomatiju. I jo{ ne{to, general Tolimir je sve pisao. Ne}u biti isklju~iv ako ka`em da je i na ru~ak donosio radnu bilje`nicu. Mi smo ga ~esto dirali zbog toga: ’To{o, {ta uvijek pi{e{?’ Ka`e: ’Za istoriju, neka ostane.’ 

nitarani konvoji pomo}i i dalje dolazili u enklave. Namjera je bila da se to stanovni{tvo dovede na sami rub egzistencije. Ta direktiva je zlo~ina~ka i to je razlog zbog kojeg odbrana tvrdi da nije ni provedena. Glavni {tab VRS-a je bio uklju~en u osmi{ljavanje i provedbu te Direktive, a u sklopu toga i general Tolimir i njegov resor”, obja{njavao je tu`ilac. On se osvrnuo i na presretnuti razgovor generala Tolimira i na~elnika bezbjednosti Drinskog korpusa V ujadina Popovi}a (osu|enog u Haagu na do`ivotnu kaznu zatvora), koji jasno ukazuje da je Tolimir bio upoznat sa ubistvima Srebreni~ana i da je oficire podsticao na to. SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Tolimir:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

1:20

Page 19

GENERAL ZDRAVKO TOLIMIR, KRVNIK IZ SREBRENICE “Ljudi iz Srebrenice poku{avali su da pobjegnu u Srbiju, me|utim oni bi ih se do~epali i vratili nazad. Bilo je muslimana koji su sami sebe sjekli samo da bi ostali, me|utim oni su predati Bratuna~koj brigadi, predati su Vujadinu Popovi}u i 23. jula Popovi} je doveo Deseti diverzantski odred i pobio ih. Popovi} je 22. jula uradio ne{to neobi~no ili glupo. Preko ‘nesigurne‘ linije pozvao je Tolimira. Neki njegov ro|ak bio zarobljen i on je od Tolimira tra`io informaciju o njemu. Me|utim, u tom razgovoru on ka`e: ‘Ja obavljam posao.‘ On je bio spreman da pobije trideset ljudi. Oti{ao je u Zvorni~ku brigadu tog dana i tada je vjerovatno pokupio pacijente iz Mili}a. Dakle, Popovi} je bio veoma zauzet, radio je samo jednu stvar, naime ubijao je ljude. A Tolimir mu je rekao - samo nastavi! Tolimir je vrlo dobro bio upoznat sa ovom operacijom. Ta~no je znao {ta Popovi} radi i dao mu je odgovaraju}i komentar - nastavi da ubija{!” “Pacijenti iz Mili}a, njih 15, bili su ozbiljno povrije|eni, oni su pro{li kroz dvije bolnice. Skandalozna je odluka da se oni likvidiraju i mogla je biti donijeta samo na najvi{em nivou. Samo Mladi} i Tolimir su morali to da znaju. ^etvorica pre`ivjelih Srebreni~ana sa Ekonomije u Branjevu, kojima su srpski vojnici dali jabuku i sendvi~ i pokazali gdje se nalazi front, pobjegli su. Onda su priznali da su im dvojica Srba pomogli u tome. Tolimir je krivi~no gonio i kaznio ovu dvojicu vojnika {to su pomogli prijateljima”, kazao je tu`ilac. On je rekao da je Tolimir morao znati za zlo~ine [korpiona koji su prili~no uznemiruju}i. [korpioni su sara|ivali sa MUP-om RS-a u Trnovu, odnosno Ljubi{om Borov~aninom, komandantom Specijalne jedinice MUP-a RS-a. Prema rije~ima tu`ioca, pripadnici [korpiona su hapsili ljude, uzimali od njih informacije, a zatim ih strijeljali. Sve prikupljene informacije bile su uredno proslije|ivane generalu Tolimiru. To je bio proces za koji je znao Glavni {tab VRS-a, a koji se odvijao u du`em periodu. Tu`ilac je odbio navode odbrane kako Tolimir nije znao {to se doga|a na terenu budu}i da je bio 12. jula u Bijeljini kad su se zarobljenici izdvajali u bazi UN-a u Poto~arima, kao i u @epi 13. jula, kada su masovna ubijanja po~ela.

KRIV ZA ETNI^KO ^I[]ENJE @EPE Prema optu`bi, Tolimir je kontrolisao sebi podre|ene oficire koji su li~no nadgledali operaciju ubijanja, a i naredio je ru{enje bespilotne letjelice kako ne bi snimila strati{ta zarobljenika na podru~ju Zvornika i Orahovca. “Ubijanje i zlostavljanje je bilo rasprostranjeno i Tolimir je za to trebao znati, kao 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

KO JE UBIO AVDU PALIĆA: Tužiteljstvo je zatražilo od sudaca da Tolimira kazni i za ubistvo bošnjačkog rukovodstva iz Žepe, prvenstveno komandanta odbrane Avde Palića koji mu se lično predao {to je imao obavezu za{tititi zarobljenike“, izjavio je tu`ilac daju}i na uvid neka nare|enja o ubijanju zarobljenika koje su prema njegovom stavu donesena na najvi{im nivoima vojno-politi~ke vlasti. Član tima Tu`ila{tva Rupert Elderkin je ukazao na Tolimirovu odgovornost za takozvana oportunisti~ka ubistva manjih grupa zarobljenih Muslimana u podru~ju Srebrenice i @epe, dok je tu`iteljica Abeer Hassan govorila o trajnim posljedicama pogubljenja vi{e od 7.000 mu{karaca o~eva, mu`eva i sinova na Bo{njake u isto~noj Bosni. Po mi{ljenju tu`ioca, Tolimir je kriv za etni~ko ~i{}enje @epe. On je vra}ao muslimane iz @epe koji su bje`ali u Srbiju. Tolimir se tereti po svim vidovima odgovornosti za likvidaciju ljudi koji su rukovodili odbranom @epe. Tu`iteljstvo je zatra`ilo od sudaca da Tolimira kazni i za ubistvo bo{nja~kog rukovodstva iz @epe, prvenstveno komandanta odbrane Avde Pali}a koji mu se li~no predao.

Tu`ilac je u deset ta~ka koncizno obrazlo`io Tolimirovu krivicu. “Kada pre|ete kroz sav taj materijal i razmi{ljate o tome, shvatite da je Tolimir bio na ~elu tog zlo~ina~kog poduhvata. On je bio u potpunosti anga`ovan. On je morao otkriti, sprije~iti i prijaviti djela, izvr{iti istrage i sankcionisati po~inioce. [ta bi se u Srebrenici dogodilo da je general Tolimir uhapsio one koji su to organizovali i planirali? Me|utim, Tolimir je odlu~io da bude dio tih aktivnosti i imao je cilj da likvidira na hiljade mladi}a i dje~aka iz Srebrenice. Njegov cilj je bio da ta operacija bude uspje{no izvedena i prikrivena od javnosti. Mi znamo da je general Tolimir veoma bistar ~ovjek koji ostavlja dojam jednog od najvi{e pozicioniranih u Glavnom {tabu VRS-a. Bio je tre}i ili ~etvrti ~ovjek tog stra{nog Glavnog {taba i njihovog etni~kog ~i{}enja. On je taj koji stoji ovdje kao primjer vojni{tva VRS-a i njegovi postupci su ne{to {to }e se prou~avati i prosu|ivati tokom povijesti. On je namjerno odlu~io biti odan generalu Ratku Mladi}u. On nikada nije rekao ni jednu negativnu rije~ o Mladi}u. Odabrav{i Mladi}a umjesto zakona, on je izgubio svoju ~ovje~nost i postao oli~enje protjerivanja i uni{tenja koje se dogodilo u Srebrenici. Taj jedinstveni genocid u Srebrenici on nosi u sebi i postoji jedina kazna za to, a to je do`ivotni zatvor”, zaklju~io je tu`ilac. General Tolimir je tokom rata u BiH 1992 - ‘95 bio pomo}nik tada{njeg komandanta VRS-a Ratka Mladi}a za obavje{tajno-bezbjednosne poslove. Su|enje Tolimiru je u Haagu po~elo 26. februara 2010. godine. Tu`ioci su pred sudije izveli 126 svedoka, a Tolimir koji se brani sam samo ~etiri. Tolimir je uhap{en 31. maja 2007., a sutradan su ga vlasti Republike Srpske prebacile u Haag. Vlada Srbije, na ~ijem ~elu je tada bio Vojislav Ko{tunica, saop{tila je tada da je Tolimir uhap{en u Republici Srpskoj. Tolimir je, me|utim, u prvom pojavljivanju pred Tribunalom 4. juna 2007. tvrdio da je uhap{en u svom stanu u Beogradu, a onda preba~en preko Drine, u RS. Tolimir je u osam ta~aka optu`en za genocid - udru`ivanje radi ~injenja genocida, za istrebljenje, ubistva, progon, prisilno premje{tanje i deportaciju Bo{njaka iz Srebrenice i @epe od jula do novembra 1995. godine. U prvom pojavljivanju pred sudijom u Haagu Tolimir je odbio da se izjasni o krivici, nakon ~ega je sudija, u skladu s pravilima Tribunala, u spis unio da je optu`eni izjavio da nije kriv. Presuda za u~e{}e u srebreni~kim zlo~inima generalu Tolimiru o~ekuje se krajem ove godine.  19


Helikopter:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:44

Page 20

PO@ARI, AVIJACIJA, NISKO RASTINJE

ZMAJ OD PAPIRA

VAZDUH TREPTI... 20

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Helikopter:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:45

Page 21

NEBO NAD KRAJOLIKOM

Dok požari bjesne diljem BiH, a najviše su pogođena nepristupačna i minirana područja, helikopteri Oružanih snaga BiH (ne)opravdano su prizemljeni zbog tehničkih pregleda i hroničnog nedostatka goriva. Naš novinar analizirao je stanje u Zrakoplovnim snagama OS BiH i pokušao naći odgovor na pitanje zašto helikopteri ne lete onda kada su nam najpotrebniji

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

U

BiH ve} danima bjesne po`ari, a najte`a situacija trenutno je oko Trebinja, Konjica, Zenice i Srebrenice. U plamenu su te{ko pristupa~ni i minirani tereni, me|utim anga`ovanje helikoptera Oru`anih snaga (OS) BiH u njihovom ga{enju nije mogu}e jer su letjelice na tehni~kim pregledima, a nemaju ni goriva! S tim u vezi na{ izvor navodi da su de{avanja oko Zrakoplovnih snaga OS BiH samo nastavak te`nji iz Republike Srpske (RS) da se zaustave procesi integracija i {to vi{e uspori put BiH ka NATO-u. “Najlak{i na~in za to je opstrukcija resursa Brigade zra~nih snaga i protivzra~ne obrane OS BiH (ZS i PZO) jer je to najzanimljivija jedinica OS i jer je najeksponiranija u medijima zbog svoje uloge i zadataka, posebno misije pru`anja pomo}i civilnim strukturama vlasti i stanovni{tvu“, tvrdi na{ sagovornik koji je iz razumljivih razloga `elio ostati anoniman.

GORIVO U ZRAKU

Od 40 helikoptera kojima na papiru raspola`u Oru`ane snage BiH, samo njih 18 je upotrebljivo 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Slabo ili gotovo nikakvo snabdijevanje gorivom, mazivima, rezervnim dijelovima, alatima... a samim tim i jako ote`ano i minimalno odr`avanje letjelica, predstavlja konstantan problem ZS OS BiH. Informacije o ovom do{le su i do Parlamentarne skup{tine BiH, pa je Dom naroda Parlamentarne skup{tine sa 19. sjednice odr`ane krajem jula ove godine uputio poslani~ko pitanje prema Ministarstvu obrane BiH u kojem se tra`e ta~ni podaci o tehni~kom osiguranju letjelica, odnosno njihovom odr`avanju, snabdijevanju i opslu`ivanju. “Naravno, poslanici odgovor jo{ nisu dobili. Kao i uvijek, branimo se nedostatkom vremena za prikupljanje podataka. Kao da dostavljamo podatke za letjelice Oru`anih snaga neke druge zemlje, a ne na{e, za koje bi morali imati sve podatke dnevno a`urirane“, ka`e na{ sagovornik. Prema njegovim podacima, od 40 helikoptera koji su na materijalnom zadu`enju, samo njih je 18 u operativnoj upotrebi ili bi se mogli dovesti u operativnu upotrebu. Drugim rije~ima, i od spomenutih 18 helikoptera ne lete svi. Jo{ porazniji podatak je da je od formiraja OS BiH do danas bila samo jedna isporuka rezervnih dijelova za helikoptere tipa UH-1A i jedna za helikoptere MI-8. Gorivo je, prema tvrdnjama na{eg izvora, uvijek na donjoj granici i otprilike se dostavlja samo jedna tre}ina od potrebnih koli~ina za obuku i posebne zadatke. “Samo u 2012. godini bilo je 200 sati naleta za posebne zadatke. Dostava pomo}i i evakuacija u toku zime, oko 60  21


Helikopter:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:45

Page 22

PO@ARI, AVIJACIJA, NISKO RASTINJE BOLNO PRIZEMLJENJE

Helikopterski eskadron iz Banje Luke leti i obučava se po pravilima bivše JNA Zrakoplovne snage OS BiH u samo pola godine izgubile su dva helikoptera. Naime, polovinom februara ove godine kod Kalinovika “prisilno“ je sletio MI-8, a krajem juna u blizini mjesta Ljubini}i kod Ilija{a sru{io se helikopter UH-1A. Formirana komisija zaklju~ila je da je prilikom pada helikoptera MI-8 krivac vremenska nepogoda, a prilikom pada helikoptera UH-1A ljudski faktor. Me|utim, niko nije smio ni da pomene nedostatak osnovnih sredstava za odr`avanje i krivicu odgovornih u Ministartvu obrane i ZS za nabavku rezervnih dijelova i prijeko potrebne opreme. “Veliki problem je

BRIGADIRU NEMA KO DA PI[E Zapovjednik Brigade Zra~nih snaga Zoran Dunovi}

 sati leta, ga{enje po`ara, oko 80 sati leta, VIP letovi i ostali raznorazni zahtjevi

PETROVDANSKI RASTANAK

Helikopteri lete onda kad ne treba U uslovima kad nema ni goriva ni rezervnih dijelova a veliki je broj zahtjeva za ga{enje po`ara i obuku jedinica, kori{}enje helikoptera OS BiH za obilje`avanje Petrovdanskog padobranskog kupa u Prijedoru predstavlja svojevrstan skandal. Zahtjev za upotrebu helikoptera za ovaj kup najprije je odbijen, ali poslije velikih pritisaka, odobrena je upotreba helikoptera pod uslovom da organizator osigura gorivo. “Helikopter je

PADOBRANSKA PADOBRANSKA SMOTRA SMOTRA

(Zlo)upotreba (Zlo)upotreba helikoptera helikoptera prilikom prilikom odr`avanja odr`avanja Petrovdanskog Petrovdanskog padobranskog padobranskog kupa kupa

anga`ovan prije nego {to je organizator osigurao gorivo. Ministar je odobrio 9 sati leta, a odre|en krug ljudi oko brigadira Dunovi}a letio je preko 12 sati. Naravno, gorivo jo{ nikada nije pla}eno i vjerojatno nikad i ne}e biti, {to je direktan udar na gotovost jedinice i nano{enje ogromne nov~ane {tete jer je sam ministar izjavio da sat leta helikoptera ko{ta 5.000 KM“, ka`e na{ sagovornik. 

dokumentacija i uputstva po kojima se vr{i istraga. Naime, jo{ nikad nije doneseno Uputstvo o spre~avanju i ispitivanju zrakoplovnih udesa, mada je ono usvojeno 2009. godine. Tako da se sada koriste Uputstva biv{e VRS, mada je i VF imala uputstvo prilago|eno NATO standardima. Ne samo na ovom Uputstvu, ve} i na ostaloj dokumentaciji se nije ni{ta radilo. Zbog toga helikopterski eskadron iz Banje Luke leti i obu~ava se po pravilima biv{e JNA, a u Sarajevo po pravilima VF koja su ura|ena i usagla{ena sa NATO standardima“, isti~e na{ izvor. 

prema civilnim institucijama. Dakle, gorivo se vi{e tro{i za ove posebne zadatke, a manje za obuku“, tvrdi na{ sagovornik navode}i da su protekle zime zalihe goriva bile minimalne, a da bi se udovoljilo zahtjevima gorivo je posu|ivano od Sarajevskog aerodroma. U situaciji kada se jedva sastavlja kraj s krajem, do{lo je do problema koji je direktno uticao na me|uljudske odnose i spremnost jedinice. Naime, prije pola godine na~elnik [taba ZS i PZO pukovnik Izudin Male{ki} pokrenuo je prijavu protiv zapovjednika Brigade Zra~nih snaga, brigadira Zorana Dunovi}a zbog propusta u radu, a posebno favoriziranja pilota iz Banje Luke. O tome je, prema navodima na{eg sagovornika, upoznao sve u lancu komandovanja, do ministra odbrane Muhameda Ibrahimovi}a. “Slu~aj jo{ nikada nije zavr{en, niti se zna kad }e, jer je odmah iza toga zapovjednik Dunovi} pokrenuo prijavu protiv na~elnika Male{ki}a zbog kr{enja sistema komandovanja i kontrole. Ni ova prijava nije rije{ena, a vjerojatno }e oba slu~aja biti zata{kana jer je Dunovi} pod jakom za{titom na~elnika Zajedni~kog sto`era, general-pukovnika Miladina Miloj~i}a, koji mu je ina~e kum“, ka`e na{ izvor.

BRI[U]I LET Prema njegovim navodima, ~injenica je da svega nekoliko posada na helikopterima MI-8 ~ini nadljudske napore kako bi se ispunili svi zahtjevi koji se pred njih stavljaju. Na`alost, oni koji to treba da vide prave se da ne vide, ka`e na{ sagovornik daju}i primjer pilota majora Stjepana Stipe 22

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Helikopter:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:45

Page 23

NEBO NAD KRAJOLIKOM

ZLO ZLO II NAOPAKO NAOPAKO

Pad Pad helikoptera helikoptera UH-1A UH-1A uu blizini blizini mjesta mjesta Ljubini}i Ljubini}i kod kod Ilija{a Ilija{a

Braki}a, koji je vjerovatno najstariji major u OS BiH, ali isto tako i najbolji pilot. Braki} ~in majora ima ve} 15 godina samo iz jednog razloga - {to je kao Hrvat u toku rata letio za Armiju BiH, a letio je gdje

mnogi nisu smjeli, od preleta iz Zagreba za Biha} do letova u sve enklave. “I dan danas ima vi{e mjese~nog naleta nego svi piloti pukovnici i brigadiri na godi{njem nivou zajedno. Personalna politika koju vodi

NEBO BEZ KONTROLE

Oružane snage BiH ne posjeduju niti jedan ispravan radar Posebna pri~a je sistem protuzra~ne godinu bilo je predvi|eno 500.000 KM za obrane (PZO) gdje je stanje katastrofalno odr`avanje radarsko-ra~unarskih sredstai gdje ni{ta ne funkcioni{e, po~ev od va, 270.000 za odr`avanje PZO naoruneispravnosti radara do neispravnosti `anja i 340.000 za odr`avanje elektroraketa PZO. Prema navodima na{eg energetskih sredstava i opreme. Me|utim, sagovornika, jo{ uvijek nije ispo{tovana ta sredstva su “preusmjerena“ za druge odluka Predsjedni{tva BiH o razmje{taju potrebe. “Nemamo niti jednog ispravsredstava PZO-a, a sistemi jo{ uvijek nisu nog radara koji bi pokrivao teritoriju preba~eni u Rajlovac, gdje bi trebali biti. BiH. Kupovina jednog, koji ne ko{ta “Uplela se politika koja ne dozvoljava vi{e od 400.000 KM, i sa kojim bi smo da se sredstva prebace na teritoriju se mogli uvezati u sistem NATO Federacije. Jo{ niko ne smije da pok“ki{obrana“, nezamisliva je jer kadrovi rene postupak utvr|ivanja odgovoriz RS-a opstruiraju svaku pomisao na nosti za neizvr{avanje odluke Predsjeizgradnju radarskog sistema i sistema dni{tva kao vrhovnog komandanta OS PZO BiH, a posebno onog koji bi bio BiH“, ka`e na{ sagovornik navode}i da kompatibilan sa NATO standardima“, se svaki posao oko remonta sredstva ka`e na{ sagovornik.  PZO-a dobija firma Kosmos iz Banje Luke, a ako ne dobije, tenderi se obaraju i proces obustavlja. Primjerice radi, 2009. godine u “Kosmosu“ je ra|en remont baterije raketa KUB-M, za koji je pla}eno oko 900.000 KM, a baterija je i dalje neoperativna jer je posao traljavo ura|en. Zo to, naravno, niko nikad nije odgovarao. KUB-M KUB-M Tako|e, planom Neispravne Neispravne baterije baterije raketa raketa koje koje su su vra}ene vra}ene nabavki Ministarstva sa sa remonta remonta koji koji je je ko{tao ko{tao oko oko 900.000 900.000 KM KM obrane BiH za 2011. 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

sektor za personal Ministarstva obrane BiH je isklju~ivo podijeljena na nacionalnim osnovama. Pomo}nik ministra za personal Sead Muratovi} je najve}i krivac za to, jer da bi udovoljio `eljama i zahtjevima SDA, koja ga je tu i postavila, omogu}ava malverzaciju u personalnoj politici na svim nivoima“, tvrdi na{ sagovornik navode}i da je poseban problem u Zra~nim snagama pitanje leta~kog osoblja i leta~kog dodatka. Naime, prema izvje{taju Ureda za revizije BiH, u 2011. godini ispla}eno je preko 740 hiljada maraka leta~kog dodatka za 173 pripadnika OS BiH. To zna~i da je u 2011. godini na desetak helikoptera koji su letjeli bilo anga`ovano 173 pripadnika leta~kog osoblja, {to je apsurd sam po sebi. Veliki broj pilota, posebice onih sa vi{im ~inovima i leta~kim zvanjima, raspore|en je na du`nosti van leta~kih jedinica. Me|utim, oni koriste “rupe“ u pravilnicima i lete sat, dva godi{nje da bi dobijali mjese~ni dodatak od oko 400 KM. Posebna pri~a su piloti aviona koji ne lete, a primaju dodatak, kao {to je i sam zapovjednik Brigade Dunovi}. “Realno, na terenu leti mali broj posada, posebno u Sarajevu, gdje za MI-8 imaju samo trojica vo|a posade, a to je helikopter koji se najvi{e koristi. Ljudi koji lete, posebno u ovim kriznim ljetni mjesecima, probijaju sve norme naleta, dok piloti koji sjede po kancelarijama i primaju leta~ki dodatak ne}e da se anga`uju“, tvrdi na{ izvor napominju}i da zbog svega toga Tu`ilastvo BiH, preko SIPA-e, istra`uje ovaj slu~aj. Prema rije~ima na{eg sagovornika, odgovornost za (ne)rje{avanje nagomilanih problema prije svega le`i na ljudima koji se bave personalom, finansijama i logistikom. Me|utim, u tom kontekstu moraju se spomenuti i ministar i njegovi zamjenici jer sve su to, tvrdi na{ sagovornik, politi~kiinteresno postavljena lica kojima je prevashodan cilj da {tite neke “vi{e“ nacionalne ciljeve i interese, a koji se u su{tini uvijek svode na materijalnofinansijske. “Primjerice radi, na~elnik uprave za finansije u ZS OS BiH, pukovnik Ned`ad [ljivo, formiranjem OS BiH 2006. godine bio je otpu{ten zbog ‘kupljene’ diplome u Banjoj Luci, {to je javna tajna. Bilo bi dobro da Ministarstvo odbrane da odgovor na pitanje s kojom diplomom i kojim magistarskim radom ‘po Bolonji’ se ovaj pukovnik nalazi na mjestu na kojem je sada. Brigadira Miodraga Davidovi}a, koji vodi logistiku ZS, smije{no je i spomenuti jer je ovaj penzioner tu samo kako bi ispunjavao `elje i potrebe generala Miloj~i}a“, ka`e na{ sagovornik koji tvrdi da su svi izneseni problemi lako rje{ivi, samo kada bi postojala volja, posebno ona politi~ka.  23


Gasifikacija:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

0:44

Page 24

GASIFIKACIJA RS-a

Rusko preduzeće “Gazprom” završilo je prošle sedmice pregovore sa Republikom Hrvatskom u vezi sa izgradnjom gasovoda “Južni tok”; tek sada zvanično je potvrđeno ono o čemu se priča posljednju godinu - BiH će dobiti svoj priključak na “Južni tok” u Posavini 24

Damir Miljevi}: “Ovo je trebao biti me|udr`avni ugovor, a pretvorio se u pri~u dva ~ovjeka. O~ito je da neko iz RS-a jako voli Ruse, a iz kojeg razloga, to ne znamo“ SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Gasifikacija:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

0:45

Page 25

PRIVATNO-POSLOVNI TOKOVI NOVCA

JO[ JEDAN DOLAZAK RUSA platiti ono {to niko ne spominje - izgradnju sekundarne mre`e, koja bi omogu}ila gasifikaciju po op}inama.

KRAK “JU@NOG TOKA” I dok se u RS-u ve} naveliko formiraju nova preduze}a, poput Gasa RS, ~iji je direktor dugogodi{nji SNSD-ov kadar Slobodan Puhalac, dogovor koji je predsjednik RS-a Milorad Dodik ozvani~io nakon sastanka u Sankt Peterburgu krajem juna ove godine u su{tini predstavlja i nove tro{kove. Iako se za sada samo najavljuju nova ulaganja, vrijedna ~etiri milijarde eura, u nacrtu Ekonomske politike za 2012. jasno se navodi da je “ruska firma Teplogazservisprojekt Oversiz preko svoje firme GAZSERVIS RS, Banja Luka, zatra`ila od Vlade RS-a koncesiju za gasifikaciju i toplifikaciju gradova u RS-u propan-butan gasom (TNG ili LPG). Vrijednost pomenutog projekta samo za grad Banju Luku je oko 80 miliona eura”.

Ono {to je u su{tini i sporno u cijeloj pri~i jeste to da taj projekat ne}e platiti ruska firma koja }e isporu~ivati gas, ve} grad Banja Luka. O kolikim se iznosima govori za sada je te{ko pretpostaviti, ali se mo`e govoriti da }e barem pola od 50 registriranih op}ina u RS-u uzeti gas. U tom slu~aju Rusi, koji su ve} dobili koncesiju, na ovom }e poslu zaraditi najmanje milijardu eura. Sve pregovore, kao i one za prodaju naftnog sektora RS-a u Rusiji, vodi Du{ko Perovi}, jedan od vlasnika Zarube`njefta, koji je u me|uvremenu postao i {ef Predstavni{tava RS-a u Moskvi. Perovi} je sam u izjavama od prije godinu dana pojasnio da ruska kompanija gas dostavlja samo do magistrala, odnosno ~vori{ta, a da su op}ine zadu`ene da same grade ostatak infrastrukture. “Izvjesno je da }e se u RS-u graditi krak Ju`nog toka, te da su ruske kompanije zainteresovane i za gradnju hidroelektrana”, kazao je Perovi} u svom 

UGOVOR I ANEKSI

Duško Perović, glavni pregovarač Pi{e: NA\A DIKLI]

D

osada{nji problemi koje je Hrvatska poku{avala rije{iti sa ruskim gasnim gigantom Gazpromom, a koji je odluke i nacrte Ju`nog toka mijenjao u zavisnosti od dogovora sa pojedinim dr`avama, ipak su urodili dogovorom da }e na{i zapadni susjedi zajedno sa Srbijom dobiti ne samo priklju~ak ve} cijelu trasu gasovoda. Ipak, to ne mijenja ~injenicu da }e i oni morati

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

[ef Predstavni{tva RS-a koji je vodio pregovore sa Gazpromom Du{ko Perovi}, jedan je od ~lanova Nadzornog odbora Zarube`njefta, koji je kupio naftni sektor RS-a. O poslovanju ovog preduze}a te ulaganjima, najbolje govori revizorski izvje{taj Deloitta, koji je ponovo utvrdio gubitke u Rafineriji od 650 miliona maraka, {est puta ve}e od osnovnog kapitala preduze}a. Tako|er, u pro{loj godini revizori su ponovo ukazali na propuste prilikom zadu`ivanja brodske rafinerije, koja uzima kredite od mati~nog preduze}a po kamatnoj stopi od 12 posto. Ovi gubici su dio neoporezovanog prometa, jer je ruski kupac kupoprodajnim ugovorom i

njegovim aneksima oslobo|en pla}anja poreza RS-u sve do isteka 2015. godine.  Du{ko Perovi}

25


Gasifikacija:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

0:45

Page 26

GASIFIKACIJA RS-a  intervjuu banjalu~kim medijima krajem pro{le godine.

SUROVOST EKONOMSKIH ZAKONA Da razgovori o milionskim investicijama i milijardama vrijednoj dobiti teku ekspresno, potvrdio je i sam Perovi}. “Prvi sastanak je bio 21. novembra, kada su Aleksej Miler, prvi ~ovjek Gazproma, i Milorad Dodik, predsjednik RS-a, dogovorili da se prvo potpi{e okvirni ugovor za projektovane koli~ine isporuke gasa za stanovni{tvo i privredu, nakon ~ega su se stekli uslovi za projektovanje trase, odnosno kapaciteta gasovoda. Po{to sam ja koordinator u Moskvi izme|u Gazproma i RS-a, mogu re}i da smo imali ve} ~etiri sastanka s njima, u kojima su Rusi pokazali veliki interes za ovo podru~je, jer ga smatraju jednim od strate{kih pravaca koji ima perspektivu.” Osim gasovoda, predvi|ena je izgradnja i dvije termocentrale na gas, jer se Gazprom bavi i gradnjom termocentrala i alternativnim obnovljivim izvorima energije. Sa predsjednikom Gazproma dogovoreno je da se u RS-u grade dvije termocentrale na gas snage po 250 MW. Njihova lokacija }e

GAZPROM I ZARUBE@NJEFT

“Gazprom” je odbio da pregovara sa Hrvatima, jer su oni odbili da pregovaraju sa “Zarubežnjeftom” U februaru ove godine Hrvatska je izba~ena iz bilo kakve mape koja bi podrazumijevala snabdijevanje ruskim gasom. Razlog je bio jednostavan. Gazprom je odbio da pregovara sa Hrvatima, jer su oni odbili da pregovaraju sa Zarube`njeftom. Hrvatska vlada odbila je bilo kakve pregovore sa ruskim Zarube`njeftom oko davanja koncesije na izgradnju pumpi i promet njihovog goriva na njihovoj teritoriji, navode}i da Zarube`njeft nema ni pribli`no sli~an status na svjetskom tr`i{tu kapitala kao onaj INE-MOL-a, koji ve} godinama

naknadno biti odre|ena. Ekonomski analiti~ar Damir Miljevi} sumnja u spremnost Gazproma da investira milijarde eura na tako malo podru~je kao {to je BiH: NOVI TRO[KOVI U RS-u ni{ta ne mo`e pro}i mimo tamo{njeg vladara Milorada Dodika

26

posluju u Hrvatskoj. Gazprom je reagirao promptno i prekinuo sve ugovore, navode}i pri tome da je Zarube`njeft njihov partner. Time se sve komunikacije izme|u hrvatske vlade i ruskog giganta zvani~no prekidaju. Da li su zauzvrat, kako je najavljivao prvi potpredsjednik Vlade Hrvatske Radimir ^a~i}, pregovara~ sa ruskim gigantom, dali Gazpromu pravo na Luku Plo~e, da bi dobili gasovod, predmet je njihovog me|udr`avnog ugovora. Ako jesu, onda su Rusi ve} u posjedu JANAF-a, koji su tra`ili i od RS-a, preko brodske rafinerije. 

“Name}e se pitanje ko bi ovdje, u sada{njoj situaciji, profitirao, a ko izgubio. Profitira RS, {to je jasno, a u svjesne gubitke ulazi Gazprom, {to me pomalo iznena|uje, s obzirom na surovost ekonomskih zakona. Ako ulo`e toliki novac, trebat }e im deseci godina da vrate osnovni kapital, ako zadr`e normalne cijene plina... Jedini ~isti gubitnik jeste Elektroprivreda RS, koja bi ovim, kada sada posluje negativno, pala jo{ ni`e i stvaraju se uslovi za njenu prodaju.” Ono {to je na{em sugovorniku tako|er ~udno jeste za{to se preferira ruski gas i za{to su pregovori vo|eni samo izme|u dvije osobe - Du{ana Perovi}a i Milorada Dodika. “Ovo je trebao biti me|udr`avni ugovor, a pretvorio se u pri~u dva ~ovjeka, ali kod nas se svakako sve radi da dr`ave nestane. Ovdje je jedino o~ito da neko iz RS-a jako voli Ruse, a iz kojeg razloga, to ne znamo”, ka`e Miljevi}. Za potrebe ovog teksta kontaktirali smo ministra energetike RS-a @ eljka Kova~evi}a, direktora Gasa RS Slobodana Puhalca, uposlenike preduze}a Projekt iz Banje Luke - in`enjere koji su pravili studiju izgradnje sekundarne mre`e. Ali... Od prije pola godine otvorila se mogu}nost i za pregovore BiH sa Nabucco grupom, koju predvodi Turska, a kojoj su se pridu`ili Irak i Azerbejd`an, a turski premijer Tajip Erdogan najavljuje da }e im se priklju~iti i Turkmenistan. Me|utim, Gazprom je u startu imao sve privilegije, a niko od predstavnika dr`avne vlasti nije bio uklju~en u pregovore. Izgradnja gasovoda tako|er }e po~eti krajem godine, kada se planira i izgradnja Ju`nog toka.  SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Skandal:Skandal.qxd

22.8.2012

23:09

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Umjesto potrage za ustavnim rješenjima, Lagumdžija otišao u potragu za političkim sponzorima

Narednih desetak dana, u kojima je moguće doraditi prijedlog ustavnih rješenja, lider SDP-a Zlatko Lagumdžija provest će u Americi Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Z

ajedni~ka komisija HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 definirala je prijedlog rje{enja za provo|enje presude Suda u Strazburu u predmetu “Sejdi} i Finci”, koji bi do 31. augusta trebalo da bude upu}en u parlamentarnu proceduru. Iz HDZ-a 1990 poru~ili su da se kao doma}ini narednog sastanka “{estorke”, po~etkom septembra, `ele odgovorno odnositi prema briselskoj “mapi puta”. Prema spomenutoj “mapi puta”, usvojenoj u Briselu krajem juna ove godine, sedam politi~kih lidera obvezali su se da }e do kraja augusta iza}i s usugla{enim prijedlogom ustavnih promjena, {to je zapravo posljednja prepreka koju BiH mora savladati kako bi ve} u novembru podnijela kredibilnu aplikaciju za kandidatski status u Evropskoj uniji.

N

o, prijedlog ustavnih rje{enja, umjesto “sedmorke”, ponudit }e “dvojka” HDZ i HDZ 1990, pa je ve} sada potpuno jasno da }e dogovor izostati i da }e BiH propustiti jo{ jednu priliku da makar i kao posljednja u regiji usko~i u voz EU integracija. Prijedlog dva HDZ-a, prema na{im informacijama, bazira se na ranijem prijedlogu ustavnih rje{anja iza kojih je do samo prije dvadesetak dana ~vrsto stajao i SDP. [tavi{e, lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija tvrdio je da }e usugla{eni prijedlog SDP-a i dva HDZ-a dobiti podr{ku svih koalicionih partnera.

U

mjesto podr{ke, uslijedile su manjevi{e argumentirane kritike, {to je bilo sasvim dovoljno da se lider SDP-a najprije pokoleba, a potom i odustane od usugla{enog prijedloga ustavnih promjena. O tome svjedo~i i skandalozna ~injenica da }e lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija narednih desetak dana, u kojima se mogao doraditi i popraviti prijedlog ustavnih rje{enja, boraviti u Americi, gdje se upravo otisnuo u privatno-strana~ku turneju.  23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

IZBJEGAVANJE PREUZETIH OBAVEZA Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija odlazi u poluprivatnu posjetu SAD-u

27


Acif Efendija:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

0:27

Page 28

HEROJ ILI ZLO^INAC

Postavljanje spomen-ploče Aćif-efendiji Hadžiahmetoviću, vođi odbrane Novog Pazara za vrijeme Drugog svjetskog rata, izazvalo je burnu reakciju novoformirane Vlade Srbije; premijer Ivica Dačić i njegov koalicioni dopremijer Aleksandar Vučić tražili su hitno skidanje spomen-ploče “Albancu-zločincu koji je pobio 7.000 Srba“. Naša novinarka je u Novom Pazaru istražila ko je zapravo bio Aćif-efendija i šta on predstavlja Sandžaklijama

HOD@A STRAH A]IF-EFENDIJA UZDRMAO SRBIJU NOVA NOVA “PROVOKACIJA” “PROVOKACIJA” IZ IZ NOVOG NOVOG PAZARA PAZARA

Esad Esad D`ud`evi} D`ud`evi} otvorio otvorio je je izlo`bu izlo`bu portreta portreta 23 23 znamenita znamenita Bo{njaka, Bo{njaka, me|u me|u kojima kojima je je ii A}if-efendija, A}if-efendija, {to {to su su beogradske beogradske vlasti vlasti protuma~ile protuma~ile kao kao novu novu provokaciju provokaciju iz iz Novog Novog Pazara Pazara

“A}if-efendija odbranio je Bo{njake iz Novog Pazara od sigurnog genocida koji je naredio Dra`a Mihailovi}, sa ciljem istrebljenja Bo{njaka iz Sand`aka“ 28

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Acif Efendija:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

0:27

Page 29

A]IF-EFENDIJA IZ SAND@AKA Pi{e: MIRHA DEDI]

N

akon {to je prije nekoliko nedjelja u centru Novog Pazara postavljena spomen-plo~a A}ifu-efendiji, na mjestu na kojem je nekada bila njegova ku}a, Aleksandar Vu~i}, potpredsjednik Vlade Srbije, poru~io je da }e dr`ava odlu~no odgovoriti na ovu provokaciju. Na vanrednoj sjednici Vlade Srbije Vu~i} je rekao da niko u Vladi ne `eli da provocira Bo{njake li~nostima iz istorije koje su za njih sporne, ali da se ne mo`e dozvoliti glorifikacija ljudi koji su odgovorni za zlo~ine i koji su za to dobili ordene nacisti~ke Njema~ke. Vu~i} je kazao i da su ministarstva kulture i pravde dobila zadatak da pokrenu inicijativu za uklanjanje spomen-plo~e. Istovremeno, ministar bez portfelja i predsjednik SDA Sand`aka Sulejman Ugljanin o{tro je iskritikovan {to je u~estvovao u organizaciji postavljanja

sporne spomen-plo~e. Iako su gradske vlasti u Novom Pazaru dobile zvani~an dopis da uklone plo~u, niko od nadle`nih to nije u~inio. U me|uvremenu, iz Novog Pazara stigla je nova “provokacija” za beogradske vlasti. Bo{nja~ko nacionalno vije}e (BNV) je krajem pro{le nedjelje otvorilo je izlo`bu “Portreti znamenitih Bo{njaka 1180.- 2007. godine” , na kojoj je me|u poznate i priznate li~nosti svrstan i A}if-efendija. Povodom otvaranja izlo`be ponovo se oglasio Vu~i} i zaprijetio da }e dr`ava na ovaj skandal o{tro odgovoriti. E sad D`ud`evi}, predsjednik BNV-a, prilikom otvaranja izlo`be rekao je da “23 li~nosti na portretima treba da u|u u istorijske ~itanke i da Bo{njaci s ponosom treba da u~e o njima”. Gotovo istovremeno sa podizanjem spomen-plo~e A}if-efendiji, otkrivena je spomen-plo~a Ferhad-beg Dragi u Tutinu i Hasanu Zvizdi}u u Sjenici. Esad D`ud`evi} za na{ list ka`e da BNV, ~iji je on predsjed-

A]IF-EFENDIJA, A]IF-EFENDIJA, KOMANDANT KOMANDANT ODBRANE ODBRANE NOVOG NOVOG PAZARA PAZARA

Spomen-plo~a Spomen-plo~a A}if-efendiji, A}if-efendiji, koja koja je je postavljena postavljena na na {etali{tu {etali{tu uu Novom Novom Pazaru, Pazaru, prema prema odluci odluci Vlade Vlade Srbije Srbije mora mora biti biti uklonjena uklonjena

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

nik, ne}e dozvoliti da Aleksandar Vu~i} pi{e istoriju i presu|uju ko je zlo~inac, ve} }e to procijeniti bo{nja~ki istori~ari.

NE PRIZNAJEMO VU^I]EV SUD “Bo{nja~ko nacionalno vije}e je 2012. godinu proglasilo godinom bo{nja~kog kulturnog naslije|a u Srbiji, s ciljem da skrenemo pa`nju na lo{ polo`aj i stanje bo{nja~kog kulturnog naslije|a. U Srbiji se sevdalinka progla{avaju srpskim pjesmama, poznato sand`a~ko jelo mantije naziva se tradicinalnim srpskim jelom. Dr`avnici u Srbiji uva`enim gostima poklanjaju ~uvene sand`a~ke }ilime kao najve}i srpski brend. To je ~isto otimanje kulturnog naslije|a i odlu~ili smo da tome stanemo na kraj. ‘Standardizovali’ smo dvadeset li~nosti iz Sand`aka za koje smo smatrali da su u svoje vrijeme ‘mijesili’ bo{nja~ku istoriju u Sand`aku, od bana Kulina pa do Huseina Ba{i}a. Postavljanjem tabli na ku}e u kojima su `ivjele i djelovale te li~nost htjeli smo da skrenemo pa`nju na o~uvanje kulturnog naslije|a Bo{njaka u Srbiji. A}ifefendija je u jednom vremenu bitno uticao na polo`aj i status bo{nja~ke nacionalne zajednice u ovoj zemlji. Komisija koja je radila na ‘standardizaciji’ ovih dvadeset li~nosti, na osnovu uvida u arhiv, do{la je do saznanja da je A}if-efendija bio jedan od osniva~a politi~ke stranke koja se zvala D`emijat. Nastala je izme|u dva svjetska rata i zastupala interese Bo{njaka, Albanaca i Turaka u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Ja sam bio 12 godina poslanik u Skup{tini Srbije i u arhivu sam prona{ao stenografske bilje{ke, gdje A}if-efendija govori o mnogim va`nim doga|ajima za Bo{njake u Sand`aku. U tim dokumentima se vidi da se on bavio interesima i pravima Bo{njaka u Srbiji. U arhivu sam prona{ao i to da je on 21. januara 1945. godine po prijekom sudu osu|en i strijeljan kao saradnik okupatora. Mi smatramo da je ta presuda sporna, zbog toga smo pred Vi{im sudom u Novom Pazaru pro{le godine pokrenuli proces rehabilitacije A}ifa Had`iahmetovi}a, jer je dolazila od komunisti~kih prijekih sudova bez ikakve procedure i prava na odbranu. Do sada su odr`ana tri ro~i{ta. Sud }e donijeti svoju presudu koja se odnosi na sporne dijelove njegove biografije“, ka`e D`ud`evi}. On dodaje da kod Bo{njaka iz Sand`aka ni sudska presuda ne mo`e uticati na ocjenu o istorijskoj ulozi A}ifa-efendije. “Veliki broj Bo{njaka u Sand`aku A}ifefendiju smatra herojem i komandantom odbrane bo{nja~kog civilnog stanovni{tva od ~etnika u tri navrata tokom 1941. godine. Ja sam odrastao na pri~i da su uo~i upada ~etnika u Novi Pazar majke kupale svoje sinove po zadnji put da smrt do~ekaju ~isti. Znale su ukoliko ~etnici u|u u grad da  29


Acif Efendija:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

0:27

Page 30

HEROJ ILI ZLO^INAC

A]IF IZAZVAO OP[TU HISTERIJU Pored Vu~i}a, koji je u slu~aju efendije A}ifa bio najglasniji, svoju ocjenu o sand`akom efendiji ovih dana dali su brojni srbijanski politi~ari i istori~ari. Rasim Ljaji}, predsjednik SDP-a, tako|e je protiv postavljanja spomen obilje`ja A}ifu usred Novog Pazara. On ka`e da je tabla postavljena bez odluke Skup{tine op{tine u Novom Pazaru, da je A}if Had`iahmetovi} bio zagovornik Velike Albanije, a Novi Pazar je smatrao njenim centrom, da je protjerivao Srbe a negirao Bo{njake. On je, tvrdi Ljaji}, skidao 30

Foto: Mario Ili~i}

 ni{ta `ivo ne}e ostati. Me|utim, A}ifefendija je organizovao odbranu od napada ~etnika i sprije~io masovni pokolj Bo{njaka. Pored toga, mnogi svjedoci pred sudom su dali iskaz da je A}if u to vrijeme organizovao odbranu velikog broja Srba od osvete Albanaca sa Kosova, koji su pretrpjeli te{ke zlo~ine od ~etni~kih jedinica u Pe}i i \akovici. A}if je organizovao uto~i{te za mnoge srpske porodice od pripadnika odbrane Novog Pazara. Sada nam beogradska vlast zamjera {to ga BNV svrstava u znamenite Bo{njake kada je on Albanac. Ta~no je da je A}if-efendija porijeklom Albanac. Njegov otac je Albanac, a majka Bo{njakinja iz Novog Pazara. Me|utim, mnoge porodice u Sjenici i Tutinu imaju albanske krvi i za nas to nije sporno. Kao {to su u rudniku Sase radili Nijemci, pa je nastala jedna etni~ka mje{avina na tom podru~ju. Ho}u da ka`em da je to jedna etno-genetska pri~a i nema veze sa ne~ijom istorijskom ulogom“, ka`e D`ud`evi}. Na{ sagovornik tvrdi da je za otvaranje pomenute izlo`be vladalo veliko interesovanje i da je BNV kao organizator imao velike muke da sprije~i dolazak oko 10 hiljada Sand`aklija na novoopazarski trg, kako beogradske vlasti na taj na~in ne bi dodatno isprovocirali. D`ud`evi} smatra da }e, ukoliko Vlada Srbije skine spomenplo~u A}if-efendije, to kod Novopazaraca stvoriti revolt i da }e u vrlo kratkom roku slika A}if efendije biti obje{ena na svako istaknutije mjesto. Zanimljivo je da je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} i prije tri godine tra`io od tada{njih vlasti odnosno dr`avnog tu`ioca da privede navija~e novopazarske Torcide koji na utakmicama isti~u transparent s imenom A}if-efendije i tra`e da se stadion zove po njemu. Tu`ilac je odmah Vu~i}u obe}ao privo|enje autora i nosa~e transparenta. Treba napomenuti da je u istom tom periodu Vu~i} ponosno lijepio table sa natpisom Bulevar Ratka Mladi}a i to na Bulevaru Zorana \in|i}a, dok je Skup{tinu Srbije progla{avao Mladi}evom sigurnom ku}om.

SPREMAO NAM SE GENOCID Muftija Muamer Zukorli} tvrdi da bi se u Novom Pazaru dogodio genocid nevi|enih razmjera da nije bilo odbrane A}if-efendije od ~etnika

Bo{njacima fesove sa glave i stavljao albanske kape, i dovodio albanske u~itelje da dr`e nastavu samo na albanskom jeziku. Potpredsjednik njegove partije Meho Omerovi} podsjetio je da je A}if-efendija od Hitlera dobio orden Gvozdenog krsta 2. reda, ~ime je dokazao na ~ijoj je strani bio. “Kao i Dra`a Mihailovi}, Nedi} i Ljoti}, i A}if-efendija je slu`io fa{isti~koj Nema~koj u borbi protiv antifa{isti~kih snaga“, kazao je Omerovi}. Pore|enje A}ifa sa Dra`om Mihailovi}em pogodilo je Marijana Risti~evi}a, ~elnika Narodne selja~ke stranke, koji je kazao da je svako pore|enje A}if-efendije sa Dra`om Mihailovi}em uvreda za srpski narod. “Dra`u je odlikovao ameri~ki predsjednik, a A}if-efendiju je odlikovao Hitler! Isti onaj Hitler koji je ucijenio glavu Mihailovi}a“, kazao je Risti~evi}. A}if Had`iahmetovi} je porijeklom Albanac. Bio je turski oficir, a odmah posli-

je Prvog svjetskog rata je bio jedan od osniva~a politi~ke stranke “D`emijet”. Bio je narodni poslanik Narodne skup{tine Kraljevine Jugoslavije. Poslanici “D`emijeta” i Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO) dr. Mehmeda Spahe su, po sporazumu sa Nikolom Pa{i}em, izglasali Vidovdanski ustav. Odnosi me|u njima su se kasnije poremetili, pa je Nikola Pa{i} terorom i nasiljem likvidirao D`emijet. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, A}if Had`iahmetovi} je bio ~esto proganjan pa i hap{en, bez obzira na poslani~ki imunitet. Pre`ivio je i atentat koji je poku{ao da izvr{i Milojko Roginjac iz Novog Pazara,

POSTOJAO JE PAKLENI PLAN Muftija Muamer Zukorli} za na{ list ka`e da bi broj Bo{njaka u Sand`aku danas bio znatno manji da nije bilo A}if-efendije. “A}if-efendija je za nas Bo{njake iz Sand`aka heroj. On je bio predsjednik par-

KO SU U SAND@AKU “ZNAMENITI BO[NJACI“

Među portretima najznačajnijih Bošnjaka Kulin ban, Isa-beg Ishaković, Husein Gradaščević, Alija Izetbegović… Na izlo`bi u Novom Pazaru su, pored A}if-efendije i Zvizdi}a, prikazani i portreti Kulina bana, Huseina Grada{~evi}a, Alije Izetbegovi}a, kadije Gluhavi~kog, Isa-beg Ishakovi}a, Husein-pa{e Bljani}a, Mehmed-{ejh U`i~anina, Agmet Gurbi-babe, Mehmeda Vehbi [emsikadi}a, Mehmeda

[akira Kurt}ehaji}a, Ali-pa{e Gusinjskog, [emsi-pa{e Bi{evca, Mehmed-pa{e Bajrovi}a, Jusufa Mehonji}a, Avde Me|edovi}a, Ferhad-bega Drage, ]amila Sijari}a, Rifata Burd`evi}a Tr{e, Murata efendije [e}eragi}a, Ejupa Mu{ovi}a i Huseina Ba{i}a. 

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Acif Efendija:TEKST osnova.qxd

23.8.2012

0:28

Page 31

A]IF-EFENDIJA IZ SAND@AKA PRVI SUKOBI U TEK FORMIRANOJ VLADI SRBIJE Aleksandar Vu~i}, potpredsjednik Vlade Srbije, `estoko je iskritikovao koalicionog partnera Sulejmana Ugljanina, koji je u~estvovao u podizanju spomenplo~e A}if-efendiji

tije D`emijet koja je okupljala sve Bo{njake i Albance sa Balkana. Sa one strane Drine funkcionirala je JMO. A}if efendija se u to vrijeme borio za pravo Bo{njaka a ono po ~emu je on posebno upam}en u Novom Pazaru jeste da je u dva navrata uspje{no organizovao odbranu Novog Pazara od ~etnika. Pomo} u tome mu je pru`ila albanska jedinica sa [abanom Polu`om na ~elu. Tada su se Bo{njaci Novog Pazara odbranili od sigurnog genocida jer je po nalogu Dra`e Mihailovi}a, u ovom dijelu Sand`aka trebao da se provede pakleni plan istrebljenja Bo{njaka. Po istom scenariju kao u Limskoj dolini kada je 1943. godine samo u 20 dana pod komandom ~etni~kog zlikovca Pavla \uri{i}a ubijeno 9.200 Bo{njaka. Tu je bilo samo 1.200 vojno sposobnih mu{karaca, a 8.000 je bilo `ena, staraca i djece. To potvr|uje i izvje{taj Pavla \uri{i}a, kojeg je uputio Dra`i Mihailovi}u. Dakle, za 20 dana je ubijeno vi{e Bo{njaka nego u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Tada je napravljena jedna vrsta prevage u tom dijelu Sand`aka. U Bijelom Polju, Prijepolju, Priboju i Pljevljima su od tog trenutka Bo{njaci postali manjina. Da nije bilo odbrane organizovane od strane A}ifefendije, isto bi se desilo i u ovdje u Novom Pazaru. Tako da mi na{e postojanje u ovom broju u isto~nom dijelu Sand`aka dugujemo A}if-efendiji i braniocima sa Pe{tera, Bihora, iz Ro`aja i Albancima, kojih je prema nekim kazivanjima do{lo oko tri hiljade, a ~iji mezari se nalaze na Gazilaru. To je ono {to je za nas presudno. A}if-efendija je odrastao i `ivio u Novom Pazaru, gdje se i politi~ki aktivirao. Svi poku{aju da se on pove`e sa nacizmom, kao i pri~a o njegovoj kolaboraciji, mo`e se tuma~iti isklju~ivo kao na~in pre`ivljavanja jednog naroda koji je morao praviti saveze sa svim i svakim da 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

bi izbjegao genocid i pre`ivio. Klju~no je da nije postojala ideolo{ka kolaboracija, ni A}if-efendije niti drugih prvaka, koji su pod istom optu`bom strijeljani. Tako da je ta pri~a koja dolazi od politi~ara iz Beograda i Bo{njaka koji ne poznaju ~injenice potpuno tendenciozna. Stavljati na isti tas A}if-efendiju i Dra`u Mihailovi}a je potpuno nemoralno. Zvani~nom Beogradu, koji po ~itavoj Srbiji podi`e spomenike Dra`i Mihailovi}u, ne prili~i da sada optu`uje jednog bo{nja~kog prvaka da je pobio 7.000 Srba. Jedan politi~ar je ~ak iza{ao s tezom da je A}if napadao vojsku i ubijao vojnike biv{e Jugoslavije. Istina je da se on borio protiv dijelova vojske koji su pod komandom Dra`e Mihailovi}a. A}if je definitivno heroj u Sand`aku i to sa ubjedljivom ve}inom, uprkos nastojanju Rasima Ljaji}a koji ovdje poku{ava da promovi{e beogradsku politiku i blati A}ifefendiju. Apsolutna ve}ina gra|ana ga do`ivljava kao heroja, a navija~i kao pobunjenika protiv svih ovda{njih tla~itelja“, ka`e za na{ list muftija Zukorli}. Pored politi~ara, A}if-efendija podijelio je i istori~are. Istori~ari iz Beograda tvrde da je A}if-efendija Had`iahmetovi}, po ocu Bljuta, bio zloglasni komandant nacisti~kog Novog Pazara, ~iji je cilj bio da Novi Pazar proglasi dijelom Velike Albanije. Isti tvrde da je ovaj efendija oformio “{uc policiju” i mobilisao mladi}e u SS diviziju Skender-beg. Istori~ari iz Sand`aka, opet, smatraju da je A}ifova uloga bila potpuno druga~ija. Dr. Red`ep [krijelj, istori~ar, turkolog, profesor na dr`avnom univerzitetu u Novom Pazaru, za na{ list ka`e: “A}if je jedan od najzna~ajnijih predstavnika bo{nja~kog pokreta otpora 1941. godine u vrijeme agresije ~etni~kih snaga na sand`a~ke Bo{njake. Njegova uloga je

izuzetno zna~ajna u tom smislu. Kroz istoriju je poznato da Bo{njaci nisu bili agresori ve} da su se branili. Sada jedna grupa kvaziistori~ara i kvazipoliti~ara poku{ava da uberu politi~ke poene na bazi njihovog tuma~enja doga|aja iz 1941. godine. Novi Pazar je bio napadnut s ciljem istrebljenja Bo{njaka. Plan je bio da se po~ini isto ono {to se desilo u Limskoj dolini, kada je izme|u 1941. do 1943. godine ubijeno oko 30 hiljada nenaoru`anih Bo{njaka. Me|utim, zahvaljuju}i vje{toj i pravovremenoj odbrani A}ifefendije, taj narod je pre`ivio. Ne mo`e se nikakako povu}i paralela izme|u njega i generala Dra`e Mihailovi}a, kao {to to neki sada ~ine, jer je Dra`a Mihailovi} agresor i ~etnik, ~iji je cilj bio istrebljenje Bo{njaka. A}if je predstavnik bo{nja~kih domobrana i predstavlja linju odbrane. Nema nikakvih arhivskih dokumenta da je on sara|ivao sa Nijemcima. Sva ta srpska kvaziistorija navodi da je on dobio odlikovanje — gvozdeni krst od okupatora s kojim je navodno sara|ivao. To nema veze sa narodnim tribunom A}ifom. Sada mu pripisuju sve srpske `rtve koje su stradale u Drugom svjetskom ratu na prostoru Sand`aka. Ka`u, kriv je za smrt 7.000 Srba. Radi se o tome da nisu pobijeni srpski civili, ve} ljudi koji u pripadali raznim formacijama. On nije bio fa{ista ve} predstavnik muslimanske milicije koja je izme|u 1941. i 1945. djelovala sa ciljem najnu`nije odbrane od agresije. Ta formacija nije sara|ivala ni sa partizanima, ni sa ~etnicima, ni sa fa{istima. Napadaju ga i kvazibo{njaci, koji govore u ime egzekutora, odnosno biv{e komunisti~ke vlasti, bacaju}i ljagu na A}ifa koji je nepravedno zavr{io na gubili{tu u Novom Pazaru, bo{nja~kom gulagu, gdje je ina~e zavr{ilo vi{e od hiljadu Bo{njaka.”  31


Panjeta:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:33

Page 32

FELJTON

ZA ZA DOM DOM (NE)SPREMAN (NE)SPREMAN

Nurija Nurija Pozderac Pozderac odbio odbio je je sve sve ustaške ustaške pozive pozive na na saradnju, saradnju, priklju~io priklju~io se se partizanima partizanima ii pozvao pozvao muslimane muslimane uu borbu borbu

32

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Panjeta:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:34

Page 33

MUSLIMANI U NDH (4)

U Zagrebu je objavljena knjiga “Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929. 1941. (U ratu i revoluciji 1941. - 1945.)” autora historičara Zlatka Hasanbegovića. Iz njegovog sveobuhvatnog arhivskog rada na kojem je radio u arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba na više od 800 stranica izdvojili smo posebno zanimljivo razdoblje koje je u knjizi objavljeno kao poseban dodatak, a koje govori u ulozi i položaju muslimana u fašističkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj pod rukovodstvom Ante Pavelića. U nekoliko nastavaka mogli ste čitati o ulasku njemačkih i ustaških trupa u Sarajevo, odnosu domaćeg stanovništva prema Jevrejima, te uzbudljivim političkim previranjima na tada vrućoj sarajevskoj i bh. političkoj sceni koja su se dešavala u pozadini velikih historijskih dešavanja u svijetu…

ODLUČNO NE NURIJE POZDERCA PAVELIĆEVOJ NDH U svojeru~no sastavljenoj prijavi dr`avnom povjerenstvu potpisanoj sa “Za dom spreman“ Pozderac se opisao kao “Hrvat musliman posjednik iz Cazina“ koji je 1932. “morao napustiti svoju familiju i radno mjesto i pribje}i u Albaniju radi terora tadanjih vlasti koje su mene i moju familiju progonili kao istaknute Hrvate“ Priredio: ALMIR PANJETA

S

uo~en sa stalnim prigovorima zbog nedjelovanja, odvojenosti od doga|aja u BiH i jednostrane potpore NDH, D`afer Kulenovi} postupno prekida ~vr{}e veze sa sarajevskim muslimanskim prvacima i prista{ama u pokrajini, kojima se krajem jula 1942. prvi i posljednji put obratio na godi{njoj skup{tini Hrvatskog muslimanskog kulturnog dru{tva Narodna uzdanica, iznio svoja politi~ko-nacionalna stajali{ta i neizravno odgovorio na neke prigovore. U govoru je isticao da se treba dr`ati “razuma i ~injenica”, iskazao bezuvjetnu odanost NDH istaknuv{i da bi “svaka druga kombincija koja bi mogla nastupiti bila katastrofalna”: “Muslimanski mladi}i sudjeluju u ratu gdje daju svoju krv i `ivote. U Zagrebu je 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

jedan ugledni Hrvat rekao idite u Bosnu, da vidite kakav treba Hrvat biti. ‘Nama treba samo komad kruha i pu{ka, pa }emo braniti ovu zemlju do zadnje kapi krvi.’ Kad tako postupimo zatvori}emo usta nevaljalcima za vijeke vijekova”, kazao je Kulenovi}.

ODBOR NARODNOG SPASA Kulenovi}evom polo`aju u Vladi i potrebi ~uvanja njegovog autoriteta prilago|avalo se i slu`beno usta{ko tuma~enje uloge JMO-a. Na usta{koj skup{tini u Banjoj Luci krajem maja 1943. Vjekoslav Vran~i} ustvrdio da je “JMO bio stranka jednako hrvatska kao i HSS”, ne spominju}i pri tome JRZ. Neizravno potvr|uju}i usta{ku bojazan od obnovljenog “muslimanskog autonoma{tva”, Vran~i} je kazao kako uspostavom NDH “odpada razlog i za postavljanje nekog autonoma{kog pokreta”. Ipak, op}enita neizvjesnost NDH i slabljenje osovinskog polo`aja pove}alo je

nezadovoljstvo pa je u augustu 1942. {arolika skupina mjesnih prvaka i uglednika okupila “Odbor narodnog spasa”. Me|u osniva~ima je bio i stari Kulenovi}ev protivnik [efkija Behmen. Povod za okupljanje bio je pad Fo~e u ruke ~etnika i priliv brojnih izbjeglica u Sarajevo, i okupljeni prvaci su prvenstveno raspravljali o na~inima pomo}i izbjeglicama. Ovo sarajevsko okupljanje gotovo 300 predstavnika muslimanskih dru{tava i istaknutih gra|ana proteklo je neometano od usta{ke vlasti iako je Hakija Had`i} jo{ u julu 1942. izvijestio Ministarstvo unutra{njih poslova NDH da je rije~ o poku{aju utemeljenja “protudr`avnog” dru{tva. Paveli}evo ustrajavanje na pridobijanju prvaka JMO-a te njegov osobni odnos prema Kulenovi}u, izazivali su nezadovoljstvo me|u prista{ama Hakije Kulenovi}a i A demage Me{i}a, koji je tim povodom u Sarajevu u aprilu 1943. sazvao  33


Panjeta:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:34

Page 34

FELJTON  {iri krug sljedbenika. Isticano je nezadovoljstvo razvitkom politi~kih prilika u NDH i “velike pogrije{ke {to su na najmjerodavnija mjesta dovedeni ljudi koji su uvijek bili u oporbi prema Hrvatskoj”, dok su “izraziti muslimani hrvatski nacionalisti ve} od prvog dana obstanka NDH ostali u pozadini”. Najvi{e kritike upu}eno je na D`afera Kulenovi}a. U Zagreb su iz kruga Me{i}evih i Had`i}evih prista{a u oktobru 1943. ponovno upu}eni prigovori jer ministri Mladen Lorkovi} i Mehmed Alajbegovi} prigodom slu`benog dolaska u Sarajevo “nisu pozvali na savjetovanje sve predstavnike bosanskih muslimana”. Prista{e D`afera Kulenovi}a ozna~eni su kao “bogati trgovci i veleobrtnici kojima nije nikada na srcu bio spas i sre} NDH, ve} uvijek samo osobni probitci, pa su zato u pro{losti paktirali sa svim mogu}im neprijateljima hrvatskog naroda”. Utjecaj JMO-a pada i nakon smrti Uzeira Had`ihasanovi}a u septembru 1943., za ~ijim su se pogledima i mi{ljenjem povodili sarajevski strana~ki prvaci.

NI NA ISTOK, NI NA ZAPAD Naru{en odnos s Kulenovi}em posebno vidljiv je bio u aprilu 1944. kada je predsjednik Vlade NDH Nikola Mandi} u Sarajevu na sastanak “da pomognu nastojanju vlade u sre|ivanju prilika u NDH” pozvao muslimansko izaslanstvo sastavljeno od svih muslimanskih politi~kih i dru{tvenih skupina koje su postojale do uspostave NDH, uklju~uju}i i one srpskojugoslovenskog smjera. Pozvao je, me|u ostalima, i Gajretovog prvaka, advokata Zaima [arca, ve} tada u tajnosti povezanog sa gradskim komunisti~kim podzemljem. Dio sudionika je o sadr`aju razgovora sastavio opse`nu “Promemoriju”, potpuno zaobi{av{i D`afera Kulenovi}a koji je kao potpredsjednik u Mandi}evoj vladi trebao zastupati i posebne muslimanske probitke, pa je ona, kao i u slu~aju sarajevske rezolucije iz 1941., umno`ena i podzemnim kanalima pu{tena u javnost. Time je uo~i kona~nog sloma dodatno istaknuta kriza izme|u Kulenovi}a i dijela njemu do tada odanih sarajevskih prvaka. Be`ivotni ostaci JMO-a do~ekali su kraj rata obezglavljeni i podijeljeni na Kulenovi}a i ostale muslimanske prvake u Zagrebu, i op}enito muslimane hrvatske nacionaliste, bezuvjetno odane NDH, te s druge strane na skupinu pasivnih posmatra~a u Sarajevu i pokrajini, oporbeno raspolo`enih prema vlastima, ali bez jasnih politi~ko-nacionalnih ciljeva, prepu{tenih oportunisti~kom i{~ekivanju kona~nog ratnog raspleta i iluziji o mogu}oj pogodbi sa svakim ratnim pobjednikom. Iznimku u takvoj podjeli, kao usamljenik, predstavljao je mjesni prvak JMO-a i 34

KARDINALNA POGREŠKA

Džafer Džafer Kulenovi}, Kulenovi}, zagreba~ki zagreba~ki nadbiskup nadbiskup Alojzije Alojzije Stepinac Stepinac ii Vladimir Vladimir Mintas Mintas uu Zagrebu Zagrebu 1942. 1942.

skup{tinski zastupnik i senator iz Cazina Nurija Pozderac. Slom Kraljevine Jugoslavije Pozderca je zatekao u Cazinu, bez ikakvih dodira sa Sarajevom, pa se politi~ki pasivizirao, nezadovoljan zlo~inima i razli~itim usta{kim protusrpskim postupcima u Biha}u i Cazinskoj krajini. Uspostavom NDH u Krajini je na povr{inu isplivalo staro politi~ko suparni{tvo izme|u Pozderca i disidenta JMO-a i na~elnika op}ine u Velikoj Kladu{i Hasana Miljkovi}a, koji se u novim okolnostima poku{ao nametnuti kao mjesni muslimanski politi~ki autoritet. Miljkovi} je do 1941., kao disident JMO-a i 1938. kandidat na Ma~ekovoj listi u Cazinskom kotaru, stajao u Pozder~evoj sjeni. U korist njegovog uspona u NDH i{la je i ~injenica da je Paveli} u sklopu “iso-

ravljanja nepravdi iz jugoslovenske pro{losti” svojom javno objavljenom odlukom u augustu 1941. simboli~no poni{tio staru presudu “Miljkovi}u i drugovima” su|enim u kraljevoj diktaturi 1933. zbog izazivanja nereda na op}inskim izborima u Vrbaskoj banovini. Na gubitak utjecaja mjesnih ostataka JMO-a ukazivala je i ~injenica da je odmah nakon 10. aprila 1941. u Biha}u du`nost gradona~elnika privremeno preuzeo strana~ki disident Abdulah Ibrahimpa{i}, koji se poput Pozderca, nezadovoljan zlo~inima i represijom prema Srbima u gradu i okolici, ve} u julu povukao nakon sukoba s velikim `upanom Velike `upe Krbava i Psat u Biha}u Ljubomirom Kvaternikom. I u Cazinu su nakon sloma Kraljevine Jugoslavije vode}u ulogu preuzeli muslimanski protivnici ili disiden-

TO JE RAJA IZ AVNOJ-a Nurija Pozderac, Ivan Ribar, Pavle Savi}, Mladen Ivekovi}, Veselin Masleša, Vlada Ze~evi}, Ivan Milutinovi}, Sima Miloševi} i Mile Peruni~i} SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Panjeta:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:34

Page 35

MUSLIMANI U NDH (4) U pozadini preokreta u njegovom dotada{njem dr`anju stajala je klju~na ~injenica da su partizani krajem 1942. neo~ekivano zaposjeli Biha}, Cazinsku krajinu i dijelove susjednih kotara, iz kojih je s usta{kim i domobranskim postrojbama u strahu od odmazde izbjegao i veliki broj muslimanskog stanovni{tva. Privremeni gubitak ovih krajeva zbio se usred poja~anih nastojanja za uvo|enjem reda i zakonitosti po mjeri vlasti NDH te op}enitih poku{aja sre|ivanja prilika nakon sazivanja Hrvatskog dr`avnog sabora, provedenog Franceti}evog pothvata u isto~noj Bosni, partizanskog poraza na Kozari, Paveli}evog posjeta Banjoj Luci i Prijedoru, te utemeljenja Hrvatske pravoslavne crkve. Pozderac se priklonio partizanima i u Biha}u je u novembru 1942. imenovan za potpredsjednika Izvr{nog odbora novoutemeljenog partizanskog predstavni{tva AVNOJ-a. Nakon javnog priklanjanja partizanskim narodno-oslobodila~kim ciljevima, u

DEAR DEAR MISTER MISTER POGLAVNIK... POGLAVNIK... Hakija Hakija Hadži}, Hadži}, poslanik poslanik NDH NDH uu Ma|arskoj, Ma|arskoj, Budimpešta Budimpešta 1944. 1944.

ti JMO-a, me|u kojima i Pozder~ev predratni politi~ki suparnik Alija Ale Omanovi}, predsjednik cazinske organizacije HSS-a, mjesni povjerenik Hrvatskog radi{e i Selja~ke sloge, koji je i prije uspostave NDH bio povezan sa Slavkom Kvaternikom i nacionalisti~kim usta{kim krugovima u Zagrebu.

ODE NURIJA U PARTIZANE Iako se potpuno povukao iz javnog `ivota, Pozderac je u oktobru 1941. ipak stupio u prvi slu`beni dodir s vlastima NDH, odazvav{i se temeljem zakonske obaveze pozivu Dr`avnog povjerenstva za ispitivanje podrijetla imovine biv{ih jugoslovenskih zastupnika i senatora i njihovih porodica, a koje je svojim djelokrugom obuhvatilo i ostale prvake JMO-a, uklju~uju}i i D`afera Kulenovi}a te udovicu Mehmeda Spahe u Sarajevu. U svojeru~no sastavljenoj prijavi dr`avnom povjerenstvu potpisanoj sa “Za dom spreman” Pozderac se opisao kao “Hrvat musliman posjednik iz Cazina” koji je 1932. “morao napustiti svoju familiju i radno mjesto i pribje}i u Albaniju radi terora tadanjih vlasti koje su mene i moju familiju progonili kao istaknute Hrvate”. U prijavi je popisao porodi~nu imovinu i istaknuo dugove nastale nakon 1929. Na ovu je tvrdnju u prijavi nepoznatom rukom dopisana primjedba: “Tko je njega i za{to proganjao kao tadanjeg narodnog zastupnika i senatora?” Kao svjedoka koji je mogao potvrditi njegove tvrdnje naveo je sarajevskog suca Stjepana Brali}a, koji je u njegovu korist krajem februara 1942. zapisni~ki dao sljede}i iskaz: “Meni je poznata familija Pozderac, svi 9 bra}e i 9 sestara bili su poznata Hrvatska 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

KULENOVIĆEV GOVOR: “U Zagrebu je jedan ugledni Hrvat rekao idite u Bosnu, da vidite kakav treba Hrvat biti. ‘Nama treba samo komad kruha i puška, pa ćemo braniti ovu zemlju do zadnje kapi krvi.’ Kad tako postupimo zatvorićemo usta nevaljalcima za vijeke vijekova” familija s kojima sam se ja dru`io i njima zalazio. Za moga vremena od 1929. do 1932. nisu nikada od svog hrvatstva odstupali i radi toga su bili proganjani, a naro~ito od sreskog na~elnika Pavlovi}a. Vidio sam na svoje o~i kada je taj kotarski na~elnik bio blizu radnje Nurije Pozderca i odvra}ao svijet da ne zalazi u njegovu radnju. U njegovu radnju bilo je opasno u~i za bilo koga, napose za ~inovnike, jer se pazilo ko kod njega dolazi.” Dr`avno povjerenstvo je ve} u junu 1942. obustavilo postupak protiv Nurije Pozderca, uz obrazlo`enje da je njegova imovina ste~ena na zakonit na~in te da “nije u o~itom i znatnom nesrazmjeru s njegovim vjerovatnim prihodima kao i s prihodima njegove `ene i djece”. Pozderac je vi{e od godinu dana nakon progla{enja NDH s porodicom `ivio u Cazinu u svojevrsnoj dru{tvenoj izolaciji, ali neometan od vlasti, bez izravnih dodira s muslimanskim politi~kim i dru{tvenim krugovima u Sarajevu i Zagrebu. Prema nekim navodima, odbijao je neke pozive da promijeni neprijateljsko dr`anje prema NDH, jer bi “usta{e sigurno pre{li i preko njegovih stavova, a to su i poku{ale, ali je Nurija odbio svaku saradnju sa njima”. U februaru 1942. Pozderac nije pozvan u Hrvatski dr`avni sabor s ostalim zastupnicima JMO-a.

obliku obnovljene jugoslovenske dr`ave na novim ustavno-pravnim temeljima, Pozder~ev je prekid sa strana~kim ostacima JMO koji su na razne na~ine bili uklju~eni u NDH postao nepovratan. Svoj je neprijeporni mjesni muslimanski politi~ki autoritet stavio u slu`bu partizanskog vodstva i KPJ. U sklopu javne politi~ke akcije s partizanske strane, ime Nurije Pozdreca na{lo se sredinom novembra 1942. na proglasu “svih narodnooslobodila~kih odbora sreza Biha}, Krupa i Cazin”, upu}enom muslimanima izbjeglim iz svojih domova. U proglasu stoji da je uspostavljena mjesna partizanska vlast koja svima jam~i slobodu i sigurnost, a muslimane, uklju~uju}i i one pod oru`jem u sastavu domobranskih i usta{kih postrojbi, pozivalo se na povratak, ali uz upozorenje da }e se svaki napad na partizansko podru~je odbiti “svim snagama”. Partizanska “Biha}ka republika” ostala je kratkotrajna tvorevina kojoj je sudbina zape~a}ena ve} po~etkom 1943. kada je zapo~eo {iroki vojni~ki pothvat s neostvarenim ciljem uni{tenja partizanskih snaga. Pozderac je s malodobnim sinom nakon ponovne okupacije Biha}a i Cazina od NDH krenuo na put bez povratka. Povukao se sve do Sand`aka nakon {to je ranjen u bici na Sutjesci i od posljedica ranjavanja preminuo je u junu 1943. (Kraj) 35


Assanage:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:39

Page 36

BIJEG PRED ZAKONOM OSNIVA^A WIKILEAKSA

Slobodna Bosna piše o tome kakve su mogućnosti da Julian Assange napusti Ambasadu Ekvadora u Londonu, u kojoj se nalazi duže od dva mjeseca, s obzirom da je Britanija odbila da mu garantuje siguran prolazak preko svoje teritorije i da ode u Ekvador čiji je azil dobio

PRAVNE ZAVRZLAME AZILANTSKOG STATUSA JULIANA ASSANGEA Rje{avanje slu~aja Juliana Assangea bi mogao da potraje mjesecima ili ~ak godinama jer Britanija insistira na tome da “nema pravne osnove“ da mu se omogu}i siguran izlazak iz zemlje 36

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Assanage:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:39

Page 37

DIPLOMATSKE BITKE ZA I PROTIV JULIANA ASSANGEA Pi{e: DANKA SAVI]

K

akva sudbina ~eka Juliana Assa n gea, osniva~a WikiLeaksa , zbog kojeg je posljednjih dana do{lo do naglog zao{travanja diplomatskih odnosa izme|u Velike Britanije i Ekvadora koji mu je nedavno dao azil? Kako bi mogao do}i u situaciju da, bez straha od izru~enja, napusti Ambasadu Ekvadora u Londonu u kojoj se nalazi od 19. juna, s obzirom da je Britanija odbila da mu garantuje siguran prolazak preko svoje teritorije? Ovo su pitanja na koja i dalje nema odgovora, ali nakon `ustrih “prepucavanja” na realciji Ekvador - Velika Britanija (izjava zvani~nika, te osude ekvadorskog parlamenta, “prijetnje” Londona da }e “provaliti” u ambasadu i zahtjeva vladi da zatra`i vanredno zasjedanje Vije}a sigurnosti UN-a), kao da su uslijedili pomirljiviji tonovi. Ekvador je spreman na dijalog s Velikom Britanijom i [vedskom kako bi se prona{lo rje{enje oko pitanja Assangea, najavio je po~etkom sedmice ekvadorski predsjednik Rafael Correa, a kako se najavljuje, {vedska vlada ozbiljno razmi{lja o tome da Assangeu garantira da ne}e biti izru~en SAD-u, gdje ga terete za odavanje dr`avne tajne, za {ta je predvi|ena ~ak i smrtna kazna. [vedski zakon i Evropska konvencija o ljudskim pravima, koju je [vedska potpisala, zabranjuju izru~enje u dr`avu u kojoj postoji smrtna kazna, tako da bi zahtjev za izru~enje neke dr`ave u kojoj postoji smrtna kazna, kao {to je to slu~aj sa SADom, morao biti upu}en uz jamstva da smrtna kazna ne}e biti izre~ena niti izvr{ena. Ranije je najavljeno da bi Assange mogao sura|ivati sa [vedskom ako dobije garanciju da ne}e biti izru~en u tre}u zemlju.

[TA KA@U BRITANSKI ZAKONI? Podsjetimo, Assange, ~ija je stranica WikiLeaks 2010. objavila 250.000 povjerljivih ameri~kih diplomatskih dopisa, vrlo kompromitiraju}ih prvenstveno za SAD, ali i druge zemlje, suo~en je s mogu}no{}u britanskog izru~enja [vedskoj u kojoj ga terete zbog navodnog silovanja i seksualnog napastvovanja dvije `ene. Optu`nica protiv njega, me|utim, nije podignuta. Kako je u Velikoj Britaniji iscrpio sve pravne mogu}nosti da izbjegne ekstradiciju, a upla{en da bi ga [vedska mogla izru~iti SAD-u, sklonio se u ambasadu Ekvadora. Tako je, podsje}a BBC, prekr{io uvjete pod kojima je pu{ten da se brani sa slobode. Kakav bi rasplet sada mogao uslijediti? U ~itavoj pri~i, pomenuta je i mogu}nost da bi se Velika Britanija mogla pozvati na svoj Zakon o diplomatskim i 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

KAKO DO SLOBODE Julian Assange se od 19. juna nalazi u Ambasadi Ekvadora u Londonu i suo~en je s mogu}no{}u britanskog izru~enja [vedskoj, a potom i SAD-u

konzularnim pretpostavkama iz 1987. godine, na temelju kojeg mo`e da opozove diplomatski status ekvadorskoj ambasadi, a u kona~nici to zna~i da bi britanska policija mogla u}i u ambasadu i uhapsiti Assangea. Ekvador je na nagovje{taj ovakve mogu}nosti burno reagirao i kazao da bi to zna~ilo kr{enje Be~ke konvencije o nepovredivosti diplomatskih predstavni {tava iz 1961. godine. BBC podsje}a da je zakon, po kojem bi ovaj policijski upad u ambasadu bio mogu} a na koji se London poziva, donijet nakon {to je 1984. godine policajka Yvonne Fletcher ubijena hicima iz ambasade Libije. Zakon, naime, precizira da je potrebno ukinuti status onim ambasadama koje se ne koriste u diplomatske svrhe, kao {to je recimo podr{ka teroristi~kim aktivnostima. Čak i ako bi postojao validan pravni argument za ukidanje statusa, ostaju politi~ke nedoumice, pi{e BBC, ukazuju}i da bi takav potez Londona stvorio opasan presedan i ohrabrio vlade {irom svijeta na sli~no postupanje sa disidentima koji zatra`e politi~ki azil u

nekoj ambasadi a optu`eni su kao Assange za odre|eno krivi~no djelo.

COREA: ZA[TO BRITANCI NISU IZRU^ILI PINOCHETA? S druge strane, BBC podsje}a da je britanska vlada 1988. godine iskoristila ovla{tenja iz Zakona o diplomatskim i konzularnim pretpostavkama da bi se razra~unala sa skvoterima u ambasadi Kambod`e. Britanski medij tako|e ukazuje na odredbu Be~ke konvencije prema kojoj u`ivanje diplomatskog imuniteta podrazumijeva obavezu diplomatske misije da po{tuje lokalne zakone i da se ni pod kakvim uvjetima ne smije mije{ati u unutra{nje stvari zemlje doma}ina. Ricardo Patino, ekvadorski ministar vanjskih poslova, za BBC je izjavio kako o~ekuje da }e Britanija po{tovati odluku Ekvadora, u suprotnom }e Ekvador koristiti alternative koje dopu{ta me|unarodno pravo i za Assangea zahtijevati siguran prolaz. Tako je u opticaj u{la mogu}nost da Ekvador osniva~u WikiLeaksa dodijeli diplomatski  37


Assanage:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:39

Page 38

BIJEG PRED ZAKONOM OSNIVA^A WIKILEAKSA  status ili status izaslanika pri UN-u, {to bi mu po ekvadorskom tuma~enju trebalo osigurati izlazak iz ambasade. Ali, u slu~aju da postane osoblje ambasade, Britanija treba za to dati saglasnost, {to te{ko da se mo`e desiti. Britansko pravosu|e odobrilo je izru~enje Assangea, upozorava The Guardin, a Ekvador mora po{tovati britanske zakone. BBC navodi da je Scotland Yard u pro{losti ve} uhapsio diplomate. Ekvadorski predsjednik Rafael Correa kao argument za britansku licemjernost naveo je: “Britanci tvrde da nemaju drugog izbora nego izru~iti Assangea. Za{to onda nisu svojevremeno izru~ili Augusta Pinocheta?” William Hague, britanski ministar vanjskih poslova, izjavio je da njegova vlada ima obavezu, u skladu sa doma}im zakonima, da izru~i Assangea [vedskoj. ”Niko, a ponajmanje vlada Ekvadora, ne bi trebalo da sumnja u na{u rije{enost da provedemo na{u zakonsku obavezu i vidimo da je Assange izru~en [vedskoj”, rekao je nedavno britanski ministar vanjskih poslova na konferenciji za novinare. Prema njegovim rije~ima, zastoj u rje{avanju slu~aja Assange bi mogao da potraje mjesecima ili ~ak godinama, jer “nema pravne osnove“ da se Assangeu omogu}i siguran izlazak iz zemlje budu}i da se Britanija nalazi pod „obavezuju}om du`no{}u“ da ga izru~i [vedskoj. “Ovdje nisu u pitanju Assangeove aktivnosti u WikiLeaksu ili pona{anje SAD-a, morate to da razumijete. U [vedskoj ga tra`e da odgovori na optu`be za ozbiljne seksualne prestupe“, kazao je on.

SLU^AJ MA\ARSKOG KARDINALA Ali, ekvadorski zvani~nici ka`u da }e Assange ostati u Ambasadi Ekvadora u Londonu sve dok Velika Britanija odbija da mu omogu}i siguran izlaz iz zemlje.

PODR[KA JAVNOSTI Ispred Ambasade Ekvadora u Londonu prije nekoliko dana okupila se velika grupa pristalica osniva~a “WikiLeaksa”, u o~ekivanju obra}anja Assangea

Ako je suditi prema izjavi {vedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta za tamo{nje medije, [vedska nema razloga da `uri s izru~enjem Assangea tako da }e Stockholm “~ekati da vidi {ta }e se desiti”. [to se ti~e Assangeovog statusa politi~kog azilanta, BBC podsje}a i na Konvenciju o izbjegli~kom statusu koju su ratifikovale i Britanija i Ekvador, a u kojoj se navodi da se ona ne}e primjenjivati na osobe “u pogledu kojih postoje ozbiljni razlozi za razmatranje da su po~inili ozbiljan nepoliti~ko krivi~no djelo van zemlje u kojoj tra`e izbjegli~ki

LATINOAMERI^KI KONSENZUS O ASSANGEU

Latinska Amerika podržava odluku Ekvadora da dodijeli azil Julianu Assangeu Nakon {to je donio odluku o davanju politi~kog azila Assangeu, Ekvador se obratio Organizaciji ameri~kih dr`ava, koja okuplja sve zemlje sjeverne, centralne i Latinske Amerike. Prema sporazumu ove Organizacije iz 1954. godine, zemlje ~lanice se sla`u da daju azil u svojim diplomatskim misijama osobama koje su tra`ene iz politi~kih razloga, ali ne i osobama koje zakon tra`i zbog obi~nih krivi~nih djela. Sjedinjene Dr`ave nisu dio tog sporazuma i ne priznaju koncept diplomatskog

38

azila kao dijela me|unarodnog prava, iako su i same u praksi {titile osobe koje se nalaze pred progonom vlasti, re`ima koje SAD ocjenuje kao nedemokratske. U saop{tenju State Departementa je poru~eno da SAD vjeruje da je slu~aj Assangea bilateralno pitanje Ekvadora i Velike Britanije. Unija koja je podr`ala Ekvador, a London pozvala na suzdr`anost u vezi sa slu~ajem Assange, krajem sedmice }e u Washingtonu odr`ati sastanak na kojem ne}e u~estvovati ni SAD ni Kanada. 

status” a prije nego {to su takav status zatra`ile. Optu`be sa kojima se suo~ava Assange u [vedskoj su seksualno napastvovanje i silovanje, a to je ozbiljno nepoliti~ko krivi~no djelo, pi{e BBC. Osim pravnog aspekta, ostaje pitanje na koji na~in iz Londona Assange u ovakvoj situaciji mo`e do}i do teritorije Ekvadora? BBC tako navodi da bi Assange, ako bi poku{ao do}i do Ekvadora i iza{ao iz ambasade, mogao izbje}i hap{enje dokle god je u vozilu sa diplomatskim tablicama. Teoretski je mogu}a situacija u kojoj bi policija mogla da zaustavi vozilo, ali ne i da ga pretra`i. No, ~im bi stigao do nekog aviona, opet bi se javila opasnost da bude uhap{en prilikom izlaska iz kola. Spominjana je i ideja da se Assange otpremi iz zemlje u zakonom za{ti}enoj “diplomatskoj torbi”. One su, me|utim, namijenjene samo za prenos zvani~ne dokumentacije i te{ko je pretpostaviti kako bi se to primijenilo na Assangea, makar i samo zato {to bi britanskim vlastima brzo postalo jasno {ta je u “torbi”, pi{e BBC. On tako|er podsje}a na najdu`i slu~aj boravka nekog disidenta u nekom diplomatskom predstavni{tvu, u pitanju je ma|arski kardinal Jozsef Mindszenty, koji je proveo ~ak deceniju i po u ameri~koj ambasadi u Budimpe{ti. U Ambasadu SAD-a se sakrio u godini ma|arske revolucije protiv sovjetske dominacije (1956.), koja je trajala od kraja oktobra do sredine novembra iste godine. Tek nakon petnest godina, kardinal je iz Ambasade SAD-a uspio do}i do Austrije.  SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

22.8.2012

21:28

Page 5


Prevent:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:43

Page 40

OTKUP SIROVE KO@E

U njemačkim pogonima VOLKSWAGENA počela je proizvodnja GOLFA sedme generacije u koji se ugrađuju presvlake izrađene u bh. pogonima PREVENT GRUPE; direktor PREVENT LETHERA KEMAL HADŽIĆ za SB pojašnjava detalje proizvodnog procesa, obim suradnje sa VW-om i ideje za nove projekte

LOKOMOTIVA GOSPODARSKOG RAZVOJA BiH Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

estog augusta Volkswagen je u svojim njema~kim tvornicama po~eo proizvodnju nove, sedme generacije modela Golf. Proizvodnja je po~ela u tvornicama u Wolfsburgu i Zwickau, specijalno prilago|enim za nove proizvodne procese za proizvodnju automobila sa novom modular-

[ 40

nom matricom - MQB . Golf sedme generacije }e biti drugi serijski automobil VW grupe, nakon Audija A3 tre}e generacije, koji }e koristiti MQB platformu. Nova sedmica oja~at }e udio VW u ovoj klasi, posebice kada su u pitanju konkurenti s istoka. Golf je iznimno va`an model za njema~ku grupaciju. Samo pro{le godine isporu~eno je 914 000 komada, a od 1974. godine, otkako se pojavio na tr`i{tu, prodano ih je nevjerojatnih 25 miliona. Ono

{to je za nas itekako va`no jeste to da }e u svaki novi Golf biti ugra|ene presvlake izra|ene u bosanskohercegova~kim tvornicama Prevent grupe.

70 TONA KO@E DNEVNO Presvlake za ikonu njema~ke automobilske industrije prave se u pogonima Prevent Leathera, najmodernije ko`are u jugoisto~noj Evropi. “Mi imamo mogu}nost izrade finalnog proizvoda od sirove ko`e. Zbog toga i jesmo jedan od vode}ih dobavlja~a u automobilskoj industriji u Evropi. Vi{e od toga, kako bi bili dobavlja~ u ovoj oblasti, moramo da po{tujemo rigorozne standarde predvi|ene za automobilsku industriju”, ka`e za SB Kemal Had`i}, direktor Prevent Leathera i ~lan uprave Prevent BiH. “Dakle, opremljeni smo najmodernijim ma{inama za obradu sirove ko`e ~iji su procesi automatski regulisani. Na{i dnevni kapaciteti omogu}avaju obradu vi{e od 70 tona ko`e, {to je oko 2.000 komada dnevno. Specifi~ni SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Prevent:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:43

Page 41

GOLF UMJESTO PIRAMIDA KEMAL KEMAL HAD@I] HAD@I]

Zabrinjava Zabrinjava ~injenica ~injenica da da uu Federaciji Federaciji ne ne postoji postoji adekvatno adekvatno mjesto mjesto za za zbrinjavanje zbrinjavanje otpada otpada

investicija u ovom gradu. “Ko`u nabavljamo na me|unarodnom tr`i{tu. Na`alost, bh. dobavlja~i ne mogu da nam osiguraju potrebne koli~ine tako da ko`u uvozimo iz ostatke Evrope, ali i iz Sjeverne i Ju`ne Amerike. Voljeli bismo da do|e do ozbiljnog ulaganja u sto~arstvo u BiH. To ne samo da }e nama olak{ati nabavku sirovina, ve} indirektno doprinosimo i razvoju privrede u BiH”, ka`e Had`i}. Desetine tona ko`e prolazi slo`en proces proizvodnje u kojem se eliminiraju i najmanje sitnice, od boranja ko`e pa ~ak do tragova uboda koji obadi ostavljaju na tijelu krave. Prva se kontrola radi ru~no, detaljnim pregledom ko`e koja se razvrstava po kvalitetu a zatim se {alje u dijelove u kojima se re`e na komade ma{inama modernijim nego u austrijskim tvornicama, koje su donedavno va`ile za vode}e u svijetu. Dijelovi ko`e se kasnije, nakon bojenja i su{enja, {alju u {ivaonice. “Danas je jedan od osnovnih izazova ko`arske industrije optimiziranje procesa proizvodnje. Pored toga, u automobilskoj industriji pritisak je najprisutniji i na pravovremenim isporukama i upravljanju zalihama”, ka`e Had`i}, dodaju}i kako postoje posebni zahtjevi vezani isklju~ivo za automobilsku industriju. “To je industrija visokih performansi sa visoko kvalitetnom i naprednom opremom, izvrsnom organizacijom, te industrija koja zadovoljava najvi{e standarde kvaliteta.

mogla biti pro{irena sa jo{ nekoliko ozbiljnih proizvo|a~a. “Fleksibilnost je klju~”, tvrdi Had`i}, odgovaraju}i na pitanje kako Prevent Leather odgovara na zahtjeve klijenata. “Fleksibilnost je jedan od glavnih pokreta~a u proizvodnji i administraciji, {to zna~i spremnost da prona|ete alternativno rje{enje i prevazi|ete uobi~ajne norme. Naporan rad u nabavci, logistici i planiranju zahtijeva podr{ku svih ostalih procesa. Mi nudimo rje{enja All In One, {to podrazumijeva dizajn, razvoj, {tavljenje, krojenje i {ivanje: kupac ima jedno mjesto kontakta od po~etne ideje do realizacije gotovog proizvoda. Tako|er, nabavka najboljih sirovina, optimizacija proizvodnje i orijentisanost na pravovremenu isporuku su neki od bitnih faktora za uspjeh. Neiz ostavan dio svih procesa je CRM tj. upravljanje odnosa s kupcima koji uz kontinuiranu inovaciju nudi kupcima nova rje{enja, ideje i realizaciju istih.“ Prevent Leather je pro{le godine pustio u rad automatizirano postrojenje za preradu otpadnih voda i filtriranje zraka. Ekolo{ki projekat Prevent Leathera ko{tao je skoro tri miliona eura, a poduzet je kako bi se sprije~ilo oticanje one~i{}ene vode u rijeku Bosnu i smanjila emisija neprijatnog mirisa koji nastaje u golemim bazenima za {tavljanje sirove ko`e. Kemal Had`i} ka`e da }e uprava tvornice i dalje investirati u podizanje ekolo{kih standarda i da }e

“Prevent Leather je u ekolo{ke projekte do sada ulo`io tri miliona eura; slijede}i projekat je spalionica otpada koja bi proizvodila elektri~nu energiju“ zahtjev kupca je da na{i proizvodi budu od ko`e mladih bikova. Ina~e, u procesu obrade i proizvodnje ko`e koristimo biljnu {tavu koja je sa ekolo{kog stanovi{ta najprihvatljiva u ko`arskoj industriji. Djeluju}i na takav na~in, i na{i kupci i mi vodimo ra~una o okoli{u. Ako mi dozvolite da sa`mem, najmodernijom ko`arom u Jugoisto~noj Evropi nas ~ini na{ dnevni kapacitet obrade, zadovoljavanje najvi{ih profesionalnih standarda i dugogodi{nje poslovanje sa Volkswagenom.“ U tvornici u Visokom ~itav proces izrade ko`nih presvlaka, od dana kada stigne kamion sa sirovim ko`ama, do ugradnje na sjedala, traje 21 dan. Sve vrijeme traje kontrola kvalitete proizvoda koji mora zadovoljavati najvi{e standarde zahtjevnih proizvo|a~a, za {ta su prije svega zadu`eni iskusni ko`ari u Visokom, gradu koji ima tradiciju dugu 150 godina, ali i najmodernije ma{ine ugra|ene u tvornicu koja je prva greenfield 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Just in time, odnosno , pravovremene isporuke i neobi~na dinamika okru`enja su samo neke od karakteristika koje ne vi|amo ~esto na jednom mjestu. Smatram da jedno ovako kompleksno poslovno okru`enje zahtijeva dugo radno iskustvo, ali i energi~an tim koji je spreman u~iti i naporno raditi, kako bi se zadovoljile potrebe za kvalitetom i logisti~kim zahtjevima koje name}u kupci.”

MILIONI EURA ZA OKOLI[ Ko`a koja je pro{la testove kontrole automatski se {alje u kroja~nicu, u koju je Prevent instalirao petnaest njema~kih Gerber i francuskih Lectra ma{ina. Radi se o kompjuterski navo|enom sistemu krojenja dijelova za presvlake koje se kasnije {alju u {ivaonicu. Prevent Leather {ije presvlake za Volkswagen , Audi , Nissan, Citroen... a lista klijenata uskoro bi

slijede}i korak u tom pravcu biti izgradnja ekolo{ke spalionice. “Nusprodukt na{ih proizvodnih procesa je i organski otpad. Tokom ovih godina koliko poslujemo u BiH svjedoci smo da se izuzetno malo pa`nje poklanja pitanju zbrinjavanja organskog otpada. Zabrinjava nas ~i njenica da na prostoru FBiH ne postoji adekvatno mjesto za odlaganje ovog otpada”, ka`e Had`i}, zaklju~uju}i: “Mi ve} godinama upozoravamo nadle`ne organe na ovaj problem i poku{avamo sa na{e strane da ponudimo sveobuhvatno rje{enje. ^ak smo javnosti u vi{e navrata predstavljali mogu}nosti termi~kog tretmana otpada koji nudi vi{estruke beneficije, ali nismo nai{li na razu mijevanje. Tako|er, spremni smo na privatno-javno partnerstvo kada je u pitanju ova problematika. Nerje{avanje ovog pitanja nije u duhu evropskih aspiracija na{e zemlje.“  41


EUROPA:EUROPA.qxd

21.8.2012

17:05

Page 42

EVROPA, ODMAH EU PROJEKTI Bienvenue en Bosnie-Herzégovin PODR[KE MALIM I SREDNJIM PREDUZE]IMA U BiH Putem projekta koji finansira EU “Razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetni{tva u Gora`du, Fo~i, Rogatici i Novom Gora`du” podr`ano je 196 malih i srednjih preduze}a i individualnih proizvo|a~a iz sektora proizvodnje mlijeka i mlije~nih proizvoda, kao i prera|iva~a vo}a i povr}a iz BiH. Sredstva za ovaj projekat EU je osigurala iz IPA fonda za BiH u iznosu od oko 400.000 eura, a op}ine koje su uklju~ene u projekt su ga sufinansirale. Paralelno s ovim, realizirana su i ~etiri projekta koja je sa oko milion eura finansirala njema~ka Vlada, dok je projekte implementirala njema~ka NGO HELP Hilfe zur Selbsthilfe. Njema~ka vlada u 2012. godini je pomogla HELP s 350.000 eura iz dijela sredstava koja se ti~u podr{ke jugoisto~noj Evropi.

VIJESTI VIJESTI IZ IZ BiH, BiH, PROMOCIJA PROMOCIJA TURIZMA, TURIZMA, STRANIH STRANIH INVESTICIJA INVESTICIJA

Zehra Zehra Dreca Dreca Sikias, Sikias, urednica urednica BH BH Infa, Infa, ka`e ka`e da da je je pored pored informiranja informiranja frankofone frankofone javnosti javnosti oo de{avanjima de{avanjima kod kod nas, nas, cilj cilj ovog ovog portala portala da da popravi popravi imid` imid` BiH BiH uu frankofonskim frankofonskim zemljama zemljama

PREGOVORI EU I CEFTA-e O CARINI NA HRVATSKE PROIZVODE Analiza analiti~ara Hrvatske narodne banke o uticaju pristupanja Hrvatske EU na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda objavljena u jednom od biltena HNB-a pokazuje da bi nakon ulaska Hrvatske u EU tre}ina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se izvoze u BiH bila optere}ena carinama, koje za znatan broj proizvoda mogu biti i ve}e od 20 posto. Prema najavama potpredsjednika hrvatske Vlade Nevena Mimice, nakon ljetne stanke, EU }e u Neven Mimica

42

BH Info, prvi bh. portal na francuskom jeziku, odnedavno ima i business imenik za sve bh. kompanije koje su zainteresirane za tržišta frankofonskih zemalja, a prvenstveno za Francusku

K

ada na internet ukucate web adresu www.bhinfo.fr, u dnu ove stranice na}i }ete obilje informacija na francuskom jeziku o lijepim i vrijednim mjestima u BiH, njenim gradovima, spomenicima, prirodnim ljepotama, na koje i sami zaboravljamo da postoje. BH Info, prvi francuski medij posve}en BiH, ne samo da je sjajan vodi~ za sve frankofone koji `ele znati vi{e o BiH, nego je i jedini koji pravi

pregled frankofone {tampe o BiH, te pi{e o svim va`nim, kulturnim, politi~kim, sportskim i drugim doga|ajima u BiH. Sarajka Zehra Dreca Sikias, urednica BH Infa, ka`e da osim na{e dijaspore kojoj je stalo da odr`i veze sa domovinom postoji i veliko interesovanje mnogih frankofonih Evropljana, koji `ele odr`ati ili produbiti vezu sa Bosnom. “Cilj nam je informirati javnost izvani BiH, ali i popraviti imid` zemlje, i SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


EUROPA:EUROPA.qxd

21.8.2012

17:06

Page 43

ine Foto: Mario Ili~i}

pokazati jedno njeno drugo, ljep{e lice o kojima se rijetko govori u stranim medijima”, dodaje ona. Kao diplomirani `urnalista, a potom i stipendista francuske vlade, zavr{ila je postdiplomske studije 1998. godine u Visokoj {koli za novinarstvo u Lilu (Ecole Superieure de Journalisme de Lille), te godinama `ivjela u Marseillu i sara|ivala sa uglednim francuskim listovima. Od kraja 2009. godine, kada je sa saradnicima pokrenula ovaj portal, koji sada mjese~no bilje`i preko 100.000 posje23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

ta, dobila je veliku podr{ku asocijacija koje se bave BiH. BH Info je francuski medij, registriran je u Francuskoj i radi po njenim standardima, a ve}ina njegovih saradnika su Francuzi. Tri hiljade ljudi, me|u njima i ~lanovi grupe prijateljstva BiH i Francuske u Skup{tini ove zemlje, sedmi~no dobija newsletter BH Infa. Podsjetimo da je BiH prije dvije godine postala pridru`ena ~lanica Me|unarodne organizacije frankofonije, politi~ke institucije koja danas okuplja 70 dr`ava i oko 800 miliona ljudi. Urednica BH Infa ka`e da interes za portal pokazuju i u drugim frankofonskim zemljama. “Imamo puno ljudi iz Libana koje zanimaju de{avanja u Bosni i Hercegovini”, dodaje ona. Besplatan pristup svim do sada objavljenim tekstovima i arhivi tako|er je dragocjena baza podataka za sve doktorate o BiH, novinarskih istra`ivanja, projekte i strane investicije. BH Info je za kratko vrijeme postao i relevantan izvor informacija: primjera radi, do sada su strani novinari konsultovali francuske eksperte za BiH za svoje ~lanke, danas konsultuju BH Info. Ovaj portal odnedavno ima i imenik preduze}a u koji se mogu upisati svi koji imaju namjeru izvoziti na francusko tr`i{te: BH Info je pokrenuo i BUSINESS IMENIK, za sve poslovne ljude i kompanije koji su zainteresirani za tr`i{ta frankofonskih zemalja, a prvenstveno Francusku odakle je 60% ~italaca ovog portala. Svi koji se upi{u u imenik posti`u i ve}u vidljivost na netu jer ovo je jedini BH web site koji je referenciran na Google Newsu, te informacije koje oni upi{u ostaju, {to je prilika ne samo za izvoz nego i za tra`enje partnerstva, dobavlja~a i druge oblike saradnje. Pretrage se na imeniku mogu vr{iti i

po vrsti firme, i po sektoru, pa ~ak i po proizvodu koji se `ele plasirati. Od nedavno se preko BH Infa mogu kupiti i kulturni proizvodi iz Bosne. “Za sad su to knjige i CD-ovi, ali to mogu biti kasnije i knjige na na{em jeziku, posteri, suveniri, filmovi, ~asopisi, sve {to je vezano za kulturu i lijepo jer Bosna se po lijepom ne poznaje u frankofonskim zemljama”, dodaje Zehra. Zato, ovo je prilika za sve koji misle da u tom smislu mogu ne{to ponuditi da to plasiraju izvan BiH. (D. Savi})

ime Hrvatske po~eti pregovore sa zemljama CEFTA-e o zadr`avanju nultih ili najni`ih carina na hrvatske proizvode nakon ulaska u EU. Pristupanjem EU za Hrvatsku, naime, prestaju vrijediti trgovinski sporazum CEFTA, a zapo~inje primjena zajedni~ke trgovinske politike EU.

DAVIDDI: SAMO BiH, A NIKAKO ENTITETI, MO@E I]I PREMA EU Renzo Daviddi, otpravnik poslova Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini, u izjavi za javnost, reagirao je pro{le sedmice na izjave politi~ara iz Republike Srpske u kojima se ~ak preispituje interes za evropsku budu}nost BiH, nazivaju}i ih uznemiravaju}im i razo~aravaju}im. “To isto rukovodstvo”, podsjetio je Daviddi, “preuzelo je jasne obaveze i vremenske rokove prije manje od dva mjeseca, u sklopu Mape puta koja je usagla{ena u Briselu u prisustvu najvi{ih zvani~nika EU-a. Nije mogu}e da bilo koji entitet ima svoj vlastiti, paralelni put ka EU, ili odvojenu koordinaciju sa EU-om. Kao {to se dobro zna, integracija BiH u EU je jedan proces za jednu zemlju koja govori jednim glasom”, poru~io je Daviddi.

MAKEDONIJA, NAJRELIGIOZNIJA ZEMLJA U EVROPI Godi{nje anketa provedena u 57 zemalja o stepenu religioznosti po narodima – Gallup International Religiosity and Atheism Index, pokazuje da je broj ljudi koji se deklariraju kao uvjereni ateisti porastao s ~etiri posto 2005. na sedam posto ove godine, a najvi{e ih je u Francuskoj. Zanimljivo je da je Makedonija, u kojoj se 90% ispitanih izrazilo da su religiozni, prema ovom istra`ivanju najreligioznija zemlja Evrope. Odmah iza nje nalaze se Rumunija (89%), Moldavija (83%) i Poljska (81%), dok je Srbija na petom mjestu, a tek iza nje na {estom Italija. Najuvjereniji ateisti su Japanci (31 posto), ^esi (30 posto) i Francuzi (29 posto). U Irskoj je zabilje`eno da je ~ak za 22% opao broj onih koji se izja{njavaju da su religiozni.

43


BIZNIS:BIZNIS.qxd

22.8.2012

23:06

Page 44

BUSINESS    

Priredio: ASIM METILJEVI]

Blokirana izgradnja mosta na Savi Kako je najsiroma{nija dr`ava u Evropi ostala bez aviona Solidan rast prihoda od PDV-a Privredu BiH potresa nelikvidnost SUMNJIVI RASKIDI UGOVORA Gra|evinska tvrtka Strabag bez jasnih razloga odustala od izgradnje mosta na Savi vrijednog 21 milion eura

Povlači li se “Strabag“ u dogovoru s “Vijaduktom“? Austrijska kompanija Strabag definitivno je odustala od izgradnje mosta Svilaj na Savi, koji bi spajao hrvatsku i bh. autocestu na koridoru 5C, a jo{ uvijek nije poznato ho}e li novi izvi|a~ radova biti izabran na ponovljenom tenderu ili s liste ranijeg tendera na kojem je Strabag iza{ao s uvjerljivo najjeftinijom ponudom. Most Svilaj na Savi u omjeru 50:50 posto finansiraju dvije dr`ave, a ugovor sa Strabagom o izgradnji mosta vrijednog 21 milion eura potpisan je jo{ u februaru ove godine. U Strabagu tvrde da su se odlu~ili za raskid ugovor jer ih investitor navodno nije u predvi|enom roku “uveo u posao“, no u HAC-u (Hrvatske autoceste) tvrde suprotno - da su blagovremeno poslali obavijest o po~etku radova na koju se Strabag jednostavno nije odazvao. Upu}eni me|utim tvrde da krivicu treba tra`iti na obje strane. Strabag je navodno sve vrijeme nakon potpisivanja ugovora tra`io preinaku projekta na na~in da izgradnja bude jeftinija a ugovorena cijena ista, a investitorima (HAC-u i Ministarstvu prometa i komunikacija BiH) se prigovora da nisu na vrijeme obezbijedili potrebne gra|evinske dozvole. 44

[ta god da je u pitanju, most na Savi sigurno ne}e biti izgra|en u predvi|enom roku, a i cijena gradnje bit }e neuporedivo vi{a od one ugovorene u februaru ove godine. Naime, drugoplasirana tvrtka na tenderu, hrvatski Vijadukt, iza{ao je s cijenom od oko 26 miliona eura, a to zna~i da }e izgradnja mosta ko{tati najmanje 5 miliona eura vi{e od cijene ugovorene sa Strabagom. Mo`da se upravo u tome kriju stvarni razlozi zbog kojih je Strabag izgradnju mosta, uz odgovaraju}u proviziju, odlu~io prepustiti Vijaduktu. U gra|evinskom biznisu vrlo je rasprostranjena praksa preprodaje poslova koja se u pravilu odvija po sli~nom scenariju: prvorangirana kompanija uz odgovaraju}u proviziju odustane od ugovorenog posla nakon ~ega se ugovor potpisuje s drugorangiranom kompanijom, koja je naravno ponudila vi{u cijenu. Na dobitku su i prvorangirana i drugorangirana kompanija, a na gubitku je samo investitor. Puno je indicija koje upu}uju na zaklju~ak da je izgradnja mosta Svilaj blokirana upravo zbog tajne nagodbe Strabaga i Vijadukta.

Državnu Cessnu prodao SDP, ko će kupiti Canadaire? Te{ko da }e ikada biti precizno utvr|ena visina {tete izazvane {umskim po`arima koji su se tokom vrelih ljetnih mjeseci poput epidemije {irili Hercegovinom. Ministarstvo sigurnosti BiH barata okvirnom procjenom {tete u iznosu od oko 50 miliona eura. Na~elnik Op}ine Konjic Emir Bubalo nedavno je iznio podatak da je samo na podru~ju ove op}ine vatrena stihija progutala blizu tri hiljade hektara visokokvalitetne borove {ume “~ija je vrijednost puno ve}a od vrijednosti pet kanadera za ga{enje po`ara“. Usred pri~e o po`arima i kanaderima, koje BiH nema niti }e u dogledno vrijeme imati, otvorena je rasprava o dr`avnom avionu koji je do prije nekoliko godina stajao na raspolaganju dr`avnoj eliti BiH. No, taj je avion “neodgovorna vlast SDA prodala u pola cijene“, pa je BiH “jedina siroma{na dr`ava u Evropi koja nema vlastiti avion“, rekao je nedavno na press konferenciji ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija, preporu~iv{i novinarima da istra`e kako je BiH ostala bez aviona u dr`avnom vlasni{tvu. “Istragom“ je utvr|eno da je avion o kojem govori Lagumd`ija (Cessna 550II) prodat 2001. godine, dakle za vrijeme vlasti Alijanse za promjene predvo|ene SDP-om! Odluka o prodaji aviona usvojena je jednoglasno 16. decembra 2001. godine, na 34. sjednici Vlade FBiH kojom je predsjedavao SDP-ov premijer Alija Behmen. Potpuno je me|utim neva`no je li avion prije deset godina prodala vlast SDA ili vlast SDP-a. Lagumd`ija je pogre{no usmjerio “istragu“ i njegovo pitanje “za{to je BiH jedina siroma{na dr`ava u Evropi koja nema avion“, trebalo bi da glasi “za{to je BiH jedina dr`ava u Evropi koja nema avion za ga{enje po`ara“?!

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


BIZNIS:BIZNIS.qxd

22.8.2012

23:06

Page 45

RS duguje Federaciji 30 miliona KM Trend rasta prihoda od PDV-a nastavljen je i sedmom mjesecu ove godine (plus 8 miliona KM) pa se ve} sada mo`e zaklju~iti da }e 2012. godina za Upravu za indirektno oporezivanje biti rekordna. Ukupni prihod Uprave na kraju godine prvi put }e prema{iti iznos od 6 milijardi KM, {to je koliko ju~er izgledalo posve nerealno. Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, pravdaju}i “zamrzavanje“ dr`avnog bud`eta BiH na razini iz 2008. godine, svojevremeno je predvidio da }e prihodi od PDV-a padati a ne rasti, i da }e te{ko u 2012. godini prema{iti “rekordnu razinu iz 2008. godine“, kada je bruto prihod od PDV-a iznosio 5,6 a neto 4,9 milijardi KM. Na svu sre}u, Lagumd`ija se pokazao kao lo{ prognozer - prihod od PDV-a kontinuirano je rastao u svim mjesecima 2011. a osobito 2012. godine. Izuzetak je samo februar 2012. godine, kada je zbog nezapam}enih snje`nih nanosa promet u BiH skoro cijeli mjesec bio ote`an, pa i paraliziran. Ipak, uprkos februarskom padu prihoda od 30 miliona KM, {estomjese~ni prihod od PDV-a u 2012. godini ve}i je od pro{logodi{njeg za oko 55 miliona KM! Prihod od PDV-a osobito je porastao u Federaciji BiH koja posljednjih mjeseci bilje`i solidne stope privrednog rasta. Na drugoj strani, privreda Republike Srpske prolazi kroz prili~no te{ko razdoblje obilje`eno drasti~nim padom izvoza i, posljedi~no, padom ukupne industrijske proiz vodnje. To se pokazalo i kod evidentiranja krajnje potro{nje i kod

PRERASPODJELA PRIHODA Krajnja potro{nja u Federaciji BiH raste neuporedivo br`e nego u RS-u i zbog toga je nastao dug RS-a u iznosu od preko 30 miliona KM

me|uentitetske raspodjele prihoda od PDV-a: za sedam mjeseci dug RS-a prema Federaciji BiH prema{io je 30 miliona KM! No, iz iskustva znamo da preraspodjela

prihoda od PDV-a ne}e i}i glatko. Uostalom, jo{ nije potpuno zavr{en ni me|uentitetski “obra~un“ za 2010. i 2011. godinu!

Depoziti stanovništva u porastu a privrede u padu DEPOZITI

U prvih {est mjeseci ukupni depoziti svih sektora iznosili su ravno 13 milijardi KM. U pore|enju s istim razdobljem protekle godine, depoziti su porasli za 3,3 posto, zahvaljuju}i prije svega rastu depozita stanovni{tva koji su za {est mjeseci pove}ani za oko 517 miliona KM! Nasuprot tome, depoziti preduze}a pali su oko 85 miliona KM, {to je pouzdan znak posustajanja privrede BiH koja se gu{i u nesolventnosti i nelikvidnosti. 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

45


Matematika:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

23:12

Page 46

TRUD I RAD

MATEMATIÄŒKI GENIJE IZ VISOKOG Harun Hindija nastavit }e {kolovanje u Sarajevu, umjesto na presti`nom MIT-u

46

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Matematika:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

23:12

Page 47

MOMAK KOJI IMA “@ICU”

Matematika je mo}, slogan je po kojem se ravna Harun Hindija

Foto: Mario Ili~i}

MATH IS POWER

HARUN HINDIJA iz Visokog je na Olimpijadi matematičara, koja je prošlog mjeseca održana u argentinskom gradu Mar del Plata, osvojio sjajno drugo mjesto, odnosno srebrenu medalju; nastupio je u konkurenciji više od 550 učesnika iz stotinjak zemalja Pi{e: MIRSAD FAZLI]

H

arun Hindija iz Visokog je na Olimpijadi matemati~ara, koja je pro{log mjeseca odr`ana u argentinskom gradu Mar del Plata, osvojio je sjajno drugo mjesto. “Moram vam re}i da srebrena medalja koju sam osvojio ne zna~i drugo mjesto. Naime, od preko 550 u~esnika iz stotinjak zemalja ja sam osvojio 96. mjesto u generalnom plasmanu”, obja{njava skromni Hindija, koji je osvjetlao obraz Bosne i Hercegovine i na ovom takmi~enju.

NA[E, A SVJETSKO “Ponosan sam {to sam postigao ovaj uspjeh kao predstavnik na{e zemlje. Takmi~enje u Argentini bio je vrhunac na{eg truda i rada, ali je i dru`enje sa vr{njacima iz razli~itih zemalja svijeta nezaboravan dio na{eg argentinskog iskustva”, ka`e Hindija, koji je u Argentinu otputovao s jo{ petoricom bosanskohercegova~kih matemati~ara, koji su pokazali najbolje rezultate na dr`avnom natjecanju BiH. Dakle, pored Hindije, na{ tim jo{ su sa~injavali i Ratko Darda, Marko Rajkovi}, Sead Delali}, Hamza Merzi} i Abdulah Ja{arevi}. Oni su, prema rije~ima Hindije, u Argentini napravili odli~an rezultat osvojiv{i jedno srebro i dvije bronze. EX-YU MATEMATI^ARI

Srbijanac Teodor von Burg van konkurencije Na Balkanskoj olimpijadi matemati~ara odr`anoj u Antaliji u~estvovala su 123 takmi~ara iz dvadeset i jedne dr`ave. Svaki takmi~ar trebao je rije{iti ~etiri zadatka za ~etiri i po sata. Harun Hindija je osvojio prvo mjesto i zlatnu medalju, a odlazak na{e {esto~lane ekipe u Antaliju nisu finansirale ni dr`avne ni entitetske nadle`ne institucije i ministarstva, nego Tursko-bosanski koled`. Kako u Antaliji, tako i u Argentini, najbolji matemati~ar iz zemalja nastalih raspadom biv{e Jugoslavije bio je Srbijanac Teodor von Burg. “Na takmi~enju u Argentini Von Burg je

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

jedini sa ovih prostora koji se plasirao me|u prvih trideset, gdje dominiraju Azijati, odnosno takmi~ari koji dolaze ili su porijeklom sa azijskog kontinenta. On je sa raznih me|unarodnih matemati~kih olimpijada za uzrast do dvadeset godina, kolika je zvani~na gornja starosna granica za ta takmi~enja, Srbiji donio jednu bronzu, ~etiri srebra i dva zlata”, ka`e Hindija, navode}i da je Teodor von Burg, zahvaljuju}i svojim rezultatima sa me|unarodnih matemati~kih olimpijada, osigurao mjesto u Ku}i slavnih. 

“Mi bi mo`da mogli posti}i i bolje rezultate, a ne posti`emo ih, ne zato {to nemamo novca, nego zato {to nemamo organizacije”, ka`e Hindija, navode}i da u tom segmentu dr`avne i entitetske institucije uvijek znaju zakazati: “Uvijek se postavlja pitanje da li }emo uop{te oti}i, a kada odemo, u pravilu se vratimo sa nekom medaljom”, ka`e Hindija. Put na{ih matemati~ara u Argentinu i druge tro{kove, ka`e, snosili su Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Ministarstvo obrazovanja Republike Srpske.

POMO] MLADIM GENERACIJAMA “Negdje do ~etvrtog razreda osnovne {kole vi{e me zanimao sport, nogomet, karate. Nije mi ba{ bilo prijatno da me raja zovu {treberom. Ali, shvatio sam da imam ‘`icu‘ za metematiku, a ljubav prema toj nauci do{la je preko mog u~itelja Nermina, u O[ Mehmedalija Mak Dizdar u Visokom”, obja{njava Hindija, koji se ove godine, o~ekivano, upisao na Prirodnomatemati~ki fakultet u Sarajevu, nakon zavr{enog Tursko-bosanskog koled`a. Kao student prve godine Prirodnomatemati~kog fakulteta, Harun Hindija vi{e ne}e mo}i sudjelovati na me|unarodnim takmi~enjima matemati~ara poput onog u Argentini i u Antaliji, gdje je odr`ana Balkanska olimpijada mladih matemati~ara, na kojoj je za BiH osvojio zlatnu medalju. Pa ipak Hindija }e nastaviti da poma`e i prenosi svoja iskustva mla|im generacijama, bosanskohercegova~kim matemati~kim olimpijcima. “Trenutno sam anga`ovan u kampu gdje se prijavilo sedamdesetak mladih matemati~ara iz BiH sa takmi~arskim potencijalom. U susret nam je iza{ao Turskobosanski koled` koji je osigurao smje{taj, a nakon petodnevnog rada na nama }e biti da prepoznamo takmi~arski kadar i da im kroz budu}i rad prenesemo svoja znanja i iskustva sa me|unarodnih takmi~enja”, ka`e Hindija, koji je uprkos brojnim ponudama svoje dalje {kolovanje odlu~io nastaviti u BiH: “Kontaktirao me jedan na{ ~ovjek, koji mi je ponudio da {kolovanje nastavim u presti`nom MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), ali ja sam to odbio. Nastavit }u se {kolovati u Sarajevu, a kad na red do|e magistarski i eventualno doktorat, onda }u razmi{ljati o odlasku vani.” Ina~e, skoro svi osvaja~i medalja iz BiH svoje dalje {kolovanje nastavili su u inozemstvu.  47


Sport:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

22:04

Page 48

KO[ARKA

JUSUF NURKIĆ “Dobro}udni div iz @ivinica je centar za kojeg se ve} sada otimaju najbolji evropski klubovi“

48

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Sport:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

22:04

Page 49

NOVE NADE, NOVE SNAGE

Juniorski košarkaški reprezentativac BiH JUSUF NURKIĆ (18) bio je najdominantnija figura nedavno okončanog EVROPSKOG PRVENSTVA u Sarajevu; naš novinar donosi profil trenutno jednog od najzanimljivijih mladih košarkaša Evrope Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

J

uniorska ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine, predvo|ena selektorom Nenadom Markovi}em, protekle je sedmice u Sarajevu ostvarila veliki, ogroman uspjeh. Osvojila je prvo mjesto, uz samo jedan poraz, na Evropskom prvenstvu B divizije. Pobjedama nad svim protivnicima u kvalifikacijskoj grupi te u finalu nad reprezentacijom Engleske, BiH se plasirala u evropsku A diviziju. A dominantna figura cijeloga prvenstva bio je 18-godi{nji, 213 centimetara visoki @ivini~anin Jusuf Nurki}. Igra~ zagreba~ke Cedevite progla{en je za MVP-ja cijelog prvenstva. Kao nagrada za sjajne nastupe na prvenstvu, Nurki}a je Aleksandar Petrovi} priklju~io seniorskoj reprezentaciji BiH koja igra u kvalifikacijama za Eurobasket naredne godine u Sloveniji.

IZ OSNOVNE [KOLE U SLOVENIJU Gorostas iz @ivinica suvereno je gospodario svim utakmicama koje je reprezentacija BiH igrala na Evropskom prvenstvu. Dominirao je svojom gra|om, sa svojih 213 cm i 125 kilograma te uz impresivan {ut doprinio da reprezentacija Bosne i Hercegovine postigne ovaj veliki, historijski uspjeh. Nurki} je postizao 19,4 poena i imao 13,3 skokova po me~u, izabran je i u najbolju petorku prvenstva u kojoj se na{ao jo{ jedan bosanskohercegova~ki ko{arka{, Adin Vrabac. Pored njih dvojice, najbolju petorku ~ine Finac Joonas Lehtoranta, Radovan Kouril iz Republike ^e{ke te Englez Luke Nelson. “Sretan sam, prezodovaljan. Ta je nagrada veliki uspjeh za mene, ali sam jo{ zadovoljniji jer smo postali prvaci B divizije. To govori ne{to o nama, o na{em kvalitetu. To je historijski uspjeh ove reprezentacije, uradili smo zaista dobar posao, dobro je biti  23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

49


Sport:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

22:04

Page 50

KO[ARKA  dio ovoga tima“, pri~ao nam je Nurki} neposredno prije nego {to je sa seniorima otputovao u Rumuniju, na kvalifikacijsku utakmicu za odlazak na Evropsko prvenstvo naredne godine u Sloveniji. Jusuf je prve ko{arka{ke korake napravio u lokalnom `ivini~kom ko{arka{kom klubu Millenium. Sa trenerom Ozrenom Seleskovi}em pro{ao je razvojni program, a njegov potencijal su prepoznali ljudi iz slovena~kog La{kog koji su ga anga`irali i u kojem je igrao tri godine, prije nego {to }e potpisati ugovor sa zagreba~kom Cedevitom. “Zahvaljuju}i mom prvom treneru Ozrenu Seleskovi}u, po~eo sam trenirati ko{arku. Ljudi iz Slovenije bili su zainteresovani za mene i ~im sam zavr{io osnovnu {kolu oti{ao sam u La{ko. Imao sam sve uvjete za razvoj kako bih postao pravi profesionalac”, pri~ao je Nurki}. Trener u Millenniumu, profesor Vahid Dedi} me|u prvima je uo~io ko{arka{ki talenat Jusufa Nurki}a. “Nama je ~ast {to }e Nurki} igrati za reprezentaciju i {to u njega vjeruje

JUSUF JUSUF NURKI] NURKI]

Gorostasni Gorostasni centar centar juniorske juniorske ko{arka{ke ko{arka{ke reprezentacije reprezentacije BiH BiH dominirao dominirao je je na na Evropskom Evropskom prvenstvu; prvenstvu; nagrada nagrada za za dobre dobre igre igre bio bio je je poziv poziv Ace Ace Petrovi}a Petrovi}a uu A A selekciju selekciju

NENO JE SUPER: “Trener koji svima želi pomoći, koji svakog želi nešto naučiti. Samo ga treba slušati, ići za njim. Iskreno se nadam da će i dalje ostati selektor” ko{arka{ka legenda kakav je novi selektor BiH Petrovi}. Mnogo radimo s mladim nadama, ali nemamo podr{ke ni od koga, tako da na{i talenti moraju u inostranstvo. gdje postoje bolji uslovi za rad”, kazao je Dedi}.

IZME\U LA[KOG I CEDEVITE Nakon tri godine treniranja i igranja u La{kom, napustio je ovaj klub. Pre{ao je u Cedevitu. Kada je oti{ao z Slovenije kazao je da mu je “u slovenskom klubu bilo prelijepo, ali da su se desile ~udne situacije”. “Nije mi bilo jasno da kod juniorskog trenera Milo{a [porara ne mogu izboriti ni mjesto u prvoj petorci, iako mislim da me trener prvog tima `elio u seniorskom sastavu. Zbog toga sam odlu~io napustiti tu sredinu. Nemam va`e}i ugovor s La{kim i trenutno tra`im novi klub“, pri~ao je tada Nurki}, koji je nekoliko dana prije odlaska briljirao na turniru juniorske Eurolige u Beogradu s vi{e od 18 poena i 11 skokova u prosjeku. Njegov odlazak iz La{kog pratili su repovi. Naime, zaigrao je na Euroliginom juniorskom turniru u dresu ljubljanske 50

Olimpije zbog ~ega ga je Zlatorog stavio, pod suspenziju. No Zlatorogu perspektivnog igra~a nije preotela Olimpija nego Cedevita, jer je Nurki}ev zastupnik Enes Trnov~evi} kazao kako je zagreba~ki klub ponudio najbolji program za razvoj mladog igra~a. Nakon svega ponovno je reagirao Zlatorog koji je priop}enjem upozorio da je Nurki} 2009. potpisao ugovor koji je jo{

uvijek valjan. Uz to, poru~ili su da ako Nurki}a `eli neki drugi klub Zlatorogu pripada odgovaraju}a od{teta. No, Nurki} je potpisao za Cedevitu koja ga je predstavila kao fantasti~no gra|enog centra koji poga|a ko{ iz svih pozicija, odli~ne tehnike i raznovrsnih rje{enja. Iako je ve} bio na izlaznim vratima La{kog, slovena~ki Ko{arka{ki savez ponudio mu je dr`avSLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Sport:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

22:05

Page 51

NOVE NADE, NOVE SNAGE ALEKSANDAR PETROVI], SELEKTOR REPREZENTACIJE BiH

“Nurkić je izniman talenat, predstojeća sezona je ključna u njegovoj karijeri“ “Imali smo premali broj treninga da bih Jusufa mogao podrobnije procjenjivati. Nurki} i Nedim Buza }e sa nama biti u procesu do kraja kvalifikacija. Mislim da je slijede}a godina za njih obojicu presudna. Pogotovo za Nurki}a koji mora igrati. Sada treba vidjeti {to }e se desiti i kako }e se raspetljati situacija sa njegovim klubom, to je za njega klju~no. Ovoga trenutka nemam do-

Aleksandar Aleksandar Petrovi} Petrovi}

ljanstvo i mogu}nost igranja za slovenske selekcije. Nurki} to nije htio prihvatiti, ~ekaju}i poziv iz Sarajeva. Prvo ga je pozvao selektor juniorske reprezentacije Nenad Markovi}, a nakon fantasti~no odigranog prvenstva, stigao je i poziv od Aleksandra Petrovi}a. S Nurki}em, je, zanimljivo, u prvom timu La{kog nastupao 19-godi{nji Alen Omi} iz Banovi}a. Ovog centra, visokog 216 centimetara, BiH je ve} izgubila. Omi} je nastupao u [paniji na EP 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

voljno informacija o njegovim kvalitetama, imam parametre jednog treninga, a to je premalo da bih mogao davati bilo kakve ocjene“, kazao nam je selektor ko{arka{ke reprezentacije BiH, Aleksandar Petrovi}, koji je bio iznimno zadovoljan rezultatima juniorske ko{arka{ke reprezentacije BiH. “Reprezentacija BiH je bila dominantna na prvenstvu, bez obzira na neke utakmice koje su bile ’tijesne’. Mislim da je to najkvalitetnija mom~ad na prvenstvu i sigurno da ima tri-~etiri igra~a koji, ukoliko se u slijede}em periodu pravilno budu razvijali, imali puno prilike za igru i dobro, kvalitetno radili, sasvim sigurno imaju velike {anse da postanu pravi igra~i.“ 

pokazala je tre}a utakmica, kada je svojim ulaskom u drugom poluvremenu vratio BiH iz ponora i donio tre}u uzastopnu pobjedu. Za samo jedno poluvrijeme je postigao 20 poena, imao 11 skokova i 4 blokade. Sa ovakvim nastupima nastavio je i u Sarajevu, itekako doprinijev{i da BiH, predvo|ena selektorom Nenom Markovi}em, osvoji prvenstvo, uz samo jedan poraz, onaj u utakmici sa Fincima. “O~ekivali smo to“, samouvjereno nam pri~a Nurki}. “Do{li smo sa tim ciljem da sve pobijedimo i da postanemo prvaci. Da se nismo tako pona{ali, ne bismo ni uspjeli.“ Ne mo`e a da ne pohvali selektora Markovi}a koji je u svega mjesec i po dana priprema i nastupa sastavio odli~an, perspektivan tim ko{arka{a. “Neno je super! Trener koji svima `eli pomo}i, koji svakog `eli ne{to nau~iti. Samo ga treba slu{ati, i}i za njim. Iskreno se nadam da }e i dalje ostati selektor“, ka`e dodaju}i da se ovaj tim ne}e zaustaviti niti me|u najboljim evropskim juniorskim reprezentacijama. “Imamo ogroman potencijal i mo`emo sigurno biti me|u pet najboljih u A diviziji!“ 

za mladu reprezentaciju Slovenije, bio je {esti strijelac i ~etvrti skaka~ prvenstva. “Naravno da je svakom igra~u, pa tako i meni, od prvog dana cilj da se na|e u dru{tvu najboljih, da do|e do tog nivoa na kojem selektor smatra da je vrijedan poziva za reprezentaciju. Da se, ako ni{ta drugo, mo`e{ dru`iti sa tim ljudima koji su reprezentativci, koji su ve} izgradili svoje ime u Evropi. Stvarno, biti ovdje u timu je ne{to {to je vrh karijere“, pri~a nam Nurki}. Pred po~etak Evropskog prvenstva B divizije u Sarajevu igrane su prijateljske utakmice protiv Crne Gore na Cetinju u kojima je briljirao. U prvom me~u koji je BiH dobila Jusuf je postigao 30 poena i imao 12 skokova i 4 blokade. U drugom me~u kada je BiH pobijedila rezultatom 82:70 Nurki} je ubilje`io 29 poena, 23 skoka i 4 blokade. Koliko zna~i za ovaj tim 51


Simic:INTERVJU - osnova.qxd

22.8.2012

21:31

Page 52

GORAN SIMI], KNJI@EVNIK

INTERVIEW

Goran Simić

pisac u emigraciji

Bosanskohercegovački književnik GORAN SIMIĆ (60) laureat je nagrade za najbolju knjigu objavljenu u 2012. godini koju dodjeljuje Udruženje kanadskih pisaca; povodom ovog velikog priznanja, sa Simićem smo razgovarali o životu u Sarajevu i Kanadi, ratu, nostalgiji i “emigrantskom bluesu“ iz kojeg su nastale neke od njegovih najboljih pjesama

Nostalgija je stra{no skupa bolest Razgovarala: MAJA RADEVI]

“Ta knjiga je dijelom neka vrsta vlastite mu~nine. Nisam mogao a da ne priznam sebi kako neke pjesme koje sam pisao na engleskom jeziku djeluju bolje, pitkije, jasnije nego na na{em jeziku. Neke pjesme sam, onako iz eksperimenta, preveo sa engleskog i na na{em jeziku su djelovale kao stari pala~inci. Kao da sam taj rukopis gurao pod tepih, misle}i da }u biti manje Bosanac ako ga objavim“, ka`e Goran Simi} o svojoj zbirci poezije Sunrise in the Eyes of the Snowman (“Svitanje u o~ima Snje{ka Bijeli}a“), koju je Udru`enje kanadskih pisaca (CAA) proglasilo najboljom knjigom objavljenom u Kanadi u 2012. godini. Presti`no priznanje najva`nije profesionalne knji`evne udruge u Kanadi dodijeljeno je Simi}u kao prvom stranom autoru u istoriji CAA, a o njegovom zna~aju dovoljno govori ~injenica da su me|u dosada{njim laureatima i takva imena poput Margaret Atwood i Leonarda Cohena. “I meni samom je iznena|enje da su me kanadski pisci tako velikodu{no prihvatili“, ka`e Simi}.  Prije 16 godina do{li ste u Kanadu sa porodicom i tamo po~eli novi `ivot, bez velike razlike u odnosu na ve}inu emigranata koji su u tu zemlju dolazili sa prostora biv{e Jugoslavije. Tamo ste morali krenuti ispo~etka, a sada ste, evo, postali “prvi autor sa drugog govornog i kulturnog prostora” koji je dobio nagradu Udru`enja kanadskih pisaca za najbolju knjigu 2012. godine. Koliko je bilo te{ko pre}i taj put? Te{ka srca sam se te 1995. oprostio sa Sarajevom, i do danas nisam propustio nijednu godinu a da ne do|em makar da se jo{ jednom oprostim. Oti{ao sam na dvomjese~nu 52

turneju kroz [vajcarsku i Njema~ku sa Pozori{tem mladih sa mojim komadom Bajka o Sarajevu i, umjesto kroz tunel, nazad pod granate, odabrao sam Kanadsku ambasadu u Rimu. Zahvaljuju}i Susan Sontag Kanadski PEN me je “usvojio“ zajedno sa porodicom, tako da sam dramu zavr{etka rata i Dejtona zamijenio ni{ta manjom dramom emigracije. Nije se radilo samo o drami u kojoj }u no{enje kanistera sa vodom zamijeniti no{enjem kutija u nekom magacinu, ve} o tome da se moj identitet sveo na onaj izbjegli~ki broj na ulaznoj vizi. Kad me je slu`benica u Ambasadi u Rimu na intervjuu pitala ~ime mislim da se bavim u novoj zemlji, rekao sam joj da mislim ostati pisac i da }u osnovati svoju izdava~ku ku}u, na {to je ona nekako pokroviteljski primijetila da “snovi ponekad ostanu samo snovi“. Sad mi je `ao {to nisam sa~uvao njenu adresu da joj po{aljem svoje knjige, ili makar knjige iz moje izdava~ke ku}e.

NE DIRAJTE MI NOVICU: “Kad sam bio u Banjaluci na komemoraciji, Milorad Dodik je došao da mi stisne ruku i izjavi saučešće, a ja sam u tom trenu pomislio koliko je samo moj brat javno prezirao uopšte političare i politiku, zajedno s tim Predsjednikom“

 Rekli ste jednom da Vam je jedan od najte`ih trenutaka po dolasku u Kanadu bio kada ste shvatili da “niko nije o~ekivao pjesnika, ve} stolara, mehani~ara ili nekoga ko mo`e doprinijeti dru{tvu pla}aju}i porez”. [ta je to {to Vas je motiviralo da ipak o(p)stanete kao pjesnik? Najgori ili najbolniji aspekt emigracije je taj {to se ~ovjek osje}a zaglavljenim jednom nogom u pro{losti, a drugom nogom u budu}nosti. Moraju pro}i godine dok se ne naviknete na samog sebe u novim okolnostima. U ovome dijelu svijeta ni{ta nije neobi~no kad doktor ili in`injer rade kao taksi voza~i. Moja velika sre}a je bila {to mi se u to vrijeme pojavila knjiga u Engleskoj, pa mi je nekako svakodnevnica postala podno{ljivijom, ako ni{ta, ono da se sjetim ko sam kad idem na posao. Potom sam dvije godine zaglavio na poslu fizi~kog radnika u magacinu modne ku}e Holt Renfrew. Ustajanje u {est ujutro, hvataj metro pa potom dva autobusa, utovaranje kamiona i istovaranje, ponovo hvatanje dva autobusa i metroa i ku}i sam oko {est popodne. Moj prijatelj Sa{a Bukvi}, koji je radio sli~ne poslove, posavjetovao me je da ne spavam u autobusima, ve} da ~itam knjige kako bih sa~uvao sebe kao pisca. I bio je u pravu. Posao koji sam radio tra`io je od mene jedan posto mozga, ostalo je bilo do mene. Onda sam po~eo primje}ivati, naprimjer, kako jedan radnik ~ita Ni~ea na poljskom, drugi se bavi monografijom Salvadora Dalija na perzijskom, tre}i fizikaner je slu{ao kasetu sa ruskim muzi~kim klasicima... Kao da sam putovao sa armijom sjenki koja se bavila sobom kakvi su bili prije nego su sjeli na avion i potra`ili bolju budu}nost. Interesantno, jedini koji je tu me|u nama bio ro|eni Kana|anin bio je voza~ autobusa. Na takvim mjestima nau~ite o zemlji sve ono {to nije napisano u  SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Simic:INTERVJU - osnova.qxd

22.8.2012

21:31

Page 53

SVITANJE U O^IMA SNJE[KA BIJELI]A

@IVOTNI @IVOTNI KRUG KRUG SARAJEVSKOG SARAJEVSKOG PISCA PISCA Goran Goran Simi} Simi} uu Kanadu Kanadu je je emigrirao emigrirao 1995. 1995. godine, godine, trenutno trenutno `ivi `ivi na na Floridi Floridi ii uskoro uskoro planira planira povratak povratak uu Sarajevo... Sarajevo...

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

53


Simic:INTERVJU - osnova.qxd

22.8.2012

21:31

Page 54

GORAN SIMI], KNJI@EVNIK  bro{urama koje romantiziraju zemlju kao savr{en mozaik nacija.  Mnogo ste pisali i govorili o vlastitim iskustvima emigrantskog `ivota, ratu, nostalgiji… Borite li se jo{ uvijek sa tom nostalgijom i napada li ona i dalje “samo subotom“, kao u Va{oj pjesmi “Emigrantska“? Uh, nostalgija je stra{no skupa bolest od koje profitiraju najvi{e na{e kafane u kojima se pu{taju pjesme iz sedamdesetih, banke i avionske kompanije. Tu pjesmu sam posvetio skulptoru Sa{i Bukvi}u sa kojim sam dijelio godine u Torontu i ~ije prijateljstvo mi je pomoglo da nostalgiju “prepakujem“ u ne{to kreativno. Negdje u vrijeme kada smo subotnje nostalgije dijelili popola (fla{a viskija i gajba piva), osnovali smo multimedijalnu grupu “4.Unlimited“ (Sa{a Bukvi}, Berge Arabian, Fraser Sutherland i ja) i uradili projekat baziran na poeziji, filmovima i fotografijama koje su se ticale razli~itih uglova posmatranja emigracije. Odjek publike je bio tako pozitivan da je na premijeri stotinjak ljudi ostalo ispred vrata. Dijelom iz nekog naboja toga projekta nastala je moja pjesni~ka knjiga Immigrant Blues koja je u Kanadi ostavila takav trag da ne postoji biblioteka u kojoj se ne}e na}i barem jedan primjerak. Sa{in filmski uradak sa odlivanjem maske postao je kultni, a on se preselio nazad u Sarajevo, Fraser Sutherland je objavio pjesni~ku knjigu Manual for Immigrants (“Priru~nik za emigrante“) i sad je pisac u gostima u Kini, Berge Arabian je dobio posao i preselio se u Tursku. Ja sam se preselio na Floridu. Nevjerovatnim mi se ~ine ove individualne sudbine, kao da su naglasile na{u emigraciju. Govorim o tome da su se sve te na{e individualne nostalgije srele, pretopile i onda nastavile da `ive samostalno. Svako je iz tog projekta iza{ao bolji i ostvareniji kao umjetnik.

ZA GROBLJA I PRIJATELJE

 Neizbje`no je spomenuti ratne godine u Sarajevu i vrijeme kada je objavljena Va{a zbirka “Sarajevska tuga”, koju mnogi smatraju jednim od najboljih djela poezije nastalih tokom opsade. Va{ brat Novica bio je general Vojske Republike Srpske; drugi brat, Stole, bio je pripadnik Armije BiH… I Vi u svemu tome, u opkoljenom Sarajevu, poku{avate se spasiti od rata… Sve zajedno djeluje gotovo nadrealno, filmski? U martu sam i{ao na sahranu mome bratu Novici i vratio sam se u takvom stanju da sam dvije sedmice le`ao pod gripom. Novica je ostao moja patnja i kad se sjetim kako smo odrastali, uop{te ne mislim da je dobro odabrao svoju vojnu profesiju. Rekao bih da je prije on trebao biti pisac nego ja. On je napamet znao Jesenjina, Bodlera, Crnjanskog, on mi je kao {kolarac, ~etiri godine stariji od mene, ~itao knjige kad sam tek upoznavao svijet literature. Nemojte mi dirati Novicu, mo`da naj~asnijeg vojnika u cijelom ne~as54

NEO^EKIVANO NEO^EKIVANO PRIZNANJE PRIZNANJE

Simi} Simi} je je prvi prvi autor autor sa sa drugog drugog govornog govornog ii kulturnog kulturnog podru~ja podru~ja koji koji je je dobio dobio nagradu nagradu Udru`enja Udru`enja kanadskih kanadskih pisaca pisaca

nom bosanskom ratu. Kad sam bio u Banjaluci na komemoraciji, Milorad Dodik je do{ao da mi stisne ruku i izjavi sau~e{}e, a ja sam u tom trenu pomislio koliko je samo moj brat javno prezirao uop{te politi~are i politiku, zajedno sa tim Predsjednikom. U sedam dana mi je toliko ljudi raznih nacija pri{lo da mi ka`u poneki detalj u kojem im je Novica pomogao da spasu `ivote djece ili familije. Dok sam se u Sarajevu borio da pre`ivim te ~etiri jebene godine opsade, svega sam se naslu{ao o svome bratu,

ni~ega lijepog. Kad je zavr{en rat, ni{ta ru`no o njemu nisam ~uo, ni sa jedne strane, a on je bez straha svakih par sedmica dolazio u Sarajevo. On je odabrao vojsku i vojska je odabrala njega i tu se nekako zavr{ava pri~a. Naravno, ja kao nepopravljivi bosanski unitarista volio bih da je odabrao moje politi~ke poglede. A drugi brat Stole u Armiju BiH oti{ao je kao dobrovoljac iako je `ivio sa samo jednim bubregom i njegova zona je bila Blekin potok - tu gdje nam je nekada bila porodi~na ku}a, koja je

ROCK ’N’ ROLL I POEZIJA

“Neki su sa zapada švercovali farmerke, a ja sam švercovao ploče“ Va{ prijatelj Ahmed Buri} ka`e da u Va{oj poeziji ima mnogo rock’ n’ rolla. I sami ste kao jednog od pjesni~kih uzora isticali Leonarda Cohena - koji je, eto, me|u laureatima iste nagrade koju ste i Vi nedavno dobili, i koja nam je bila povod za ovaj razgovor... Cohen je planetarna gromada koja je toliko doprinijela ~itanju poezije da nemamo razloga u njegovom slu~aju da se pitamo da li se radi o poeziji kao pratilji muzike, ili obrnuto. On je ~ovjek kojeg sam “zamalo upoznao“: prije nekoliko godina, nakon ~itanja u Torontu, moj prijatelj pisac Leon Rooke salije sa mnom par pi}a i ka`e da me vodi kod sebe ku}i da upoznam jednog ~ovjeka. Ja ga pitam {ta ima ku}i za popiti, a on ka`e “{eri“, jer ga je njegova supruga Connie odvikavala od alkohola dr`e}i u ku}i samo pi}a koja Leon prezire. Ja mu ka`em da mi ne pada na pamet i}i u ku}u u kojoj se slu`i samo {eri. Sutradan me on ljut zove da mi ka`e kako je {teta {to nisam do{ao

upoznati Leonarda Cohena koji kod njega boravi. Ja sam mu onda iz osvete kupio fla{u najjeftinijeg {erija i poslao mu po{tom, a on je meni na moje ~itanje u Montrealu poslao paket bezalkoholnog piva. Buri} je u pravu, naravno, ima u mojim pjesmama rock ’n’ rolla. Izrastao sam iz toga {injela, sri~u}i uz pomo} rje~nika zna~enje tekstova pjesama na unutra{njim stranama albuma plo~a. Vjerovatno se rijetko ko iz mla|e generacije sje}a rock bendova kao Amon Duul, Cockney Rabbel, King Chrimson, no u mojoj generaciji je to bilo ne{to kao obavezna literatura. Neki su sa zapada {vercovali farmerke, kafu i zlato, a ja sam {vercovao gramofonske plo~e. Ako ste imali kod sebe plo~u Franka Zappe ili Omege. otac vam nije morao biti direktor preduze}a da vam digne rejting me|u rajom. Sav taj period me je kao pjesnika oblikovao onoliko koliko su me oblikovali Miljkovi}, Rilke, Gotfried Benn, Yates... ili Cohen, da ga ne presko~im.  SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Simic:INTERVJU - osnova.qxd

22.8.2012

21:31

Page 55

SVITANJE U O^IMA SNJE[KA BIJELI]A granatama izre{etana i sa jedne i sa druge strane. Ta porodi~na ku}a koje vi{e nema, kao {to u Sarajevu vi{e nema porodice Simi} (osim na groblju Sveti Marko), njemu je zna~ila onoliko koliko mu je zna~ila i njegova ~uvena kolekcija plo~a Rolling Stonesa. Desilo se da ga je snajper prostrijelio iznad srca i da je jedva pre`ivio. A to se desilo 1992. kada nam je i majka Ru`a umrla od tuge. ^im su ga malo skrpili u bolnici Ko{evo, neki bosanski patriota se naka~io da ga odmah vrati u rovove, tako da je pobjegao od hara~lija u uniformama i par godina nakon toga umro u Isto~nom Sarajevu. Sada, kada do|em u Sarajevo, vi{e cvije}a kupim za groblja nego za prijatelje.

ZLO^IN(C)I I @RTVE

 Dio Va{e `ivotne pri~e prikazan je u dokumentarnom filmu “Ne sanjam na engleskom” finskog re`isera Vesa Tojonena. U jednoj sceni iz filma razgovarate sa Va{im bratom Novicom nakon hap{enja generala Momira Tali}a i pitate ga boji li se i on da bi mogao zavr{iti u Haagu. Kako ste uop{te pomirili u sebi to da je Va{ brat za vrijeme rata bio “na drugoj strani”? Jeste li uspjeli za njegovog `ivota razrije{iti me|usobno te dileme, da ih tako nazovemo? Razgovarao sam sa Novicom i onako u {ali ga pitao kad }e u Haag, jer mi je jeftinija avionska karta iz Toronta do Haaga nego do Sarajeva. Rekao mi je da ne ide u Haag jer je Haag ve} dolazio kod njega. Do{li su tu`itelji i inspektori iz Haaga, zatvorili se sa njim u hotelsku sobu i sedam dana pregledali sve vezano za njegovu karijeru, od topovskih dnevnika do dnevnih naredbi, i na kraju mu pru`ili ruku i rekli da nemaju nikakvih elemenata za pokretanje tu`be protiv njega kao rukovodnog kadra. Meni je trebalo vremena da shvatim da moj brat, kao {kolovan oficir iza{ao iz nekada{nje JNA, nije neko od naoru`ane bagre koja je stavljaju}i beretku, {ubaru ili

sebe sre}nikom. Sretao sam ljude iz Ruande koji su izgubili cijele porodice, kao Marta Kumsa koja je u etiopijskom zatvoru rodila k}er koju su joj vlasti oduzele jer je bila revolucionar, ili prijatelj Berge ~iju su cijelu familiju pomeli u genocidu nad Jermenima. Pi{u}i iz svoga mikroprostora, ispisao sam neke stranice i o drugima, jer to dugujem sebi kao piscu i sebi kao svjedoku. Jo{ nisam vidio da je iko izmislio neku mjeru ili vagu za bol. Kako to bolje re}i nego kroz poeziju, koja se nikada nije ponizila.

kapu na glavu u~ila o ratovanju na glavama nedu`nih. Van toga Arkan i Ori} su mogli biti isti, jer su sa po~etkom rata i oru`jem dobili istu priliku. Za to {to nam ni nakon 20 godina mir i opra{tanje ne idu od ruke, nije kriv nedostatak lopata za iskopavanje `rtava - krivi su zlo~inci koji i dalje {etaju Bosnom i {tite se nacijom. Ja sam, koji li je to paradoks, nekako u Sarajevu pod opsadom bio za{ti}en od koli~ine zlo~ina koji se de{avao u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu sam bio samo `rtva i vjerovatno bi moj `ivot bio druga~ije intoniran da se ne{to desilo mojoj djeci nakon silnih granatiranja. Tek u Kanadi i Americi ~uo sam ispovijesti nekih ljudi koji su pre`ivjeli deset puta gore stvari od mene. Kada ~ujete takve pri~e, naprosto se zaledite i po~nete smatrati

 Često nagla{avate da se ne ve`ete za pisce, nego za njihova djela. “Da se ve`em za pisce, knjige Abdulaha Sidrana bih vjerovatno bacio u sme}e“, rekli ste u jednom intervjuu. Mogu li se, ipak, `ivot i sudbina pisca, odnosno njegovi postupci i stavovi razdvojiti od knji`evnog djela? Ma dobro Sidran, ve}u moralnu prelivodupisca nisam u `ivotu vidio. Taj je u stanju napisati pjesmu zahvalnicu ]eli prije nego ga uhapse, a ~im ga uhapse da napi{e pjesmu zahvalnicu policajcu koji ga je uhapsio. Ne znam otkuda tome ~ovjeku tolika koli~ina sujete. Prije par mjeseci napao je PEN BiH smatraju}i da ga dovoljno ne kandiduju za nagrade u svijetu. Sumnjam da bi bio zadovoljan i kad bi mu dodijelili sve svjetske nagrade. Na po~etku rata napisao je u kolumni u Oslobo|enju da ako ~etnici do|u i pokolju cijeli grad, “ono malo |ubre Simi} jedini }e biti kojeg }e po{tediti“ - {to je bio poziv na lin~, tako da sam tada s njim zavr{io kako bih na miru mogao ~itati njegove sjajne pjesme. Zamislite mene kako sa dvoje djece u Sarajevu 1992. ~ekam da mi na vrata pokuca neko sa otko~enim pi{toljem i tekstom kolege Sidrana kao alibijem. Volio bih da se ovdje zaustavim, pjesnik je bolestan... ne znam za ~ovjeka.

OSTATI PISAC: “Kad me je službenica u Ambasadi u Rimu pitala čime mislim da se bavim u novoj zemlji, rekao sam joj da mislim ostati pisac i da ću osnovati svoju izdavačku kuću, na što je ona nekako pokroviteljski primijetila da “snovi ponekad ostanu samo snovi“. Sad mi je žao što nisam sačuvao njenu adresu da joj pošaljem svoje knjige...“ Foto: Milutin Stoj~evi}

SARAJEVSKI PJESNI^KI SUSRETI Sarajevo je savr{en izbor za `ivot, ali i povratak 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

 “Mi Sarajlije inficirani smo jednom ~udnom bole{}u povratka“, rekli ste za vrijeme Va{eg posljednjeg boravka u Sarajevu. Dok smo dogovarali ovaj intervju, ka`ete mi da trenutno `ivite na Floridi... Otkud na Floridi i razmi{ljate li o stalnom povratku u Sarajevo, ili je taj grad, ipak, lak{e voljeti izdaleka? Da, “povratak“ - kad ste napisali tu rije~ to je bilo kao da ste lije~enom alkosu ponudili pansion u {kotskoj destileriji viskija. Zamislite, pro{le godine sam se o`enio Lidom (Sarajkom) u Sarajevu, u Op{tini Centar. Nekako je bilo realnije da se preselim kod nje na Floridu, gdje zime pro|u tako da ne obla~ite ni{ta vi{e od papu~a i majica nego da se Lida preseli kod mene na sjever Kanade, u Edmonton, gdje se u toku zime i polarni medvjedi znaju prehladiti. Kako stvari stoje, eto nas oboje u Sarajevo prije Nove godine, prije nego nas napadne nostalgija. Lida je klini~ki psiholog, ja sam pjesnik, za ovakve kao nas dvoje Sarajevo je savr{en izbor. I da nije, ne bih nikome dozvolio da me razuvjeri.  55


Edita:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

22:41

Page 56

NJIHOVA PRI^A

Projekat “Izaberimo mir zajedno” pokrenut je prije dvije godine, a korisnici su udruženja porodica nestalih osoba, bivši logoraši, udruženja civilnih žrtava rata, osobe oboljele od posttraumatskog stresnog poremećaja, žene žrtve rata, udruženja mladih...; za naš magazin govori EDITA ČOLO iz “Catholic Relief Servicesa” sa sjedištem u Sarajevu, organizacije koja ovaj projekat, podržan od USAID-a, implementira zajedno sa “Caritasom” Biskupske konferencije BiH Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: SUZANA BO@I], MARIO ILI^I]

P

rojekat Izaberimo mir zajedno (Choosing Peace Together CPT), podr`an od United States Agency for International Developmenta (USAID), zajedni~ki implementiraju Catholic Relief Services (CRS) i Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (Caritas BK BiH), u trajanju od ~etiri godine, od januara 2010.

do aprila 2014. godine. Tim ~ine troje ljudi, od toga dvoje iz CRS-a: Goran Bubalo, direktor ovog projekta, i E dita Čolo, asistent, kao i Suzana Bo`i}, koordinator Caritasa BK BiH.

ME\USOBNO UVA@AVANJE “Izaberimo mir zajedno je projekat u okviru koga radimo na izgradnji stabilnog i odr`ivog mira na nivou lokalnih zajednica i BiH kao dr`ave. Cilj projekta je da zajedno sa ~lanovima aktivnih organizacija radimo na izgradnji mira i tako doprinesemo poziti-

vnim promjenama u na{em dru{tvu. Kroz projekat podr`avamo udru`enja `rtava {irom BiH, rade}i na stvaranju pozitivnijih stavova ka pomirenju na nivou lokalne zajednice. Korisnici projekta su udru`enja porodica nestalih osoba, biv{i logora{i, udru`enja civilnih `rtava rata, osobe oboljele od posttraumatskog stresnog poreme}aja, `ene `rtve rata, udru`enja mladih i, generalno, nevladine organizacije i pojedinci”, obja{njava Edita Čolo: “Projekat za cilj ima saradnju sa dvije grupe aktera: osobe koje mogu koristiti svoj

TRAUMA JE ISTA, ŽRTVE SU ISTE

56

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Edita:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

22:41

Page 57

ZA BOLJE SUTRA uticaj kako bi aktivno promovirali ozdravljenje i pomirenje, te institucije koje mogu iskoristiti svoje strukture i otvoriti ve}i prostor za ovaj proces. Pristup se temelji na ideji da kada se pojedinci pomire sa posljedicama sukoba u svojim `ivotima, mogu postati puno u~inkovitiji nosioci mira u svojim zajednicama.” Njihov rad podijeljen je u odvojene, ali me|usobno povezane cjeline. Prva cjelina jeste implementacija edukativnog psihosocijalnog programa koji se provodio tokom 2010., i ponovo je pokrenut sa novom grupom ove godine. “Program se sastojao od tri ciklusa radionica na teme: Komunikacija kao osnov odnosa, Stres i trauma i njihov uticaj na pojedinca, porodicu i dru{tvo i Identitet i `alovanje - bitni faktori u procesu izgradnje mira. Cilj je bio na osobnom nivou osna`iti pojedince, ~lanove udru`enja `rtava u razumijevanju svojih `ivotnih iskustava, poticanju razvoja drugih socijalnih vje{tina. Na radionicama je u~estvovalo 136 osoba direktnih ratnih stradalnika. Nakon ovog ciklusa radionica, prate}i potrebe grupe, organizirani su dodatni seminari na teme Grupe samopomo}i i Projekat alternative nasilju”, veli Edita Čolo.

Edita Edita ^olo ^olo

“Kada se osvrnemo na ovaj rad, uistinu moramo re}i da smo ponosni {to su ovakve aktivnosti koristile u~esnicima projekta. Prema njihovim rije~ima, smatraju da je program najvi{e doprinio me|usobnom uva`avanju, jer su shvatili da me|u njima postoji zajedni~ki sadr`alac oko kojeg se mogu povezati, a to je da su svi oni stradalnici rata i da imaju sli~ne probleme, bez obzira na nacionalnost. Kroz pri~e o traumama spoznali su da su na neki na~in identi~ni: trauma je ista, `rtve su iste, problemi su identi~ni i potrebno je stvoriti pozitivnu klimu u kojoj bi se do{lo do rje{enja problema. Uvidjeli su da zajedni~kim djelovanjem mogu mnogo vi{e da urade na rje{avanju svoje problematike te da mogu pomo}i jedni drugima, bez obzira na geografsku lokaciju te pripadnost odre|enom narodu odnosno odre|enoj etni~koj 

Edita ^olo: “Svoje intimne `ivotne pri~e stradalnici rata govorili su pred velikim brojem ljudi iz raznih socijalnih i dru{tvenih struktura“ ISKRENA PA@NJA Tribine u okviru projekta Izaberimo mir zajedno bile su {irom BiH izuzetno posje}ene

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

57


Edita:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

22:41

Page 58

NJIHOVA PRI^A  grupi. Ovo je na{a zada}a, moramo pru`iti ruke jedni drugima”, veli na{a sagovornica. Projekat je, tako|er, pridonio stvaranju pozitivne klime i pozitivnih rje{enja. Kroz seminare dobili su spoznaju o vrijednostima pojedinca i tome kako je svaki pojedinac u mogu}nosti da {alje pozitivnu energiju, {to se pozitivno odra`ava na grupu. “Od kada sam se uklju~io u ove radionice, meni se `ivot promijenio, po~eo sam funkcionirati i vi{e nisam onaj {rumpf {to mrzi, sada sam puno bli`i pru`anju ruke pomirenja nego {to sam bio kada sam tek do{ao”, ka`e jedan od u~esnika. U drugoj fazi projekta u~esnici, biv{e `rtve rata, javno su govorili o svojim iskustvima u doga|anjima 1992. - 1995., pod nazivom Moja pri~a: Izaberimo mir zajedno. Na osnovu svojih li~nih svjedo~enja {iroj su javnosti pribli`ili shvatanje kako sukob i nasilje utje~u na pojedinca, ali i na koji na~in ~ovjek neovisno o lo{em iskustvu mo`e izrasti, osna`iti se i djelovati u svojoj lokalnoj zajednici i {ire, sa ciljem stvaranja kvalitetnijeg `ivota i budu}nosti. “Veoma je va`no ista}i da su u~esnici projekta, koji su iskazali `elju i javno istupali, pravi heroji dana{njice. Svoje intimne `ivotne pri~e govorili su pred velikim brojem ljudi iz raznih socijalnih i dru{tvenih struktura. Ono {to je specifi~no za ova svjedo~enja jeste ~injenica da tri govornika iz tri naroda (Bo{njak, Srbin i Hrvat) iskaze temelje na svojim vlastitim iskustvima, oni ne govore niti problematiziraju politi~ku situaciju tog perioda. Takva svjedo~enja u fokus stavljaju pojedinca, njegovu individualnost, i ostavljaju prostor da se publika poistovijeti sa osobom, a ne sa etni~kom grupom kojoj ta osoba pripada. Tako je jedan mladi} nakon javnog govorenja u Biha}u komentirao ‘Da se niste predstavili na samom po~etku, ja ne bih mogao re}i tko pripada kojem narodu. Hvala Vam na ovome‘“, govori nam Edita Čolo. Me|u dvadeset i ~etiri korisnika koji su spremni da javno pri~aju o vlastitim iskustvima, ipak su izdvojila tri lika i oni, da tako ka`emo, najvi{e i komuniciraju s publikom na tribinama: Stanislav Krezi}, Janko Samoukovi} i Amir Omerspahi}, biv{i logora{i. Tako razli~iti po karakteru, a tako se savr{eno uklapaju! “Imali smo slu~aj kada je u Stocu, u organizaciji doga|aja Moja pri~a: Izaberimo mir zajedno, jedna od osoba koje su pomogle u organizaciji doga|aja bio biv{i ~uvar logora u kojem je boravio jedan od na{ih govornika. Iako je na po~etku situacija izme|u publike i govornika bila napeta i obojena dozom nepovjerenja i straha, nakon ispri~anih pri~a i konstruktivne diskusije, prisutni su pitali na koji na~in mogu da se uklju~e i projekt i svojim pri~ama doprinesu ovom procesu.” 58

ZA BOLJU BUDU]NOST Suzana Bo`i}, koordinator Caritasa BK BiH, i Goran Bubalo, direktor projekta Izaberimo mir zajedno

Moja pri~a se do sada mogla ~uti u Sarajevu, Travniku, Vi{egradu, Bratuncu, Burnicama, Srebrenici, Vlasenici, Mostaru, Čapljini, Stocu, Busova~i, Kiseljaku, Zenici, Biha}u, Kotor Varo{i, Derventi i drugim mjestima, a ideja im je da u naredne dvije godine organizuju iste aktivnosti u drugim sredinama.

PRILIKA ZA DIJALOG “Ono {to se u ovom procesu pokazalo od izuzetne va`nosti i gdje se uo~io najve}i efekat jeste prezentacija pri~a ratnih stradalnika pred mladim osobama, srednjo{kolcima i studentima. Kao aktivna publika u mogu}nosti su postavljati pitanja o ratu, dobiti informacije iz drugih perspektiva i problematizirati proces pomirenja. Ovakva prilika za dijalogom, posebno ako su dio etni~ki homogenih sredina, veliki je iskorak u formiranju njihovih stavova o drugom i druga~ijem, stavova o toleranciji i su`ivotu”, nagla{ava Edita Čolo: “U svakom slu~aju, mi }emo se u narednom periodu truditi da sa na{im aktivnostima, herojske pri~e predstavimo u {kolama i na fakultetima u cijeloj Bosni i Hercegovini. I, iako svjesni prepreka koje nas ~ekaju na ovom putu, nadamo se da }emo nai}i na razumijevanje institucija i pojedinaca koji }e nas podr`ati.” Moja pri~a je ostavila svoj trag i u dokumentarnom filmu, koji }ete uskoro mo}i pogledati na www.moja-prica.org. Tako|er je neizostavan i jako va`an rad sa grupom mladih ljudi koji su bilo ~lanovi udru`enja `rtava i drugih nevladinih organizacija. Mladi su pored ciklusa radionica o komunikaciji, traumi, opra{tanju imali priliku u~estvovati na sedmodnevnom mirovnom kampu, kao i online {koli Mala {kola izgradnje mira. “Ovoj grupi mladih ljudi se pridru`uje jo{ jedna

generacija, koja }e svojim aktivnim u~e{}em u dru{tvu kroz razne tribine, obilje`avanja zna~ajnih datuma, posjete parlamentarcima i zvani~nicima poku{ati nametnuti mir i izgradnju mira kao temu od krucijalne va`nosti za njihovo bolje sutra. Va`no je naglasiti da ovaj proces nije gotov i da trenutno kroz njega prolazi nova grupa od 86 u~esnika. Na{ i njihov cilj jeste magnificirati i napore i rad istinskih heroja dana{njice, promovirati mogu}nost pozitivne promjene i nastaviti sa naporima da izgradimo bolju i tolerantniju budu}nost za sve nas”, ka`u u CRS-u. Paralelno sa radom na ovoj cjelini programa, oni rade i na izgradnji kapaciteta organizacija/udru`enja `rtava, ali i na njihovom umre`avanju sa drugim organizacijama civilnog dru{tva i donatorima. Namjera ovog procesa jeste da se sinhroniziraju aktivnosti aktera civilnog dru{tva s ciljem {to boljeg implementiranja projektnih aktivnosti, ostvarenih rezultata i podizanja kvalitete usluga za krajnje korisnike. U tu svrhu formirana Mre`a za izgradnju mira, www.mreza-mira.net, neformalna mre`a kojoj je pristupilo 96 aktivnih organizacija civilnog dru{tva iz BiH i devet me|unarodnih organizacija koje podr`avaju njihov rad. “Zajedni~ke aktivnosti koje mre`a organizira i promovira su obilje`avanja va`nih mirovnih datuma kao {to su Me|unarodni dan mira, Dan ljudskih prava i druge, s ciljem podizanja svijesti bh. stanovni{tva o va`nosti mira. Zasigurno je da je izgradnja mira te`ak i dugoro~an proces, ali mi istinski vjerujemo da }e se plodovi na{eg rada mo}i ubrati u budu}nosti i da }e od njega najvi{e koristi imati nadolaze}e mlade generacije, koje }e sebi graditi bolju budu}nost”, zavr{ava Edita Čolo. Pa, neka tako i bude!  SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

22.8.2012

21:29

Page 8


Adisa:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:41

Page 60

OZBILJNO HUMANISTI^KO UPOZORENJE

Ugledni njemački psihijatar, neuroznanstvenik i profesor MANFRED SPITZER objavio je nedavno vrlo uznemirujuću knjigu DIGITALNA DEMENCIJA, u kojoj ruši neke od opasnih i uvriježenih mitova: on upozorava da dječiji laptopi i tableti nisu korisni za učenje nego su naprotiv štetni, objašnjava zašto su “Baby Einstein“ CD-ovi za dijete intelektualno podsticajni koliko i zaključavanje u mračan podrum, te apeluje na ljude da ne odustaju olako od korištenja sopstvenog mozga

POŠAST DIGITALNOG ZAGLUPLJIVANJA

Pi{e: ADISA BA[I]

“Ja sam nau~nik, ne vjerujem ni u kakve teorije zavjere, ne mislim da nas iko svjesno zaglupljuje da bi dr`ao svijet u pokornosti, ali vjerujem da mnogi ljudi ostvaruju ogroman profit od digitalnih ure|aja te da im je u interesu da o tim ure|ajima budemo {to ovisniji. Kao ~ovjek i prije svega kao otac, smatram svojom obavezom da glasno upozorim na ovo {to nam se de{ava jer je situacija vrlo ozbiljna, ali nije nerje{iva. Imam i konkretne prijedloge kako se mo`emo boriti protiv digitalne demencije“, ka`e u svojoj najnovijoj knjizi Digitalna demencija njema~ki psihijatar, neuroznanstvenik i profesor Manfred Spitzer.

POSTAJEMO DIGITALNO PREDOZIRANI ZOMBIJI Termin digitana demencija on preuzima od grupe ju`nokorejskih nau~nika koji su 2007. primijetili ovu pojavu kod tinejd`era koji su previ{e bili izlo`eni kori{tenju elektronskih naprava poput televizora, kompjutera, video-igrica, mobilnih telefona ili mp3 playera. Ovi mladi ljudi su pokazivali znakove stara~ke demencije: rapidno im je slabilo pam}enje, imali su slabu sposobnost

koncentracije, bili su odsutni duhom i emotivno otupjeli. Spitzer ovaj termin koristi da bi objasnio mnogo {iri fenomen odnosno promjene koje se de{avaju ljudima svih dobi zbog pretjerane izlo`enosti elektronskim napravama. Brojeve telefona vi{e ne u~imo napamet jer ih imamo pohranjene u mobitelima, ali tako|er se vi{e sami i ne orijenti{emo nego se oslanjamo na navigacione ure|aje, dva dvocifrena broja vi{e ne mno`imo bez kalkulatora. Sve to slabi sposobnosti na{eg mozga, neupotrebljavane sinapse me|u nervnim }elijama odumiru, mogu}nosti mozga se smanjuju, on biva podlo`niji propadanju. Jedna od najozbiljnijih stvari na koje doktor Spitzer upozorava jeste vjerovanje da kompjuteri i sli~ne naprave imaju pozitivan uticaj na u~enje kod djece. “Prema raspolo`ivim nau~nim saznanjima, kompjuter je za u~enje potreban koliko i bicikl za plivanje. Socijalno ugro`enije porodice neprekidno slu{aju o tome koliko je kompjuter va`an za u~enje i naj~e{}e takve porodice od svojih minimalnih u{te|evina odvajaju novac da bi djetetu kupile kompjuter i tako mu omogu}ile bolje obrazovanje. Pri tome, na`alost, posti`u upravo suprotan efekat“, tvrdi njema~ki psihijatar. Autor ove iznimno informati-

vne i pou~ne knjige poziva se na preko ~etiri stotine istra`enih izvora (studija, stru~nih ~lanaka i statisti~kih podataka) i izvla~i pora`avaju}e zaklju~ke: djeca i mladi kompjutere uglavnom koriste za igranje koje ih ~ini ovisnim. Ova ovisnost je jo{ uvijek socijalno prihvatljivija nego droga ili alkohol, ali Spitzer na osnovu svoje psihijatrijske prakse tvrdi da su njene posljedice jednako razorne i za mlade i za cijelu porodicu. “Svom djetetu kupite konzolu za igranje ako i samo ako `elite da djete posti`e lo{ije rezultate u u~enju, da se manje emotivno vezuje za vas i za svoje prijatelje, da manje SKUPA ZABLUDA O KORISNOJ TEHNOLOGIJI Kompjuter je zapravo djeci za u~enje potreban koliko i bicikl za plivanje

Pretjerano oslanjanje na elektronske ure|aje poput mobitela i auto-navigacije rapidno nas zatupljuje! 60

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Adisa:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:41

Page 61

BOLJE TABLA NEGO TABLET NEMOJTE SE PRAVITI DA VAM NIKO NIJE REKAO “Ra~unanje na prste i pri~anje pri~a korisniji su za dje~iji razvoj od bilo kakvih baby laptopa ili televizije koji su, naprotiv, {tetni”, tvrdi doktor Manfred Spitzer

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

suosje}a sa ljudima! Ne zaboravite da u isto vrijeme podi`ete op{ti nivo nasilnosti u svijetu. I nemojte se praviti da to niste znali i da vam niko pouzdan to nije rekao,“ upozorava Spitzer. Zemlje u razvoju ponekad zapo~inju projekte “laptop za svako dijete“ ili “digitalizacije {kola“. Iskustva pokazuju da djeca nakon toga ne pokazuju bolje rezultate u u~enju. Spitzer se sla`e sa autorima koji smatraju da je korisnije unaprijediti osnovni `ivotni standard te djece (obezbijediti im kvalitetnu u`inu, ~iste i uslovne {kole, te sposobne, motivisane nastavnike) nego zatrpavati {kole skupom informati~kom opremom koja brzo zastarijeva, tra`i stalno softv ersko i hardversko unapre|ivanje, a nedovoljno je upotrijebljena u nastavi. Ovaj njema~ki profesor i poznati promotor mentalnog zdravlja posjetio je i razne njema~ke {kole koje redovno tehni~ki unapre|uju nastavu. Nastavnici, roditelji i |aci jedne bogato opremljene {kole ponosni su kako je njihova {kola moderna. Tabla je elektronska, osjetljiva na dodir, povezana sa laptopom svakog u~enika. Djeca ne moraju prepisivati, sve se automatski pohranjuje u njihov kompjuter. Djeca vrlo malo pi{u i prepisuju, a to bi im trebalo ostaviti mnogo vremena za kreativnost i intelektualnu razmjenu. Posljedice su, smatra Spitzer, zapravo negativne: rije~ koju napi{ete tako da samo povu~ete prstom sa jednog kraja ekrana na drugi je povr{no procesirana, o njoj se kra}e i slabije razmi{lja. Tradicionalni na~in prepisivanja sa table je superiorniji i korisniji jer tako rije~i djeci du`e ostaje u glavi, intenzivnije se o njima razmi{lja. Autor Digitalne demencije zapravo `eli upozoriti na lako}u sa kojom smo povjerovali da je sve novo zaista i bolje. On govori o tome kako su takve faze revolucionaliziranja nastave postojale i ranije, sa pojavom radija, televizije, zvu~nih zapisa... U vi{e navrata se ~inilo da }e tradicionalni vid nastave nepovratno nestati, a opet, to se ne doga|a. Djeca }e jo{ uvijek bolje nau~iti da ra~unaju koriste}i prste, kako se radi hiljadama godina, nego tapkaju}i po spravama koje }e to raditi za njih. Na jezi~ki razvoj djece iznimno pozitivan uticaj imaju pri~anje pri~a i razgovaranje sa djetetom od najranije dobi. Specijalni dvd-ovi i cd-ovi za navodnu stimulaciju intelektualnog razvoja beba “Baby Einstein“, kao i televizija za bebe, Teletubbiesi i sli~ni programi za djecu ispod tri godine nemaju nikakav ili imaju {tetan efekat, tvrdi Spitzer. “Bebe ve}inu vremena provode spavaju}i. Osim toga ih hranimo, presvla~imo, kupamo, njegujemo. Malo vremena preostane kad su budni i kad mo`emo zadobiti  61


Adisa:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:42

Page 62

OZBILJNO HUMANISTI^KO UPOZORENJE  njihovu pa`nju, pa ako ih jo{ tad stavimo pred ekran, onda ih slobodno mo`emo zatvoriti i u podrum ili u {upu za ugalj. Oni pred {arenim ekranom du{evno rastu i razvijaju se koliko i u mra~nom podrumu. Ovdje namjerno koristim ovako drasti~no pore|enje jer postoje pouzdane studije koje potvr|uju da televizijski i kompjuterski ekrani u ranoj dobi ne samo da ne pobolj{avaju sposobnost u~enja nego je i drasti~no umanjuju.“

NEKAD SE MISLILO I DA JE RENTGEN ZABAVAN ZA DJECU [okantna, ali i otre`njuju}a ilustracija ljudske povodljivosti za tehni~kim novotarijama jeste primjer pedoskopa o kojem Spitzer u knjizi detaljno pi{e. To je bila sprava koja je ogromnu popularnost dostigla tridesetih godina pro{log vijeka, a sastojala se od rentgen ure|aja kojim su roditelji u prodavnicama cipela provjeravali da li su izabrani model i veli~ina odgovaraju}i za stopalo njihovog mali{ana. Desetine hiljada ovakvih sprava bilo je instalirano po prodavnicama obu}e diljem svijeta, a

mladima, on govori i o ostatku dru{tva. Multitasking se smatra vje{tinom ~ovjeka novog doba, a zapravo je mana a ne prednost. Ljudi skloni da vi{e stvari rade odjednom, upozorava Spitzer, te stvari rade povr{nije i izlo`eni su ve}em stresu. Danas nas prosje~no svakih 11 minuta ne{to pre-

kine u onome {to radimo - e-mail, sms, telefonski poziv, sve to produ`ava vrijeme potrebno da zavr{imo poslove. Stres na koji se `alimo posljedica je slabog raspore|ivanja vremena i neprekidnog prihvatanja novih zadataka (ili podra`aja koje treba obraditi). Sami lo{e

ZA ZDRAV DUH I TIJELO

15 preporuka dr. Spitzera u borbi protiv (digitalne) demencije OPASNE NOVOTARIJE Tridesetih godina u prodavnicama obu}e su masovno kori{teni pedoskopi, rentgen ure|aji za utvr|ivanje da li cipelica odgovara dje~ijem stopalu

najvi{e po Americi. Ure|aj je reklamiran kao koristan jer je omogu}avao da se kupe odgovaraju}e cipele koje ne}e na{koditi razvoju dje~ijeg stopala, a tako|er se predstavljao i kao vrlo zabavan za djecu. Tek nakon Drugog svjetskog rata i atomskih napada na Japan, kada su posljedice zra~enja postale jasne cijelom svijetu, a {tetnost prekomjernog izlaganja rentgenu dokazana, pedoskopi su polako po~eli napu{tati prodavnice. Ali ipak ih je jo{ godinama bilo mogu}e vidjeti po radnjama. Na sli~an na~in kao {to su prije stotinu godina bogata{i na zabavama nosili mini rentgen ure|aje i iz razonode slikali kosti jedni drugima, tako i mi danas bezbri`no u`ivamo u blagodatima elektronske opreme ne razmi{ljaju}i {ta ona ~ini na{im tijelima i na{em duhu. Iako se autor knjige Digitalna demencija najvi{e bavi problemima koje nova digitalna predoziranost stvara djeci i 62

 Hranite se zdravo, ne zaboravite kupine, brokule, ali i komadi} ~okolade i ~a{u vina, kao i malo ribe (bolje sitniju ribu, zdravija je).  Pola sata kretanja dnevno je velika usluga sopstvenom tijelu.  Poku{ajte {to manje lutati u mislima, a biti {to prisutniji ovdje i sada.  Ne postavljajte sebi prevelike zahtjeve, ne zatrpavajte se poslom - koliko god uradite ~ini}e se malo.  Poma`ite drugima. Studije pokazuju da ~ak i novac usre}uje vi{e kada ga tro{imo na druge.  Pretjerano razmi{ljanje o novcu dokazano budi zavist i usamljenost, unesre}uje.  Dobru muziku kao i dobro jelo konzumirajte svjesno, a ne usput. Pjevajte, to je zdravo.  Osmjehujte se. Botoks ne spre~ava samo osmijeh, nego i osje}anje sre}e koje osmijeh poja~ava.

 Budite aktivni, prevazilazite prepreke.  Pojednostavite `ivot. Smanjite broj obaveza, vi{e se kre}ite.  Ne zaboravite kontakte sa ljudima. Ve~era sa troje prijatelja usre}uje vi{e nego tristo virtuelnih kontakata na Facebooku.  Boravite u prirodi.  Sve nabrojano radite jo{ vi{e ako imate djecu.  Digitalni mediji vas ~ine debelima, glupima, agresivnima, usamljenima, bolesnima i nesretnima. Ograni~ite vrijeme koje va{e dijete provodi uz elektronske sprave. Svaki trenutak bez tih sprava je istinska dobit.  Sljede}im generacijama nemamo u stvarno naslije|e predati ni{ta osim onog {to imamo u glavi, zato prestanimo te glave zatrpavati sme}em.

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Adisa:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:42

Page 63

BOLJE TABLA NEGO TABLET SPITZEROVA BIOGRAFIJA

I doktor i tv voditelj Prof. dr. Manfred Prof. Prof. dr. dr. Spitzer ro|en je 1958. Manfred Manfred godine, studirao je Spitzer Spitzer medicinu, psihologiju i filozofiju, a doktorirao iz psihologije. Dva puta je bio gostuju}i profesor na Univerzitetu Harvard, SAD. [ef je Univerzitetske psihijatrijske klinike u Ulmu, Njema~ka, i Centra za neuroznanost i u~enje. Autor je velikog broja knjiga me|u kojima su i bestseleri U~enje i Oprez ekran!. Na bavarskoj televiziji vodi sedmi~nu televizijsku nau~nu emisiju Duh i mozak. Jedan je od najzna~ajnijih njema~kih istra`iva~a

kontroli{emo sebe i svoj `ivot, zapo~injemo naprosto previ{e a razultat je osje}aj da na kraju nemamo uticaj na ono {to nam se

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

mozga, a poznat je po sposobnosti da nau~ne ~injenice predstavi razumljivo i zabavno. 

de{ava. Kao ilustraciju Spitzer navodi eksperiment sa dva pacova: oba su smje{tena u kaveze gdje dobivaju elektro-

{okove. Neposredno prije {oka poka`e se svjetlo i dok jedan pacov ima mogu}nost da brzom reakcijom i pritiskom na taster taj elektro{ok sprije~i (ponekad uspije, ponekad ne), drugi pacov nema uticaj na elektro{okove. Zdravstvene te{ko}e koje se pripisuju stresu, poput hipertenzije, dijabetesa ili karcinoma, imao je samo onaj pacov koji nije mogao nikako uticati na primanje bolnih {okova. Otud ekspert za mozak upozorava: uklju~imo se u sopstvene `ivote, vje`bajmo mozak kao i tijelo, prevazilazimo prepreke i tako }emo bolje ~uvati zdravlje. “Stari ljudi ne treba da rje{avaju ukr{tenice ili sudoku, niti da se u~e na kompjuteru. Vitalniji }e ostati ako provode vrijeme sa unucima i bave se njima, to je zahtjevno i fizi~ki i intelektualno“, preporu~uje se u knjizi Digitalna demencija. Razlog za{to je napisao ovu knjigu je, prema rije~ima njema~kog profesora, taj {to `eli da i mladi sutra{njice imaju priliku da postanu eksperti u raznim poljima. Povr{no copy-paste u~enje, sati provedeni uz igrice, filmove ili isprazan tv program ne}e ih osposobiti da postanu takvi eksperti. Osposobi}e ih samo redovno i naporno u~enje - ono koje ostavlja traga na na{em mozgu, ali i u na{im `ivotima. 

63


Slucaj:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:37

Page 64

SLU^AJ “PUSSY RIOT”

Presuda članicama moskovskog feminističkog punk trija PUSSY RIOT kao da je na najdrastičniji način otvorila mnoga pitanja i pokušala da na njih da odgovore; naš saradnik piše o skupini koja već duže vremena producira provokativne performanse u Rusiji, sve u želji da pokaže koliko je režim Vladimira Putina caristički, ogavan i deprimirajući

PUNK JE KONAČNO DOŠAO U RUSIJU Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

U

drakonskoj presudi ~lanicama moskovskog feministi~kog punk trija Pussy Riot (dalje PR) na}i }emo tragove svega {to dana{nju svjetsku situaciju definira - i slabljenje ekonomije, i odnose Zapada i biv{eg Istoka tj. biv{ih socijalisti~kih zemalja, i sirovost kapitalizma koji kao da nema granica u bezmjernom boga}enju, i `elje da se kontroliraju izvori bogatstva, prije svega energetska, i pozivanje na tradiciju dugozaboravljene ruske, odnosno sovjetske avangarde, ali i licemjerstvo zapadnih krugova, koji bi drugima dr`ali lekcije o demokratskim slobodama, a da sli~no ne gledaju kriti~ki u svojoj avliji.

DEPRIMIRAJU]I RE@IM Da o oporbenja~koj tradiciji punka i ne govorimo, eto i on je nakon 30-ak i vi{e godina grunuo na rusku umjetni~ku scenu, ma {to to uop}e zna~ilo. Sve ba{ sve se to iskazalo u trenutku kada je sudinica na sudu u Moskvi pro~itala da su tri ~lanice Nade`da Tolokonikova (22), M arija Aljohina (24) i najstarija J ekaterina Samucevi~ (30) dobile po dvije godine zatvora jer su 21. februara ove godine upale ilegalno u poznatu Crkvu Krista Spasitelja na Crvenom trgu, nahrupile na oltar i maskirane u {arene odore izvele punk ditiramb Majko bo`ja, spasi nas od Putina. Sa njima su bili i drugi ~lanovi umjetni~kog pokreta pod istim nazivom - skupine koja ve} du`e vremena producira sli~ne provokativne performanse po Moskvi i kojekuda drugo, sve u `elji da poka`u koliko je re`im Putina caristi~ki, ogavan i deprimiraju}i. Dobro de, znamo mi to isto tako dobro, ne iz daljine nego izbliza, budu}i da se debele {ape ruskog medvjeda spu{taju sve do na{e 64

nam drage Bosne i Hercegovine, da o susjednoj Srbiji i ne govorimo. Spoj caristi~kog vladanja, represije i prisile na svakom koraku, veza nazadnja~ke pravoslavne crkve, konzervativnih intelektualaca, industrijalaca i tajkuna, te obavje{tajnih slu`bi i vojske ve} je zorno potvrdila da je Putinov re`im onaj koji na najbolji na~in nastavlja tradiciju caristi~ke Rusije, sa nepredvidivim posljedicama po osiroma{eni narod zalu|en vjerskim fanatimom, opsjenarstvom i nemogu}no{}u bilo kakve pozitivne akcije. Osim kad PR iza|u na Crveni trg, pokazuju svoje radove u jednom od studentskih domova gdje se sakuplja nova avangarda Moskve, otvaraju veze sa onim umjetni~kim pokretima koji su se formirali na prijelazu iz 19. u 20. stolje}e, potom do`ivjeli kulminaciju u prvom periodu poslije Oktobarske revolucije, da bi potom bili brutalno pometeni i poslani u duboku opoziciju i ilegalnost. Samo jedan primjer iz moje dugogodi{nje novinarske prakse: krajem sam 1982. bio u studijskoj razmjeni u Moskvi desetak dana, sa sobom sam nosio dosta LP-ija za razmjenu. Jedan dan sam imao dogovoren susret sa Andrejem Makarovi~em, koji je tada vodio vrlo popuaran rock sastav Ma{ina vremena. Ponio sam jedan LP Elvisa Costella, ne sje}am se vi{e koji, izdan licencno kod nas - taj me je rocker na moje zaprepa{tenje pitao tko je to. Prisjetite se samo kako je u to vrijeme bujala jugoslavenska punk i novovalna scena, pa }e vam sve biti jasno. I jo{ jedan primjer, imao sam informacije da se u Moskvi odr`ava u to vrijeme ogromna izlo`ba “sovjetskog” Picassa, imala je odjek u cijelom svijetu, do{ao sam nekoliko dana nakon njena navodnog zatvaranja, a onda slu~ajno na jednoj banderi zapazio plakati} da je produ`ena za sedam dana, kao da se radi o seoskoj

MINIJATURNI CAR Predsjednik Rusije Vladimir Putin

priredbi. Sretan i veseo sam otr~ao u Pu{kinovu galeriju i tamo nai{ao na ne{to rasko{no: mnogi od umjetni~kih artefakata velikog umjetnika (ne samo slike, nego i koje{ta jo{!) koje su u posjedu sovjetskih galerija ili u privatnim rukama su bile preda mnom. Picassa je trebalo predstaviti, pa on je ipak bio ljevi~ar, ali potmulo, sa denferom, da mase ne vide {to se to u umjetnosti XX stolje}a stvarno de{avalo. A mnogo toga naslonjeno upravo na protoistra`ivanja ruskih konstruktivista i futurista, elitista, filma{a, pisaca, arhitekata. U toj atmosferi zaboravljene, pa iznova obnovljene tradicije ruske avangarde, te sli~nih pokreta u svijetu (uklju~no sa ameri~kim i engleskim punk pokretom!), SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Slucaj:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:38

Page 65

POSLJEDICE PUNK DITIRAMBA

SLOBODA SLOBODA PRIJE PRIJE SVEGA SVEGA

^lanica ^lanica grupe grupe Pussy Pussy Riot Riot Nade`da Nade`da Tolokonikova Tolokonikova prkosi prkosi depresivnom depresivnom ruskom ruskom re`imu re`imu

Osiroma{eni narod Rusije zalu|en je vjerskim fanatizmom, opsjenarstvom i nemogu}no{}u bilo kakve pozitivne akcije staljinisti~ke represije koja se mije{a sa caristi~kom diktaturom i obnovljenom pravoslavnom religiozno{}u, te brutalnim neoliberalnim kapitalizmom po sistemu “uzmi [emso koliko ti drago (a drugima {to ostane!)“ djeluje umjetni~ki kolektiv PR ve} du`e vremena, ne samo punk ditirambima protiv Putinova re`ima nego i drugim performancima, od kojih su neki bili brutalno direktni, sve u `elji da poka`u koliko `ive u dru{tvu bez ikakovih vrijednosti i sloboda, dru{tvu op}e represije i siroma{tva. Radikalno na radikalno, je li to stvarala~ki postupak koga bilje`imo jedino u neocaristi~ko-putinovskoj Rusiji? Nije li isto i u Srbiji, kod nas u Bosni i Hercegovini i kojekuda drugdje? Treba stoga ~itati briljantno sro~en proglas koji je ~lanica PR-a 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nade`da Tolokonikova pro~itala po osudi na dvije godine od strane rigidne sudinice.

OSTAO JE ZID Tu nalazimo pozivanje na tradiciju ruske avangarde (recimo eksperimentalnog pje snika Vvedenskog ili nama poznatijeg Danila Harmsa), pa istu onu koja govori o liberalnim slobodama i demokratskim dosezima diljem svijeta, koliko i na represiju koju sustavno provodi Putinov re`im, neki ka`u gori i nego li je to bilo za vrijeme Staljina ili ruskih careva i ograni~enja ortodoksnog pravoslavlja. Bilje`imo onda reakcije na cijelo su|enje, montirano i bez mogu}nosti prave obrane tri nasmije{ene postpunkerice, koje se opet pozivaju na tradiciju engleskog anarho idnog punka, `ivog i danas i djelatnog, mada bez ovakvog odjeka u

stvarnosti. Tko se sve nije javio u obranu nare~enih pankerica - sveprisutni slovenski filozof svjetske slave Slavoj @i`ek je govorio u njihovu korist na press konferenciji u samoj Moskvi, notori~na Madonna je tako|er tra`ila njihovo osloba|anje, kao i ~lanovi mnogih ameri~kih i engleskih rock sastava. Oglasili su se i politi~ari, od Angele Merkel do ne znam koga, kod nas u regionu, i u Beogradu i u Zagrebu i kojekuda jo{. Ipak liberalni, ali uvijek skepti~ni londonski dnevnik The Guardian, koji je ovih dana na svojoj internet stranici promovirao novi uradak PR-a, pjesmu Putin Lights Up the Fires, pa`ljivo prati stvar i analizira je na na~in koji uzima u obzir sve ~injenice, ukazuju}i da su slobode ograni~ene i u drugim dru{tvima, da je nedavno negdanji ~lan Sex Pistolsa John Lydon, alias Johnny Rotten, bio skoro podvrgnut medijskom lin~u jer se, rekao bih kolokvijalno, u jednoj panel emisiji BBC-ja “pokakao” na dijamantni jubilej kraljice Elizabete, s pravom jer je ve} na po~etku svoje punk karijere pjevao sardoni~nu verziju himne God Save the Queen, vjerski fanatizam je u porastu svugdje u svijetu, sli~no su pro{li i jo{ neki poku{aji postpunk sastava ovdje koji su imali radikalne primjedbe na postoje}i dru{tveni sustav. Pjeva~ Steven Morrissey, jedan od utemeljitelja sjajnog sastava The Smiths, kritizirao je recentne Olimpijske igre zbog pretjerana britegoizma isk azanog kroz sve mogu}e medije, pa je nai{ao na op}e neodobravanje - i tako redom i tako dalje. Ujedno i potvr|uju da neke stvari koje su ovdje prevazi|ene u drugim kulturolo {kim okoli{ima dobijaju druga~ije konotacije: punk izgled PR jeste za Moskvu i Rusiju, a i drugdje {okantan, kao {to je u Londonu totalno passé, Velika Britanija nema skoro nikakvih dubljih korelacija sa europskom suvremenom umjetno{}u, posebno avanga rdnim pokretima XX stolje}a. U to sam se dobrano uvjerio na sesijama diskusionih tribina ~etvero mjese~nog predstavljanja Laibacha i cijelog pokreta NSK u Londonu od aprila do juna ove godine. Osim nekoliko istinskih fanatika, ostatak uop}e nije znao za vibrantnu punk i novovalnu scenu koja se hrabro zakotrljala na prijelazu iz ‘70-te u ‘80-te na tlu biv{e nam domovine, da o nekim drugim stvarima i ne govorimo. Ukratko re~eno, zid izme|u zemalja poput Rusije, arapskih i islamskih zemalja (Turske recimo!), biv{ih jugosla venskih republika i negdanjih ~lanica socijalisti~kog bloka i “truhlog” Zapada ostaje i dalje visoko dignut, bez obzira na izmijenjene dru{tvene okolonosti i bez obzira na sve krize koje potresaju u ovom trenutku planetu Zemlju.  65


Baremboim:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:35

Page 66

PIJANISTA I MIROTVORAC Razgovarao: DRAGAN NIKOLI] (Dubrovnik)

S

atima mo`e uzbu|eno pripovijedati o Bachu, Beethovenu, Wagneru, Schönbergu ili Schubertu. S jednakom iskrom u o~ima dje~a~ki iskreno priznati da mu glavom pri no{enju zastave na otvaranju Ljetnih olimpijskih igara u Londonu nije prolazila nikakva uzvi{ena misao, da je sve bila samo zabava, ali i da je bio fasciniran stisnuv{i ruku velikom Muhammadu Aliju ili Haile Gebrselassieju. Jedan od najve}ih klasi~ara dana{njice Hrvatsku je posjetio prvi put u 70. godini `ivota, nakon {to je godinama iz usta svojega velikoga prijatelja Zubina Mehte slu{ao laude o predivnome Jadranu i Dubrovniku. O njegovom koncertu u rasprodanom Atriju Kne`eva dvora pri~alo se danima, glazbeni sladokusci grizli su nokte. Nakon izvedbe recitala sa Schubertovim skladbama, kojega je nosio po-

Na{i izraelski i palestinski glazbenici ne sla`u se oko sukoba, ali sla`u se oko Beethovenovih simfonija vjetarac iznad Grada, Daniel Barenboim pobrao je burne ovacije. Kraj koncerta publika je do~ekala na nogama, bio je to definitivno jedan od najve}ih doga|aja u 63 godine postojanja Dubrova~kih ljetnih igara.

NE TRA@IMO KONSENZUS

 Smatraju Vas mo`da i najve}im dirigentom dana{njice, ali i jednom od najkontroverznijih figura suvremenoga izraelskoga dru{tva. Tvrdite da je umjetni~ka kreativnost danas iznimno bitna jer je u totalnoj suprotnosti s politi~kom korektno{}u? Umjetnik je potpuna suprotnost politi~aru. Politi~ar je uspje{an samo ako je sposoban za kompromise, ako je sposoban posti}i konsenzus i to da svi snize intenzitet svojih o~ekivanja i imaju u kona~nici 66

MAESTRO DANIEL BARENBOIM

ČOVJEK KOJI JE POMIRIO CIVILIZACIJU

Najveći dirigent današnjice i aktualni glazbeni direktor milanske “Scale” DANIEL BARENBOIM održao je u Atriju “Kneževa dvora” u Dubrovniku, 18. augusta, veličanstven koncert, što je jedan od najvažnijih događaja u povijesti “Dubrovačkih ljetnih igara”; naš saradnik, reporter HRT-a, sa slavnim umjetnikom, koji ima četiri državljanstva među kojima su izraelsko i palestinsko, razgovarao je neposredno prije koncerta o kojem će se pričati, valjda, dok je i “Igara” SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Baremboim:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:36

Page 67

KONTROVERZNA FIGURA IZRAELSKOG DRU[TVA

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

67


Baremboim:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:36

Page 68

PIJANISTA I MIROTVORAC  jednako mi{ljenje. Umjetnik koji pristaje na kompromise nije umjetnik. Umjetnik mora imati osje}aj da se mora boriti za svaku pojedinost. Glazbenik ne postajete jer to mo`ete, ve} zato {to to morate!  Godine 1999., zajedno s prijateljem i kolegom Edwardom Saidom, palestinskoameri~kim intelektualcem, u njema~kom Weimaru, u blizini logora smrti Buchenwald, osnovali ste orkestar mladih Izraelaca i Arapa West-Eastern Divan. Mnogi ga do`ivljavaju izrazom obostranoga razumijevanja, dijaloga, razmi{ljanja. Jednom ste rekli kako glazbenici ne smiju ~ekati politi~are, da moraju biti proaktivni. Jer, tvrdite, ako je u Beethovenovoj simfoniji crescendo, ne mo`ete ga izvesti samo napola. ^inite li to i s West-Eastern Divan orkestrom? Idete li ispred politike, bez tankiranja i jednozna~no? Za mir je potrebno ne{to vi{e od orkestra. Na{ projekt nije politi~ke prirode. [tovi{e, mislim da je on sve manje politi~ki projekt. Jer bliskoisto~na politika je katastrofalna. Na vidiku nema odr`ivoga mira ni rje{enja. Rje{enje koje uklju~uje dvije dr`ave nije odr`ivo, taj model vi{e nije mogu}. Palestinska naselja rastegnuta su od Sredozemlja do jordanske granice, na uzvisini Jeruzalema. To zna~i da ne bi postojala palestinska dr`ava, ve} enklave, poput svojevrsnih bantustana. Dvije dr`ave nisu rje{enje prihvatljivo za izraelsku javnost. Ne znam koje bi bilo rje{enje. Stoga je na{ projekt sve manje aktualan. I nije rije~ o suradnji. Mi ne tra`imo konsenzus. Na{i izraelski i palestinski glazbenici ne sla`u se oko sukoba, ali sla`u se oko Beethovenovih simfonija.  Hrabro ste odr`ali koncerte u gradovima na Zapadnoj obali, u Ramallahu i Bir Zeitu. Protivite se izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija, ali jasno poru~ujete ispravna borba za neovisnu Palestinu ne smije biti zasnovana na nasilju i terorizmu? Posve sam uvjeren da se Palestinci bore za pravedan cilj. No bore se za njega posve pogre{nim sredstvima. Jer na taj na~in ne mo`e se iskorijeniti nasilje. Nasiljem se samo naru{ava pravednost cilja. Otpor okupaciji mora postojati jer okupacija nije opravdana. Nije opravdana ni moralno ni strate{ki za Izrael. Rijetko kad moral i strategija idu ruku pod ruku kao u ovome sukobu.

GOSPODARSKA KRIZA

 Zbog va{ih stajali{ta vrlo ~esto Likudovi ministri opisuju vas kao pravog mrzitelja @idova, pravoga antisemita. Otvoreno kritizirate konzervativne izraelske vlade. Biv{ega premijera Sharona proglasili ste i nepo`eljnim na svojim koncer68

OTPOR SILI I REPRESIJI Maestro Daniel Barenboim UN-ov je glasnik mira

tima, a odbili ste i dati intervju uniformiranome novinaru Izraelskoga vojnoga radija, prilikom predstavljanja knjige koju ste napisali zajedno s palestinskim kolegom Saidom. Kao da ste u neprestanom ratu s izraelskim jastrebovima? Isto je i s Palestincima. Radikalni Palestinci nazivaju me prljavim cionistom. Kad bi me kritizirali samo Izraleci ili samo Palestinci, zapitao bih se gdje sam pogrije{io. No ako me obje strane podjednako

o{tro kritiziraju, zacijelo ne{to ~inim kako treba.  Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon imenovao Vas je u rujnu 2007. UN-ovim glasnikom mira. Va{a zaklada vjeruje da glazba ima toliko toga za dati regiji Bliskoga istoka. Kroz projekt glazbenoga obrazovanja na podru~ju Palestinske samouprave promovirate glazbenu kulturu kao jedan od temelja sve sna`nijega civilnoga dru{tva?

SAN O SU@IVOTU IZRAELACA I PALESTINACA

Dostojan kandidat za Nobelovu nagradu za mir Ne jednom pri~ao je Barenboim o svome snu u kojemu je premijer Dr`ave Izrael, a njegov {tapi} ravna prekrasnom novom simfonijom, koja slavi skladan su`ivot Izraelaca i Palestinaca. Ne voli toleranciju jer, ka`e, “kada netko nekoga tolerira, to zna~i da i dalje misli da je od drugoga vredniji i bolji, ali eto pustit }e ga da usprkos tome `ivi, a to nije izraz po{tovanja”. “Kada se dvije strane upoznaju”, tvrdi Barenboim, “to ne zna~i da se nu`no moraju i zavoljeti, ali barem se mogu po~eti me|usobno po{tovati.” Glazbenika koji je u bliskoisto~nom ra{omonu uspio u mnogo~emu, uglavnom u onome na ~emu su zube lomili mnogi svjetski diplomati, mnogi

odavno guraju prema Nobelovoj nagradi za mir... 

NJEGOV SAN Maestro je sanjao da diriguje prekrasnom simfonijom, koja slavi skladan su`ivot neprijatelja

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Baremboim:TEKST osnova.qxd

22.8.2012

21:36

Page 69

KONTROVERZNA FIGURA IZRAELSKOG DRU[TVA TE TURBULENTNE GODINE...

Sedam “Grammyja” i sedam jezika Daniel Barenboim ro|en je u Buenos Airesu 15. studenoga 1942. godine. Dijete ruskih @idova klavir je po~elo u~iti u petoj godini, uz roditelje, a prvi koncert odr`alo ve} u sedmoj. U Izrael je iz Argentine stigao kao desetogodi{njak. Tijekom ljetne {kole dirigiranja, u dvanaestoj, susreo se u Salzburgu s Wilhelmom Furtwänglerom, s kojim je tada i svirao. Onaj koji je do danas ostao najve}i glazbeni uzor Barenboimu, ~udo od djeteta pozvao je da zajedno s njim i Berlinskom filharmonijom izvede Beethovena, ali Danielov otac odlu~io je kako je devet godina nakon zavr{etka Drugoga svjetskoga rata prerano da dijete roditelja @idova nastupa u Berlinu. Godine 1967. mladi Barenboim o`enio se s britanskom ~elisticom Jacqueline Du Pré, jedan od kumova bio je

Najva`nije {to sam u~inio kao UN-ov glasnik mira bilo je okupljanje europskih glazbenika, bez Izraelaca i Palestinaca. Samo europskih glazbenika, onih iz Be~ke filharmonije, Berlinske filharmonije, Berlinske dr`avne kapele, Scale i Orchestre de Paris iz Pariza. Odr`ali smo koncert u Gazi za tamo{nje stanovni{tvo. Poslije koncerta pri{ao mi je jedan Palestinac i rekao: Hvala {to ste do{li, za nas je to jako bitno. Mi stanovnici Gaze osje}amo kao da nas je svijet zaboravio. Oni koji misle na nas {alju nam hranu i lijekove. Ali i `ivotinjama bi slali hranu i lijekove. Zbog Vas i Va{ih glazbenika ponovno se osje}amo kao ljudi. Bio je to najljep{i kompliment koji sam dobio u dugogodi{njoj karijeri.  Za mnoge @idove glazba Richarda Wagnera, Hitlerova omiljenoga skladatelja, simbolizira horore njema~koga antisemitizma. U Izraelu stoga postoji neformalna zabrana javnoga izvo|enja Wagnerove glazbe, iako se mo`e ponekad ~uti istu na radiju ili kupiti Wagnerove CD-ove u trgovinama. S Berlinskom nacionalnom operom na Izraelskom festivalu 2001. Vi ste ipak izveli djeli} Tristana i Izolde? Na poziv Izraelskoga festivala pristao sam izvesti Wagnera. Oni su se potom predomislili. Mi smo ipak izveli jednu skladbu. Dugo sam nakon toga raspravljao s publikom. A 70 od 3.000 ljudi napustilo je dvoranu. Drugi su ostali i bacali cvije}e. Sve je dobro zavr{ilo. Nakon toga cijeli je doga|aj posve ispolitiziran. Wagner, vrhunski glazbenik, 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

bio je izraziti antisemit. Ali njegova glazba ne govori o @idovima. Hitler je, me|utim, zloupotrijebio njegova djela, antisemitske zapise koji nemaju veze s glazbom, u korist svojih radnih teorija. Zato poslije Drugoga svjetskoga rata mnogi Wagnera povezuju s nacistima. Ali ne mo`e ga se dr`ati odgovornime za to. Umro je 1883.! On ne mo`e biti odgovoran za Hitlerovu zlouporabu. Imam mnogo razumijevanja i suosje}anja za one koji su pre`ivjeli Holokaust. Oni ne mogu slu{ati tu glazbu zbog onoga na {to ih podsje}a. Ne bi ni trebali. Ali ne bi trebali ni spre~avati druge, koji se sre}om tako ne osje}aju, da slu{aju Wagnerovu glazbu.

BLAGOSLOV ILI PROKLETSTVO

 @ivite u Berlinu. Mislite li da su Nijemci sposobni suo~iti se s cjelokupnom svojom povije{}u? Ne samo s Bachom, Beethovenom, Wagnerom, Goetheom, iznimnim predstavnicima kulturnoga prosvjetljenja, ve} i nacisti~kim strahotama? Mislim da nijedna nacija nema toliko hrabrosti sagledati sebe i svoju pro{lost kao {to su Nijemci ~inili u proteklih pola stolje}a. Za mene je to nevjerojatno. Usporedite ih s Japancima, primjerice. Nebo i zemlja... Mislim da nijedna nacija nije imala toliko hrabrosti uroniti u dubine o~aja stra{ne pro{losti kao {to su to u~inili Nijemci.  Kako gledate na uspon ekstremne desnice u Njema~koj? Vi{e je razloga za radikalnu desni~arsku ideologiju. Gospodarska kriza igra veliku

mlado`enjin dugogodi{nji prijatelj, dirigent Zubin Mehta. Te za Bliski istok turbulentne godine Barenboim i Du Pré zajedno su odr`avali koncerte u izraelskim gradovima prije i tijekom trajanja [estodnevnoga rata. Prije smrti Du Pré 1987. (bolovala od multipla skleroze), Barenboim je u ranim 1980-tima zapo~eo vezu s ruskom pija nisticom Elenom Ba{kirovom, koja mu je prije smrti prve `ene rodila dva sina. S njom se vjen~ao godinu dana nakon smrti Jacqueline Du Pré. Aktualni glazbeni direktor milanske Scale ujedno je i do`ivotni po~asni dirigent ~ika{koga simfonijskoga orkestra, kao i do`ivotni {ef dirigent orkestra Berlinske dr`avne opere. Dobitnik je sedam Grammyja. A te~no govori ~ak sedam jezika. 

ulogu u tome. Kao i to {to se Njema~ka umnogome promijenila. Ne zaboravite da je Berlin drugi najve}i turski grad na svijetu.  Imate ~etiri dr`avljanstva. Argentinsko, jer ste ondje ro|eni. Zatim izraelsko, {panjolsko i palestinsko, budu}i da ste prvi izraelski @idov kojemu je ponu|eno po~asno palestinsko dr`avljanstvo? Bio @idov ili ne, ja sam jedini gra|anin svijeta koji ima valjane putovnice i Izraela i Palestine!  Je li tako raznoliko kulturno podrijetlo, ta mje{avina identiteta, blagoslov ili prokletstvo? U jugoisto~noj Europi, tijekom ratova 1990-ih, svjedo~ili smo da su za neke obitelji, neke nara{taje, pa i neke nacije vi{e razli~itih kultura i identiteta u jednome bili prokletstvo. Kako se Vi nosite s time? Čvrsto vjerujem da Izraelci i Palestinci pripadaju istoj obitelji. Oni su ro|aci, recimo. Ne samo zbog vjerske povijesti. Čak ni svjetovne. Ali oni to ne vide. Ne `elim biti pateti~an, ali moje srce kuca za palestinski cilj. No `ilama te~e `idovska krv. Čovjek ne mo`e `ivjeti ni bez srca ni bez krvi... Kada spominjete ratne strahote koje su pratile raspad biv{e Jugoslavije, `elim naglasiti kako bih htio do}i s izvrsnim orkestrom West-Eastern Divan , kojega ~ine izraelski, palestinski i drugi glazbenici, te nastupiti u podru~jima zahva}enima ratom u ovoj regiji, a u kojima sada ljudi rade na stvaranju zajedni~ke budu}nosti.  69


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

22.8.2012

16:17

Page 70

KULT MARKET JACK JOHNSON AND FRIENDS

Best of Kokua Festival

MUZIKA Album “Retroscope” vrhunskog hrvatskog gitariste Brune Kovačića

Festival gitara

Lagani pop ljetni |ir. Ukratko bi glasio opis albuma Jacka Johnsona i njegovih prijatelja. Best of Kokua Festival je izbor od trinaest pjesama sa istoimenog festivala u periodu 2005. 2009. godine. Na albumu gostuju Eddie Vedder, Dave Matthews, Jackson Browne, Taj Mahal, Ziggy i Damian Marley, i mnogi drugi.

FEEDER

Generation Freakshow Jo{ jedan studijski album u produkciji ameri~kog mainstream banda Feeder. Band je umnogome naslonjen na radove Foo Fightersa, ali i nekada popularni zvuk Meat Loafa, {to ni u kom slu~aju ne umanjuje njihove kvalitete. Album Generation Freakshow ~ini dvanaest pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Big Teeth Music.

VINTERSORG

Orkan Protekloga mjeseca na glazbenim policama osvanuo je novi studijski album skandinavskih metalaca Vintersorg. Album Orkan na svega osam pjesama donosi gomilu “metalnih” riffova, kombiniranih sa ugodnim melodijama po kojima je i poznat ovaj {vedski black metal band. Album potpisuje izdava~ka ku}a Napalm Records.

70

ROCK RIFFOVI KAO OSNOVA Gitarista Bruno Kova~i} snimio je album za svoju du{u

Na tr`i{tu se nedavno pojavilo novo glazbeno ostvarenje jednog od najtra`enijih studijskih gitarista na prostorima biv{e dr`ave Brune Kova~i}a. Album Retroscope je u mnogo~emu specifi~an, jer su na njemu svoj doprinos dali glazbene veli~ine kao {to su gitarski veteran Vedran Bo`i} i majstor jazz gitare Elvis Penava, uz naravno Brunin prate}i band The Brownies. Bruno Kova~i} je zapravo polivalentan glazbenik. Ne radi se tu samo o gitarskom virtuozu koji je u svojoj bogatoj karijeri snimio na stotine hitova i radio sa najuglednijim predstavnicima rock pravca na ovim prostorima. Rije~ je o multisluhisti, koji pored gitare izvanredno svira saksofon, klarinet, i trubu, sklada i pi{e pjesme uz pomo} supruge i nekada{nje pjeva~ice Ivane Plechinger. U susjednoj Hrvatskoj postoji nepisano pravilo da ukoliko `elite snimiti iole kvalitetan rock album morate zvati dva ~ovjeka, jedan je Nik{a Brato{ a drugi Bruno Kova~i}. Bruno je glazbenu karijeru zapo~eo prije trideset godina, kada nakon osnutka vlastitoga banda Dan D, odlazi svirati u grupi Neki to vole vru}e. Nakon toga svira u Srebrnim krilima pa u Parnom valjku, da bi potkraj 1991. oti{ao studirati modernu glazbu na Univerzitetu u Los Angelesu. Jedno vrijeme je svirao u ameri~kom bandu Vanity Kills. Nakon povratka iz SAD-a svirao je u heavy metal bandu Hard Time, da bi 1993. zapo~eo uspje{nu suradnju sa Gibonnijem na albumu Kruna od perja, kojim popularni

Gibo upravo uz gitarsku pratnju Brune Kova~i}a do`ivljava prvu pravu afirmaciju. Nakon razlaza sa Gibom, Bruno radi s Vannom, ali i samostalno, a od 2004. pa do danas u Studiju 10 sa Travni~aninom na zagreba~koj adresi Nik{om Brato{em. Album Retroscope ~ini deset pjesama, a otvara ga istoimena stvar snimljena sa Vedranom Bo`i}em i Elvisom Penavom. Ovo je i najja~a pjesma na albumu, a kako i ne bi bila kad na njoj istovremeno sviraju ~etiri gitare. Vrijedi izdvojiti Pablos Mood i Snail Race, tako|er snimljene uz pomo} Bruninih prijatelja Alena Svetoperi}a i Predraga Martinjaka Peggyja. Kona~na ocjena albuma je - odli~an, zbog toga {to je ovaj instrumentalni album Bruno snimio za svoju du{u, bez ikakvih komercijalnih pretenzija, vje{to ukomponirav{i gitarske rock riffove s dionicama modernog jazza, uz malu pomo} svojih prijatelja (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Pepe Deluxe: Go Supersonic 2. Dr. John: Revolution 3. Whomadewho: Running man 4. Moby: The Poison Tree 5. Willy Moon: Yeah Yeah 6. Sarah Jarosz: Anabelle Lee 7. Hadouken!: Parasite 8. Bloc Party: Octopus 9. Neimo: Lauren Bacall 10. Christian Rich: Till Dawn SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

22.8.2012

16:16

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Gospodin Lazar” (Kanada, 2011.); reditelj: Philippe Falardeau

Dječije traume

PRVO KAZALI[NA MONODRAMA

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Francois Truffaut Scenario za film je napisao Francois Truffaut, koji je i re`irao film, a napisao ga je skupa sa Jeanom Aurel i Suzanne Schiffman. Direktor fotografije je bio Nestor Almendos. Rije~ je o, na`alost, posljednjem filmu Truffauta. @ivahno nedjeljom je triler. Protagonist filma je Julien Vercel, trgovac nekretninama. Osumnji~en je za ubijstvo Clauda Massouliera. Policija saznaje da je Vercelova supruga bila Massoulierova ljubavnica, te on biva u veoma te{koj poziciji. Poku{ava sam otkriti pravu istinu. Ocjena: 5

TVOJ @IVOT JE OVDJE

Gospodin Lazar u odre|enoj mjeri ima sli~nosti s filmom Razred

Film Gospodin Lazar nastao je od kazali{ne monodrame koju je napisala Evelyne de la Cheneliere. Philippe Falardeau, pak, napisao je scenario tako {to je adaptirao i pro{irio navedenu monodramu. Ovo filmsko djelo dolazi iz Kanade, to~nije iz Quebeca. U zadnje vrijeme upravo iz Quebeca dolaze sjajni filmovi, o nekima sam ve} pisao, a o drugima }u zasigurno pisati. Gospodin Lazar je bio kanadski kandidat za Oscara ove godine, a dobio je, uz mnoge nagrade, i priznanje me|unarodnog `irija kritike Fipresci. Re`iser cijelu pri~u vizualizira na jedan realan, uvjerljiv, kreativan, te unato~ tragi~nosti pozitivan i komi~an na~in s dosta nade. Glavni lik u filmu je Bashir Lazar. Sredovje~ni je imigrant iz Al`ira koji poku{ava dobiti azil u Quebecu. Nakon tragedije u jednoj {koli u Montrealu, u kojoj je u~iteljica po~inila samoubojstvo objesiv{i se u razredu gdje je predavala djeci, dolazi do delikatne situacije. U~ionica je preure|ena, obojena u nove boje... no energija, nelagoda, milion pitanja, sve je to {to najosjetljivija ljudska bi}a, djeca, pro`ivljavaju. Istodobno, Bashir prolazi svoje traume. Ubili su mu mnoge ~lanove najbli`e obitelji, a on je uspio iz Al`ira do}i do Kanade gdje tra`i azil i priprema teren dok njegova supruga ne dobije vizu. Uz sve traume, prijeti mu i mogu}nost da ga odbiju za azil i deportuju. Ba{ir, do{av{i na poziciju u~itelja, stupa u dobar odnos s u~enicima, a naro~ito razvija odnos s dvoje od

@IVAHNO NEDJELJOM

njih. Tu je dje~ak koji je traumatiziran jer je vidio tijelo u~iteljice kako visi u u~ionici, te djevoj~ica koja njega smatra krivcem za ono {to je ona u~inila. Ba{ir svojim metodama dopire do njih. Gospodin Lazar u odre|enoj mjeri ima sli~nosti s filmom Razred, francuskim ostvarenjem koje je nagra|eno Zlatnom palmom. Philippe Falardeau se izrazito dobro sna{ao. Djeci svaka ~ast na gluma~kim izvedbama. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Nedodirljivi (Oliver Nakache, Eric Toledano) 2. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier) 3. Tiranosaur (Paddy Considine) 4. Osvetnici (Joss Whedon) 5. Ted (Seth MacFarlane)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Umjetnik (Michel Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video) 2. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video) 3. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 4. Nasljednici (Alexander Payne, 20th Century Fox, Continental film) 5. Put rata (Steven Spielberg, Dreamworks, Continental film)

Jan Troell Radnja filma se odvija u oskudnom krajoliku na sjeveru [vedske 1914. godine. Olof je mladi} koji ima ~etrnaest godina. Odlazi od ku}e da bi zapo~eo samostalni `ivot. Sva{ta radi. Nakon mnogo poslova kao {to su pomo}nik u ciglani, prodava~ slatki{a itd., sretan je jer postaje kino operater jednog putuju}eg bioskopa. Ovo je prvi igrani film Jana Troella. Vjerovatno jedan od najboljih filmova {vedske kinematografije. Ocjena: 5

NEPRILAGO\ENI

John Huston U filmu glume Clark Gable, Marilyn Monroe... Scenarij je napisao Arthur Miller. Film je re`irao John Huston. Udovac Guido i njegov prijatelj, kauboj Gay se upoznaju s Roslyn, plesa~icom koja se nedavno razvela od supruga. Naravno, obojica se zajubljuju u nju. Ona odabire Gaya. Zgro`ena je njihovim planom o ulovu divljih konja ~ije }e meso prodati. Odlu~uje da osujeti njihov naum. Neprilago|eni je zadnji film Clarka Gablea, te zadnji zavr{eni film Marilyn Monroe. Ocjena: 5

71


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

22.8.2012

19:31

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

BMW Zagato

SPORT Navijači kao najveći kapital

Ekonomska moć Bundeslige

BMW i Zagato predstavili su roadster verziju konceptualnog kupea zasnovanog na modelu BMW Z4. Dizajniran i napravljen za samo {est sedmica, novi roadster predstavljen je na izlo`bi vrhunskih automobila u Kaliforniji.

MOTOCIKLI

Sherco

Jedan od manjih, ali vrlo zanimljivih proizvo|a~a off road, trial i supermoto motocikala predstavio je svoju gamu proizvoda za 2013. godinu. Modeli 450 i 500 samo su vizualno izmijenjeni dok je sve drugo ostalo nepromijenjeno u odnosu na pro{lu sezonu.

DESIGN

McLaren Spider McLaren MP4-12C Spider prvi put je javno izlo`en pred odabranom publikom. Maksimalna brzina kabrioleta je 328 km/h. Sa cijenom od 195.500 funti, ovaj Mclarenov model je ne{to jeftiniji od glavnog rivala, Ferrarija 458 Spider.

72

BEZ DUGOVA Njema~ko prvenstvo je jedino u kojem ne mogu nastupati klubovi koji imaju finansijskih problema

Nova sezona Bundeslige, koja je ujedno pedeseta u nizu otkako postoji najvi{i rang natjecanja u njema~kom nogometu, u povijest njema~kog sporta mogla bi u}i kao rekordna. “Bundesliga `eli postati dominantna nogometna sila u Europi“, rekao je Emmanuel Hembert iz konzultantske tvrtke A.T. Kearney u Düsseldorfu. Isti~e kako klju~ toga le`i u novom ugovoru o pravima na televizijski prijenos utakmica. U aprilu ove godine Bundesliga je isposlovala novi ugovor o pravima prijenosa i u sljede}e ~etiri godine uprihodit }e 2,5 milijarde eura, dakle 628 miliona po sezoni. Najve}i dio toga platit }e televizijska ku}a Sky. To je otprilike upola vi{e nego prija{njih godina. No, ekonomist i ravnatelj sportsko-poslovnog odjela konzultantske tvrtke Deloitte Stefan Ludwig podsje}a da engleska Premier liga zara|uje mnogo vi{e i smatra da }e zbog toga na prvom mjestu ostati narednih nekoliko godina. Ludwig obja{njava da se ekonomska mo} neke lige mjeri prihodima od TV-marketinga, sponzora i gledatelja. Uzme li se ove kriterije u obzir, njema~ka Bundesliga suvereno dr`i drugo mjesto me|u ligama “petice” odnosno pet najja~ih europskih liga u koje se jo{ ubrajaju engleska, {panska, italijanska i francuska nogometna liga. Ludwig tvrdi da prednost koju je Bundesliga u me|uvremenu stekla spram {panske Primere nije ugro`ena jer je “{panska jedina liga s decentraliziranim TV-marketingom.” Svaki klub, naime, u vlastitoj re`iji na tr`i{te plasira svoje utakmice i sebe sama. Posljedica toga je da veliki {panski klubovi, Real Madrid i Barcelona, poslove dogovaraju prakti~ki me|u sobom pa ostali prvoliga{i debelo zaostaju u prihodima od licenci. U Bundesligi je to druga~ije. “Zbog na~ela solidarnosti, raspodjela tih prihoda me|u 18 klubova Bundeslige relativno je dobra“, ka`e Ludwig. Njema~ka liga

ima centraliziran na~in upravljanja prihodima od televizijskih prava, pa i klubovi sa sredine ili dna ljestvice od toga dobivaju dio kola~a. Bayern ili Schalke, dodu{e, dobivaju mnogo vi{e nego Mainz ili Augsburg, no nije da manji klubovi ostaju bez i~ega. Stoga ekonomske i sportske disproporcije unutar lige nisu toliko velike, a to jam~i ve}u napetost u borbi za naslov. Ono {to Bundesligu razlikuje od ostalih liga “petice” jest ozbiljnost u upravljanju finansijskim sredstvima, smatra Ludwig. Klubovi u Njema~koj moraju se podvrgnuti strogom procesu licenciranja: ako nemaju ekonomski odr`iv koncept, ne mogu dobiti licencu. [to se ti~e investicija u transfere, Njema~ka je po obi~aju na za~elju. No, ovog ljeta Bundesliga bi mogla postaviti novi rekord u transferima, budu}i da prijelazni rok jo{ nije istekao. Prema izra~unu novinske agencije DPA, 18 njema~kih prvoliga{a na nove igra~e je zasad potro{ilo oko 186 miliona eura. Dosada{nji rekord datira iz 2007. godine kada su igra~i potro{ili 194 miliona. U me|unarodnim razmjerima to je relativno malo. Dvadeset engleskih prvoliga{a zasad je potro{ilo oko 300 miliona eura, klubovi talijanske Serie A 280 miliona, a francuski prvoliga{i, koji su ove godine osobito rastro{ni, za poja~anja su dosad izdvojili oko 198 miliona eura. Navija~i su najve}i kapital Bundeslige, jer nijedna evropska liga ne privla~i toliko gledatelja. Dok u Engleskoj prvoliga{ku utakmicu posjeti u prosjeku 35.000 ljudi, u Francuskoj, Italiji i [paniji ta brojka iznosi izme|u 20.000 i 28.000. S druge strane, njema~ka Bundesliga ima prosjek od 42.000 gledatelja po utakmici i u tome je bez konkurencije na evropskom vrhu. (Deutsche Welle) SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

22.8.2012

16:14

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

EKVADOR

Pas

Projekat vlasti Saudijske Arabije

Grad za žene

Dje~ija bolnica u glavnom gradu Ekvadora Quitu od 2005. godine koristi pse u terapeutske svrhe. Ustanovljeno je da psi s kojima se djeca igraju u bolni~kom dvori{tu, pa ~ak i u svojim krevetima, znatno popravljaju raspolo`enje i najte`ih malih bolesnika. Djeci koja ~esto odbijaju da jedu i ne `ele da pri~aju, niti da pogledaju svog ljekara, uz pse se vra}a osmijeh, postaju razgovorljiva i kooperativnija.

SAD @ENE @ENE NA NA TR@I[TU TR@I[TU RADA RADA

Ve}e Ve}e {anse {anse za za posao posao ili ili produbljivanje produbljivanje razlika razlika me|u me|u spolovima spolovima

Grad za `ene, u kojem bi samo one smjele raditi - ideja zvu~i ~udno, ali je to upravo plan Vlade Saudijske Arabije. Kako bi pobolj{ala {anse `ena na tr`i{tu rada, Vlada namjerava izgraditi poseban grad samo za `ene. Grad bi trebao biti izgra|en u provinciji Hofuf, na istoku zemlje, a za po~etak bi ovdje posao prona{lo oko 5.000 `ena. U Saudijskoj Arabiji trenutno je zaposleno oko 15 posto `ena. No, u posljednje ~etiri godine u ovu zemlju se vra}a sve ve}i broj onih koje su godine provele u inostranstvu na studiju. Motivirane su i obrazovane, ali te{ko im je prona}i radno mjesto. Kako bi ih zadr`ali u zemlji, vlasti su se odlu~ile na neobi~an korak koji, prema mi{ljenju mnogih, ipak ne mo`e rije{iti problem. “Zapravo bi bilo mnogo u~inkovitije kada bi Saudijska Arabija jednostavno uklonila sve barijere koje su do sada blokirale ulazak i sudjelovanje `ena u ovoj zemlji na tr`i{tu rada”, ka`e Christoph Wilcke iz organizacije Human Watch u razgovoru za Deutsche Welle. Barijere koje Wilcke spominje su u prvom redu vezane za tradicionalni sistem koji, izme|u ostalog, `enama zabranjuje rad bez pismenog odobrenja jednog mu{kog ~lana obitelji. Tu spadaju i zabrana vo`nje motornih vozila za `ene, kao i strogo razdvajanje spolova na radnim mjestima. I Ulrike Freitag, direktorica centra Moderni Orijent, prili~no je skep23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

ti~na kada je rije~ o izgradnji posebnog grada za `ene. “Mislim da je njihova namjera zapravo suprotna. Polazim od toga da vlasti namjeravaju uvesti razdvajanje spolova, kakvo je do sada vrijedilo u bankama, na sveu~ili{tima i u {kolama, i na druga radna mjesta. Oni jednostavno `ele u potpunosti isklju~iti mogu}nost mije{anja spolova na javnim mjestima uop}e”, ka`e Freitag. ^esto, me|utim, razdvajanje spolova u Saudijskoj Arabiji zahtijevaju i podr`avaju same `ene. Mnoge od njih ka`u kako se ne osje}aju ugodno na radnim mjestima na kojima rade i mu{karci, te da za njih u obzir dolazi samo jedno radno mjesto - a to je ono na kojem rade isklju~ivo `ene. “@ene koje dijele ovakva stajali{ta jo{ uvijek ~ine ve}inu u Saudijskoj Arabiji, ali i u drugim zemljama u regiji. Stoga je, prema njihovom mi{ljenju, izgradnja jednog grada u kojem bi raditi mogle samo `ene, itekako po`eljna i logi~na”, ka`e Stephanie Doetzer, novinarka Al Jazeere u Kataru. I ovoj zemlji situacija je sli~na. Iako su ovdje `ene spremnije nego u Saudijskoj Arabiji raditi zajedno s mu{karcima, tema razdvajanja spolova je jo{ uvijek itekako aktuelna. “Nisu sve `ene odu{evljene ili suglasne s tim. [to vi{e `ena u Kataru po~ne raditi, utoliko se vi{e njih odlu~uje za potpuno prekrivanje lica”, ka`e Doetzer. (Priredila: M. Radevi})

]elavost Lijek protiv }elavosti mogao bi da se pojavi na tr`i{tu za dvije godine, kada nau~nici potvrde dejstvo testiranih lijekova. Ameri~ki nau~nici tvrde da se uzrok opadanja kose kod ljudi krije u enzimu koji spre~ava sazrijevanje folikula dlake. Na osnovu brojnih testiranja napravljeni su blokatori ovog enzima u vidu pilule koja lije~i astmu i alergije, ali je mogu}e istu formulu iskoristiti i za losion kojim bi se mazalo tjeme glave.

NJEMA^KA

Red, rad... Rad no}u i vikendom za mnoge je Nijemce postao uobi~ajen - pro{le godine je ~etvrtina zaposlenih redovno radila subotom, objavio je njema~ki Savezni zavod za statistiku. Nedjeljom je pro{le godine radilo 14,5% zaposlenih u Njema~koj, a po~etkom ’90-ih godina taj je udio iznosio 10%. Gotovo svaki deseti zaposlenik u Njema~koj radi i no}u.

73


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

22.8.2012

19:29

Page 74

KULT MARKET SAD

Pamela Anderson

CRVENI FENJER Nenadani problemi u milijardama vrijednoj industriji

Sifilis zaustavio porniće ZASTOJ U PROIZVODNJI Zbog bolesti glumaca prekinuto snimanje svih filmova u Kaliforniji

Zaboravite na Coco i ostale goli{avice koje ponosno pokazuju svoja naga tijela po dru{tvenim mre`ama. Jer, vratila se ONA! Zvijezda kultnog Baywatcha skinula se za magazin Lovecat i pokazala zavidnu liniju na koju je posebno ponosna.

LATVIJA

Sabine Jemeljanova

Seksi Latvijka stigla je u London kako bi besprijekorno nau~ila engleski te zavr{ila {kolu, me|utim, prepoznali su je kao budu}eg glamour modela i tako je zapo~ela njezina karijera.

ENGLESKA

Sophie Alexandra Sophie je od strane ~itatelja ~asopisa ZOO progla{ena za curu ljeta 2012., a seksi i bujna Britanka svoje je progla{enje proslavila u uredni{tvu ~asopisa, te je sve one koje su glasali za nju odlu~ila po~astiti topless fotosessionom.

74

Snimanje porno filmova zaustavljeno je u Kaliforniji sve dok se sve zvijezde ne testiraju na sifilis u okviru istrage potencijalne epidemije ove seksualno prenosive bolesti. Jedan od glumaca u Los An|elesu imao je pozitivan nalaz, a obavije{tene su i njegove partnerke, a zabilje`en je i ~itav niz slu~ajeva obolijevanja od ove bolesti. Privremeni moratorij na snimanje porno filmova sigurno }e uzdrmati ovu industriju vrijednu vi{e milijardi dolara, ali je neophodno “da se utvrdi da li su glumci u riziku”, kako stoji u saop{tenju organizacije zadu`ene za zdravstvenu njegu porno glumaca Adult Production Health & Safety Services. Budu}i da je bolest veoma te{ko primijetiti, medicinski stru~njaci naru~ili su preventivne vakcine antibiotike za porno glumce, a oni koji prime lijekove mo}i }e da se vrate na posao u roku od 10 dana. Sifilis se prenosi direktnim kontaktom sa nosiocem bolesti, pa ~ak i poljupcem. Samo jedna inj-

ekcija penicilina mo`e u potpunosti izlije~iti osobu koja ima tu bolest kra}e od godinu dana, dok oni koji su du`e oboljeli, moraju primiti lijek i nekoliko puta. Ovo nije prvi put da seksualno prenosive bolesti zaustave proizvodnju porno filmova: 2011. zaustavljeno je snimanje na sedam dana kada je jedan porno glumac dobio pozitivne rezultate na HIV, ali se kasnije ispostavilo da je rije~ o “la`noj uzbuni”. Nekoliko stvarnih dijagnoza HIV-a nakratko je zaustavilo produkciju 2004. i 2010. Iako su testiranja na spolno prenosive bolesti ~esta, to nije dovoljno, poruka je koju su poslali iz neprofitne organizacije AHF (AIDS Healthcare Foundation). Skupili su 371 hiljada potpisa i gra|ani okruga Laza koji }e se u novembru izjasniti treba li glumcima u porno filmovima “narediti” no{enje kondoma tokom snimanja scena seksa. Stru~njaci poja{njavaju da je najbolji na~in za{tite suzdr`avanje od odnosa sa zara`enom osobom jer iako kondom mo`e smanjiti mogu}nost zaraze, ne {titi potpuno. Tako|er, nagla{avaju kako negativan test ne zna~i da osoba nije zara`ena. Kod sifilisa razdoblje inkubacije dugo traje, a osoba kod koje je bolest u akutnoj fazi jo{ uvijek mo`e biti zarazna. Mark McGrathe, ~elnik AHF fundacije, kazao je pak kako postoji mogu}nost da je bolest stigla iz Evrope gdje su glumci snimali. “Postoje sna`ne indicije da je sifilis do{ao iz Evrope i sada prijeti gra|anima (N. Hasi}) SAD-a“, kazao je. SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

21.8.2012

17:01

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Nova predstava kontroverznog Olivera

Dantonova smrt

KAO NA GILJOTINI Frlji} je gledaoce smjestio u otvore na sceni iz kojih vire samo glave

“Neoliberalni kapitalizam zatvorio je sve mogu}e putove izlaza. Postavlja se pitanje je li revolucija danas svedena na politi~ki aktivizam i mogu li se u op}oj politi~koj i ekonomskoj krizi nazrijeti konture neke nove revolucije“, ka`e reditelj Oliver Frlji} o svojoj novoj predstavi Dantonova smrt Georgea Buchnera, koja je premijerno izvedena 20. avgusta na terasi Tvr|ave svetog Ivana, u sklopu programa 63. Dubrova~kih ljetnih igara. “@ivimo u doba ekonomske krize i rastu}e socijalne nepravde, a radikalne dru{tvene promjene nema na vidiku. Svake ~etvrte godine unaprijed poznatima dajemo legitimaciju. U Europi se klasne razlike pro{iruju i do{li smo do razdoblja kada se ~ini da revolucija vi{e nije mogu}a“, nagla{ava Frlji}. Najnagra|ivaniji hrvatski reditelj pred dubrova~kom publikom ponovo je opravdao epitet “kontroverznog“ pozori{nog autora koji ga neizbje`no prati iz predstave u predstavu, premda sam Frlji} tvrdi kako mu to uop}e ne laska. Dantonova smrt je ve} u najavi probudila radoznalost. “Predstava se ne preporu~a osobama koje pate od klaustrofobije i mla|ima od 16 godina“, pisalo je na reklamnim plakatima, a na premijernoj izvedbi bilo je jasno i zbog ~ega ovo upozorenje: gledaoci, naime, sve vrijeme predstavu prate potpuno sputani, “pod giljotinom“, dok im iz tijesnih otvora na sceni vire samo glave, a glumci hodaju izme|u njihovih glava. Uz to, Frlji} ne bi bio Frlji} kada sve ne bi “za~inio“ i s malo krvi, pa je tako klanje jedne nedu`ne koko{i 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

na sceni “za potrebe predstave“ izazvalo o{tru reakciju hrvatskih udruga za za{titu `ivotinja. Pitanje je koliko se u ovakvim okolnostima publika Dubrova~kih ljetnih igara mogla uop{te fokusirati na samo Buchnerovo djelo, napisano u zlatno doba njema~kog romantizma 1835. godine na temelju bogatog dokumentarnog materijala. Drama prati povijesne doga|aje i sudbinu jednog od vo|a Francuske revolucije, Georgesa Dantona, u vrijeme kada strah i teror postaju njenom okosnicom. Uz ~uvenu repliku “Revolucija je kao Saturn, `dere vlastitu djecu“, Danton ve} na samom po~etku komada predvi|a vlastitu sudbinu i ta~no dijagnosticira neuralgi~nu ta~ku svake dru{tvene pobune koja `rtvuje svoje protagoniste po cijenu reda u novom poretku. U vrijeme nastanka Buchnerov tekst je bio izrazito kontroverzan, pa je tako ~ekao na praizvedbu vi{e od 60 godina, dok se Dantonova smrt danas smatra prete~om dokumentarnog teatra. Postavljaju}i ovu dramu u savremeni kontekst, Oliver Frlji} ka`e kako je njegova `elja da se gledatelji “direktno odrede prema onome {to gledaju“: “Koliko god se govori o krizi, ona ne uspijeva izvesti kriti~nu masu naroda na ulicu.“ Ulogu Dantona u predstavi tuma~i Sreten Mokrovi}, a Milan Ple{tina igra Robespierrea. U Festivalskom dramskom ansamblu su i Ivana Ro{~i} koja igra sve `enske likove, te Dean Kriva~i}, Dra`en [ivak, Nik{a Butijer i Filip Juri~i}. (M. Radevi})

PAN^EVO

Bijenale Ovogodi{nje Bijenale umetnosti u Pan~evu, koje }e se odr`ati od 7. septembra do 7. oktobra, posve}eno je procesima preobra`aja dru{tava u zemljama na prostoru biv{e Jugoslavije. Me|u u~esnicima su najavljeni Teorija koja hoda (TkH), Marina Gr`ini}, Radna grupa ^etiri lica Omarske, Kontekst kolektiv, grupa Spomenik, Medijska arheologija, Jelena Vesi}, Dubravka Sekuli}, Kultura se}anja, Baca~i sjenki, Abart i drugi.

DUBROVNIK

Portreti Projekcija dokumentarnog filma Portret: Mi{e Martinovi} u produkciji HRT-a odr`ana je 21. avgusta u dubrova~kom Ljetnom kinu Slavica. Ciklus dokumentarnih filmova “Portreti“ ponovo aktuelizira opus istinskih legendi hrvatske kulture. Umjetnici, reditelji, arhitekti, knji`evnici, glumci i ostali velikani kulturne i umjetni~ke scene predstavljaju se sami, a koristi se i bogati arhivski materijal HTV-a od ’50-ih godina naovamo.

BEOGRAD

Nikoli} Prvak Narodnog pozori{ta u Beogradu Marko Nikoli}, {iroj publici sa ovih prostora najpoznatiji po ulozi Dragi{e u serijalu Bolji `ivot, ovogodi{nji je dobitnik gluma~ke Nagrade za `ivotno djelo Pavle Vuisi}. Ovo zna~ajno priznanje prvobitno je nosilo ime Slavica, a od 1994. nosi ime velikana exjugoslovenskog glumi{ta Pavla Vuisi}a. Nagrada }e Nikoli}u biti uru~ena krajem avgusta na Filmskim susretima u Ni{u.

75


Cetri oka:Cetri oka.qxd

22.8.2012

21:02

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO Udru`enje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono poziva sve mlade i talentovane umjetnike i umjetnice, istori~are i istori~arke umjetnosti da svoj rad po prvi put predstave javnosti u okviru projekta Prva samostalna u Zvonu. Sve {to trebate je poslati fotografije vlastitih radova i CV na mail: udruzenjezvono@gmail.com, sa naznakom “Prva samostalna“, a jedini uslov je da ranije niste samostalno izlagali.

Razgovarala: MAJA RADEVI]

DAMIR NIKŠIĆ, konceptualni umjetnik

Dobrodo{li u stvarni svijet

Kakanj Demo Fest, koji }e se odr`ati u no}i sa 25. na 26. avgust, u svom prvom izdanju ugosti}e sedam bendova. Festival }e otvoriti mladi doma}i sastav Charisma (Kakanj) i reper HackOne iz Lukavca, a nastupaju i Bosnische Post, Futavci i Uncle Sam Decided iz Sarajeva, Zadnji popis iz Srebrenice i Urban instinkt iz Tuzle. Sve informacije o lokaciji, prijevozu i programu mo`ete prona}i na Facebook i Twitter stranicama Kakanj Demo Festa. “Mi se ne obaziremo na godi{nja doba i godi{nje odmore“, poru~uju iz Art Ateljea Sidran i pozivaju na jo{ jedno dvosatno dru`enje u Kamernom teatru 55 u ~etvrtak, 23. avgusta u 20 sati. U saradnji sa Galerijom Paleta nastavlja se ciklus programa Ve~e sa Sidranom, u kojima na{ poznati knji`evnik publiku vodi u nostalgi~ne prostore poezije, slikarstva, muzike i humora. A ako volite muzi~ke dokumentarce pravac u sarajevsko Art kino Kriterion, gdje je od 23. do 29. avgusta na repertoaru film Jonathana Demmea Stop Making Sense (1983), posve}en bendu Talking Heads. Dovoljno je re}i da je ameri~ki Time magazin svojevremeno pozicionirao ovaj film na vrh liste najboljih koncertnih filmova ikada. Six Pack, Gu`va u 16-ercu, Dozer i [ank headlineri su Sarajevo Punk Festa, koji po~inje 6. oktobra. Osim pomenutih, nastupit }e bendovi Totalna rasprodaja, ^ovjek bez sluha, Nema teorije i drugi, a Festival }e trajati ~etiri dana i odr`at }e se na tri lokacije: u Kriterionu, Underground Clubu, te AG Clubu. Cijene ulaznica jo{ uvijek nisu poznate.

Izlo`ba ilustracija bh. umjetnika Damira Nik{i}a pod nazivom Welcome

To The Real World bit }e otvorena u ponedjeljak, 27. augusta u sarajevskoj Galeriji savremene umjetnosti Java. Radi se o seriji akvarela koji su nastali 1989. godine. “Radovi su nastali u vrijeme koje je bilo veoma sli~no vremenu koje mladi studenti `ive danas. Na taj na~in, posredno, sa izvjesnom dozom humora i eskapizma, gledao sam da poredam stvari u svojoj glavi, da izmislim svoju ‘veliku pripovijest‘, svoju refleksiju svijeta u kojem sam se na{ao nakon zavr{ene srednje {kole i prilikom upisa na univerzitet. Ovom kratkom izlo`benom intervencijom `elim po`eljeti dobrodo{licu svim studentima koji ovog septembra pristi`u u Sarajevo“, ka`e Damir Nik{i}. Nauka, filozofija i umjetnost trebaju biti dio svakodnevnice jednog grada, a studenti moraju “okupirati“, osvojiti i dobiti ovaj grad, te zahtijevati od njega univerzitetski, studiozni i nau~noistra`iva~ki karakter, nagla{ava Nik{i}. Upravo to je bio razlog, kako ka`e, da ovih dana ponovo posjeti svoj davni opus, retu{ira ga i predstavi publici.

BORIS BALTA, direktor “Tuzla Film Festivala” BORIS BALTA “Želimo otvoriti prostor mladim filmskim autorima, glumcima, producentima...”

Travni~ki TNT FEST, peti po redu, odr`ava se tradicionalno od 31. avgusta do 2. septembra na rukometnom igrali{tu iza prostorija Radija TNT. Organizatori najavljuju da }e ove godine biti postavljena dva muzi~ka stagea i besplatan kamp za sve posjetitelje, a me|u u~esnicima su najavljeni Dubioza Kolektiv, Leni Kravac iz Slovenije, Punkreas iz Crne Gore, Baobab iz Srbije, In The Room iz Sarajeva...

76

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Cetri oka:Cetri oka.qxd

22.8.2012

21:03

Page 77

AMILA RAMOVIĆ, izvršna direktorica “Sarajevo Chamber Music Festivala“

Tu smo mi, tu je “Ilid`a“ - pa ko {ta voli...  U petak, 24. avgusta, po~inje “Sarajevo Chamber Music Festival 2012“, a ve} na samom po~etku najavili ste pravu poslasticu za ljubitelje umjetni~ke muzike: nastup ~uvenog Manhattan String Quarteta iz New Yorka... “Festival je ove godine posve}en najzna~ajnijim djelima svjetske muzi~ke literature koja su napisana u mediju kamerne muzike, sa fokusom na stvarala{tvo Antonína Dvoráka i Franza Schuberta. Pored Manhattan String Quarteta, nastupit }e Benjamin Bloomfield, Yeonju Jeong, Sangmi Lim, Dino Muli}, Boris Rener... Posebno izdvajamo koncert Davida Finckela i Wu Hana - Finckel je dugogodi{nji ~lan ~uvenog Emerson String Quarteta iz kojeg je izrastao u jednog od najve}ih svjetskih ~elista i njegov nastup u Sarajevu predstavlja atrakciju u globalnim okvirima. Moram da naglasim da Festival prvenstveno nudi edukativni program za istinske ljubitelje umjetni~ke muzike - dakle, bez megalomanskih promocija i “povla{tene“ publike, antipopulisti~ki i usmjereno prema onima koji vole ovu vrstu muzike i `ele saznati ne{to vi{e o tome. Va`an segment su i radionice koje }e se odr`avati na Muzi~koj akademiji, a u okviru kojih }e studenti sa evropskih akademija imati priliku u~iti od vrhunskih muzi~ara, sa kojima }e zajedno i nastupiti na zavr{nom koncertu 31. avgusta, u Domu Armije.  Ima li Sarajevo publiku za kamernu muziku, posebno kada govorimo o mla|im generacijama? To je klju~no pitanje. Kod nas se privla~nom uglavnom smatra muzika koja zabavlja i opu{ta, pa se takav efekat nerijetko

o~ekuje i od umjetni~ke muzike. Mi poku{avamo o`ivjeti svijest da je umjetni~ka muzika tu da oplemeni duh i otvori prostor za intelektualnu i duhovnu spoznaju. Svi gosti Festivala pristali su da do|u i nastupaju besplatno, tako da }e i ulaz na koncerte biti besplatan. Nadamo se da }e i to privu}i publiku i da }emo napuniti Dom Armije - a s obzirom da se u isto vrijeme odr`ava i festival narodne muzike Ilid`a 2012, bi}e zanimljivo vidjeti koji su to omjeri kad je u pitanju broj gledalaca!

Filmovima protiv dru{tvene apatije I Tuzlaci su kona~no dobili svoju filmsku smotru: prvi Tuzla Film Festival otvoren je 22. avgusta projekcijom dokumentarnog filma Cinema komunisto, u re`iji Mile Turajli}. Festival traje do 26. avgusta, a u konkurenciji za nagrade je ~ak 130 ostvarenja autora sa ju`noslavenskih prostora. “Pored filmova koji }e biti prikazani u ~etiri kategorije, Festival }e obilovati i drugim aktivnostima kao {to su okrugli stolovi, diskusije, debate, razgovori sa gostima... Mnogi pitaju odakle potreba za Tuzla Film Festivalom - odgovor je da je TFF nastao kao neophodnost kako za lokalnu zajednicu, tako i za regiju, zbog problema otu|enosti i apatije koja je sve sna`nija u na{em dru{tvu“, ka`e Boris Balta, direktor Tuzla Film Festivala. U programu dugometra`nog filma prvog festivalskog izdanja bit }e, izme|u ostalih, prikazani filmovi Lokalni vampir Branka Baleti}a, Koko i duhovi Daniela Ku{ana, This is Not an American Movie makedonskog reditelja Sashe Pavlovskog, ]a}a Dalibora Matani}a, Smrt ~ovjeka na Balkanu Miroslava Mom~ilovi}a i Klip Maje Milo{. “Jedan od najva`nijih ciljeva Festivala je omogu}iti mladim autorima da razviju svoje kreativne i umjetni~ke potencijale. Prikaziva}emo i studentske radove, jer `elimo vidjeti {ta nas o~ekuje od budu}ih generacija re`isera, glumaca i producenata. Projekcije filmova odr`avaju se na tri lokacije: u BKC-u Tuzla 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

BEOGRADSKI BEOGRADSKI HIT HIT

Tuzlanska Tuzlanska publika publika vidje}e vidje}e ii film film Smrt Smrt ~ovjeka ~ovjeka na na Balkanu Balkanu Miroslava Miroslava Mom~ilovi}a Mom~ilovi}a

prikaziva}e se dugometra`ni, animirani i kratki igrani u Narodnom pozori{tu, a dokumentarni filmovi u kinu Kaleidoskop koje }e imati i program Tribute to Mirjana Zoranovi}“, dodaje Balta. Festivalski `iri dodijelit }e nagrade Vila za najbolji dugometra`ni (5.000 KM), dokumentarni (2.000 KM), te kratki igrani i animirani film (po 1.000 KM). 77


CRNA:CRNA.qxd

22.8.2012

19:28

Page 78

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Kultni heroj U

zoru 20. vijeka Nikola Tesla je `elio da spasi svijet od njegove zavisnosti od goriva. Sada, jedan autor stripova sa interneta `eli da sa~uva posljednju preostalu Teslinu laboratoriju kao po~ast nau~niku, pi{e u op{irnoj reporta`i CNN. Laboratorija se nalazi na mjestu gdje je Tesla `elio razviti be`i~nu komunikaciju i ~istu, besplatnu energiju za sve. Svoju laboratoriju preselio je u Wardenclyffe toranj u Njujorku 1902. godine. Zgradu je izgubio nekoliko godina kasnije zbog dugova, a visoki toranj koji je trebalo da bude jedan od glavnih transmitera njegovog sna o be`i~noj energiji je 1917. uni{ten. Kasnije se ispostavilo da je lokacija, koju je jedno vrijeme koristila kompanija za proizvodnju filmova za fotoaparate, prepuna toksi~nog otpada. Mjesto je sada o~i{}eno i bezbjedno za javnost. Tesla je umro kao siromah 1943. godine. CNN navodi da su zgrada i okolno zemlji{te sada na prodaju. Matthew Inman, tvorac veb stripa Oatmel, udru`io je snage sa neprofitnom grupom “Teslin nau~ni centar” u Wardenclyffeu kako bi o~uvali zgradu kao nau~ni centar i muzej posve}en “ocu elektri~nog doba“. “Tesla je neobi~an heroj i u SAD-u ima jako malo spomenika posve}enih njemu. Smatram da je to ne{to {to bi morali da ispravimo“, rekao je Inman. On je prikupljao novac za Ameri~ko udru`enje za borbu protiv raka i Nacionalnu fondaciju za o~uvanje prirode - novi projekat nazvao je Izgradimo prokleti Teslin muzej i za pet dana, uz pomo} sajta IndieGoGo, prikupio je vi{e od 790.000 dolara. Cilj projekta je da se prikupi dovoljno novca kako bi se kupilo zemlji{te i sredila zgrada. Neophodna suma je 1,6 miliona dolara. Inman se nada da }e prikupiti 850.000 dolara, dok }e dr`ava Njujork donirati istu sumu. Inman je rekao da je {okiran kojom brzinom su ljudi poklonili toliko novca za o~uvanje Tesline laboratorije. “O~ekivao sam da }emo prikupiti oko 20.000 do 30.000 dolara i narednih {est nedjelja se patiti. Nisam o~ekivao da }e svakog sata biti upla}eno u prosjeku 27.000 dolara. To je potpuno ludo“, rekao je on. Inman je iskoristio potencijal dru{tvenih mre`a i pokrenuo kampanju ra~unaju}i na podr{ku 700.000 fanova na Facebooku, 300.000 sljedbenika na Twiteru i milion sljedbenika na Google plusu. Tako|e je pozvao kompaniju General Electric koju je osnovao Teslin rival Thomas Edison da doprinese, a dobio je i “skromnu sumu” od Elona Muska, koosniva~a Tesla motorsa. “Tesla je na internetu u proteklih godinu-dvije postao neka vrsta kultnog heroja za {trebere. Mislim da mnogi daju novac ne da bi ispali plemeniti ve} jer zaista `ele da ga podr`e“, rekao je Inman. Wardenclyffe je posljednja zvani~na laboratorija gdje je Tesla radio. Jane Alcorn, predsjednica Teslinog nau~nog centra, ka`e da se kasnije preselio u Njujork, ali da je Wardenclyffe bio njegova posljednja eksperimentalna lokacija. Ta ~injenica, kao i njegovi

78

napori da razvije “zelenu energiju”, razlog su zbog kojeg je ovo mjesto toliko zna~ajno. “Tesla je na Zemlju gledao kao na generator elektriciteta. Vjerovao je da svaka planeta odzvanja. Ako biste uspjeli da razumijete to odzvanjanje, mogli biste da iskoristite energiju sa Zemlje i prenesete je na bilo koje drugo mjesto na zemlji“, objasnila je ona. Tesla je ubijedio bankara i filantropa J. P. Morgana u korist ove be`i~ne komunikacije i u bankarskom sektoru i tako dobio finansijsku podr{ku za svoj projekat. Ali kada je Marconi 1901. poslao svoj radio signal preko Atlantika, Morgan je “zavrnuo slavinu”. Zemlji{te je prodato 1915. kako bi se platio dug Georgeu Boltu iz hotela Waldorf-Astoria, prije nego {to je Tesla realizovao svoj san o besplatnoj struji. Vlada SAD je 1917. uni{tila toranj strahuju}i da bi njema~ki {pijuni mogli da ga iskoriste za slanje poruka u Prvom svjetskom ratu. Zemlji{te je potom i{lo iz ruke u ruku i trenutno je u vlasni{tvu “Agfa-Jever” tehnolo{ke kompanije iz Belgije. Kompanija je 2009. stavila zemlji{te na prodaju i dobila ponudu od potencijalnog kupca koji `eli da razvije taj kraj. Alcornova je objasnila da }e novac koji se prikupi u IndieGoGo kampanji poslu`iti za kupovinu zemlji{ta i zgrade, ali ne i za ~i{}enje i pretvaranje zgrade u muzej. Ukoliko grupa uspije prikupiti novac, ona o~ekuje da }e muzej biti otvoren tek za nekoliko godina. 

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


PATINA:PATINA.qxd

22.8.2012

22:46

Page 79

PATINASTA KUTIJA

To lice i taj glas Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SPLIT, 1967. GODINE



Legendarna Gordana Bonetti bila je, izme|u ostalog, voditeljica Splitskog festivala, gdje je i nastala ova fotografija Njihova imena izgovaraju se otprilike istom brzinom kao i sastav fudbalske reprezentacije Jugoslavije iz 1952. do pozicije centarhalfa. Imena pet legendarnih spikerica Televizije Zagreb: Helga Vlahovi}, @eljka Fattorini, Ksenija Urli~i}, Jasmina Niki} i Vesna Spin~i}-Prelog. Kakav tim! A, Gordana Bonetti svima im je bila uzor. Dvije od njih {est vi{e nisu me|u nama. Helga je na drugi svijet otputovala krajem februara ove godine, a Gordana prije ~etrdeset ljeta. Uredni{tvo emisije TV kalendar, koja je na tada{njoj Televiziji Zagreb pokrenuta 1976., svake godine se

prisjeti jednog od najpopularnijih lica i jednog od najpoznatijih glasova u istoriji ove ku}e. Lica i glasa Gordane Bonetti. Ba{ svake godine, bilo na dan njenog ro|enja: 30. septembar 1931., bilo na dan njene smrti: 16. august 1972. godine. Ro|ena je u Beogradu, gdje je zavr{ila osnovnu {kolu, dok je gimnaziju poha|ala i u tom gradu, ali i u Rijeci. Pa je karijeru kao spikerica i po~ela na Radio Rijeci. Pet godina kasnije ve} je na Radio Zagrebu, a od 1963. je na Televiziji Zagreb. Za posao se pripremala kao student glume: vje`bala je dikciju, artikulaciju, govor, glas, scenski po-

kret... Jo{ samo nigdje nije spomenuto da li je morala igrati gr~ke tragedije. U Barceloni je 1966. dobila nagradu Ondas, {to je TV ekvivalent za Oscara. Lijepo se sjetiti lijepe `ene Gordane. U memoriji onih koji su imali tu sre}u, ili nesre}u, da `ive u SFRJ, a pri tom su bili svjesni svijeta oko sebe, ostalo je da se teta Gordana “javljala” kad god biste okrenuli dva broja: 9 i 5. Sada je ta~no... Pa onda toliko i toliko sati, minuta i sekundi. Eh, gdje nestado{e vremena kada se okretalo, a ne - tipkalo. I kada se na telefon ”javljala” - Gordana Bonetti! 

STRIP ARTIST

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

79


Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

22.8.2012

16:12

Page 80

DAMIR ŠAGOLJ: da “Bijelu košulju oblačim nkao” želim izgledati moder

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kad }ete objaviti album samoljepljivih sli~ica? Lo{a ideja, grozna. Djeca igraju tapke sa slikicama iz novina.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Naravno! Radio m atur astronomije u Rusij ski iz i, U me|uvremenu se znao sve folove. sv ne bih znao “upalit e pobrkalo, sad i” svemirski brod. rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa Subjektivno.

4. [ta morate imate u fri`ideru? Nije mi mrsko kad se uka`e komad livanjskog sira na donjoj polici. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Jel’ to neko reklamira odmor tamo? Plati{ jedan, dobije{ dva pansiona. 6. [ta mislite o sexu za nijednu no}? Jel’ na pustom ostrvu? 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? In`injer. Mlad i talentovan.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Pogledam u registraciju.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? In`injer. Mlad i talentov an.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih gledo na sat.

9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili? Pregledao koje su slike objavljene u novinama i na netu.

15. Opi{ite Selmu Bajrami u tri rije~i? Pjeva~ica narodne muzike. Ta~ka.

10. Jeste li meteoropata? Samo da mi sekretarica donese neki ljigav magazin, da provjerim {ta to zna~i. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Zavisi gleda{ li iz perspektive usranog ili potoka.

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Kad bih bio siguran da ih ne}u izgazati po cipelama, kao {to to obi~no biva, krenuo bih od najdra`ih. Al’ ni{ta od toga u ovome `ivotu.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Najgore je, a vrlo ~esto, kad si ovo drugo a muntaju te da si ovo prvo. Evo pi{e u ovim novinama iz desetog pitanja.

80

17. Osoba koja vas `ivcira? Realno, sam sebe. Ponekad. Mada, ima tu raznih kandidata.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Bijelu ko{ulju. 19. Tange ili badi}? Badi} je ono iz dva dijela? E, onda to. Pokazuje manje da bi dao vi{e. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Sad begova. ^e{}e pa~e. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Čitajte, ne gledajte samo slike.

SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.


Reagiranja:Reagiranja.qxd

22.8.2012

16:10

Page 81

REAGIRANJA Milo{ ^ubrilovi} - Uredni{tvu

U vrijeme saobraćajne nezgode o kojoj pišete uopšte nisam bio u Republici Srpskoj

saobra}ajne nezgode o kojoj pi{ete uop{te nisam bio u Republici Srpskoj. Istinu, {ta je opredijelilo Suzanu Mijatovi} da pristupi tom ne~asnom poslu, ovaj put, mora}u potra`iti na sudu. Milo{ ^ubrilovi}

Ivica Taraba - Uredni{tvu (“Misterija jedne saobra}ajne nesre}e”, SB, br. 822) U “Slobodnoj Bosni”, broj 822, od 09. 08. 2012. godine, u tekstu pod naslovom “Misterija jedne saobra}ajne nesre}e”, koji vrvi od neistina i spekulacija, autorica Suzana Mijatovi} je, kr{e}i sve profesionalne i eti~ke norme, iskoristila tragediju jedne porodice da, kako i sama ka`e, na temelju glasina i spekulacija, u cijelu pri~u na najgrublji na~in uvu~e i moje ime. Bez trunke srama, ona iznosi spekulaciju kako sam, po nekoj vjerovatno samo njoj znanoj verziji, ja bio u Audiju A4 koji je udario u automobil Darka \urovi}a, koji je tragi~no stradao prije godinu dana u saobra}ajnoj nesre}i. Otkud vam tolika hrabrost i skrupule gospo|o Mijatovi} da u takve spekulacije ubacite moje ime!? Znam za animozitet va{eg lista prema meni. Znam i da nerijetko objavljujete neistine o meni koje ne zaslu`uju demanti, ali da }ete i}i toliko nisko da me spekulacijama, la`ima i konstrukcijama, vas, odnosno va{ih suflera poku{avate prikazati kao mogu}eg ubicu mladog Nikole \urovi}a, ne{to je preko ~ega se ovog puta, bez suda, ne mo`e pre}i. To {to me usput, u svom tekstu Suzana Mijatovi} naziva “ministrom policije iz sjene”, “glavnim policijskim kadrovikom”, vlasnikom velelepnih ku}a i stanova i jo{ s ponekom neistinom i glupo{}u, samo je dokaz da se pomenuti tekst nije pisao da bi se tragalo je li potvr|ena optu`nica Okru`nog suda u Banja Luci o po~initelju udesa u kojem je nesretno stradao Nikola \urovi}, ta~na. Prije bih rekao da je tekst pisan za ra~un polusvijeta iz obavje{tajnog podzemlja, ~ije je propagandno sredstvo nakon ovakvih tekstova o~igledno postala va{a novina. Jer ako pledirate biti koliko toliko ozbiljna novina, onda se neprovjerenim glasinama i spekulacijama ne daje toliki prostor. Institucije na{eg pravnog sustava, mjesta su gdje se dolazi do istine, pravde i sankcija, i njima treba da prepustimo i ovaj slu~aj, a ne va{im smi{ljenim i zlonamjernim insinuacijama, koje u ovom slu~aju imaju za cilj da i mene diskredituju. A vama da je stalo do mrve istine, mogli ste je prona}i uvidom u moje putne isprave, koje sam vam mogao dati na uvid, da ste ispo{tovali osnovno pravilo va{e profesije i kontaktirali me. Tako bi saznali da u vrijeme 23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

“Minoeksploziv” još uvijek radi i posjeduje akreditaciju BHMAC-a za vršenje deminerskih poslova (“Paljanski deminerski klan”, SB, br. 821)

Po{tovana gospodo, U Va{em izdanju nezavisne informativne revije “Slobodna Bosna”u broju 821 od 02.08.2012. u tekstu pod naslovom “Paljanski deminerski klan” u tekstu ste spomenuli i na{u deminersku organizaciju MINOEKSPLOZIV iz Viteza da je uni{tena i likvidirana iz deminiranja. Na{a deminerska organizacija jo{ uvijek radi i funkcionira i posjeduje akreditaciju od BHMAC-a za vr{enje deminerskih poslova. Na{e spominjanje u navedenom tekstu o uni{tenju i likvidaciji je navedeno bez na{eg znanja i u~e{}a u bilo kakvim razgovorima po pitanju deminiranja, tako da ne znamo od koga dobivate takvu informaciju i istu iznosite u ovom tekstu.

U posljednje tri godine nismo u~estvovali na tenderima iz razloga {to nemamo PREGE I ma{inu za deminiranje, ve} imamo mogu}nost samo manuelnog deminiranja, te iz tog razloga nismo u mogu}nosti odgovoriti zahtjevima i cijenama tendera u odnosu na druge deminerske kompanije koje posjeduju sve tri metode deminiranja (PREGE, ma{inu i manuelno deminiranje). Iz tih razloga ne mo`emo se nositi sa drugim deminerskim organizacijama koje mogu ponuditi ni`e cijene pri u~e{}u na tenderima, jer posjeduju vi{e metoda i pojeftinjuju cijenu deminiranja. Mi u~estvujemo na manjim tenderima gdje se zahtjeva manuelno deminiranje terena i ovim `elimo re}i da jo{ uvijek kao deminerska organizacija MINOEKSPLOZIV iz Viteza postojimo i radimo kada pro|emo sa svojom ponudom na nekom od tendera. @elimo da u Va{em narednom broju revije “Slobodna Bosna” demantirate da je na{a deminerska organizacija MINOEKSPLOZIV iz Viteza uni{tena i likvidirana, ona jo{ uvijek postoji, prati tendere i prijavljivat }e se tamo gdje bude u mogu}nosti svojim kapacitetima zadovoljiti uslove tendera. Ivica Taraba MINOEKSPLOZIV - Vitez

81


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

22.8.2012

21:29

Page 9


U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!


Omot-4:CRNA.qxd

22.8.2012

12:52

Page 78


SLOBODNA BOSNA br. 824