‰
1
3 &
(
- & %
%
0
( "
Ć "
/
+ "
‰
%0#3070-+/0 %"3*7"/+& ,37* U prostorijama Crvenog kriĹža, u Turkulinovoj ulici u Petrinji, 17. listopada odrĹžana je deseta ovogodiĹĄnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi, koja je provedena u suradnji s transfuzijskom sluĹžbom Opće bolnice Ë?Dr. Ivo PediĹĄićË? iz Siska. Odazvalo se 26 darivatelja, od kojih je 21 dalo krv. Na danaĹĄnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi prikupljene su sve krvne grupe. Mladen Mohr i Josip Turkalj krv su dali 85 puta, a Ĺ˝eljku Habeku danas je bilo 60. darivanje. Sljedeća akcija najavljena je za 22. studenoga. D.K.
"650#64/& ,"35& 4,6Ę° 1-+& Nakon 5 godina, poduzeće Slavijatrans povećalo je cijene putniÄ?kih karata zbog povećanja troĹĄkova, odnosno stalnog porasta cijene goriva, maziva i rezervnih dijelova. U prosjeku cijene karata veće su oko 10% tako da je karta na relaciji Petrinja –Sisak sada 14 kuna, Petrinja –BrestZagreb 31 kunu i Petrinja –Sisak-Zagreb 36 kuna- rekao nam je Stjepan KoĹžuh, rukovoditelj putniÄ?kog prometa poduzeća Slavijatrans. Ova odluka donesena je na zajedniÄ?kom sastanku prijevoznika koji najviĹĄe prometuju po Banovini Autoprometa iz Siska, ÄŒazmatransa i naĹĄeg prijevoznika, kako bi uskladili cijene i podigli kvalitetu prijevoza-dodao je KoĹžuh. D.K.
Veliki skup partizana u Petrinji, prvi poslije Domovinskog rata
#03$* /03 B * "/5*'"Ă€*45* 0#*-+&Ç*-* %7*+& 0#-+&5/*$& Pokraj biste Josipa Broza Tita, donesene iz Zagreba, uz pozdravljanje drugarice i drugovi, ali i s dame i gospodo, prepuno sijedih glava boraca NORa i antifaĹĄista Banovine i Siska 15. listopada sveÄ?ano je u koncertnoj dvorani Hrvatskog doma proslavilo 60. obljetnicu pobjede nad faĹĄizmom i 64- godiĹĄnjicu polaganja prve partizanske zakletve banijskih i i sisaÄ?kih partizana 28. rujna 1941. godine na ÄŒavić brdu u Zrinskoj gori. Na skup sjećanja doĹĄli su mnogi borci NOR-a Skup je organizirala Sekcija VII. banijske udarne divizije pri Savezu antifaĹĄistiÄ?kih boraca i antifaĹĄista RH. Susret je otvorio predsjednik sekcije Mirko Mećava. Sudionik partizanske zakletve ÄŒedo BorÄ?ić govorio je o povijesnim okolnostima pred II. svjetski rat i ratnim zbivanjima na Banovini. Umjesto najavljenog narodnog heroja Franje Knebla, koji zbog bolesti nije mogao doći u Petrinju, sjećanja je proÄ?itao nositelj Partizanske spomenice 1941. Milan ÄŒaÄ?ić-Sivi, a obratio se i KreĹĄimir PiĹĄkulić, predsjednik SABA RH. Skup su pozdravili gradonaÄ?elnik Petrinje dr. Miroslav GregurinÄ?ić i predsjednik SkupĹĄtine SisaÄ?ko- moslavaÄ?ke Ĺžupanije Zvonko BeloĹĄević, a proÄ?itan je i tekst zakletve iz 1941. godine. Izveden je kulturno- umjetniÄ?ki program.
Ĺ˝upaniji SisaÄ?ko-moslavaÄ?koj, gradovima i općinama po Banovini upućen je javni apel za sanaciju, obnovu i odrĹžavanje devastiranih i sruĹĄenih antifaĹĄistiÄ?kih spomen-obiljeĹžja. “Gotovo svi spomenici poginulim, zaklanim i ubijenim borcima NOR-a i civilnim Ĺžrtvama, te druga antifaĹĄistiÄ?ka spomen- obiljeĹžja poslije 1990. su devastirana i poruĹĄena, neki se ne mogu ni pronaći jer su zarasli u ĹĄume, korov i draÄ?. Na temelju i u duhu Deklaracije o antifaĹĄizmu Sabora RH od 13. travnja ove godine apeliramo da se izrade programi sanacije, obnove, i odrĹžavanja antifaĹĄistiÄ?kih spomen -obiljeĹžja, ukljuÄ?ujući i nuĹžna sredstva za takvu provedbu“, navodi se, uz ostalo, u pozivu. Ovo je u Petrinji bio prvi takav skup nakon Domovinskog rata, masovno organiziran i brojan sveÄ?ani skup partizanskih boraca i ostalih antifaĹĄista Banovine i Siska. A.P.
1-"/*/"34," ,&45&/*+"%"
ÄŒlanovi Hrvatskog planinarskog druĹĄtva “Zrinâ€? iz Petrinje proveli su 15. listopada lijep subotnji dan na HrastoviÄ?koj gori u druĹženju i berbi kestena. Planinarska kestenijada je dio godiĹĄnjeg plana pod nazivom “Četiri godiĹĄnja doba na HrastoviÄ?koj goriâ€?. Sudionici su pjeĹĄice krenuli iz CepeliĹĄa u smjeru ostataka crkve Sv. Duha, pa su se prateći planinarsku markaciju uputili prema vrhu HrastoviÄ?ke gore na 415 m n/v. tzv. Piramidi. Nakon kraćeg obroka i peÄ?enja kestena upoznali su se s planovima o izgradnji planinarskog doma na lokaciji prijaĹĄnjeg i osobno se uvjerili da su pripremni radovi netom zapoÄ?eli. Planinari se uĹžurbano pripremaju za novi planinarski dom, obiljeĹžavanjem i krÄ?enjem aktualnih i zapuĹĄtenih planinarskih staza prema zanimljivim lokacijama na HrastoviÄ?koj gori. Postavljaju se upozorenja, zaĹĄtitne ogradice na kritiÄ?nijim mjestima i pomoćne sajle za uspon i silazak na zahtjevnijim dijelovima staza. Uskoro se oÄ?ekuje i izdavanje prospekta s kartom planinarskih staza i kraćim opisom zanimljivosti. Igor Ĺ˝ilić, predsjednik druĹĄtva
U Visokoj uÄ?iteljskoj ĹĄkoli već 800 studenata
/07" %&,"/*$" NS .*3+"/" Ă€"(6% Za Visoku uÄ?iteljsku ĹĄkolu 3. listopada poÄ?ela je nova akademska godina, ujedno i poÄ?etak rada nove dekanice mr. Mirjane Ĺ agud, profesorice predĹĄkolske padagogije, uskoro doktorice znanosti, ZagrepÄ?anke. Dekanica Ĺ agud ĹĄest godina je profesorice studentima predĹĄkolskog odgoja u Petrinji, s joĹĄ 15 godina sliÄ?nog staĹža u VUĹ u ÄŒakovcu. Prvim obraćanjem starim i novim studentima predstavila je prof. Stjepka RupÄ?ića, novog prodekana za nastavu i dr. Slavka VuÄ?aka, prodekana za financije i razvoj.
Nova dekanica mr. Mirjana Ĺ agud zamijenila je dr. Ivana
Prskala „S ovom akademskog godinom primjenom bolonjskog procesa i vi ste postali dio reforme visokog obrazovanja. Povezanost je nastave i istraĹživanja, integriranje sadrĹžaja i programa“, rekla je nova dekanica. Kao vaĹžnu zadaću spomenula je ukljuÄ?ivanje VUĹ Petrinja u SveuÄ?iliĹĄte u Zagrebu, uz izjednaÄ?avanje statusa sa studentima srodnih ustanova za obrazovanje uÄ?itelja i odgajatelja djece.
„NaĹĄa ĹĄkola već ima 800 redovnih i izvanrednih studenata, oko 15 posto viĹĄe je brucoĹĄa, a svi će studirati bez problema, u dovoljno prostora ureÄ‘ene i opremljene vlastite zgrade“, rekao je prodekan S. RupÄ?ić. DosadaĹĄnji dekan dr. Ivan Prskalo, nakon 4,5 godine, s dva mandata voÄ‘enja ove visokoĹĄkolske ustanove preĹĄao je na UÄ?iteljsku akademiju u Zagrebu, ali i dalje ostao predavaÄ? u Petrinji. S novom akademskom godinom utemeljeno je i novo Upravno vijeće visokoĹĄkolske ustanove, a prvog dana studenti i njihovi profesori u Ĺžupnoj crkvi sv. Lovre nazoÄ?ili su svetoj misi. A.P.
1FUSJOKTLJ MJTU CSPK