Page 17

balno selo. Uporabom priopćajnih sredstava ne želi se ipak navještaj samo proširiti : riječ je o dubljoj činjenici da o njihovom utjecaju ovisi većim dijelom sama evangelizacija.. Nije dakle dovoljno upotrebljavati ih za širenje kršćanske poruke i nauka crkvenog naučiteljstva, nego samu poruku treba ugraditi u tu „novu kulturu“ koja stvara suvremeno komuniciranje. To je složeno pitanje jer se ta „nova kultura“rađa, prije negoli iz sadržaja, iz same činjenice da postoje novi načini priopćavanja novim jezicima, novim tehnikama i novim psihološkim ponašanjem ( Redemtoris Missio ). Da bi religiozne teme bile aktualne – što je za crkvu zanimljivo mora se u svezi s njima nešto događati. Ako se ne događa ništa novo što bi za ljude bilo zanimljivo, Crkva ispada iz slike svijeta koju posreduju sredstva masovnih komunikacija. Kad se primjerice Majka Terezija od vremena do vremena našla na naslovnicama svjetskih listova, onda je to značilo da je ono što je radila bilo interesantno. Kršćanska poruka pretočena u konkretna djela ljubavi zna itekako privući pozornost svijeta, svih nas koji inače konzumiramo sve i svašta od onoga što nam se servira. Gledajući i čitajući kako i koliko mediji danas prate novog papu Franju, očigledna je čežnja ljudi za jednim novim licem Crkve. U Crkvi u Hrvatskoj imamo dragocjenu tradiciju glede društvenih komunikacija. Osobito je bogato iskustvo prije Drugog svjetskog rata, kada je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac zdušno pomagao medije , što su mu komunisti na montiranom procesu 11. listopada 1946. naveli kao krimen nazvavši ga „vrhovnim rukovodstvom“ nad tadašnjim katoličkim tiskom. Nakon dugogodišnjeg komunističkog totalitarizma, tek se za vrijeme Drugog vatikanskog koncila pojavio „Glas koncila“, pod uredničkom palicom don Živka Kustića, bio je rijedak primjer slobodnog, katoličkog novinarstva. Jedan od dokumenata Drugog vatikanskog sabora posvećen je medijima, dekret nosi naziv „Inter mirifica“, objavljen je 4. prosinca 1963. : „ … Neka se prije svega promiče dobra štampa. Da bi se čitatelji dobro učvrstili kršćanskim duhom , neka se utemelji i promiče doista katolički tisak. Neka se on – započet i ovisan, bilo posredno od samog crkvenog autoriteta bilo od katoličkih muževa – otvoreno

izdaje s tom namjerom da oblikuje, učvršćuje i promiče javno mnijenje koje je suglasno s prirodnim pravom i katoličkom naukom. Neka širi i ispravno tumači događaje koji se tiču crkvenog života, ističe se u navedenom dekretu. Hrvatska Biskupska Konferencija u duhu dekreta Inter mirifica svojim smjernicama žele potaknuti svoje vjernike da pozornije osluškuju znakove vremena koje Bog upućuje Crkvi preko svijeta medija. U 20. poglavlju pod naslovom stoji: Poželjno je da odbor za sredstva društvenih komunikacija i vlastiti tiskovni ured imaju sve (nad) biskupije, kao i, prema vlastitim prilikama i mogućnostima, barem jednu stručnu osobu koja bi bila zadužena za sredstva društvenih komunikacija. Biskupijski tiskovni uredi skrbe o svim vidicima medijskoga djelovanja unutar mjesne Crkve, povezuju i usmjeruju župna medijska nastojanja, a vrlo tijesno surađuju i s Tiskovnim uredom HBK kao i vodećim nacionalnim medijskim crkvenim ustanovama. Isto tako je zadaća biskupijskih tiskovnih ureda surađivati s javnim medijima, sudjelovati u komunikaciji i zainteresiranima posredovati informacije o općoj i mjesnoj Crkvi, ukratko – razvijati odnose s javnošću. Ako postoje biskupijska glasila ( listovi, radijske postaje,Web stranice i sl.) biskupijski odbori za sredstva društvenih komunikacija potiču, usmjeravaju i nadziru njihov rad. Takvi odbori mogu biti biskupima i svima odgovornima od značajne pomoći omogućujući im, pružanjem tematskih pregleda informacija, mišljenja, bolje upoznavanje života i stvarnosti odnosno načina kako bi se svakodnevno predstavljala u medijima. Tom pozivu odazvale su se sve biskupije te su u svojim biskupijama pokrenula svoja glasila, časopise, novine i druga sredstva priopćavanja kao što su Tv i radio emisije, web stranice, Internet i sl. Šibenski biskup Ivas, svjestan važnosti medija, ustanovio je Ured za kulturu, Ured za medije na čije je čelo imenovao povjerenika. Tako biskupija ima svoju Web stranicu, svoju Tv emisiju „Riječ nade“ jednom tjedno i svoje glasilo „Mihovil“. Kakve biskupijske medije posebice kakvog „Mihovila“ želi biskup Rogić, raspravit će na idućem novom Svećeničkom vijeću. MIHOVIL, travanj 2017.

prijelom2017-03-zadnji.indd 17

17 11.6.2017. 18:16:30

Mihovil uskrs 2017  
Mihovil uskrs 2017  
Advertisement