Page 12

njih. Apostoli su se lađom prevezli na drugu obalu jezera. A Isus je hodajući po jezeru došao k njima. Narod koji ga je tražio išao je za njim i kopnom i jezerom. Našli su se u Kafarnaumu u sinagogi. Isus im reče da zna da ga traže radi hrane, a ne zbog njega samoga i njegova djela pa im kaže: ‘’Radite, ali ne za hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za život vječni, nju će vam dati Sin Čovječji, jer njega Otac Bog opečati’’ (Iv 6,27). Rekoše mu na to: ‘’Gospodine, daj nam uvijek toga kruha’’. Reče im Isus: ‘’Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni neće ogladnjeti, tko vjeruje u mene neće ožednjeti nikada (…) jer siđoh s neba, ne da vršim svoju volju, nego volju onoga koji me posla’’ (Iv8, 35). Ljute se na njega zbog dvije riječi ‘’da je kruh i ‘’da je sišao s neba’’. A On nastavlja: ‘’Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha živjet će uvijeke. Kruh koji ću ja dati tijelo je moje za život svijeta.’’ ‘’Kako nam ovaj može dati tijelo svoje za jelo?’’ govore međusobno.’ A Isus nastavlja: ‘’ Zaista zaista kažem vam ako ne jedete tijelo Sina Čovječjega i ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi. Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju ima život vječni i ja ću ga uskrisiti u poslijednji dan’’. Razgovor se nastavio još neko vrijeme. Isus nije odustao ni od jedne svoje riječi, a oni su rekli: ‘’Tvrda je to besjeda. Tko je može slušati? Otada mnogi učenici odstupiše, nisu više išli s njime’’ (Iv 6, 52-66). Isus im je otkrio božansku razinu na kojoj će se sve to događati, ali oni su ostali prizemljeni i nastavili razmišljati samo ljudski. To što je umnožio kruh nije ih moglo uvjeriti da može i da će učiniti ono što govori, a nadilazi ljudski način promišljanja. Isus traži vjeru i puno pouzdanje u sebe. Oni ga nisu imali. Jedanka vjera i pouzdanje u Isusa potrebna je i nama, jer sve se ovo dogodilo i radi nas, darovano je i nama. Mi smo u boljoj situaciji nego oni, jer znamo kako je Isus održao obećanje na zadnjoj večeri, a oni to nisu znali. Ostali su samo apostoli. I njih Isus pita: ‘’Da možda i vi ne kanite otići? Odgovori mu Petar: Gospodine, kome da idemo, ti imaš riječi života vječnoga. I mi vjerujemo i znamo: Ti si svetac Božji’’ (Iv 6, 68,69). Time se Petar izjasnio da i on i ostali apostoli vjeruju što je Isus rekao o sebi kao kruhu.

Isus je ponovio Mojsijevo čudo hrane dovoljno jasno da se vidi kako je on obećani novi Mojsije, Mesija. Ali isto tako kategorički najavio da dolazi novi kruh, kruh s neba od kojega se živi uvijeke i da je taj kruh On sam. Njegovo tijelo i krv, duhovno jelo i piće.

Isus je ispunio svoje obećanje Što je obećao, to je i učinio, na poslijednjoj, oproštajnoj večeri. Prije večere rekao im je ove riječi: “Svom sam dušom čeznuo ovu Pashu blagovati s vama prije svoje muke. ... (Lk 24, 34) .. I uze kruh, zahvali, razlomi i dade im govoreći: “Ovo je moje tijelo koje se za vas predaje. Ovo činite meni na spomen.” Tako i čašu s vinom, pošto večeraše, govoreći: “Ova čaša novi je savez u mojoj krvi, koja se za vas prolijeva.” (Lk 22, 19-20). Tako se Isus u znakovima kruha i vina sav predao Ocu i ljudima. Ustanovio je Euharistiju, Gospodnju večeru ili misu kao “spomen-čin” svoga potpunog predanja, svog žrtvovanja. U njoj je sadržana Isusova smrt, uskrsnuće, uzašašće i vječni život. Sv. Pavao tumači to riječima: “ Doista, kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe’’ (1. Kor 11, 26). Bitni dio mise je posvećenje kruha i vina popraćeno izgovaranjem Isusovih riječi s Posljednje večere. To je središte Isusova spomen-čina: prilike kruha i vina ostaju iste, ali se mijenja sama stvarnost. Kruh i vino posvećenjem postaju nova stvarnost Kristova tijela i njegove krvi. Tu otajstvenu promjenu stvarnosti kruha i vina u novu stvarnost, u stvarnu prisutnost Isusa Uskrsloga, zovemo “pretvorba.”. – To otajstveno događanje u sv. Misi svećenik oglašava riječima: Tajna vjere! Učinak euharistije sveti Augustin izražava u snažnoj izreci: Ecclesia facit eucharistiam, eucharistia facit Ecclesiam, što slobodno prevedeno znači: Crkva slavi (“čini”) euharistiju, a Euharistija čini Crkvu. Otada Crkva do danas svakoga dana prepoznaje uskrsloga Krista u lomljenju kruha koji je On sam. I blaguje ga. U tom kruhu koji je on

12 MIHOVIL, travanj 2017. prijelom2017-03-zadnji.indd 12

11.6.2017. 18:16:27

Mihovil uskrs 2017  
Mihovil uskrs 2017  
Advertisement