Page 1


Dogaaj mjeseca SADRŽAJ 4 STAV: POHVALE SVIH ZA NAŠE VOJNIKE major I. Dakovi 6 INTERVJU: VICEADMIRAL DRAGAN SAMARDŽI, NAELNIK GENERALŠTABA VOJSKE CRNE GORE MIROVNE MISIJE – PAMETNA INVESTICIJA U BEZBJEDNOST DRŽAVE mr Vidak Latkovi 9 KOMENTAR: KO SE JOŠ BOJI NATO-a Ilija Despotovi 11 TEMA BROJA: VOJSKA POLOŽILA ISPIT SOLIDARNOSTI G. Boji 15 VJEŽBA ,,ODLUAN KORAK 01” ppk M. Slomo 17 NEPONOVLJIVO ISKUSTVO G. Boji 18 GODIŠNJA KONFERENCIJA ZA NOVINARE: VEOMA USPJEŠNA 2010. GODINA 19 NA DOBROM PUTU major S. Jovanovi 20 DIREKCIJA ZA ZAŠTITU TAJNIH PODATAKA: SPORAZUM I DOGOVORI SA BUGARSKOM, SLOVENIJOM I SRBIJOM 21 SOMALIJA: CRNA GORA LJEPŠA OD SEJŠELA 22 STUDENTI U POSJETI VAZDUHOPLOVNOJ BAZI: NEZABORAVNO ISKUSTVO 23 UREAJI ZA KOMUNIKACIJU ppk S. Lozi 24 LIBERIJA: VJEŽBOVNA UZBUNA, ILI... major D. Stankovi 25 REKONSTRUISANI DOMOVI ZDRAVLJA U KOLAŠINU I MOJKOVCU 26 FELJTON: DANILO GATALO - ANTICRNOGORSKI MINISTAR I. Despotovi

IMPRESSUM Partner - mjesenik o evroatlantskim integracijama, odbrani i Vojsci BROJ: 32 - Decembar 2010. godine IZDAVA: Ministarstvo odbrane Crne Gore ZA IZDAVAA: mr Boro Vuini UREIVAKI ODBOR: Draško Jovanovi, Olivera ukanovi, Vidak Latkovi, Ilija Despotovi, puk Zoran Lazarevi i Krsto Perovi REDAKCIJA: Irena Radoman, Gligor R. Boji i Ivana Perovi TEHNIKI UREDNIK: Miodrag Kankaraš FOTO: Ivan Petrovi i arhiva Ministarstva odbrane KONTAKT: Portparol TEL/FAX: +382 20 241 375 E-MAIL: pr@mod.co.me WEB: www.odbrana.gov.me ADRESA: Jovana Tomaševia 29 ŠTAMPA: Pobjeda, Podgorica TIRAŽ: 5.000

Bring sa vojnim atašeima R

edovni polugodišnji brifing sa vojnim atašeima, akreditovanim u Crnoj Gori, održan je početkom decembra u Minstarstvu odbrane. Ministar odbrane Boro Vučinić istakao je da su dva događaja obilježila kraj ove godine. ,,Na nedavno održanom NATO samitu u Lisabonu dobili smo snažnu poruku ohrabrenja i pohvale za sve što je urađeno na planu reforme sistema odbrane i na putu evroatlantskih integracija, sa posebnim isticanjem našeg učešća u ISAF misiji u Avganistanu”, kazao je ministar Vučinić. Takođe, istakao je da je Ministarstvo opredijeljeno za čvrstu saradnju sa zemljama regiona, u cilju doprinosa stabilnosti i bezbjednosti Zapadnog Balkana, a da se kroz različite programe saradnje, ostvaruju brojni benefiti koji doprinose dostizanju interoperabilnosti sa saveznicima i partnerima. ,,Kada govorimo o interoperabilnosti i razvijanju vojnih sposobnosti, želim da naglasim da smo imali veoma uspješnu godinu. Posebno bih istakao uspješno učešće i organizaciju vojnih vježbi u našoj zemlji I inostranstvu. Na tim vježbama, pripadnici Vojske Crne Gore pokazali su sposobnosti za uspješan rad u multinacionalnom okruženju i u skladu sa NATO standardima”, rekao je ministar Vučinić. Ministar je kazao da Ministarstvo nastavlja sa konstantnim razvojem kadrova kroz školovanje i usvršavanje kadeta i oficira na najprestižnijim vojnim školama u inostrantvu. Takođe, podsjetio je da su u ovoj godini realizovane važne faze MONDEM projekta i Tehničkog sporazuma i naglasio da je Crna Gora uništila sve količine kasetnih bombi i time ispunila preuzete međunarodne obaveze. ,,Ukupno gledano, 2010. je bila godina uspjeha za Ministarstvo odbrane Crne Gore, kako na planu reformskih napora, tako i na putu evroatlantskih integracija. U 2011. godini učinićemo dodatne napore da bismo nastavili dinamiku reformi i jačanje ukupnih kapaciteta na našem strateškom putu ka punopravnom članstvu u NATO”, kazao je Vučinić. decembar 2010.

PARTNER

3


Povod Vuini i Samardži drugi put u Avganistanu

Pohvale svih za naše vojnike Kapetan Simonovi u misiji još od februara

M

inistar odbrane Boro Vučinić i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić sa saradnicima posjetili su, u prvoj polovini decembra, pripadnike drugog kontigenta crnogorske Vojske u mirovnoj misiji u Avganistanu.Ministar i načelnik su se tom prilikom uvjerili da naši mirovnjaci izvršavaju svoje zadatek veoma uspješno, na ponos države koju predstavljaju, a to je podsjetilo na prvu crnogorsku mirovnu misiju,

krajem 19. vijeka, kada je knjaz Nikola na Krit uputio veću vojnu jedinicu, radi čuvanja mira među zavađenim Grcima i Turcima. I sam sam bio počastvovan da budem član tako visoke državne delegacije u toj dalekoj zemlji. Ministar Vučinić i načelnik Samardžić su bili odlučni da naše

4

PARTNER

decembar 2010.

vojnike i oficire posjete prije Nove godine. Crnogorska delegacija je u Avganistan stigla zajedno sa njemačkim vojnicima koji su u to vrijeme išli na plansku smjenu ljudstva i to preko Uzbekistana, odnosno vojne baze u Termezu, gradu smještenom u samoj blizini granice između Uzbekistana i Avganistana i koja je jedna od glavnih logističkih baza za misiju ISAF, makar za sjeverni dio misije koji pokriva regionalna komanda “Sjever” - RCN. Valja napomenuti da svi crnogorski vojnici izvršavaju svoje zadatke u sastavu ove komande. Štabni oficiri VCG, kapetani Ivica Simonović i Mitar Klikovac i poručnik Radovan Kostić, nalaze se i izvršavaju svoje zadatke u sastavu RCN u Mazar-e Sharifu, četvrtom po veličini gradu u Avganistanu. Problem je jedino u tome što oni samo iz geografije znaju da je to tako veliki grad. Inače, zbog propisanih mjera bezbjednosti i nacionalnih ograničenja neće biti u prilici do kraja svoje smjene da se i lično uvjere u to i posjete “Plavu džamiju” jedno od svetih mjesta u islamskom svijetu. A i kako bi, kad je redovno radno vrijeme u RCN od 08,00 do 20,00 a često i znatno duže. Ali, kako ističu naši oficiri, važno je da posla ima puno, jer onda i vrijeme brže prolazi. U razgovoru sa ministrom i admiralom, oficiri su istakli da nemaju nikakvih problema u radu u međunarodnom štabu, da se osjećaju zdravo i sposobno za izvršenje postavljenih zadataka. A vrijedi napomenuti da se kapetan Simonović u misiji nalazi još od sredine februara, od kada je u Avganistanu naš prvi vojni kontigent. Simonović je riješio da “produži” svoju obavezu, kako zbog potrebe


Povod regionalne komande “Sjever”, tako i zbog sopstvene želje za daljim usavršavanjem. Njegovim stopama krenuo je i poručnik Kostić, koji je takođe ministra upoznao sa svojom, a i željom RCN, da produži “svoj mandat” u ISAF misiji za dodatnih šest mjeseci. Nakon sastanka sa našim oficirima,

ministar Vučinić i admiral Samardžić imali su sastanak i sa komandantom Regionalne komande “Sjever” - generalom Hans Vernerom Fricom. General Fric informisao je ministra o trenutnoj bezbjednosnoj situaciji u zoni odgovornosti RCN, a afirmišući izvršavanje zadataka i obučenost angažovanih pripadnika crnogorskog kontingenta, zahvalio je ministru Vučiniću na doprinosu koji Crna Gora daje u uspostavljanju mira i stabilnosti. Učesnici sastanka saglasili su se da će iskustva stečena tokom ove misije našim oficirima biti od neprocjenjive važnosti u daljem profesionalnom usavršavanju i angažmanu na odgovornim dužnostima u jedinicama Vojske. Ministar Vučinić iskoristio je ovu priliku da upozna generala Frica sa inicijativom o mogućem formiranju zajedničkog tima instruktora iz zemalja članica Američko-jadranske povelje (A-5), koji bi vršili obuku pripadnika avganistanskih snaga bezbjednosti. Nakon posjete RCN, crnogorska delegacija je obišla pripadnike II kontingenta (pješadijski vod i medicinski tim), u bazi “Panonija” u Pol-e Khomriju. Komandant mađarskog Provincijskog rekontruktivnog tima (PRT) pukovnik Peter Lipai i komandant II crnogorskog kontigenta major Veljko Mališić upoznali su ministra odbrane i načelnika Generalštaba sa zadacima koje izvršavaju pripadnici kontingenta. Pukovnik Lipai posebno je zahvalio crnogorskom ministru na nedavnom pravovremenom odgovoru za upućivanje još četiri pripadnika VCG, što je doprinijelo rasterećenju ljudstva i olakšanom izvršavanju svakodnevnih zadataka i obaveza u bazi Panonija. Opšti zaključak iz razgovora crnogorske delegacije sa komandantom mađarskog provincijskog rekonstrukcijskog tima je da je bezbjednosna situacija u provinciji, kao i u čitavoj zemlji, i dalje komplikovana, ali da operacije koje se izvode daju rezultate i stvaraju uslove da avganistanske bezbjednosne snage postepeno preuzimaju nadležnosti od međunarodnih snaga angažovanih i ISAF misiji.Tokom posjete, ministar Vuči-

nić i admiral Samardžić imali su sastanak sa guvernerom provincije Baglan, Munsi Abdul Majidom. Guverner je iskazao veliko zadovoljstvo profesionalnim odnosom pripadnika PRT u izvršenju svakodnevnih zadataka, posebno afirmišući odnos prema lokalnom stanovništvu. Posjeta lokalnoj zajednici je završena uručenjem donacije Vlade Crne Gore resoru provincije Baglan zaduženom za brigu i pomoć porodicama bez hranitelja. Ova organizacija predstavlja vodeći entitet u borbi za unapređenje prava žena u provinciji Baglan. Ujedno, ova organizacija omogućava opismenjavanje, učenje engleskog jezika i sticanje drugih vještina, a služi i kao utočište za veliki broj ugroženih porodica i siromašnih. Ministar Vučinić i

admiral Samardžić, uručujući donaciju u hrani za 100 porodica (vrijednosti 2.500,00 dolara), iskazali su spremnost Vlade Crne Gore da i ubuduće bude posvećena njihovom humanitarnom zbrinjavanju. Tokom ove posjete uvjerili smo se da je narodu Avganistana zaista potrebna ovakva vrsta pomoći i da je i cijeni. Nakon toga, ministar Vučinić i admiral Samardžić su u bazi “Panonija” obišli pripadnike II crnogorskog kontingenta i uvjerili se u stepen njihove spremnosti za izvršavanje ovog složenog zadatka. Ministar je pripadnicima kontingenta prenio pozdrave i podršku članova Savjeta za odbranu i bezbjednost. Admiral Samardžić je iskazao zadovoljstvo što je na licu mjesta utvrdio da su realizovana dva ključna zadatka koje je on postavio prije polaska kontigenta na zadatak- da se stvori jak kolektiv i da se izgradi profesionalan odnos prema lokalnom stanovništvu. Admiral Samardžić je skrenuo pažnju vojnicima da štite jedan drugog i održe budnost u izvršenju dnevnih zadataka jer su posljednji mjeseci misije uvijek najkritičniji. Pripadnici VCG su upoznali ministra i načelnika sa realizovanim zadacima u misiji. Prikazali su tom prilikom i foto-priču o svojim aktivnostima. Kroz nju su sve rekli. major Ilija Daković decembar 2010.

PARTNER

5


Intervju

Viceadmiral Dragan Samardži, naelnik Generalštaba Vojske Crne Gore

Mirovne misije – pametna investicija u bezbjednost države Ako se imaju u vidu benefiti i kredibilitet koji država ostvaruje kroz ueše crnogorske vojske u misijama i ako sva oprema za misije ostaje Vojsci i najvei dio troškova odlazi na lina primanja vojnika koja se troše u Crnoj Gori, te ako imamo u vidu koliko rad u meunarodnom okruženju doprinosi obuenosti i operativnim sposobnostima Vojske, onda bih se usudio rei da je to pametno investiranje u bezbjednost države.

K

ako ocjenjujete razvoj Vojske Crne Gore za protekle četiri godine od obnove državne nezavi-

snosti? Puno je argumenata koji mi daju za pravo da četvorogodišnji razvoj Vojske Crne Gore okarakterišem vrlo slojevitim, sadržajnim i veoma uspješnim. Kao prvo, Vojska je dobila novi imidž, kako po uniformama i oznakama, tako i osposobljenosti i zadacima koje je izvršavala u Crnoj Gori i van nje. Značajno je podignut nivo znanja engleskog jezika, kako kroz proces edukacije i obuke u zemlji tako i u inostranstvu. Obrazovanjem i obukom u renomiranim centrima u inostranstvu unaprijeđene su operativne sposobnosti i sistem vojne obuke i prilagođen je savremenim izazovima, rizicima i prijetnjama. Vojska je opremljena novim naoružanjem, terenskim i oklopnim vozilima, komunikacionom i zaštitnom opremom. Remontovali smo i osavremenili helikoptere i rekonstruisali određene infrastrukturne objekte. Svoje sposobnosti Vojska je predstavila i kroz učešće na međunarodnim vojnim vježbama, koje su bile vrlo zahtijevne, a na kojima su njeni pripadnici postigli izuzetne rezultate. Najvažnija aktivnost Vojske, u proteklom periodu, svakako je učešće u međunarodnim operacijama i misijama: UNMIL u Liberiji, ISAF u Avganistanu i EU NAVFOR ATALANTA u somalijskim vodama. Proteklih dana pripadnici Vojske izvršavali su zadatke na zaštiti i spasavanju na poplavama ugroženom prostoru Crne Gore. Njihovo predano angažovanje u ovoj misiji ocijenjeno je visokim ocjenama, kako od strane državnog rukovodstva, tako i samih građana. Profesionalizam pripadnika Vojske Crne Gore sve više dolazi do izražaja, što je posljedica sistematskog i upornog rada na svim nivoima komandovanja. Globalna ekonomska kriza, koja nije mimoišla ni našu zemlju,

6

PARTNER

decembar 2010.

uslovila je da, kao i svi drugi korisnici budžetskih sredstava, od nekih aktivnosti odustanemo, prije svega u oblasti kapitalnih i investicionih izdataka, ili da ih odložimo za naredni period. Vodili smo računa da umanjenje budžetskih sredstava ne utiče na sposobnost Vojske za izvršavanje zadataka. Koliko je danas crnogorski vojnik obučen, opremljen, generalno sposoban za izvršavanje zadataka u okviru misija dodijeljenih Vojsci Crne Gore?


Intervju Obuka vojnika i jedinica je kompleksan i neprekidan proces, koji je prije svega uslovljen ljudskim i materijalnim resursima. Ovaj proces mora biti u funkciji operativnih sposobnosti Vojske da odgovori na misije i zadatke koji su joj dodijeljeni Strategijom odbrane Crne Gore. Pored kontinuirane obuke koja se dijelom sprovodi u Centru za obuku, a dijelom u ostalim jedinicama Vojske Crne Gore, jedan broj pripadnika završio je obuku u inostranstvu - SAD, Njemačka, Srbija, Hrvatska, Makedonija, Bosna i Hercegovina i Austrija. Znanja i iskustva stečena prilikom obuke u inostranstvu implementirana su u sistem obuke Vojske Crne Gore, čime je ona postala primjerena savremenim standardima i trendovima u svijetu. Ovih dana završeno je ocjenjivanje 1. pješadijske čete po konceptu operativnih sposobnosti, u čemu su učestvovali kao posmatrači i pripadnici oružanih snaga Velike Britanije, Austrije i Makedonije. U narednom periodu očekujemo zaključak i komentar Komande združenih snaga u Napulju. To je prva jedinica Vojske Crne Gore koja se u potpunosti obučava po NATO standardima. Progres je očigledan, kako po pitanju obučenosti tako i po opremljenosti i taj trend će se nastaviti još jačim intenzitetom. Naš fokus biće usmjeren na implementaciji partnerskih ciljeva, obuci jedinica i učešće u međunarodnim vježbama, što će svakako rezultirati podizanju ukupnih operativnih sposobnosti Vojske. Pripadnici Vojske Crne Gore učestvuju u tri međunarodne misije u svijetu. Koliko je međunarodno angažovanje vojske zahtijevno? Koliko košta? Priprema obuhvata upoznavanje jedinice sa mandatom misije, kvalitetnu obuku, zatim zdravstvenu, psihološku i preventivnu imunološku pripremu, obezbjeđivanje osiguranja i druga pitanja. Dosadašnja iskustva govore da su pripreme crnogorskih vojnika bile dobro organizovane i realizovane, da smo imali i stalnu komunikaciju sa porodicama vojnika, zbog čega do sada nijesmo imali nijedan propust. Obuka ovuhvata osposobljavanje pripadnika Vojske za vršenje konkretnih dužnosti u misiji, u zavisnosti od vrste misije, odnosno zadataka u misiji. Pored obuke u zemlji, jedan dio obuke organizuje se u centrima za obuku u inostranstvu. Opremanje podrazumijeva opremanje naoružanjem, vojnom opremom i sredstvima neophodnim za učešće u međunarodnim snagama. Crnogorski vojnici koji učestvuju u misijama, opremljeni su

u skladu sa vrstom misije u koju učestvuju i po tome ne zaostaju za vojnicima oružanih snaga drugih zemalja. U procesu pripreme, obuke i opremanja crnogorskih vojnika za učešće u međunarodnim operacijama i misijama korišćena su i iskustva oružanih snaga partnerskih zemalja. I ono što je najbitnije, oni su tim izazovima u potpunosti odgovorili, zašta su stigla priznanja sa relevantnih međunarodnih adresa. Najbolja potvrda pripremljenosti crnogorskih vojnika su visoke ocjene štabova snaga u čijem su sastavu angažovani, što ih čini dostojnim predstavnicima Crne Gore. Kao što vidite, angažovanje u misijama je vrlo zahtjevno, odnosno to je nakompleksniji zadatak koji Vojska izvršava. Svakako da to nije jeftino, ali sve zavisi kroz kakvu prizmu to posmatrate. Ako se imaju u vidu benefiti i kredibilitet koji država kroz učešće crnogorske vojske u misijama dobija, ako sva nabavljena oprema za misije ostaje Vojsci, ako najveći dio troškova odlazi na lična primanja vojnika i sav taj novac se troši u Crnoj Gori, ako imamo u vidu koliko rad u međunarodnom okruženju doprinosi obučenosti i ukupno operativnim sposobnostima Vojske, onda bih se usudio reći da je to pametno investiranje u bezbjednost države. Kakva su iskustva Vojske iz Avganistana. Koje su to naučene lekcije? Misija ISAF u Avganistanu je vrlo zahtjevna, teška i rizična. To podrazumijeva visoko profesionalizovane vojnike za uspješno izvršavanje zadataka. Ono što je generalno iskustvo to je zajednički i timski rad sa vojnicima drugih zemalja na uspostavljanju mira u svijetu. Štabno osoblje je steklo dragocjena iskustva u štapskim procedurama u radu, u šta sam se lično uvjerio prilikom obilaska. Njihovi pretpostavljeni i kolege imaju samo riječi hvale za njihov rad u Štabu. Stalno ponavljam svoje uvjerenje mladim oficirima, da je rad u Štabu Regionalne komande „Sjever“ najbolja škola. Medicinski tim se obučio u pružanju zdravstvene zaštite u okviru Rol1. Vojnici angažovani na stacionarnom obezbjeđenju i drugim zadacima stekli su iskustva u procedurama obezbjeđenja baza. Ukupno, puno smo napredovali u svakom pogledu, a svi koji smo bili angažovani u tom lancu podrške puno smo naučili, i u Ministarstvu odbrane i u Vojsci Crne Gore. Učesnici misije su na najbilji način pokazali kako se predstavlja država i umnogome doprinijeli da se danas sa poštovanjem govori o Vojsci Crne Gore decembar 2010.

PARTNER

7


Intervju omenkao kredibilnom partneru. Kakva je Vaša procjena bezbjednosti u Avganistanu, a posebno u pokrajini Baglan gdje su crnogorski pripadnici? Ukupno, bezbjednosna situacija u Avganistanu je veoma kompleksna i osjetljiva. Što se tiče samog sjevera i pokrajine Baglan, svakako najviše sukoba se dešava na i oko dvije strateške komunikacije, autoputeva Pluto i Uranius, koji povezuju Pol-e Komri sa Mazar-e Šarifom i Kunduzom. Raskrsnica ovih puteva, kao najvažnija strateška tačka, nalazi se u blizini Pol-e Komrija i u tom području se izvodi operacija u cilju čišćenja terena od Talibana i uspostavljanju dodatnih kontrolnih punktova koji treba da omoguće bezbjedno korišćenje ovih komunikacija. Kao što je i potvrđeno na samitu u Lisabonu, ISAF misija ostaje glavni prioritet NATO-a, a pozdavljen je i napredak koji je napravljen. Proces tranzicije potpune bezbjednosti u Avganistanu, odgovornost i preuzimanje vođstva u nekim provincijama i distriktima počeće naredne godine. Planirano je da do kraja 2014. godine, avganistanske snage preuzmu odgovornost za bezbjednost u cijelom Avganistanu. Takođe, na samitu je naglašeno da će tranzicija zavisiti od uslova na terenu, a ne vremenskog okvira i neće se izjednačavati sa povlačenjem ISAF trupa. Svi napori međunarodne zajednice usmjereni su na izgradnju bolje budućnosti avganistanskog naroda. Što je najadekvatnije rješenje kontrole i nadzora našeg vazdušnog i morskog prostora? Jedan od prioriteta Crne Gore jeste da na adekvatan način riješi pitanje nadzora mora i vazdušnog prostora. Na sastanku načelnika Generalštabova zemalja potpisnica Američko-Jadranske povelje (A-5), koji je održan u Skoplju, u novembru ove godine, gdje je tema bila upravo nazdor vazduha i mora, zajednički je zaključeno da je pravo rješenje za ovo pitanje regionalni pristup. Problem sa kojim se suočavaju sve zemlje u regionu, kao i Crna Gora, jeste opremljenost savremenim sistemima. Regionalni pristup ovom pitanju je inače ekonomski najodrživiji i najcjelishodniji. Na „Sea Power“ simpozijumu u Veneciji sam pomenuo inicijativu za uspostavljanje zajedničke radarske slike Jadranskog mora. Zajednička radarska slika vazduha i mora je neminovnost i ubijeđen sam da će se ona desiti u budućnosti jer sve zemlje u regionu imaju isti prioritet po tom pitanju, a to je bezbjednost svojih građana. Ministarstvo odbrane je započelo inicijativu na nivou države za uspostavljanje integrisanog sistema kontrole i nadzora mora i neba i u narednoj godini očekujemo progres u ove dvije ključne oblasti za bezbjednost države. Svakako, uspostavljanje savremenih sistema je veoma skupo, ali se nadam da ćemo, uz puno razumijevanje potreba integrisanosti države u svim segmentima bezbjednosti i uz pomoć naših međunarodnih partnera, pronaći

8

PARTNER

decembar 2010.

optimalno rješenje. Koliko će Sindikat Vojske Crne Gore biti važan za zaštitu prava iz rada pripadnika Vojske? Komentar na osnivanje sindikata. Sindikalno organizovanje predstavlja novinu u Vojsci Crne Gore. Ustav Crne Gore garantuje slobodu sindikalnog organizovanja, pa od toga ne mogu biti izuzeti pripadnici Vojske, mada u većini vojski u svijetu, imajući u vidu specifičnost vojne organizacije, ne postoji sindikalno organizovanje. Vjerujem da će rad sindikata u zakonskom okviru doprinijeti unapređivanju statusa pripadnika Vojske, ali svakako sindikat ne može nikoga abolirati za neizvršenje svojih redovnih dužnosti. Nadam se da su toga svjesni svi pripadnici Vojske. Kako ste zadovoljni angažovanjem Vojske u kriznoj situaciji izazvanoj velikim poplavama? Vojska Crne Gore imala je značajno učešće u pomoći stanovništvu na područjima zahvaćenim katastrofalnim poplavama. Maksimalna požrtvovanost i želja da se pomogne svom narodu bili su jako izraženi kod svih naših vojnika. Posebno bih istakao angažovanje inžinjerijske jedinice, jer su ti momci radili u gotovo nemogućim uslovima, postavljali mostove i na -15° C i nadljudskim naporima omogućili da se uspostavi veliki broj komunikacija do odsječenih sela na sjeveru Crne Gore. Takođe, naglasio bih odličnu saradnju na terenu jedinica Vojske i Policije, kao i drugih državnih organa. Pomoć državnim institucijama u katastrofama i nesrećama je veoma važna misija Vojske i u narednom periodu biće jedno od glavnih težišta angažovanja Vojske, te ćemo u tom smislu podizati operativne sposobnosti Vojske. Na nivou Ministarstva odbrane izradićemo detaljnu analizu i izvući pouke, u cilju dogradnje sistema podizanja sposobnosti reagovanja u ovakvim i sličnim prilikama. Na kraju, Vaša poruka pripadnicima Vojske. Prilika je da se na kraju godine sumiraju rezultati rada, pa u tom smislu sa punim pravom ističem da smo u 2010. godini sve planirane zadatke u potpunosti realizovali, na čemu svim pripadnicima Vojske Crne Gore odajem priznanje i vjerujem da ćemo nastaviti proces izgradnje i razvoja Vojske Crne Gore u cilju postizanja neophodne interoperabilnosti. Posebno želim da iskažem zadovoljstvo rezultatima istraživanja javnog mnjenja, koji su ovih dana objavljeni i potvrđuju da je put kojim Vojska Crne Gore ide dobro trasiran, što je prepoznato od strane građana Crne Gore i Vojska dobija mjesto u društvu koje joj i pripada. Očekuje nas jako puno posla, ali sam siguran da će nastavak koordiniranog napora Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore omogućiti implementaciju svih zacrtanih planova. Dakle, imamo povoljan vjetar i punim jedrima plovimo najkraćim kursem ka cilju - sigurnoj luci. mr Vidak Latković


Komentar

Ko se još boji NATO-a P

olitički glasovi i stavovi, okolnosti i činjenice u prilog prihvatanja i podrške NATO-u kao globalnoj bezbjednosnoj alijansi, ove jeseni se, takoreći , množe, kako na međunarodnom, tako i na domaćem planu. U veoma kratkom periodu svjedoci smo poruka sa važnih političkih adresa u regionu i svijetu da je NATO nezaobilazan u kreiranju opšteg bezbjednosnog ambijenta i u nacionalnim i u međunarodnim razmjerama. Ili uvjerenje o nezaobilaznosti, ili, pak, uvažavanje institucionalno-organizacione infrastrukture i ukupnog potencijala NATO-a da se nosi sa bezbjednosnim izazovima svake vrste, od onih koje proizvode ljudi, do onih koji su posljedica hirova prirode.

počela da stiže - Grčka, Slovačka, Italija, Češka, Slovenija... Odnosi sa NATO-om su, dakle, već ušli u fazu čvršće institucionalne izgradnje, tako da je, već samim tim, Crna Gora, u neku ruku, stekla pravo da pomoć traži. Nije to bila baš molba, kao kad se obraćaš nekome ko i nema obavezu prema tebi. S druge strane, ni odaziv NATO-a nije baš stvar puke dobrovoljnosti. Ipak, to je i obaveza, jer se Crna Gora već nalazi u Akcionom planu za članstvo. Već je uspostavljen odnos da neposredno potencijalna članica evroatlantskog saveza, ne traži, nego obavještava svoju buduću zajednicu o nevoljama koje su je snašle, a NATO, s druge strane, šalje pomoć zemlji koja će mu uskoro pristupiti.

Životne nevolje koje ove jeseni osjećamo i mi u Crnoj Gori, uslovljene poplavama neslućenih razmjera, kao da su se “namjestile” da nas uvjere da se ono što smo odavno gledali na drugim dijelovima naše planete događa i nama. I da smo nemoćni pred osionošću prirode, da su dometi naše sopstvene odbrane od stihije nedovoljni da sa njom izađemo na kraj. Crna Gora je, ipak, ušla u fazu institucionalno operativnije saradnje sa NATO-om, iako je tek članica njegovog Partnerstva za mir, pa se, zahvaljujući tome, mogla i obratititi za pomoć Evroatlantskom koordinacionom vijeću za vanredne situacije. Odmah poslije toga, iz Brisela je uslijedila preporuka zemljama - članicama Alijanse da pomognu Crnoj Gori u savladavanju posljedica poplava. I pomoć je

Sve se dogodilo neposredno poslije samita NATOa u Lisabonu, kome je prisustvovala i crnogorska državna delegacija, u kojoj su, pored premijera Mila Đukanovića, bila i dvojica ministara, za vanjske poslove i odbranu, Milana Roćena i Bora Vučinića. Na lisabonskom samitu NATO je usvojio novi strateški koncept, koji će Alijansi donijeti novu energiju, bar za narednih desetak godina. U završnom aktu samita, Deklaraciji šefova država i vlada, našla se i Crna Gora, kroz priznanje njenim naporima i uspjesima na putu ka evroatlantskim integracijama. Lisabon je donio i nešto gotovo sasvim novo, kad je u pitanju odnos sa neNATO zemljama, platformu za nove odnose između Alijanse i Rusije. Samo prisustvo ruskog predsjednika Dmitrija Medvedova samitu znak decembar 2010.

PARTNER

9


Komentar je da za Rusiju više nije tabu saradnja sa NATO-om, da ta velika i moćna zemlja više nema kompleks inferiornosti zbog toga što sarađuje sa “zapadnim savezom”, nekada suprotstavljenim bivšem “istočnom bloku”, u kome je ona igrala prvorazrednu ulogu. NATO i Rusija su ugovorili čitavu agendu zajedničkih aktivnosti. Posebno je približen njihov pogled na terorističke prijetnje u svijetru. Operativna saradnja u Avganistanu će biti znatno unaprijeđena. NATO i Rusija , dakle, sve više postaju partneri, mada i dalje ostaju određena međusobna podozrenja. Jačanjem partnerstva Rusije i NATO-a, svakako, i Crna Gora

je u boljoj poziciji, a Moskva je i zvanično poručila Podgorici da članstvo u NATO-u neće smatrati antiruskim stavom. Iz Srbije su, takođe, stigli novi proNATO glasovi. Ministar odbrane te zemlje Dragan Šutanovac je nagovijestio da će Srbija intenzivnije i razmišljati i raditi na tome da postane članica NATO-a. Na kongresu Srpskog pokreta obnove, takođe, njegov lider Vuk Drašković bio je izričit - Srbija treba da pristupi evroatlantskoj alijansi. Taj stav je važan, jer je Draškovićeva partija relevantna na političkoj sceni Srbije, a i zbog toga što ona pretenduje da programski i politički okupi srpsku desnicu. Predsjednik Srbije Boris Tadić je, prilikom novembarske posjete Podgorici, jasno poručio - Srbija nema ništa protiv članstva Crne Gore u NATO-u. Ipak, rekli bismo, nije u

10 PARTNER

decembar 2010.

pitanju neka Tadićeva “velikodušnost”, nego posredno priznanje da i Srbiji nema drugog puta do evroatlantskih integracija. Štaviše, Tadić se, porukom Crnoj Gori, zapravo, obraća javnosti u Srbiji. Prikuplja hrabrost da kaže da će i Srbija u NATO. Naši, domaći, antinatovci, stoga, sve rjeđe igraju na rusku i srpsku kartu. Neki su se, štaviše, prenerazili - šta bi Tadiću da ono kaže o Crnoj Gori i NATO? Ostaje im da ponavljaju izanđale floskule o “vojnom savezu Zapada”, o “proameričkom NATOu”, o bombardovanju 1999. godine. I one sitne pakosti na račun Vojske Crne Gore. Kao što su i poplave iskorišćene da se omalovažava naša Vojska, da, navodno, i ne postoji. Neki opozicionari su, čak, iz iste partije, zapadali u kontradikcije. Jedan od njih napada Vojsku da nije na vrijeme reagovala u vezi sa poplavama, štaviše, da je Vojska trebalo, ne pitajući ljude, da ih iseli iz njihovih kuća. A njegov partijski kolega, u istoj prilici, u parlamentu, prekori ministra odbrane i načelnika Gneralštaba VCG da “vi nemate čime da komandujete”, da u Vojsci Crne Gore, tobože, ima više oficira i generala, nego vojnika. A njihova medijska logistika se bavila jeftinom ubjeđivanjem čitalaca, tipa “Kukala nam majka, ko će da nas brani” ili karikaturama u vezi sa angažovanjem Vojske na poplavljenim područjima, kojima se “konstatuje” da bi u poplavljena sela došlo više vojnika, “ali nas je pola u Avganistanu”. Jedan list u susjednoj Srbiji, koji je, gotovo kroz cio period svog izlaženja, Crnu Goru tretirao kao neku vrstu kolonije, o poplavama je objavio samo noticu da je Ministarstvo odbrane tražilo pomoć od NATO-a. Eto im “dokaza” da je Crna Gora “mala, jadna”, da “ne može bez pomoći”, a, eto, “moli Zapad za pomoć”! Biće da je i tom listu, i nekim drugim medijskim dušebrižnicima i “šaljivdžijama” na račun VCG, zapravo, tijesno, zbog činjenice da Crna Gora napreduje ka NATO članstvu, kao sigurnijem utočištu za sopstvenu bezbjednost i prosperitet. Ilija Despotović


Tema

Poplave u Crnoj Gori

Vojska položila ispit solidarnosti Kasarne i drugi objekti otvoreni za smještaj ljudi i stoke

N

ezapamćene poplave koje su početkom decembra zahvatile Crnu Goru primorale su više hiljada ljudi da napuste svoje domove. Više od 2.000 porodica moralo se iseliti, najviše u Golubovcima, 1.300. Poplave su ugrozile 11 od 21 crnogorske opštine. Šteta je ogromna. Evakuisano je preko 7.000 ljudi, poplavljen ogroman broj objekata, srušeno ili oštećeno veći broj mostova, a usljed poplava mnogi

putevi, čak i magistralni bili su potopljeni pa umjesto automobila njima su se mogli kretati jedino čamci. U pomoć ugroženom stanovništvu pritekli su svi, građani, pripadnici spasilačkih timova Vojske Crne Gore, Uprave policije, Specijalne antiterorističke jedinice i Posebne jedinice policije, Sektora za vanredne situacije i civilnu bezbijednost, Službe zaštite glavnog grada Podgorica, Crvenog krsta Crne Gore i službenici gradskih opština. Operativni tim Vlade uputio je opštinama novac za hranu građanima u poplavljenim područjima, posebno u kolektivnim smještajima. Komsije već rade na sagledavanju šteta koje se procjenjuju u orgomnim iznosima.

Vojska Crne Gore, kao i uvijek, bila je u prvom ešalonu za pružanje pomoći ugroženom stanovništvu. U akcijama spašavanja ljudi i materijalnih dobara bilo je angažovano oko hiljadu njenih pripadnika. Za smještaj ugroženog stanovništva ustupljene su kasarne i drugi vojni objekti. Vojni helikopteri su u nekim selima, specijalnom korpom, spuštali hranu ljudima koji su ostali zarobljeni u svojim poplavljenim kućama. Ministar odbrane Boro Vučinić i načelnik Generalštaba VCG viceadmiral Dragan Samardžić često su bili sa vojnicima na poplavljenim područjima. Vučinić je decembar 2010.

PARTNER 11


Tema

PRIORITET SANACIJA PUTEVA I SMJEŠTAJ Kordinaciono tijelo Vlade Crne Gore za vanredne situacije je zakljuilo da se prioritetno moraju sanirati putevi ošteeni poplavama i da treba što prije poeti pripreme za smještaj ugroženog stanovništva tokom zime.

posjetio i porodicu Muja Omerovića koja je bila smještena u kasarni u Danilovgradu. Inženjerska jedinica VCG bila je angažovana na sanaciji i prepravci oštećenih puteva i mostova. Ugroženom stanovništvu pružana je i medicinska pomoć. Pukovnik Živko Pejović navodi da je Vojska, pored

Na sjednici Kordinacionog tijela za vanredne situacije kojim je predsjedavao premijer Milo ukanovi, konstatovano je da su državni organi, uz podršku lokalnih samouprava i drugih organizacija, preduzeli sve što se moglo uiniti da se smanji šteta od poplave i zaštiti stanovništvo. Kordinaciono tijelo je ukazalo i da se Vlada, pored preduzimanja kratkoronh mjera, mora usredsrijediti na mjere za srednjorono i dugorono smanjivanje opasnosti od poplava. zbrinjavanja ljudi, veliku pomoć pružila i u zaštiti stočnog fonda. Vojska je, zaista, svuda bila prisutna. Sami ljudi koji su bili ugroženi su najčešće pominjali Vojsku kad bi navodili ko im je sve pružio pomoć. A pripadnici VCG su se našli i u Ulcinju, gdje su pomagali u podizanju nasipa uz Bojanu. Ugroženom stanovništvu, pored pomoći Crvenog krsta novčanu pomoć uplatio je veći broj kompanija, a pomoć je uputio i veći broj zemalja. Ministarstvo odbrane Crne Gore obratilo se za pomoć, preko naše misije pri NATO-u, Alijansi, nakon čega je odmah stigao pozitivan odgovor. Iz sjedišta NATO-a upućena

12 PARTNER

decembar 2010.


Tema je preporuka zemljama-članicama da pomognu Crnoj Gori, što je takođe, svojevrsno priznanje našoj zemlji za dosljednost u njenom opredjeljenju na putu evroatlantskih integracija. Koordinacionom evroatlanskom centru za krizne situacije upućen je zahtjev za pomoć u sljedećim sredstvima: gumenim čamcima sa vanbrodskim motorima, terenskim sanitestkim vozilima, pokretnim mostovima, pumpama za vodu, reflektorima, generatorima, dubokim gumenim čizmama, kišnim odjelima, vrećama za pijesak, šatorima i ceredama. Pomoć je prva uputila Grčka, a zatim i Italija, Turska i Slovačka. Šatore, ćebad i hranu, Crvenom krstu Crne Gore dopremile su italijanske kolege, kao i one iz turskog Crvenog polumjeseca. Vlada Italije za pomoć ugroženom stanovništvu opredijelila je 4.000 ćebadi, 120 šatora, 500 kompleta za kuhinju, dva čamca sa motorom, te deset agregata. Kamion pomoći stigao je i iz Slovačke. Gligor R. Bojić

decembar 2010.

PARTNER 13


Tema

ŽIRO-RAUNI SOLIDARNOSTI U skladu sa zakljucima Operativnog tima Vlade Crne Gore za ublažavanje posljedica poplava, Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda otvorila je žiro-raune solidarnosti za ublažavanje posljedica poplava: 535-11651-46, kod Prve banke Crne Gore, 510-44744-56, kod Crnogorske komercijalne banke, 530-18734-71, kod NLB Montenegro banke.

14 PARTNER

decembar 2010.


Povod

Vojska Crne Gore sve interoperabilnija

Vježba Odluan korak 01” N

a Istanbulskom samitu NATO 2004. godine predstavljen je program OCC E&F (Operational Capabilities Concept Evaluation and Feedback) - Koncept Operativnih Sposobnosti - Ocjenjivanje i Izvještavanje, čiji su glavni ciljevi unapređenje nivoa interoperabilnosti i operativnih sposobnosti deklarisanih partnerskih jedinica i štabova radi priprema za učestvovanje u NATO vođenim operacijama. To je praktičan i efikasnan mehanizam koji omogućava članicama partnerima i NATO-u da ocijene vojnu efikasnost deklarisanih partnerskih jedinica. Trenutno u programu učestvuje 12 zemalja sa 77 jedinica, jačine preko 12.000 vojnika, među kojima i Crna Gora. Deklarisana jedinica po konceptu OCC u VCG je 1. pješadijska četa pješadijskog bataljona Brigade kopnene vojske. Pored deklarisane jedinice koja se ocjenjuje, u VCG je osposobljen i ocjenjivački tim koji vrši ocjenjivanje na nacionalnom nivou, uz angažovanje posmatrača iz NATO i partnerskih zemalja. Ocjenjivanje deklarisanih jedinica realizuje se na dva nivoa. Idealan tok aktivnosti predstavlja ciklus od 3-4 godine kroz koji jedinica prolazi ocjenjivanje na oba nivoa (interoperabilnost i sposobnost). Po uspješnom završetku i sertifikovanju kandiduje se za učešće u NATO vođenim operacijama ili u sastavu NATO snaga za reagovanje. U tom cilju u Nikšiću je, po izuzetno teškim meteorološkim uslovima, od 22. do 26. novembra ove godine, realizovana vježba deklarisane jedinice Vojske Crne Gore

po OCC konceptu „ODLUČAN KORAK 01“, koja je bila živa vježba/vježba na terenu (LIVEX/FTX) nivoa 1, zasnovana je na izmišljenom, NATO vođenom scenariju pod mandatom UN, izvan NATO zone odgovornosti. Namjena vježbe bila je podrška ocjenjivanju nivoa interoperabilnosti deklarisane jedinice po OCC programu i prikaz najrealističnije situacije koja se može u budućnosti očekivati u operacijama podrške miru i ona je prva organizovana vježba ove namjene u VCG. Na vježbi je učestvovalo 235 pripadnika Vojske Crne Gore iz svih njenih sastava, a kroz istu je realizovano obučavanje deklarisane jedinice po NATO zadacima za interoperabilnost i ocjenjivanje interoperabilnosti za snage NATO/PzM. Pored toga relizovan je razvoj uzajamnog razumijevanja i dostizanje interoperabilnosti između snaga VCG i NATO, praktičan rad i unapređenje upravljanja informacijama u okviru i između komandi, razvoj i unapređenje nacionalnih liderskih sposobnosti za operacije odgovorne za krize i operacije podrške miru, a posebno obuka jedinica i štabnih elemenata koji dolaze iz različitih komandi VCG u cilju njihove pripredecembar 2010.

PARTNER 15


Povod me za operacije pod jedinstvenom NATO komandom. Vježbu je otvorio vršilac dužnosti načelnika štaba Generalštaba VCG pukovnik Zoran Lazarević, koji je, obraćajući se učesnicima vježbe, rekao da je u širokom spektru NATO instrumenata i mehanizama koji doprinose reformi Vojske i dostizanju standarda u obuci, VCG prepoznala važnost i značaj koncepta operativnih sposobnosti. ,,Očekujemo da ćemo njegovom primjenom unaprijediti operativne sposobnosti deklarisanih partnerskih jedinica i štabova radi priprema za učešće u NATO vođenim operacijama. Takođe očekujemo da ćemo korišćenjem ovog praktičnog taktičkog sredstva transformisati sve svoje jedinice i od njih stvoriti operativnije sastave sposobne da ravnopravno sa drugim daju svoj doprinos u izgradnji svjetskog mira. Sama činjenica da smo dio jedne velike porodice u kojoj učestvuje 14 partnerskih zemalja sa 80 jedinica jačine preko 12.000 vojnika, treba da bude motiv da se dokažemo vrijednim i sposobnim da izvršavamo zadatke po najvišim vojnim standardima koje svijet poznaje”, kazao je pukovnik Lazarević. Tokom vježbe i ocjenjivanja, pripadnici deklarisane jedinice Vojske Crne Gore po Koncepru operativnih sposobnosti prezentovali su dostigniti nivo primjene NATO postupaka i procedura i sposobnosti za učešće jedinica VCG u operacijama odgovornim za krize i operacijama podrške miru. Po završenom ocjenjivanju na vojnom poligonu ,,Vodni do” u Nikšiću je u prisustvu ministra odbrane Bora Vučinića i načelnika Generalštaba VCG viceadmirala Dragana Samardžića, realizovan Dan visokih zvanica, kome su, između ostalih, prisustvovali i predsjednik opštine Nikšić, vojni atašei Grčke i Slovenije, predstavnici MUP-a, Sektora za vanredne situacije, preduzeća i škola. Obraćajući se, na kraju, učesnicima vježbe ministar Vučinić je ocijenio da je ova vježba naš zajednički isko-

16 PARTNER

decembar 2010.

rak koji se mjeri i ocjenjuje na poseban način.

,,Očekujem da ćete nastaviti da koračate uspješno prema vježbi na nivou NEL 1. Nju smo planirali da realizujemo u septembru sljedeće godine. Scenario i karakter vježbe će od svih vas tražiti veće sposobnosti. I dalje nam mora biti učenje engleskog jezika izazov sa prioritetom. Povoljno je što imate dovoljno vremena, što imate stručan kadar i imate dobru osnovu da i taj zadatak uspješno realizujete”, rekao je ministar Vučinić. Marinko M. Slomo


Povod

Iz misije u Somaliji vratili se naši vojnici

Neponovljivo iskustvo P

ripadnici Vojske Crne Gore, poručnik korvete Goran Đurković i stariji vodnik I klase Dragan Đorđević vratili su se, nakon tri mjeseca, iz mirovne operacije „EU NAVFORATALANTA“ u Somaliji. U mirovnu operaciju ATALANTA upućeni su u septembru ove godine i bili su u sastavu posade fregate Mornarice Italije „Libeccio“. Na brodu su obavljali dužnosti navigacijskog oficira i operatera za sisteme veze i komunikaciju. Za “Partner” govore o svojim impresijama. “Za tri mjeseca u Somaliji brod je prošao sve zadatke koje može da obavi u jednoj misiji, od hvatanja pirata, preko patroliranja i kontrole pomorskog saobraćaja”, kaže poručnik Đurković. Kao posebno, Đorđević ističe iskustvo hapšenja pirata, njihov tretman i sam tok suđenja. “Drugi, treći dan po dolasku na brod imali smo kontakt sa jednim otetim brodom. Praćenje tog broda trajalo je dva dana, nakon čega su se pirati predali i ukrcali na naš brod. Uhapšeno je njih jedanaest, od kojih je jedan bio ranjen. Sama procedura ukrcavanja uhapšenih i taj prvi kontakt sa njima je izuzetno opasan, pa je trebalo biti izuzetno oprezan”, navodi Đorđević. Đurković ističe korektan i profesionalan odnos italijanskih vojnika prema uhapšenima. “Ispoštovana su sva njihova prava, a ranjeni pirat je odmah helikopterom prebačen u najbližu bolnicu na kopnu”, kaže Đurković. Budući da nijedna afrička zemlja nije željela da prihvati pirate i procesuira suđenje, na brodu je putem video linka sprovedeno suđenje preko italijanskog pravosuđa. Jer dok su pirati na brodu nije dozvoljeno uplovljavanje ni u jednu luku. Aktivnosti na brodu “Libeccio” bile su uobičajene za mornaricu. Radni dan počinje jutarnjim zborom i čitanjem dnevnih zapovijesti. “Brod je jedna lijepa cijelina. Tri tima čine srce broda. Timovi rade po smjenama i odgovorni su za njegov rad, kretanje, navigaciju i komunikaciju”, prenosi svoje utiske Đorđević. “Po prvi put smo se našli u specifičnom okruženju i situacijama. Ja sam bio operater računarskih sistema u brodskom operativnom centru i radio sam na novom softveru za komunikaciju koji će vjerovatno biti standardan u svijetu. Radi se u smjenama, pa kada ste na dužnosti dajete sve od sebe da bi brod kao kolektiv funkcionisao. Sve je podređeno tome“, istakao je Đorđević. Rad na brodu je izuzetno interesantan, a boravak u regio-

nu i posjeta brojnim lukama nesvakidašnja su iskustva. Stoga ni jedan ni drugi oficir nemaju dilemu o tome da li bi preporučili kolegama da se prijave. “Možda je najjednostavnije reći da bih ja ponovo otišao kada bi mi se pružila prilika”, kaže Đorđević. “Sigurno ću ponovo konkurisati kada bude raspisan konkurs, obavezno da se prijave”, složio se Đurković. Vojnike Đurkovića i Đorđevića zamjenili su kolege poručnik korvete Radoš Đurđić i vodnik I klase Oliver Bundalo. Podsjećanja radi, mirovna operacija ATALANTA je pod vođstvom EU i ima za cilj da suzbije pirateriju u vodama Somalije i Adenskom zalivu, štiti trgovačke i ostale brodove i zaštiti pošiljke namirnica u organizaciji Svjetskog programa za hranu. U kritičnim situacijama svi komercijalni brodski prevoznici, koji prolaze opasnim područjem kod Roga Afrike, takođe mogu zatražiti pomoć od misije. S obzirom na to da se oko 80 odsto svjetske trgovine morem odvija u ovom području, zona koja se kontroliše je ogromna i obuhvata polovinu Indijskog okeana, Adenski zaliv i 3.600 km somalijske obale, ili približno 5,2 miliona km². Brod je petnaestak dana na moru i izvršava zadatke i razne operacije. Svakih sedam dana se vrši dopuna goriva iz vojnih tankera. Nakon petnaest dana brodovi idu u uglavnom u luke u Keniji, Omanu, Čibutiju, Tanzaniji. Gligor R. Bojić

decembar 2010.

PARTNER 17


Povod

Godišnja konferencija za novinare ministra odbrane

Veoma uspješna 2010. godina Vuini: Istim tempom i u 2011.

N

a tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu odbrane, ministar Boro Vučinić ocijenio je 2010. godinu kao veoma uspješnu. Tom prilikom, zahvalio je na korektnom izvještavanju većine medija o aktivnostima u sistemu odbrane. “Ove godine urađeno je mnogo na planu reformi sistema odbrane i na putu evroatlantskih integracija, a istim tempom radićemo i u 2011. godini. Ministarstvo odbrane nastaviće sa dinamičnim reformama i jačanjem kapaciteta na strateš-

obučavali pripadnike avganistanskih snaga bezbjednosti.

Ministar Vučinić podsjetio je da je Crna Gora bila domaćin veoma uspješno realizovane međunarodne vojnomedicinske vježbe ‘MEDCEUR 2010’, na kojoj je učestvovalo preko 300 učesnika iz 10 zemalja. Vježba je pokazala da je dostignut visok stepen obučenosti oficira u planiranju, pripremi i izvođenju vojnih vježbi po procedurama NATO-a. ‘’Takođe, realizovana je i vojna vježba ocjenjivanja snaga, deklarisanih po Konceptu operativnih sposobnosti ‘Odlučan korak’, čime je Vojska započela ocjenjivanje po NATO standardu’’, kazao je Vučinić. Ministarstvo odbrane posebnu pažnju posvećuje konstantnom razvoju kadrova, sa posebnim akcentom na školovanje i usavršavanje kadeta I oficira na najprestižnijim vojnim školama. ‘’Trenutno, u Grčkoj, Srbiji, Njemačkoj, SAD i Makedoniji školujemo 35 kadeta. U toku je izbor kandidata za školovanje u SAD’’, istakao je Vučinić. Takođe, radi i se i na edukaciji zaposlenih u s VOJSCI SE SVE VIŠE VJERUJE sistemu odbrane, posebno kroz s kom putu ka našem punopravMinistar Vuini zadovoljan je aktivnostima Vojske učenje stranih jezika. ‘’Posebno u nom članstvu u NATO’’ - kazao u pružanju pomoi stanovništvu u poplavljenim ističem, da je naš resor u 2010i je Vučinić. On je podsjetio da je podrujima.’’Vojska je pokazala kako treba biti na toj, t i pored krize, zaposlio veći Crna Gora prihvatila paket od pravom mjestu u pravo vrijeme. Sa prosjeno 220 broj b mađih lica, od kojih osam 51 partnerskog cilja, nakon čega ofi o cira’’, istakao je Vučinić. je počela njihovu implementacipripadnika, bila je znaajno angažovana sa policiju. S tim u vezi, i u narednoj gojom i drugim institucijama na pomoi stanovništvu, Tokom konferencije bilo dini nastaviće sa ispunjavanjem prioritetno u gradskim opštinama Golubovci i Tuzi, je j riječi i o uspješno realizosvih obaveza. kao i opštinama Nikši, Ulcinj, Danilovgrad, Beravanim aktivnostima za 2010. v ne, Cetinje, Andrijevica i Plav’’, istakao je ministar. godinu u oblasti Strategijskog g Ministar Vučinić istakao je Zadovoljan rezultatima CEDEM-ovog istraživanja pregleda odbrane Crne Gore p kao prioritet posvećenost misija(SDR), MONDEM projekta i ma ISAF, UNMIL i EU NAVFOR javnog mnjenja, koje je pokazalo dosad najvei Tehničkog sporazuma, opreT Atalanta. Podsjećajući na nedavstepen povjerenja u Vojsku, Vuini je rekao da manju Vojske informacionom nu posjetu Avganistanu, Vučisu’’doprinos Crne Gore naporima meunarodne komunikacionim sistemima, k nić je kazao da se uvjerio da 36 zajednice da održi stabilnost i mir u svijetu i pomo zadovoljavajućom situacijom z pripadnika Vojske Crne Gore civilnim vlastima na saniranju posljedica od poplao raspodjeli stanova, uspješuspješno obavlja svoj zadatak. U va imali za rezultat poveanje povjerenja graana no realizovanom obukom 51 n toku je priprema i trećeg kontinu Vojsku.’’ pripadnika Vazduhoplovstva p genta za ISAF misiju, a razmatra Oružanih snaga Njemačke i O se i mogućnost formiranja, sa obukom pilota makedonske Armije koja je u toku. međunarodnim kontaktima, zajedničkog tima instruktoSenada Žiga ra iz zemalja članica Američko-jadranske povelje koji bi

18 PARTNER

decembar 2010.


Povod

Skup u Berlinu o Avganistanu

Na dobrom putu N

edavno je u Berlinu održana konferencija direktora združenih operacija i političkih direktora na kojoj su, na poziv Ministarstva odbrane Njemačke, učestvovale sve zemlje kontributori u regionalnoj komandi Sjever u mirovnoj misiji ISAF u Avganistanu. Na konferenciji je učestvovala i delegacija Ministarstva odbrane Crne Gore. Na početku konferencije prisutnima se obratio ambasador Michael Steiner, specijalni predstavnik Njemačke za Avganistan i Pakistan, nakon čega je održao predavanje na temu „Razvoj Avganistana i proces tranzicije“. Ambasador Steiner je u svom izlaganju dao pregled trenutne političke i bezbjednosne situacije u Avganistanu, sa posebnim osvrtom na početak procesa tranzicije sredinom 2011. godine. Bilo je riječi i o zaključcima sa nedavnog NATO Samita u Lisabonu, kada je još jednom data puna podrška naporima međunarodne zajednice na rješavanju situacije u Avganistanu. U razgovorima tokom konferencije sve zemlje su dale pregled svog angažovanja u misiji ISAF, kao i svoje viđenje šta je i kako potrebno uraditi da bi predstojeći proces tranzicije bio uspješan. Podsjećanja radi, proces prenošenja odgovornosti za bezbjednost Avganistana sa snaga ISAF na avganistanske snage bezbjednosti planiran je da počne sredinom 2011. godine i da se završi 2014. godine. Nakon toga bi potpuna odgovornost za bezbjednost Avganistana prešla u ruke samih Avganistanaca, naravno uz pomoć i saradnju međunarodne zajednice. U završnom dijelu iznijeti su zaključci sa konferencije, koja je ocijenjena kao veoma uspješna i značajna, jer je prisustvo svih zemalja učesnica u regionalnoj komandi Sjever jasan politički znak da

treba nastaviti sa aktivnostima u Avganistanu i da se medjunarodna zajednica nalazi na dobrom putu za rješavanje problema u u toj zemlji. Takođe, ovo je bila odlična prilika da se razmijene iskustva i stavovi između lica odgovornih za planiranje operacija. Prisustvo delegacije Crne Gore na konferenciji bilo je veoma korisno za Crnu Goru, jer je naša država i na taj način pokazala da aktivno učestvuje u sređivanju situacije u Avganistanu. Nakon konferencije pomoćnik ministra odbrane Draško Jovanović i ambasador Crne Gore u Nje-

mačkoj Vladimir Radulović susreli su se sa državnim sekretarom u Ministarstvu odbrane Njemačke Tomasom Kosendejom. Sastanak je iskorišćen za sumiranje rezultata na planu bilateralnih aktivnosti između Crne Gore i Njemačke u 2010. godini i tom prilikom je data puna podrška procesu reformi odbrambenog sistema u Crnoj Gori. Državni sekretar se složio sa konstatacijom da je saradnja između Crne Gore i Njemačke najbolja u oblasti odbrane. major Saša Jovanović decembar 2010.

PARTNER 19


Direkcija za zaštitu tajnih podataka

Sporazum i dogovori sa Bugarskom, Slovenijom i Srbijom D

irektor Direkcije za zaštitu tajnih podataka Savo Vučinić i predsjedavajući Državne komisije za bezbjednost podataka Bugarske Cveta Markova potpisali su u novembru, u Podgorici, sporazum o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka između vlada dvije zemlje. Sporazumom se definiše uzajamna zaštita tajnih podataka, kao i druga pitanja od značaja za bezbjednost podataka, a ujedno i stvara čvrst pravni okvir za saradnju između Crne Gore i Bugarske u domenu razmjene tajnih podataka.

me postigla u oblasti zaštite tajnih podataka i izrazio spremnost da u daljoj saradnji i razmjeni iskustava u pomenutoj oblasti eksperti Slovenije pruže Direkciji pomoć prilikom uspostavljanja novih nadležnosti u oblasti informatičke i industrijske zaštite tajnih podataka, propisanih Zakonom o tajnosti podataka. Razmjena ekspertskih timova na svim nivoima biće pojačana od januara 2011. godine, kada će Slovenija preuzeti ulogu kontakt zemlje za NATO.

Crnogorsku Direkciju je, takođe, u novembru posjetila delegacija Ureda Vlade Slovenije za zaštitu tajnih podataka, na čelu sa direktorom Milanom Tarmanom. Direktor Direkcije za zaštitu tajnih podataka Crne Gore Savo Vučinić informisao je delegaciju o organizacionoj strukturi i nadležnostima Direkcije, a posebno je naglasio primjenu Zakona o tajnosti podataka na svim državnim nivoima. Vučinić je istakao važnost implementacije zakona i ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o bezbjednosti informacija sa NATO i Sporazuma o bezbjednosnim procedurama za razmjenu i zaštitu tajnih podataka sa EU. Direktor slovenačkog Ureda Tarman istakao je napredak koji je Crna Gora za veoma kratko vrije-

20 PARTNER

decembar 2010.

U proteklom periodu takođe je uspostavljena saradnja sa Kancelarijom Savjeta za nacionalnu bezbjednost i zaštitu tajnih podataka Srbije. Održan je sastanak na nivou direktora, kojom prilikom je kolegama iz Srbije ustupljena crnogorska legislativa, kao i pomoćni obrasci. Na sastanku su dogovoreni i budući koraci u cilju uspostavljanja intenzivnije saradnje između Crne Gore i Srbije u oblasti zaštite i razmjene tajnih podataka.


Somalija

Crna Gora ljepša od Sejšela N

akon skoro dva mjeseca patroliranja duž međunarodnog tranzitnog koridora, zauzeli smo kurs 210°, i patrolu nastavili istočnim somalijskim vodama. Plovidbu u ovom području Misija EU “ATALANTA” prepoznaje pod nazivom “Iron fist”, tj. Gvozdena pesnica. Za razliku od Koridora, u ovom prostranstvu plovi mali broj ratnih brodova, jer je i saobraćaj rjeđi, pošto je glavna ruta sa Dalekog istoka ka Evropi preko Sueckog kanala. Ali to ne znači da su napadi rijetki, već naprotiv - pirati koriste svaku priliku za napad na slabo zaštićene trgovačke brodove. Tako smo jedne noći, ploveći veoma blizu somalijske obale, na nekih 10-tak milja, na radiju “uhvatili” razgovor pirata, koji su sa obale primijetili brod na horizontu i razmatrali opciju da odmah napadnu plovilo. Ipak, malo kasnije su, valjda uz pomoć noćnog dvogleda, utvrdili da je u pitanju ratni brod, pa su odustali od akcije, i ugasili svoje predajnike. Konačno smo prešli Ekvator, na 052°050’ Istočne geografske dužine. Običaj je, kada pomorac prvi put pređe Ekvator, da ga ostali članovi posipaju vodom iz mora. Nas je na ovom brodu mnogo takvih koji po prvi put gaze ovu paralelu, pa srećom, običaj nije mogao da se ispoštuje. Sa ulaskom u južnu hemisferu, došle su kiše i uzburkano more. Naša sljedeća luka za dopunu i odmor bila je Viktorija, na ostrvu Mahe, najvećem u grupi Sejšelskih ostrva. Svi smo se tome radovali, jer ipak slika pješčanih plaža, neboplave vode, egzotičnih pejzaža i života, koju smo zamišljali i gledali na razglednicama, ispostavilo se da je stvarna. Ljudi su veseli i izuzetno predusretljivi. Populacija ove države je svega nekih 90 000, od kojih većina živi na ovom ostrvu. Glavne privredne grane su naravno turizam i ribarstvo, pošto su tople vode Indijskog okeana izuzetno bogate ribom. Uživali smo u sunčanim danima, bistrim vodama, lokalnoj muzici i hrani, voćnim koktelima... Ipak, ošamućen nostalgijom iz mnogih drugih razloga, Crnu Goru vidim kao mnogo ljepšu i kvalitetniju destinaciju, uz više različitih sadržaja koje ima da ponudi. Isplovili smo na zadatak koji smo predhodno dobili od komandanta Misije, francuskog

admirala. Naime, Sejšeli nemaju nikakav izvor energije, pa električnu energiju stvaraju uvezenim fosilnim gorivima i gasom, a vodu za piće dobijaju skupljanjem kišnice. Zato je za ova ostrva od izuzetne važnosti bio panamski tanker koji im je dopremao gas. U strahu da pirati imaju informacije o tom brodu i ruti Na glavnoj palubi fregate plovljenja, vlasti su zamolile predstavnika Misije da obezbjeđuje brod tokom prolaska kroz područje učestalih piratskih napada. Tako je naša fregata sačekala panamski brod, istočno od Madagaskara, iznad Mauricijusa, i sprovela ga, tokom dva dana bliske plovidbe, bezbijedno do luke Viktorija. Vratili smo se opet ispred somalijske obale. Prilikom nadleta izviđačkog aviona luksemburške vojske, primijećena su dva piratska čamca, i to na samo 50 milja istočno od naše pozicije. Okrećemo kurs ka njima, ubrzavamo na 22 čvora, i podižemo helicopter, koji će stići prije nas, i slati nam koordinate. Nakon što je helikopter pristigao na datu poziciju, čamci su se razdvojili, i dali se u bijeg, na različite strane. Piloti su se odlučili da prate čamac koji je vozio bliže našoj poziciji. Pirati su pojačali brzinu na nekih 25 čvorova, i ne obazirući se na upozorenja iz letjelice, jurili ka magli. Nekoliko puta su ispaljeni rafali upozorenja iz helikopterskog topa 20 mm, ispred pramca, na nekih 5-10 metara, ali ih ni to nije zaustavilo. Iskustvo im je pokazalo da se niko ne usuđuje da puca na ljude, već samo da bi ih zaustavili, tako da nemaju šta da izgube. Nedugo zatim, pristigla je i naša fregata, pa sam, sa mosta, dvogledom pratio taj brzi, dugački čamac. Bio nam je na dohvat ruke, i taman kad smo pomislili da smo osujetili njihov bijeg, pirati su se domogli jake oluje, koja im je pružila zaklon od helikoptera, koji gubi sposobnosti sigurnog leta i uspješne radarske detekcije u takvim uslovima. Brod je morao da uspori i promijeni kurs “niz vjetar”, da bi helikopter sigurno sletio na krmu. Tih 10 minuta bilo je dovoljno da piratski čamac sa većom brzinom od naše, izađe iz dometa brodskih radara i pobjegne u tada već mračni dio istoka. Ujutro će opet avion pokušati da locira teroriste, koji će se vjerovatno sastati na nekoj predhodno već dogovorenoj poziciji. Nadamo se da će tada biti vedro... poručnik korvete Miroslav Radojičić

Sa članom helikopterske posade u oficirskom salonu

Sa navigacijskog stola

Pratnja panamskom tankeru

Oluja u kojoj su pirati našli spas

decembar 2010.

PARTNER 21


Povod

Studenti u posjeti Vazduhoplovnoj bazi

Nezaboravno iskustvo Pismo studenta Aleksandra ampara

F

akultet za državne i evropske studije, u saradnji sa Ministarstvom odbrane Crne Gore organizovao je posjetu Vazduhoplovnoj bazi u Golubovcima. Cilj ove posjete je bio edukativno-zabavnog karaktera. Kao visokoškolska ustanova koja se u sklopu svojih nastavnih aktivnosti bavi evroatlanskom tematikom, našli smo za shodno da se upoznamo sa ovom ustanovom, njenim aktivnostima na reformi odbrane i putu ka punopravnom članstvu u NATO. Saznanje da ću ja, kao i moje kolege imati čast da posjetimo bazu Vojske Crne Gore, u meni je izazvalo neizmjernu radost, ushićenje, jer po novom zakonu mladi nijesu obavezni da služe vojni rok kao što je to nekada bilo. Noć pred odlazak sam razmišljao i bio zadovoljan što sam odabrao Fakultet za državne i evropske studije, zbog svih mogucnosti koje nudi, koliko se zalaže za svoje studente u edukaciji i u nekim drugim segmentima koje ostali fakulteti nemaju. Čast mi je što mi se kao studentu pružila prilika da upoznam vojnu bazu svoje države, bez obzira na to što mi nijesmo neka velesila.

Na samom dolasku u bazu Golubovci, dočekao nas je komadant Vazduhoplovne baze Vladislav Vlahović, koji je studentima poželio dobrodošlicu i nakon toga otvorio prezentaciju o Vazduhoplovnoj bazi i uopšte o sistemu odbrane Crne Gore. U sklopu kratkog predavanja bilo je riječi o reformi Vojske Crne Gore i njenim aktivnostima na planu formiranja Regionalog centra za obuku pilota helikoptera, kao i učešće u mirovnim misijama. Nakon toga studenti su obišli nastavne objekte koji su u sklopu baze: teretanu, fiskulturnu salu, kabinet za učenje stranih jezika, a predstavljeno nam je i naoružanje, vazduhoplovna tehnika i oprema kojom Vojska Crne Gore raspolaže.

22 PARTNER

decembar 2010.

Studenti su imali tu privilegiju da lete sa pilotima Akro grupe helikopterima ,,Gazela“, što je za nas bilo jedno novo i nezaboravno iskustvo, tim prije što se mnogi nikada ranije nijesu našli u vazduhu. Praveći manji krug oko grada piloti se nijesu ustručavali da pokažu svoje manevarske vještine, dodatno povećaju naše oduševljenje i dovedu do porasta adrenalina. Nakon leta, studenti su obišli izložene avione, helikoptere, naoružanje i sve to zabilježili svojim foto aparatima. U sklopu posjete bio je organizovan ručak zajedno sa pripadnicima Vojske. Vojnički pasulj nas je podsjetio na stare priče naših rođaka koji su služili vojsku u bivšoj Jugoslaviji. Druženje je nastavljeno u klubu helikopterske eskadrile zajedno sa starješinama i pilotima i u sklopu tog druženja obišli smo i simulator letjenja na kojem se vrši obuka pilota. Na kraju susreta, ispred Fakulteta se obratio v.d. dekan Prof. dr Đordjije Blažić i uručio zahvalnicu Vazduhoplovnoj bazi na ukazanoj saradnji i gostoprimsrtvu. Dan je završen sa puno utisaka o tim ljudima koji gospodare našim nebom, kao velike ptice u metalnom oklopu. Mnogo sam im zahvalan što su jedan svoj vojnički dan podijelili sa nama. Ovakvim vidom saradnje kao što je ova posjeta Vazduhoplovnoj bazi, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore pokazali su transparentnost i javnost rada. Ovim putem želim da zahvalim Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore na ukazanom gostoprimstvu, uz nadu da će naša saradnja biti nastavljena i da ćemo realizovati jos ovakvih i sličnih aktivnosti. S poštovanjem, Aleksandar Čampar, student III godine Fakulteta za državne i evropske studije


Povod

Nova oprema u Vojsci Crne Gore

Ureaji za komunikaciju Z

načaj i uloga savremenih radio uređaja proizvodnje “KONGSBERG” predstavljeni su u jednom od ranijih brojeva Partner-a. Tokom ove godine izvršeno je opremanje dijela jedinica Vojske Crne Gore tim radio-uređajima i drugim taktičkim uređajima proizvodnje “KONGSBERG”. U VCG su stigli Ručni radio uređaj (MH 300), Prenosni radio uređaj (MP 300) i Prevozni ili mobilni radio uređaj (MV 300). A od taktičkih uređaja dobili smo Taktički poljski telefon (TP 300), Radio link (RL532A) i Taktička komutacija - komutacioni centar (CPX 300.)

RADIO-UREAJI Radio-uređaji su digitalni i namijenjeni su za prenos govora i podataka između grupe-odjeljenja-voda- čete (baterije). Govor može da se prenosi u analognom (FM) modu ili digitalnom (EPM) modu. Digitalni mod može da koristi fiksnu frekvenciju ili frekvencijsko skakanje prilikom prenosa i sve digitalne komunikacije su šifrovane. Osim toga, radio-uređaji mogu da komuniciraju i bez šifrovanja sa tradicionalnim FM radio- uređajima. Prenos podataka može biti: - Cirkularan, podaci se emituju od jednog urađaja prema svim uređajima u mreži ( svi dobijaju podatke) - Paketni, podaci mogu da se adresiraju od jednog uređaja ka drugom. Na radio-uređaje može da se priključi različita oprema: - Terminal podataka - Štampač - Intercom sistem ili poseban zvučnik - Daljinska kontrola izlazne snage i izbora mreže - Slušalica, naglavna slušalica ili mikrofon Postoje ručni radio-uređaji (MH 300), prenosni radio-uređaji (MP 300) i mobilni radio-uređaj. Opseg frekvencije svih tih uređaja je od 30 do 80 MHz, a svi imaju po 2.320 kanala. Ista im je radna temperatura od -40 do 550C.

TAKTIKI POLJSKI TELEFON (TP 300) TP 300 je analogni telefon sa funkcijom automatskog odziva na pozive. Telefon je dizajniran u skladu sa vojnim zahtjevima i za upotrebu u neuslovnom okruženju. On se napaja preko centralne baterije (CB) kroz 2-žičnu vezu. Zato linija sa telefona mora biti povezana na telefonsku centralu ili multiplekser da bi telefon mogao da radi. TP300 sadrži više funkcija koje mogu da se izaberu preko tastature i prekidača na gornjem dijelu telefona.

RADIO LINK (RL 532A) RL532A je dizajniran, proizveden i namijenjen za taktičku upotrebu. RL532A uključuje EPM funkcionalnost da bi obezbijedio nejveću moguću zaštitu od detekcije, pronalaženja lokacije, izviđanja i ometanja.

Zbog opšteg prelaza ka civilnim standardima za mrežne interfejse RL532A uključuje interfejse i za vojni EUROCOM standard i za civilne ITU V.11 i G.703 standarde. RL532A ima takođe mogućnost priključenja računara, rutera, switcha i rada sa njima. Ima mogućnost definisanja tri vrste kanala: - Korisnički definisan kanal - Unaprijed definisan kanal - Trenutno/aktivni kanal

TAKTIKA KOMUTACIJA - KOMUTACIONI CENTAR (CPX 300) CPX je samostalna digitalna komutacija visokog kapaciteta sa pristupom za lokalne učesnike (analogne ili digitalne). Nekoliko CPX-a može biti povezano u više mrežnih konfiguracija, kao što su zvijezda, prsten, serijska veza i rešetka. Ako taktička komutacija radi kao samostalna jednica, ona funkcioniše kao lokalna komutacija ili poljska telefonska centrala, sa različitim tipovima linijskih interfejsa. Jedinica je opremljena sa 5 portova. Svi portovi su jednaki i mogu da se podese na jedan od sljedećih interfejsa: EUROCOM, V.11, RS.422 i G.703 sa različitim brzinama prenosa (256, 512, 1024, 2048, 4096, 8192 i 8448 kbit/s). Svaki linijski interfejs podržava različite tipove učesničke opreme. Mogu da se povežu i analogni i digitalni učesnici. Analogni: Telefoni (LB telefoni, CB telefoni sa pulsnom i DTMF – signalizacijom), PTT / PABX (pulsna i DTMF – signalizacija), INMARSAT M terminal, DECT sistem, STANAG 5040 Gateway (pristupni čvor) i HF, VHF, UHF radio veze. Digitalni učesnici: - Višelinijski terminali (MLT210/MLT220) zahtijevaju posebnu linijsku karticu (CHO1) - Digitalni govorni terminal; Digitalna pristupna tačka (DAP) i EUROCOM terminal (ET-10) - Digitalni nezaštićeni terminal (DNVT) - HF, VHF, UHF radio veze, povezane preko DAP-a - Oprema za prenos podataka (do 32 Kbit/s), povezana preko DAP-a - Oprema za brzi prenos podataka (do 2048 Kbit/s), zahtijeva posebnu linijsku karticu (CHP3) - PABX / PTT (ISDN-signalizacija), zahtijeva posebnu linijsku karticu (ISDN) - ISDN terminali, zahtijevaju posebnu linijsku karticu (ISDN) - Paketna komutacija (PS200), zahtijeva posebnu linijsku karticu (CHO1) potpukovnik Sakib Lozić

decembar 2010.

PARTNER 23


Povod

Crnogorsko – ameriko partnerstvo na djelu

Rekonstruisani domovi zdravlja u Kolašinu i Mojkovcu P

remijer Milo Đukanović i otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u našoj zemlji Benet Lovental (Bennett Lowenthal) otvorili su početkom decembra objekat Hitne pomoći Doma zdravlja u Kolašinu. Radove vrijedne oko 400 000 dolara izveo je inženjerijski bataljon armije SAD, a sredstva su obezbijeđena posredstvom projekta humanitarne pomoći Komande američkih vojnih snaga u Evropi (EUCOM) i Ambasade SAD. Tom prilikom, Đukanović je zahvalio Komandi američkih vojnih snaga u Evropi koja je izgradila ovaj savremeni medicinski objekat. ’’Zadovoljstvo mi je da konstatujem da je ovo još jedan u nizu uspješnih primjera strateškog partnerstva Crne Gore i SAD, kao i još jedan pokazatelj konkretne koristi koju donosi civilno-vojna saradnja sa zemljama članicama NATO-a’’ istakao je Đukanović. U izgradnji projekta učestvovalo je ukupno 30 vojnika američkih vojnih snaga, koji su takođe bili i dio vojno - medicinske vježbe MEDCEUR 2010, koja je realizovana septembru ove godine, u kasarni ’’Milovan Šaranović’’ u Danilovgradu. Domaćin vježbe po prvi put bila je Vojska Crne Gore, a cilj njenog održavanja je unapređenje sposobnosti i razvoj interoperabilnih snaga spremnih da djeluju sa partnerskim zemljama u različitim misijama i operacijama u uslovima masovnih nesreća. To je i doprinos osposobljavanju Vojske CG za pružanje podrške civilnim vlastima u vanrednim situacijama. ’’MEDCEUR je razlog što je US EUCOM saznala za čim postoji potreba i obezbijedila humanitarnu pomoć Crnoj Gori. Naši vojnici naporno su radili za dobro svih ljudi i njihovog mira da bi doprinijeli siguranom životu u svim državama’’ rekao je Lovental. Đukanović je naglasio da je povećanje kvaliteta zdravstvene zaštite u Kolašinu, takođe, veoma značajno i sa aspekta daljeg razvoja turizma i promocije sjevera Crne

24 PARTNER

decembar 2010.

Gore. ’’Dostizanje evropskih standarda u ambulantnom liječenju i zdravstvu uopšte poklapa se i sa drugim infrastrukturnim poduhvatima koji se usmjeravaju ka sjeveru naše zemlje’’ dodao je Đukanović i izrazio zadovoljstvo što će partnerstvo Crne Gore i SAD-a ostati ključno i u vremenu koje dolazi. S obzirom na poseban sadržaj vježbe koji se ogleda u predstavljanju projekata humanitarne asistencije koje američka vlada realizuje u zemlji domaćinu, a ogleda se kroz unapređenje civilnih (pretežno medicinskih) infrastukturnih objekata, pored rekostrukcije kolašinskog obnovljen je i Dom zdravlja u Mojkovcu. US EUCOM podržala je ukupno 19 projekata u Crnoj Gori vrijednih dva miliona eura. Novi objekat Hitne pomoći napravljen je u sjećanju na Vukašina Markovića, narednika američke vojske u Prvom svjetskom ratu. Svečanom otvaranju Urgentnog centra u Kolašinu prisustvovali su i ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić, ministar zdravlja Miodrag Radunović, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić, predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović, kao i pripadnici vojski CG i SAD. Senada Žiga


Liberija

Vježbovna uzbuna, ili... D

na putu oštećen i nije ga moguće preći. Takođe, čujemo ežurni oficir me budi prije nego što je svanulo. Goi poziv inženjerijskoj jedinici da omogući prolaz preko vori mi da je uzbuna i da uključim Motorolu na kamosta. Pošto smo zaustavljeni na desnoj strani puta, na linal 10 i slušam dalja uputstva. Odahnuo sam kada mi je jevoj strani je omogućen prolaz, i nakon nekoliko minuta rekao kanal 10, jer je to kanal koji se koristi za vježbu, a u stvarnoj situaciji se koristi kanal 9. Tokom pola godine, koliko se nalazim u misiji, imali smo nekoliko uzbuna, ali ni jedna nije bila ovako rano ujutro i svaka je bila najavljena. Dok slušam gotovo neprekidan razgovor na Motoroli između Operativnog Centra UN i jedinica UNMIL-a i čekam da mene pozovu, oblačim uniformu i provjeravam torbu sa 15 kg opreme koju imamo pravo da ponesemo. Pripremu “ranca za preživljavanje” olakšava to što je to isti ranac koji nosim i u svakodnevnu patrolu. Pošto živimo u blizini komande UN-a, ubrzo su počele dolaziti vojne jedinice koje obezbjeđuju rejon. Čuo se je sve jači govor ljudi, neprekidan rad radio uređaja, a ubrzo su počele prolaziti i kolone vozila i oklopnih transportera od kojih se tresla cijela kuća u kojoj živimo. Imamo “sreće” što kuća nema stakla na prozorima, inače bi vjerovatno popucala. To je prvi put tog dana da sam se zapitao da li se zaista radi o vježbovnoj uzbuni. Na motoroli čujem moj poZNAAJNI DATUMI zivni znak i obavještenje o rejoiinženjerijska jedinica iz Banglanu okupljanja. Srećom, rejon je deša sa nekoliko kamiona i ned GVINEJA udaljen samo oko 200 m. Prolakkoliko specijalnih vozila prolazi zim kroz jedinice pakistanskih Jun 2010. - Planirani izbori. da omogući prolaz preko mosta. d i jordanskih vojnika koji obeOkt 2010. - Održani izbori. zbjeđuju komandu UN, nekoNakon desetak minuta preko liko puta pokazujem svoju ID radio uređaja dobijamo informar Nov 2010. - Proglašeni rezultati izbora. Pokarticu, tako da ovaj kratak put cciju da je omogućen prelaz preko eli nemiri. ipak traje desetak minuta. Domosta i polako nastavljamo put m šao sam u rejon okupljanja gdje za aerodrom. Ponovo, nakon z OBALA SLONOVAE se srećem sa svojim kolegama desetak minuta, dobijamo inford Okt 2005. - Planirani izbori. vojnim posmatračima. maciju da je put blokiran jer veća m grupa ljudi demonstrira na putu g Nov 2010. Održani izbori. Nakon pet kilometara voi onemogućuje prolaz. Par minužnje, uz gotovo neprekidan rad Dec 2010. - Objavljeni razliiti rezultati od tta nakon toga pored nas prolazi radio-uređaja kojim Operativni nekoliko vozila specijalne jedinin dvije razliite izborne komisije. Poeli nemiri. centar UN-a provjerava prisucce iz Jordana koja je namijenjestvo lica i vrši lociranje voziDec 2010. - Afrika Unija (AU) uputila prena za suzbijanje demonstracija. n la pomoću automatskog GPS govaraa za rješavanje konikta. Nakon nekoliko minuta ponovo N predajnika, stižemo na mjesto dobijamo informaciju da je put d okupljanja. Nedugo nakon nas, LIBERIJA prohodan i nastavljamo dalje. p dolaze kolone vozila iz drugih Mart 2011. - Registracija politikih partija pravaca. Sa nama se sada nalaStigli smo na aerodrom. Pari glasaa. zi preko 200 vozila, sa pet i više kkiranje vozila i okupljanje ljudi osoba u jednomvozilu. na aerodromu je trajalo preko n Jul 2011. - Nominacija kandidata za izbore. ssat vremena, a helikopteri su Formiramo novi zajednički Avg 2011. - Predizborna kampanja. nadlijetali rejon. Cijelo vrijeme n konvoj koji će da se kreće presam gledao na pistu i očekivao s ma privremenom aerodromu Okt 2011. - Planirani izbori. da će sletjeti DHC-8, avion koji d koji je udaljen oko 25 km, odaje namijenjen za evakuaciju. Nej kle se u slučaju prave uzbune izvjesnost je trajala još neko vrijeme, a nakon toga je dat vrši evakuacija do bezbjednih rejona. signal za kraj vježbe. Avion, ovaj put, srećom nije stigao. Krećemo se veoma polako u veoma dugačkom konvomajor Dejan Stanković ju. Na radio uređaju čujemo signal da stanemo jer je most decembar 2010.

PARTNER 25


Feljton

Danilo Gatalo anticrnogorski ministar B

rigadira Janka Vukotića, na funkciji ministra vojnog, u novembru 1906. godine zamijenio je komandir, izvanjac, Danilo Gatalo, Srbin iz Mostara. Na crnogorskom ministarskom položaju bio je od 11. novembra 1906. do 19. januara 1907. godine, tek toliko da se upisao u vojnu istoriju Crne Gore. Gatalo će, međutim, ostati upamćen više po tome koliko je radio protiv Crne Gore, a ne za njene interese. Ali, kako se obreo na Cetinju? Vezu sa crnogorskim Dvorom uspostavio je posredstvom svog brata koji je bio lični prijatelj knjaza Nikole Petrovića. Gatalo se rodio u Mostaru 2. februara 1866. godine. Gimnaziju je učio u Zagrebu, a u Petrogradu je završio Mihajlovsku artiljerijsku akademiju, kao crnogorski stipendista. Artiljerac se, pak, jedno vrijeme , bavio uređivanjem časopisa “Književni list” i “Luča”, kao i prevođenjem. Gatalo je u godinama uoči Prvog svjetskog rata bio glavni intendatnt crnogorske vojske, a tada je bio i inspektor Ministarstva vojnog. U to vrijeme dobio je čin brigadira. Na osnovu više svjedočenja, Gatalo je bio sklon zloupotrebama na službenom položaju. Bilo je optužbi na njegov račun da je pronevjerio novac koji su crnogorski iseljenici slali iz Amerike. A po drugim zapisima, Gatalo je u ulozi glavnog intendanta crnogorske vojske, zapravo, sprovodio političku misiju, bolje rečeno, zavjeru protiv Crne Gore. Kao glavni intendant, Gatalo se stavio u funkciju anticrnogorske organizacije čiji je idejni tvorac i stvarni pokrovitelj bio predsjednik srpske vlade Nikola Pašić. Namještenim opstrukcijama, a u saradnji sa Andrijom Radovićem, još jednim istaknutim aktivistom protiv interesa Crne Gore, Gatalo je ometao nabavku hrane za izgladnjelu crnogorsku vojsku. To je činio sa političkim motivom, jer je, zapravo, to bila priprema za kasnije bezuslovno “ujedinjenje” Crne Gore i Srbije. Trebalo je i samu vosjku ozlojediti protiv kralja Nikole i države. Tako je hrana, nabavljena za Crnu Goru, kako je zapisano, zahvaljujući Gatalu, dospijevala čak u Tursku, koja je u to vrijeme ratovala protiv saveznica Crne Gore. Gatalo je protiv Crne Gore radio i dok je bio njen ministar. Povezao se sa učesnicima Bombaške afere čiji je cilj

26 PARTNER

decembar 2010.

bio da se likvidira kralj Nikola, a samim tim i Crna Gora. Zbog toga je i penzionisan, 1909. godine. Tada je napustio Crnu Goru i kratko je boravio u Mostaru, a onda ide u Srbiju, gdje se otvoreno povezao sa crnogorskom političkom emigracijom i imao je istaknuto mjesto u napadima na kralja Nikolu i njegov režim vlasti. Kralj mu je kasnije oprostio takvu djelatnost i, štaviše, nakon toga mu povjerio intendanturu u crnogorskoj Vojsci! Postoji anegdota, prema kojoj je Gatalo, kad se iz Srbije, pognute glave, vratio u Crnu Goru, došao na Dvor da se pokloni kralju Nikoli. Još s vrata, na Odžakliji, Gatalo je napravio dubok naklon prema kralju, a ovaj ga dočeka: “Je si li se dobro nalajao po Biogradu i Terazijama, protivu mene i protivu ove svetinje”. Gatalo je odgovorio negativno, a kralj mu je, ipak, pružio ruku , te mu je Gatalo poljubio. I kralj reče da će opet narediti “da se nešto (Gatalu) pljusne, pa i ako se nalajao”. A Gatalo, poslije svega toga, kasnije opet krene u anticrnogorsku djelatnost. Kada je Crna Gora kapitulirala 1916. godine, njen bivši, vajni, ministar vojni postade jedan od najglasnijih sljedbenika Nikole Pašića u njegovom planu satiranja države Crne Gore. Gatalo je bio istaknuti član takozvanog Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje. Postao je i glavni urednik propagandnog lista “Ujedinjenje”, sa sjedištem u Ženevi. A glavna misija tog lista bila je diskreditacija kralja Nikole i priprema za uništenje crnogorske države. Kao i drugi koji su radili protiv Crne Gore i doprinijeli njenom nestanku, i Gatalo je , osnivanjem nove države, pod krunom Aleksandra Karađorđevića, bio nagrađen. Dobio je čin pukovnika u jugoslovenskoj vojsci, u kojoj je službovao sve do 1927. godine. Bio je i glavni konsultant jugoslovesnke vlade u vezi sa rješavanjem zahtjeva za penzije koje su tražili Crnogorci poslije 1918. godine. Lako je pretpostaviti za koje i kakve Crnogorce je Gatalo davao preporuke. I tako se završila karijera još jednog crnogorskog ministra vojnog. Gatalo je umro 12.juna 1935. godine. U zbirci fotografija ministar vojnih Crne Gore ne postiji njegova slika. Ilija Despotović


PARTNER32  

partner-vcg

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you